Uloga centralnih banaka u monetarnom sistemu i

implementaciji ekonomske politike – primjer razvijene

zemlje

SEMINARSKI RAD

Prof. : Sead Kreso Studenti : Arapović Almedina

Muharem Karamujić Bečirović Ilhana

Sarajevo, oktobar 2015.

Sadržaj prezentacije

UVOD

Uloga i funkcije centralne banke

Instrumenti monetarne politike

Uloga centralnih banaka u provođenju monetarne politike

u razvijenim zemljama

Uloga i funkcije centralne banke

• Centralna banka je monetarna institucija. • Ima regulativnu ulogu. • Značajna uloga jeste i zaštita ostalih

učesnika na finansijskim tržištima. • Ona ima ekskluzivno pravo da emituje novac i upravlja ponudom novca.

Funkcije centralne banke su :

kontrola i regulisanje mase novca u opticaju

unutrašnja likvidnost u realnom sektoru ekonomije

likvidnost plaćanja sa inostranstvom;

funkcionisanje finansijskog tržišta

upravljanje državnim dugom

održavanje stabilnosti novca

•Centralna banka zadužena je za izdavanje (emisiju) novčanica i kovanog novca.

•Utvrđuje apoene i osnovna obilježja novčanica i kovanog novca i donosi odluke o puštanju u opticaj i povlačenju iz opticaja novčanica i kovanog novca.

•Centralna banka emituje i primarni novac tako što odobrava kredite poslovnim bankama ili od njih kupuje nedospjela potraživanja.

•Na ovaj način centralna banka održava potrebnu količinu novca u opticaju i regulira visinu kamatnih stopa na finansijskim tržištima.

Centralna banka je :

Novčana institucija, jer se u njoj formira i dinamizira ponuda n

ovca.

Bankarska institucija koja uspostavlja kreditne i depozitne odnose sa bankama, državom i inostranstvom

• Podrazumijeva vođenje računa državnih tijela, tj. javnih službi.

• Podrazumijeva direktnu, tj. indirektnu ulogu u finansiranju države.

• Direktna uloga se ostvaruje kada centralna banka kreditira državu.

• Funkcija fiskalnog agenta se očituje u indirektnoj ulozi, gdje je centralna banka mehanizam za izdavanje i plasiranje dužničkih vrijednosnih papira države.

Funkcija dr avnog depozitaraž Funkcija fiskalnog agenta

• Monetarnom politikom obezbjeđuje se optimalan odnos količine novca u opticaju i kvantitativnog karaktera društvenog proizvoda u okviru nacionalne privrede.

• Povećanje ponude novca, s jedne strane dovodi do povećanja cijena proizvoda i usluga, što vodi inflaciji i obezvrijeđuje novac kao univerzalni ekvivalent razmjene, dok s druge strane zbog smanjenja kamatne stope dolazi do povećanja investicija što ima pozitivan uticaj na cjelokupnu ekonomiju.

Politika diskontne stope

Stopa obaveznih rezervi

Operacije na otvorenom tr i tuž š

Instrumenti monetarne politike

• Politika obaveznih rezervi se ogleda u određivanju stope obaveznih rezervi koje banke trebaju izdvojiti na poseban račun.

• Obavezna rezerva predstavlja formalnu granicu ekspanzije kredita banaka. Banka putem ovog instrumenta direktno djeluje na kreditni potencijal bankarskog sistema.

• Što je stopa obaveznih rezervi veća, to je multiplikativni efekat multiplikacije depozita i kredita slabiji.

Stopa obaveznih rezervi

• Politika diskontne stope• Diskontna stopa je kamatna stopa po

kojoj centralna banka odobrava kredit komercijalnim bankama.

• Centralna banka kroz funkciju zajmodavca ima za cilj da osigura dodatnu likvidnost u slučaju da sistem kao cjelina postane nelikvidan

• Diskontna stopa je veoma bitna jer na osnovu diskontne stope komercijalne banke računaju kamatne stope na kredite koje poslije odobravaju svojim klijentima. Kako bi komercijalna banka ostvarila zaradu, kamatne stope moraju biti više od diskontne stope.

Operacije na otvorenom tržištu

• Pod operacijama na otvorenom tržištu podrazumijevamo trgovinu vrijedonosnim papirima.

• Osnovni transmisioni mehanizam monetarne politike, kada je riječ o operacijama na otvorenom tržištu, je sljedeći :

Kupovinom državnih vrijedonosnih papira, centralna banka kreira novu kupovnu moć tj. povećava količinu novca u opticaju.

Prodajom državnih vrijedonosnih papira centralna banka smanjuje monetarnu bazu, samim tim i ponudu novca.

• Politika otvorenog tržišta se provodi putem kratkoročnih vrijedonosnih papira na tržištu novca, a na tržištu kapitala putem dugoročnih vrijedonosnih papira.

• Kada centralna banka kupuje npr. trezorske zapise, povećava se njen kreditni potencijal. Zbog porasta likvidnosti, kamatne stope se smanjuju. Tada krediti postaju povoljniji i lakše dostupni za stanovništvo te preduzeća. Na ovaj način, tj. ekspanzivnom monetarnom politikom banka može direktno uticati na povećanje investicija i lične potrošnje što vodi rastu BDP-a i zaposlenosti.

Uloga centralnih banaka u provođenju monetarne politike u razvijenim zemljama

• Uglavnom se analiziraju iskustva u privredama SAD, Velike Britanije, Njemačke, Švicarske i Japana.

• Centralne banke u takvim, razvijenim tržišnim privredama predstavljaju državne ili kvazi-državne institucije koje su zadužene za postizanje određenih ciljeva značajnih za cjelokupnu privredu, poput održavanja likvidnosti makrosistema, sprečavanje masovnog bankrota banaka, visoke nezaposlenosti i slično.

Dužnosti FED-a objedinjuju četiri glavne funkcije

• Vođenje monetarne politike

• Nadzor i regulacija depozitnih institucija

• Održavanje stabilnosti finansijskog sistema

• Osiguranje isplate i drugih finansijskih usluga

Monetarna politika FED-a od 1980. do danas

• Nakon naftnih šokova 1973. i 1979. godine američka je privreda snažno usporila pa je u SAD od 1980-1982 službeno trajala recesija.

• Realni BDP je pao preko 6%, a stopa nezaposlenosti je 1982. dosegla visokih 7,5%.

• Osim naftnih šokova, 1970-e godine su u Sjedinjenim Američkim Državama bile obilježene rekordno visokim stopama inflacije (13,5% 1980. godine)

• SAD su 2007. godine bile uzdrmane velikom finansijskom krizom izazvanom problemima na tržištu hipotekarnih kredita.

• Ogroman broj dužnika nije bio sposoban da otplaćuje svoje kreditne obaveze i američki bankarski giganti koji su imali velika očekivanja u pogledu zarade upravo po osnovu ovih kredita, našli su se pred rubom bankrota.

• Za Sjedinjene Američke Države cilj ekonomske

politike je bio zaustavljanje pada zaposlenosti, ponovo poticanje ekonomskoga rasta i ne dozvoljavanje urušavanja tržišta kredita.

• SAD kao i EU su potaknule državnu potrošnju kako bi smanjile pad BDP-a.

• Centralna banka SAD-a je smanjile kamatne stope kako bi cijena kapitala postala manja i s time pristupačnija.

• Istovremeno bankama su davane razne povlastice kako bi nastavile kreditirati i na taj način propagirale kolanje novca kroz ekonomiju preko kreditiranja i povećane likvidnosti.

Zaključak

Centralna banka va na je zbog toga to ž šposjeduje odgovaraju a finansijska znaćnja i sposobnosti potrebne za uspostavljanje stabilnog monetarnog sistema

Svoje ciljeve centralna banka naj eč šće ostvaruje kroz monetarnu politiku.

•„Jedinstvena karakteristika monetarne politike je da ona tretira novac, tretirajući novac ona neizbježno tretira tržišta. Novac sam po sebi ne proizvodi ništa ali bez novca ne bi moglo biti efikasnih tržišta i obrnuto, bez efikasnih i djelotvornih tržišta, nema svrhe monetarne politike.“

Literatura• Frederic S. Mishkin i Stanley G. Eakins,

Finansijska tržišta + institucije, Zagreb, Mate 2005, Biblioteka Gospodarska misao

• Fikret Čaušević, Osnove ekonomije, II dio – Osnove makroekonomije u zatvorenoj i otvorenoj ekonomiji, Sarajevo 2012, Ekonomski fakultet u Sarajevu

• Prof.dr. Jovo Jednak, Finansijska tržišta, Beograd, 2007, Beogradska poslovna škola

• Dr. Đorđe Đukić, Centralna banka I finansijski sistem, “Litopapir” Čačak, 2006

• Prof. dr. Marko Kulić, FInansijska tržišta, Megatrend, Univerzitet primjenjenih nauka, Beograd, 2003

• Anthony Saunders i Marcia Millon Cornett, Financijska tržišta i institucije, MASMEDIA, Zagreb,2006

• Dr.sc. Izudin KEŠETOVIĆ, Monetarne finansije, 2007

• Ivan Lovrinović i Marijana Ivanov, Monetarna politika, Zagreb, 2009, doo Grafomarkt

HVALA NA PAŽNJI!!