partner na implementaciji - zamisli 2030

Onima koji žive u ekstremnom siromaštvu potreban je inkluzivni iodrživi rast kako bi zaobišli siromaštvo i nastavili napredovati.

0 10 20 30 40

Supsaharska Afrika

Okeanija

Centralna i Južna Azija

Sjeverna Afrika i Zapadna Azija

Karibi

Istočna i Jugoistočna Azija

Od 2000. godine, globalna stopa siromaštva je prepolovljena.Međutim, potrebni su pojačani napori kako bi se povećali prihodi,ublažile patnje i izgradila otpornost za 783 miliona pojedinaca koji idalje žive u ekstremnom siromaštvu.

Na osnovu podataka iz 2015. godine, stopa siromaštva u BiH je iznosila16,9%, gdje je stopa siromaštva starih iznosila 19,6%, a udio siromašnedjece u domaćinstvu iznosio je 18,7%.*

Proporcija ljudi koji žive sa manje od $1,90 na dan (%) **

*2019, Dobrovoljni izvještaj BiH u provođenju Agende 2030. i Ciljeva održivog razvoja** 2018, odabrane regije, UN SDG Izvještaj za 2019. godinu

Partner na implementaciji

U posljednjih 20 godina, broj pothranjenih ljudi je gotovo prepolovljen.Međutim, glad, nesigurnost pristupa hrani i neuhranjenost se morajuokončati jednom za sva vremena. Prema podacima MICSa IV iz 2011.godine, 2% djece mlađe od pet godina u BiH klasificirano je kaopothranjeno, dok je manje od 1% djece uzrasta do pet godina ozbiljnopothranjeno. 9% romske djece mlađe od pet godina u BiH klasificirajuse kao pothranjena (četiri puta više od njihovih neromskih vršnjaka).*

Prisutnost neuhranjenosti (% populacije)**

0 10 20 30 40 50 60 70

Centralna Afrika

Haiti

Avganistan

Venecuela

Indija

Južna Afrika

*2019, Dobrovoljni izvještaj BiH u provođenju Agende 2030. i Ciljeva održivog razvoja**2016-2018, odabrane države i regije, FAO, Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a. 2019

Da bi se smanjila glad i pothranjenost, potrebna je održivapoljoprivreda i akvakultura. To uključuje sudjelovanje malihpoljoprivrednika, kao i učinkovitih sistema proizvodnje hrane ikorištenja tehnologije za konzerviranje hrane.


Moramo se angažovati u međunarodnoj saradnji, širiti novepoljoprivredne tehnologije i opremu, kao i razvijati adekvatnuinfrastrukturu za pomoć malim proizvođačima prehrambenihproizvoda.

Prinos žitarica (kg po hektaru)*

Niska poljoprivredna produktivnost i slaba tržišna povezanost i daljepredstavlja prepreku ka održivom razvoju u zemljama u razvoju, tepredstavlja jedan od glavnih razloga za rast broja ljudi pogođenihglađu (821 milion ljudi u 2017. godini).

0 2 4 6 8

Sjeverna Amerika

Latinska Amerika & Karibi

Evropa & Centralna Azija

Južna Azija

Arapski svijet

Supsaharska Afrika

*2017, odabrane regije, Svjetska banka : FAO, elektronski dokument i web stranica


Moramo pronaći način kako sisteme proizvodnje hrane učinitiodrživijim, a istovremeno biti u mogućnosti hraniti rastuću svjetskupopulaciju. Također, moramo primijeniti fleksibilne poljoprivredneprakse za povećanje produktivnosti i proizvodnje, koje pomažu uodržavanju ekosistema, koje jačaju kapacitet za prilagođavanjeklimatskim promjenama, ekstremnim vremenskim uslovima,sušama, poplavama i ostalim elementarnim nepogodama, odnosnokoje progresivno poboljšavaju kvalitet zemljišta.

Unos fosilne energije po kilogramu (kg) proizvodnje proteina poizvoru (MJ)*

385

340

255

120

2010

Govedina Piletina Losos Cvrčci Soja Mahunarke

*2016, Worldwide, Lux Istraživanje, Statista: predviđanja. 2016

Naši trenutni sistemi proizvodnje prehrambenih proizvoda su veomaneodrživi. Globalni prehrambeni sistem odgovoran je za 20% ukupnihemisija sa efektom gasova staklene bašte i uzrok je degradacije tla izemljišta koja direktno utiče na opstanak preko 1,5 milijardi ljudiširom svijeta. Dramatični porast potrošnje energije, gnojiva,herbicida, kao i stočne hrane, vode, te međugradskog transporta,predstavlja značajne komponente ovog problema.


Trebamo blagovremeno razmotriti pristupe informacijama o tržištuhrane, uključujući rezerve hrane i cijene, kao i pristupe zaosiguravanje efikasne cijene prehrambenih roba.

Proporcija zemalja koje bilježe visoke / umjereno visoke anomalijecijena hrane (%)*

0 5 10 15 20 25 30 35

Južna Azija

Evropa

Sjeverna Afrika

Supsaharska Afrika

Latinska Amerika

Sjeverna Amerika

*2017, odabrane regije, UN SDG Izvještaj o napretku za 2019. godinu, Specijalno izdanje, Statistički Aneks

Nesigurnost u pogledu cijena hrane, rezervi i zaliha, te drugihinformacija o tržištu hrane i dalje predstavlja prepreku malimpoljoprivrednicima za planiranje buduće proizvodnje u skladu satržišnim potrebama, a zajednicama u predviđanju i smanjenjuvjerovatnoće gladi.


Napredak mora biti ubrzan putem istraživanja i razvoja za prevencijui liječenje bolesti, čineći zdravstvenu njegu pristupačnijom.

Stopa smrtnosti kod djece mlađe od 5 godina (smrtnost po 1.000živorođenih)*

Tokom proteklih 15 godina, broj smrtnih slučajeva tokom periodadjetinjstva je skoro prepolovljen, a ostvaren je veliki napredak upovećanju životnog vijeka. Međutim, svake godine, 6 miliona djece idalje umire prije svog petog rođendana, te milioni njih još uvijekbespotrebno pate od preventivnih i izlječivih bolesti. Ovakva vrstanepotrebne patnje se mora okončati.

Stopa dojenačke smrtnosti u BiH se smanjuje, i to sa 7,5/1.000živorođenih (2006.) na 5,9 promila (2016.), dok je u RS-u smanjena sa4,8 promila (2006.) na 2,4 promila u 2016. godini, a u FBiH u 2016.godini ta stopa je iznosila 4,8 promila dok je u 2017. godini iznosila 4,2promila.*

75,9

43,7

22,624

17,79 5,7

SupsaharskaAfrika

Južna Azija Okeanija Bosna iHercegovina*

LatinskaAmerika

Istočna Azija Evropa &SjevernaAmerika

*Romska dojenčad - 2019, Dobrovoljni izvještaj BiH u provođenju Agende 2030. i Ciljeva održivog razvoja**2017, odabrane regije, UN SDG Izvještaj o napretku za 2019. godinu, Specijalno izdanje, Statistički Aneks


Trebamo ponovo razmotriti kako ćemo smanjiti, spriječiti i tretiratiove bolesti, kao i ponašanja koja ih uzrokuju.

Došlo je do neviđenog povećanja broja ljudi koji umiru od dijabetesa,kardiovaskularnih (CVD) i hroničnih bolesti pluća i raka u posljednjihnekoliko godina (tzv. nezaraznih bolesti). Na globalnom nivou, u 2012.godini nezarazne bolesti su odgovorne za 68% svih smrtnih slučajevau starosnoj dobi do 70 godina – povećanje sa 60% u 2000. godini. Ovebolesti su povezane sa nezdravim stilom života, koji čine fizičkaneaktivnost, nezdrava ishrana, konzumiranje duhana i alkohola. UBiH, najveći udio smrtnosti od nezaraznih bolesti je povezan sakardiovaskularnim oboljenjima – 51,8%. *

Smrtnost od CVD-a, raka, dijabetesa ili hroničnih respiratornihbolesti (% 30-godišnjaka koji bi umrli prije 70.-og rođendana odnavedenih bolesti).**

23%21%

17%15%

13%11%

Indija SupsaharskaAfrika

Kina SjedinjeneAmeričke Države

Evropska Unija Danska

*2019, Dobrovoljni izvještaj BiH u provođenju Agende 2030. i Ciljeva održivog razvoja**2016, odabrane države i regije, Svjetska banka: WHO, Globalni Zdravstveni opservatorij podataka


Pojačati prevenciju zloupotrebe supstanci i liječenje posljedica takvezloupotrebe, što obuhvata i zloupotrebu opojnih droga i štetnuupotrebu alkohola.

Godišnja konzumacija alkohola po glavi stanovnika (litre čistogalkohola). *

Zloupotreba droge i alkohola nosi obimne negativne posljedice zazdravlje pojedinca, njegovu dobrobit i društvenu odgovornost (premaporodici, prijateljima, itd.). Na globalnom nivou, štetno korištenjealkohola rezultira smrću 3,3 miliona ljudi svake godine, a brojsmrtnih slučajeva uzrokovanih zloupotrebom droge povećan je za60% - sa 105.000 slučajeva u 2000. godini, do 168.000 slučajeva u 2015.godini.

10,7

8,66,9

6,5

4,3

0,6

Evropa iSjevernaAmerika

Okeanija LatinskaAmerika

SupsaharskaAfrika

Južna Azija Sjeverna Afrika



Važan uzrok nezgoda je nedostatak pažnje. Potrebno je ponovorazmotriti naše transportne politike i sisteme sa povećanim fokusomna saobraćajnu bezbjednost i zaštitu ranjivih korisnika saobraćajapoput pješaka, biciklista i motociklista, kao i tehnološka poboljšanjakoja mogu smanjiti broj žrtava u saobraćaju.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), povrede dobivene usaobraćajnim nesrećama uzrokuju 1,3 miliona smrtnih slučajevasvake godine širom svijeta. To znači da jedna osoba pogine svakih 25sekundi. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine,u 2018. godini dogodilo se ukupno 36.541 saobraćajna nesreća od kojihje zabilježeno 10.387 ozlijeđenih te 279 poginulih osoba.*

Smrtnost uzrokovana povredama dobivenim putem saobraćajnihnesreća (po 100.000 ljudi)**

27

2119

15,7

117,4

5 3

SupsaharskaAfrika

Indija Kina Bosna iHercegovina

SjedinjeneAmeričke

Države

Srbija EvropskaUnija

Danska

*Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: SAOBRAĆAJ, 2019, TB 20, Tematski bilten, ISSN 1840-104X, 2020**2016, odabrane države i regije, Svjetska banka: WHO, Global Izvještaj o statusu saobraćajne sigurnosti, 2018


Telemedicina, podrška i fleksibilno mikrofinansiranje te programimjera, između ostalog, mogu suzbiti jaz između bolesti i potrebnemedicinske pomoći.

Neke razvijene zemlje imaju besplatne sisteme zdravstvene zaštite,ali globalno, više od 2 milijarde ljudi nema pristup osnovnim ipristupačnim lijekovima i medicinskoj pomoći koja uzrokuje patnju ipreranu smrt.

Broj ljudi (u milionima) koji troše više od 25% potrošnje domaćinstvaili prihoda na „out-of-pocket“ troškova na liječenje*

*2015, odabrane regije, Svjetska banka: Globalno izvještavanje o praćenju finansijske zaštite u zdravstvu, 2019

8072

18 15 10 3

Istočna Azija &Pacifik

Južna Azija SupsaharskaAfrika

LatinskaAmerika &

Karibi

Evropa iCentralna Azija

SjevernaAmerika


Moramo otključati potencijal ljudi razmatranjem novih načina učenjai saradnje među kompanijama, vladama, edukatorima i drugimakterima.

Pristup kvalitetnom obrazovanju je ključ ličnog i profesionalnograsta koji otvara svijet mnogih mogućnosti. Od 2000. godine,postignut je ogroman napredak u ostvarivanju cilja univerzalnogosnovnog obrazovanja. Devet od deset djece pohađa školu u regijamau razvoju, a globalni broj djece koja ne pohađaju školu je skoroprepolovljen. Ipak, milioni djece još uvijek nemaju pristupkvalitetnom obrazovanju, razvijanju vještina i/ili obukama potrebnimza pronalazak pristojnog zaposlenja ili ulaska u poduzetništvo.

Broj online kurseva (Massive Open Online Course) ponuđenih naglobalnom nivou*

*2018, Class Central MOOC Izvještaj

6.850

9.400

11.400

2016 2017 2018


Moramo osigurati da svi učenici steknu znanje i vještine potrebne zapromovisanje održivog razvoja, uključujući obrazovanje za vođenjeodrživog stila života, poduzetništva, ljudskih prava, rodne jednakosti,kozmopolitizma i vrednovanje kulturalne različitosti.

Obrazovanje je ključni pokretač mnogih Ciljeva održivog razvoja(SDG-ova), ali ipak su naši trenutni obrazovni sistemi ograničeni upostizanju ovih ciljeva te ne omogućavaju potrebne mjere zadjelotvorno rješavanje izazova sa kojima se čovječanstvo suočava.

*2018, Class Central MOOC Izvještaj

6.850

9.400

11.400

2016 2017 2018


Broj online kurseva (Massive Open Online Course) ponuđenih naglobalnom nivou*

Moramo smisliti načine za osnaživanje žena, kako bi mogle dobiti istaprava i mogućnosti kao i muškarci.

Mnogo više djevojaka danas pohađa školu u odnosu na 2000. godinu,te je većina regija dostigla rodni paritet u osnovnom obrazovanju.Također, u mnogim zemljama žene imaju veće mogućnosti nego ikadaprije. Međutim, rodna nejednakost je i dalje prisutna u većini dijelovasvijeta, te je uskraćivanje jednakih prava žena ujedno i uskraćivanjeprilike polovini svjetske populacije da živi život na najbolji mogućinačin.


Pravni okviri koji promovišu, provode i nadgledaju rodnuravnopravnost (%)*

Regije Oblast 1:

Sveobuhvatnipravni okviri i

javni život

Oblast 2:

Nasilje nad ženama

Oblast 3:

Zaposlenje i ekonomske

koristi

Oblast 4:

Brak i porodica

Svijet 67,8% 73,9% 71,3% 76,4%


Moramo otvoreno rješavati ovaj problem i eliminisati sve oblikenasilja nad ženama i djevojčicama u javnoj i privatnoj sferi,uključujući trgovinu ljudima, odnosno seksualnu eksploataciju idruge oblike eksploatacije.

Procjenjuje se da je 35% žena širom svijeta doživjelo fizičko i/iliseksualno intimno nasilje ili seksualno nasilje od strane nepartnera unekom trenutku svog života. Druge nacionalne studije pokazuju da jedo 70% žena doživjelo fizičko i/ili seksualno nasilje od jednog bliskogpartnera u svom životu.

*2010-2014, odabrane države, UN Statistički odjel za nasilje nad ženama, portal podataka, 2016

Proporcija žena podvrgnuta fizičkom i/ili seksualnom nasilju odstrane sadašnjeg ili bivšeg intimnog partnera u prethodnih 12 mjeseci(%)*

51%46%

37%

11% 11%

4%

Bangladeš Avganistan Kolumbija Turska Nigerija Danska


*2011-2015, odabrane države, Svjetska banka: Nacionalni statistički uredi ili nacionalna baza podataka i publikacije koju je sastavio UN-ov ured za statistiku.

Proporcija vremena provedenog na neplaćenom radu u kućanstvu injezi (% od 24 h dnevno)*

30

15

12

18

21

10 12

4 7

3

Meksiko Norveška Tajland Grčka Maroko

Žene Muškarci

Porodične dužnosti i formiranje porodice jednaka su odgovornost zamuškarce, kao i za žene, ali u mnogim društvima se taj posao jošuvijek smatra odgovornostima žena, što ujedno ometa njihovo pravona slobodan izbor. To je slučaj za mnoge neplaćene poslove,uključujući zadatke održavanja domaćinstava, porodiljskog odsustvai sveukupne odgovornosti u odgoju djece.

Trebamo prepoznati i vrednovati neplaćeno staranje i rad u okvirudomaćinstva kroz osiguravanje javnih usluga, infrastrukture ipolitike socijalne zaštite, te kroz promovisanje zajedničkeodgovornosti u domaćinstvu i porodici, na način koji je prikladan uodređenoj državi.


Trebamo osigurati da žene u potpunosti i djelotvorno učestvuju iimaju jednake mogućnosti u rukovođenju na svim nivoimaodlučivanja u političkom, privrednom i javnom životu.

Muškarci uglavnom nastavljaju da drže najutjecajnije pozicije nasvijetu. U većini od 67 zemalja sa podacima od 2009. do 2015. godine,manje od jedne trećine visokih i blisko-upravnih pozicija drže žene.Prema podacima Udruženja poslovnih žena u BiH iz 2015. godine,23,79% žena u BiH se nalazi na rukovodećim pozicijama, uključujućiudio preduzeća sa ženskim menadžmentom u FBiH (24,58%), RS-u(23,03%) te najmanjim u Brčko Distriktu (19,68%).*

Proporcija rukovodećih pozicija žena (%)**

*2017, Analiza žena na vodećim pozicijama u BiH za 2015. godinu, Udruženje poslovnih žena u BiH*2018, odabrane regije, UN SDG Izvještaj o napretku za 2019. godinu, Specijalno izdanje, Statistički Aneks

41%39% 38%

29%

14%

7%

JugoistočnaAzija

LatinskaAmerika &

Karibi

Evropa &SjevernaAmerika

SupsaharskaAfrika

Južna Azija Sjeverna Afrika


Ovo se može promijeniti ulaganjem u inovativne i prikladneinfrastrukture, tehnologije za pročišćavanje vode i sanitaciju, kao iobrazovanjem o higijenskim praksama.

Pristup čistoj vodi i adekvatnim sanitarnim i higijenskim uslovimaključan je za zdravlje ljudi, ekološku održivost i ekonomskiprosperitet. Ostvaren je značajan napredak, ali globalno, 3 od 10osoba još uvijek nema pristup sigurnoj pitkoj vodi, te 6 od 10 osobanema pristup bezbjednim sanitarnim uslovima i adekvatnimobjektima. Ovakvi nedostaci rezultiraju u 1,8 miliona smrtnihslučajeva svake godine.

*2017, odabrane države, WHO/UNICEF Zajednički nadzorni program za vodo snabdijevanje, sanitaciju i higijenu

Ljudi koji koriste usluge za piće kojima se sigurno upravlja(% populacije stanovništva)

97%

55%48%

36%26%

11%

Danska Bangladeš Liban Gana Kambodža Etiopija


Moramo iskoristiti postojeće vještine i znanje o infrastrukturi itehnologiji otpadnih voda, te osigurati adekvatne regulative kakobismo osigurali čistu vodu za sve.

80% ukupnih otpadnih voda koje proizilaze iz ljudske aktivnosti bivaispušteno direktno u rijeke ili mora bez ikakvog procesa čišćenja, štorezultira značajnim pomorskim zagađenjem, bolestima i velikimbrojem smrtnih slučajeva svake godine.

Proizvodnja otpadne vode po stanovniku*

*2013, odabrane države, UN univerzitetski institut za vodu, okoliš i zdravlje.Globalni, regionalni, i državni nivoi za podatke o proizvodnji otpadne vode, pročišćavanju i upotrebi.

0

707

30 15

0

65

173

3

134

71

Italija SjedinjeneAmeričke Države

Indija Kina Bocvana Filipini

Pročišćena otpadna voda(m3/godini/glavi stanovnika)

Nepročišćena otpadna voda(m3/godini/glavi stanovnika)


Moramo ponovo razmotriti u kakvoj smo interakciji sa vodom u svimsferama, u cilju rješavanja kompleksnih socijalnih, fizičkih ikulturoloških izazova, te kako bismo osigurali očuvanje vode,pročišćavanje i ponovno korištenje. Zbog toga je bitno povećatiefikasnost korištenja vode u svim sektorima i osigurati održivueksploataciju vode i snabdijevanje vodom kako bi se odgovorilo nanestašicu vode, i u znatnoj mjeri smanjio broj ljudi koji se suočavajusa nestašicom vode.

Voda – bilo da je povećanje potražnje, zagađenje ili nedostatak iste –bit će jedan od glavnih urbanih izazova 21. vijeka. U principu, predviđase da će globalna potražnja za vodom biti povećana za 55% između2000. i 2050. godine, i da će svaka druga individua biti pogođenanestašicom vode u 2050. godini.

*2014, odabrane države i regije, Svjetska banka: FAO, AQUASTAT podaci

Godišnja povlačenja iz slatkovodne rezerve (% internih resursa)*

45

2115 15

11

1 1

Indija Kina EvropskaUnija

SAD Danska Bosna iHercegovina

Brazil


Moramo postati energetski efikasni, ulagati u proizvodnju čisteenergije kao što su solarna energija i vjetar, razviti nova inovativnarješenja na mreži i izvan mreže, te osigurati efikasniju distribuciju zakorist ljudi i planete.

Između 1990. i 2010. godine, broj ljudi sa pristupom električnoj energijije porastao za 1,7 milijardi. Ovim napretkom se trebamo ponositi, alijoš uvijek 1 od 7 osoba ostaje u mraku. Naše trenutno oslanjanje nafosilna goriva je i dalje neodrživo, te predstavlja jednu od najvećihprijetnji našem opstanku.

*2017, odabrane države, Svjetska banka, Održiva energija za sve (SE4ALL), SE4ALL Globalni okvir za praćenje

Broj ljudi bez pristupa električnoj energiji (milion)*

181

9987

58

3820

14 11

Ostataksvijeta

Indija Nigerija Etijopija Tanzanija Bangladeš BurkinaFaso

Mali


Trebamo ubrzati inovativne tehnologije, regulativu kao i aktivnostiprivatnog sektora koji posluju unutar pozitivnih poslovnih okvira.Također, moramo pronaći načine za povećanje održivosti udjelaobnovljive energije u globalnom energetskom miksu.

Obnovljivi izvori energije poput hidroenergije, solarne i energijevjetra i dalje čine relativno mali udio potrošnje energije, uprkosnjihovom brzom rastu posljednjih godina. Izazov je povećati udioobnovljive energije u industrijskim i transportnim sektorima, kojizajednički predstavljaju 80% globalne energetske potrošnje.

Potrošnja obnovljive energije (% od ukupne energetske potrošnje)*

0 20 40 60 80 100 120

Kongo Dem. Rep.

Pakistan

Danska

Čile

Njemačka

SAD


*2017, odabrane države, Svjetska banka, Održiva energija za sve (SE4ALL),Baza podataka iz SE4ALL Globalnog okvira za praćenje

Moramo posegnuti za efikasnim i obnovljivim energetskim praksamakako u industriji, tako i u prijevozu i načinu na koji gradimo stambeneobjekte.

Energija predstavlja centralni faktor skoro svakog velikog izazova sakojim se svijet danas suočava u vidu ljudske sigurnosti, klimatskihpromjena, proizvodnje hrane, stvaranjem radnih mjesta i povećanjemživotnog standarda. Međutim, naše trenutne energetske prakse se nemogu održati. One predstavljaju 60% ukupnih emisija gasova saefektom staklene bašte, čime direktno doprinose klimatskimpromjenama, destrukcijom okoliša, kao i opasnim nivoom zagađenjazraka koje je štetno za ljudsko zdravlje – bivajući nejednakodistribuirane širom zemlje.

*2014, odabrane države i regije, Svjetska banka: IEA Statistics © OECD/IEA 2014

Potrošnja električne energije (kWh po glavi stanovnika)*

13.000

5.900

3.447 2.000 1.700

700 500

SjedinjeneAmeričke

Države

EvropskaUnija

Bosna iHercegovina

LatinskaAmerika

Bliski Istok &Sjeverna Afrika



Mi trebamo mjeriti i ciljati ka ekonomskom rastu u smislu održivograsta i fokusirati se manje na povećanje industrijske proizvodnje(npr. Trostruka donja linija (TBL), Bruto nacionalne sreće (GNH),Indeks održivog ekonomskog blagostanja* itd.).

GDP/BDP (bruto domaći proizvod) je najčešća mjera prosperitetazemlje i ekonomskog rasta. Međutim, BDP nije najbolji alat u brojanju„eksternalija“ kao što su klimatske promjene, iscrpljivanje prirodnihresursa, jednakosti i dobrobiti ljudi – sve ključne komponenteodrživog razvoja.

*Trostruka Donja Linija – Triple Bottom Line (TBL); Bruto nacionalne sreće – Gross National Happiness (GNH); Indeks održivog ekonomskog blagostanja – Index of Sustainable Economic Welfare (ISEW)

**2018, odabrane regije, Svjetska banka - baza nacionalnih računa, i OECD baza podataka nacionalnih računa

Godišnja stopa rasta realnog BDP po glavi stanovnika (%)**

5,4%

3,6%

1,8%

-0,3% -0,6%

Južna Azija Istočna Azija& Pacifik

EvropskaUnija

SupsaharskaAfrika

Latinska Amerika& Karibi


Moramo razmišljati o proizvodnji i potrošnji u vidu novih inovativnihnačina odvajanja ekonomske aktivnosti od trenutne prekomjerneupotrebe sirovina i energije kako kod kuće, tako i na poslu (npr. čistaproizvodnja i tehnologija, ponovna upotreba materijala, kružniproizvodi i usluge itd.)

Naše trenutne prakse proizvodnje i potrošnje dugoročno nisu održive.U suštini, procjenjuje se da će trebati oko četiri planete sa veličinom ibio-kapacitetom planete Zemlje kako bi se održao trenutni nivopotrošnje (prema podacima iz 2014. godine).

*2018, odabrane države i regije, Svjetska Asocijacija za čelik (WSA), Svjetski čelik na osnovu figura iz 2018. godine

Godišnje korištenje čelika po glavi stanovnika, kg (proizvodnja + netouvoz)*

449

360

290

10060

Kina SjedinjeneAmeričke Države

EvropskaUnija

JužnaAmerika

Afrika &Bliski Istok


Žene i djevojčice moraju imati priliku za jednake mogućnostiobrazovanja i zapošljavanja, a na nama je odgovornost za ubrzanjepotrebnih promjena.

Prema podacima iz 2015. godine, globalna razlika u platama izmeđuspolova iznosi 23%. Bez odlučnog djelovanja, trebat će više od 50godina da se postigne jednaka plata.


Stopa nezaposlenosti (%), po spolu*

20,8

9,7

6,7

4,0 4,5

3,7

9,1

7,0 6,6

4,3 2,7

4,6

Sjeverna Afrika LatinskaAmerika &

Karibi

Evropa SjevernaAmerika

Južna Azija Istočna Azija

Žene

Muškarci


Moramo zaštititi radna prava i promovisati bezbjedno i sigurno radnookruženje za sve radnike, uključujući radnike migrante, a posebnožene migrante, i one koji rade opasne poslove.

Društveno odbacivanje – odnosno diskriminacija u platama,nedovoljna plata, neodgovarajuća zaštita radnog mjesta – je uposljednjoj deceniji postalo istaknutije u mnogim naprednimekonomijama, obično u kategorijama ručnog rada.

*2007, odabrane regije, ILO: Radna bezbjednost i zdravlje, Svjetska statistika

Stope fatalnih ozljeda po 100,000 uposlenika po sektorima*

8 9

16

24

19

4

11 10 10

21

2

6 6 5

18

Visoki prihod Niski/srednji prihod(Amerikanci)

Niski/srednji prihod(Evropljani)

Niski/srednji prihod(Azijati)

Niski/srednjiprihod(Afrikanci)

Poljoprivreda

Industrija

Usluga


Moramo preispitati pristupačna i dostupna javna i privatnaosiguranja i finansijske službe, tako da one posluju za sve nas, nesamo za određeni segment stanovništva.

Osiguranje obezbjeđuje sigurnost i zaštitu od rizika koji mogu imatištetne efekte na naše živote, kao što su zdravstveni incidenti, nesrećeili povrede. Ipak, segment koji je najpodložniji riziku – siromašni iranjivi – također predstavlja segment koji se bori da dobijeobezbijeđeno osiguranje.


Omjer odraslih (15 godina i stariji) sa računom u banci ili drugojfinansijskoj instituciji ili kod pružatelja mobilnih usluga plaćanja*

87%82%

55%47%

33%

Evropa Istočna Azija Latinska Amerika& Karibi

Jugoistočna Azija Sjeverna Afrika


Za oslobađanje gradova i pojedinaca od ugljično-intenzivnih praksi,moramo smisliti čiste i održive načine za razmišljanje i upotrebuzgrada, vozila, cesti, putem novih korisničkih praksi i regulacija.

Polovina čovječanstva – 3,5 milijarde ljude – živi u gradovima, čimese oslanjaju na ugljikom-intenzivne društveno-tehničke sisteme(infrastruktura, regulacije, korisnička praksa, društvene norme iponašanje) koji su nasljedno skupi i teški za izbjeći – u suštini, mi smozaključani u emisijama ugljika.

*2016, odabrane države i regije, Statista: Siemens

Broj smart city projekata*

84

74

46

31

17

Evropska Unija Azija SjedinjeneAmeričke Države

Bliski Istok& Afrika

Latinska Amerika


MSP-ovi se moraju podržati kako bi se u potpunosti iskoristila njihovavodeća uloga u promovisanju inkluzivnog i održivog ekonomskograsta, zaposlenja i dostojanstvenog rada za sve, kao i podsticanjainovacija.

Mala i srednja preduzeća (MSP) su bitni stubovi naše ekonomije, tečine velike udjele nacionalnog zapošljavanja (preko 50% u OECD*ekonomijama) i nacionalne dodane vrijednosti (preko 50% u OECDzemljama). MSP (uključujući mikro preduzeća) također igrajukrucijalnu ulogu za rast i zaposlenje u ekonomijama u razvoju inastajanju. Ipak, ovaj sektor je „nedovoljan“ u smislu šema potpore zaiskorištavanje njihovih potencijala.

*OECD – Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj**2016, odabrane države, OECD Strukturalna i demografska baza podataka poslovne statistike, 2018 .

Procenat svih zaposlenih u malim i srednjim preduzećima,uključujući i mikro preduzeća (%)**

87%

72%66%

60%

43%35%

Grčka Turska Meksiko Danska SjedinjeneAmeričke Države

Rusija


Uz temeljno naučno istraživanje u cilju stvaranja održive i ekološkiprihvatljive industrijske proizvodnje i tehnologije, možemo ojačatiindustrijski sektor uz ograničavanje negativnih nuspojava. To ćezahtijevati povećano podsticanje inovacija i broja zaposlenih uoblasti istraživanja, kao i povećanje javne i privatne potrošnje naistraživanje i razvoj.

Industrija i proizvodnja predstavljaju centralni dio naše ekonomije,ali su ujedno i glavni izvori klimatskih promjena, zagađenja zraka ivode, zdravstvenih problema, destrukcije ekosistema i mnogih drugihnegativnih posljedica.

*2014, odabrane države i regije, Svjetska banka: Informacije analitičkog centra za emisije ugljen dioksida

CO2 emisije (kg po $1.000 BDP-a)*

561 558

305 301

227

146 124

Kina Bosna iHercegovina

Indija SjedinjeneAmeričke Države

SupsaharskaAfrika

Italija Danska


Digitalna podjela je prepreka za razvoj, koju bismo trebali nastojatirješavati kroz nove poslovne modele, te univerzalnim i pristupačnimpristupom internetu.

Uprkos izvanrednom povećanju povezanosti u zadnjoj deceniji, manjeod polovine svjetske populacije ima pristup Internetu, čime seograničavaju vitalne informacije i tokovi komunikacije, dijeljenjaznanja i povezanosti kroz vrijeme i prostor.

*2017, odabrane regije, UN SDG Izvještaj o napretku za 2019. godinu, Specijalno izdanje, Statistički Aneks.

Proporcija populacije pokrivene najmanje 4G mobilnom mrežom (%)*

99%

85%

74%

58% 57%

28%

SjedinjeneAmeričke

Države

Evropa LatinskaAmerika &

Karibi

CentralnaAzija

SjevernaAfrika

SupsaharskaAfrika


Moramo osnažiti i promovisati socijalnu, ekonomsku i političkuinkluziju, te pristup i poštovanje prema svima, bez obzira na starost,spol, invalidnost, rasu, etničku pripadnost, porijeklo, religiju iliekonomski, odnosno neki drugi status.

U posljedicama finansijske krize, socijalna i ekonomska nejednakostje evidentna na globalnom nivou. Ljudi koji žive u društvima sa manjesocijalne i ekonomske jednakosti imaju tendenciju da manje vjerujujedni drugima, da se manje angažuju u društvene i civilne aktivnosti,te da se osjećaju nedovoljno ispunjenim i sretnim.

*2006-2018 (indeks 2006 = 100) Kalkulacije Odjela za izvještavanje ljudskog razvoja,Helliwell (2019) korištenjem Gallup podataka

Distribucija subjektivnog blagostanja širom svijeta (izmjerenosveukupnom satisfakcijom ljudi u pogledu njihovih života)*

90

100

110

120

130

140

150

160

2006 2008 2010 2012 2014 2016 2018

u 75. percentilu i ljudi u 25. percentilu




Trebamo razmotriti trenutne poreske sisteme, politike i regulacijekoje nam mogu omogućiti prilike koje se mogu aplicirati u adresiranjurastuće nejednakosti.

Nejednakost je u porastu u mnogim zemaljama. U Evropi, SjedinjenimAmeričkim Državama i Bliskom Istoku, 10% najvećeg udjela zaradenacionalnih dohodaka iznosi 37%, 47%, i 61% nacionalnog dohodkarespektivno (nivoi za 2016. godinu). Visoki nivoi nejednakosti udohodku su povezani sa ekonomskom nestabilnošću, finansijskimkrizama, te manjom socijalnom kohezijom.

*2014-2016, odabrane države, Svjetska banka, Istraživačka grupa za razvoj**Podaci iz 2011. godine - BiH

GINI indeks (procjena Svjetske banke)*

63

53

42 3833

28 25

Južna Afrika Brazil SjedinjeneAmeričke Države

Rusija Bosna iHercegovina**

Danska Slovenija


Da bismo smanjili finansijsku nejednakost, moramo unaprijeditipropise i nadzor globalnih finansijskih tržišta i institucija, te pojačatiprimjenu tih propisa.

Globalna finansijska nejednakost porasla je unutar i širom zemalja,uzrokujući društvene napetosti, nepovjerenje i ljutnju. Institucije sumehanizmi kojima upravljamo i regulišemo našu ekonomiju ifinansijska tržišta.

*2014-2016, odabrane države, Svjetska banka, Istraživačka grupa za razvoj **Podaci iz 2011. godine - BiH

GINI indeks (procjena Svjetske banke)*


63

53

42 3833

28 25

Južna Afrika Brazil SjedinjeneAmeričke Države

Rusija Bosna iHercegovina**

Danska Slovenija

Moramo razmišljati o urednim, sigurnim i odgovornim migracijskimpolitikama, kao i socijalnoj, ekonomskoj i političkoj inkluziji za milioneljudi koji žive u raseljenosti.

Migracija (uzrokovana ratovima, klimatskim promjenama,katastrofama, socijalnom isključenošću itd.) predstavlja jedan odnajtežih izazova današnjice. Svijet ne može ostvariti održivi razvoj zasve ako se izostave oni kojima je potreban novi ili privremeni dom.

*2019, UNDP, Scaling Fences Izvještaj za 2019. godinu

Najvažniji razlog dolaska u Evropu*

60%18%

8%

7%

6% 1%

Posao/slanje novca porodicama

Porodica/prijatelji

Obrazovanje

Lični problemi/želja za slobodom

Drugi razlozi

Istraživanje/želja za avanturom


Da bismo kontrolisali pritisak koji gradovi stavljaju na okoliš,moramo se fokusirati na održiva rješenja i usluge kako bismopodržali održivi, dugoročni urbani razvoj.

Više od polovine današnje populacije živi u gradovima. Rastući brojstanovnika i gustine naseljenosti rezultira štetnim zagađenjemzraka, neadektvatnim upravljanjem otpadom i sanitacijom, kao ineodrživom upotrebom prirodnih resursa. Ovi će se izazovi nastavitiubrzavati obzirom da se predviđa da će gradsko stanovništvo dostićiviše od 6 milijardi ljudi u 2050. godini – što je povećanje od 64% od2014. godine.


Proporcija urbane populacije koja živi u sirotinjskim kvartovima,neformalnim naseljima ili neadekvatnim stambenim domovima (%)*

56%

31%26%

21%

0,1%

SupsaharskaAfrika

Centralna & JužnaAzija

Sjeverna Afrika& Zapadna Azija

Latinska Amerika& Karibi

Evropa & SjevernaAmerika


Moramo smisliti nove načine za sprečavanje i smanjenje urbanogzagađenja zraka, te minimizirati vrijeme provedeno u područjimavisoke zagađenosti, na primjer putem smart city tehnologije, čistogprijevoza, i praćenja nivoa zagađenosti u stvarnom vremenu.

Urbano zagađenje zraka predstavlja izazove mnogim gradovimaširom svijeta, uzrokujući zdravstvene probleme, smanjenoblagostanje i milione prijevremenih smrtnih slučajeva godišnje. U2014. godini, procjenjuje se da je 50% globalne urbane populacijeizloženo zagađenju zraka na nivoima 2,5 puta višim od maksimalnihstandarda (WTO).

*2017, odabrane države i regije, Svjetska banka: Brauer, M. et al. 2017, za Globalni teret proučavanja bolesti.

Zagađenje zraka, prosječna godišnja izloženost (mikrogrami pokubnom metru)*

7667

56

2814

10 9

Indija SupsaharskaAfrika

Kina Bosna iHercegovina

Evropska Unija Danska SjedinjeneAmeričke

Države


Moramo obezbijediti univerzalni pristup sigurnim, inkluzivnim idostupnim zelenim i javnim površinama, posebno za žene i djecu, kaoi za osobe sa određenim invalidnostima i potrebama.

Današnji svijet je urbaniziran stopama neviđenim u historiji. Zamnoge muškarce i žene, odluka o preseljenju u grad predstavljašansu za boljim životom, većim prihodom, pristojnim zaposlenjem,boljim smještajem i pristupom modernim pogodnostima. Ipak,gradovi također odlikuju mjestima duboke nejednakosti i očaja.

*2018, UN SDG Izvještaj za 2019. godinu, 11. cilj

Procenat zemljišta dodijeljenog za otvaranje novih javnih površina(broj gradova)*

1

49

112

33

5

0-9% 10-19% 20-29% 30-39% 40-49%


Efikasna potrošnja energije u zgradama i infrastrukturi tokom cijelogživotnog ciklusa igra važnu ulogu u napretku ka održivim gradovima izajednicama, ali je neadekvatno prioritizirana u mnogim dijelovimasvijeta zbog nedostatka podsticaja i prilika za poboljšanje.

Stambeni i građevinski sektori su, kombinovani skupa, ujedno iodgovorni za 36% globalne ukupne energetske potrošnje i skoro 40%direktnih i indirektnih CO2 emisija. Postoji značajna potreba za većomenergetskom efikasnošću unutar postojećih stambenih objekata,ubrzanim razvojem CO2 neutralne izgradnje i proizvodnje, teklimatskim prilagođavanjem unutar građevine i infrastrukture.

*2014, odabrane države, Svjetska banka: IEA Statistics © OECD/IEA 2014

CO2 emisija iz industrija proizvodnje i građevine (% ukupnogsagorijevanja goriva)*

47%

32%26%

21%

10% 9,8% 9%

Zambija Kina Indija Belgija Danska Bosna iHercegovina

SjedinjeneAmeričke

Države


Moramo promijeniti potrošačke navike unutar naših domova, javnihmjesta i radnog mjesta koje su povezane sa temeljnim izazovomiscrpljivanja zemljinih resursa alarmantnom brzinom.

Planeta Zemlja obezbijedila nam je obilje prirodnih resursa. Međutim,ne koristimo ih odgovorno, te svake godine globalno potrošimo duploviše resursa nego što ona može obnoviti. Za sve vrste materijala,razvijene zemlje su najmanje udvostručile ugljični otisak po glavistanovnika zemalja u razvoju. Otisak fosilnih goriva više je od četiriputa veći za razvijene zemlje nego zemlje u razvoju. Drugim riječima,naše sadašnje ponašanje vezano za potrošnju je daleko od održivog.

*2006-2007, odabrane države i regije, Nation Master, informacije o zemlji

Potrošnja nafte, odabrane države i regije (broj bačvi/dan na 1.000ljudi)

68

37 34

23

74 1

SjedinjeneAmeričke

Države

Bliski Istok &Sjeverna

Afrika

EvropskaUnija

LatinskaAmerika

Bosna iHercegovina

SupsaharskaAfrika

Južna Azija


Moramo razmisliti o tome kako uspostaviti efikasne prakse iprehrambene prakse sa niskom emisijom gasova staklene bašte,ujedno smanjujući otpad od hrane. Također, trebamo težiti ka tome daglobalno prepolovimo bacanje hrane mjerene po glavi stanovnika nanivou maloprodaje i potrošača, te da smanjimo gubitke hrane uproizvodnji i lancima snabdijevanja, što obuhvata i gubitke kojinastaju poslije žetve.

Svake godine procjenjuje se da 1/3 proizvedene hrane trune ukantama potrošača i trgovaca ili se kvari zbog loših praksi prijevoza iberbe. Svake godine potrošači u bogatim zemljama troše gotovo istukoličinu hrane (222 miliona tona) kao i cjelokupna neto proizvodnjahrane u Supsaharskoj Africi (230 miliona tona). Osim toga,proizvodnja hrane čini 1/5 globalne emisije gasova staklene bašte(GHG), za koju se predviđa da će se udvostručiti do 2050. godine(referentna godina-2015.).

*2011, odabrane regije i države, FAO, Globalni gubici hrane i otpad od hrane, 2011

Procenat inicijalne poljoprivredne proizvodnje koja je izgubljena iliprotraćena, po uzroku*

10% 11%17% 17% 18%

25% 23%17%

8%1%

SjedinjeneAmeričke Države

Evropska Unija IndustrijaliziranaAzija

Latinska Amerika SupsaharskaAfrika

Potrošnja

Poljoprivreda zamaloprodaju


Da bismo napredovali prema održivom razvoju, moramo ostvaritiekološki ispravno upravljanje hemikalijama i svim oblicima otpadatokom čitavog njihovog upotrebnog ciklusa, u skladu sameđunarodnim okvirima, kako bismo što više umanjili njihovnegativni uticaj na zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Oko 100.000 hemikalija se koristi u trgovini, sa 2.000 novih spojevakoji dolaze na tržište svake godine. Ne postoje pouzdane informacijeo zdravstvenom uticaju skoro dvije trećine hemijskih proizvoda kojise svakodnevno koriste u industriji.

*2017, odabrane države, FAO, FAOSTAT

Pesticidi – Upotreba po površini obradivog zemljišta (kg/ha)*

13

11

7

43

2 10

Kina Japan Italija Brazil SjedinjeneAmeričke

Države

JužnaAfrika

Danska Uganda


Postoji potreba za inovacijom cirkularnih modela za proizvode kojipodržavaju efikasnu upotrebu prirodnih resursa, kao i potreba zakreiranjem sistema koji će omogućiti dugi vijek, optimalno ponovnokorištenje, obnovu i reciklažu proizvoda. Potrebno je značajnosmanjiti generisanje otpada, sprječavanjem ili smanjivanjemstvaranja istog, odnosno prerađivanjem i ponovnom upotrebom.

Predviđeno je povećanje globalnog otpada za 70% do 2050. godine(referentna godina – 2015.). Zemlje OECD-a će biti odgovorne za 28%generisanja globalnog otpada, dok će biti u mogućnosti nadomjestitisamo 14% svjetske populacije u 2025. godini.

*2003-2006, odabrane države, UNSTATS Okoliš. 2011; 2012-2017, odabrane države, UNSTATS Okoliš, 2018

Prikupljanje komunalnog otpada (1.000 tona)*

223.000

54.000

36.000

5.000

5.000

1.422

200

238.045

43.170

42.130

4.503

20.373

1.235

776,24

Sjedinjene Američke Države

Japan

Meksiko

Danska

Irak

Bosna i Hercegovina

Uganda

2003-2006 2012-2017


Kako bi se ovaj trend zaustavio, industrije moraju preispitati svojeprakse. Na primjer, korištenjem strategija ublažavanja koje seoslanjaju na transparentnost, efikasnost i praćenje, kao i razvojistinskih kružnih poslovnih modela. To će također zahtijevatiintegrisanje informacija o održivosti u njihov ciklus izvještavanja tepomoći u izgradnji povjerenja prema kupcima, investitorima iuposlenicima.

Iscrpljivanje prirodnih resursa predstavljat će ključni izazov zaindustriju u 21. vijeku, uzimajući u obzir njihov porast potražnje,nepredvidivost i nestašicu.

*2000-2017 (osnovna linije 2000 = 100), UN SDG Izvještaj za 2019. godinu, 12. cilj

Populacija, indeks materijalnog otiska kao i indeks rasta BDP-a*

100

110

120

130

140

150

160

170

180

2000 2003 2006 2009 2012 2015 2017

Populacija Materijalni otisak BDP


Moramo se suočiti sa ovim izazovom kroz političke i korporativneinicijative za opsluživanje sve većeg broja zahtjevnijih kupaca. Totrebamo ostvariti promovisanjem praksi javnih nabavki koje suodržive, u skladu sa nacionalnim politikama i prioritetima.

Od 1950.-ih, svijet je proizveo oko 8,3 milijardi tona plastike. Približnopola ove plastike se koristi kao pakovanje i naknadno se odlaže.Značajne količine plastičnog otpada završi na deponijama, a znatnakoličina završi u prirodi. Globalna proizvodnja plastike se povećala sa2 miliona tona u 1950. godini na više od 400 miliona tona u 2015. godini.

*2010 & 2017, odabrane regije, UN SDG Izvještaj za 2019. godinu, 12. cilj

Domaća materijalna potrošnja, 2010. i 2017. godina (milijardemetričkih tona)*

91,9

43,3

17,9

8,5

5,7

4,2

76,3

33,5

17,6

7,3

4,3

3,6

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Svijet

Istočna & Jugoistočna Azija

Evropa & Sjeverna Amerika


Sjeverna Afrika & Zapadna Azija

Supsaharska Afrika 2010

2017


Moramo osigurati ljudi svuda imaju relevantne informacije i svijest oodrživom razvoju i prirodnim stilovima života. Stoga, potrebno jestvoriti životni stil ujedno misleći o načinima korištenja različitihresursa, te njihovom uticaju na okoliš.

Mi konzumiramo više ekoloških resursa i usluga nego što prirodamože regenerirati prekomjernim ribolovom, prekomjernom berbom,sječom šuma i emitovanjem mnogo više ugljičnog dioksida nego štoatmosfera i ekosistem mogu apsorbirati. Ovakvo ponašanje je krajnjeneodrživo i predstavlja velike prijetnje za čitavo čovječanstvo.

*2010 & 2017, odabrane regije, UN SDG Izvještaj za 2019. godinu, 12. cilj

Materijalni otisak po glavi stanovnika, 2010. i 2017. godina (metričketone po osobi)*

12,2

23,3

16,9

4,7

2

8,8

25,6

8

2,8

1,4

0 5 10 15 20 25 30

Svijet

Visoki prihod

Visoko-srednji prihod

Nisko-srednji prihod

Niski prihod 2010

2017


To zahtijeva hitno i ubrzano djelovanje javnih i privatnih korporacijakako bi mjere klimatskih promjena integrisale u svoje politike,strategije i planiranje.

2017. godina je bila jedna od najtoplijih godina rekordno i ujedno za 1,1stepeni celzijusa iznad predindustrijskog perioda. Svijet i daljedoživljava rastuće nivoe mora, ekstremne vremenske uvjete kao ipovećanje gasova sa efektom staklene bašte.

*2015 & 2018, UN SDG Izvještaj za 2019. godinu, 13. cilj**LDC – najmanje razvijene zemlje

Napredak ostvaren od strane zemalja u razvoju u formuliranju isprovođenju nacionalnih planova za adaptaciju, po fazi procesa*

3742

1622

4 6 10 12

13

49

7

12

3 86

13

2015

2018

2015

2018

2015

2018

2015

2018

LDC** non-LDC

Postavljanje temelja i razrješavanje praznina

Pripremni elementi

Implementacijske strategije

Izvještavanje, nadgledanje i pregled


Moramo unaprijediti obrazovanje, podizanje nivoa svijesti, kao iljudske i institucionalne kapacitete u vezi sa ublažavanjem ismanjivanjem uticaja klimatskih promjena, odnosno saprilagođavanjem i ranim upozoravanjem na klimatske promjene.

Ruralne oblasti i gradovi širom svijeta se sve više suočavaju sanepovoljnim efektima klimatskih promjena, uključujući rastućerazine mora, rastuće temperature, duže periode suše i moćnije oluje.

*2013, odabrane države i regije , Svjetska banka: NASA Društvenoekonomski podaci i aplikacioni centar ( SEDAC )

Populacija koja živi u područjima gdje je elevacija ispod 5 metara(% ukupne populacije)*

46%

16%

6% 3% 3% 2% 1%

Grenland Danska EvropskaUnija

Južna Azija SjedinjeneAmeričke

Države

LatinskaAmerika

Bosna iHercegovina


Do 2025. godine, naši okeani će sadržavati jedan kilogram plastike zasvaka tri kilograma ribe, a do 2050. godine, okeani će imati višeplastičnog otpada nego ribe jer se procjenjuje da će se proizvodnjaplastike utrostručiti do 933 miliona tona (referentna godina-2014.).Također, procjenjuje se da 80% plastike korištene na kopnu ukonačnici dospijeva do okeana.

*2017, Svjetski ekonomski forum, Science Advances 2017

Distribucija potrošnje plastike širom svijeta do krajnje upotrebe*

41%

18%

17%

12%

8%5%

Pakovanje

Građevina

Tekstil

Korisnici

Transport

Elektrika/Elektronika

Moramo preispitati načine na koje koristimo plastiku, počevši odkućne upotrebe, do industrije sa velikim naglaskom na kružnemodele, ponovnom upotrebom ili recikliranjem plastičnihkomponenti dužinom lanca vrijednosti.


Moramo zaštititi i obnoviti morske i obalske ekosisteme kako bismoizbjegli značajne negativne uticaje. To zahtijeva jačanjeprilagodljivosti ekosistema, te preduzimanje aktivnosti za njihovuobnovu kako bi okeani ponovo postali zdravi i produktivni.

Naši okeani su među najvrijednijim prirodnim resursima planeteZemlje koji ujedno upravljaju vremenom, oblikuju klimu, čiste zrak,pomažu u hranjenju svijeta i osiguravaju živote miliona ljudi. Ipak,bombardujemo ih brojnim zagađivačima. Kiselina u okeanu je uporastu, prekomjerni ribolov je postala nova normalnost, a do 2050.godine predviđa se postojanje više plastičnog otpada nego riba uokeanima.

*2017, odabrane svjetske rijeke, UN za okoliš, Nauka o okolišu i tehnologiji, 2017

Rijeke koje nose plastični otpad iz duboke unutrašnjosti mora,mjereno tonama plastičnog otpada godišnje*

1.469.000

164.000 124.000 92.000 85.000 73.000

Chang Jiang Ind Huang He(Žuta rijeka)

Hai He Nil Gang(a)


Moramo preispitati poljoprivredne prakse kako bismo smanjili stopudezertifikacije i obnovili degradiranu zemlju i tlo.

33% zemljišta planete je ozbiljno degradirano i plodno tlo se gubi postopi od 24 milijarde tona godišnje zbog lošeg upravljanjapoljoprivredom, što utiče na egzistenciju više od 15 milijardi ljudi naglobalnom nivou. Predviđeni globalni rast stanovništva i proizvodnjehrane će samo intenzivirati ovaj problem.

*2014, odabrane države i regije, Gibbs & Salmon (2014), Applied Geography 57 (2015) 12-21

Degradacija tla (u milionima hektara) po državi ili regiji*

453

321

158 140 139

Azija Afrika Evropa SjedinjeneAmeričke Države

Južna Amerika


Moramo razmisliti o načinima kako se izboriti sa nezakonitimfinansijskim tokovima (IFFs), organizovanim kriminalom kao i cyberkriminalom širom sektora, nacionalnih granica i regija.

Napori u promovisanju održivog razvoja bivaju potkopaninezakonitim finansijskim tokovima (IFFs), organizovanim kriminalomi cyber kriminalom. IFFs su finansijski tokovi čije je porijeklo i/ilitransfer ilegalan, npr. zbog utaje poreza, korupcije ili vezano zadruge kriminalne aktivnosti poput droge, oružja, trgovine ljudima ilinezakonite sječe. Osim toga, procjenjuje se da će cyber kriminalkoštati svijet gotovo 600 milijardi dolara godišnje, ili 0,8% globalnogbruto domaćeg proizvoda (BDP-a).

*HDI – indeks ljudskoj razvoja**2011, UNODC razrada Norton Cybercrime Izvještaja i kriminalne viktimizacije

Cyber kriminal i konvencionalna kriminalna viktimizacija(% ispitanika koji su prijavili viktimizaciju prošle godine)*

13,5

4,63,8

2,2 2,2

6

2

4

2,2 1,6

Hakiran račun e-pošte

Krađa identiteta Prevare onlinekreditnih kartica

Provala Pljačka

HDI* < 0.8 (8 zemalja)

HDI > 0.8 (13 zemalja)


Potreban nam je održivi poreski sistem i snažne institucije koje ćesmanjiti neplaćanje poreza, korupciju i podmićivanje.

Loše upravljanje, korupcija, krađa i neplaćanje poreza značajnopotkopavaju ljudski razvoj. Čak i zemlje sa niskim nivoom korupcijesuočavaju se sa bogatim ljudima i kompanijama koje uživaju uporeskom raju u drugim zemljama, velikim korupcijskim skandalima,bankama koje peru novac i kompanijama koje su uključene unezakonite prakse.


Proporcija preduzeća koja su imala barem jedan kontakt sa javnimslužbenicima te platili mito istim, ili su zatražili mito od strane javnihslužbenika tokom perioda u posljednjih 12 mjeseci (%)*

37%34%

24%20%

11% 10%

Centralna Azija JugoistočnaAzija

SupsaharskaAfrika

Sjeverna Afrika Evropa LatinskaAmerika & Karibi


Političke institucije i preduzeća trebaju usvojiti transparentne praksei biti odgovorni za svoje akcije/neakcije u cilju osiguravanjadugoročnog održivog razvoja.

Djelotvorne, odgovorne i transparentne javne i privatne institucije nasvim nivoima su potrebne da osiguraju društveni, ekonomski iekološki održivi razvoj. Ipak, naša trenutna institucionalna postavkane može odgovoriti na mnoge od ovih odgovornosti.


Proporcija preduzeća koja su imala barem jedan kontakt sa javnimslužbenicima te platili mito istim, ili su zatražili mito od strane javnihslužbenika tokom perioda od posljednjih 12 mjeseci (%)*

37%34%

24%20%

11% 10%

Centralna Azija JugoistočnaAzija

SupsaharskaAfrika

Sjeverna Afrika Evropa LatinskaAmerika & Karibi


Trebamo promovisati i osigurati odgovorno, inkluzivno ireprezentativno donošenje odluka na svim nivoima, kako bismoosigurali miroljubiva i pravedna društva za sve.

Odgovorne i inkluzivne institucije su poluge za održivi razvoj. Ipak,inkluzivne demokratske institucije nalaze se pod povećanimpritiskom u protekloj deceniji – kako u zemljama u razvoju, tako i urazvijenim zemljama.


Proporcija zemalja sa nezavisnim nacionalnim institucijama zaljudska prava u skladu sa Pariskim principima (%)*

52%

44% 41% 40% 39%

29%

Evropa &Sjeverna Amerika

Južna Azija Latinska Amerika& Karibi

SupsaharskaAfrika

Svijet Sjeverna Afrika &Centralna Azija


Moramo pronaći nove i bolje načine da pomognemo ljudima koji žive uraseljenosti i obezbijedimo zakonski identitet za sve ljude.

Danas u svijetu ima oko 215 miliona imigranata. Nekolicina njih tražiazil te su im odobrene privremene boravišne dozvole, ali mnogeizbjeglice završe u zemljama ilegalno, te stoga nemaju zakonskiidentitet ili socijalnu zaštitu koja sljeduje.


Proporcija djece ispod 5 godina čije je rođenje registrovano (%)*

100%94% 92%

82%

67%

46%

Evropa LatinskaAmerika &

Karibi

Sjeverna Afrika JugoistočnaAzija



Trebamo dijeliti naše znanje i vještine u cilju razvijanja politika,tehnologija i javnih strategija kao pokretača ekonomskog,društvenog i ekološkog razvoja.

Mobiliziranje domaćih resursa za razvoj predstavlja značajan izazovza zemlje u razvoju. One se bore da prikupe poreze i obezbijedeosnovne usluge kao što su infrastruktura, zdravstvo i javna sigurnost– sve neophodne komponente za ostvarenje održivog razvoja.

*2018, odabrane regije, UN SDG Izvještaj za 2019. godinu, 17. cilj

Udio troškova vlade finansiranih domaćim porezima, 2005. i 2017.godina (%)*

62

49

61

68

69

81

65

55

61

65

73

88

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Svijet

Sjeverna Afrika & Zapadna Azija

Evropa & Sjeverna Amerika

Supsaharska Afrika


Australija & Novi Zeland

2010

2017


Trebamo ponovo razmotriti kako savjetovati, sarađivati i dijelitiiskustva u relevantnim područjima kako bismo oslobodili razvojnipotencijal prijenosa tehnologije, znanja i nauke ka/između manjerazvijenim zemljama.

Tehnologija se rapidno razvila zadnjih godina, ali i dalje manje odpolovine svjetskog stanovništva ima pristup internetu. Postojiznačajan razvojni potencijal u cilju uspostavljanja tehnologije i naukeu manje razvijenim zemljama – posebno u aspektu informaciono-komunikacione tehnologije.

*2018, odabrane regije, UN SDG Izvještaj za 2019. godinu, 17. cilj

Proporcija populacije koja koristi internet, po grupama zemalja iglobalno (%)

81%

45%

20%

51%

Razvijene zemlje Zemlje u razvoju Najmanje razvijenezemlje

Svijet


Moramo podržati i promovisati djelotvorna partnerstva javnog,javno-privatnog i privatnog sektora, odnosno partnerstva civilnogdruštva u cilju iskorištavanja raznovrsnih snaga i vrlina različitihorganizacija širom svijeta.

Globalna partnerstva i saradnja su važni i neophodni za postizanjeodrživog razvoja.

*2017, odabrane institucije, OECD Stat. 2017

Ukupna upotreba multilateralnog sistema članova (milioni USD)*

1.563.000 2.964.000

81.000 1.014.000

14.840.000

4.859.000

7.647.000

949.000

13.127.000

5.790.000

Regionalnerazvojne banke

Grupacije Svjetskebanke

Međunarodnimonetarni fond

EU institucije UN agencije,fondovi ili komisije

Doprinosi kroz

Osnovni doprinosi za


partner na implementaciji - zamisli 2030

Documents