pitanja za 1 kolokvij - kapic
TRANSCRIPT
1
PITANJA ZA I KOLOKVIJ
0.KO JE U KOJEM DJELU PRVI PUT UPOTRIJEBIO TERMIN „ DIDAKTIKA“?
Volfrang Ratke prvi upotrijebio termin didaktika u djelu „ Memorijal“ 1612. Godine.
1.KO JE AUTOR DJELA „ Didactica magna „ I ZA KAKVO SE UČENJE ZALAŽE U TOM DJELU?
J.A.Komensky „ Didactica Magna“ 1657 .godine
Komensky traži da pravila podučavanja budu prirodna i da nastavnici manje podučavaju , a da
učenici vise uče ( Pravila ne treba izmišljati, vec ih treba uzeti iz reda koji postoji u univerzumu-zalaže se za prirodno učenje prirodnim podučavanjem).
2.KOJI SE NAZIVI ZA DIDAKTIKU KORISTE U ROMANSKIM I ANGLOSAKSONSKIM ZEMLJAMA?
U romanskim i anglosasonskim zemljama koristi se specifična terminologija:
tehnologija instrukcije modelovanje procesa učenja kurikulum-teorija i problemi poucavanja teorija poučavanja i učenja nastavne metode i tehnike i dr.
3.KOJE SU UŽE DIDAKTIČKE DISCIPLINE NASTALE DIFERENCIJACIJOM DIDAKTIKE KAO NAUKE?
Diferencijacijom nastaju uze didakticke discipline:
predškolska, osnovnoškolska srednjosškolska visokoškolska didaktika.
4.KOJE SU NAUČNE DISCIPLINE NASTALE INTEGRACIJOM DIDAKTIKE SA DRUGIM NAUKAMA?
2
Integracijom sa drugim disciplinama :
informacijska medijska glotodidaktika( poučavanje jezika) teledidaktika
5.KAKO DIDAKTIKU I NJEN PREDMET PODUCAVANJA DEFINIRA J.A.KOMENSKY?
Komensky preširoko definira didaktiku „ poučavanje svakoga svemu“.
6.KAKO DIDAKTIKU I NJEN PREDMET PROUČAVANJA DEFINIRA ADOLF DISTERWEG?
Adolf Disterveg : nauka o zakonitostima i pravilima nastavnog rada.
7.KAKO DIDAKTIKU I NJEN PREDMET PROUCAVANJA DEFINIRA JOHAN FRIDRIH HERBART?
Johan Fridrih Herbart ( poč 19 st.) : teorija odgojne nastave koja se bavi prenosenjem znanja na učenike, čiji je zadatak da to znanje zapamte.
8.KAKO DIDAKTIKU I NJEN PREDMET PROUCAVANJA DEFINIRA KLAFKI?
Volfrang Klafki(1971) četiri grupe definicija:
1) Didaktika je nauka o učenju i obučavanju u svim oblicima i na svim novoima ( Dolh, Hausman,Hamelsbek)
2) Didaktika je teorija obrazovnih sadrzaja i nastavnih planova ( Veniger, Klafki )
3) Didaktika je teorija poučavanja i učenja ( Hajman, Šulc ):
- ZAŠTO (intencija, cilj, namjera)- ŠTA (sadržaji)- KAKO (metode) UČITI- ČIME (sredstva, mediji) - KOGA (antropološko-psihološke odlike učenika)- GDJE (socio-kulturni uvjeti)
4)Didaktika je teorija optimalne kontrole i upravljanja procesom poučavanja i učenja-kibernetička didaktika ( Kube, Frank)
9.KAKO DIDAKTIKU I NJEM PREDMET PROUČAVANJA DEFINIRA M.VILOTIJEVIĆ?
3
Vilotijević : didaktika je pedagoska disciplina koja proučava opće probleme i zakonitosti nastave i učenja u njihovom dijalektičkom jedinstvu.
10.KAKO DIDAKTIKU I NJEN PREDMET PROUCAVANJA DEFINIRA ENCIKOPEDIJSKI RJEČNIK PEDAGOGIJE?
„Didaktika je jedna od pedagoških nauka koja proucava zakonitosti nastave „.
11.KAKO DIDAKTIKU I NJEN PREDMET PROUCAVANJA DEFINIRA PATAKI?
Didaktika je teorija(nauka) o obrazovanju i nastavi.
12. RAZVOJ DIDAKTIČKE MISLI U STAROJ GRČKOJStara Grčka
SOFISTI (V stoljeće pr. n. e.) – putujući narodni filozofi i učitelji: izučavali moralna pitanja, probleme saznanja, politiku, retoriku, lingvistiku, ekonomiju Protagora u središte filozofskih razmatranja stavlja čovjeka
SOKRAT (469-399. pr. n. e.)– uveo metodu razgovora („Znam da ništa ne znam“ – majeutička metoda)
PLATON: (427-347. pr. n. e.) u djelu „Država“: Organiziran odgoj neophodan za razvoj društva
Država je dužna:
o da obezbijedi školovanje sve omladine o da usmjerava obrazovanje i odgojo da se sadržaji obrazovanja biraju pažljivo tako da utiču na razvoj mladih
odgoj je značajan za društvo cilj odgoja je da priprema dobre građane
ARISTOTEL (384-322. pr. n. e.):
periodizacija razvoja ličnosti (periodi između 7., 14. i 21. godine) nastava treba da se zasniva na potencijalima pojedinca obrazovanje treba da doprinese harmoničnom razvoju ličnosti (kalokagatija) opterećenost mladih nastavom treba pažljivo odmjeriti
13. DOPRINOS MARKA FABIJANA KVINTALIJANA RAZVOJU DIDAKTIKE !
4
Marko Fabije Kvintilijan (42-118. n. e.) je najznačajniji pedagoški mislilac rimskog doba („O odgoju oratora“) :
potencijali mladih su dovoljni za obrazovanje, ali ih treba aktivirati nastavu treba prilagoditi razlikama među učenicima nastavnici trebaju biti široke opće kulture, čvrstog morala i da vole rad sa mladima razmišljanje i čitanje se mora vježbati vježbanje je lakše nakon teorijskog objašnjenja
14. NAVEDITE IMENA ZASLUZNIH MISLILACA ZA RAZVOJ DIDAKTIKE IZ RENESANSNOG PERIODA I NJENU SUŠTINU
Glavni predstavnici su : Vitorino de Feltre, Fransoa Rable, Mišel Montenj, Erazmo, Roterdamski, Tomas Mor.
Trazili su da se u školama uči svjetska književnost, prirodne nauke, matematika, geografija, historija. Postavili načelo da se cijeni i uvažava ličnost djeteta, proučava i poštuje njegova individualnost, da mu se pristupa strpljivo i predusretljivo.
Umjesto učenja napamet, tražili su da se kod učenika razvija mišljenje i druge sposobnosti, da se fizicki i estetski odgajaju, druge sposobnosti.Tražili jednako obrazovanje za muskarce i žene, prosvjecivanje odraslih, nastavu na maternjem jeziku.
15. Navedite karakteristike razvoja didaktike po Komenskom !
Uveo vremensko ograničenje školske godine i uspostavljanje predmetnog i razredno-časovnog školskog sistemaUveo nastavnicke skole i frontalni oblik rada u nastavi, zahtijevao da se u radu sa učenicima nastavnici pridrzavaju načela očiglednosti, sistematicnosti , postupnosti, ponavljanja , vjezbanja, utvrdjivanja.Isticao da je samostalno misljenje ucenika najvaznije za njegov razvoj, zahtijevao da udzbenici budu jasni, sazeti i međusobno povezani.
16. NAVEDITE KARAKTERISTIKE RAZVOJA ŽAN ŽAKA RUSOA!
Nastava treba da se temelji na radoznalosti učenika. Kroz nastavu dijete treba da se osamostaljuje i razvoja, te da se osposobljava za život i rad.
17.NAVEDITE OSNOVNE POSTAVKE I GLAVNE PREDSTAVNIKE EKSPERIMENTALNE DIDAKTIKE
5
Ernest Mojman, Vilhelm Laj, Alfred Bine.Eksperimentalni metodi provjereni u prirodnim naukama trebaju se primjenjivati u psihologiji i pedagogiji ( uveden prirodni laboratorijski experiment,statistička kvalifikacija )Kritikuju okupiranost „ stare didaktike „ „ školskom filozofijom „ , pa didaktiku zasnivaju na dječjoj psihologiji, biologiji, sociologiji i higijeni . Uveli grupna ispitivanja u redovan školski rad.
18. KO SU NAJPOZNATIJI PREDSTAVNICI DIDAKTIKE RADNE SKOLE I KOJE SU OSNOVNE IDEJE I CILJ OVOG TEORIJSKOG KONCEPTA?
Kerštenštajner, Gaudig, Gazenberg, BlonskiOsnovna ideja: minimum naučnih znanja postici maksimum ideja i umješanosti, sposobnosti i radne radosti.Osnovni cilj , sredstvo i metod odgoja je konkretan rad.
19. PO UŠINSKOM STA TREBA DA RAZVOJA NASTAVNIK KOD UČENIKA?
Dobar nastavnik razvija kod ucenika sposobnosti za samostalni rad.
20. KAKO SE OSTVARUJU CILJEVI I ZADACI NASTAVE PO DISTERVEGU?
Cilj i zadaci u nastavi se ostvaruju ako nastavnik dobro obradi historijske i racionalne oblasti tumačenjem, ponavljanjem, utvrdjivanjem, vjezbanjem i provjeravanjem.
21. PO ČEMU JE POZNATA NASTAVA HERBARTA?
Poznat po formalnim stupnjevima nastave( jasnoća, asocijacija, sistem, metod ).
22.ČIM SE BAVI PEDAGOGIJA A ČIM DIDAKTIKA?
Pedagogija se bavi općim zakonitostima odgoja i obrazovanja, a didaktika utvrđuje zakonitosti nastave, principe i pravila nastavnog procesa, unapređuje nastavnu praksu i učenje.
23.OBJASNITI VEZU IZMEĐU DIDAKTIKE I SOCIOLOGIJE
Zakonitosti društvenog razvoja (sociološki su uvjetovani: odgoj i obrazovanje, ciljevi koji trebaju da se ostvare, nastavni proces, odnosi u učeničkim grupama) su u vezi sa zakonitostima nastavnog procesa, odnosno didaktikom koja se bavi isto odgojem i obrazovanjem, odnosno ciljevima nastave.
24.OBJASNITI VEZU IZMEĐU DIDAKTIKE I PSIHOLOGIJE
6
Zakonitosti psihičkog života (na saznanjima psihologije zasniva se: ukupan intelektualni razvoj pojedinca, nastavni sadržaji, nastavni proces, nastavnikov pristup učeniku, proces učenja) i zakonitosti nastavnog procesa su usko vezani jer se i didaktika bavi nastavnim sadržajima.
25.OBJASNITI ODNOS DIDAKTIKE I METODIKE?
Didaktika se bavi proučavanjem općih zakonitosti nastavnog procesa, a metodika je didaktička disciplina koja proučava zakonitosti nastave jednog nastavnog predmeta i ima izvorište u didaktici i sadržajima nastavnog predmeta.
26.ŠTA OBUHVATA OBRAZOVANJE?
Obuhvata proces sticanja znanja, vještina i navika, te razvoj sposobnosti.
27.NAVEDITE NIVOE ZNANJA
Nivoi znanja su:
prisjećanje (najniži) prepoznavanje reprodukcija primijenjeno – operativni nivo stvaralačko znanje (najviši)
28.DEFINIRAJTE SPOSOBNOST
Sposobnost je svojstvo pojedinca koje mu omogućava da uspješno obavlja neku aktivnost.
29.DIVERGENTNA PRODUKCIJA JE?
Divergentna produkcija je sposobnost pronalaženja više različitih misaonih puteva za rješenje zadatka.
Konvergentna produkcija je sposobnost pronalaženja jednog pouzdanog i širokog puta za rješavanje problema .
30. DEFINIRAJTE POJAM EVAULACIJA
7
Evaluacija je sposobnost upoređivanja dobijenih rezultata sa utvrđenim kriterijumima radi ocjenjivanja.
31.DEFINIRAJTE VJEŠTINE
Vještine su stečene sposobnosti da se lako i tačno izvode motoričke operacije manje ili veće složenosti.
32.DEFINIRAJTE NAVIKE
Navike su automatizirane voljne radnje koje se obavljaju sa minimalnim učešćem svijesti i energije.
33.KOJE SE NAVIKE FORMIRAJU KOD UČENIKA U VASPITNO-OBRAZOVNOM PROCESU?
To su: radne, higijenske, navike moralnog postupanja,..
34.OBJASNI KONFLUENTNO OBRAZOVANJE
Konfluentno obrazovanje je:
Integracija socijalnih, kognitivnih, afektivnih i voljno-motivacionih komponenti ljudskog razvoja
Proces učenja i podučavanja kojim se obrazuju/formiraju individualne ljudske snage Ono što ostaje nakon zaboravljanja tj. ono što se menifestira u vidu neke životne ljudske
snage.
35.NAVEDI KARAKTERISTIKE ŠKOLE ZA KONFLUENTNO OBRAZOVANJE
To su:
Obrazovanje u suglasnosti sa ljudskim potrebama Škola je mjesto sticanja iskustva i življenja U školi postoji međuzavisnost izvora pedagoškog djelovanja U svom radu škola sjedinjuje šest tipova učenja
36.OBJASNI OBRAZOVANJE U SUGLASNOSTI SA LJUDSKIM POTREBAMA
8
To je proces učenja / podučavanja usaglašen sa ljudskom prirodom, jer omogućuje da se individualne snage djeteta dijelom potvrđuju, a dijelom razvijaju. Konfluentna škola je vid samoaktualizacije i afirmacije ljudske prirode. U ljudskoj prirodi postoji težnja da se savlada nedostatak i ograničenje.
37.NAVEDI SVRHU ŠKOLSKE DISCIPLINE
Svrha školske discipline je formiranje strpljenja i spremnosti odgode trenutnog zadovoljenja želja i potreba.
38.OBJASNI SVRHU ŠKOLSKE DISCIPLINE
Odgoda zadovoljenja pomaže djetetu da razmišlja prije donošenja svoje odluke i da uvidi smisao i značaj onoga što se od njega traži.
39.NAVEDI PARADIGME ŠKOLE ZA KONFLUENTNO UČENJE
To su:
Učiti znati Učiti činiti Učiti živjeti Učiti biti Učiti vrednovati Učiti vjerovati
40.KOJI SU NASTAVNI PREDMETI U ŠKOLI ZA KONFLUENTNO OBRAZOVANJE?
To su načini / putevi savladavanja obrazovnih sadržaja.
41.DEFINIRAJ NASTAVU
9
Nastava je složen proces, planski organiziran i vođen, u kome učenici usvajaju znanja, stiču vještine i navike i psihofizički se razvijaju i odgajaju.
42. OBJASNITI OBRAZOVNI SISTEM STAROG RIMA
Osnovne škole: čitanje, pisanje, računanje
Gramatičke škole: grčki i latinski jezik, poezija, govorništvo
Retorske škole: filozofija, govorništvo, pravo, matematika, astronomija
43.NAVEDI ZADATKE NASTAVE
Zadaci nastave su:
Obrazovni (saznajni) Odgojni (svaka nastava sadrži odgoj) Funkcionalni (razvojni – usvajanje određene sposobnosti) Materijalni (usvajanje nastave)
44.NAVEDI RAZLIKE ČULNOG I RACIONALNOG MIŠLJENJA
Čulni (sve što smo saznali, prethodno je prošlo kroz naša čula) –empirizam
Racionalni (izvor saznanja je um, sve izvan njega je zanemarljivo) – racionalizam (koncepcijski suprotan empirizmu).
45.NAVEDI RAZLIKE IZMEĐU EMPIRIJSKOG I TEORIJSKOG MIŠLJENJA
Empirijsko:
Sticanje znanja upoređivanjem predmeta ili pojava Izdvajanje formalno zajedničkih obilježja pojedinih predmeta Sticanje znanja posmatranjem Izdvaja se vanjska zajednička odlika predmeta Saznanja se konkretizuju izborom primjera Znanja se iskazuju riječima.
Teorijsko:
Sticanje znanja sagledavanjem posebnog odnosa između elemenata cjelovitog sistema Otkrivanje suštinskih odnosa elemenata
10
Sticanje znanja misaonim preoblikovanjem osobina Precizno određivanje suštinskog odnosa sistema i njegovih dijelova Saznanja se konkretizuju tumačenjem pojedinih odnosa Znanja se iskazuju simbolima.
46.NAVEDI PUTEVE SAZNANJA
To su:
Od čulnog ka racionalnom Od konkretnog ka apstraktnog Deduktivni: od uopštenog ka konkretnom (od pravila i generalizacija ka pojedinačnom)
(analiza kao operacija) Induktivni: od konkretnog ka uopštenom, generaliziranom (sinteza kao operacija)
47.NAVEDI ETAPE SAZNAJNOG PROCESA U NASTAVI
To su:
čulno saznavanje misaona obrada, praktična provjera saznatog
48.OBJASNI HIJERARHIJU PO ABRAHOMU MASLOVU (MASLOVLJEVU TEORIJU / HIJERARHIJU POTREBA)
Hijerarhija po Maslovu:
Biološke potrebe (primarne: hrana, voda,..) Potreba za ljubavlju i pripadanju Potreba za socijalnom moći (uvažavanje u društvu, autoritet, moć) Potreba za socijalnom druženju (prijateljstvo) Aktualizacija / samoostvarenje (idealan život)
49.STARA ATINA
11
postojao sistem škola u kojima su se obrazovali mladi od 7 do 20 godine škola gramatista i kitarista
od 7. do 13. godinečitanje, pisanje, računanje i sviranje korišteni tekstovi sa naglašeno poučnom komponentomnastavnik: učitelj (didaskalos)
palestraod 13. do 15. godineglavni zadatak: potpomaganje i usmjeravanje fizičkog razvojanastavnik: pedotrib
gimnazijaod 16. do 18. godineprogram: umjetnost, filozofija, politika i gimnastika
efebija od 18. do 20. godine
program: vojne vještine, pravo (posebno pomorsko) i geografija
50.NAVEDITE DIDAKTIČKE KONCEPCIJE NASTAVE?
Didaktičke koncepcije nastave su:
Didaktička koncepcija Jana Amosa Komenskog Didaktička koncepcija Johana Fridriha Herbarta Didaktička koncepcija Džona Djui-a
51.NAVEDITE KARAKTERISTIKE DIDAKTIČKE KONCEPCIJE NASTAVE JANA AMOSA KOMENSKOG?
Karakteristike su:
Didaktička koncepcija Jana Amosa Komenskog, uz izvjesna usavršavanja, vlada nastavom tri i pol stoljeća
Postavio razredno-časovni sistem Podijelio nastavno gradivo na predmete Uveo nastavni sat, nastavnu sedmicu i školsku godinu
52. NAVEDITE SLABOSTI DIDAKTIČKE NASTAVE JANA AMOSA KOMENSKOG!
Slabosti su :
12
Izdjeljenost gradiva na predmete ( sticanje necjelovite slike svijeta )
Razredno-časovni sistem nametnuo frontalni oblik rada(nastavnik aktivan, a učenici misaono pasivni )
Sa učenicima različitih sposobnosti radi se jednako ( nema individualizacije )
53.NAVEDITE KARAKTERISTIKE DIDAKTIČKE KONCEPCIJE NASTAVE JOHANA FRIDRIHA HERBARTA !
Tri odgojna sredstva:upravljanje,odgojna nastava i stega Učenike treba zaposliti radom i igrom Sredstva za postizanje discipline: kontrla, prijetnja, naredba i kazna
54. NAVEDITE SLABOSTI DIDAKTIČKE KONCEPCIJE NASTAVE JOHANA FRIDRIHA HERBARTA?
Slabosti: nastava poprimila obilježja shematizma sputavanje inicijative i stvaralaštva nastavnika.
55. NAVEDITE KARAKTERISTIKE DIDAKTIČKE KONCEPCIJE NASTAVE JOHN-A DYU-A!
Prenio je glavne postavke iz svoje pragmatične filozofije u didaktiku Nauka i znanje trebaju biti u službi praktičnih životnih potreba Oštro kritizirao herbatovsku nastavu, koja se nije zasnivala na interesovanju i potrebama ,
nego na discipliniranju i kaznama
56.NAVEDITE SLABOSTI DIDAKTIČKE KONCEPCIJE JOHAN-A DYUI-A !
Slabosti:
Precijenio iskustvo i mogućnost učenika Nepostojanje stabilnog programa Ukidanje podjele sadržaja na predmete Nesistematićnost znanja
57.NAVEDITE KARAKTERISTIKE DIDAKTIČKE TEORIJE KROZ KONCEPCIJE DZEROMA BRUNERA !
13
Optimalno ikustvo, radi razvijanja učenikove naklonosti da uči strukturiranje znanja, da bi se ono
potpuno razumjelo pripremu osnovnih sekvenci koje treba naučiti uloga uspjeha i neuspjeha ,
Nagrade i kazne u učenju postupke za stimuliranje mišljenja.
58.ŠTA ČINI DIDAKTIČKI TROUGAO?
Učenik-nastavnik-sadržaj(gradivo)
59.OBJASNITE DIDAKTIČKI TROUGAO !
Učenik:
Učenik kao faktor nastave-nastava se organizira radi učenika i sve u njoj je podređeno
učeniku.
Operečeni stavovi o poziciji učenika:
učenik kao objekt nastave: nastavnik poznaje obrazovne sadržaje, on organizira i vodi
nastavni proces, a učenik je tu samo da prima znanje
Učenik kao subjekat nastave: sam proces primanja i usvajanja znanja podrazumjeva
aktivnosti; učenik učestvuje u planiranju, realizaciji i vrednovanju ovog procesa
Nastavnik:
Planira, priprema i organizira nastavni proces
Uspostavlja odnos između učenika i nastavnih sadržaja
Nastavni proces kao složen vid komunikacije: dvosmislenost, interakcija
Nastavnik nije samo predavač zanja-on treba biti saradnik,organizator,
menadzer,savjetnik,pomagač
Sadržaj:
Sadržaj posreduje izmedju nastavnika i ucenika
Sadrzaj odredjuje: sustinu nastave i stil rada nastavnika i ucenika, ciljeve, zadatke, i
organizaciju casa nastavne metode nacin ucenikovog ucenja
Proces je moguc ako je izostavljen samo jedan od faktora
60.NAVEDITE STAV SAVREMENE DIDAKTIKE !
Stav savremene didaktike : učenik je i objekat ( jer ga nastavnik poučava) i subjekat( jer je učenje
aktivan proces) u nastavi.
14
61.NAVEDITE OSNOVNE ZADATKE NASTAVNIKA U NASTAVNOM PROCESU!
Usvajanje određenog sistema znanja( iz nastavne jedinice koju radite)
Izgrađivanje cjelovite ličnosti i svih njenih pozitivnih svojstava, razvijanje i oplemenjivanje
učenikovog intelekta,njegovih emocija, volje i karaktera
Formiranje praktičkih vještina i navika, koje predstavljaju realnu pretpostavku i temelj za
razvoj saznajnih mogućnosti i sposobnosti,razvoj svih sfera učenikovog bića kao ljudske
jedinke u razvoju
62.NAVEDITE STRUČNE SARADNIKE U ŠKOLI !
Stručni saradnici u školi su: pedagog, psiholog, pedagog-psiholog, bibliotekar, a škola može imati
zdravstvenog radnika i socijalnog radnika, logoped,defektolog.
63.NAVEDITE 3 OSNOVNA ZADATKA NASTAVE !
Materijalni
Odgojni
Funkcionalni
64.NAVEDITE OSNOVNA PODRUČJA RADA ŠKOLSKOG PEDAGOGA!
Pedagoški odnosi prema ucenicima
Pedagoški odnosi prema nastavnicima
Pedagoši odnos prema roditeljima ucenika
Pedagoški odnos prema direktoru skole
Analitičko-istrazivacki rad (izrada anketa, upitnika, popisivanje i pisanje izvještaja na
II polugodištu i upisivanju djece u I razred )
Pedagosko djelovanje u strucnim organima skole, strucnim institucijama, drustvenoj
sredini i rad na sopstvenom stručnom usavršavanju
65.NAVEDITE STRUČNE ORGANE ŠKOLE!
Nastavničko vijeće
Odjeljensko vijeće
Stručni aktivi
Odjeljenski starješina( voditelj odjeljenja)
15
66.NAVEDITE UZROKE UČENIKOVOG NEDISCIPLINIRANOG PONAŠANJA U ŠKOLI !
Dosada
Predug intelektualni napor
Nemogućnost učenika da rijesi zadatak ili da izvrši aktivnost koja se od njega traži
Nedostatak samopouzdanja
Emocionalni problemi
67. DEFINIŠITE SOCIJALNI DARVNIZAM !
Upoređivanje učenika sa životinjama ( npr. „otrovan kao zmija „ , „uspavan kao medvjed „ , ali ni u
pozitivnom smislu „ vrijedna kao pčelica „ ).
68. ŠTA TREBA IMATI U VIDU DA BI PRIJEKORI IMALI PRAVU PEDAGOŠKU MJERU !
1. Koristiti ih rijetko i samo onda kad za to ima potrebe
2. Koristiti ih samo za ono ponašanje koje odstupa od prihvaćenih normi
3. Prijekor mora biti jasan, u tonu strog i sa potpunim obrazloženjem
4. Nastavnik mora pokazati ličnu zabrinutost i da je na strani učenika
5. Nastavnik treba izbjeći,ili barem sakriti, svoju ljutnju
6. Nastavnik mora bizi dorečen u izricanju ukora
7. Izbjeći sukob sa učenikom ( mogući načini: ne ukoravati učenika koji je u afektu , odlagati
razgovor ako nastaje sukob i sl.)
8. Treba kritikovati oblike ponašanja,a ne učenika
9. Ukoravati „ u četiri oka ,a ne pred odjeljenjem ili pred učenikovim drugaricama ili drugovima„
10. Izbjegavati prijekore koji izazivaju ponižavanje učenika
11. Nastavnik ne smije biti zajedljiv, niti se rugati učeniku
12. Ne uspoređivati učenika sa drugima koji su uspješniji( sa drugim učenicima, braćom ili
sestrama )
13. Nedozvoljen je „ socijalni darvinizam „ : Upoređivanje učenika sa životinjama ( npr. „otrovan
kao zmija „ , „uspavan kao medvjed „ , ali ni u pozitivnom smislu „ vrijedna kao pčelica „ )
14. U prijekorima treba ostati dosljedan i pratiti efekte djelovanja
15. Ako prijekor povlači za sobom sankcije, onda one moraju biti sprovedene
16. Nije uputno kritikovati cijelo odjeljenje
16
69. NAVEDITE KAKVA TREBA DA BUDE KLIMA U UČIONICI ?
Treba da bude:
Uzajamnom poštivanju i razumijevanju
pružanju ličnog pozitivnog primjera
pružanju pomoći i komunikaciji koja je obogaćena zdravim humorom i prijatnom
atmosverom.
70. ŠTA JE TAKSONOMIJA I KOJI SU CILJEVI U PSIHOMOTORNOJ OBLASTI NAVEDITE PRIMJER !
Taksonomija je uopštenost nasuprot konkretizaciji ciljeva
Ciljevi u psihomotornoj oblasti su:
snaga, udar, guranje, brzina, statistička preciznost, dinamička preciznost, koordinacija, fleksibilnost.
Npr: Igrač u ragbiju pored snage i udara mora posjedovati i preciznost.
71. ŠTA JE DIDAKTIČKI MATERIJALIZAM ?
Didaktički materijalizam je forsiranje kvantiteta obrazovnog materijala.
72. U ČEMU SE OGLEDAJU RAZLIKE IZMEĐU STARE I NOVE ŠKOLE ?
Poziciji učenika
Poziciji nastavnika
Karakteru nastave
Količini sadržaja
Karakteru učenikovog angažiranja
17
Odnosu prema fizičkom radu
Nastavnim metodama
Interesima i potrebama učenika
Orhanizacije cjelokupne nastave
Kontroli učenikovog rada
Disciplini
73.PREMA ČEMU SE KLASIFICIRA NASTAVA ?
Nastava se klasificira prema :
Prema institucijama u kojima se odvija
Prema pripadnosti naučnoj oblasti
Prema funkciji
Prema obliku komunikacije
Prema objektima izvođenja nastave
Prema upotrebi didaktičkih medija
Prema kriteriju didaktičkog modelovanja nastave
74. IZVRŠITE KLASIFIKACIJU PREMA OBJEKTIMA IZVOĐENJA NASTAVE ?
Učionička
Kabinetska
Laboratorijska
Nastava u prirodi
Nastava u kulturnim i drugim ustanovama
75. ŠTA JE DIDAKTIČKI FORMALIZAM ? ( Definišite !!)
Didaktički formalizam apsolutizira značaj psihičkog razvoja, a zapostavlja važnost sticanja znanja.