PATRONAŽNA ZDRAVSTVENA NJEGA

Mr sc. dr Sanja Tešanović Specijalista porodične medicine

Sestrinski pregled djeteta

• Sestra obraća pažnju na kožu djeteta radi ojeda, pupak, sluznicu oka, nosa i usta, ev. porođajne traume, kongen. anomalije, stolicu djeteta, pri svakoj posjeti radi se toaleta pupka

• Kupanje, previjanje,oblačenje i prvi podoj • Nakon 24 sata da bi dojila dijete majka treba

da: opere ruke, dojku, zauzme određeni položaj, dijete prisloni uz dojku, pokuša izazvati refleks sisanja-stavi bradavicu u usta, doji 10-15 min.

• Stavi dijete u odgovarajući položaj radi izbacivanja zraka, izdoji višak mlijeka

• Sestra pokaže majci postupak dojenja kod ragada ili uvučenih bradavica

• Nakon podoja majka vrši toaletu dojke • Dijete se nakon 12 sati po porođaju vakciniše

BCG vakcinom i prva doza hepatitisa B vakcine • Da je dijete vakcinisano sestra upisuje u karton

ili knjižicu vakcinacija

Higijenske prilike u kući

• Sestra informiše o čistoći kuhinje, načinu odlaganja smeća , čistoći nužnika, načinu čuvanja hrane, da majka odvoji suđe za pripremu dječje hrane

• Sestra je mnogo postigla ako uspije promijeniti loše navike

• Provjerava da se pesticidi, kiseline drže van dohvata djece

Dalje posjete novorođenčetu

• Dopune se podaci koje sestra nije uspjela dobiti prilikom prve posjete

• Za vrijeme zadnje posjete sestra treba upoznati majku sa potrebom davanja voćnih sokova, izvođenjem djeteta na zrak, dolaženja u savjetovalište

• Dogovara vrijeme slijedeće posjete

Zdravstvena zaštita nedonoščadi

• Svako živorođeno dijete čija je porođajna težina ispod 2500 grama, a visina ispod 48 cm smatra se nedonošenim

• Nedonoščad rođena ispod 1800 grama tzv. grupa “non viabl”njeguje se u bolnici, jer zahtjeva smještaj u inkubatoru

• Nedonoščad rođena iznad 1800 grama mogu se njegovati kod kuće uz uslov da nisu bolesna i da imaju razvijene reflekse sisanja i gutanja

Rad patronažne sestre u zaštiti nedonoščadi

1. Smjestiti dijete u posebnu prostoriju, sklona su infekciji, zbog manjka antitijela • Sestra nosi masku za usta i nos i pregaču • Sestra treba upozoriri majku da pelene i rublje

mora redovno prati, peglati, držati u posebnom prostoru, koji mora održavati čistim i povremeno ga dezinfikovati.

2. Sestra daje savjete o utopljavanju nedonoščeta i održavanja TT od 36,5-37,5 C • Soba u kojoj boravi nedonošče mora imati temp. između 22 i 24 stepena C • Podučava majku kako spremiti nedonošče npr. ljekaru ili u bolnicu • Ukazati na štetnost prelaganog oblačenja, a i pregrijavaja djeteta utopljavanjem

3. Prostorija u kojoj boravi nedonošče mora biti zračna sa dovoljnim postotkom relativne vlage (50-60%) 4. Sestra daje majci upute o ishrani nedonoščeta • Potrebe za bjelančevinama u obliku

aminokiselina su 1-1,5%, bilo da mu damo 10% kravljeg mlijeka od ukupne količine majčinog mlijeka (kravlje mlijeko ima više bjelančevina), kod nedonošene djece je snižena podnošljivost prema hrani,oprez proliv

• Sestra pomaže majci da nabavi majčino mlijeko od druge žene barem u prvih mjesec dana, nakon mjesec daje se Humana (humanizirano kravlje mlijeko u prahu) ili ako ga majka ne može nabaviti daje razrijeđeno kravlje mlijeko sa dodatkom kazeina

• Prvih 4-6 sedmica daje Humanu 0, postepeno prelazi na Humanu 1 i nakon 2 mjeseca na Humanu 2

• Količina hrane koju nedonošče mora konzumirati je individualno

• Davati količine koje je ljekar odredio u porodilištu, postepeno povećavati po 5-10 grama

• Sestra mora upozoriti majku na mogućnost respiracije, ako dijete poslije hranjenja ne stavi da leži na stranu

5. Sestra pregleda kožu, sluznicu, grlo i tjeme djeteta, pupak i izvrši toaletu pupka • Pokaže majci kako će prati dijete, mjeriti tt • Na kraju sestra pregleda grudi babinjari i daje savjete u vezi održavanja higijene dojki, pregleda međicu, izvrši toaletu, dati upute o higijeni lohija • Sljedeća posjeta je za dan dva, najkasnije za nedelju dana, sestra daje savjete o preven.rahitisa i davanja vit. C

• Profilaksa se vrši kontinuiranim davanjem vodene otopine vit. D svakodnevno do 7 kapi

• Uz vit. D majka daje i kalcij tbl., C vit. se unosi u obliku voćnih sokova (limun, naranča,jabuka, šipak..), počinje sa par kapi, postepeno se kol.povećava

• Nakon što otpadne pupčana vrpca sestra okupa dijete na temp. od 24-26 stepeni i vode između 37 i 38 stepeni

• Sestra mora posjetiti nedonošče najmanje 4 puta mjesečno do navršenog trećeg mjeseca života, zatim jednom mjesečno do navršenog 6 mj.,a do kraja prve godine prema potrebi

• Sestra ne smije predvidjeti ev. anemiju zbog slabijeg deponovanja željeza u trudnoći-prelazi iz majke u fetus zadnje sedmice trudnoće

• Težinu treba kontrolisati svake sedmice prva 3 mj.života

Rad patronažne sestre u zaštiti dojenčadi

• Dojenčad su djeca od navršenih 28 dana do 12 mj. starosti, to doba karakteriše nagli rast i razvoj

• Sestra kontroliše njegu djeteta i saje savjete • Kontroliše način ishrane, daje savjet o

sunčanju djeteta, utiče na mijenjanje loših higijenskih navika u porodici, upozorava na potrebu sprečavanja razvoja rahitisa i anemije, uspostavljanje odgovarajućeg ritma života kod djeteta, ugovara slijedeću posjetu

Sestrinski pregled djeteta

• Prilikom pregleda sestra se informiše o stanju kože i sluznica, eventualnim povraćanjima, stolici djeteta i opštem fizičkom i psihičkom napretku, kod sumnje na bolest šalje dijete ljekaru

• Njega i ishrana djeteta • U to doba dijete uz majčino mlijeko dobija i

voćni sok, sestra motiviše na što duže dojenje i pomaže u pripremi hrane, ako se hrani na bočicu sestra ukazuje na potrebu pranja..

Sprečavanje oboljevanja od rahitisa i anemije

• Sestra krajem novorođenačkog perioda upućuje majku u savjetovalište za djecu

• Majka dobija lijek za sprečavanje rahitisa i anemije, ako dijete ne može dobiti injekciju kalciferola u savjetovalištu, sestra ga daje kod kuće

• Sestra daje savjet o postepenom sunčanju i boravku djeteta na svježem vazduhu

Posjeta u trećem mjesecu starosti dojenčeta

• Sestra vrši pripremu za vakcinisanje djeteta • Upoznaje majku sa potrebom davanja supica • Sestra mora znati kalendar vakcinacije kojeg

donosi svake god. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i upoznati majku o obavezi za vakcinacijom, upozoriti da će biti vakcinisano samo zdravo dijete, upozoriti majku o ev. pojavi temp.,slabijeg apetita, razdražjivosti djeteta

Dalje posjete do navršene godine dana

• Broj posjeta sestre dojenčetu zavisi o radu dispanzera i savjetovališta za djecu na nekom području

• O mortalitetu i morbiditetu na određenom području

• O broju patronažnih sestara zaposlenih na određenom području

• Ako majka dolazi redovno u savjet. jednom mjesečno sestra nema potrebe posjetiti dojenče kada navrši 3 mj.(osim loše njege,bol.)

Dob malog djeteta i patronažna sestra

• Dob malog djeteta računa se do navršene 3 god. starosti

• Sestra malo dijete posjećuje svaka 3 mj. Za vrijeme posjete sestra:

• Prati promjene u porodici, informiše se o zdravs. stanju djeteta i ostalih članova porodice, kontroliše higijenu djeteta i okoline

• Daje savjete o pravilnoj ishrani, vakcinaciji, prati odgoj djeteta i savjetuje roditelje

• Sestra prati opšte promjene (ko čuva dijete, dolazak babe,dede, odlazak majke na rad),i informiše o zdravst. stanju svih članova porod.

• Prehrana djeteta- sestra daje savjete kako napraviti kvalitetne obroke, ako je porodica siromašna dobra zamjena za meso su jaja ili sir

• Revakcinacija- sestra mora dati informaciju o mjestu, datumu i vremenu revakcinacije

Patronažna sestra i zaštita predškolskog djeteta

• Predškolskim djetetom smatra se dijete sa navršene tri god., sve do polaska u školu, sestra posjećuje dijete svaka 3 mj. Za vrijeme posjeta sestra kontroliše zdrav. stanje, promjene u porodici, način ishrane, ličnu higijenu, higijenu okoline, upozorava na revakc.,prati psihomotorni razvoj djeteta, pripremu za školu

Porodica sa nesređenim prilikama

• Nezaposlenost, bolest, djeca rastavljenih roditelja, vanbračna djeca, prostitucija, alkoholizam

• Djeca se smještaju u dječiji dom, drugu porod. • Potrebna saradnja sa centrom za socijalni rad,

crvenim krstom..tako da može predlagati djeci ljetovanje, oporavak, dodjelu pomoći u novcu, hrani, odjeći

Kontrola psihomotornog razvoja djece

• Norme ponašanja su podijeljene prema tromjesečjima , dijete određene dobi mora znati najmanje 4 zadatka

• Kraj prvog tromjesečja • Drži glavu uspravno i čvrsto ako se pridržava u

sjedećem položaju • Leži na trbuhu, podiže glavu i ramena od

podloge • Čvrsto drži zvečku i nehotice njom trese

• Okreće glavu da bi pogledom slijedilo predmet koji se udaljava i nestaje polagano

• Smješi se poznatim osobama • Igra se ručicama i posmatra ih, guče

izmjenjujući samoglasnike i suglasnike • Kraj drugog tromjesečja • Kad ga držimo uspravno podupire se nogama • Sjedi duže vremena uz oslonac • Grabi predmte sa stola kad ih ugleda

• Pruža ruku prema predmetu kad mu ga damo • Smije se i guče hvatajući igračke • Razlikuje poznate osobe od nepoznatih • Oglašava se kad mu se govori • Kraj trećeg tromjesečja • Sjedi samo bez pomoći, premješta igračke iz

ruke u ruku, prevrće lončić, uzima za ručku • Uzima bombon sa stola palcem i kažiprstom,

reaguje na poznate riječi, govori 1 riječ

Kraj četvrtog tromjesečja

• Hoda uz pridržavanje, uspravlja se samo iz sjedećeg u stojeći položaj, stavlja predmet u lončić, oponaša odraslog, donosi predmet na pokret, ponavlja čin koji izaziva smijeh prisutnih, oponaša zvuk koji čuje

• Sa 18 mjeseci • Hoda samo, hoda uspravno uz stepenice kada

se drži za ruku, stavlja predmete u lončić, šara sam, pokazuje prstom šta želi, čuva čašu dok pije, govori najmanje 5 riječi

Sa 2 godine

• Penje se i silazi niz stepenice, udara nogom loptu kad se kaže, okreće listove knjige, oponaša radnje odraslih, služi se kašikom, sklapa rečenicu od najmanje 2 riječi

• Sa 3 godine • Zna pokazati gdje su usta, oko, uho, nos, zna

nacrtati vodoravnu i uspravnu crtu i krug, zna kako se zove

• Sa 4 godine- zna da li je muško ili žensko, zna crtati kvadrat, zna odgovor na- šta radiš..

Sa 5 godina

• Zna brojati do 4, nacrtati trokut, zna čemu služi olovka, čaša, stolica

• Sa 6 godina • Zna brojati do 13, zna koja je desna, a koja

lijeva ruka, zna nacrtati dijamant • Odvajanje majke od djeteta u dobi od 6 mj. do

5 god. oštećuje dijete u njegovom psihičkom razvoju, za pripremu za školu dijete ne učiti na silu slova, nego da što više radi samostalno

Posjeta patronažne sestre bolesnom djetetu

• Da bi sestra na vrijeme došla kod bolesnog djeteta ,mora biti obavještena preko ljekara

• Sestra može dati lijek bolesnom djetetu, previti ranu, uzeti materijal za pretrage

• Ako sestra radi na selu mora biti vješta kod opekotina, zmijskog ujeda, kod zapadanja stranog tijela, ugriza psa, krvarenja, fraktura, otvorenih rana

Patronažna zdravstvena zaštita starijih osoba

• Starost nije bolest, kakav je bio prije stav (Senatus ipsa morbus), starost je kontinuirano nezaustavljiv biološki proces, gdje dolazi do smanjenja regeneracijske sposobnosti tkiva. U starosti dolazi do: smanjenja glija stanica koje budu zamjenjene sa satroglijama

• Smanjenja vegetativnih funkc. kod čula vida i sluha

• Atrofija mišićnog tkiva, atrofija i hipotrofija distalnih okrajaka na ekstremitetima

• Pad funkcije polnih žlijezda, žlijezda sa unutraš.lučenjem (hipofiza, štitna, paratir. nadbubr. žlijezda, pankreas)

• Gubitka kolagena, zglobovi su ograničeniji za pokrete, nastaje starački reumatizam

• Pojava degenerat. procesa na zidovima krvn. sudova-ateroskleroza

• Vaskularne promjene dovode do infarkta, CVI,porem.funk.bubrega, polineuropatije

• Prema svjetskim statistikama oko 90% starijih mogu da žive sami u kući, oko 4% sami uz organizovanu socio med. pomoć, oko 6% bi se trebalo smjestiti u staračke domove

• Starački domovi su kategorizovani- prvi tip je tip A u kome borave relativno zdrave osobe

• Drugi tip je tip B u koji se smještaju osobe sa srednjim stepenom oštećenja fiziol. funk. ili psihički ometene

• U gerijatriji postoji primarna i sekundarna profilaksa. Primarna profilaksa- postupci spriječavanja bolesti i stanja koja izazivaju patološko starenje. Sekundarna profilaksa- prevencija nastanka bolesti koje su vezane za treću životnu dob, a ubrzavaju starenje

• Faktori rizika koji izazivaju patol.starenje: • Arterioskleroza, hipertenzija, bolesti srca, DM,

HLD, gojaznost, pušenje, nepravilna ishrana, nesanica,stres, depresija

• Sekundarna prevencija bi bila uvođenje dijatetskog režima, vježbanje, radne terapije, boravak u svom stanu, posjete prijateljima, tel.pozivi, komunikacije..

• Sa rehabilitacijom kod starije osobe postižemo • Reaktivacija (fizička i psihička aktivnost) • Resocijalizacija (postavljanje socij. kontakta) • Reintegracija (ponovno uključenje u socij.

sredinu

Pregled stanja bolesti koje treba očekivati kod starih i starijih

• A. Stanja poremećene svijesti -epilepsije, smanjena cirkul. mozga, anemije, otežano uriniranje, porem. rada srca, psihogena stanja, metabolička stanja (dijab. ketoacidoza, hipoglikemija, uremijska stanja, hiper/hipokalcemija)

• B. Cerebrovaskularne bolesti -inzult ishemijskog tipa-tromboza,embolija, operacije

• CV inzult hemorag. tipa- intracereb. hemoragije, subarahnoidalne, TIA

• C. Parkinsonizam- primarni idiopatski • Degenerativni porem. sa parkinsonizmom

Alzheimerova bolest, kortiko-bazalne degener. • Parkinsonizam poznate etiologije • D. Poremećaj hoda, ravnoteže i sklonost padu-

poremećaj hoda, ravnoteže, padovi mogu biti rezultat bolesti ili oštećenja CNS-a

• E. Oštećenje funkc. ruke- uzroci mogu biti: a)neurogeni: ošteć. centralnog neurona, b)miogeni: MG, reumatske mialgije

• c) artrogeni: zapaljenski proces u kapsuli zgloba

• F. Posljedice povrede CNS-a: povrede se dijele na kraniocerebralne i povrede kičmene moždine

• G. Poremećaji vida • Epizodični poremećaji vida, perzistentni i

progresivni poremećaj vida, diplopije • H. Sindrom bola

• I. Psihički poremećaji • Akutna konfuzna stanja (uzroci-vaskularni,

metabolički, tumori mozga, sepsa), stanje demencije (depresija, psihotična stanja)

• J. Srčane bolesti- ishemijska srčana bolest, AP, AIM, srčana insuf., poremećaji ritma, valvularne bolesti, cor pulmonale, infekt. endokarditis

• K. Bolesti organa probave • Bolesti jednjaka (disfagija, GERB, Ca), bolesti

želudca (ak. erozivni gastritis, ulkusna bol., Ca) • Bolest debelog crijeva (opstipacije, ulcer.

kolitis, divertikuloze, polipoze) • Bolesti jetre, gušterače, žučne kese • L. Bolesti respir. trakta (brohitis, pneumonije,

pleur. izljevi, HOBP, Astma bronh., Ca bronha, plućna insufic.

• LJ. Bolesti slušnog aparata- fiziol. nagluvost

Ishrana u staroj i starijoj dobi

• Zbog poremeć. metabolizma dolazi do ubrzanog nastanka arterioskleroze, HTA, koron.insufisc.,DM. Smanjuje se unos minerala i vit. iz grupe B comp. i C. vit. Hrana se mora uzimati u 5 obroka sa razmakom 3-3,5 sata.

• Namirnice koje se preporučuju starim istarijim osobama su: meso mlađih životinja, peradi, ribe, mliječni proizvodi: pola L. mlijeka i više dnevno, sirevi, ulje: od kukuruznih klica, suncokretovog sjemena, bez prženja, dodavati ga hrani koja se kuva u vodi

• Maslac: ograničiti unos, kod jela ne zagrijavati • Margarin: samo obogaćen esencijalnim

masnim kis. i vit. • Šećer: uzimati ga u medu, saharin, sorbitol, • Voće i povrće: uzimati ga u svježem stanju,

isječeno • Hljeb: od neprosijanog brašna, mekinja • Kuhinjska so: uzimati u ograničenim količin.

HVALA NA PAŽNJI!