Pojam u logici je misao o biti (osnovi) onoga o emu mislimo, odnosno o bitnim karakteristikama onoga o emu mislimo. Bitna obiljeja pojma su: sadraj, obim/obujam/opseg i doseg.Sadraj ine bitne karakteristike nekog pojma, odnosno ono to neto inim onim to jeste, npr. sadraj pojma ovjek: ovjek je razumno bie.Obim/Opseg/Obujam nekog pojma ini skup niih pojmova na koji se taj jedan pojam odnosi, npr. Obim pojma ovjek je taj da se ovjek moe dijeliti po rasama, kontinentima itd.Doseg/Dohvat je broj pojedinanih predmeta na koje se jedan pojam odnosi u nekoj prostorno vremenskoj odreenosti. U obujam pojma ptice ulaze i praptice ali to ne ulazi u doseg pojma je su praptice davno izumrle.Za imaginarne pojmove ne pravimo razliku izmeu obima i dosega pojma jer oni nisu u realnom prostoru i vremenu npr. sudbina. Obim i sadraj pojma su obrnuto proporcionalni, kada se radi o pojmovima iste vrste ili roda. to je sadraj vei to je obim manji i obrnuto.Vrste pojmova: pojmovi se dijele prema predmetima misli, tako postoje pojmovi o materijalnim predmetima, odnosima, pojavama itd. Drugi nain podjele je u odnosu obima i sadraja:1) Individualni i klasni pojmovi (ovi pojmovi se razlikuju prema obimu. Individualni pojmovi u svom obimu imaju samo jedan predmet a klasni pojmovi se odnose na klasu slinih predmeta, npr. Platon je individualni a filozof klasni pojam.)2) Nekvantificirani i kvantificirani pojmovi (nekvantificirani pojmovi nemaju tono odreen obim, oni su globalni, npr. Uenici su nestani. nismo odredili na koje uenike mislimo i koliko ih je. Kvantificirani pojmovi imaju tono odreen obim i mogu biti univerzalni, npr. Svi uenici su nestani., i mogu biti partikularni te singularni.)3) Jednostavni i sloeni pojmovi (ovi pojmovi se razlikuju prema sadraju. Jednostavni pojmovi u svom sadraju imaju samo jednu osobinu dok sloeni imaju vie njih iako se izriu samo jednom rijeju, npr. ovjek, trokut.)4) Pozitivni i negativni pojmovi (pozitivni istiu neku osobinu a negativni negiraju neku osobinu. U naem jeziku prefiksi za negativne su a-, bez- i ne-. Neki pojmovi su negativni po sadraju ali ne i po obliku, npr. lijen, ruan, glup, oskudan; a neki su po sadraju pozitivni iako su po obliku negativni, npr. nevrijeme, nesrea.)5) Apstraktni i konkretni pojmovi (apstraktni imaju ui sadraj, npr. majinstvo, oinstvo; a konkretni imaju iri, npr. majka, otac itd.)6) Jasni i nejasni te razgovijetni i nerazgovijetni pojmovi (razlikuju se po obimu - jasan nam je onaj pojam gdje nam je obim potpuno poznat a razgovijetni i nerazgovijetni se razlikuju po sadraju a ne po obimu razgovijetan je pojam onaj gdje je sadraj potpuno poznat.)7) Homologiki ili nekolektivni i zbirni ili kolektivni pojmovi (Kolektivni su pojmovi cjeline sastavljene od veeg broja istih stvari a nekolektivni se odnose na individue, npr. jato, ptica)Odnosi pojmova:a) Identini pojmovi imaju isti obim sadraja ali identinost ne postoji u prirodi pa ne postoje ni identini pojmovi. Do ovoga prividnog odnosa dolazi zbog toga to jedan pojam moe imati vie termina pa nam izgleda kao da ima vie pojmova (kvadrat istostrani pravougli etverokut)b) Ekvipolentni pojmovi imaju isti obim a razliit sadraj (glavni grad BiH grad na Miljacki - (imaju isti obim Sarajevo), ali u prvom sluaju u sadraju navodimo karakteristike koje predstavljaju drutveno politike i administrativne funkcije Sarajeva, a u sadraju drugog pojma imamo njegov zemljopisni poloaj.)c) Interferirajui pojmovi su dva pojma koja imaju djelomino isti obim ili djelomino isti sadraj (npr. uenik sporta. Znamo da se neki uenici bave sportom pa pripadaju pojmu sporta, samim time, neki sportai su uenici.)d) Superordinirani i subordirnirani pojmovi superordinirani pojmovi imaju iri obim, a subordinirani ui, ali se pojam subordiniranog nalazi u sklopu superordiniranog (iva bia biljke. U iva bia spadaju biljke dok kod pojma biljke ne ubrajaju se sva iva bia jer je biljka samo jedno od ivih bia.)e) Koordinirani pojmovi su pojmovi koji su subordinirani zajednikom, viem pojmu, ali imaju neke osobine koje ih razdvajaju, npr. pojmovi som i morski pas pripadaju pojmu ribe ali som je slatkovodna riba dok morski pas ivi u slanoj vodi.f) Kontrarni pojmovi su pojmovi koji su takoer subordinirani zajednikom viem pojmu, ali su meusobno suprotni (npr. crno bijelo, pripadaju zajednikom pojmu ali su suprotni.)