UVOD

S obzirom na problematiku pregleda istraživanja paleolitskih lokaliteta u Bosni i Hercegovini,

ovaj rad će pokušati olakšati pregled kao i današnji smještaj materijala. Prva paleolitska stanica u

BiH otrkivena je u august 1949. godine na brežuljku Kamen (Crkvine ll) u Makljenovcu kod

Doboja, a čije otkriće je uzrokovalo dalja istraživanja u dolinama rijeka Usore, Ukrine, Bosne,

Vrbasa i Save. Radovi na istraživanju paleolitskih kultura su vršena u tri etape:

Faza otkrivanja prvih terenskih saznanja (1949-1958)

Rani sistematski zahvati (1959-1968)

Istraživanja sa razrađenom tehnikom iskopavanja i kabinetske obrade ( 1969- )

Prikupljeni materijal se u većinskom dijelu nalazi u današnjem zatvorenom Zemaljskom Muzeju

u Sarajevu, u njegovom depou. U nastavku lokaliteti će biti obrađeni, a cilj je lakša preglednost

kao i uvid u historijat istraživanja.

Historijat

Već u uvodu spomenuto, na ljeto 1949. godine, nedaleko od Doboja je otkrivena prva paleolitska

stanica Crkvina II kod ušća Usore u Bosnu. Istraživanja su vođena od strane Karl Patsch-a i

Vejsil Čurčić-a, a čiji rezultati se danas mogu naći u Glasniku Zemaljskog muzeja 1953, autora

Đure Basler-a. Dvije godine kasnije (1955. godine), na lokalitetu Crkvina I- vila, vršena su

istraživanja u dva navrata, prva akcija je trajala od 26. marta do 7. aprila, obustavljena

nevremenom, akcija se nastavlja od 17. augusta i traje do 21. augusta. Za lokalitete je bitno

spomenuti da se danas nalaze pod imenima Kamen za Crkvine II i Crkvine za Crkvina I –vila.

Objavljeni rezultati se nalaze u Glasniku Zemaljskog muzeja 1957. autora Đure Basler-a.

Iste godine (1955.), dolazi do otkrića pripećka- Crvena Stijena, čiji naziv dolazi od tamošnjeg

naroda kojeg su nazvali zbog njegove crvene boje. Istraživanja su vršena od strane Alojza

Benca,Mitje Brodar-a i I. Rakovec-a u četiri kampanje. Prva je vođena 1955. godine i objavljena

je u Glasniku Zemaljskog muzeja 1957., druga 1956. Od 3. maja do 5. juna. Mitja Brodar od 30.

augusta do 24. septembra sam predvodi istraživanja u najdonjim slojevima. Objavljena

istraživanja sa osteološkim materijalom I. Rakovec-a se nalaze u Glasniku Zemaljskog muzeja

1

1958., a materijal u Zavičajnom muzeju u Nikšiću. Kampanja iz 1958. je bila više pripremnog

karaktera, dok su istraživanja iz 1959. rađena u dvije manje akcije. Materijal iz posljednje dvije

kampanje je objavljen u Glasniku Zemaljskog muzeja 1962. od strane Mitje Bordar-a. Za

vrijeme istraživanja već spomenutog lokaliteta, dojavom od strane mještana Dušana Vasiljević-a

da se po njivama nalaze kremene alatke; pored površinskog materijala, vođena su i dva pokusna

iskopavanja u okolici sela Petrović. Zbog pomankanja vremena nije se moglo uraditi detaljnije

istraživanje, a sam proces istraživanja je objavljen u Glasniku Zemaljskog muzeja 1957.

Pored gore navedenih istraživanja, bitno je spomenuti o objavljene radove Đure Basler-a u

Glasniku Zemaljskog muzeja 1966-67. Vođena je još jedna kampanja 1960.-63. godine, i sav

arheološki materijal je objavljen u posebnom članku GZM-a 1966-67. pod nazivom ″Arheološki

nalazi u Crvenoj Stijeni″.

Pored materijala, gore već pomenutog lokaliteta, istražena i obrađena je sedimentacija i fauna.

Sedimentaciju je obradio Karl Brunnacker 1964. godine, a obrađenu faunu- osteološki materijal

od strane I. Rakovec-a, Mirko Malez nadopunjuje u istom Glasniku Zemaljskog muzeja 1966-67.

gdje je objavljena i sedimentacija.

U periodu pripremne kampanje na Crvenoj Stijeni 1958. godine, otkriva se i istražuje još jedna

paleolitska stanica, Luščić u Kulašima. Istraživanja su vršena 1958-59. godine od strane Đure

Baslera, a objavljeni rezultati se nalaze u Glasniku Zemaljskog muzeja 1960-61.

U Člancima za Građu istočne Bosne 1967., Đuro Basler i Karl Brunnacker iznose tezu o

položaju sjevernobosanskog paleolitika u prirodnom ambijentu Würmskog doba Jugoslavije. Tri

godine poslije, 1970. godine, u Člancima za Građu istočne Bosne Đuro Basler objavljuje

rezultate istraživanja paleolitske stanice Krndije u Potočanima. 1973. godine obrađuje i

objavljuje u istom časopisu dva nova nalazišta u dolini Ukrine (Markovac u Detlaku i

Krčevnica).

Otkrićem jednog od najbitnijih paleolitskih stanica u Bosni i Hrcegovini, Badanj kod Stoca,

Đuro Basler u Glasniku Zemaljskog muzeja 1974. objavljuje članak na temu Paleolitsko

prebivalište Badanj kod Stoca. Za memoriju paleolitskih otkrića od 1949-1974. godine, u

GODIŠNJAKU 1976., objavljuje članak ″Četvrt stoljeća paleolitskih istraživanja u sjevernoj

Bosni″ (Ein vierteljahrhundert der Päleolihforschung in Nordbosnien 1949-1974.) Samo dvije

2

godine poslije, 1978. u Člancima za Građu istočne Bosne, objavljuje paleolitsko nalazište

Krčevina u Maloj Brijesnici kod Gračanice otkriveno 1974. godine i paleolitsko nalazište Mala

Gradina u Kulašima otkriveno 1951. godine. U istom časopisu, samo 1980. godine iznosi

probleme paleolitika u sjevernoj Bosni.

Suočen sa pojavom gigantolita u sjevernoj Bosni, objavljuje članak na tu temu u Glasniku

Zemaljskog muzeja 1979., a u istom 1983. godine objavljuje članak o paleolitskim kulturama u

jadranskoj regiji.

Narednih godina, u gore već pomenutom časopisu, Jasminko Mulaomerović, Zilka Kujundžiž-

Vejzagić i Robert Whallon će nastaviti baviti se problematikom paleolitika u ovoj regiji. Zilka

Kujundžić-Vejzagić objavljuje 1987-88. godine Gigića pećinu, 1989. godine Gravure na stijeni i

gravirani ukrasi na upotrebnim predmetima Badanj i Pećina Pod lipom, 1991-2005. Ružina

pećinu, 2001. Pećina Pod lipom. Jasminkom Mulaomerović 1984. godine objavljuje paleolitsko

nalazište Pećina u Rudoj glavici kod Trnova.

Nova istraživanja paleolitskog nalazišta Badanj kod Stoca (The Paleolithic Site of Badanj-

Recent Excavations and Results of Analysis), Robrt Whallon objavljuje 1989. godine.

3