broj 73 | godina 6 | besplatni primjerak Petak , 31. siječnja 2013.

20 .rtS10-11 .rtS

Besplatna telefonska linija

za građane

08001991Najbrži način da dobijete odgovore na svoje upite i

komentare Picassova izložba u Klovićevim dvorima (str.29) / Prilog - Život sa stresom (str.15)

Prestižni K1 World Grand Prix Final uskoro stiže u grad, Mirko Filipović Cro Cop glavni favorit, nagrada milijundolara

Vi pitate, gradonačelnikBandić odgovara

Borilački spektakl:Gradske četvrti:Peščenica - Žitnjak

Trbuh i pupčana vrpca Zagreba, razvijene kulturne aktivnosti, raj za ribiče i mnoštvo speci�čnosti

Zagreb je siguran grad

tema broja02 zagreb.hr31.siječnja 2013.

Gradonačelnik protiv spalionice u gradu ZagrebuZagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je na konferenciji za novinare održanoj u utorak, 28. siječnja, da je za spalionicu otpada, odnosno energa-nu, ali je jednako toko protiv da njena lokacija bude u Gradu Zagrebu. “Nisam protiv spalionice, ali sam pro-tiv lokacije za spalionicu u Gradu Zagrebu”, precizirao je Bandić govoreći na temu Plana gospodarenja ot-padom do 2015. godine. “Protiv sam spalionice u Gradu Zagrebu, ne samo u Dumovečkom Lugu koji se spominjao kao jedna od lokacija u ispitivanju, već sam generalno protiv spalionice u Gradu Zagrebu”, istaknuo je dodavši da se njena lokacija mora postići konsenzusom između javnosti i struke. Smatra da bi buduća energana (spalionica) trebala biti udaljena 50 do 60 kilometara od Grada Zagreba, a sama lokacija treba se definirati zajedno sa Zagrebačkom županijom i resornim ministarstvom, jer to nije problem samo Za-greba nego cijele Hrvatske. Dodao je, također, da svat-ko proizvodi smeće, ali ga ne želi u svome dvorištu. Podsjetio je i da je Grad Zagreb jedini u Hrvatskoj po najmodernijoj europskoj tehnologiji sanirao odlagalište Jakuševac uz kredite EBRD-a, prije roka i uz 30 posto manje sredstava od planiranih. Napravili smo i pročistač otpadnih voda, mehanički i biološki dio. Bez toga danas bismo pili vodu iz boca, rekao je gradonačelnik, dodavši da još nedostaje Centar za gospodarenje otpadom, što se treba realizirati u do-govoru sa Zagrebačkom županijom. U stvarima veza-nima uz gospodarenje otpadom treba voditi računa o pitanjima kapaciteta, tehnologije i modela financiran-ja, pri čemu je preduvjet bilo kakvog rješenja ener-gane (spalionice) - reciklaža, naglasio je. “Bez reciklaže nema kapacitiranosti buduće energane”, kazao je najavivši da će u ožujku izvijestiti zagrebačku Gradsku skupštinu o tome što planiraju raditi. Od referendu-ma građana o spalionici, kazao je, nije odustao te će “građani reći svoje mišljenje o tom pitanju”. Stanovnici-

Holdingova anketa prikazuje zado-voljstvo korisnika njihovih usluga Na konferenciji za novinare u srijedu, 30. siječnja, predstavljeni su rezul-tati istraživanja zadovoljstva korisnika usluga Zagrebačkog holdinga. To je prvo takvo istraživanje koje je proveo Zagrebački holding radi, kako ističe, unaprjeđenja kvalitete pružanja usluga. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 1048 ispitanika, a ocjenjivale su se tri kategorije: komunalne i prometne djelatnosti i kvaliteta usluge. „Mi smo provodeći anketu kod korisnika naših usluga dobili potvrdu onoga što mislimo“, rekao je predsjednik Uprave Hold-inga Ivo Čović, dodajući da „građani imaju razloga biti zadovoljni kvalitetom naših usluga. Na anketi provedenoj na 1048 ispitanika dobili smo rezultate koji pokazuju da se trud i nastojanje koje ulažemo proteklih godina sa real-iziramo osnovnu premisu naše poslovne politike, a to je zadovoljan korisnik usluga’’. Ukupna kvaliteta usluga ocjenjena je visokom ocjenom 3,77 što, kako je rekao Čović, ‘’znači solidan vrlo dobar’’. Komunalne usluge dobile su ocjenu 3,47 dok su prometne dobile nešto nižu ocjenu. Čović je naglasio da ‘’anketa potvrđuje da su građani vrlo zadovoljni javnim prijevozom, kvalitetom usluga naših plinara, Vodoopskrbe i odvodnje te Čistoće dok nešto manje razloga za zadovoljstvo imaju kod usluga koje pružamo Gradu Zagrebu u održavanju prometnica’’. Procijenio je i kako je to jasan putokaz da i u tom segmentu u narednim godinama treba uložiti sredstva i napor, a anketu je radio sam Holding.

ma Jakuševca, Hrelića i Mičevca zagrebački gradonačelnik je zajamčio isplatu ekološke rente do zatvaranja odlagališta Jakuševca te najavio skoro izmještanje kompostane s te lokacije. www.zagreb.hr

Gradski HDZ protiv spalioniceGradski odbor HDZ-a grada Zagreba oštro se protivi najav-ljenoj izgradnji spalionice na području zagrebačkog naselja Resnik. „Smatramo da je navedenim činom izravno ugroženo zdravlje oko 250.000 naših građana. Iako je otvorena javna rasprava u trajanju od trideset dana, smatramo da se na mala vrata pokušava pogodovati raznim interesima i izgraditi spalion-ica koje na bi trebala nalaziti u neposrednoj blizini naseljenog područja. HDZ će se, zajedno sa svim sugrađanima, svim legal-nim sredstvima boriti protiv izgradnje spalionice u Resniku. Nismo protiv izgradnje spalionice, koja je nužno potrebna gradu, već ne želimo da se ista izgradi na području Resnika, kao ni na bilo kojem mjestu gdje može ugroziti zdravlje naše djece“, kažu u HDZ-u. HDZ se zalaže za politiku cjelovitog sustava gospodarenja gradskim otpadom koji bi uključio razvrstavanje, sekundarno recikliranje i spaljivanje, a ne samo gradnju energane na otpad, odnosno spalionice kako to zagovara gradska vlast. Prioritetno je potrebno u svakoj gradskoj četvrti otvoriti po jedno reciklažno dvorište te povećati broj kontejnera za razvrstavanje otpada.

Referendum građana o spalionici

zagreb.hr31.siječnja 2013. tema broja 03

Sigurnost se u Zagrebu piše velikim slovimaStrategija urbane sigurnosti grada Zagreba bila je tema 5. sjednice Vijeća za prevenciju Grada Zagreba koju je sazvao i kojom je pred-sjedavao gradonačelnik Milan Bandić, a održana je u ponedjeljak, 21. siječnja. Uz zaključak da se sigurnost u Zagrebu i dalje piše velikim slovima, na sjednici je zaključeno da se treba intenzivirati informi-ranje građana o postojanju Informativnog centra za prevenciju Polici-jske uprave Zagrebačke u Savskoj 34 gdje svatko može dobiti infor-macije i upute o tome kako se zaštititi te koje mjere treba poduzeti za povećanje osobne sigurnosti.

Nadzorne kamereZaključeno je, također, da će se diljem grada postaviti i dodatne nad-zorne kamere, te da će se u svim gradskim četvrtima aktivirati vijeća za prevenciju kao tijela koja su najbliža građanima. Na sjednici je os-novana i radna skupina koja će multidisciplinarno razmotriti temu, te za sljedeću sjednicu izraditi Strategiju urbane sigurnosti grada koju Za-greb mora imati kao glavni grad članice NATO-a, odnosno države koja za nepunih šest mjeseci postaje punopravna članica EU. Sjednici su, uz zamjenika predsjednika Vijeća, načelnika Policijske uprave zagrebačke Gorana Burušića i članova Vijeća ( predstavnici Grada Zagreba, Polici-jske uprave zagrebačke, Ministarstva pravosuđa, Državnog inspekto-rata, Centra za socijalnu skrb Zagreb, Gospodarske komore Zagreb i Obrtničke komore Zagreb), prisustvovali i predstavnici drugih ustano-va i institucija koje se na direktan ili indirektan način bave sigurnošću u

Bandić kritizirao rad Holdinga„Nabubali su 451 milijun kuna većih rashoda, možete li to zamisliti?

“2007. godine smo mi gospodi ostavili kratkotrajne imovine, 5,3 mili-jardi kuna da bi ona 2011. godine bila 1,9 milijardi kuna”, istaknuo je Bandić na konferenciji za novinare u četvrtak, 31. siječnja, o smanjenju kratkotrajne imovine za 3,4 milijarde kuna.Gradonačelnik je napomenuo i smanjenje financijske imovine za 2,1 milijardu kuna, 2007. je bila 2,1 milijardu kuna, 2011. godine 11 mili-juna kuna. Vrijednost novčanih sredstava u blagajni 2007. bila je 435 milijuna kuna, a 2011. godine 90 milijuna kuna, ”odnosno pet puta manja” istaknuo je Bandić. Dugoročne obaveze povećane su za 2 mili-jarde kuna, 2007. bile su 4,5 milijardi kuna, a 2011. godine 6,5 mili-jardi kuna. Prihodi su smanjeni za 48 milijuna kuna, 2007. iznosili su 4,1 milijardu kuna, a 2001. godine 3,7 milijardi kuna.”Mi u Gradu Za-grebu svake godine imamo smanjenje broja uposlenih, odnosno, nemamo povećanja, a gospoda je primila između 400 i 500 novih lju-di”, naglasio je Bandić i osvrnuo se na neto dobit koja je 2007. godine iznosila 23,7 milijuna kuna, 2011. godine 352 milijuna kuna gubitka. Napomenuo je pet ključnih stavki koje treba napraviti kad se preuzme upravljačka funkcija, a to su depolitizacija upravljačke funkcije na svim razinama unutar sastavnica Holdinga, što ”znači da na čelna i upravljačka mjesta Zagrebačkog holdinga dolaze stručni i kompetentni ljudi bez obzira na političko opredjeljenje”, rekao je gradonačelnik. Istaknuo je ra-cionalizaciju poslovanja, za koju je kazao da je ”bila i osmišljena u reor-ganizaciji trgovačkih društava i uspostavi Holdinga”, da se spajaju funk-cionalne cjeline i smanje troškovi. Naveo je i objedinjenje financijske funkcije i kontroliranje tijekova kapitala te restrukturiranje i reprogram duga. ”Oni nisu ni pripremili društvo za restrukturiranje niti su ga počeli restrukturirati”, rekao je i istaknuo kako su te dvije stavke do sada već trebali imati rješene.

Zakazala i Zimska služba”Oni su nabubali 451 milijun kuna većih rashoda, pa jel’ vi to možete zamisliti?”, zapitao je gradonačelnik prisutne i nastavio, ”ovakvom poli-tikom, dugoročnije, omča oko grada se spaja”. I na koncu novi kandi-dat za gradonačelnika govori gradonačelniku Bandiću da je u koaliciji sa HDZ-om, rekao je gradonačelnik i dodao, ”on, koji svog prijatelja Giljevića na Rebru postavlja za ravnatelja Rebra sa potpredsjednikom Sabora iz HDZ-a Reinerom i sa podpredsjednikom HDZ-a Prgometom”.Naglasio je kako im je još 2009. godine ”kada su zajašili konja i sjeli u sedlo, jedini cilj bio samo smijeniti gradonačelnika sa predsjedništva skupštine trgovačkih društava. Moja odgovornost je i neću dopustiti da se u ova tri i pol mjeseca bilo koja funcija javne usluge u Gradu Za-grebu dovede u pitanje, kao i njena kvaliteta”, rekao je gradonačelnik podsjećajući kako je, kada je čišćenje snijega bilo u pitanju, morao uzeti stvari u svoje ruke i očistiti grad. ”Zatajila je mala zimska služba i koordinacija unutar Holdinga, jer se ne zna tko tamo pije, a tko plaća”. Podsjetio je kako je u Sopnici Jelkovec napravljeno 2712 stanova od kojih je iznajmljeno 1700. ‘’Lova koju mi plaćamo Holdingu za najam 1700 stanova je veća od one koju oni otplaćuju bankama za 2712 stanova, a govore kako je to promašena investicija’’, izjavio je Bandić. Prozvao ih je i za Zagrepčanku i Gredelj, ”dam im Zagrepčanku, a oni ju ne znaju staviti u funkciju; dam im Gredelj, a oni ništa nisu napravili”. Morate stvarno biti umjetnik da od najrespektabilnije tvrtke u državi napravite prosjaka, zaključio je Bandić.

Gradonačelnik je napomenuo da su nedavne eksplozije ubrzale sazivanje sjednice Vijeća na koju su, osim članova Vijeća, pozvani svi koji mogu pridonijeti povećanju razine objektivne i subjektivne sigurnosti u Gradu Zagrebu.

ZG info04 zagreb.hr31.siječnja 2013.

Pomoć umirovljenicima koju daje Grad Zagreb za mjesec siječanj 2013. isplaćuje se putem Hrvatske pošte od petka, 25. siječnja 2013. godine.Umirovljenici koji istu nisu primili na kućnu adresu moći će je podići u poštanskim uredima deset dana po obavijesti.Sukladno Odluci o socijalnoj skrbi koju je donijela Gradska skupština Grada Zagreba 13. srpnja 2012. godine, pravo na novčanu pomoć ostvaruju umirovljenici, državljani Repub-like Hrvatske koji prije podnošenja zahtjeva na priznavanje prava na novčanu pomoć umirovljenicima prebivaju na području Grada Zagreba najmanje 5 godina neprekidno, a čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 1.500,00 kn mjesečno.Radi ostvarivanja prava na novčanu pomoć umirovljenici se razvrstavaju u tri skupine:I. skupina – umirovljenici kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 900,00 kn mjesečno.II. skupina – umirovljenici kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod iznose 900,01 kn do 1.200,00 kn mjesečno.III. skupina – umirovljenici kojima mirovina ili mirovina i ukupni prihod iznose 1.200,01 kn do 1.500,00 kn mjesečno.Umirovljenici I. skupine ostvaruju pravo na 400,00 kn pomoći, mjesečno, umirovljenici II. skupine na 300,00 kn pomoći mjesečno, a umirovljenici III. skupine na 200,00 kn pomoći mjesečno. Nakon toga roka nema retrogradne

Isplata novčane pomoći umirovljenicima Grada Zagreba za siječanj 2013.

isplate pomoći za navedeni mjesec. Za dodatne informacije možete se javiti na adresu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Nova cesta 1.

zagreb.hr31.siječnja 2013. ZG info 05

Desetominutnom vježbom djeca nižih razreda zagrebačke Osnovne škole „Matija Gubec“ predstavila su u ponedjeljak, 21. siječnja, dio prvog modula Zdravstvenog odgoja “Živjeti zdravo”, koji osim za tjelesnu ak-tivnost uključuje smjernice za osobnu higijenu, pravilnu prehranu i mentalno zdravlje. Kako bi se stvorile zdrave životne navike i sačuvalo zdravlje dobiveno rođenjem od danas će se u učionicama vježbati deset minuta, a djeca će biti normalno obučena jer je riječ o nezahtjevnim, ali efikasnim vježbama, rekla je Sanja Musić Milanović, članica Povjerens-tva za Zdravstveni odgoj i suautorica 1. modula. Još ovo polugodište doći će i do promjene školskog jelovnika kojima bi se izbacio vrh preh-rambene piramide, šećeri i zasićene masne kiseline, najavila je Musić

Aktivisti “Occupy Croatia” prosvjedovali pred SaboromSkupina aktivista iz udruga okupljenih pod nazivom “Occupy Croa-tia” prosvjedovala je pred Hrvatskim saborom u srijedu, 23. siječnja, uoči saborske sjednice na kojoj bi se trebao naći prijedlog Zakona o strateškim investicijskim projektima RH, a za kojeg aktivisti ističu da predstavlja početak završne faze procesa razvlašćivanja naroda od njegovih resursa i prirodnih bogatstava i da će, ako se zakon donese, to biti veleizdaja. “Takvim prijedlogom zakona, Vlada je potvrdila naše stavove da se oligarhija ponaša prema imovini društva, odnosno, države, kao da je to isključivo njihovo privatno vlasništvo. To je pro-tivno već višekratno prekršeno Ustavu i nekim drugim temeljnim pro-pisima RH. Taj čin nije ništa drugo, doli nastavak općeg kriminalnog procesa”, tvrde iz “Occupy Croatia” i dodaju kako strateški postavljene zakonske rupe, namjerno izostavljanje jasnih definicija na ključnim dijelovima zakona, pokazuju pravu namjeru predlagača zakona.Kao najbitniji problem u tom prijedlogu zakona ističu “uspostavljanje diktature nad javnim dobrom – koje je zajedničko privatno vlasništvo sviju”. “Odluka o prisvajanju javnog dobra pripala bi u ruke Povjeren-stvu iz redova vlade, maloj podobnoj grupi ljudi, koji bi isključivo štitili interes krupnog kapitala, s time da na njih ne bi moglo utjecati ni mišljenje građana o čijem se vlasništvu radi, niti mišljenje nezavis-nih stručnjaka – a i Sabor ne bi imao nikakvu ingerenciju utjecati na proceduru”, napominju u priopćenju i pitaju se zašto o tome nije bilo

javnih rasprava ili pak referenduma. Smatraju da na istom zadatku rade i vlast, koja nameće zakon, i oporba koja surađuje s Vladom u proizvodnji drugorazrednih sukoba i u izmišljanju problema kako bi se skrenula pažnja javnosti s bitnih stvari. ”Mi želimo samo upoznati javnost, da javnost vidi da ima netko tko će se pobuniti i tko neće pristati na ultimatume”, komen-tirali su iz Occupy Croatia zakonu o strateškim investicijama. “Neće ići, draga Vlado, drage elite. Dosta je bilo šutnje, glasno i jasno poručujemo javnosti. Ako se uvede ovaj zakon – bit će to veleizdaja”, poručuju iz “Oc-cupy Croatia”.

U Zagrebu predstavljen prvi modul Zdravstvenog odgoja Milanović. Znamo da će biti otpora, ali potrebno je samo šest tjedana da se usvoje određene prehrambene navike, a promjene u vrtićima pokazuju da drukčiji jelovnik ne košta više od sadašnjeg, možda i nešto manje, dodala je.

Musić smatra važnim i da djeca jedu na početku školskog dana kako bi mo-gla normalno raditi, jer su istraživanja pokazala kako tek svako drugo dijete jede prije odlaska u školu, a prvi modul predviđa i da djeca, koja pohađaju nastavu u boravku, peru zube i u školi.Kao pilot projekt u deset zagrebačkih osnovnih škola uvest će se vježbanje poligonskog tipa kao rješenje za škole koje nemaju dvorane, ili uvjete za redovito vježbanje u njima. Poligon je dizajniran za učionicu, pet poligo-na osigurao je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a pet Hrvatska olimpi-jska akademija – Hrvatski olimpijski odbor, a ubuduće bi ih, obzirom na prihvatljive cijene, mogle nabavljati same škole. U kolovozu će se svim ravnateljima predstaviti rezultati tog projekta, te bi se moglo krenuti s primjenom u školama. ”Druga stvar koju danas predstavljamo je po-ligonski tip vježbanja, što je zapravo zamjena za postojeću dvoranu”, izjavila je tada Musić Milanović i dodala kako je poligon dizajniran za učionice prosječne veličine od 30 kvadratnih metara, lako ga je sklopiti kao i pospremiti. ”Nikada se ne očekuje da će se svi uključiti, već će to biti vrlo vjerojatno one dvije trećine. Napravili smo poster, printani ma-terijal i DVD pa nešto od toga će valjda i upaliti”, rekla je Musić Milanović.

Modul “Živjeti zdravo” najviše je zastupljen u razrednoj nastavi, ali se njego-vi sadržaji protežu i u svim ostalim razredima. Osim što ukazuje na važnost zdrave prehrane i stjecanja pozitivnih navika osobne higijene kao preven-tive za pretilost i nezdravi način života, u dijelu posvećenom mentalnom zdravlju mladima se pomaže da razviju osjećaj vlastite vrijednosti, samo-pouzdanja i životnih vještina, od komunikacije do donošenja odluka. Za prvi modul je napravljen edukativni materijal, brošura za učitelje razredne nastave i edukacijski paket s DVD-om, plakatima sa slikovnim prikazom vježbi i kratkim uputama. Kako je cijela ova školska godina probna, puna primjena tog modula očekuje se od rujna. Učenici Osnovne škole “Matija Gubec”, Mia i Marko komentirali su program vježbanja u školi. ”Cijeli dan sjedimo u školi pa bi bilo korisno malo se i razgibati”, rekao je Marko.

ZG info06 zagreb.hr31.siječnja 2013.

Zagreb je osvojio nagradu “Meetings star” kao najbolja kongresna des-tinacija jugoistočne Europe na kongresnoj burzi “Conventa” održanoj u Ljubljani 16. i 17. siječnja, izvijestili su iz zagrebačke Turističke zajed-nice. Kako bi dobila ovo priznanje, hrvatska metropola morala je zado-voljiti niz tajno ispitivanih kategorija kao što su kvaliteta infrastrukture, atraktivnost turističkih lokaliteta, dostupnost, itd. Osim samog Zagreba kao destinacije, priznanje je dobio i zagrebački hotel “Esplanade” kao nabolji luksuzni hotel.

Zagreb najbolja kongresna destina-cija jugoistočne Europe

IKEA gradi u ZagrebuZagrebačka županija izdala je IKEA-i građevinsku dozvolu, a župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić uručio je u četvrtak, 24. siječnja rješenje direktoru za nekretnine i raz-voj IKEA-e jugoistočne Europe Vladislavu Laliću. ”Sretan sam i zadovoljan da se ovakva investicija i brend dolazi i da će biti izgrađena upravo u Zagrebačkoj županiji” rekao je Kožić i dodao kako su nam takve investicije potrebne. ”To je značajna investicija, jer će se kroz nju okupljati dio kooperanata i svih onih koji će htjeti sudjelovati”. Pod-sjetio je kako je u Zagrebačkoj županiji i prošle godine pokrenuta jedna investicija u vrijednosti oko 120 mili-juna eura, a riječ je o proširenju pogona Plive u općini Brdovec. Investicija zbog koje smo se danas našli, vri-jednosti je oko 100 miijuna eura i u konačnici otvoriti će 350 radnih mjesta”, istaknuo je Kožić. U ime IKEE, Lalić je pohvalio efikasnosti Zagrebačke županije, ističući kako su IKEI gradovi poput Rijeke i Splita u dugoročnoj perspektivi zanimljivi za otvaranje prodajnih objekata. ”Određen proces zapošljavanja mi smo već započeli, a četiri do šest mjeseci prije otvaranja robne kuće počet će pravi ”val” zapošljavanja”, naglasio je Lalić. Prilikom podnošenja tog zahtjeva, iz Ikee su poručili da otvaranje prve robne kuće u Hrvatskoj očekuju godinu dana nakon početka izgradnje.

U Zoološkom vrtu grada Zagreba na svijet je početkom siječnja došao patuljasti kajman. Njegova obitelj uskoro će se preseliti u novu nastambu, koja se ovih dana završava. Njegovo je jaje u inkubatoru grijano gotovo četiri mjeseca, a na još nekoliko jaja leži njegova mama, pa bi mali kajman uskoro mogao dobiti i braću. Radi li se o mužjaku ili ženki, još se ne zna, jer se spol kod kajmana može utvrditi tek kad dosegnu spolnu zrelost.Patuljasti kajmani spadaju među najmanje pripadnike svoje vrste na svijetu. U prirodi žive u južnoameričkim prašumama, a hrane se ribama, vodozemcima i malim sisavcima. Budući da im je život usko vezan uz vodu, prostor koji se za kajmane upravo završava u Zoološkom vrtu grada Zagreba, prostire se na 22 metra četvorna od kojih je 15 prekriveno vodom. Nova nastamba izgrađena je po najvišim europskim standardima, a zahvaljujući staklenom zidu, posjetitelji će prvi put imati i podvodni pogled na te ”minijaturne zmajeve”. Roditelji malog zagrebačkog kajmana u novi će se dom useliti sredinom veljače.

Prvi ”minijaturni zmaj” u Zoološkom vrtu Grada Zagreba

zagreb.hr31.siječnja 2013. ZG info 07

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je kritizirao namjeru Grad-ske plinare Zagreb da temeljem pozitivnog mišljenja Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) započne s naplatom plinomjera koji se u 250 tisuća zagrebačkih kućanstava moraju mijenjati svakih osam do deset godina te zatražio da to uđe u ci-jenu standardne usluge, kao što je bilo i do sada. “Moja je želja da se to uklopi u cijenu standardne usluge, a ako Gradska plinara to ne posluša, imamo načina kako da ih na to privolimo”, kazao je Bandić na konferenciji za novinare u Gradskoj upravi. Bandić je to ocijenio najjednostavnijim rješenjem, jer bi građani, u pro-tivnom, trebali platiti za novi plinomjer 250 kuna žive li u stanu, a 300 kuna ako žive u obiteljskoj kući. “Vjerujem da u Gradskoj pli-nari imaju i dovoljno razboritosti i dovoljno novca da tako učine i da ne prevaljuju trošak na teret građana ostvarujući pritom dobit od još 20 milijuna kuna”, rekao je Bandić i dodao kako “poštenje nalaže da svakih osam do deset godina investiraš nešto u onoga od koga živiš”. Na upit novinara, zašto u Zagrebu nije, kao u Ri-jeci, sufinancirana nabavka i ugradnja razdjelnika toplinske ener-gije u stanovima, pročelnik Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, Marjan Maras objasnio je da ti razdjelnici nisu mjerači topline. Dodao je da bi u Zagrebu, u 90 tisuća stam-benih jedinica, s prosječnom cijenom od 2.600 – 2.700 kuna, za to trebalo izdvojiti oko 180 milijuna kuna. “Pripremamo elaborat, jer Grad Zagreb ne može parcijalno ulaziti u dvije-tri zgrade, a razgov-arat ćemo s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Hrvatskom elektroprivredom (HEP) da zajedno riješimo problem i apliciramo na strukturne fondove EU”, kazao je Maras. Bandić je pak dodao da će Grad Zagreb, kada mu HEP prepusti distribuciju i prodaju električne energije, to riješiti za četiri godine. Napomenuo je da mnoge europske metropole imaju u svojoj ingerenciji i dis-tribuciju i proizvodnju električne energije. Bandić se, na pitanje novinara, osvrnuo i na ugradnju vodomjera. Podsjetio je da se

U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava u petak, 18. siječnja održana je konstituirajuća sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljen-ike i starije osobe. Za predsjednika Vijeća iz-abran je Vladimir Nožarić, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske, a za potpredsjednike su izabrani Jasna A. Petrović, predsjednica Sin-dikata umirovljenika Hrvatske, Mario Tocauer, predsjedavajući Koordinacije umirovljeničkih udruga i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Za pridruženog člana izabran je saborski zastupnik Hrvatske stranke umirov-ljenika Željko Šemper, dok je sjednici prisus-

Bandić protiv da građani plaćaju zamjenu plinomjera

prije pet godina počelo s pilot projektom ugradnje vodomjera u Prečkom, a da je to Zagrebački holding trebao nastaviti. “Zašto nisu, pitajte njih”, dodao je. Kritizirao je rad cijelog Zagrebačkog holdinga, napominjući da je kontrola kapitala i stvaranje funkcionalnih cjelina zbog smanjenja troškova bila inten-cija osnivanja Holdinga, a ne zapošljavanje novih 300 ljudi te se založio za de-politizaciju uprave jer bi, dodao je, ‘know how’ gdje su u upravi političari, a u Nadzornom odboru i skupštini stručnjaci i Njemačku za četiri godine bacio na koljena”.

Sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobetvovao i predsjednik HSU-a Silvano Hrelja, u svojstvu promatrača. Novoizabrani predsjednik Vijeća je komentirao: ”Među umirovljenicima dostigli smo dno materijalnog stanja življenja” ”Smatram se da ćemo ove godine naglasak najprije staviti na teme problema mirovinskog osiguranja” dodao je Nožarić, ističući kako će se problemi rješavati od sada sve brže i dinamičnije. ”Dobro je da udruge koje štite interese umirov-ljenika imaju izravan kontakt sa izvršnom vlasti, a to je upravo ovo tijelo” istaknuo je predsjednik HSU-a Silvano Hrelja. Komentirao je i očekivanja rada Vijeća: ”puno konzultacija, rasprava te da

će se artikulirati interesi i reći što se može, a što ne može napraviti”. Ministar Mrsić najavio je ozbiljne razgovore o nastavku provođenja mirovinske reforme iz 2002. godine, koja je stala posljednjih nekoliko godina te potvr-dio da će se mirovine usklađivati i da će se isplaćivati na vrijeme. ”Razgovarat ćemo o načinu usklađivanja mirovina, mirovinskom stažu za odlazak u mirovinu i svim onim stvarima koje su vezane za samu mirovinsku reformu”, rekao je Mrsić.

ZG info08 zagreb.hr31.siječnja 2013.

Ministar zdravlja Rajko Ostojic nazočio je u četvrtak, 17. siječnja, konferenciji koju je organizirala Hrvatska liga protiv raka u povodu obiljezavanja Europskog tjedna prevencije raka vrata maternice i Šestog hrvatskog dana mimoza, pod pokroviteljstvom Mini-starstva zdravlja. ”Nažalost, svaki treći dan jedna žena umre od raka vrata maternice, a svaki dan jedna oboli od invazivnog raka vrata maternice. Kad se tome broju pridodaju i brojne žene koje obolijevaju od onog početnog stadija raka vrata maternice i one koje obolijevaju od predmalignih lezija, onda je to jedan ozbiljan i veliki problem” rekao je prof. Damir Eljuga, predsjednik Hrvatske lige protiv raka. Napomenuo je i tri temeljne odrednice: ”Edu-kacija, cijepljenje i rano otkrivanje raka vrata maternice, odnosno, odlazak žena na ginekološke preglede”. Oko 100 tisuća poziva, u sklopu Nacionalnog programa prevencije raka vrata maternice, odaslano je ovih dana na adrese Hrvatica između 25 i 65 godina života, a koje na papa testu nisu bile tri godine i više. Riječ je o dop-isu kojim ih se poziva da obave taj preventivni pregled. ”Strategija bez akcije je mrtvo slovo na papiru” rekao je ministar i dodao: ”Ima samo jedna gora stvar, a to je akcija bez strategije”. ”Svaki dan u Hrvatskoj se jednoj ženi otkrije rak vrata maternice, a svaki treći dan jedna žena umre od te zloćudne bolesti” upozorio je ministar Ostojić, dodavši da je riječ o bespotrebnim smrtima, jer otkriven u ranoj fazi, ovaj rak je potpuno izlječiv jednostavnim operacijs-kim postupkom konizacije koji se obavlja u dnevnim bolnicama. Napomenuo je da ”pravodobna kolonoskopija spašava život, UZV dojke spašava život, PAPA test spašava život”. ”Ovakve preventivne akcije trebaju malo duže trajati, dok ne dobijemo pravi učinak”, iz-javila je Tamara Poljičanin, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo i pojasnila: ”Cilj nacionalnog programa jest da se u roku od 13 go-dina smrtnost smanji za 80 posto, a to je moguće jedino ako se bar 80 posto žena odazove pozivima”. Primarijus Joško Zekan je objasnio proceduru napominjući kako dopis ima ulogu i senzibili-

Dan mimoza na zagrebačkom Cvjetnom trgu

zacije ženske populacije, osvješćivanja žena. Kako bi se javnost sto više senzibil-izirala, u subotu, 19. siječnja diljem zemlje se obilježio Dan mimoza, a Zagrepčani su imali priliku doznati više o raku vrata maternice na Cvjetnom trgu. Eljuga je tom prilikom pozvao sve da se pridruže kako bi što više žena osvijestilo potrebu za redovitim pregledima.

Više od 300.000 posjetitelja obišlo je hrvatske muzeje, galerije i srodne ustanova u kulturi u Noći muzeja 2013., a taj podatak pokazuje kako je Hrvatsko muzejsko društvo HMD) po osmi put manifestaciju orga-niziralo s iznimnim uspjehom. U 100 hrvatskih gradova i mjesta, 25. siječnja od 18 sati do 26., sat poslije ponoći muzeji, galerije i srodne ustanova u kulturi nudile su atraktivan program na 200 lokacija, što je za 10 posto više u odnosu na prošlu godinu. Novost 8. Noći muzeja je povećanje broja gradova i mjesta kao i porast posjetitelja u man-jim sredinama: Trakošćan, Metković, Rab, Vis, Smiljan, Generalski Stol, Vid, Otavice, Vrbovec, Đurđevac, Sveti Ivan Zelina, Brdovec, ističe se u priopćenju. Središnji događaj i simbolični početak ovogodišnje Noći muzeja bio je otvorenje prve faze stalnog postava Gradskog muzeja Vukovar, u dvorcu Eltz te primopredaja obnovljenih kuća u povijesnoj gradskoj jezgri. U nazočnosti više od 3.500 posjetitelja postav je otvo-rila Andrea Zlatar Violić, ministrica kulture RH. Obilazak zagrebačkih muzeja simbolički je počeo posjetom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića Umjetničkom paviljonu, gdje je uz 8.500 posjetitelja razgledao izložbu Praška četvorica. Veliku posjećenost zabilježili su Arheološki muzej (10.400), Muzej suvremene umjetnosti (12.000) i Muzej za umjetnost i obrt (8.300). Posebna atrakcija u Zagre-bu bila je Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) s programom ‘Smijmo se do suza’ (izložba uz šaljive priče i radionicu izrade karnevalskih maski) koji je privukao 3700 posjetitelja. Etnograf-ski muzej, unatoč prostornom ograničenju imao je atraktivn program koji je do kasno u noć privukao više od 8.000 posjetitelja. Novootvore-ni Muzej automobila Ferdinand Budicki imao je više od 10.000 pos-jetitelja. U većim gradovima su popratna događanja 8. Noći muzeja na trgovima i ulicama privukla brojnu publiku, unatoč hladnoći, a muzeji

Više od 300.000 posjetitelja u Noći muzeja 2013.

su bogatim programima privukli tradicionalno veliki broj posjetitelja: u Splitu je bilo je više od 40.000 posjetitelja, u Zadru rekordno više od 23.000, što je više od trećine ukupne populacije grada, Pula 9.000; Rijeka 23.000, Dubrovnik 7.000 posjetitelja, Varaždin 7.000 posjetitelja itd. Brojnu publiku privukle su atraktivne izložbe, ali i popratna događanja : pedagoške radionice, predavan-ja, okrugli stolovi, stručna vodstva, performansi, recitali i koncerti, snimanja u modernim foto studijima, filmske i video projekcije, promatranje kroz teleskop, modne revije, prigodne prodaje kataloga, promidžbenog materijala i suvenira, promocije i prezentacije te druženja s umjetnicima i donatorima. Hrvatskoga muzejskog društva, predsjednica Milvana Arko Pijevac, autorice i voditeljica programa, Dubravka Osrečki Jakelić i Vesna Jurić Bulatović, članice HMD-a, zahvaljuju se publici na odazivu, a na doprinosu uspješnoj realizaciji projekta zahvaljuju svim muzejskim djelatnicima i drugim sudionicima u realizaciji Noći muzeja 2013. te pokroviteljima, partnerima, sponzorima i medijima.

zagreb.hr31.siječnja 2013. ZG info 09

Projekt Kajzerica obuhvaća uređenje prometne infrastrukture, izgrad-nju vrtića i škole po principu javno-privatnog partnerstva, izgradnju crkve i nekoliko kapitalnih objekata: Doma za osobe s invaliditetom i rehabilitacijskog kompleksa URIHO-a, Obrtničkog doma i Regionalnog centara za razvoj poduzetničkih kompetencija jugoistočne Europe pri Ministarstvu gospodarstva. Sporazum za Ustanovu za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem (URIHO) potpisali su u četvrtak, 17. siječnja gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Andrija Halec i ravnatelj ustanove URIHO-Zagreb Josip Džaić, a sporazum za Obrtnički cen-tar predsjednik Obrtničke komore Zagreb Ivan Obad i predsjednik Udruženja obrtnika Grada Zagreba, Vlado Crkvenac. ”Ovo je veliki dan za hrvatsko obrtništvo, a naročito za obrtnike Grada Zagreba” ocijenio je Ivan Obad uoči potpisivanja sporazuma u Gradskoj upravi, zahvalivši gradonačelniku i svima koji su radili na realizaciji projekta Kajzerica. Obad je naveo kako će se izgradnjom Obrtničkog centra s učilištem zagrebački obrtnicima i poduzetnicima omogućiti stjecanje kvalitetnih i konkurentnih znanja te prodaja roba i usluga na velikom tržištu EU i iz-razio zadovoljstvo što projekt podržava i Vlada. Vlado Crkvenac je, u ime Udruženja obrtnika Grada Zagreba, najvećeg od 116 takvih udruženja u Hrvatskoj, podsjetio da su s Gradom Zagrebom dobro surađivali i pro-teklih godina, posebice kada je riječ o godišnjim stipendijama učenika za obrtnička zanimanja, povoljnijim kreditima za poduzetnike, sman-jivanju spomeničke rente i najamnine za obrtnike, kao i mogućnostima otkupa poslovnih prostora u gradskom vlasništvu.”Grad Zagreb je oduvijek bio obrtnički grad i on to još uvijek je” rekao je Crkvenac i dodao: ”Zajedno ćemo napraviti sve da pokrenemo i ot-vorimo sve lokale koji su zatvoreni jer grad bez obrtnika je pust grad”. Ravnatelj ustanove URIHO-Zagreb Josip Džaić rekao je kako će spora-zum s Gradom Zagrebom značiti puno i URIHO-u i osobama s invali-ditetom u smislu zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije. ”Kako bi ustanova mogla nastaviti razvoj, potrebni su joj novi prostori i veseli me da više nije upitno hoće li ustanova preživjeti i hoće li invalidi tražiti svoja prava na ulicama”, kazao je Džaić, navodeći da URIHO danas broji 500 zaposlenika i 300 ljudi koji sudjeluju u radionicama. I predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Andrija Halec je izrazio zadovoljstvo što će osobe s invaliditetom doći do boljeg standarda u ostvarivanju

Projekt Kajzerica kreće u realizaciju

svojih životnih ambicija, posebice iz Saveza koji u radionicama URIHO-a sudjeluje više od 50 godina. Gradonačelnik Bandić je najavio da projekt Kajzerica obuhvaća, među ostalim, uređenje prometnica, izgradnje škole, vrtića i Doma za osobe s invaliditetom, koja kreće na proljeće te izrazio uvjerenje da će za tri-četiri godine biti dovršene sve ustanove. ”Od danas počinje projekt realizacije svih projekata, Ministarstvo gospodarstva radi svoj projekt, Ministarstvo udruženja obrtnika i Gospodarska komora rade svoj projekt, URIHO i Hrvatski savez gluhih i nagluhih osoba radi svoj pro-jekt, a Grad Zagreb je partner u sva tri projekta”, izjavio je gradonačelnik. Podsjetio je da će se ove godine na Vrbanima otvoriti škola i vrtić, a ”iduće godine bi tamo djeca mogla ići u vrtić i školu”, dodao je Bandić.

U organizaciji Crvenog križa Grada Zagreba i Soundset Plavog radija zagrebački gradonačelnik Milan Bandić sudjelovao je u subotu, 26. siječnja, kao što je i obećao prilikom čišćenja snijega tjedan prije, u humanitarnoj akciji – gru-danju, čiji je prihod namijenjen za beskućnike smještene u Kos-nici.Cijena grude je bila pet kuna, a građani su osim gradonačelnika mogli pogoditi i voditelja Soundset radija Daniela Bilića te Batmana. Prisutan je bio i Zdenko Mlinar pomoćnik ravnatelja Crvenog križa. Gradonačelnik je i sam kupio koju grudu te gađao ostale u ”kavezu”. Skupilo se oko 4000 kuna koji idu za hranu i higijenske potrepštine beskućnicima. Bandić je kazao kako nije riječ o predizbornoj kam-panji i pritom je rekao da mu grude ne smetaju, jer njega i tako stalno

U petak, 1. i subotu, 2. veljače u Muzeju se održava kazališna predstava o znanstveniku

Građani gađali Bandića grudamaDani Nikole Tesle u Tehničkom muzejui inovatoru svjetskog gla-sa, Nikoli Tesli. U petak u Kazalištu Tvornica Lutaka predstava ‘Radio Tesla’ počinje u 19 sati u kabi-netu Nikole Tesle, a u sub-otu u 13 sati. Predstava RADIO TESLA smješta poznatog inovatora na sam početak njegovog životnog puta, u doba kada je započeo otkrivati neotkriveno. Poticajno se doziva Teslu kao vječnog d j e č a k a . U p r e d s t a v i Nikola Tesla se predstav-lja onakav kakav je, sa svim svojim usponima i padovima, potragama za vlastitim identitetom i naposljetku – izumima, kao rezultatima brojnih neprospavanih noći i autističnog načina života.

gađaju, a na novinarsko pitanje da li ga podupire HDZ, rekao je kako su jedini njegov koalicijski partner, ipak – sugrađani. ”Ja radim svoj posao svaki dan već 12 i pol godi-na, a bit će tako i ubuduće”, kazao je gradonačelnik i dodao kako je uvjeren da će građani to znati ci-jeniti.

ZG info-gradske četvrti10 zagreb.hr31.siječnja 2013.

Priča počinje gradskim izvješćem osamdesetih godina 19. stoljeća. Spominje se “veliki pomor pučanstva” u Zagrebu, a uzrok su loša kanali-zacija i nezdravi stanovi. Naime, svi izljevi tadašnje gradske odvodnje, grada koji je tada brojao svega oko 30.000 stanovnika, završavali su kod “državnog kolodvora”, današnjeg Željezničkog kolodvora, što je, vremenom, izazvalo ekološko zagađenje. Stoga, da bi se zaustavilo zagađivanje, ili “pomor pučanstva”, trebalo je sagraditi standardno protočnu odvodnju pa je Gradska skupština davne 1892., zaključila da se započne s potrebnim radovima na odvodnom kanalu, od “državnog kolodvora” prema istoku, s uljevom u Savu kod “sela Žitnjak”.

Glavni odvodni kanal bio je, dakle, uzrok da je Gradska skupština 1900. pripojila Žitnjak gra-du Zagrebu. Da bi postao moderan srednjoeu-ropski grad, Zagreb se zbog odvodnje morao proširiti na prostor Žitnjaka.

Danas se ‘’priča’’ nastavlja, na jugoistočni dio grada Zagreba i samostalno naselje Ivanja Reka, na više od 35 tisuća kvadratnih metara i sa više od 65.000 stanovnika, koji pripada gradskoj četvrti Peščenica – Žitnjak.

‘“Republika Peščenica“

Mi smo specifični, mi smo Republika Peščenica’’, rekao je predsjednik Vijeća Gradske četvrti Peščenica - Žitnjak Dragan Vučić.Na sjeveroistoku Slavonska avenija dijeli je od gradskih četvrti Gornja Dubrava i Sesve-te, dok na istoku četvrt graniči s područjem Zagrebačke županije, na jugozapadu, na Savi, priljubljena je uz Gradsku četvrt Novi Zagreb – istok, a na zapadu, na Heinzelovoj ulici, s Grad-skom četvrti Trnje. Njezin sjeverozapadni, ur-bani dio – područje Peščenice – proteže se sve do Zvonimirove ulice i graniči s područjima Donjega grada i Maksimira.

‘’Nastojimo izbrisati razlike ruralnog i urbanog dijela četvrti s povećanim angažiranjem sred-stava malih komunalnih akcija, kao i kroz su-radnju s podružnicama Zagrebačkog holdinga, Vodoopskrbom i Odvodnjom te Zagrebačkim cestama i Gradskom plinarom’’, istaknuo je predsjednik Vijeća te gradske četvrti.

Kao neke od projekata koji su u planu za 2013. godinu, u gradskoj četvrti navode nastavak plinofikacije u Mjesnom odboru Petruševec, Savica Šanci i Resnik, kao i početak plinofi-kacija u MO Kozari Putevi sa izradom potrebne dokumetacije za plinofikaciju MO Žitnjak. U planu je nastavak izgradnje sustava odvod-

nje u MO Kozari Putevi i Resnik, rekonstruk-cija dotrajalih prometnica na području cijele četvrti i izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda u Petruševcu, Resniku i Kozari Putevima.

Planira se i daljna izgradnja Vukovarske u smjeru Jelkovca, koja bi ‘’olakšala protočnost našom četvrti i dovršetak izgradnje Radničke ceste, na potezu od Slavonske avenije do Domovinskog mosta”, naglasio je Vučić. ‘’Nekoliko također ve-likih projekata bavi se izgradnjom dječjih vrtića u naseljima koja nemaju uopće, ili dovoljno površina za igru djece’’.

Čak tri četvrtine izrazito nizinskog područja č etvrti, koji se prostire između Slavonske avenije na sjeveru i rijeke Save na jugu, jedna je od njen-

ih posebnosti. Riječ je o ‘’trbuhu grada Zagreba’’, Žitnjaku, tradicionalno ruralnom dijelu na ko-jem se populacija Peščenice – Žitnjak oduvijek bavila poljodjelstvom. Tako i danas proizvodi velikog broja starosjedioca žitnjačkih naselja koja se bave povrtlarstvom, svoje mjesto nalaze na nekoj od zagrebačkih tržnica. Upravo odtu-da i metaforična sintagma, Peščenica – Žitnjak ‘’trbuh grada Zagreba’’.

Raj za ribiče

Druga specifičnost četvrti nalazi se na Žitnjaku, u predjelu Savica Šanci, uz tzv. ‘’ribički raj’’, gdje se smjestila skupina manjih jezera ‘’Savica’’, a determinirana je prisavskim položajem. Ta jezera, ostaci su nekadašnjih savskih rukavaca

PEŠČENICA

Gradska četvrt Peščenica - ŽitnjakTrbuh i pupčana vrpca Grada Zagreba

zagreb.hr31.siječnja 2013. ZG info-gradske četvrti 11

išljunčara, a predstavljaju jedinstven kom-pleks vodnoga i parkovno-šumskog, od 1991. zaštićenog krajolika, s izdvojenim zoološkim rezervatom. U tom “ribičkom raju”, gdje je svoje stanište našlo više od 150 vrsta ptica, među ko-jima su 53 vrste močvarica, Vučić ističe kako je četvrt pomogla financijskim sredstvima u poru-bljavanju jezera i sprječavanju njihova daljnjeg zagađenja. Lako je zaključiti da je upravo zbog blizine ‘’industrijske zone’’ taj prostor u posljedn-jih tridesetak godina bio izložen ekološkom dev-astiranju i čeka svoju sanaciju i uređenje, ističu u četvrti.

No, utjeha je da je, kako doznajemo, pokrenut postupak za sustavno i temeljito čišćenje te zaštita jezera Savice, kao i njihovo uključivanje u međunarodni projekt ‘’Biološka raznolikost – jezera Savice’’.

‘’Koji grad, ili mjesto sa 65.000 stanovnika nema policijsku postaju’’, zapitao se Vučić jer, naime, gradska četvrt Peščenica – Žitnjak, iako ‘’na-punjena ‘’dobrim stanovnicima’’ , nema vlastitu policijsku postaju već dijeli postaju sa četvrti Maksimir. Upravo bi se u sklopu višenamjenskog centra, čija je izgradnja u planu uz samu Radničku cestu prema Domovinskom mostu, našla i policijska postaja za četvrt Peščenica – Žitnjak. ‘’Događanja i statistički podaci, koji se anali-ziraju svake godine pokazuju da je sigurnosna situacija u gradskoj četvrti dobra te da nema nekih velikih problema niti odstupanja od os-talih četvrti koje imaju policijske postaje’’, rekao je Vučić. Kao najveće probleme četvrti Vučić je naveo ‘’neodgovarajuću komunalnu opremljen-ost i uređenost četvrti, koja je rezultat različitih gospodarskih i urbanističkih strategija koje su se provodile na tom području i jedna je od naših najvećih ‘muka’, kao i legalizacija i sanacija bes-pravne izgradnje’’, koja se po broju slučajeva u toj četvrti nalazi među prve tri u Gradu Zagrebu.

Na području i dva vodocrpilišta Osim metaforičnog naziva ‘’ trbuh grada Zagre-

ba’’, gradskoj četvrti Peščenica – Žitnjak mogli bi dodijeliti i sintagmu ‘’pupčana vrpca grada Za-greba’’, upravo zbog dva vodocrpilišta koja se na-laze na njenom prostoru. Vodocrpilište Sašnjak, smješten u peščeničkom dijelu četvrti, Borongaj Lugovi, i Petruševec u žitnjačkom dijelu četvrti, čine temeljnu značajku i veliku posebnost, kako četvrti tako i grada.Pri tome je važno istaknuti da je ‘’vodocrpilište Petruševec drugo po količini pitke vode kojom se opskrbljuje stanovništvo našega grada, a čije bi se mogućnosti povećale daljnj om izgrad-njom novih bunara’’, kaže Vučić. Tako je, poput 1900. kada se grad Zagreb proširio na Žitnjak zbog odvodnje i ‘’prerastanja’’ grada u mod-erni grad, da bi postao ‘’postmoderni’’ grad 21. stoljeća, grad Zagreb još jednom, kada je pitanje opstanka čovjeka i pitke vode, svoj problem rješava na Žitnjaku, točnije Petruševcu, koristeći preostale rezerve pitke vode na svome području.

Razvijena kulturaNo, Peščenica – Žitnjak je svakako poznata i po svom kulturnom djelovanju. Već nekoliko godina ta gradska četvrt obilježava svoje dane

‘’Danima Pešče’’, u suradnji s Centrom za kult-uru Peščenica. ‘’Vijeće gradske četvrti će i dalje nastojati, u okviru raspoloživih financijskih sredstava, pomagati u organizaciji ‘Dana Pešče’, zamišljenih kao spoj kulturnih, sportskih, eduka-tivnih i zabavnih događanja, kao i Dana mjesnih odbora naše Gradske četvrti’’, objašnjava Vučić.

Dragan Vučić, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Peščenica-Žitnjak

aktualno12 zagreb.hr31.siječnja 2013.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, na tradicionalnom novogodišnjem prijemu za novinare, održanom u ponedjel-jak, 28. siječnja u palači Dverce, ocijenio je kako već dugi niz godina dobro surađuje s novinarima te izrazio uvjerenje da će tako biti i sljedeće godine. Zahvalio je novinarima na surad-nji, naglasivši da je Zagreb prepoznat kao istinska europska metropola, ne samo zbog odgovorne uprave, nego i zbog dostupnosti informacija te analitičkom i istraživačkom novi-narstvu. “Politika bez etike i odgovornosti nije politika, a novi-narstvo bez istraživanja i otkrivanja događaja i afera nije novi-narstvo. To što radite, radite i ubuduće, jer je to najbolji način i put da nam pomognete da otkrivamo i ispravljamo greške, dnevno i ‘u hodu’”, rekao je poručivši kako je dosad ionako sve napravio samo “s grešnima”. Pritom je dodao kako je i sam grešan i nesavršen. “Bez obzira što sam grešan i nesavršen, još uvijek sam najbolji”, rekao je Bandić. Podsjetio je kako je Grad Zagreb lani otvorio ured u Bruxellesu, ali i dodao da Zagreb već jest EU metropola napominjući da smo pri vrhu europske ljestvice u dostupnosti i mobilnosti, a zadnje dvije-tri godine i top turistička destinacija. “Imamo još dosta za napraviti i pozivam vas da i ubuduće zajedno radimo na prepoznatljivom zagrebačkom štihu i da sačuvamo šarm Zagreba i njegovu ljepotu, kao što smo to činili i do sada”, poručio je Bandić novinarima. Na kraju je citirao riječi Veselka Tenžere koji je rekao da su no-vinari i političari kao bankari - kad jednom izgube povjerenje, teško će ga vratiti - te naglasio da je upravo to crta koja se ne smije prijeći. U ime Hrvatskoga novinarskog društva i svih novinara koji prate rad gradskih vlasti, gradonačelnika Bandića pozdravila je novinarka, potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva Ana Raić Knežević. Upozorila je na teško stanje u novinarskoj struci i ukazala na podatak da je više od 700 novinara trenutno ‘na burzi’. Podsjetila je, također, i

Domjenak gradonačelnika s novinarima

“Trudili smo se, mada je ponekad dojam bio da se određene stvari odbijaju u Gradskoj skupštini. Naša jedina želja i inten-cija je bila da stvari popravimo i da one potpuno spremne i čiste idu u proceduru”, istaknuo je Bernardić na tradi-cionalnom godišnjem prijemu za novinare koji prate rad Skupštine, održanom u četvrtak, 24. siječnja 2013. godine.

Bernardić: Skupština donijela niz odluka važnih za ZagrebDodao je i kako su gradski zastupnici prošle godine donijeli niz odluka važnih za grad iako se ponekad činilo da se neki prijedlozi, poput prostornih planova, u Skupštini uglavnom odbijaju. Skupština, rekao je, želi ubrzati donošenje Gener-alnog urbanističkog plana (GUP) Zagreba i pokušati ispraviti stvari koje su možda nespretnošću ili nekim drugim razlozima u njemu sadržane i bile su predmet pri-jepora. Donošenjem tog strateškog dokumenta, kao i pojedinih prostornih plano-va, želimo odblokirati grad i pokušati osigurati njegov razvoj, kazao je Bernardić. Podsjetio je da su u zadnjih godinu dana inicirali 10-ak samostalnih odluka, preko 30-ak amandmana, zaključaka, prijedloga, sugestija i obveza. “Vjeru-jem da će to u budućnosti - a budućnost je već danas - doprinijeti poboljšanju kvalitete života svih naših sugrađana. To je naš skroman doprinos i o njemu će suditi vrijeme”, rekao je Bernardić. To je, uz ostalo, odluka o građevinskom zemljištu, koju je Bernardić ocijenio jednom od važnijih koje je Skupština donijela u ovom mandatu, zatim odluka o komunalnom doprinosu kojom su proizvođači oslobođeni 50 posto tog doprinosa te odluka o prodaji i najmu stanova kako bi se legalizirao status onih stanara koji to nisu učinili u proteklih 20-ak godina. Skupština je, kaže Bernardić, inicirala Znanstveno-tehnološki centar “Nikola Tesla” kako bi se nepokretna gradska imovina stavila u funkciju, pokrenula je Centar za autizam, a donijela je i odluke o gradnji vrtića i škole na Vrbanima i na Kajzerici te inzistira na učinkovitom korištenju fondova EU. “Zagreb od 1. srpnja 2013. postaje ko-risnik EU fondova i za njih se treba dobro pripremiti kako bi, umjesto od sugrađana, poreznih obveznika, imali mogućnost da dio sredstava dobijemo iz tih fondova”, dodao je. Pritom je podsjetio na projekte poput Centra za gospodarenje otpadom koje je Skupština inicirala izmjenama i dopunama Prostornog plana Zagreba. Ne tre-ba zaboraviti važnost kampusa na Borongaju i druge stvari koje je Skupština inicirala, dodao je.

na nekoliko ružnih događaja u Zagrebu u protekla dva tjedna vezano uz eksplozije te pozvala na poboljšanje komunikacije svih nadležnih službi u takvim situacijama kako se ne bi stvarala panika ili ostavljao prostor senzacionalizmu. www.zagreb.hr.

Zagreb je istinska metropola

zagreb.hr31.siječnja 2013. aktualno 13

Nakon što su u utorak, 22. siječnja zajedno prisustvovali svečanosti otvaranja 53. teološkog pastoralnog tjedna u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić primio je u zgradi Gradske uprave banjalučkog biskupa i predsjednika Biskupske konferencije BiH Franju Kom-aricu. U prijateljskom razgovoru u Bijelom salonu bilo je, među ostalim, riječi o položaju Hrvata u BiH i o problemima s kojima se svakodnevno susreću. Biskup Komarica zahvalio je gradonačelniku na otvorenosti prema prob-lemima bosanskohercegovačkih Hrvata, na posjetima podrške Ceru, Pleha-nu, Bijelom Brdu i Banjaluci, te posebno na tomu što nikada nije prekrižio ni zaboravio sunarodnjake, naglasivši da prvi čovjek zagrebačke izvršne vlasti svakim dolaskom i susretom oko sebe sije „nove nade i nove optimizme“. U znak sjećanja na susret u Gradskoj upravi, gradonačelnik je gostu darovao kristalni kalež s grbom Zagreba, a gradonačelnik je na dar dobio originalni sir trapist banjalučkih redovnika.

Biskup Komarica kod gradonačelnika BandićaZagreb prvi u edukaciji rukovodećih službenika

Zagreb.hr možete dobiti na sljedećim lokacijama:

-Glavni kolodvor -Importane Centar -Autobusni kolodvor -Okretište Črnomerac -Okretište Dubrava -vozila ZET-a -Domovima zdravlja i bolnicama-knjižnicama Grada Zagreba

Svakog drugog petka od 8-12 sati:

Također i u :

Sukladno Odluci o socijalnoj skrbi, Podružnica ZET i Tisak od četvrtka, 24. siječnja započela je izdavanje godišnjih kupona za 2013. godinu korisnicima besplatnog prijevoza i to:-umirovljenicima čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 3200,00 kn mjesečno;-osobama starijim od 65 godina koji nisu korisnici mirovine, a čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 3200,00kn mjesečno.-korisnicima pomoći za uzdržavanje nesposobnim za rad i privređivanje;-dobrovoljnim davateljima krvi;-članovima obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (samo na prodajnim mjestima ZET-a);Podsjećamo da je ZET još 17. prosinca 2012. počeo izdavati godišnje kupone osobama s invaliditetom.

U povodu obilježavanja Europskog dana zaštite osobnih podataka, u suradnji Grada Zagreba i Agencije za zaštitu osobnih podataka, održana je edukacija rukovodećih službenika gradske uprave o provedbi dvaju naizgled oprečnih zakona: Zakona o zaštiti osob-nih podataka i Zakona o pravu na pristup informacijama. Na gotovo trosatnoj edukaciji i raspravi o konkretnim situacijama, čelni ljudi zagrebačke gradske uprave dobili su odgovore na niz pitanja s kojima se svakodnevno susreću, a sve s ciljem kako bi uprava i dalje bila trans-parentna, te istodobno poštivala pravo na zaštitu osobnih podataka građana.

Prije početka edukacije, prisutne su pozdravili gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić i ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih po-dataka Dubravko Bilić koji su istaknuli važnost ovakvih edukacija, te naglasili da je Zagreb prva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je organizirala edukaciju za rukovoditelje. Zahvalivši predstavnicima Agencije što su došli u Gradsku upravu, gradonačelnik Bandić je rekao da će čelni ljudi svoja znanja i iskustva prenijeti svojim suradnicima kako bi Grad Zagreb i u primjeni ovih Zakona, sa svojom praksom i iskustvom i dalje služio kao primjer drugima.

Naglasio je da je osobni identitet ulazi u red temeljnih ljudskih pra-va koja su zaštićena međunarodnim konvencijama i europskom legislativom, a ovakva savjetovanja važna su i zbog naše europ-ske budućnosti koje ćemo biti sastavni dio od 1. srpnja ove godine. www.zagreb.hr

ZET počeo izdavati godišnje pretplatne kupone

aktualno14 zagreb.hr31. siječnja 2013.

Svako područje Hrvatske ima specifičnu gastro tradicijuVeljača je vrijeme karnevala i maskenbala koji se obilježavaju u svim kra-jevima Hrvatske. Karneval je još od srednjeg vijeka bio vrijeme kad su se privremeno mijenjali odnosi moći u društvu i nekažnjeno mogle kršiti moralne i društvene norme. Na taj se način narod mogao još jednom pre-pustiti strastima prije razdoblja odricanja. Pokladni utorak, ili Fašnik je po-sljednji dan prije Pepelnice, Čiste srijede, koja označava početak Korizme. To je pomični blagdan koji pada točno 47 dana prije Uskršnje nedjelje, tako da je doba prije Korizme postalo vrijeme neobuzdanog uživanja u hrani, piću i zabavi pod maskama. Karneval se naziva i pokladama, što dolazi od starohrvatskog glagola “klasti” - prerušavati se. Običaj poklada rasprostran-jen je po čitavoj zemlji, od panonskog i dinarskog do jadranskog područja, a svaki dio nosi i svoje specifičnosti u običajima i hrani koja se u to vrijeme obilno priprema i jede. U Hrvatskoj su uz poklade vezani i mnogobro-jni narodni običaji, usredotočeni na spaljivanje Princa karnevala, lutke od slame i krpa koja smrću plaća za sve ljudske grijehe i zlo koje se dogodilo u protekloj godini. Poklade su na neki način predstavljale početak novog života pa je uz to razdoblje vezano i dosta praznovjerja, rituala iz kojih bi se saznavalo kakva će cijela godina biti. Tako je, primjerice, u Zagorju običaj da se na Pepelnicu vodom u kojoj se kuhalo zelje poškrope noge. Na taj ste si način osigurali da vas cijele godine neće ugristi zmija!

Samoborski FašnikFašnički dani nas podsjećaju na slatki miris i okus pokladnica, ili krafni koje se peku na ulju (nekad je to bila svinjska mast). Neke se pokladnice namirišu limunovom, ili narančinom korom, vanilijom, ili rumom, a središte im može biti ispunjeno džemom, marmeladom ili čokoladom. Od sličnog se tijesta rade i slastice fanjki ili poderane gaće te poznate kroštule i fritule. Brojne varijante uštipaka danas se neprestano usavršuju i nadopunjavaju.

Kontinentalna HrvatskaU Hrvatskom zagorju je, osim pokladnica, kiselo zelje obavezno na jelovni-ku. Na selima se još uvijek jede pomalo zaboravljeno prisiljeno zelje - pir-jano zajedno s češnjakom, zaliveno juhom od rajčice, začinjeno vrhnjem i kimom te posluženo s restanim krumpirom. Omiljeno jelo su i krpice sa zeljem. Poznati je specijalitet i suha svinjska podbradina, tzv. lalovka. Od kolača jede se dizano i nezaobilazni kraflini. Na Čistu srijedu je veliki post kada se jede bažulova juha s rezancima, grah-salata, krumpir-salata, a kraf-ne se ne peku na masti nego na ulju. U Zagrebu i okolici javne se pokladne priredbe priređuju od 17. stoljeća. Na pokladni utorak pilo se gradsko vino,

a jeli su se slatkiši (confecti) i suhe smokve (fighe). U zagrebačkoj okolici priprema se zelje, kuhaju se žganci, govedina, peče purica ili guska te krafne. Samobor i Velika Gorica mogu se pohvaliti najdužom tradicijom održavanja fašničkog festivala u Zagrebačkoj županiji. U Samoboru se osim krafna jedu i poznate samoborske kremšnite, kobasice češnjovke s muštardom, a pije se slatki bermet.

Primorska HrvatskaRiječki karneval, kojemu je središnji događaj karnevalska povorka kroz grad kao svojevrsna smotra tradicionalnih maski i urbanih karnevalskih grupa, ponikao je iz stoljetne tradicije toga kraja. Za Riječane karneval nije samo prigoda za povremeno stavljanje maske na lice, nego i način života ukorijenjen u mesopusnu tradiciju primorske regije. Organizirani oblici karnevalskog života prisutni su u građanskoj Rijeci više od stoljeća – u karnevalskim povorkama i karnevalskim balovima sudjelovalo je austrijsko i mađarsko plemstvo, ruske kneginje, njemački baruni…Iz Kastavštine i Ćićarije dolazi i slatki specijalitet zvan presnac koji se pra-vi od tijesta, starog kruha, mlijeka, jaja, grožđica i cimeta. Poznate su još i kroštule s bademima, fanjki, šurlice od slatkog tijesta, smokvenjak od suhih smokava i oraha s malo lozovače, presnac od mladog ovčjeg sira, odnosno skute i kolači od maruna.

Karnevalski običaji i hrana

Početak obilježavanja današnjeg Valentinova potječe daleko u povijest u vrijeme staroga Rima. Tada je kršćanstvo bila mlada religija, a na vlasti je bio car Klaudije II. Car je zabranio ženidbu i zaruke vojnicima kako bi spriječio njihovu želju za ostankom kod kuće umjesto odlazak u rat. No, u to doba živio je i svećenik Valentin. Svećenstvo je moralo poštovati odluku no Valentin je ipak ostao dosljedan i potajno vjenčavao vojnike koji su se htjeli ženiti. Careva ruka ga je naravno sustigla, strpavši ga u tamnicu. Na dan 14. veljače Valentinu su po carevoj kazni odrubili glavu. Nedugo nakon smrti, narod je Valentina proglasio svecem pa tako danas i mi u modernom vremenu slavimo Valentinovo - Dan zaljubljenih.

Tradicije Valentinova U Engleskoj su prije sto godina oblačili malu djecu u odrasle na Valen-tinovo. Djeca su išla od vrata do vrata i pjevala Valentinovo pjesmu, a u Walesu se darivale drvene izrezbarene žlice. Simboli su najčešće bili srca, ključevi a nosile su poruku “ti imaš ključ mog srca”. U nekim zeml-jama je običaj da djevojka od mladića dobije odjeću kao poklon, a ako ona zadrži dar znači da se želi udati za njega. Danas je Valentinovo dan povećen izražavanju ljubavi, bilo voljenoj osobi ili dragom prijatelju, djetetu ili majci. No,nije potrebno trošiti ogromne svote novca kako biste nekome pokazali da Vam je stalo, iako su pokloni za Valentinovo neizostavan dio svakog dana zaljubljenih.

Valentinovo, dan za ljubav

1

zagreb.hrPRILOG 31. siječnja 2013.Život sa stresom

Život je prepun događaja i situacija koje u nama izazivaju izuzetno jak emocionalni doživljaj koji ugrožava našu psiho-fizičku stabilnost. Među najviše stresnim događajima su, primjerice, smrt najbližih članova obitelji, bolesti, početak, ili završetak školovanja, sklapanje braka, rođenje novoga člana obitelji, razvod, pomirenja, ot-kaz, promjena radnoga mjesta, preseljenje, umirovljenje. Uz neizbježne cikličke životne promjene i probleme, tu je i suvremeni način života zbog kojega se svakodnevno nalazimo na udaru različitih stresova. Bez obzira radi li se o našem privatnom ili profesionalnom življenju opterećeni smo neizvjesnom budućnošću, mnogobrojnim obvezama i u stalnoj smo strci s

vremenom. Jednostavno, od jutra do sutra smo pod stresom. Nažalost, dugotrajan stres može ozbiljno ugroziti naše zdravlje, a obzirom na način na koji živimo, većina nas se jednostavno ne može osloniti samo na nama urođene me-hanizme kojima organizam na prirodan način razgrađuje stres. Dakle, ako živimo na način koji nas znatno i intenzivno opterećuje, ne smijemo se ni pod koju cijenu pasivno prepustiti nega-tivnim posljedicama, već moramo nešto učiniti sami.

Stres je stanje koje nastaje kada smo suočeni s događajima koje smatramo prijetećima za vlastitu dobrobit, ili kada smo u situacijama koje od nas traže ulaganje posebnog napora kako bi udovoljili zahtjevima koji su nam post-avljeni. Dakle, sve ono što prepoznajemo kao neposrednu opasnost, povredu, gubitak, prijetnju ili izazov, u nama automatski iza-ziva jak emocionalni doživljaj nakon kojega slijedi prirodna reakcija našega organizma. U stanju stresa luči se velika količina hor-mona adrenalina neposredno u krvotok, usli-jed čega, primjerice, dolazi do povećavanja brzine i jačine otkucaja srca, povišenja krvnog tlaka, porasta temperature tijela, porasta mišićnoga tonusa te ubrzavanja procesa disanja.

Stres prate određeni, kako psihički, tako i fiziološki simptomi. Među najčešćim tjelesnim pokazateljima stresnoga stanja su lupanje srca, glavobolja, ubrzano disanje, sveopći umor, ti-tranje očiju, mučnina, želučani problemi, na-petost u mišićima, znojenje ruku, ili stopala, povišena temperatura tijela, hladne ruke, ili stopala, drhtanje ruku te različiti tikovi. Među psihičkim simptomima najizraženiji su gubi-tak koncentracije, povlačenje u sebe, šutljivost, nesanica, noćne more, osjetljivost, ranjivost, nezainteresiranost, strah, buntovnost, sklonost incidentima, ovisnost o drugima, podilaženje drugima, unutarnji nemir te agresivnost.Nagomilani stres izaziva čitav niz različitih poremećaja u psiho-fizičkom funkcioniranju, koji, ako se ne poduzmu određeni koraci koji će omogućiti pojedincu izbjegavanje ili prila-godbu na stresne situacije, vrlo brzo prelaze u različita bolesna stanja, a potom mogu rezulti-rati i potpunim psihičkim ili fizičkim slomom.

Između ostalog, stres negativno utječe na imunološki sustav čovjeka i čini ga podložnijim različitim bolestima, posebno zarazama i kancerogenim promjenama. Nadalje, događa li se intenzivno i učestalo, u biti pozitivna reak-cija našega organizma na stresnu situaciju, izlučivanje hormona stresa, znatno povećava mogućnost pojave moždanog i srčanog udara, angine pectoris te čira na želucu i dvanaestercu. Stres se s pravom optužuje i za mnoge kožne bolesti, primjerice, herpes i neurodermati-tis te različite alergije. Stres može uzrokovati glavobolje i migrene, bolesti bubrega, dišnog sustava te upalne bolesti očiju. Kao reakcija na dugotrajan stres vrlo često se javlja slom živaca, ovisnost o alkoholu, ili drogama te različiti oblici depresije.

Pobijedimo ga, nije nemoguće

Što je stres?

Simptomi i posljedice

Pink Elephant Yoga House

10 000 Zagreb01/3873 339

info@pinkelephant.hr

20 % popusta!

PRILOG Život sa stresom16 zagreb.hr31.siječnja 2013.

Učinkovita metoda protiv stresa i bezvoljnostiU zadnjem desetljeću dinamična joga proširila se cijelim svijetom, te ju danas vježbaju svi - od kućanica do celebrityja. Ljudi osjećaju da vježbanjem joge ne dobivaju samo ljepotu tijela, već i unutarnju mirnoću što je u današnje, vrlo stresno vrijeme, najvažnije.

Sjedinjenje duha i tijelaSama riječ joga znači unija, odnosno, sjedinjenje duha i tijela. To je integracija nas samih s onim uzvišenim, a u drevnim tekstovima ona se spominje kao put mudrosti kroz mentalno, duhovno i fizičko zdravlje. Vježbanjem joga ashatanga, odnosno, pozicija, možemo povećati snagu i fleksibilnost tijela, ojačati zglobove, pospješiti cirku-laciju i rad probavnog trakta te kardiovaskularnog i živčanog sustava. Osim toga, redovitim vježbanjem povećavate energiju i vitalnost i snažite imunitet. Neobične joga pozicije masiraju unutarnje organe i oslobađaju ih od nakupljenih toksina te vraćaju izgubljenu energiju. „Jogijsko disanje“ povećava koncentraciju kisika te umiruje naš za-posleni um.

Ashtanga - joga pozicijeAshtanga joga prati uvijek isti slijed pozicija te na ovaj način svaka osoba može pronaći svoj vlastiti ritam, zaista pratiti svoj dah što je i najvažnije u prakticiranju asana (pozicija). Ovo je vrlo meditativna praksa, fizički intenzivna, ali mentalno i duhovno oslobađajuća. Vin-yasa flow su dinamični, kreativni i zabavni satovi koje sliče plesu jer se pozicije brzo mijenjaju i postoji konstantan “flow” pokreta i daha.

Hatha joga To je vrsta joge čijoj skupini pripada i medicinska joga koju naša udruga provodi. To je najpopularnija vrsta joge na Zapadu, a kad zapadnjaci kažu joga, uglavnom misle na hatha jogu. Riječ je o kom-binaciji vježbi, ili asana po odabiru liječnika te eksperata klasične hatha joge i seansama opuštanja, disanja i meditacije. Joga uz mno-gostruke učinke koje daje, djeluje na istezanje svih mišića, posebno dubokih mišića uz kralježnicu te na usvajanje pravilne tehnike dis-

Joga-Čišćenje tijela i uma

anja. Sve se radi mirno, polagano i bez forsiranja. Mogu je vježbati sve dobne skupine, početni i napredni polaznici, rekovalescenti... jer je program koncipi-ran tako da svatko vježbanje ili vježbu prilagođava sebi, ne postoji početni i napredni stupanj...

Medicinska joga Izvorno program medicinske joge je koncipiran za osobe srednjih godina, izložene suvremenom urbanom tempu života, stresovima, brigama itd. Usmjeren je na uklanjanje karakterističnih tegoba modernog doba: bolova u leđima, kralježnici, nervoze, nesanice, glavobolje i prekomjerene težine.Vježbanje je izrazito ugodno i smirujuće, a intenzitet umjeren, tako da je program idealan za osobe srednje i starije dobi. Zbog izrazitog djelovanja na opće zdravstveno stanje, osvježenje organizma, pamćenje, koncentraciju i energiju, program pohađaju i ostale dobne skupine i kategorije ljudi - osobe s posebnim potrebama, djeca, mladi, studenti, sportaši, rekonvalescenti.

Pink Elephant Yoga House Današnji ubrzan način života ostavlja nam jako malo vremena da se posvetimo sami sebi. Često trčimo za stvarima koje nam oduzimaju energiju, a zanemarujemo one male koje nam mogu biti od velike pomoći da ostvarimo idealnu životnu ravnotežu. Odlaskom na satove yoge možete poboljšati kvalitetu života i postići stanje jedinstva duha i tijela. U Zagrebu, u Gundulićevoj 63 nalazi se Pink Elephant Yoga House. Ugodna atmosfera i prekrasan ambijent su karakteristike ove kuće koja u sebi svakodnevno oku-plja zaljubljenike u ovaj drevni način vježbanja. Prekrasan stan na trećem katu zgrade smještene nasuprot Botaničkog vrta ispunjen je toplim zelenim nijansama i ugodnim mirisom mirisnih štapića. Ponosni vlasnici ove opuštajuće kuće su Marco Bianco i Petra Friganović. Životni putevi su ih doveli do ideje da Zagrebu priušte mjesto na kojem će njihovi istomišljenici postati djelom zajed-nice koja osim što prakticira yogu i uživa u druženjima i trenucima opuštanja prije i nakon satova. Ako želite poboljšati kvalitetu svog života, postići stanje jedinstva duha i tijela, Pink Elephant Yoga House je pravo mjesto za vas.

http://www.pinkelephant.hr

Thai Centar THALEA Dalmatinska 3/110 000 Zagreb01/3873 339

www.thaicentarthalea.com

50 kn popusta!

zagreb.hr31.siječnja 2013. PRILOG Život pod stresom 17

Masaže za različite tipove ljudiMasaža nije luksuz i samo za razmažene. Dokazano je kako masiranje na razne načine pospješuje funkcioniranje tijela, ali i uma. Svima je ponekad potrebna. Bitno je odabrati masažu koja vam najbolje od-govara.

1. Dinamične osobeAko vas je teško zadržati 60 minuta na stolu, onda je za vas tajlandska masaža na posebnoj prostirci s mnogo istezanja. Tajlandska masaža se temelji na devet najvažnijih energetskih linija koje teku po tijelu, duž kojih leže akupresurne točke koje su važne za sklad energije u tijelu.

2. Maženi i paženiOdaberite aromamasažu eteričnim uljima koja se može činiti blagom, ali zbog ulja ima produljeno djelovanje. Ista se provodi u ugodnom ambijentu uz opuštajuću glazbu, mir i tišinu. Mirisi eteričnih ulja snažno djeluju na emocije i duh, a po svom kemijskom sastavu djeluju na određene organe, tkiva, hormonski i živčani sus-tav. Aromamasaža je izvrstan način tretiranja određenih problema kao što su stres, umor, neki psihoemotivni problemi, mišićni bolovi…3. Napeti sportašiKlasična i sportska masaža se zapravo ne razlikuju puno, osim u in-tenzitetu masiranja. Kod sportske masaže zahvatima se nastoji brzo i potpuno pripremiti tijelo za sportske napore, trening, ili povećanju kondicije. Najčešće se zbog svoje energičnosti koristi za jake i hipertrofične mišiće kod sportaša.

4. HedonistiI za one koji jako vole uživati postoji rješenje - četveroručna masaža - dva terapeuta i vi. Nema se što dodati – svi se bave samo vama.

5. Opterećeni mislimaIsprobajte shirodhara masažu pri kojoj tanki mlaz toplog ulja curi niz vaše čelo i otklanja napetost, ili, pak, relaksirajuću masažu. Radi se o nježnoj i umirujućoj masaži s elementima akupresure čime tijelo postaje opušteno, a ujedno se stimulira i cirkulacija u tijelu.

6. SlobodnjaciAko imate dovoljno vremena u životu da ga odvojite za dvosat-nu masažu onda probajte japansku shiatsu masažu koja tretira i najskrivenije meridijane bez nanošenja masažnih ulja. Shiatsu je, naime, snažna energetska masažna tehnika (stara 2.000 godina) iz Kine kojom se prstima i dlanovima radi pritisak na određene dijelove

Masaža za sve tipove

tijela kako bi se uspostavila energija tijela.

7. ZimogrozniMasaža vrućim kamenjem otapa i “najzamrznutija” stanja. Ovu vrstu masaže je moguće izvoditi na dva načina: da tijelo dodiruje toplo kamenje čime se stvara ugoda, poboljšava se protok energije, uklanja napetost i nesanica i da tijelo dodiruje vruće vulkansko kamenje u kombinaciji s hladnim mramornim.

8. Osobe koje dugo stoje na nogamaOni koji dan provode uglavnom na nogama mogli bi si priuštiti plantarnu masažu. Noge će vam zahvaljivati danima. Refleksologijom, odnosno, pritis-kom određenih točaka na stopalima si, pak, možete pospješiti rad pojedinih or-gana i žlijezda u organizmu, a pritiskom na određene živčane završetke sman-juje se napetost i bol. Tretmanom se uspješno otklanjaju tegobe i neravnoteža tijela, a pokazala se uspješnom u dijagnostici stanja organa i organizma.

9. GurmaniAnticelulitna masaža dat će rezultate čak i ako se ne želite odreći grešnih zadovoljstava. Ciljani tretman koji koristi tehniku manualne limfne drenaže i lokaliziranog dubokog pritiska na dijelovima tijela s nakupinama celulita. Ova masaža intenzivno stimulira i mikrocirkulaciju te time pospješuje razgradnju nakupina celulita. Ova masaža može biti vrlo bolna, a mogu se javiti i modrice po tretiranom području. Ovdje možemo spomenuti limfnu drenažu koja pozi-tivno utječe na limfni sustav što je vrlo korisno kod detoksikacije.

Thai centar Thalea je centar tajlandskih masaža koje izvode terapeuti sa Tajlanda. Nalazi se na prostoru veličine 100 m2. Pri uređenju interijera vodila se posebna pažnja o tome da se u svakom trenutku klijent osjeća ugodno i opušteno. U svakoj prostoriji koje su potpuno prilagođene opuštanju, te osjećaju mira i spokoja. Pri uređenju interijera sudjelovao je poznati tajlandski dizajner Mr. Dasadacha Chorpaka koji je sudjelovao u projektima od kojih se posebno izdvaja Royals King Palace u Bangkoku. Trenutno je u Thai centru Thalea zaposleno pet terapeutkinja. Sve tera-peutkinje su visoko obrazovane, te su verificirane za obavljanje ovakvih vrsta usluga. Kod tajlandske masaže aromatičnim uljima primjenjuju se dugi pokreti, te duboki pritisci da bi se smanjila napetost mišića. Pritiskanje mišića dlanovima služi ublažavanju posljedice stresa i da bi se ponovno uravnotežio protok energije u tijelu Ulja koje se u tretmanu koriste smiruju, pročišćavaju i osiguravaju duboko opuštanje. Prije samog tretmana imate mogućnost intuitivnog biranja ulja sa kojim želite da Vas se masira. Thai centar Thalea nudi vam niz različitih masaža koje će vas sigurno osloboditi umora i nakupljenog stresa. Za više informacija posjetite njihovu web stranicu http://www.thaicentarthalea.com, ili ih kontaktirajte na 01/ 3873-339. Web: http://www.thaicentarthalea.com/

na sve masaže iznad 250 kn

Thai centar Thalea

PRILOG Život pod stresom18 zagreb.hr31.siječnja 2013.

Oslobodite dom od stresaDom bi trebao biti naše utočište, mjesto za odmor, mir i relaksaciju, pros-tor ispunjen stvarima koje volimo i koje nas opuštaju. Prema Feng Shui vjerovanju, stvaranje harmonije i mira u okolini u kojoj živimo, donosi brojne zdravstvene dobrobiti.

1. Riješite se nepotrebnih stvariGomilanje nepotrebnih stvari, od odjeće, ukrasnih figurica do starih poklona i stvari koje uopće ne koristite, može negativno utjecati na men-talno zdravlje. Nemojte se držati prošlosti i odbacite stvari koje vam bude neugodne emocije i koje vas podsjećaju na nešto negativno i stvari koje uopće ne koristite.

2. Napravite više mjestaUkoliko se svakodnevno sudarate s kutom stolića kada želite doći do svoje omiljene fotelje, očito imate previše stvari u sobi. Prenatrpan prostor uzrokuje tjeskobu, stoga promijenite raspored namještaja i napravite više mjesta u sobi.

3. Budite se uz Sunčevu svjetlostSpavate li u potpuno zamračenoj sobi, zvuk budilice ujutro stvara veći šok za organizam. Dopustite da Sunčeva svjetlost uđe u sobu i probudi vas prirodno. Pospremite krevet prije odlaska na posao.

4. Isključite elektronske uređajeIsključite sve elektronske uređaje koje ne koristite i upalite svjetla samo u prostorijama gdje se nalazite. Za zdraviji san bez stresa, izbacite televizor i kompjutor iz spavaće sobe.

5. Čistite kuhinjuMnogi ljudi gomilaju neoprano posuđe u sudoperu jer preko tjedna nemaju vremena, ili volje pospremiti kuhinju. Održavajte kuhinju čistom i blistavom. Na kraju svakog dana operite suđe, pospremite kuhinjski stol i bacite smeće.

6. Pospremajte za sobomČasopise i novine stavljajte u kutiju, ili ladicu namijenjenu za njih, umjesto

Pobijedite depresiju eteričnim uljima

Loše raspoloženje uklonite mirisnim uljimaPoznato je da, navodno, najdepresivniji dan u godini pada trećeg ponedjeljka u siječnju, dok neki tvrde kako za izračunavanje istog postoji formula koja uzima u obzir vremenske uvjete, količinu duga, koliko je dana prošlo od Božića... Nedostatak adekvatne fizičke aktivnosti na otvorenom uslijed nepoželjnog i hladnog vremena, prejedanje i umor, glavni su ra-zlozi da bi se jedan od ponedjeljaka u godini proglasio najdepresivnijim. Bilo kako bilo, stoji činjenica da jedan takav dan nije teško pobijediti, ali kada je u pitanju depresija koja vremenski duže traje, tada je potrebno djelovati po mogućnosti na što zdraviji način. Eterična ulja nam tako uve-like mogu pomoći da podignemo raspoloženje i život obogatimo potreb-nom energijom.

Uređenje doma

da ih gomilate na podu, stolovima ili na kauču. Nemojte ostavljati nošenu odjeću izvan ormara. Odlučite se hoćete li je objesiti natrag u ormar, ili je odložiti među onu koja je spremna za pranje. Naučite djecu da pospremaju za sobom, a igračke odložite u veliku kutiju iz koje će ih lako moći izvaditi kada im zatrebaju.

7. Obojite zidoveMalim sobama možete dati dojam prostranosti obojite li zidove u svijetle boje. Zidove u stanu obojite u boje koje su ugodne oku i koje vas opuštaju. Plava i zelena boja smiruju i podsjećaju na prirodu. 8. Nabavite kućne biljkeZelenilo i kućne biljke pomažu u smanjenju stresa. Istraživanja su poka-zala da kućne biljke ublažavaju oporavak pacijenata u bolnici i smanjuju krvni tlak kod ljudi koji rade u uredima.

Jasmin i ružaVolite li cvjetne mirise, posegnite za uljem jasmina ili ruže. Jasmin se opojnim mirisom dugo zadržava u prostoru, a učinkovit je protiv bez-voljnosti dok ruža svojim nježnim mirisnim notama pobjeđuje depre-siju, ali djeluje kao i afrodizijak.

Limun, naranča, grejp, mandarinaLjubitelji voćnih nota mogu biti sigurni da će simptome depresije ublažiti uz pomoć stimulativnih eteričnih ulja limuna, naranče, grejpa, bergamota, nerolija i mandarine. Svježina citrusa podiže raspoloženje i obnavljaju zimi prijeko potrebnu energiju. Također su idealni jer razbuđuju središnji živčani sustav, smanjuju anksioznost i pridonose pozitivnijem raspoloženju.

Lavanda, kamilica, ylang-ylangNemalo puta je depresija povezana s nesanicom i zabrinutošću koje možete uspješno prebroditi uz eterično ulje lavande, kamilice, muškatne kadulje, ylang-ylang-a i sandalovine. Lavandino je jedno od najpoznati-jih antidepresivnih ulja, a preporučljivo ga je koristiti u poslijepodnevnim satima i navečer prije spavanja upravo zbog umirujućih svojstava koje posjeduje. Muškatnu kadulju (Salvia Sclarea) krasi miris sličan orahu, a njen učinak odgovara spoju euforije, spokoja i opuštenosti. Ylang-ylang je cvijet čije eterično ulje smiruje razdražljivost i tjeskobu, pomaže pri nesanici te ima afrodizijačka svojstva. Ipak budite oprezni s količinom primjene istog poradi njegovog intenzivnog mirisa kako ne bi stvorili kontra efekt i izazvali mučninu, ili glavobolju.

zagreb.hr31.siječnja 2013. PRILOG Život sa stresom 19

Deset jednostavnih načina u borbi protiv tjes-kobe i napetostiStres je jedna od najčešćih bolesti modernog doba. Uzrokuju ga mnogi vanjski faktori kojih često nismo ni svjesni, to je način na koji naše tijelo reagira na negativne, ali i pozitivne promjene u našoj okolini. Većina neprestano traži učinkovite načine pomoću kojih će se boriti protiv nastanka stresa i njegovih posljedica.

1. Organizirajte seUžurbani stil života i premalo vremena za sve obaveze negativno utječu na nas. Kako biste osjetili što manje stresa, organizirajte se i pripremite dan prije. Napišite popis obveza za idući dan, ili tjedan.

2. Isključite zvuk mobitelaNe morate baciti mobitel i prestati koristiti Internet, jer ipak je tehnologija mnogima dio svakodnevnog posla. Pokušajte nekoliko dana isključiti samo zvuk mobitela, ili isključiti fiksni telefon za vrijeme ručka, ili večere tijekom vikenda. Idite ranije na počinak i pokušajte ugasiti budilicu, ako morate koristiti alarm na budilici, odaberite laganu glazbu.

3. MeditirajteMeditacija nije samo sjedenje u određenom položaju. Naime, svaki pokret koji se ponavlja može se koristiti u smislu meditiranja. Ponavljajući pokreti poput hodanja, plivanja, heklanja, usisavanja, ili izgovaranja riječi koja vas smiruje, brz je način za dolazak u zen stanje. Istraživanja pokazuju da takvi pokreti snižavaju krvni tlak i otkucaje srca te smiruju disanje. Ponavljanje fraza koje imaju duhovno značenje pomaže u rješavanju mnogih problema, primjerice, tjeskobe i nesanice.

4. Zamišljajte lijepe stvariVizualizacija pomaže sportašima u postizanju njihovih sportskih cilje-va, a ovaj način može vam pomoći u borbi protiv stresa. Zamišljajte nešto što će vam pomoći da se udaljite od trenutnog izvora stresa, primjerice, mirnu livadu, plažu, topli kauč, ili stvar koja kod vas budi osjećaj mira i ugode. Također, razmišljanje o svojim prošlim pozitivnim iskustvima može pomoći u prevladavanju novog stresa.

5. Grlite se i maziteSmanjite stres zagrljajima, maženjem s partnerom i djecom i igrom s kućnim ljubimcem. Interakcija i fizički kontakt s drugim ljudima i životinjama smanjuje krvni tlak i razinu hormona stresa.

6. Slušajte laganu glazbuOsjećate li da ste pod stresom, slušajte laganu glazbu. Istraživanja po-kazuju da slušanje klasične glazbe ima posebno jak utjecaj na smirenje organizma.

Korisni savjeti

7. Smijte seIstraživanje pokazuju da smijeh olakšava napetost i poboljšava imunitet. Pronađite nešto što će vas nasmijavati, gledajte komedije i humoristične serije, našalite se s prijateljima.

8. Priuštite si masažuMasaža opušta mišiće, poboljšava cirkulaciju krvi i olakšava psihički i emo-tivni stres. I sami si možete priuštiti masažu. Stavite obje ruke na ramena i vrat. Stisnite prstima i dlanovima, trljajte, a ramena držite opuštenima. Obuhvatite rukom podlakticu druge ruke, palcem i prstima stisnite mišiće, pomičite gore - dolje, od lakta prema prstima i nazad. Ponovite na drugoj ruci.

9. Pijte čajZa razliku od kave, koja podiže razinu hormona stresa kortizola, čaj donosi mnoge dobrobiti za zdravlje i ljepotu. Zeleni čaj je najpoznatiji po svojim dobrobitima, čaj od kamilice smiruje i smanjuje stres, a konzumiranje crnog čaja pomaže u smanjenju razine kortizola.

10. Počastite se zdravim grickalicama i slatkišimaKada su pod stresom, žene više nego muškarci posežu za hranom poput sladoleda i čokolade. Ako pazite na težinu, a imate jaku želju za nezdravim grickalicama i slatkišima, jedite orašaste plodove, suho voće, sir i nekoliko kockica tamne čokolade.

sport20 zagreb.hr31.siječnja 2013.

Korak naprijed, natrag dva. To je učinak hokejaša Medveščaka nakon 3. kola međurunde (drugog kruga) EBEL lige. Pobjeda i dva poraza defini-tivno nije učinak na koji su računali u klubu. Istina, posljednji poraz (5:4) protiv Linza u Areni uslijedio je u produžetku, baš kao i pobjeda nad KAC-om u 2. kolu. “Dobra vijest je da smo unatoč ozljedama uzeli bod. Stoga, moramo biti pozitivni. Ne mogu kriviti dečke. Umorili su se na kraju, ali to je bilo i za očekivati, jer smo igrali protiv četiri linije. Oni su bili svježi, a nama su ‘’noge nestale. Bilo je malo i panike”, rekao je nakon utakmice trener Medveščaka Marty Raymond. Ipak, Medveščak je veći dio utakmice vodio, čak i sa dva pogotka razlike (3:1, 4:2)…Ponekad, unatoč trudu, ne pobijediš. Svaki put kada smo mi zabili i oni su zabili isto. U takvim situ-acijama moraš biti spreman. Kada zabiješ gol, moraš biti spreman da će suparnik krenuti u napad i da neće odustati. Ovoga puta nije nam išlo. To nam je dobra lekcija. Za iduće utakmice moramo se bolje pripremiti”, rekao je Nathan Perkovich. U iščekivanju nadolazećih utakmica javnosti je pred-stavljen projekt “Sve pod jedan račun”, koji je spojio Medveščak i tvrtku MakroMikro. Riječ je o projektu kojim se želi skrenuti pozornost na važnost brige o okolišu kroz društveno odgovorno ponašanje. Naravno, poklonici hokeja neće ostati bez nagrade…Donošenjem prikupljenih nepotrebnih, rabljenih, zastarjelih stvari i opreme građanima se omogućava da u po-slovnicama tvrtke MakroMikro kupe povoljnije ulaznice za utakmice KHL Medveščak Zagreb, ili da umanje troškove kupovine informatičke opreme do 50 posto. Toneri i tinte za printere, računala, računalna oprema, papir, drvo, plastika, električni i elektronički rabljeni proizvodi, zlato, srebro, ba-kar... u ovoj društveno odgovornoj misiji postaju važni resursi čija vrijed-nost umanjuje cijenu neke nove vrijednosti.

Osam vrhunskih boraca K-1, jedna noć, jedan ring, jedan milijun dolara i samo jedan pobjednik, sve ili ništa. Zagreb je domaćin prestižnog K-1 World Grand Prix Finala. Riječ je o najprestižnijem borilačkom turniru čija

Akcija”Sve pod jedan račun”

Zagreb domaćin najprestižnijeg borilačkog spektakla

Čuvajte okoliš i jeftinije nabavite ulaznicu za Medveščak

Mirko Filipović u lovu na K1 naslov i milijun dolarase završnica po prvi puta u povijesti održava izvan Japana. O koliko ve-likom turniru je riječ govori činjenica da je u odabiru grada domaćina hrvatska metropola nadjačala favorizirani New York. Naravno, treba priznati, veliku ulogu dodjeli domaćinstva Zagrebu imao je najbolji hrvatski borac svih vremena Mirko Filipović. “K-1 finale je najzahtjevniji borilački format današnjice jer treba odraditi tri borbe u tri ili četiri sata koliko traje turnir. Trebat će strašna tjelesna, ali i psihička snaga za osvajanje. I, naravno, malo sportske sreće, da ne bude neka gadna ozljeda koja te automatski izbaci van. Može se dogoditi da se borci sudare glavama, nekom pukne arkada i to tako da nije moguće nastaviti borbu, ali nadam se da su pehovi iza mene”, pojasnio je Cro Cop na svojoj Facebook stranici. Poručio je kako očekuje “opasnu” konkurenciju, borce redom mlađe po desetak godina željne slave i love – pobjednik odnosi sve, a riječ je o milijun dolara. “U dobroj sam formi, kondicijski vjerojatno najspremniji unatoč godinama. Velika mi je želja to osvojiti i da mogu birati, radije bih osvojio pojas bez nagrade nego da izgubim i dobijem milju. Lovu ću kad-tad potrošiti i kao da je nikad bilo nije, ali pojas će vječno stajati kao podsjetnik meni, a nakon mene mojim sinovima”. Turnir će se održati 15. ožujka, a da bi osvojio naslov pobjednik će morati nanizati čak tri pobjede u jednoj večeri. Čelni ljudi K-1 promo-cije su organizaciju spektakla dodijelili Fight Channelu Orsata Zovke, a priredba će se održati u Areni Zagreb pod nazivom “Fight Channel presents: K-1 WGP Finals”.

zagreb.hr31.siječnja 2013. sport 21

Pet klizačkih dana za pamćenje. Zagreb je ispunio sva očekivanja europske klizačke elite, Metropola je po četvrti put ugostila najveće klizačke zvijezde današnjice i na koncu se naklonila. Dakako, prvo ime je bila Talijanka Carolina Kostner, aktualna svjetska prvakinja, koja je u Zagrebu obranila naslov europske prvakinje. Onima koji ne znaju, Talijanka je prije mjesec dana osvojila i Zlatnu piruetu u Zagrebu. Eu-ropski prvak postao je Javier Fernandez, ujedno prvi Španjolac ko-jem je to uspjelo. Najbolji europski par su Rusi Jekaterina Bobrova i Dmitrij Solovjev. Ruski par je u dramatičnom finalu pobijedio kolege iz reprezentacije Jelenu Ilinih i Nikitu Kacalapova za samo 0.11 bo-dova. Zagreb se pokazao kao pravi domaćin. Ledena dvorana bila je poprilično ispunjena, prosječno je program pratilo 4.000 gledatelja, a završnu reviju 6.000. A imalo se što i vidjeti. Posebno je bila dojmljiva spektakularna revija pobjednika na kojoj su se predstavile i hrvatske klizačke nade Hana Cvijanović i Tena Čopor, seniorske reprezentativke Mirne Librić, reprezentacije u sinkroniziranom klizanju (Zagrebačke pahuljice). Naravno, publika je pozdravila i osvajače medalja koji su još jednom napravili pravi šou na zagrebačkom ledu.

Hrvatski rukometaši, koji su u subotu, 26. siječnja nakon pobjede nad Slovenijom sa 31:26 osvojili brončano odličje na Svjetskom prven-stvu u Španjolskoj, vratili su se u Zagreb u ponedjeljak, 28. siječnja. U zrakoplovu, koji je doletio iz Frankfurta, zbog klupskih ili privatnih obveza nije bilo kapetana Igora Voria, drugog strijelca SP-a Ivana Čupića, ozlijeđenog Drage Vukovića i naknadno pozvanog Ivana Ninčevića. “Mi smo malo u polovičnom sastavu, neki su u klubovima, ali i u njihovo ime kažem moramo biti ponosni. Nije bilo lako, ali imali smo veliki motiv. Početak je bio sjajan, nismo kalkulirali protiv Španjolske, poslali smo poruku djeci da se rad i odricanje i poštenje kad-tad isplate”, izjavio je okupljenima hrvatski izbornik Slavko Goluža. ”Svatko ima jedan lošiji dan, Dancima je to bio dan finala, a mi smo učinili sve što smo mogli”, rekao je Goluža. “Sjajno smo igrali protiv Francuske, protiv Danske se dogodio splet okolnosti – ozljede, temparatura i nismo imali sreće. Na kraju smo osvojili broncu i tu se vidio karakter reprezentacije. Već smo treći put izvukli zadnje atome snage”, rekao je izbornik. Da su dečki u turnir ušli sa svim srcem te

Zagreb domaćin najprestižnijeg borilačkog spektakla

Kostner, par Bobrova-Solojev i Fernandez razgalili srca Zagrepčana

kako ovu brončanu medalju treba znati cijeniti, istaknuo je Blaženko Lacković. Komentirao je i značajnu utakmicu s Danskom, ističući kako su za ishod vje-rojatno krivi razlozi poput onog da su se ”ispraznili” u utakmici s Francuskom, to što su pojedini igrači ”vukli” ozljede te premalo izlazaka na vanjske linije.

Čestitke gradonačelnika U povodu velikog uspjeha hrvatskih rukometaša u Španjolskoj zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uputio je igračima, treneru, stručnom stožeru Hrvatske rukometne reprezentacije, i Hrvatskom rukometnom savezu čestitku u kojoj, među ostalim, stoji: Bravo Kauboji!Brončana medalja koju ste osvojili za Hrvatsku sjaji najvećim sjajem . Čestitam vam na pobjedi nad ekipom Slovenije, na borbenosti, zajedništvu i energiji koje ste uložilu u ovoj i svim drugim utakmicama na svjetskom prvenstvu u Španjolskoj. Ostavili ste fenomenalan dojam, pokazali vrhunski rukom-et i opet, naoružani rukometnim znanjem i talentom, zračite snagom i samouvjerenošću. Potvrdili ste još jednom da vam pripada sami vrh svjetsk-og rukometa. Hvala vam na tome, na osjećaju ponosa kojeg nam pružate i primjeru za sve one koji trudom i znanjem i odricanjem streme ka vrhu na bilo kojem području.

Najbolji hrvatski skijaš Ivica Kostelić je pobjedom u kombinaciji u Kitzbue-helu u nedjelju, 27. siječnja stigao do 25. trijumfa u Svjetskom kupu. Pored 25 pobjeda u Svjetskom kupu, i 54 pobjednička postolja, pobjedu u Svjets-kom kupu (2011), dva Mala Kristalna globusa slalomskog pobjednika Sv-jetskog kupa (2002, 2011), dva Mala kombinacijska Kristalna globusa (2011, 2012), tri olimpijske medalje, naslov Svjetskog slalomskog prvaka (St. Mori-tzu 2003) i broncu u superveleslalomu sa SP-a u Garmisch-Partenkirchenu (2011) ovo je još jedan veliki uspjeh Ivice i Hrvatskog skijanja. U povodu tog velikog uspjeha Ivice u kombinaciji i slalomu Svjetskog kupa u Kitzbuehelu, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić uputio je Ivici čestitku u kojoj, između ostalog, stoji:Bravo majstore!Čestitam na sjajnom uspjehu u Kitzbuehelu, na pobjedi u kombinaciji, na izvrsnoj slalomskoj vožnji i novom postolju – osvojenom trećem mjestu, na novih 160 bodova u Svjetskom kupu.Radujemo se s tobom i divimo energiji, upornosti i načinu na koji braniš boje Hrvatske.Želim ti dobro zdravlje i uspjeh u nastupima koji dolaze. Sretno!

Spektakl na zatvaranju EP u klizanju

Brončani rukometaši doputovali u Zagreb

tak imam te rad22 zagreb.hr31.siječnja 2013.

Ako me držite za riječ,nećete me dugo zadržati.

&Moderno smo kapitalističko društvo.

Robova imamo za izvoz,A robu i robovlasnike i dalje uvozimo.

&Pravedan je samo onaj,tko se za svašta pravda.

&Ako se pripremate za smrt,

obavezno obavite dubinske pripreme.&

Bogomdano je samo ono što je od boga dato.

&Oguglao sam, guglajući po googleu.

&Prošlost je za nama.Sadašnjost u nama.

A budućnost – daleko ispred nas.&

Mi vjerujemo u boga.Zato smo ubog narod!

&Ako već volite svoj jezik,

onda ga držite za zubima.&

Impresivan je samo onaj,tko je bez posljedica izašao iz

depresije.&

San je san, samo dotle dok se ne ostvari.

&Mi smo pobožan narod.

Zato ćemo na koljenima ući u Europu.&

Najbolje će vas razumjeti ako zašutite.&

Aforizme pišu oni koji ne vole puno pričati.

&Aforizam je roman ispričan s nekoliko

riječi.&

Aforizam je točka na „A“.&

Najprije su mi obećali bolji posao.A onda su mi ugasili radno mjesto.

&Prije nego što odemo na drugi svijet,

moramo se vratiti u zemlju.&

Naš put za pakao nije uopće popločan.&

Na kraju sam morao odustati... od puta za bolje sutra.

AforizmiIvo Mijo Andrić

Član DHK

Zagrebačka uspinjača- najkraća žičana željeznica na svijetuJedna od turističkih atrakcija u Zagrebu, koja spaja zagrebački Gornji i Donji grad, uspinjača, započinje u Tomićevoj ulici i vozi do Strossmay-erovog šetališta, podno kule Lotrščak. S prugom dugom 66 metara, poznata je i kao najkraća žičana željeznica na svijetu namjenjena javnom prometu. Službeno je puštena u pogon 8. listopada 1890. godine, a s radom je počela 23. travnja 1893. go-dine. Isprva je bila na parni pogon, koji je 1934. godine zamjenjen električnim. Budući da je do danas u cijelosti zadržala prvobitni vanjski izgled i građevnu konstrukciju, a i većinu tehničkih svo-jstava koja su joj dali graditelji, zagrebačka je uspinjača zakonski zaštićena kao spomenik kul-ture. Naime, osječki građevinski poduzetnik D.W. Klein je pod stubama u Bregovitoj ulici (danas Tomićeva) koja vodi na Gornji grad, 1888. godine počeo pratiti frekventnost pješačkog prometa. Učinilo mu se da se upravo tom ulicom najviše ljudi uspinje prema Gornjem gradu, počeo je bro-jati i zapisivati broj prolaznika te je ocijenio da je pješački promet dovoljno živ da bi se na mjestu javnog stubišta mogla izraditi uspinjača po uzoru na Budimpeštu, Zürich i druge europske gradove. Klein je podnio 6. listopada 1888. godine Grads-kom poglavarstvu molbu za građevinsku dozvolu. Gradsko poglavarstvo je prijedlog prihvatilo i u roku od dva dana izdalo mu građevinsku dozvolu. Radovi na izgradnji uspinjače započeli su 6. svibnja 1889. godine, no tijekom gradnje javljale su se bro-jne nepredviđene teškoće. Prilikom prve pokusne vožnje s praznim kolima, 22. veljače 1890., glavni ležaj stroja istrgnuo se zajedno s temeljem, pri čemu se kompletan stroj polomio. Uspinjača je službeno puštena u pogon 8. listopada 1890. go-dine, na parni pogon s dvoja kola na izmjenični

pogon, a sa strojarnicom na gornjoj postaji. Trajna vožnja uspinjače upriličena je tek 23. travnja 1893. godine.Tijekom sljedećih godina zbog čestih kvarova na pogonskom dijelu, kada su ponekad putnici morali izaći pogurati je, Zagrepčani su je od milja prozvali “zapinjačom”. Prema ugovoru, nakon četrdesetogodišnjega razdoblja koncesije, 1929. godine uspinjača je prešla u vlasništvo Grada Zagreba.

Tehničko vodstvo i financijska uprava povjerene su Zagrebačkom električnom tramvaju, čiji djelatnici od tada brinu o njoj i moderniziraju je. Godine 1934. neracionalni je parni pogon zamijenjen električnim. U međuvremenu je obavljen o i nekoliko generalnih popravaka, no nakon 80 godina životni vijek uspinjače po-lako se približavao kraju. Stari je uređaj sa svo-jim drvenim zupčanicima bio prava rijetkost, pružao je sve manje sigurnosti pa je njen pogon 1969. bio obustavljen. Odmah se započelo s planiranjem rekonstrukcije, odnosno, pri-premama za izgradnju nove uspinjače, a to je i učinjeno 1973. godine. Nova uspinjača puštena je u pogon 26. srpnja 1974. godine. U pros-jeku kabine na godinu prijeđu oko 4000 km uz prometni učinak od oko 118.000 mjesto-kilom-etara i prevezu oko 675.000 putnika. U više od jednog stoljeća vožnje nije bilo nijedne nesreće, nijednog stradalog putnika i zato uvjerljivo nosi naslov najsigurnijeg javnoga prijevoznog sredstava. Radnim danom, subotom, nedjeljom i praznikom vozi od od 6.30 do 22 sata, svakih 10 minuta, prosječna brzina vožnje je 1,5 m/s, vrijeme vožnje: 64 s, a kapacitet jedne kabine 28 odraslih putnika.

zagreb.hr31.siječnja 2013. tak imam te rad 23

Jedna od najvećih elementarnih nepogoda koja je dosad zabilježena u Zagrebu velika je poplava rijeke Save koja se dogodila davne 1964. godine i prouzročila veliki broj ljud-skih žrtava i ogromnu materijalnu štetu. Poplava je započela u noći sa 25. na 26. listopada 1964. godine, kada je nabujala Sava probila nasipe i poplavila trećinu Zagreba. Sava je tada poharala više od šest tisuća hektara užeg gradskog područja. Na tom području je u to vrijeme živjelo preko 180 tisuća stanovnika.Tada je zabilježen najveći vodostaj od nevjerojatnih 514 centimetara. Sava se izlijevala. Pokušalo se obraniti bari-jerama napravljenim na brzinu. Izvlačile su se role pa-pira iz podruma i spašavalo se ono što se moglo. Ali, sve je bilo uzalud. Voda je strahovitom silinom nadirala iz Odranske i od autoputa. Počela je nadirati i iz podzemlja. Prodirala je u rotaciju iz odvodnih kanala. Dizala se naglo i vrlo brzo je poplavila sva skladišta i donji dio postro-jenja. Istodobno je kovitlac obuhvatio čitavu zgradu. Razina vode podigla se na 1,20 metara. Objekti su bili opkoljeni vodom, podrumi i prizemlje potopljeni. Bu-jica je sve odnosila. Pola sata prije nego što se voda poja-vila, isključena je električna struja na cijelom području...

Štete od te poplave bile su goleme, a navode se samo sljedeće: 17 ljudskih žrtava, 40 000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom, 10 000 potpuno uništenih stanova i 3297 gos-podarskih zgrada, 120 oštećenih poduzeća, dva kilometra autoputa, zauvijek je izgubljeno 65 posto građevinskog materijala iz skladišta, uništena je 61 trafostanica i još mnogo drugih dobara,17 ljudi je smrtno stradalo, uništeno je 15 tisuća stambenih zgrada i još 35 tisuća je oštećeno. Poplavom je obuhvaćeno područje dužine 14 kilom-etara i širine oko 4 kilometra, a najviše su stradala naselja Trešnjevka, Trnje, Peščenica i Novi Zagreb. Tek nakon što je 183 tisuće ljudi izravno pogođeno ovom poplavom počelo se ozbiljnije razmišljati o izgradnji nasipa.

Katastrofalna poplava 1964. godine

Zašto volim Zagreb? Igor Weidlichnovinar i pisac

Igor Weidlich mladi je novinar i pisac kojem ni kazalište nije strano pa je tako posljednjih mjeseci svoje vrijeme kao dramaturg provodio u „Crnoj kući“, novom velikom mjuziklu koji će od veljače zaigrati na daskama dvorane Kina Studentskog centra u Zagrebu, a oživljava up-ravo jednu starozagrebačku legendu. Metropo-la mu je, kako kaže, u krvi, ne samo zato što je u njoj oduvijek živio, već i zato što se njome i pro-fesionalno bavi. Rodom Zagrepčanin, odrastao je u nekoć pitomom naselju – Folki. „Zanimljivo je kako ljudi, kad se nečega prisjećaju, onda kao da posežu u vrijeme prije Drugog svjetsk-og rata. Meni treba posegnuti tek dvadesetak godina unazad kad sam kao osnovac biciklom jurio po zelenom kvartu, da se sjetim zašto sam svoj grad volio kad sam bio klinac. Sve je bilo mirno, nekako sigurno, sve nadomak ruke, i imao sam taj osjećaj da se svi poznaju. Ne znam je li to zbog toga što sam bio naivno dijete ili je Zagreb zaista bio pitomiji, ali ta bliskost s gradom u kojem živim obilježila je moj život i kasnije, pa i u profesionalnom radu.“ Kada tako pogleda, onda svoj grad voli zbog mogućnosti koje mu je dao. „Možda ti u Zagrebu ništa ne

padne samo s neba, ali definitivno to ‘nešto’ imaš gdje potražiti. Kad sam se počeo amaterski baviti kazalištem, vrata su mi otvorili nebrojeni gradski centri za kulturu, a kad sam se počeo baviti novinarstvom, kroz razgovor s dvije-tri osobe već bih pronašao neku dobru dušu koja bi pogledala i objavila moje tekstove“. Kasnije je svoju povezanost s gradom pokazivao i kao ko-mentator i urednik gradske rubrike sada ugaslog Vjesnika, no tu je prema gradu znao biti i dosta kritičan. „Nije tu pukla ljubav između Zagreba i mene, jednostavno sam u građanima, ali i onima koji vode grad tražio ono što sam upravo kao klinac osjećao u Zagrebu – sigurnost, pitomost i više solidarnosti.“ Najdraži su mu ipak novinarski dani reportera gradske rubrike, kad je poznavao „sve tajne gradskih placeva, sve zamke sljemen-skih avantura, i gotovo svaku puknutu cijev u bilo kojoj ulici u gradu.“ Tada se, kaže, kući znao vratiti sav blatan, pokisao i mrtav-umoran od sil-nog cipelarenja po rubnim dijelovima Zagreba, ali „vrijedilo je svake sekunde jer sam upoznao nebrojene divne ljude koji žive i dišu s ovim gra-dom.“ Kad ga se pita koji mu je dio metropole najdraži, znajući da zvuči stereotipno, odgovara

da voli prošetati centrom i starom gradskom jezgrom, ali kad su manje gužve, kad nema tog stresa koji danas mnogima zna „onečistiti“ doživljaj Zagreba. Uostalom, dodaje, voli i sva ona mjesta, ako treba i rupe i birtije, gdje Zagrepčani dišu svojim normalnim životom, koliko god on bio prepun mana i vrlina, samo da nije hinjen i umjetan. Nastavit će svoj grad, kako ističe, gledati kritičkim novinarskim okom, ali nikad da bi samo prigovarao, već zato da svojim „peckanjem“ isprovocira onaj maksimum koji ovaj grad može ponuditi kao predivna europska metropola.

mozaik24 zagreb.hr31.siječnja 2013.

Vodenjak (21.1.- 19.2) Znak mjeseca

U pojedinim razdobljima životima nije loše biti solo, ali nakon određene životne dobi, izgleda da ovakvo stanje više počinje smetati drugima nego osobi koja je samac. Svakoj ženi koja nije u vezi, čudni pogledi na svadbama i obiteljskim okupljanjima, a posebno komentari okoline sve više počinju ići na živce. Koje su to rečenice i pitanja koja moraju slušati (i podnositi) gotovo sve solo žene?

1. Tako si lijepa/dobra/pametna, kako to da nemaš nikoga?Ovakvo pitanje doista ne zaslužuje odgovor, a djevojke koje su radije same nego s bilo kim, mogu se samo nasmijati.

2. Previše si izbirljivaNakon što navrši određenu životnu dob, najčešće oko 30-e godine, čini se da žena više ne smije nikoga odbijati ili tražiti osobu koja joj zapravo - odgovara. U tom slučaju okolina se ponaša kao da je vrijeme za biranje isteklo i došlo je doba kada se treba ‘skrasiti’ s prvim koji ‘se nudi’. No, kako je rekla Cher iz filma Djevojke s Beverly Hillsa (glumila ju je Alicia Silverstone), ako smo toliko izbirljive u odabiru cipela, koje dodiruju samo jedan mali dio našeg tijela, kako ne bismo bile izbirljive u odabiru partnera?

3. Ne trudiš se dovoljno ili izlaziš na pogrešna mjestaLjudima koji su u vezi ili braku čini se da svijet vrvi neopisivo dobrim prilikama. U stvarnosti, to je zapravo jako daleko od istine, a kako je žena sve starija, krug slobodnih muškaraca spremnih za ozbiljnu vezu se smanjuje. Također, ako se vašem prijatelju neki slobodan dečko čini ‘jako

dobar’, to ne mora značiti da je on dobar za vas.

4. Dogodit će ti se kad se najmanje nadašOva rečenica potpuno je suprotna od prethod-ne. Hm… a što je s onim “Samo se nemoj prestati nadati” i “Moraš se više potruditi”? Svaka žena koja želi upoznati nekoga neće se prestati na-dati, a one koje se prestanu nadati, možda neće ni primijetiti da se pojavio netko za njih.

5. Biološki sat ti otkucavaOvakvim izjavama zabrinuta okolina očito je uvjerena da slobodne žene same ne znaju koliko imaju godina. Svakoj ženi koja čuje ovo pitanje, jedino što može otkucavati je - prag tolerancije.

6. Jesi li gay?Ovo je isto jedno od pitanja koja se postavljaju

svakoj slobodnoj djevojci. Samo zato što nema dečka, ne znači da voli isti spol. Uostalom, ako netko nije u vezi, nije važno koje je spolne ori-jentacije.7. Zavidim ti, da sam barem ja soloIako su vam prijateljice, zauzete žene koje vam govore da vam zavide na soliranju, obično lažu. Možda vas tako žele utješiti, ali budite sigurni da doista ne misle tako. Tko želi biti slobodan, uvi-jek to može, soliranje je besplatno i dostupno svima.

8. Ovo vrijeme iskoristi za rad na sebiSvako vrijeme je idealno za rad na sebi i poboljšanje sebe kao osobe, a ne samo vrijeme kada niste u vezi. Uostalom, ako niste zado-voljni i sretni sami sa sobom, teško će vas netko drugi usrećiti.

Osam iritantnih rečenica koje mora podnositi gotovo svaka solo djevojka

Stvari koje slobodne žene mrze čuti

Ovo je izrazito “nekonvencionalan” znak, zato što nema nikakvih predrasuda i zbog svoje karakteristične genijalnosti. Ona snažno teži ka tome da postigne potvrdu svojih ideala i svojih osobnih pogleda na život pa ostvarenje svojih “revolucionar-nih” ideja često predstavlja vrijednost od najvećeg značaja za rođene u ovom znaku. Bez obzira na ove osobine, Vodenjak posjeduje upadljivu sposobnost prilagođavanja okolnos-tima i uvijek poštuje mišljenje drugih. Ne odu-staju od urođene slobode u akciji od nezavisnog duha, što ove ljude čini ekstremnim individu-alistima. Ove osobe ispituju i dugo analiziraju svaku situaciju i svaki argument, naročito kada je riječ o značajnim odlukama za njih. Vodenjak se ipak mora čuvati jedne opasnosti: njegova želja da uvijek otkriva nove horizonte ponekad

ga usmjerava na pogrešne staze. No, često je sposoban mudro se postaviti i pred najtežim problemima, zahvaljujući svojoj izuzetnoj elastičnosti. Ljudi rođeni u ovom znaku vole ug-lavnom nemiran i pokretljiv život: u periodima blagostanja i uspjeha dolazi često do iznenad-nih krahova, ali ni tada im ne nedostaje sposob-nost da se ponovo afirmiraju. Ne prihvaća kolek-tivizam, ni podređene položaje. Sloboda je stvar koju cijeni više od svega u životu i to ga podstiče da izabere maksimalno neovisan način života, najčešćce je altruist, spreman žrtvovati se za bližnjeg. Vodenjak je rođen za pri-jateljstvo: za njega su ljubav i prijateljstvo često nerazdvojni. U ljubavi nije teška osoba: da bi se s njim održala cvrsta i dugotrajna veza dovoljno je postaviti sve na plan nježnog prijateljstva, imati upadljivo široke poglede na svijet, veliku toleranciju i razumijevanje za njegovu prom-

jenjivu prirodu i prevrtljiv duh. Slaba točka mu je živčani sustav, kojega njegov nemirni život neprestano stavlja na teška iskušenja.

zagreb.hr31.siječnja 2013. mozaik 25

Hladni zimski dani, niska temperatura i vjetar, promjena temperature s više na nižu i obrnuto, sve to pogoduje isušivanju i ispucalosti kože i njenom grubom izgledu te općenito slabijoj cirkulaciji kože. Brigom o koži i u hladnim zimskim danima postići ćemo, ne samo lijep i njegovan izgled, svilenkastu i mekanu kožu, nego ju i pripremiti za nadolazeće toplije dane. Koža - najveći osjetilni organKoža je zapravo naš najveći osjetilni organ, površine oko dva četvorna metra, težine oko tri kilograma. Tijekom svog životnog vijeka izgubimo oko 20 kilograma kože, svake minute nekoliko desetaka tisuća stanica, kroz tzv. regeneraciju kože. Koža ima mehaničku funkciju zaštite tijela, ključna je u regulaciji temperature, pruža imunološku zaštitu, štiti od UV zračenja, a predstavlja i naša druga pluća. Naša je koža ogledalo našeg života. U procesu izbacivanja toksina i raznih otpadnih tvari iz tijela, 70% je putem disanja, dok je preostalih 30 % putem znojenja, mokrenja i stolice.

Što utječe na našu kožu

1. PrehranaZa dobru i zdravu kožu potreban je dovoljan unos vitamina A i E te niacin (vitamin B3) koje dobivamo kroz prehranu. Svakako bi prehrana trebala biti uravnotežena te bi trebalo izbjegavati uzimanje brze hrane tzv. fast food i junk food, prekomjeran unos kave, nikotina, masnoća itd. Makrobiotika smatra da svaka hrana ima svoju energiju i vrijeme kada ju je najbolje uzimati. Pa je tako u zimskim danima dobro uzimati hranu koja ima tzv. jang energiju, jer ona daje energiju tijelu i zagrijava ga, ima puno više kalorija, poboljšava cirkulaciju itd. U jang hranu spadaju mahunarke, papar, smeđi šećer, maslac, čili, čokolada, jaja, riba, češnjak, žitarice, sezamovo ulje.2. SanPotrebno je barem šest do osam sati sna da bi svi naši sustavi tijela mogli normalno funkcionirati tijekom dana. Loš učinak nedostatka sna pokazat će se vremenom i na našoj koži, jer se kožne stanice i mišićno tkivo najviše regeneriraju dok spavamo. Stoga nedostatak sna ubrzava proces starenja, koža gubi elastičnost te se na njoj manifestira blijedilo, podočnjaci, bore, herpes itd. 3. VodaVoda sačinjava 72% čovjekovog tijela pa je tako vodu potrebno piti i kako bi spriječili dehidraciju. Ona ujedno pomaže i čišćenju tijela kroz tzv. detoksikaciju. Ako uzimate više kofeina tijekom dana, svakako bi trebali piti više vode. Dovoljna dnevna količina vode koju trebamo uni-jeti u tijelo je 2-2,5 litre. Koži su potrebne adekvatne količine masnih kiselina, ceramida (vrsta masti) i kolesterola za zadržavanje vode.

4. KisikStanicama kože kisik je potreban za život, u suprotnom dolazi do oštećenja kože. Najvažnija hrana naše krvi je kisik. Prevelikim unošenjem nikotina u organizam dolazi do razgrađivanja i smanjene proizvodnje kolagena te kao posljedica nastaju bore i smanjuje se elastičnost kože. Pušenje dovodi i do sužavanja krvnih žila, a time i do smanjene opskrbe kože kisikom. 5. StresSvakodnevan stres kojemu smo izloženi dovodi do začepljenja pora i naša koža ne može normalno disati. Stres povećava i razinu hormona kortizola što se može očitovati i kroz razne upalne procese na koži, pojavi svraba, osipa i slično.

Kako se brinuti o koži

1. Pilingom ili masažomPilingom mehanički ‘trljamo’ kožu i na taj način odstranjujemo stan-ice ‘mrtve’ kože kako bi ‘žive’ stanice iz donjeg sloja dermisa mogle doći na površinu. Kako pilingom tako i dobrom masažom tijela dobro ćemo prokrviti kožu, ukloniti umor, pomoći koži da se obnovi i regenerira. Pil-ing primjenjujte jedan puta tjedno da bi postigli njegove dobrobiti. 2. Primjenom prirodnih krema i uljaZimi koža ima dodatnu potrebu za hidratizacijom, stoga koristite što prirod-nija ulja, losione i hidratizirajuće kreme. Pri odabiru kreme svakako vodite brigu da nemaju alkohola u sebi jer on dodatno isušuje kožu. Danas postoji i velik izbor prirodnih recepata po kojim možemo sami spraviti razna ulja, kreme, balzame i slično, za postizanje velikih i provjerenih dobrobiti. Usne i ruke posebno iziskuju njegu u zimskim danima jer su prvo na njima vidljivi znakovi niskih temperatura.

Sa zagrebačkih stolovaDomaće pokladnice

Umutiti kvasac s 3-4 šalice mlijeka (oduzeti od 1/2 litre), dodati 2 šalice šećera i 3 šalice brašna.

Punjene s pekmezom ili čokoladom, popu-larno zvane krafne, omiljeni su pokladnički desert. Evo recepta za prave, domaće poklad-nice: Sastojci:1 kg brašna20 dkg maslaca8 žutanjaka8 dkg šećeraprstohvat solimalo naribane korice limuna2 šalice ruma1/2 l mlijeka6 dkg kvasca

Kada kvasac nabubri umijesiti tijesto od svih sastojaka. Tijesto se mijesi dok se svi sastojci ne povežu, a onda se “tuče” kuhačom dok se ne po-jave mjehurići. Ostaviti tijesto pokriveno čistom kuhinjskom krpom da miruje dok se ne digne. Dasku za razvlačenje tijesta posuti brašnom pa razvaljati na debljinu 1 ili 1,5 cm. Pokladnice se prave okruglim oblicima (ili naopako okrenutom čašom), pa ih treba ostaviti neko vrijeme da se dižu. Peku se u puno ulja (1 litra) koje se zagri-java u zdjeli s debelim dnom kako bi se lagano i jednolično zagrijavalo. Urone se u ulje te se sa svake strane peku otprilike tri minute. Ako je ulje prevruće, doda se nekoliko žlica hladnog ulja. Želite li punjene pokladnice, tijesto tanje raz-valjajte, napravite veće okrugle oblike, na svaki stavite punjenje prema želji (pekmez ili rasto-

pljenu čokoladu), pokrijte drugim okruglim ob-likom pa urežite manji krug, kako biste spojili polovice. Pecite isto kao i one bez punjenja.Kada pokladnice izvadite iz ulja, stavite ih na pa-pirnati ubrus da upije višak masnoće, odložite na pladanj te pospite šećerom u prahu, kakaom ili prelijte glazurom od čokolade.

Priprema

Lijepa koža u hladnim danima

kultura26 zagreb.hr31.siječnja 2013.

Ovacije Kerempuhovoj „Gospođi ministarki“ u BečuSatiričko kazalište Kerempuh iz Zagreba upriličilo je izrazito uspješno gostovanje nove hit predstave „Gospođa ministarka“ u bečkom kazalištu Akzent. Za Nušićev tekst u viziji Olivera Frljića, u Beču se tražila karta više, a predstavu su gledali ponajviše stanovnici austrijske metro-pole koji korijene vuku s područja Balkana. Kako je kazao ravnatelj kazališta Kerempuh Duško Ljuština, predstava je izazvala veliki interes hrvatske publike, ali i hrvatske kritike. „Pred-stavu je u tako kratkom vremenu vidjelo već više od dvadeset tisuća ljudi u Zagrebu”, rekao je Ljuština i dodao kako je predstava pobijedila na međunarodnom kazališnom festivalu u Brčkom. ”Ovo je odlična kazališna predstava, fantastičan ansambl Kerempuha koji je dugo, dugo radio ovu predstavu” rekao je Ljuština i dodao: ”Mi smo doveli do savršenstva Nušićev jezik što je jako komplicirano”. Veleposlanik Hrvatske u Aus-triji Gordan Bakota istaknuo je da ova predstava dokazuje da Hrvatska ima što ponuditi Austriji i europskoj kulturi.“ Ova godina je posebno bitna za sve nas jer ulazimo u Europsku uniju i pritom je bitno da predstavimo našu kulturu u inozem-stvu”, naglasio je Bakota. ”Čuli ste ovacije, mislim da je Kerempuh napravio odličan posao” rekao je. Riječi hvale za predstavu imala je i hrvatska glumica Elizabeta Kukić. ”Ovo nam je drugo gostovanje, a prema mojoj nepreciznoj procjeni predstavu smo odigrali nešto više od 30 puta” rekla je Kukić i dodala: ”Ovo nije prvi put da je Kerempuh, kao ni ja osobno, u Akzent teatru. Mi smo ovdje svake godine s jednom našom hit

predstavom. ”Gospođa ministarka“ je za svaku glumicu veliki izazov pa tako i za mene”, istaknula je Kukić i pohvalila cijeli ansambl i naglasila kako je na predstavi radio dobar tim profesionalaca. Peru Kalenića, lika za kojeg nitko ne zna tko je on i kojeg nitko ne prepoznaje kao rodbinu, glumi Luka Petrušić. Još kao student Luka je radio s Frljićem, a danas, nakon nekoliko godina opet

Predstava “Iglica” Lane Šarić, o tome kako se nositi s vlastitom osobnošću i kako tako različit od drugih biti prihvaćen u društvu, praiz-vest će se 31. siječnja kao prva ovogodišnja premijerna predstava zagrebačkog kazališta Mala scena. U režiji Ivice Šimića, predstava je nastala u suradnji s Triko Cirkus Teatrom iz Zagreba, čiji će članovi cirkuskim vještinama, žongliranjem, akrobatikom i klaunovima ispričati poetičnu priču o djevojčici koja od rođenja na sebi nosi iglice koje bodu sve s ko-jima dolazi u dodir, ali ranjavaju i nju u svakom bliskom dodiru. Namijenjena je djeci od 4 do 10 godina, a u priči “o posebnosti koju krije svaki čovjek, odrastanju, bolima i radostima koje prate taj proces” glume Nikolina Majdak, Iva Peter Dragan i Nikola Mijatović iz Triko Cirkus Teatra.

Proslavljene “Stilske vježbe”, predstava koja je bila uvrštena u Guinessovu knjigu rekorda kao najdugovječnija na svijetu s istim glumcima, proslavit će u nedjelju, 3. veljače u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu 45 godina izvođenja. “Stilske vježbe” je 1968. u Teatru ITD postavio redatelj Tomislav Radić po djelu fran-cuskoga književnika, pjesnika i esejista Raymon-da Queneaua. Riječ je o jednoj običnoj zgodi iz svakodnevnog života, koja se u tumačenju Pere Kvrgića i Lele Margitić predstavi na dvade-setak različitih načina pripovijedanja. Odmah po premijeri predstava je postala hit sezone, u idućih šezdesetak predstava u prvoj sezoni izvođenja partnerica Peri Kvrgiću bila je Mia Oremović, a od 1970. tu ulogu preuzima Lela

se susreće s Oliverom i kako kaže ”opet jedno pozitivno iskustvo”. ”U Kerempuhu smo se našli nakon nekoliko godina i moram priznati, opet jedno pozitivno iskustvo. Način na koji on radi je predan, energičan i zahtjeva da uložiš svu moguću energiju koji imaš i nemaš na sceni, da napraviš ulogu po svom maksimumu kojeg možeš dati”.

“Stilske vježbe” obilježavaju 45 godina igranja

Margitić. Zahvaljujući majstorskim glumačkim kreacijama Lele Margitić i Pere Kvrgića, interes publike za tom predstavom ne jenjava te ona dugi niz godina s lakoćom puni dvorane, a u predstavi uživa publika svih generacija.

Praizvedba “Iglica” u Maloj sceni

Festival školskih maski zamišljen kao zabavna povorka maski i njihovih koreografija za glavni cilj ima borbu protiv dosade, svakodnevne rut- ine i ozbiljnosti – glavnih neprijatelja u ovo ve- selo i ludo karnevalsko vrijeme. ‘’Festival škol- skih maski u Garden Mall-u’’, održat će se za vi- kend 2. i 3. veljače, a veliko finale i krunidbu

Festival školskih maski u Garden Mallu najboljih maškara predviđeni su za 10. siječnja s početkom u 17 sati, kada će stručni žiri oda-brati najbolju i najzabavniju maskenbalsku sku-pinu i nagraditi njihovu kreativnost, duhovnost i maštovitost. Festival je posebno usmjeren na osnovne škole, plesne i sportske klubove, kultu- rno-umjetnička društva, solo izvođače i parove.

zagreb.hr31.siječnja 2013. kultura 27

U povodu 100-te obljetnice objavljivanja dječjeg romana “Čudnovate zgode šegrta Hlapića” hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić, za početak lipnja 2013. Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti (HIDK) najavila je manifestaciju HLAPIĆ 2013. u sklopu koje će se održati niz znanstvenih i kulturnih događanja diljem Hrvatske. Priča o čudnovatom putovanju šegrta Hlapića, o ple-menitom i hrabrom dječačiću koji pobjeđuje zlo nalazi se na prijelaznoj crti između bajke i realistične zgode. Mali postolarski šegrt ”malen kao lakat, veseo kao ptica” na tom putu prerasta samoga sebe, stječe mudrost i razumijevanje za druge te ”nenametljivo” prenosi važne etičke poruke svakom čitatelju. U obilježavanju 100-te obljetnice objavljivanja romana, koji je postao najobjavljivaniji hrvatski dječji roman koji je, među ostalim, preveden i na bengalski, hindi, kineski, vijetnamski, japanski i perzijski jezik, a

Stota obljetnica objavljivanja ”Šegrta Hlapića” u nešto dorađenom obliku prenesen je i na mali ekran kao animirani film, kako najavljuje HIDK, sudjelovat će djeca školske i predškolske dobi, knjižničari, istraživači, znanstvenici, književnici, učitelji, odgojitelji, studenti, roditelji, kulturni djelatnici, kustosi, sakupljači zbirki, antikvari, novinari i sva zainteresirana javnost. Cilj mani-festacije je ukazati na roman “Čudnovate zgode šegrta Hlapića” kao nedovoljno prepoznat temelj hrvatske kulture, potaknuti daljnja znanstvena istraživanja tog djela i njegovih kon-teksta, te pobuditi interes za takva istraživanja u međunarodnoj javnosti. Tom prilikom, diljem Hrvatske bit će organizirane izložbe, među kojima “Kao Hlapić i Gita: siročad u Hrvatskoj na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće”, ostvarena u partnerstvu s Hrvatskim školskim muzejom, “Riječke vedute Ivane Brlić Mažuranić”, “Moj Hlapić” ili izložba izdvojenog fonda “Djelo Ivane Brlić-Mažuranić” koje je partner Nacionalna i

sveučilišna knjižnica u Zagrebu. U sklopu te manifestacije održat će se i proslava rođendana Ivane Brlić-Mažuranić u partnerstvu s Hrvatskim centrom za dječju knjigu, Knjižnicama grada Za-greba te Hrvatskim savezom za esperanto.

Izložba “Hrvatska fotografija okom Petera Knap-pa”, koja je u okviru Festivala Hrvatske u Francus-koj ‘Croatie, la voici’ u listopadu prošle godine predstavila u Parizu fotografski opus nekoliko generacija hrvatskih autora po odabiru tog sv-jetski poznatog švicarskog fotografa, filmaša i dizajnera, otvorena je u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) u Zagrebu. “Kroz fotografske autor-ske osobnosti devetero hrvatskih fotografa – od Toše Dabca, Đure Janekovića, Mladena Tudora, Slavke i Milana Pavića, do Ivana Faktora, Marka Ercegovića, Jelene Blagović i Borisa Cvjetanovića, izložba pokazuje da je moguće kroz fotografiju u Hrvatskoj pratiti i mijene stilova i oscilacije ukusa sinkrono s događanjima u svijetu”, kazala je muzejska savjetnica za fotografiju u MUO i

“Hrvatska fotografija okom Petera Knappa” u MUO-ukustosica izložbe Marija Tonković. Obrađujući opuse pojedinih autora, Knapp nudi retrospe-ktivni pogled izvana na povijest hrvatske foto-grafije od njezine najudaljenije točke, počevši s 30-tim godinama prošloga stoljeća, kada se fotografija formirala kao oblik umjetničkog izražavanja i žanrovski se odredila, te kad su se formirale sve danas antologijske osobnosti hrvatske fotografije. To su u prvome redu klasik Tošo Dabac, predstavljen odabirom iz svih um-jetnikovih većih ciklusa iz svih stvaralačkih faza, te iz zaborava vraćeni Đuro Janeković, smatran jednim od rodonačelnika angažirane, sportske fotografije, fotoreportaže i fotoreklame te je-dan od prvih fotoreportera u Hrvatskoj. Izložba je otvorena do 3. ožujka 2013.

Massimov koncert za Valenti-novo u Tvornici kultureOve godine navršava se 30 godina od objave prvog albuma Doriana Graya “Sjaj u tami” i organizatori su tu činjenicu odlučili proslaviti koncertom na Valentinovo u četvrtak, 14. veljače u zagrebačkoj Tvornici kulture. Za taj slavljenički koncert odabran je upravo dan posvećen ljubavi, jer je vrlo blizu datuma kad je “Sjaj u tami” objavljen. Neke od Massimovih najboljih interpretacija uključuju pjesme posvećene ljubavi, a i prošle godine 14. i 15. veljače održana su dva rasprodana koncerta u Tvornici kulture pa se na tragu toga nastavlja i ove godine. U posljednjih 30 godina kristal-izirala se Massimova karizma i kvaliteta, koje su nagrađene brojnim Porinima, posebno za najbolju mušku interpretaciju, zatim s nekoliko zlatnih ploča za prodaju albuma “Vještina” i “Vještina II”, a sve je to dodatno začinio aktu-alni album “Dodirni me slučajno” s kojeg se re-daju same uspješnice. Sva iznenađenja koja se pripremaju za ovu slavljeničku ediciju još nisu otkrivena. No, jasno je da će tu ponovo glavne

zvijezde biti Massimo i njegov vrhunski bend. Osim akustične svirke, bit će i one “na struju”. Bit će to jedna neopterećena, ali u glazbenom smislu beskompromisna večernja “šetnja” kroz Massimovu bogatu pjesmaricu s naglaskom na novi album i hitove koje publika na koncertima pjeva do posljednjeg stiha.

Radionica kiparstva za odrasle u KPC-uRadionica kiparstva u Kulturnom centru Pešćenica namijenjena je svima koji se žele upoznati s kiparskim tehnikama, kao i onima koji nisu imali priliku ili se nisu usudili, a po-tajno su željeli modelirati i oblikovati glinu te svim ljubiteljima kiparstva koji žele upoznati tajne velikih majstora skulpture. Početni stu-panj radionice osim kiparskih tehnika modeli-ranja reljefa, male plastike i portreta, odljeva u gipsu i patiniranja polaznicima će približiti razvoj skulpture kroz povijest. Novi polaznici u radionicu se mogu uključiti od 5. veljače, a satovi će se održavati utorkom od 18 do 20,30 sati.

kultura28 zagreb.hr31.siječnja 2013.

Mistična glazbeno-scenska atrakcija GREGORI-AN u sklopu svjetske turneje Epic Chants Tour 2013 na kojoj promoviraju svoj novoobjavljeni studijski album Epic Chants, nastupa u Za-grebu 3. travnja 2013., u velikoj dvorani Doma sportova! Već 4. travnja nastupit će u Splitu, u dvorani Gripe, a 5. travnja u Areni Varaždin. GREGORIAN je njemačko-britanski zbor, spaja na prvi pogled nespojivo, izvodeći pop i rock hitove, poput „Tears in heaven“ Erica Clap-tona ili Metallicine „Nothing else matters“ u duhu starih gregorijanskih napjeva. A preko 10 milijuna prodanih CD-a i DVD-a te preko 2 milijuna oduševljenih posjetitelja njihovih live koncerata, kao i nastup na koncertu po-mirenja u antičkom rimskom amfiteatru Beit She’an u povodu posjeta Pape Benedikta XVI Izraelu, dokazuje da su tijekom 11 godina rada osvojili publiku diljem svijeta, od Europe, Južne Amerike, Azije, Afrike, Meksika i SAD-a. Osim vrhunske kvalitete GREGORIANOVIH vo-kalista, za to je zaslužna i gotovo nestvarna atmosfera koja vlada na njihovim koncertima. Svijeće, svjetlosni i pirotehnički posebni efekti te upečatljive odore monaha u kojima pjevači nastupaju, koncertu daju dašak mistike, i sve se to spaja u jedinstven scensko glazbeni spe-ktakl, do sada neviđen na ovim prostorima. Upečatljiv zvuk skupine GREGORIAN u zanim-ljivoj kombinaciji obrada suvremenih pop i rock hitova i vokalne interpretacije inspirirane gregorijanskim koralom već odavno svoju bazu fanova ima u cijelome svijetu. Engleski pjevači predvođeni fantastičnom pjevačicom Emiliom Brightman /sestra poznatije Sare Brightman/ svojim čudesnim vokalima vraćaju vas na poseban način u prošla vremena.Ideja za pokretanje glazbenog projekta GRE-GORIAN rodila se kada je Frank Peterson, glaz-beni producent iz Hamburga, 1989. godine posjetio kraljevski samostan San Lorenzo de El Escorial u Španjolskoj. Dok je šetao kroz sred-njovjekovni samostan i dvorac, slušajući na svom walkmanu glazbu, Peterson je pronašao inspiraciju za novi glazbeni eksperiment, u kojem je odlučio kombinirati gregorijanske napjeve sa suvremenom glazbom. Frank Pe-terson je svoju ideju prvotno realizirao na projektu ENIGMA, s kojim mu je pomogao pro-ducent Michael Cretu. Prvi album Enigme „MC-MXC a.D.“ objavljen je 1990. godine, a ENIGMA je promptno postala planetarno popularna i svojevrsni svjetski fenomen. Poslije „zatvaran-ja“ glazbene priče zvane ENIGMA, Peterson osmišljava projekt GREGORIAN. S prvim albu-mom „Masters Of Chant“, 1999. Frank Peterson je je nagovjestio uspjeh. U nadolazećim go-dinama, snimljeno je 11 studijskih albuma, 6 DVD izdanja, te s više od 10 milijuna prodanih primjeraka CD-a osigurao zlatne i platinaste naklade u 24 države širom svijeta. Uz GRE-GORIAN, Frank Peterson surađuje i producira

druge glazbene umjetnike, među njima su se kroz godine našli: Sarah Brightman, Andrea Bocelli, Ofra Haza, Alannah Myles, José Carreras, Placido Domingo, Paul Stanley, Josh Groban, Tom Jones, Backstreet Boys, Marky Mark… Uz sav uspjeh, pro-ducent, tvorac i „mozak“ projekta , Frank Peterson, nikada ne miruje, o čemu najbolje govori netom objavljen, aktualni album, „Epic Chants“, inspiriran filmskim glazbenim hitova iz blockbustera kao što su „Titanic“, „James Bond“, „Notting Hill“, „Batman Forever“, „Gospodar prstenova“ i drugi. Uz Peter-sona, album su ko-producirali Carsten Heusmann i Jan-Eric Kohrs, a ugledao je svjetlo dana u rujnu 2012. godine. Paralelno uz pripremu i snimanje novog albuma, tim GREGORIANA pripremao je i veliku svjetsku promotivnu turneju „THE WORLD EPIC CHANTS TOUR 2013“ koja će obuhvatiti više od 100 koncerata i biti do sada najveća i produkci-jski najzahtjevnija! „Show koji će publika u Zagrebu imati prilike vidjeti doista je dosad neviđen scens-

Ne propustite show-spektakl GREGORIAN 3. travnja u Domu sportova

ko-glazbeni spektakl i različit od onih prethod-nih. Raskošna produkcija s novim, posebnim efektima i dvosatni show oduševit će sve prave fanove GREGORIANA, ali očekujemo i ogroman interes publike koja do sada još nije imala prilike uživo čuti ovaj neponovljivi i uvijek originalan zbor,“ najavljuje producent Tomislav Kašljević, organizator hrvatskog dijela turneje i čovjek koji je prije četiri godine GREGORIAN prvi puta predstavio domaćoj publici. Tada uspostavljena veza GREGORIANA i domaće publike učvršćuje se iznova velikim koncertnim spektaklima u uvijek rasprodanim dvoranama, na kojima sve veći broj obožavatelja u hrvatskim, ali i gra-dovima regije, uživa u jedinstvenim glazbenim trenucima ove svjetske glazbene atrakcije! Ulaznice za predstojeći koncert već sada možete kupiti na prodajnim mjestima u sus-tavu Eventima.

Izložba ‘Branko Vlahović – retrospektiva’

Tehnički muzej u Zagrebu predstavlja izložbu ‘Branko Vlahović – retrospe-ktiva’, jednog od važnijih predstavnika minimalizma u Hrvatskoj, koncipiranu kao osvrt na vlastiti život i rad kroz nekoliko različitih faza, od početne figurativnije do hladnih cik-cak ”čelič-nih katedrala”. Publika će tom prilikom moći zaviriti u do sada neviđene prika- ze nekih nerealiziranih djela, kao i u privatnu arhivu fotografija tog povu- čenog i samozatajnog umjetnika.

Izložba koja se održava u Tehničkom muzeju, nakon čak 31 godine od posljednjeg izlaganja njegovih djela javnos- ti, otvorena je do 6. veljače 2013.

zagreb.hr31.siječnja 2013. kultura 29

PreporukeKNJIGEKnjiga mrtvih duša

Knjiga mrtvih duša, majstorski je isprepleten i zapanjujući triler suvremenog američkog pisca trilera Glenn Coopera. Autor ovog bestselera donosi priču o tajni koja je skrivena na strani-cama jedne knjige, a o kojoj ovisi budućnost čovječanstva.

Poljubac ubojice

Riječ je o maštovitoj, duhovitoj i uzbudljivoj detektivskoj priči Williama Lashnera. Knjiga ot-kriva zašto je Victor odlučio vjerovati da sve što treba je ljubav, kako pjevaju Beatlesi, zašto ga policija optužuje za umorstvo, što oružje kojim je počinjen zločin radi u njegovoj spavaćoj sobi i tko je mrtva žena pokraj njegova hladnjaka.

Adrian Mole i oružje za masovno uništenje

U knjizi Sue Townsend, Adrian Mole je ušao u srednje godine, ali još uvijek piskara. Radi kao prodavač u knjižari i živi u leicesterskom Štakorskom molu, nalazi vremena slati savje-todavna pisma Timu Henmanu i Tonyju Blairu, hvata se u smrtonosan koštac s labudom Gielgudom, mjeri sve veće ćelavo područje na tjemenu i pokušava osvojiti putenu Daisy… Adrian čezne za boljim, smislenijim svijetom. Ali još nije spreman ostaviti se pera…

”Crna kuća” – mjuzikl u boji”, najavljen kao “ur-nebesna komedija u stilu Mela Brooksa i Mon-tyja Pythona”, čija se radnja temelji na staroj zagrebačkoj legendi smještenoj na Kaptol 16. stoljeća, premijerno će se izvesti 1. veljače u kinu Studentskoga centra. Radnja predstave smještena je na prostore dvaju sukobljenih gradića, Kaptola i Griča, nad kojima se nadvi-jala opasnost turskih osvajanja. Prava sredn-jovjekovna sapunica, puna intriga, ljubavnih zapleta, izdaje, strasti, vještica, počinje kada dvije Gričanke unatoč opasnostima dolaze na Kaptol. Priča “Crne kuće” počiva na legendi o biskupu Stjepanu, stvarnom liku iz zagrebačke prošlosti koji se uspješno borio protiv Turaka. Ipak, jednom su ga oni zarobili i tražili otk-upninu, a Kaptol je odbio platiti. Stjepan tada mijenja vjeru, prelazi na tursku stranu i nas-tavlja se boriti u redovima dojučerašnjih ne-prijatelja, a Kaptol mu je u znak osvete obojio odaje u crno. Autor teksta i priče je Ladislav Prežigalo, dugogodišnji zagrebački pročelnik za gospodarstvo, autor glazbe je Darko Hajsek, a koreograf i redatelj Igor Barberić, iza kojega stoji niz mjuzikla, od “Chicaga” i “Briljantina” do “Kose” i “Footloosea”, za koji je dobio Nagradu hrvatskog glumišta. Dramaturgiju mjuzikla potpisuje novinar i pisac Igor Weidlich. Naivne Gričanke, glavne ženske uloge imaju Antonija Barišić i Dunja Fajdić, glavna muška uloga pripala je mladom talentu Hrvoju Foretiću, a ulogu glavnog antagonista tumačit će glazbe-nik Damir Kedžo koji se nakon grupe “Tin, Saša i Kedžo”, prvi puta put okušava kao glumac. Na projektu sudjeluje i glazbeni direktor Seth Weinstein s Broadwaya koji je radio s mladim izvođačima koji su se tijekom prošle godine za mjuzikl pripremali i na dvije radionice, a iz-abrani su na zahtjevnoj audiciji između stotina kandidata. Nezavisni producent mjuzikla, B GLAD Produkcija, ističe da želi ponuditi origi-nalan hrvatski kulturni proizvod te promovirati i predstavljati Hrvatsku i Zagreb na suvremen i atraktivan način, prema standardima po stan-dardima West Enda ili Broadwaya. U planu im je projekt spojiti s turizmom pa će u Zagrebu biti osmišljene posebne atrakcije i turistički aranžmani. Za kostime, spoj srednjevjekovnog i renesansnog s modernim zaduženi su stu-denti Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Za-grebu.

“Crna kuća – mjuzikl u boji” premijerno 1. veljače

Izložba “Picasso: remek-djela iz Musee Na-tional Picasso u Parizu”, dosad najveća i najznačajnija izložba Picassovih djela u ovom dijelu Europe, otvorit će se 14. veljače u Klovićevim dvorima. Obzirom na veliki in-teres za bogat i raznovrstan opus jednog od najvećih svjetskih slikara, kao i na atraktivnost izložaka koji daju cjelovit presjek njegova stvaralaštva, očekuje se da će zagrebačka izložba djela iz stalnog postava pariškog Na-cionalnog muzeja Pabla Picassa, koja će trajati do kraja lipnja, zabilježiti rekordan broj pos-jetitelja. To je najopsežnija izložba Picasa u ovom dijelu svijeta; i do sada je bilo njegovih izložbi, ali nisu pokrivale cijeli opus, od najra-nijih djela nastalih, kada je imao četrnaest go-dina do onih iz godine njegove smrti, rekla je Marina Viculin, ravnateljica Klovićevih dvora. Ekskluzivnosti izložbe doprinosi i činjenica da je to zadnja prilika da se ta djela iz stalnoga postava Nacionalnog muzeja Picassa vide izvan matičnoga muzeja jer se on sada re-novira, a kada u svibnju završi rekonstrukcija djela mu se vraćaju i više ga neće napuštati. Zagrebačka izložba jedna je od dvije koje su sada na turneji diljem svijeta, a sva djela tre-baju se vratiti u pariški muzej do kraja lipnja, jer se on ponovno otvara u rujnu zbog čega su pripreme za izložbu bile izuzetno intenzivne i kratke, napomenula je Viculin.

Picassova izložba u Klovićevim dvorima od 14. veljače

Posebnost zagrebačke izložbe Pabla Picassa, s remek-djelima iz pariškog Muzeja Picasso koja već tri godine putuju diljem svijeta, bit će dio posvećen njegovoj velikoj muzi i ljubavi, Hrvatici Dori Maar. Ratne godine koje je proveo u vezi s tom fotografkinjom, umjet-nicom i ženom srodnih političkih opredjeljen-ja, ljepoticom u koju se zaljubio posredstvom Man Rayove fotografije, snažno je utjecalo na Picassov život, ostavilo čitljiv trag u njego-voj umjetnosti te ga u našim očima nekom tajnom vezom vezalo za Zagreb, ističe se u najavi Galerije. Najavljena kao dosad najveća i najznačajnija izložba Picassovih djela u ovom dijelu Europe, izložba donosi 56 slika i skulp-tura te četrdesetak fotografija koje će nam “razotkriti životnu priču najvećeg umjetnika dvadesetog stoljeća”.

Poseban dio Picassove izložbe u Zagrebu posvećen Dori Maar

30 vodič 31.siječnja 2013.zagreb.hr

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJAZa dječje bolesti

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses. milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111Za dječju kirurgiju

- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica, Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av.

Gojka Šuška 6, 2902 444- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro,

Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva

19, 2431 390 i KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB

Merkur, Zajčeva 19, 2431 390- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC

Šalata, Šalata 2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica,

Vinogradska 29, 3787 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh,

Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica,

Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB

Merkur, Zajčeva 19, 2431 390- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb

- Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

- Črnomerec, Susedgrad, Zaprešić – OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

PSIHIJATRIJA- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12,

2333 233- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar,

Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica,

Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac,

Jordanovac 104, tel: 2385-100

STOMATOLOGIJAHitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Črnomerec, Medveščak, Trnje, Susedgrad,

Zaprešić i Trešnjevka - DZ Zagreb Centar Runjaninova 4/prizemlje, 4897-688, 4897 666

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6528 755

BOLNICEKBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hrDJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hrINST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hrKB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hrKB SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hrKBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hrKLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hrKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hrKLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovacKLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hrKLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hrKLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hrOPĆA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hrPSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomirPSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hrPSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: tajnistvo@djecja-psihijatrija.hrSPEC. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hrZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebroKBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hrPLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20)

SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554

SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE I MAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767USTANOVA ZA HITNU I MEDICINSKU POMOĆ ZAGREB, Heinzelova 88, Tel.: 6302 911, 94SANITETSKI PRIJEVOZ, 6302 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:psiho.pomoc@tesa.hrHRV. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, alzheimer@alzheimer.hrVETERINARSKA BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Lopatinečka 15 (Vrbani), Zagreb. Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak, srijeda (stručna pomoć udomiteljima) i četvrtak od 16 do 18.30 sati. Tel. 01/388 69 79SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: mirna-zona@zagreb.hrDOM ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:info@duga-zagreb.hrDUGIN TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788 KRIJESNICA - udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima, Prilaz Gjure Deželića 50, Tel.: 3770-022, 3770-477JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE, Tel.: 112SAVJETOVALIŠTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM I ČLANOVE NJIHOVE OBITELJ Kneza Mislava 7, utorkom i četvrtkom od 16 do 18,30 sati, tel: 4619-117; Zagrebačka 4a,Sesvete, ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18,30 sati, tel: 2058-868

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3Siget - Av. V. Holjevca 22Dubrava - Grižanska 4Kustošija - Ilica 301Trešnjevka - Ozaljska 1Borongaj - D. Budaka 17Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37Zaprešić - Trg žrtava fašizmaVelika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJAMirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; gradska-groblja@zg.t-com.hr;Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422 Markovo polje: 2008 436 Gornje Vrapče: 3455 652 Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408 Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani, Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091 4581-019

- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068 ili 091 4581 069

- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec, Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEELICOM d.o.o., Štefanovec 138, Službe za održavanje javne rasvjete, tel. 0800 10 15, javna.rasvjeta@elicom.hrŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hrELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: akz@akz.hrZET tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: zagvel@zv.hrGRADSKA PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159ZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)

GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz teškopokretnih i nepokretnih osoba tel. 098 275 130PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186TAXI Cammeo 060 7100 Eko 060 7777, 1414 Radio taxi 060 800 800, 1717

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured grado-načelnika i sve ostale gradske uredeOdbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5 tel. 610-1920odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866Ured komunalno redarstvo, tel. 610-1566, komunalno-redarstvo@zagreb.hr

POVJERENSTVO ZA ZAŠTITU PRAVA PACIJENATA GRADA ZAGREBA-Ignjata Đođića 26/I tel.6585060

4863 279

POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE GRADA ZAGREBA, Đorđićeva 26 tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30-20.00,sub. 7.30-15.00h)

POLIKLINIKA ZAGREB, Argetinska 2, 3832-354

KLUPSKASCENAAQUARIUS

AKC MEDIK@ATTACK!

KSET

Srijeda, 06.02.Filmske večeri u Močvari; 21.00

Četvrtak, 07.02.Podrži scenu!21.00

Petak, 08.02.Kultni slovenski rock reunion23.00

Subota, 09.02.

22.00

Četvrtak, 14.02.Svum: Spaljeno Valentinovo u Močvari; 21.30

TVORNICA

KAZALIŠTAHNK

VATROSLAVLISINSKI

KOMEDIJA

HISTRIONSKIDOM

KEREMPUH

HARD PLACE

MOČVARA

GAVELLA

MALA SCENA Petak, 01.02.Priča o kotaču18.30

Subota, 02.02.Iglica18.30

Petak, 08.02.Priča o svjetlu18.30

Subota, 09.02.Iglica18.30

ZEKAEM

ZKL

TREŠNJA

ŽAR PTICA

AVENUE MALL

ARENA IMAX

CINEPLEXX KAPTOL

KINABRANIMIR CENTAR

31vodič 31. siječnja 2013. zagreb.hr

VIDRA

Petak, 01.02.Break Da rules 23.00

Subota, 02.02.Funhouse23.00

Petak, 01.02.ZbeLeTron the 4th with Electrosexual 22.00

Subota, 02.02.Tamna tvar; 22.00

Petak, 08.02.Rude boys nighter Spremište & Samostalni referenti 22.00

Subota, 09.02.DUBstepKLUB; 23.00

Četvrtak, 14.02.The Smiths & Morrissey complete dejavu Romantic Valentines;

Subota, 02.02.In memoriam SID VICIOUS

Petak, 08.02.BOB MARLEY birthday party

Subota, 09.02.Fašnik by Mario Kovač

Petak, 01.02.Podrži scenu! 21.00

Subota, 02.02.Funk te jebo22.00

Utorak, 05.02.Beat City predstavlja 22.00

Petak, 01.02.Karma To Burn + Rozbub; 20.00

Subota, 02.02.Manntra 20.00

Četvrtak, 07.02.(Ne)normalni Balašević tribute Band; 20.00

Petak, 08.02.Replica20.00

Subota, 09.02.K pop Town 7 22.00

Utorak, 12.02.Mono (Tokyo) 20.00

Subota, 09.02.Neno Belan: Unplugged Valentinovo21.00

Četvrtak, 14.02.Massimo21.00

Petak, 15.02.Massimo21.00, koncert

Subota, 16.02.Dinosaur jr.20.00

Utorak, 19.02.Blackout hip hop presents: Sean Price21.00

Subota, 09.03.General Woo21.00

Petak, 01.02.Miro Gavran: Hotel Babilon, monokomedija20.00

Subota, 02.02.Miro Gavran “Lutka”,komedija; 20.00

Nedjelja, 03.02.Jazz Lisinski Mattias Ruegg; 20.00

Ponedjeljak, 04.02.Karlo Ivančić, klavir20.00

Utorak, 05.02.Dino Imeri, klavir 20.00

Srijeda, 06.02.Kazalište Planet Art - Stilske vježbe20.00

Četvrtak, 07.02.Majstorski ciklus Simfonijskog orkestra HRT-a19.30

Petak, 01.02.Gostioničarka Mirandolina; 19.30

Subota, 02.02.Labuđe jezero18.00

Nedjelja, 03.02.Stilske vježbe;19.30

Ponedjeljak, 04.02.Aida19.30

Utorak, 05.02.Labuđe jezero19.30

Srijeda, 06.02.Aida19.30

Četvrtak, 07.02.Labuđe jezero19.30

Petak, 08.02.Aida19.30

Subota, 09.02.Petar Iljič Čajkovski: Labuđe jezero18.00

Utorak, 12.02.Petar Iljič Čajkovski: Labuđe jezero; 18.00

Petak, 01.02.Četvrta sestra 19.30

Subota, 02.02.Fine mrtve djevojke 19.30

Ponedjeljak, 04.02.GK Sisak zagrebačka premijera: Krajolik pod oružjem; 19.30

Utorak, 05.02.Crne oči; 19.30

Srijeda, 06.02.Nosi nas rijeka; 19.30

Petak, 01.02.OperetniI Express 2013; 19.30

Subota, 02.02.OperetniI Express 2013; 19.30

Utorak, 05.02.Gubec-beg19.30

Srijeda, 06.22.Gubec-beg19.30

Subota, 09.02.Diplomac19.30

Petak, 01.02.Moj slučaj20.00

Subota, 02.02.Skupština20.00

Utorak, 05.02.Ni med cvetjem ni pravice; 20.00

Četvrtak, 07.02.Hercegovci za volanom; 20.00

Petak, 08.02.Gospodsko dijete20.00

Subota, 09.02.Hercegovci za volanom; 20.00

Utorak, 12.02.Teatar RugatinoJ. Petrović: Ljubav za početnike; 19.30

Četvrtak, 14.02.TEATROMANPrema knjizi Johna Graya; P. Dewandre: Muškarci su s Marsa, žene su s Venere; 20.00

Petak, 15.02.TEATROMANMuškarci su s Marsa, žene su s Venere; 20.00

Petak, 01.02.Gospođa ministarka

Subota, 02.02.Gospođa ministarka

Nedjelja, 03.02.Ne igraj na Engleze

Srijeda, 06.02.Gospođa ministarka

Četvrtak, 07.02.Čudo u Poskokovoj Dragi

Petak, 08.02.Krletka

Subota, 09.02.Ne igraj na EnglezePetak, 01.02.

Anton Pavlovič ČehovGaleb, 20.00

Subota, 02.02.Galeb; 20.00

Nedjelja, 03.02.Sada je, zapravo, sve dobro; 20.00

Utorak, 05.02.Sada je, zapravo, sve dobro; 20.00

Srijeda, 06.02.Ovo bi mogla biti moja ulica; 20.00

Petak, 15.02.Priča o vodi18.30

Subota, 16.02.Iglica18.30

Utorak, 19.02.Kraljevna na zrnu graška; 09.00

Srijeda, 20.02.JaTiOnoMi...10.00

Subota, 02.02.Regoč17.00

Nedjelja, 03.02.

17.00

Utorak, 05.02.Rent a friend15.00

Srijeda, 06.02.Rent a friend10.00

Petak, 01.02.Mrvice iz dnevnog boravka; 10.00

Nedjelja, 03.02.Naša je mama postala zmaj; 11.00

Ponedjeljak, 04.02.Naša je mama postala zmaj; 09.30

Utorak, 05.02.Lažeš Melita, 09.30

Srijeda, 06.02.Lažeš Melita, 09.30

Subota, 02.02.Postolar i vrag18.00

Nedjelja, 03.02.Udruga "Priroda kretanja"-plesna predstava; 19.00

Utorak, 05.02.Pepeljuga18.00

Srijeda, 06.02.Pepeljuga10.00

Petak, 01.02.Lincoln, drama, povijesni; 21.00

Subota, 02.02.U dobru i u zlu, drama komedija, 21.30

Nedjelja, 03.02.Jadnici, mjuzikl, drama; 20.00

Petak, 01.02.Sedam psihopata, krim komedija; 20.20

Subota, 02.02.Odbjegli Django ,akcijski triler, 23.00

Nedjelja, 03.02.Krš i lom 3D SINK., animirani; 15.00

Ponedjeljak, 04.02.Zero Dark Thirty, akcija, drama; 19.15

Utorak, 05.02.Svećenikova djeca,komedija21.00

Petak, 01.02.Parker, kriminalistički triler; 23.20

Subota, 02.02.Gangsterski odred, kriminalistička drama 23.00

Nedjelja, 03.02.Ivica i Marica:Lovci na vještice, fantazija, akcija 19.00 Ponedjeljak, 04.02.Moje najdraže čudovište 3D animirani, komedija, horor; 21.50

Petak, 01.02.Šangaj, drama 21.55

Subota, 02.02.Krš i lom, anim. komedija;11.50

Nedjelja, 03.02.Prelomilo se u četrdesetima; 15.05

Petak, 01.02.Nije svejedno!21.00

Subota, 02.02.Električni orgazam,koncert21.00

Petak, 08.02.Neno Belan:Unplugged Valentinovo; 21.00

r

Zagreb.hrNaručitelj:Grad ZagrebNakladnik:Medijska mreža d.o.o.Gundulićeva 45Zagreb

Za nakladnika:Branka Panić

Redakcija:Medijska mreža - Zagreb.hr

Gundulićeva 45, Zagrebtel. 01 555 1353e-mail: redakcija@mmreza.hre-mail: zagreb.hr@mmreza.hrTisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Radnička cesta 210ZagrebGlavna urednica:Andrea Latinovićandrea.latinovic@mmreza.hr

Goran Malnar

Oglasi i promocija:Marina Piršt: 01 555 13 64 m: 099 2298 168marina.pirs@mmreza.hr

Josipa Šolajosipa.sola@mmreza.hrAto Markinato.markin@mmreza.hrDorian Petrovićdorian.petrovic@mmreza.hr

Saša Zinaja

Tajana Tretnjaktajana.tretnjak@mmreza.hr

www.zagreb.hr

Fotogra�ja:

Mirjana Fijolićmirjana.fijolic@mmreza.hr

Gra�čka priprema i dizajn:

Novinari:

zadnja32 zagreb.hr31. siječnja 2013.

Nadvožnjak za TrnjeJoš ne znam, zašto skupljam,

k’o razbacane prnje,te mrvice samoće

sa stolova bohema,al’ odlazim, još uvijek,

na nadvožnjak za Trnje,i uzalud mi kažu

da mosta više nema...

Pa, zamotan u paru,u dim lokomotive,

na uspomeni stojim i drhturim od zime,

i putujem u sela,gdje vrtovi još žive

i hljebovi mirišui ognjišta se dime...

Posljednji pozdrav s nadvožnjaka,pjesnik ga piše, skitnica šalje,drugi su, davno, sišli s vlaka,a ja se, hrabro, vozim dalje.

Da izmjerim tu vječnostod “Kavkaza” do “Blata”,

s indeksom još praznim,a glavom tako punom,

da iskujem soneteod tuškanačkog zlata,

a jesen ih zameteu magle nad Jarunom...

da isprati me Ingeu staničnom bufetu,da govorim joj Tinai vjerujem u čuda...

Za odlaske je kasno,kavanu sada metu.Izvjetrit će toplinai nema više kuda...

Posljednji pozdrav s nadvožnjaka,pjesnik ga piše, skitnica šalje,drugi su, davno, sišli s vlaka,a ja se, hrabro, vozim dalje.I stižem, s bocom mlijeka,

na pulferu šodrašau podstanarske zime,

u zrinjevačke kiše...

I ponovo je toplo u mirisima”Kraša”,ozvjezdilo se jutroi prosulo sitniše...

A ja ih brižno kupim,k’o razbacane prnje,

i što se više troše,to se više zlate.

I vlakove i jutrai nadvožnjak za Trnje

i uspomene nižem u ogrlicu za te.

Posljednji pozdrav s nadvožnjaka,pjesnik ga piše, skitnica šalje,drugi su, davno, sišli s vlaka,a ja se, hrabro, vozim dalje.

Drago Britvić (1935.- 2005.)