planiranje tretmana u dječijoj stomatologiji

8/17/2019 Planiranje Tretmana u Dječijoj Stomatologiji

1/24

Univerzitet u Sarajevu

Stomatološki fakultet sa klinikama

PLANIRANJE TRETMANA U

DJEČIJOJ STOMATOLOGIJI

-Seminarski rad-

Student: Imamović Adnan

Sarajevo, april 2016


2/24

SADRŽAJ

Uvod2

!iskusija"

#rvi pre$led%

&aktori koji utje'u na planiranje tretmana%

Anamneza i klini'ki pre$led(

#onašanje djeteta u ordina)iji*

Ur$entnost tretmana11

+stali faktori koji utje'u na planiranje tretmana16

#rimjer uzeto$ sistematsko$ pre$leda i izrade plana terapije1

#lan terapije1-

Smjerni)e pri planiranju tretmana21

.aklju'ak2"

/iteratura2%

1


3/24

UVOD

#edodon)ija ili dje'ija stomatolo$ija je dio stomatolo$ije koji prou'ava fiziološka i

patološka stanja u ustima i na zuima djeteta Uzimajući u ozir da se pomenuta

zivanja javljaju i kod odrasli, moe se definisati i kao )jelokupna stomatolo$ija

primjenjena na dje)u 314

5eutim, trea imati na umu da dijete nije 77mali 'ovjek77, već iće u razvoju, koje se

razvija pod dejstvom unutrašnji 8 $eneti'ki, te spoljašnji faktora, od koji su

najutje)ajniji porodi)a i društveno okruenje 324

#rimarni zadatak pedodon)ije je preven)ija i lije'enje patološki pro)esa oralno$

kaviteta dje)e, zatim pridoijanje njiovo$ povjerenja da private stomatološki rad, i

najzad, savjetovanje roditelja i dje)e o metodama o'uvanja oralno$ zdravlja 314

9ad sa dje)om zatijeva od pedodonta veliko stru'no znanje, iskustvo, rza zapaanja i

rea$ovanja, strpljenje i poseno doro poznavanje fizi'ko$ i psii'ko$ razvoja i

karakteristika djeteta Spe)ifi'nosti rada sa ovom $rupom pa)ijenata ponekad su i prepreke koje je neopodno prevladati kontinuiranom eduka)ijom te velikom voljom i

ljuavi pri radu sa dje)om 31,"4

Stomatološki rad sa dje)om sprovodi se po jasno definisanom i detaljno pripremljenom

planu, što predstavlja temelj kvalitetne pedodon)ije !oro planiranje tretmana ima za

)ilj postizanje potpuno$ oralno$ zdravlja djeteta, uz ostvarivanje pozitivno$ stava

djeteta prema doktoru dentalne medi)ine i stomatološkim interven)ijama 31,"4

#laniranje tretmana je redoslijed svi pa)ijentu potreni interven)ija, kako i se

posti$ao optimum oralno$ zdravlja, a ouvata preventivne i terapijske mjere 3"4

Svako dijete je li'nost za see i samo razmatrajući sve pretodno pomenute 'injeni)e

moe se izraditi potpuno prila$oen plan tretmana s du$oro'no dorim rezultatima, te

predvidjeti prolemi koji mo$u nastati tokom lije'enja 3"4

2


4/24

DISKUSIJA

Stomatološki pre$led djeteta trea da se oavlja najmanje dva puta $odišnje i to odnje$ovo$ najranije$ uzrasta, što omo$ućava otkrivanje rani simptoma oralni

nepravilnosti i ooljenja, te njiovo la$ovremeno, rzo i ezolno otklanjanje u

po'etnim fazama razvoja Skorija istraivanja, s ozirom na visoku prevalen)u oralni

ooljenja i mno$orojni $rešaka u ponošanju roditelja, naro'ito u najranijem dje'ijem

uzrastu, ukazala su da je od izuzetne vanosti u preven)iji ooljenja ouka i korek)ija

ponašanja sami roditelja 314

adalje, anamneza i klini'ki pre$led 'esto su prvi i vrlo vaan kontakt malo$ djeteta i

roditelja sa stomatološkim timom i klini'kom situa)ijom 3%4

Iz ti razlo$a se preporu'uje da prva posjeta stomatolo$u ude u toku prvi dvanaest

mjese)i, tako da stomatolo$ pro)ijeni stanje oralno$ zdravlja djeteta, ukae na

eventualno prisutne faktore rizika i la$ovremeno da pravilna upustva roditeljima 314

#laniranje tretmana je multifaktorijalni, kompleksni pro)es u kojem pedodont nastoji

uravnoteiti dva, naiz$led, teško spojiva postulata, koji uklju'uju tenju da dijete

dosti$ne zrelo doa sa najoljim mo$ućim oralnim nalazom, te pridoijanje povjerenja

djeteta prema stomatološkom timu i razvijanje pozitivno$ stava prema stomatološkom

tretmanu 3(,64

!a i uspješno planirao tretman, postavio pravilnu dija$nozu, a time i adekvatnu

terapiju, u svakokodnevnoj praksi dje'iji stomatolo$ se koristi odreenim metodološkim

prin)ipima #re$led po'inje prikupljanjem što više informa)ija o pa)ijentu Sto$a je odizuzetno$ zna'aja opšta pro)jena pa)ijenta, koja se utvruje prikupljanjem

anamnesti'ki podataka, pre$ledom $lave i vrata 3ekstraoralni pre$led4, klini'kim

ispitivanjem usne duplje 3intraoralni pre$led4 kao i re$istrovanjem prikupljeni

podataka u od$ovarajući karton 314

PRVI PREGLED

3


5/24

;okom prve posjete dijete i roditelji stvaraju mišljenje o stomatolo$u i nje$ovom timu,

sto$a je vano provesti pre$led djeteta u prijateljskoj i opuštenoj atmosferi U zavisnosti

od tipa i uzrasta djeteta pristup moe da varira, ali osnovni prin)ipi su isti: iskrenost,

poštovanje li'nosti djeteta i neprekidna komunika)ija 324

#ri prvom pre$ledu djeteta, ukoliko to situa)ija omo$ućava, stomatolo$ i treao

oaviti sljedeće:

• Uzeti detaljnu medi)insku i stomatološku anamnezu koja uklju'uje prenatalni,

perinatalni i postnatalni period• +aviti detaljan oralni pre$led• #ro)ijeniti rizik za razvoj oralni i dentalni ooljenja i ustanoviti od$ovarajući

interval za periodi'ne kontrolne pre$lede na osnovu pro)jene rizika• #lanirati individualni dentalni preventivni pro$ram na osnovu pro)jene rizika• +ezijediti upustva za roditelje koje se odnose na dentorealni tretman koji je odreen pretodnim rizikom,

< ponašanje djeteta,< ur$entnost tretmana 32,64ANAMNEZA I KLINIČKI PREGLED

Anamneza ouvata prikupljanje podataka o pa)ijentu od nje$a samo$ 3direktna

anamneza4 ili pak od pratio)a koji $a dovodi na pre$led 3indirektna anamneza4 324#ostoje dva primarna na'ina prikupljanja podataka o pa)ijentu:

< putem upitnika i formulara< putem intervjua 3*4

4


6/24

#rednosti upitnika i formulara su što znatno štede vrijeme, ne zatijevaju neke izrazite

komunika)ijske osoenosti ljekara te su izuzetno prakti'ni za veliki roj ispitanika

5eutim, pedodont doija od$ovore samo na pitanja koja su postavljena, $dje i za

detaljnije informa)ije upitnik treao iti dosta dui, što zna iti frustrirajuće za pa)ijenteili pak njiove pratio)e 3*4Intervju je prikladan sa strane da pedodont moe prila$oditi pitanja svakom

individualnom slu'aju, i više se azirati na itnije faktore koje upitnik ne moe pruiti

=eneralno pravilo prilikom uzimanja anamneze je ?slušati više ne$o pri'ati@, $dje pak

ne trea dozvoliti pretjerano udaljavanje od teme, te postavljati konkretna i )iljana

pitanja 3*4Uvijek trea teiti da se i mladi pa)ijent uklju'i u raz$ovor, što mu daje osjećaj vanosti

u )ijelom pro)esu, a ipak, doktor trea iti spreman na 'injeni)u da moe doiti razli'ite

od$ovore od djeteta i pratio)a 3(4Anamneza trea da sadri opće podatke o pa)ijentu 3$eneralije4, o nje$ovim $lavnim

smetnjama i te$oama, postojećoj olesti 3sadašnja olest4, dosadašnjem zdravstvenom

stanju 3li'na anamneza4, i$ijensko 8 dijetetskim mjerama, te o zdavstvenom stanju

najlie rodine 3porodi'na anamnza4 31,24Uzrok dolaska pa)ijenta moe iti zo$ upute od strane dru$o$ ljekara, zo$ nje$ovi

li'ni te$oa, ili se pak radi o kontrolnim posjetama =lavne te$oe se uvijek opisujurije'ima pa)ijenta ili pratio)a, a mo$u iti i primarni faktor u planiranju terapije 324roz porodi'ni i medi)inski aspekt anamneze nastoje se identifi)irati faktori koji

direktno ili indirektno mo$u iti uklju'eni u pro)es planiranja, toka i pro$noze lije'enja

31,(4#oda)i iz pretodni iskustava sa stomatološkim tretmanom mo$u predvidjeti na'in

rea$ovanja djeteta na udući tretman astoje se prikupiti poda)i o vrsti tretmana koje

je dijete primilo, kao i o strau i anksioznosti u vezi sa tim iskustvom #otreno je

identifi)irati i faktore koji su od$ovorni za trenutno dentalno stanje, $dje se u velikoj

mjeri vidi odnos roditelja prema stomatološkom tretmanu njiovo$ djeteta 3(4

Pregled glave i vrata e!"tra#ral$i %regled& akon sti)anja prvo$ utiska o opštem stanju pa)ijenta, kao i o nje$ovim $lavnim

te$oama, klini'ki pre$led se zapo'inje detaljnijom inspek)ijom predjela $lave i vrata

5


7/24

#anja se usredsreuje na veli'inu i olik $lave, kou i osu, otoke i asimetriju li)a,

koni$ura)iju i olik vrata 314#ro)jena opće$ iz$leda treala i po'eti prije ne$o dijete sjedne u stomatološku stoli)u

Ako stomatolo$ osono ode po pa)ijenta u 'ekaoni)u i prošeta s njim do ordina)ije, ima

sjajnu mo$ućnost za stvaranje prvo$ dojma o djetetovom statusu, propor)ijama, dranju

tijela, $lavi, ustima, disanju i nje$ovu tjelesnom napretku 3%4Pregled '"$e d'%l(e i$tra#ral$i %regled&Uspješna dia$noza zavisi od pravilno odarane metodolo$ije intraoralno$ pre$leda kao

i od profesionalno$ znanja i tuma'enja pojedini klini'ki znakoa i pojava 314#ravilo je da se vidi samo ono za 'im se tra$a, a da se tra$a za onim o 'emu se zna 324.a malo dijete intraoralni pre$led moe iti prvi doti)aj sa stomatološkim

instrumentima Iz to$ razlo$a stomatolo$ i treao napraviti jednostavan intraoralni

pre$led tvrdi i meki tkiva, kako i se dijete naviknulo na manipula)iju o$ledalom,

sondom i dru$im instrumentima 3%4.a utvrivanje definitivne dija$noze u mno$im slu'ajevima potreno je oaviti dodatna

ispitivanja, kao što su radio$rafska snimanja, ispitivanje vitaliteta, izrada studijski

modela te pojedine laoratorijske analize 314Bitna stavka intraoralno$ pre$leda je odreivanje rizika za nastanak karijesa, kao

naj'ešće$ prolema u klini'koj praksi, koji se definira kao vjerovatnoća nastanka

karijesno$ pro)esa i pro$resije isto$ do klini'ki manifestno$ stadija tokom vremena 3-4#ostoji razni testovi i ispitivanja za pre)izno odreivanje pomenuto$ rizika, ali

$eneralno $ledajući mladi pa)ijenti se mo$u klasifi)irati na dje)u sa:< niskim karijes rizikom 8 intaktna denti)ija, dora oralna i$ijena, adekvatno

informisana porodi)a u po$ledu oralno$ zdravlja, pravilna israna i upotrea

fluoridni pro$rama,< umjerenim karijes rizikom 8 1 8 2 nove lezije $odišnje, loša oralna i$ijena i

nedovoljna upotrea fluorida,

< visokim karijes rizikom 8 " ili više novi lezija $odišnje, neadekvatna israna ioralna i$ijena, izraena medi)inska istorija, lošiji so)ijalni status i eduka)ija,

te nekorištenje fluoridni preparata 3(4

;rea imati na umu i 'injeni)u da rizik za nastanak karijesa znatno varira za:< razli'ite done skupine: dje)a doi od 1 do 2, te od ( do $odina smatraju se

visokoriz'nim $rupama,

6


8/24

< vrstu zua: prvi mlije'ni i prvi stalni molari se smatraju zuima visoko$ rizika

za nastanak karijesa,< razli'ite zune površine: najveći rizik predstavljaju o'ne površine prvi

mlije'ni i okluzalne površine prvi stalni molara 3(4

#a)ijenti sa visokim rizikom za nastanak karijesa naru'uju se na kontrolne pre$lede

svaka 2


9/24

ojasni kako funk)ionišu stomatološki aparati, koji tretman će doiti i koliko će

neu$odan iti 3ukoliko o'ekujemo da se ol ne moe izjeći4, o'ekuje se pridoijanje

djetetovo$ povjerenja i saradnje Eoš je povoljnije ako se u prvoj posjeti izvrši samo

pre$led i upoznavanje sa djetetom Ako dijete sa normalnim ponašanjem stekne lošeiskustvo uslijed $ruo$ i nestru'no$ rada, u narednim posjetama se ponaša kao

plašljivo 32,"4U%la,e$# di(ete

Stra od nepoznato$ je normalan ljudski osjećaj Ako nepoznato postane neprijatno,

stra du$uro'no ostaje prisutan #lašljivo dijete ne eli da mu se ilo šta radi u ustima

#laši se stomatolo$a i stomatološke stoli)e, sa nepovjerenjem promatra stvari oko see,

trai pomoć i potporu roditelja, a 'esto je i pla'ljivo Uzrok straa je naj'ešće pretodnone$ativno 3olno4 iskustvo kod stomatolo$a, ili je pak neko usmeno djetetu prenio svoje

li'ne doivljaje, svjesno ili nesvjesno strašeći $a 32,"4

#rvi zadatak stomatolo$a je da stru'nim radom i od$ovarajućim odnosom prema djetetu

ne izazove ponekad i opravdani stra Iskrenim o otvorenim pristupom se nastoji

privoliti dijete na saradnju !ijete se ne smije omanjivati niti la$ati, jer je la otvoreni

napad na li'nost djeteta i naj'ešći razlo$ da se dijete iz$ui kao saradnik 324Ukoliko se u prvom kontaktu sa djetetom aktivnom pripremom ne posti$ne uspje,

prelazi se na metodolo$iju pasivne pripreme, ta'nije, ordiniranja odo$ovarajuće doze

anksiolitika 324

ije dovoljno samo jedno doro iskustvo da nestane stra i da dijete postane doar

pa)ijent #lašljivo dijete 'esto postavlja uslove da izje$ne neke neprijatnosti koje je

osjetilo tokom tretmana /jekar i treao udovoljiti djetetu u onolikoj mjeri koliko sei

neće oteati tretman, a u nekim slu'ajevima trea prijateljski i njeno, ali pak autoritativno djelovati !ijete prvenstveno trea umiriti podsjećajući $a na pretodno

pozitivno iskustvo i nje$ovu doru saradnju koja je omo$ućila uspješno provedenu

pretodnu interven)iju +malovaavanje djetetove li'nosti i aluzije na nje$ov

kukavi'luk nisu dozovljeni Ako se na nešto moe apelovati, to je onda nje$ova rarost

u pretodnoj posjeti Bitno je na$lasiti da se kod plašljivo$ djeteta nikada ne smije

primjenjivati sila i $ruost 3248


10/24

J#g'$a"t# d(ete+d svi pomenuti skupina, ovaj tip dje)e je najnepovoljniji za stomatološki tretman

;o se o$leda u 'injeni)i da su ova dje)a razmaena i od strane roditelja im je puštenosve na volju U ordina)iji ele drati $lavnu rije', nedis)iplinirani su i naviknuti da im

se sve elje ispunjavaju 5eutim, nije uvijek jednostavno razlikovati jo$unasto od

zaplašeno$ djeteta, pa je nekad potreno i dvije ili više posjeta da se uspostavi

definitivna ?dija$noza@ o tipu ponašanja 32"4 akon što se pak zaklju'i da se radi o jo$unastom djetetu, primjenjuju se spe)ijalne

mjere #rva mjera je odstranjivanje roditelja 3pratio)a4 iz ordina)ije Sa tim postupkom

po'inju nove nevolje za ljekara u vidu uvjerenja, moli i oećanja od strane djetetaUkoliko u ovom momentu ljekar popusti, ništa se neće promijeniti 324!istan)iranje roditelja moe posluiti kao definitivna mjera diferen)ija)ije tipa

ponašanja, $dje uplašeno dijete stee ruku roditelja, ali ipak dozovljava rad, a jo$unasto

nastavlja sa odijanjem Cesto je samo odstranjivanje pratio)a dovoljno da se dijete

smiri i dozvoli rad, što $ovori u prilo$ da dijete ipak osjeća podršku za svoje ponašanje,

što roditeljima trea na prikladan na'in ojasniti od oni pa)ijenata, $dje prolemi sa

udaljavanjem roditelja ne prestaju, pristupa se restriktivnim mjerama, naravno, tek

nakon pristanka roditelja, koje omo$ućavaju da se izvrši planirana interven)ija Bitno je

na$lasiti da se na kraju tretmana, ljekar i pa)ijent moraju rastati kao prijatelji 324

Prete$-i#.$# di(ete erijetko se u praksi susreću dje)a kojoj trea posvetiti više panje, ne zo$ potreno$

ujeivanja, već zo$ izraene elje djeteta da se istakne Beskona'an roj pitanja

mo$u izazvati nestrpljenje i urno rea$ovanje kod neki ljekara +pćenito $ledajući,

preten)iozna dje)a su zavalni pa)ijenti, ako se sa njima ispravno postupi, ta'nije, ne$ui strpljenje +d$ovori pedodonta moraju iti jez$roviti i jasni, duoviti, ali ne i

ironi'ni ;rea povaliti njiovo interesovanje i od$oditi raz$ovor nakon tretmana 32,"4

Di(ete "a "'.dr/a$i+ %#$a,a$(e+ aj'ešće je rije' o mirnom, slaije komunikativnom djetetu, koja tee uspostavlja

kontakt sa okolinom, trai potporu i pomoć roditelja #odnosi stomatološke interven)ije

9


11/24

'esto ez rije'i i protesta, pa 'ak i one olne #osean oprez se preporu'uje pri radu sa

ovim pa)ijentima kako se ne i prešla $rani)a njiovo$ trpljenja, što na kon)u dovodi

do potpune nesaradnje sa pedodontom 3"4Ukoliko je potreno izvršiti neku korek)iju ponašanja djeteta ili se pak dijete prvi put

susreće sa stomatološkim tretmanom, preporu'uju se farmakološke i nefarmakološke

metode kontrole oli i ponašanja, meu kojima su: tell 8 soF 8 do tenika, tenika

odvla'enje panje, kontrole $lasa i dru$e 3"4

URGENTNOST TRETMANA

ompletan plan terapije se izrauje na osnovu itnosti pojedini interven)ija uz

neprekidno provoenje preventivni mjera i voenja ra'una o duini trajanja pojedini

posjeta i ostalim faktorima koji mo$u imati utje)aja na odreivanje plana terapije 324

Ste%e$ 0it$#"ti %#(edi$i0 i$terve$-i(a

Gelje pa)ijenta i roditelja su naj'ešće vezane za eliminisanje trenutni te$oa i estetsku

reailita)iju, što se 'esto ne podudara i sa iološkim indika)ijama #ojedine patološke

promjene i olasti orofa)ijalno$ sistema imaju veći zna'aj za opšte zdravlje, tok

ooljenja i razvoj okolni struktura pa su i primarne u planu sana)ije 324

9edoslijed itnosti i io slijedeći:

I red itnosti: URGENTNE INTERVEN*IJE

+vdje spadaju:14 trauma, 24 krvarenje, "4 otok, %4 akutna ooljenja meki tkiva i (4 ol

#a)ijenti iz ove $rupe ne smiju da 'ekaju, primaju se preko reda, ukazuje im se prva

pomoć i odreuju dopunska ispitivanja ili konsulta)ije, a zatim se zakazuju za dalje

lije'enje Cesto se tokom prvo$ prijema ne moe izvršiti detaljni pre$led, pa se onodlae za slijedeću posjetu kada se i priprema definitivni plan terapije 324

II red itnosti: SANA*IJA KARIJESA I INTER*EPTIVNI ORTODONTSKI

ZA1VATI

U terapiji karijesa prvenstveno se saniraju prvi stalni molari Ako je više ?šesti)a@

zavaćeno karijesom prednost se daje duokim lezijama 3)aries profunda4, pa

10


12/24

aproksimalnim i tek onda površnim okluzalnim U slu'aju da su svi prvi stalni molari

podjednako razoreni, a radi se ez lokalne anestezije, olje je zapo'eti sa

mandiularnim zuima Ako se ipak odlu'imo za lokalnu anesteziju po'et će se uvijek

sa manjom traumatiza)ijom, a to je svakako infiltra)iona anestezija $ornji molara 324

U daljem redoslijedu panja se poklanja preostalim stalnim zuima I ovdje su duoki

karijes i aproksimalne lezije vanije od okluzalni #rednost će imati o'ni zui u

odnosu na frontalne jer se moe do$oditi da po restaura)iji prednji zua i

zadovoljavanju estetski kriterijuma pa)ijent zanemari dalje lije'enje i nje$u 324

#ri ovakvom stavu trea ipak razmotriti svaki slu'aj ponaoso, jer je poznato da kod

dje)e karijes re napreduje na prednjim zuima 324

U daljem redoslijedu panja se poklanja postojećim mlije'nim zuima +d mlije'ni

zua zo$ njiove ulo$e u pravilnom razvoju stalne denti)ije 3jer se najdue

zadravaju4 prvenstveno se saniraju mlije'ni o'njak i dru$i molar oje površine i zui

će iti prvo oraeni identi'no je kao i kod prvo$ stalno$ molara, s tim što je distalna

površina mlije'no$ dru$o$ molara od izuzetno$ zna'aja u mješovitoj denti)iji !a i se

sprije'ila kontamina)ija mezijalne površine stalno$ zua i nje$ovo mezijalno

pomijeranje uslijed destruk)ije mlije'no$, napravit će se izuzetak u $ore spomenutom

redoslijedu U takvim slu'ajevima sana)ija distalne površine dru$o$ mlije'no$ molara

se planira prije sana)ije stalno$ zua 324

#reostali mlije'ni zui, a prije sve$a prvi mlije'ni molar, se restauriraju ukoliko je do

njiove smjene potrean dui vremenski period, što se pro)jenjuje na osnovu stepena

resorp)ije zua 324

U stalnoj denti)iji sa podjednakim intenzitetima ooljenja, postoje razli'ita mišljenja o

redoslijedu sana)ije #ojedini autori smatraju da prioritet trea dati prednjim zuima, jer

se ispuni 'ešće mijenjaju, veći je uspje endodontsko$ lije'enja, a svaki $uitak

prednje$ zua zatijeva protetesku reailita)iju .a razliku od nji, dru$i autori daju

prednost sana)iji zua o'ne re$ije, koji su od velike funk)ionalne vanosti, a pa)ijenti

11


13/24

su manje motivisani da i saniraju #rioritet u sana)iji prednji zua moe se pravdati

faktorom motiva)ije pa)ijenta estetskim iz$ledom 314

od zua stalne denti)ije sa razli'itim stepenom ooljenja, saniraju se prvo duoke

karijesne lezije s )iljem sprje'avanja dalje pro$resije karijesa, a u intervalu do

definitivno$ zrinjavanja, preduzimaju se profilakti'ke mjere i sana)ija superfi)ijalno$

karijesa 314

eki autori preporu'uju slijedeći slijed koraka:

< prvo se saniraju male, superfi)ijalne lezije

< maksilarnom zunom nizu se daju prednost u odnosu na mandiularni 8 zo$

'injeni)e da je lakše apli)irati lokalnu anesteziju u $ornju vili)u

< o'ni zui se saniraju prije fronta 8 što osi$urava da će pa)ijent nastaviti sa

tretmanom

< maksimalno korištenje ?kvadrantne stomatolo$ije@ 8 što smanjuje roj posjeta,

izuzev u slu'aju predškolske dje)e, $dje tretman ne smije iti predu$ 3(4

I;H9H#;IDI +9;+!+;SI #9+B/H5I zatijevaju itnu i ener$i'nuinterven)iju da i se sprije'io dalji razvoj ortodontske nepravilnosti U nekim

slu'ajevima ova vrsta zavata imat će prednost nad ostalim, u dru$im sana)ijama će se

sprovesti tek na kraju !je'iji stomatolo$ na osnovu ortodontsko$ pre$leda pro)jenjuje

stepen itnosti kao što i poslije zavata 3ekstrak)ija mlije'no$ zua npr4 po potrei

planira neopodni inter)eptivni tretman U sloenijim slu'ajevima planiranje se vrši u

saradnji sa spe)ijalistom ortodon)ije 314

III red itnosti: ENDODONTSKI ZA1VATI

+vdje spadaju sve one interven)ije koje nisu sprovedene u sklopu ur$entne terapije

#otreno je planirati svaku fazu rada i prilino vrijeme potreno da se lije'enje završi

;rea napomenuti da se, $eneralno posmatrajući, endodontski zavati u mlije'noj i

stalnoj denti)iji ne razlikuju lju'ni faktor koji odreuje odair interven)ije je

12


14/24

pro$noza !u$oro'na pro$noza je termin koji nije prikladan za mlije'nu denti)iju, zo$

smjene mlije'ni zua trajnim nasljedni)ima Hti'ki nije opravdano raditi endodontski

tretman kod djeteta, ukoliko je pro$noza to$ postupka loša ili nesi$urna 32,%4

StepFise tenika je tretman koji je $eneralno doro privaćena od strane djeteta, i

oi'no uklju'uje duoki komplikovani karijes veoma mlado$ djeteta, ili mlije'ni zu sa

ne toliko velikom vanosti za razvoj okluzije lini'ki se pokazala veoma povoljnom

tenikom 3%4

#ar)ijalna pulpotomija u poreenju sa direktnim prekrivanjem pulpe je olja sa strane

olje$ runo$ zatvaranja kaviteta, i manje mo$ućnosti ponovne akterijske

kontamina)ije #ozitivna pro$noza par)ijalne pulpotomije mlije'ni molara je oko *0Jnakon jedne $odine, a (J nakon 2 $odine, što je znatno olje u odnosu na

tradi)ionalnu pulpotomiju 3%4

#ro$noza koronarne pulpotomije mlije'ni zua prema nekim istraivanja je oko 60J

nakon 2 $odine, meutim, još uvijek postoje prolemi sa mo$ućim komplika)ijama

zo$ prekidanja veći krvni sudova pulpe 3%4

#ulpotomija mlije'ni zua pokazala je zadovoljavajuće klini'ke rezultate 3%4

U okviru stalne denti)ije, stepFise tenika daju du$oro'no dore rezultate i metoda je

izora kod zua sa duokim komplikovanim karijesnim lezijama 3%4

#ar)ijalna pulpotomija u stalnoj denti)iji se nameće kao metoda izora u ur$entnim

situa)ijama 8 traume zua, sa uspjeom i do -(J u periodu oserva)ije od " do 1(

$odina ;akoer, karijesna ekspozi)ija pulpe je još jedna indika)ija $dje istraivanja

pokazuju povoljnu pro$nozu tretirani zua sa preko -0J poslije tri $odine 3%4

ID red itnosti: ORALNO 1IRUR)KE INTERVEN*IJE

+vdje takoer spadaju svi oralno irurški zavati koji se ne vrše u sklopu ur$entne

terapije +pćenito posmatrajući, estrak)iji zua, koji ne pri'injavaju niti su pri'injavali

veće smetnje ili se uklanjaju iz ortodontski razlo$a, pristupa se na kraju ili pri kraju

13


15/24

kompletne sana)ije a taj na'in se lakšim i manje dramati'nim interven)ijama

postepeno sti'e povjerenje i vrši priprema pa)ijenta 324

;o je poseno zna'ajno kod male dje)e ili pa)ijenata sa pretodnim lošim iskustvom

Uoliko se planira ekstrak)ija mlije'no$ zua na 'ije se mjesto mora postaviti 'uvar

prostora, svi pripremni postup)i se vrše prije samo$ zavata tako da se poslije vaenja

odma postavlja izraeni aparat 324

I ostale oralnoirurške interven)ije se sprovode po sli'nom prin)ipu 324

D red itnost: PROTETSKA RE1A2ILITA*IJA 324

Ne%re!id$# %r#v#3e$(e %reve$tiv$i0 +(era

+u'avanje oralnoj i$ijeni, uklanjanje meki nasla$a, lokalna aplika)ija preparata

fluora moraju pretoditi svakom kurativnom postupku U toku sana)ije neprekidno se

vrši provjera odravanja oralne i$ijene, a za kraj se ostavljaju prevetivni zavati kao

što je profilakti'ka ploma i zalivanje fisura 324

D'/i$a tra(a$(a %#(edi$i0 %#"(eta

#ostoje kontraverzna mišljenja o tome kako i koliko dijete moe tolerisati due seanse

Svakako da uzrast i individualne osoine li'nosti dijeteta odreuju i nje$ovu reak)iju

5anja dje)a nisu u stanju da suviše du$o o$rani'e panju i sputavaju svoje ponašanje u

sredini koja je za nji o'i$ledno neprijatna eki autori isti'u da du$e posjete mo$u

indukovati ne$ativan odnos prema stomatolo$u i stomatološkim interven)ijama,

odnosno utje)ati na ponašanje djeteta u ordina)iji 324

.o$ sve to$a ne trea pretjerivati ni sa predu$a'kim, ali ni sa prekratkim seansama

kojima se zavat odlae .natno povoljnije je, kod predškolske dje)e koja se prvi put

susreću sa stomatološkim interven)ijama, zapo'eti kratkim posjetama 3do 20 min4 i

vrijeme postepeno produavati, ali ne više od %0 minuta, osim ako spe)ifi'nost zavata

ne zatijeva duu posjetu ;akve interven)ije se uvijek ostavljaju za kraj 324

14


16/24

Starija dje)a lakše podnose due posjete Cesto i sami zatijevaju da due ostanu kako

i im se više uradilo #onekad je poeljno da im se prui i mo$ućnost izora U svakom

slu'aju se du$a posjeta mora pretodno napomenuti i ojasniti njen razlo$ 324

=eneralno pravilo u po$ledu duine trajanja tretmana jeste da tretman male i

predškolske dje)e ne i treao trajati due od 20 minuta, a školske dje)e i adoles)enata

oko %0 minuta 314

Svaki dje'iji stomatolo$ na osnovu poznavanja sopstveni manuelni sposonosti i

uslova u kojima radi odreuje vrijeme neopodno za svaku fazu, uvijek dodavajući (


17/24

U plan terapije spada i vrijeme zakazivanja pa)ijenta Smatra se da je za malu dje)u

po$odnije rezervisati rane prijepodnevne 'asove, jer je stomatolo$ sposoniji da se ori

sa nepredvienim situa)ijama i prolemima, a i dje)a su odmorna i raspoloena !je)a

ne smiju 'ekati du$o u 'ekaoni)i, jer postaju nemirna s vremenom Istraivanja su pokazala da du$o 'ekanje tretmana umanjuje zadovoljstvo pruenom uslu$om Ukoliko

se radi o pa)ijentima za koje se zna da rea$uju urno i da je potreno primijeniti neke

od restriktivni mjera, po$odnije je zakazivati i u vrijeme kada u 'ekaoni)i ima manje

pa)ijenata jer pla' moe ne$ativno utje)ati na dru$u dje)u 32,104

PRIMJER UZETOG SISTEMATSKOG PREGLEDA I IZRADE PLANA

TERAPIJE

#a)ijent star * $odina Anamneza uzeta od majke 324

=/ADH ;H=+BH: !olazi zo$ oli u $ornjoj vili)i pri uzimanju slatko$ i ladno$

324

+#K;A 5H!IISA AA5H.A: U dru$oj $odini je imao upalu pluća kada je

leao u olni)i i primio dosta antiiotika 3majka ne zna koje4 #releao je zauške i male

o$inje Cesto ima upale $rla +stali nalaz ez promjena !ijete se ne plaši odlaskaljekaru 324

S;+5A;+/+KA AA5H.A: #rvi zui su nikli oko * mjese)a, a zamjena

zapo'ela u 6 $odini #o'eli su da se kvare oko " $odine Izvaen je zu 6% zo$ otoka,

samo sprejom 324

Stomatolo$ je io $ru, pa dijete od tada ne voli da posjećuje stomatolo$a .ue ne pere

redovno 3pre$ledom je ustanovljeno da ne vrši pravilne pokrete pri 'etkanju4 e koristi preparate fluora 324

LI=IEHS+

16


18/24

proizvode, povremeno meso, a slaije voće i povrće Doli slatkiše koje unosi

svakodnevno izmeu oroka e va'e 'esto vakaću $umu 324

#re$ledom pa)ijenta je pronaeno:

+#K;I I.=/H! #AIEH;A: !ijete je normalno rzvijeno i uranjeno za svoj uzrast

!osta je zaplašen i nerado od$ovara na pitanja 324

=/ADA I 5HA ;IDA USH !U#/EH: Bla$i eksfolijativni eilitis i lin$ua

$eo$rapi)a 3majka tvrdi da su se promjene pojavile u zadnje tri $odine4 324

=I=IDA: Izraen kataralni $in$ivitis koji zavata i mar$inalnu i papilarnu $in$ivu

naro'ito u I i ID kvadrantu &istula u predjelu zua (% 324

=9/+: Lipertrofija krajnika i )rvenilo orofarinksa 324

+9;+!+;SI #9H=/H!:

14 +dnos prvi stalni molara: I klasa inetrkuspida)ije,24 #reklop sjekutića: za polovinu kruni)e,"4 In)izalni stepenik: "mm,%4 Bla$a tjeskoa u donjem frontu sa rota)ijom zua %2,(4 Sredine vili)a se podudaraju 324

#9H=/H! .UBA

14 +ilje meki nasla$a Izra'unat +L indeks po =rin


19/24

(4 #re$ledom zua su otkrivene i kariozne lezije na 16 okluzalno, (" vestiularno,

6" vestiularno i distalno, 26 okluzalno, % okluzalno, *" vestiularno i %6

okluzalno64 lini'kim pre$ledom i rend$enskim snim)ima je dija$nostikovano: (( roni'ni

ul)erozni pulpitis, (% parodontitis difuza u re$iji trifurka)ije, 12 i 22

inva$ina)ija, "6 karijes profunda, *% polip pulpe sa potpuno razorenom

kruni)om, *( polip parodon)ijuma .ui 11, 21, %2, "1, "2 i " su klini'ki

zdravi .u % još nema znakova uznapredovale resor)ije 324

PLAN TERAPIJE

I posjeta: Uraen je sistemski pre$led, uklonjene meke nasla$e, uzeti rent$enski snim)i,

izvršena ouka oralne i$ijene i lokalna fluorida)ija zua

II posjeta: 14 .u 16 prepara)ija kaviteta II klase i definitivni amal$amski ispun, 24 .u

(( prepara)ija kaviteta II klasa M sredstvo za devitaliza)iju pulpe 3;+NADI;4 M

privremeni ispun #lanirano %0 minuta

III posjeta: 14 .u "6 prepara)ija kaviteta II klase M indirektno prekrivanje kal)ijumidroksidom M privremena ploma od fosfatno$ )ementa #lanirano %0 minuta

ID posjeta: 14 .u (( mortalna amputa)ija i postavljanje $otove 'eli'ne kruni)eO

meutim, posjeta je od$oena < majka navodi da se prije dva dana kod pa)ijenta pojavio

?mjeuri'asti osip po kosi, li)u i trupu@, koji se ?urzo pretvorio u kruste@, te uz

povišenu temperaturu i povraćanje, tretman nije mo$uć i iva od$oen 8 10 dana do

sana)ije stanja #lanirano %( minuta 3114

D posjeta: 14 .u (( mortalna amputa)ija i postavljanje $otove 'eli'ne kruni)e

DI posjeta: 14 .u % prepara)ija za 'eli'nu kruni)u M indirektno prekrivanje kal)ijum

idroksidom M )ementiranje 'eli'ne kruni)e, 24 lokalna mandiularna anestezija, "4

Hkstrak)ija zua ( #otreno je oko %( minuta

18


20/24

DII posjeta: 14 +tisak donje vili)e za izradu fiksno$ 'uvara prostora, 24 zu %6

prepara)ija kaviteta I klase i definitivni amal$amski ispun,"4 lokalna mandiularna

anestezija, %4 .u *" prepara)ija D klase i definitivni amal$amski ispun, (4 Hkstrak)ija

*% i *( #otreno oko %( minuta

DIII posjeta: 14 )ementiranje fiksno$ 'uvara prostora, 24 zu (" prepara)ija kaviteta D

klase i definitivni amal$amski ispun, "4 .u (% ekstrak)ija sa površinskom anestezijom

#otreno oko %0 minuta

IN posjeta: 14 .u 6" prepara)ija kaviteta III klase i definitivni amal$amski ispun, 24

.u 26 prepara)ija kaviteta I klase i definitivni amal$amski ispun #otreno oko %0

minuta

N posjeta: 14 poliranje svi ispuna, 24 uklanjanje meki nasla$a, "4 lokalna fluorida)ija

NI posjeta: 3poslije " mjese)a4 14 revizija kaviteta kod zua "6 i postava definitivno$

ispuna, 24 kontrolni pre$led sa indeksom oralne i$ijene 324

#rednosti ovakvo$ vida planiranja tretmana:

< izje$avaju se ponovni pre$ledi pri svakom posjetu, skraćujući vrijeme posjeta,

< omo$ućava pravilnu or$aniza)iju i tok tretmana, te pripremu od$ovarajući

instrumenata 3"4

S+(er$i-e %ri %la$ira$(' tret+a$a6

1 prvi dio trea posvetiti pro)jeni psii'ko$ stanja djeteta, na'inu nje$ovo$

ponašanja u stomatološkoj ordina)iji, evalua)iji prisustva>odsustva dentalno$

straa i anksioznosti, definiranju tipa roditelja, te uspostavljanju kvalitetne vezena rela)iji terapeut 8 roditelj 8 dijete, što osi$urava olje rezultate u o'uvanju

oralno$ zdravlja djeteta i nje$ovoj pripremi za udući stomatološki tretman

Ukoliko se ustanovi da je potrena korek)ija na nekom od pomenuti faktora

3dijete ili roditelj4, nastoji se popraviti stanje onoliko koliko je mo$uće, ili pak,

ukoliko to nije mo$uće, ar ne po$oršati postojeća situa)ija

19


21/24

2 pro)ijeniti nivo zainteresiranosti za stomatološkim tretmanom, kako od strane

djeteta tako i roditelja, što je nerijetko i presudni faktor pri odreivanju

tretmanaO nastojati pronaći motiv za dijete i roditelje ukoliko $a nemaju,

" prila$oditi komunika)iju pa)ijentovom uzrastu i nivou znanja,

% odrediti da li pa)ijentova iološka do od$ovara nje$ovom fizi'kom razvojuO

ukoliko ne od$ovara, u sklopu anamneze i klini'ko$ pre$leda utvrditi uzrok, te

na'in na koji moe utje)ati na plan terapije, i da li zatijeva neku premedika)iju

( na osnovu anamneze doiti sve dru$e potrene podatke koji i mo$li iti

zna'ajni pri planiranju tretmana 8 so)ijalni aspekt

6 pro)ijeniti stanje oralno$ zdravlja djeteta i utvrditi rizik od nastanka ooljenjaO

ukoliko je oralna i$ijena dora, trea povaliti dijete 3ili savjetovati roditelje da

nastave sa odravanjem, ukoliko to oni rade4, ili pak, u suprotnom slu'aju,

sprovoditi kontinuiranu eduka)iju i insistirati na pooljšanju odravanja oralne

i$ijeneO utvrditi odnos vili)a i pro)ijeniti potreu za ortodontskim tretmanom

imati na umu mo$ući isod i pro$nozu planirani tretmanaO izje$avati predu$o

zadravanje djeteta na stoli)i ukoliko je isod to$ zavata u startu diskutailan, a

pa)ijent sam po sei nije spreman na saradnju

* naći alans izmeu itnosti interven)ija i elja pa)ijenta, koji su nerijetko u

suprotnosti,

- detaljno ojasniti planirani tretman, ukazati na prioritete pri radu i uvijek u

podsvijesti imati mo$uće neeljene situa)ije

10 voditi ra'una o pa)ijentovim osjećajima i ponašanju tokom rada

11 prila$oditi duinu tretmana uzrastu i ponašanju pa)ijenta

12 koristiti jutarnje termine i izje$avati predu$o 'ekanje pa)ijenta u 'ekaoni)i

1" izje$avati izostajanje pa)ijenta sa nastave u školi, osim u itnim

interven)ijamaO posenu panju oratiti na adoles)ente

20


22/24

1% oezijediti maksimalno prijatnu i opuštenu atmosferu u stomatološkoj

ordina)iji, u koju će se pa)ijent, ako ne sa zadovoljstvom, onda ar ez straa,

kontinuirano vraćati

1( imati na umu da planiranje tretmana ne završava sa jednim ?)iklusom@ tretmana,

već planirati redovne kontrolne pre$lede u zavisnosti od individualni

karakteristika pa)ijenta 31,2,",%,(,*,104

ZAKLJUČAK

#laniranje tretmana je multifaktorijalan i kompleksan pro)es koji zatijeva inte$ra)iju

ojektivni pokazatelja i adekvatnu koopera)iju na rela)iji doktor 8 pa)ijent 8 roditelj

e smije iti usmjereno samo na trenutne potree i stanje pa)ijenta, već tei osi$urati dasvako dijete dosti$ne zrelo doa sa zdravom, funk)ionalnom i estetski uravnoteenom

denti)ijom, i oezijedi pozitivan odnos mlado$ pa)ijenta prema ?ijelom mantilu@ 3(4

ilj rada s dje)om u stomatološkoj ordina)iji jeste du$oro'no formirati pa)ijenta koji će

se iz navike, potree i elje uvijek u nju vraćati, kako i se kontrolisali na'ini

odravanja oralno$ zdravlja 3"4

21


23/24

!etaljan stomatološki pre$led djeteta, postavljanje ta'ne dija$noze, planiranje

neposredno$ i sistemsko$ lije'enja, predstavljaju osnovu za uspješan rad u

svakodnevnoj stomatološkoj praksi 314

;okom stomatološko$ tretmana ne trea uriti, stomatolo$ u svom nastupu mora odavati

si$urnost, te da se sve odvija, u, za dijete prijatnoj atmosferi, sa eljom da doe i dru$i

put 314

Samo paljivo i sistematsko planiranje svake faze rada do kompletne sana)ije moe da

oezijedi maksimalnu efikasnost uz najmanji mo$ući utrošak vremena kako ljekara

tako i pa)ijenta i roditelja a ovaj na'in se izje$ava ura, predu$o 'ekanje, a time i

površan rad 324

LITERATURA

1 Beloi)a !, Dulović 5, Stevanović 9 !e'ja stomatolo$ija, Hlit medi)a, Beo$rad,

2000

2 ;atić H, Dojinović E, 9istić E !e'ja stomatolo$ija u praksi, Univerzitet u ovom

Sadu, 5edi)inski fakultet, 1-*"

" Eurić L, Arslana$ić 5urate$ović A, Bajrić H, oašlija S, 5arković ,

Selimović 8 !ra$aš 5 et al !je'ja dentalna medi)ina, .a$re: aklada slapO

201(

% o) =, #ulsen S #ediatri) dentistrP a )lini)al approa), 2nd ed i)ester:

QileP


24/24

( QelurP 9, !u$$al 5, ;Rrse LoseP 5 #aediatri) dentistrP, "rd ed +Tford:

+Tford universitP pressO 200(

6 5)Qorter A= ;reatment plannin$ for te pediatri) patient ;eTas !ental

Eournal 2010O 123124:12(

planiranje tretmana u dječijoj stomatologiji

Documents