pismo iz stubice
DESCRIPTION
Pismo Iz StubiceTRANSCRIPT
PISMO IZ STUBICE
Dragi stubički krajuTu v ZagorjuBog te stvorilMatek se jeza te boril.
Petrica je pesme spevaldok je Tahy
v dvoru dremal.
Vu tebe jepravi raj
jer se čujesložne “KAJ”.
Vnogi pisecpesme pisalvnogi slikartebe risal.
Tu si čovek rad popije gda veselenjemu nije.
Stubički je to moj krajgde se čuje
navek “KAJ”.
SILVIJA KRALJIĆ, 8b
Mala Kajkaviana
A što je Stubica?
pod Stubicu u starim spisima Županije zagrebačke spada područje podno Zagrebačke gore od Bistre do Marije Bistrice
grad Donja Stubica nalazi se u južnom dijelu Krapinsko-zagorske županije (između rijeke Krapine na sjeveru i vrhova Medvednice na jugu)
površina: 44 kvadratna kilometra broj stanovnika: 5 771
1
9
2
6
34
7
5
8
1 Gradski trg sa crkvom2 Stari grad Stubica3 Fellerova apoteka4 Obrtnička ulica5 Park M. Vrhovca6 Željeznički kolodvor7 Groblje8 Škola9 Jezerčica
Panorama Donje Stubice
Panorama Donje Stubice
Josip Cigler (župnik u Stubici 1877.-1905.)
“Stubica Dolnja leži u ubavoj dolini. Imade svega čime dobri Bog smrtnika dariva. Plodnih oranica, bujnih livada, vinorodnih gorica, gustih gajeva i bogatih šuma u gori. Ovu dolinu prosieca više bistrih potoka, koji nikada ne presahnu, jer iz gore stubičke izviru.”
1209. godine prvi se puta spominje Stubica u Povelji kralja Andrije II županu Vratislavu
Stari grad na ovome mjestu se nalazio
srednjovjekovni stubički kaštel najstariji poznati vlasnik bio je
župan Vratislav poznat u vrijeme Seljačke
bune 1573., kada se za njega bore obitelji Henning i Tahy
ubrzo nakon bune propada, a građevni materijal se koristi za izgradnju Stubičkoga Golubovca i podgrađa
danas je zaštićeni arheološki lokalitet na kojem se upravo vrše iskapanja
Stubica u srednjem vijeku
1334. godine Stubica se prvi put spominje kao središte župe
podgrađe dobiva značajke urbanog naselja kao trgovište s razvijenim obrtom
1474. – ima 15 purgera 1490. – ima 23 purgera najpoznatiji događaj na početku novog vijeka
je Seljačka buna 1573. g. zbog koje Stubičance još i danas nazivaju puntarima
Župna crkva Presvetog Trojstva
građena u vremenskom rasponu od 15. do 19. st. (barokizirana gotika)
ima visoku arhitektonsku kvalitetu jer su patroni te crkve bili ugledni plemići velikoga susjedgradsko-stubičkog vlastelinstva
stubičku crkvu krasi neorenesansni zvonik po uzoru na stari zvonik Zagrebačke katedrale.
Vrlo je zanimljiva kamena gotička sedilija s desne strane oltara
U crkvi se nekad nalazio renesansni nadgrobni reljef Franje Tahyja
prvi put su zasvirale za Uskrs 1879. g.
to su treće orgulje u donjostubičkoj crkvi
orguljaši su do osnivanja državne škole bili i učitelji
u nizu zabilježenih imena orguljaša u 17. st. nalazimo Tomu Ivančića, orguljaša - pjesnika
između dva svjetska rata u crkvi je gostovala primadona Zinka Kunc
Hefferove orgulje
DVORAC STUBIČKI GOLUBOVEC
JUŽNO PROČELJE DVORCA, 1896. g.
Vlasnici Stubičkoga Golubovca
ovaj kasnobarokno – klasicistički dvorac najvjerojatnije je dala graditi Regina pl. Drašković krajem 18. st.
vlasnici dvorca kroz povijest bili su: Domjanići, M. Vrhovac, Sermage, Rauch i Steeb
danas u vlasništvu Davora Vlajčevića koji je pokrenuo plan revitalizacije dvorca
Perivoj oko dvorca parkovni prostor osobito uređuju
tijekom 19. st. biskup Vrhovac i ban Levin Rauch, davši mu vrijednu estetsku kompoziciju
bogat brojnim vrstama drveća; grm sasafras posljednji je primjerak te egzotične vrste u zagorskim perivojima
nažalost barokni kameni stolovi i klupe te drugi elementi vrtne arhitekture nisu sačuvani
nekad se uz dvorac širio miris ruže 'La France' – cvjetnog simbola Golubovca
produžetak perivojne šume čine predivne Vilinske poljane
Vilinske poljaneVilinske poljane
kaljeve peći u dvorcu Stubički Golubovec i danas plijene pozornost, osobito dvije s kraja 19. stoljeća koje se nalaze u glavnoj dvorani
peći je dao izraditi Levin Rauch u poznatoj manufakturi u Meissenu, a prepoznatljive su po okruglim medaljonima s duhovnim zaštitnicima (Noć i Dan)
od 1989. u dvorcu djeluje Kajkaviana – društvo za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine
stalna izložba Kajkaviana Croatica otvorena je 2002. godine
Društvo Kajkaviana
iz zbirke Kajkaviana izdvajamo Citharu Octochordu, zbirku starih kajkavskih napjeva
tiskana 1717. g. zaslugom zagrebačkoga kanonika i dobrotvora Ivana Znike, porijeklom iz Matenaca kraj Stubice
Maksimilijan Vrhovac najslavnija i
najznačajnija osoba koja je svojim životom vezana uz Stubicu
zaslužan za početak turizma u ovim krajevima (lječilišno -turistički kompleks u Stubičkim Toplicama i dvorac Golubovec s perivojem – nazvanim “Stubički Maksimir”)
1806. g. M. Vrhovac je kupio Stubičke Toplice
izgradio prve bazene i staru zgradu lječilišta te crkvicu sv. Katarine
o toplicama i termalnim izvorima pisao je golubovečki barun i general Kristijan Steeb
Maksimilijanov bazen bazen koji je dao
izgraditi Vrhovec osmerokutnog je oblika
u novije vrijeme obnovljen
danas u lječilištu boravi poznata pjesnikinja Vesna Parun
Stubičke Toplice danas
Školstvo u Donjoj Stubici
organizirano školstvo postoji od 1669. g. u okviru crkve
1844. g. zaposlen je prvi učitelj Mirko Planko i tu godinu smatramo godinom osnutka osnovne škole
1985. g. nažalost srušena je stara školska zgrada u središtu Stubice
nastava u današnjoj školskoj zgradi započela je 1957. g.
danas školu polazi 710 učenika u 34 razredna odjela
pored matične škole postoje i tri područne škole: Stubičke Toplice, Lepa Ves i Vučak
Rekonstrukcija stare škole, korišteni izvorni predmeti, fotografija je snimljena 2005. godine
Urbanistički plan grada
do danas je sačuvana prvobitna organizacija: odnos Staroga grada i trgovišta – podgrađa
središte Donje Stubice smješteno je oko trga koji je okružen glavnim objektima: crkvom, župnim dvorom, općinom, sudom i nekadašnjom ljekarnom
naselje se razvijalo duž glavne prometnice na koju se nadovezuje mreža bočnih ulica
jedan od ključnih problema je nepostojanje obilazne ceste
Donja Stubica u 19. st. središte distrikta ili
kotara (plemićki sudac i 2 podsuca)
nakon 1870. g. Kotar Donja Stubica ima 4 općine: Stubica Dolnja, Stubica Gornja, Marija Bistrica i Bistra, a od 1896. i Oroslavje
Donja Stubica na razglednicama iz prve polovice 20. st.
1899. g. Eugen Viktor Feller dolazi u Donju Stubicu i otvara ljekarnu “Sveto Trojstvo”
iskustvo je stekao u ljekarnama austrijskih provincija, posebno kod Thierrya u Pregradi
Fellerova apoteka
godine 1901. Feller gradi neobaroknu zgradu iznimne arhitektonske vrijednosti pored župne crkve
na prvom katu bio je stan, a u prizemlju tvornica i laboratorij
godine 1994. zgrada je zaštićena kao spomenik kulture
Elsa - fluid najslavniji Fellerov
proizvod dobio je ime po Eugenovoj majci
“lijek za sve bolesti” izvozio se diljem Europe,
u Egipat, Kinu, Japan i Ameriku
pošta u Stubici je prva u Zagorju razvila međunarodni promet (300 – 400 pošiljaka dnevno!)
reklama na pročelju kuće na uglu Jurišićeve i Jelačićevog trga u Zagrebu
Značaj obitelji Feller
pripadnici obitelji Feller doprinijeli su povijesti ljekarništva, glazbe, arhitekture, matematike, grafičkog dizajna, reklame…
najslavniji član obitelji je Vilim Feller, matematičar svjetskoga glasa, predavač na Princetonu
godine 1970. predsjednik SAD-a mu posthumno dodjeljuje Nacionalnu medalju za znanost
Stubički semen
godine 1895. na inicijativu vlč. Ciglera od baruna Raucha kupljeno je zemljište za sajmište “kakvoga u Zagorju nijedna općina ne imade”.
štandovi su nekad bili duž glavne ulice (platno, metle, pleteni proizvodi, keramika)
prema sjećanju najstarijih Stubičanaca, na sajam je dolazio i K. Š. Đalski iz Gredica
Stubički sajam na slici poznatoga stubičkoga slikara Zorislava
Drempetića - Hrčića
Donja Stubica u snijegu,slika Viktora Šipeka iz Stubičkih Toplica,
nalazi se se u Župnom uredu u Donjoj Stubici
Povijesna jezgra Donje Stubice- spomenik kulture
Donja Stubica je srednjovjekovno feudalno trgovište smješteno ispod utvrđenoga grada
sačuvan je vrlo vrijedan fond građanskih kuća, izgrađenih za javne namjene te obrtničkih i trgovačkih kuća
građevinski poduzetnik Adam Della Pietra gradio je Weissovu zgradu (danas Trgostil) i zgradu Caritasa
Dućani u Stubici u dućanu kod Weissa moglo
se nabaviti sve, od hrane do željeznarije; Weissovi su imali svoj agregat za proizvodnju struje, a kuća je imala i vodovod
Stubičanci su u ljetnim mjesecima mogli uživati u nekoliko vrsta sladoleda koji je bio obložen ledom iz “ledvenice” na Starom gradu
poznati su dućani bili Klein i Bukvić
Stari obrti Donja Stubica je kao
kotarsko i općinsko središte bila mjesto mnogih obrtničkih radnji
urarska radionica Ivana Bubanka
na razvijenu obrtničku djelatnost u prošlosti danas podsjeća Obrtnička ulica u centru Stubice
Mlinovi u 16. st. na stubičkom
vlastelinstvu bilo je 18 vodenica
mlinare su zvali “beli meštri”
središtem Donje Stubice teče potok “Reka” na kojem je obitelj Majsec obnovila mlin, zasadila vrt perunika i pokrenula djelatnost tradicijskog turizma
“Hrvatski vrt perunika” je 1999. godine osmislila Turistička zajednica na imanju
obitelji Majsec
Tehnički napredak godine 1902. na poticaj
župnika Ciglera osnovana podružnica Poljodjelske banke u Stubici
1906. – 1916. gradi se željeznička pruga Zabok –Gornja Stubica
za Badnjak 1940. g. u Stubici je uvedena el. struja – 1. elektrificirano područje u Hrv. Zagorju
godine 1950. kinematograf “Sljeme” započeo je s radom (2 filma tjedno)
Vinogradarstvo
stubički kraj je oduvijek bio vinogradarski
stubički kmetovi su prema nekim procjenama u 16. st. davali vlastelinima više od 800 hl vina
trsja i kleti su urasli u pejzaž stubičkoga kraja i u srca Stubičanaca
Tradicijsko graditeljstvo
- drvene hiže nažalost sve više iščezavaju iz pitomog zagorskog krajolika, a zamjenjuju ih visoke zidanice
- usprkos tome, neki Stubičanci prepoznaju i njeguju tradicijske građevine
- križevi krajputaši bdiju nad putnicima na cestama i raskršćima
Jezerčica
nekad su tu bile
“grabe” u kojima se namakao lan i konoplja
godine1980. uređen je rekreacijsko – kupališni i hotelski centar
danas je to omiljeno kupalište i izletište
Stubica danas
Trg Matije Gupca
Stubički parkovi…
… i šetališta
“…u bakinom vrtu uvijek je nešto cvalo”
vrtovi se njeguju s osobitom pažnjom, a još i više od 1984. g. kad je tadašnjeTurističko društvo općine Donja Stubica pokrenulo akciju “Uredimo svoje mjesto”
godine 1999. Turistička zajednica Donje Stubice pokrenula je projekt “Hrvatski obiteljski tradicijski vrt”
Literatura: Buturac, Josip. Stubica Donja i Gornja, Zagreb,1982. Hrvatsko zagorje: časopis za kulturu (3-4), Krapina, 2007. Krapinsko-zagorska županija: sakralna arhitektura s
inventarom, feudalna arhitektura, spomen obilježja, Zagreb, 2008.
Obad Šćitaroci, Mladen. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja, Zagreb, 1993.
Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije, Krapina, 2007.
Stubički glasnik Šćitaroci, Mladen i Bojana. Dvorac Golubovec u Donjoj
Stubici, Zagreb, 2008.
J a sam sigurna da je Stubica grad, ali za
Zagreb nisam.
Čuj babica, kaj ti misliš?
J e Stubica grad?
Kaj ti misliš babica e je
Stubica grad?
Sinek, ja sam sigurna da je Stubica grad, eli za Zagreb baš niesem skroz sigurna.