OSNOVE SUSTAVA EUROPSKE UNIJE

Sadraj: 1. Znaaj EU 2. Povijest EU-a pravni temelji 3. Pravna struktura EU-a 3. Institucije EU-a 4. Proirenje EU-a 6. Hrvatska i EU

ZNAAJ EU-a 7% svjetske populacije 505,5 milijuna ljudi 20% svjetske trgovine 25% BDP svijeta 31% svjetske proizvodnje 36% prorauna UN-a 50% humanitarne pomoi 60% razvojne pomoi

Razlozi osnivanja EU-a

Nakon Drugog svjetskog rata zemlje pobjednice odluile su stvoriti uvjete za trajni mir

Nekolicina hrabrih dravnika (Robert Schuman, Konrad Adenauer, Alcide de Gasperi i Winston Churchill) odluila je uvjeriti svoje narode da uu u novo razdoblje - novi poredak, utemeljen na zajednikim interesima i na ugovorima koji jame vladavinu prava i jednakost meu svim dravama

CILJEVI EU-a

jedinstveno unutarnje trite sloboda kretanja unutar Unije unutarnja sigurnost graana Unije jedinstvena europska valuta zajednika vanjska sigurnosna i obrambena

politika

SIMBOLI EU

Europska zastava Europska himna Dan Europe Vozaka dozvola Moneta Euro Moto EU - Ujedinjena u raznolikosti

Povijest EU-a pravni temelji

Schumanova deklaracija (1950.) predloeno je osnivanje Europske zajednice za

ugljen i elik, to se ostvarilo potpisivanjem Parikog ugovora 18. travnja 1951. godine

zbog posljedica Drugog svjetskog rata cilj je bio osigurati mir izmeu europskih pobjednikih i pobijeenih nacija te ih povezati kao ravnopravne drave koje surauju u okviru zajednikih institucija

Osnivaki ugovori (1) Pariki ugovor o osnutku Europske zajednice

za ugljen i elik iz 1951. god., stupio na snagu 1952.

Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Italija, Njemaka i Francuska Rimski ugovori o osnutku Europske

ekonomske zajednice i osnutku Europske zajednice za atomsku energiju iz 1957. god. uspostavljena carinska unija

Osnivaki ugovori (2) Ugovor iz Maastrichta 1992. god., 1993. stupio na

snagu uveden pojam Europska unija Amsterdamski ugovor iz 1997. god., stupio na snagu

1999. Ugovor iz Nice, stupio na snagu 1. veljae 2003. Lisabonski ugovor, stupio na snagu 1. prosinca 2009. i

nainjen je kako bi zamijenio Ustavni ugovor iz 2004., ije ratificiranje nije uspjelo

EU dobiva pravnu osobnost potpisivanje meunarodnih ugovora

omoguen izlazak pojedine zemlje iz unije

Povijest - ukratko 1951.: est drava osnovalo je Europsku zajednicu za ugljen i elik 1957.: Istih est drava potpisuje Rimske ugovore, kojima su

osnovane Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom)

1973.: Zajednice se ire na devet drava lanica te uvode vie zajednikih politika

1979.: Prvi neposredni izbori za Europski parlament 1992.: Uspostava europskog jedinstvenog trita 1993.: Ugovorom iz Maastrichta utemeljena je Europska unija (EU) 2002.: Euro ulazi u opticaj 2009.: Lisabonski ugovor stupa na snagu i mijenja nain

funkcioniranja EU-a

Osnivaki / temeljni ugovori

Pariki ugovor, 1951. Rimski ugovor, 1957.

IZMJENE OSNIVAKIH UGOVORA Jedinstveni europski akt, 1986.

na snazi 1. srpnja 1987. Maastricht, 1992.

na snazi 1. studenog 1993. Amsterdam, 1997.

na snazi 1. svibnja 1999. Nica, 2001.

na snazi 1. veljae 2003. Lisabon, 13. prosinca 2007.

na snazi 1. prosinca 2009.

LISABONSKI UGOVOR

Nasljednik ugovora iz Nice

Potpisan 13. prosinca 2007. u Lisabonu, stupio na snagu 1. prosinca 2009.

Povelja o ljudskim pravima Unije i Povelja o temeljnim pravima postale pravno obvezujue

Lisabonski ugovor = dopuna Ugovora o Europskoj uniji (1992) i Ugovora o osnivanju Europske zajednice (1957) koji je preimenovan u Ugovor o funkcioniranju Europske unije

LISABONSKI UGOVOR - PROMJENE Pravna osobnost moe potpisivati meunarodne

sporazume Osnaena uloga nacionalnih parlamenata Reduciran broj pravnih instrumenata Pojanjenje nadlenosti EU EV pravno priznat kao institucija Predsjednik EV s mandatom od 2,5 godine Klauzula izlaska - pravna osnova za istupanje iz Unije Pravo inicijative graana Stvorena je institucionalna struktura za pristupanje

OSNIVAKI UGOVORI PROPISUJU

Temeljna prava pojedinaca Institucionalnu strukturu EU to EU moe ureivati (nadlenosti EU) Nain na koji EU odluuje o pitanjima unutar svoje nadlenosti

PRAVNA STRUKTURA EU-a pravna steevina acquis

PRIMARNI IZVORI - osnivaki ugovori + akti doneseni izravno od drava lanica

SEKUNDARNI IZVORI - akti koje donose institucije EU (uredbe, direktive, odluke,preporuke i miljenja)

Meunarodni ugovori koje sklapa EU Sudska praksa Opa naela prava

VRSTE NADLENOSTI EU-a

Iskljuive nadlenosti Podijeljene (konkurentne) nadlenosti Nadopunjujue (komplementarne) nadlenosti

ISKLJUIVE NADLENOSTI

EU moe donositi pravno obvezujue akte i mjere u podrujima:

carinske unije prihvaanja pravila o trinoj utakmici nunih

za funkcioniranje unutarnjeg trita monetarnoj politici za drave ija je moneta

Euro ouvanja morskih biolokih resursa u okviru

zajednike politike ribarstva zajednike trgovinske politike

PODIJELJENE NADLENOSTI D mogu ureivati podruja sve dok EU nije prihvatila zajednike mjere kojima ih ureuje:

unutarnje trite socijalna politika u podrujima propisanim

Ugovorom ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija poljoprivreda i ribarstvo, iskljuujui ouvanje

morskih biolokih resursa okoli zatita potroaa

DOPUNJUJUE (KOMPLEMENTARNE) OVLASTI

EU je ovlatena donositi samo one mjere kojima nadopunjuje i potpomae odluke koje su samostalno donijele drave lanice u podrujima:

istraivanja tehnolokog razvoja istraivanja svemira suradnje u razvoju humanitarne pomoi

INSTITUCIJE EU-a Europska komisija (zastupnik interesa Unije) Vijee ministara/Vijee EU (usuglaava prijedloge D) Europsko Vijee Europski parlament (predstavnik graana) Sud EU (Prvostupanjski sud, Sud za slubenike EU) Europski revizorski sud Europska sredinja banka

Ostale institucije: Gospodarski i socijalni odbor, Odbor

regija, Europska investicijska banka Pomona tijela: glavne uprave, agencije, uredi itd.

Europska komisija Predstavlja interese Europske unije kao cjeline

izvrna vlast Uloga:

predlae pravne akte glavno izvrno tijelo, provodi zakonodavstvo EU provodi politike i upravlja proraunom EU kontrola potivanja prava EU (uvarica Ugovora) glavni pregovara u meunarodnim ugovorima provodi vanjsku politiku

Sastav: 28 povjerenika ukljuujui predsjednika Komisije i visokog povjerenika za vanjske poslove

Vijee EU-a Predstavlja interese drava lanica uz parlament obnaa zakonodavnu vlast Uloga: donosi zakonodavstvo EU usklauje ire gospodarske politike drava lanica potpisuje sporazume izmeu EU-a i drugih zemalja odobrava godinji proraun EU-a razvija vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a. usklauje suradnju izmeu sudova i policija drava

lanica. Radni jezici: 24 slubena jezika EU Sjedite: Bruxelles (dijelom u Luxembourgu) Sastav: po 1 predstavnik D na ministarskoj razini

Europski parlament Uloga: Predstavlja interese graana EU-a dijeli zakonodavnu vlast s Vijeem EU-a raspravlja i donosi europske propise - u suradnji s EV prati aktivnosti ostalih institucija EU-a raspravlja i donosi prorau EU - u suradnji EV daje demokratsku legitimnost EU sudjeluje u imenovanju EK i nadzire rad Komisije i Vijea potvruje lanove raznih tijela EU (EK, pukog

pravobranitelja, Europska sredinja banka, Revizorski sud) Sastav: trenutno ima 736 zastupnika od 2014. broj zastupnikih mjesta je max. 750+predsjednik

Europsko vijee Uloga: odreuje opi smjer politikoga djelovanja i prioritete EU Sastav: efovi drava i vlada drava lanica + predsjednik EK i predsjednik EV koji predsjedava sastancim sastaju se 3-4 puta godinje Ugovorom iz Lisabona EV postaje institucija + imenuje se predsjednik EV

Sud Europske unije Sud ope nadlenosti ili Opi sud Uloga: tumaenje pravnih odredaba EU nadzor primjene prava EU daljnje oblikovanje pravnog sustava EU Sastav: po jedan sudac iz svake drave lanice (28) izabran na 6 godina uz mogunost ponovnog imenovanja 8 nezavisnih odvjetnika (advocate general)

pomona uloga

Europska sredinja banka

ESB upravlja eurom (jedinstvenom valutom EU), odgovorna je za utvrivanje i provedbu gospodarske i monetarne politike EU

ESB je potpuno neovisna, a institucije EU-a i vlade drava lanica moraju potivati ovo naelo i ne smiju pokuavati utjecati na nju, niti na nacionalne sredinje banke

Europski revizorski sud

ERS posebna kontrolna institucija EU koja ima pravo ispitivati sve prihode i rashode svih tijela koje je osnovala Unija, ukoliko to nije iskljueno nekim ustavotvornim dokumentom

kontrolira ispravnost i zakonitost te regularnost svih transakcija

ima 28 lanova koje imenuje Vijee EU, uz prethodno miljenje Europskog parlamenta i djeluju potpuno neovisno

Pomone institucije

Europski gospodarski i socijalni odbor Odbor regija Europska investicijska banka

Institucionalni trokut

KOMISIJA predlae zakonodavstvo

VIJEE EU-a PARLAMENT predstavlja predstavlja 28 D graane zajedniki odluuju o zakonodavstvu

ODLUIVANJE U EUROPSKOJ UNIJI

Zajednike politike

NADNACIONALNI POSTUPCI ODLUIVANJA

Zajednika vanjska i sigurnosna politika

MEUVLADINI POSTUPCI ODLUIVANJA

ZAJEDNIKE POLITIKE Jedinstveno trite Regionalna politika EU Kohezijska politika EU Zajednika poljoprivredna politika EU Socijalna politika EU Politika zatite okolia EU Ekonomska i monetarna unija EU Prometna politika EU Politika trinog natjecanja EU Potroaka politika EU

JEDINSTVENO TRITE

etiri slobode

Slobodno kretanje roba Slobodno kretanje radnika Slobodno kretanje usluga i pravo na poslovni nastan Slobodno kretanje kapitala

REGIONALNA POLITIKA prenoenje sredstava iz bogatih u

siromanije zemlje kroz tzv. strukturne fondove i Kohezijski fond poticanje razvoja u zaostalim podrujima,

oivljavanje industrijskih podruja u propadanju

pomo mladim ljudima i due nezaposlenima da nau posao te za modernizaciju poljoprivrede

pomo nerazvijenim ruralnim podrujima

KOHEZIJSKA POLITIKA

postizanje ujednaenog razvoja - smanjivanje razlika izmeu razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU

Kohezijski fond - financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na podruju prometa i zatite okolia

SOCIJALNA POLITIKA

Cilj: prisutnost socijalne dimenzije u drugim zajednikim politikama i gospodarskom razvoju Unije

obuhvaa: zapoljavanje mladih, zdravlje i sigurnost na poslu, utjecaja gospodarskog rasta i razvoja na migracije i demografiju, obiteljska pitanja, socijalna zatita

Politika zatite okolia EU Prometna politika EU Politika trinog natjecanja EU Politika zatite potroaa EU

EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA

europski monetarni sustav utemeljen 1978. politika ostvarivanja EMU zacrtana je

Ugovorom iz Maastrichta (1992.) jedinstvena valuta Euro uvedena 2002. pet kriterija konvergencije (stabilnost

cijena, kamatne stope, deficit, javni dug, stabilnost teajnih stopa)

Proraun EU

ZAJEDNIKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA

ZVSP provodi Europsko vijee i Vijee EU-a JEDNOGLASNO

(iznimke propisane UEU) ZVSP provodi Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i

sigurnosnu politiku Instrumenti provedbe: utvrivanje opih smjernica donoenje odluka jaanje sustavne suradnje meu dravama lanicama

PROIRENJE EUROPSKE UNIJE

KRITERIJI ZA LANSTVO U EU KRITERIJI IZ KOPENHAGENA (1993)

POLITIKI demokracija

vladavina prava

potivanje ljudskih prava

potivanje prava manjina

prihvaanje politikih ciljeva

GOSPODARSKI postojanje djelotvornoga trinog gospodarstva

Postojanje i sposobnost trinih zakonitosti

PRAVNI usvajanje cjelokupne pravne steevine

DODATNI KRITERIJI (SSP) (1991)

Regionalna suradnja Suradnja s Hakim sudom

MADRIDSKI KRITERIJ (1995) ADMINISTRATIVNI

jaanje administrativne sposobnosti

uinkovita dravna uprava

Proirenja EU

1. PROIRENJE: 1973. Velika Britanija, Irska, Danska 2. PROIRENJE: 1981. Grka 3. PROIRENJE: 1986. Portugal, panjolska

1992. Maastricht EU 4. PROIRENJE: 1995. vedska, Finska, Austrija 5. PROIRENJE: 1. svibnja 2004. 10 novih drava lanica DRUGI DIO 5. PROIRENJA: 1. sijenja 2007. Bugarska, Rumunjska 6. PROIRENJE: 2013. - Hrvatska

Drave kandidatkinje Makedonija Crna Gora Island Srbija Turska Potencijalne kandidatkinje Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo

Hrvatska i Europska unija

SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUIVANJU

potpisan 29. listopada 2001. stupio na snagu 1. veljae 2005.

RAZVOJ ODNOSA EU-a s Albanijom, BiH,

Crnom Gorom, Makedonijom i Srbijom (Kosovom)

TO SVE SADRAVA? 1. Politiki dijalog 2. Regionalna suradnja 3. Slobodno kretanje roba, kretanje radnika, kretanje kapitala,

poslovni nastan, pruanje usluga 4. Usklaivanje zakonodavstva 5. Suradnja na podruju pravosua i unutarnjih poslova 6. Politike suradnje 7. Financijska suradnja 8. Institucionalne, ope i zavrne odredbe

PUT HRVATSKE PREMA EU

lipanj 2011 Zavretak pregovora

2005 Otvaranje pristupnih pregovora

2001 Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SAA)

2003 Zahtjev za lanstvo u EU

prosinac 2011 potpisivanje Ugovora o pristupanju i poetak procesa ratifikacije

srpanj 2013 lanstvo u EU

l. 49. UEU

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 1.7.2013.

Zahtjev za lanstvo u EU Pregovori Status kandidata

Sadrajni pregovori

21. veljae 2003.- RH podnosi Vijeu EU-a zahtjev za punopravno lanstvo u EU

9. listopada 2003.- RH uruila EK odgovore na upitnik

20. travnja 2004. - EK donijela pozitivno miljenje (avis) o zahtjevu RH za punopravno lanstvo u EU

18. lipnja 2004.- EV u Bruxellesu dodijelilo RH status kandidata za lanstvo u EU

3. listopada 2005. - otvoreni pristupni pregovori Hrvatske s Europskom unijom

30. lipnja 2011. - pregovori formalno zatvoreni

9. prosinca 2011.- potpisan Ugovor o pristupanju RH drava pristupnica

1. srpnja 2013.- RH postaje lanica EU

OD ZAHTJEVA ZA LANSTVO DO PREGOVORA

screening

30.6. kraj pregovora 9.12. UGOVOR O PRISTUPANJU RH EU

Drava pristupnica

DRAVA LANICA EU

O emu se pregovaralo?

drava kandidatkinja treba prihvatiti pravnu steevinu EU i pokazati spremnost za njezinu punu primjenu

pregovara se o uvjetima pod kojima drava kandidatkinja pristupa EU (prijelazna razdoblja)

prijelazna razdoblja moraju biti vremenski ograniena i odreenog opsega

zapravo, nije rije o pregovorima, ve o prilagoavanju vrijednosnom, pravnom, gospodarskom i socijalnom sustavu EU-a

Tko je pregovarao ?

EU 27 drava lanica, ije zajedniko stajalite zastupa

Predsjednitvo Vijea

Drava kandidatkinja (Hrvatska) Dravno izaslanstvo Pregovaraka skupina

Poglavlja pregovora 1. SLOBODA KRETANJA ROBA 2. SLOBODA KRETANJA RADNIKA 3. PRAVO POSLOVNOG NASTANA I SLOBODA PRUANJA

USLUGA 4. SLOBODA KRETANJA KAPITALA 5. JAVNE NABAVE 6. PRAVO TRGOVAKIH DRUTAVA 7. PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNITVA 8. TRINO NATJECANJE 9. FINANCIJSKE USLUGE 10. INFORMATIKO DRUTVO I MEDIJI 11. POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAK 12. SIGURNOST HRANE, VETERINARSTVO I

FITOSANITARNI NADZOR 13. RIBARSTVO 14. PROMETNA POLITIKA 15. ENERGETIKA 16. POREZI 17. EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA 18. STATISTIKA

19. SOCIJALNA POLITIKA I ZAPOLJAVANJE 20. PODUZETNITVO I INDUSTRIJSKA POLITIKA 21. TRANS-EUROPSKE MREE 22. REGIONALNA POLITIKA I KOORDINACIJA

STRUKTURNIH INSTRUMENATA 23. PRAVOSUE I TEMELJNA LJUDSKA PRAVA 24. PRAVDA, SLOBODA I SIGURNOST 25. ZNANOST I ISTRAIVANJE 26. OBRAZOVANJE I KULTURA 27. OKOLI 28. ZATITA POTROAA I ZDRAVLJA 29. CARINSKA UNIJA 30. VANJSKI ODNOSI 31. VANJSKA, SIGURNOSNA I OBRAMBENA POLITIKA 32. FINANCIJSKI NADZOR 33. FINANCIJSKE I PRORAUNSKE ODREDBE 34. INSTITUCIJE 35. OSTALA PITANJA

Pretpristupna pomo

SAPARD, 2000.

ISPA, 2000. Phare, 1989.

jaanje institucija infrastruktura, razvoj malog i srednjeg poduzetnitva, obrazovanje

promet zatita okolia

poljoprivreda ruralni razvitak

namijenjena dravama kandidatkinjama

korisnici: drave obuhvaene Procesom stabilizacije i pridruivanja uvjeti: demokracija i vladavina prava, potivanje ljudskih prava i prava manjina cilj: izgradnja institucija i ulaganja kojima se potiu demokratske, gospodarske i

institucionalne reforme

Program CARDS CARDS (2001.-2006.) /Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation/

IPA 2007.-2013. IPA (Instrument for Pre-accession Assistance)

drave kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za lanstvo u EU

pomo u tranziciji i izgradnja institucija, prekogranina suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj

financijska vrijednost programa: 11,468 milijardi eura za RH do 2010. g. osiguran iznos od 589,9 milijuna

eura

TAIEX Programi Zajednice Program cjeloivotnog uenja

Tempus Youth in Action MEDA

Ostali programi pomoi

tehnika pomo istraivanje, obrazovanje, socijalna politika, energetika

kolstvo, visoko obrazovanje, strukovno obrazovanje i usavravanje, obrazovanje odraslih

mobilnost, razmjena, meukulturalno uenje

ekonomija, socijalna pitanja, demokratizacija

pomo zemljama Mediterana izvan EU

Literatura

http://uprava.hr/default.aspx?id=12916 Europa u 12 lekcija, Pascal Fontaine Hrvatska na putu u EU Vodi kroz Lisabonski ugovor

Hvala na panji !

OSNOVE SUSTAVA EUROPSKE UNIJESadraj:1. Znaaj EU 2. Povijest EU-a pravni temelji3. Pravna struktura EU-a3. Institucije EU-a4. Proirenje EU-a6. Hrvatska i EUZNAAJ EU-aRazlozi osnivanja EU-aCILJEVI EU-aSIMBOLI EUPovijest EU-a pravni temeljiOsnivaki ugovori (1)Osnivaki ugovori (2)Povijest - ukratkoOsnivaki / temeljni ugovoriIZMJENE OSNIVAKIH UGOVORALISABONSKI UGOVORLISABONSKI UGOVOR - PROMJENE OSNIVAKI UGOVORI PROPISUJUPRAVNA STRUKTURA EU-apravna steevina acquisVRSTE NADLENOSTI EU-aISKLJUIVE NADLENOSTIPODIJELJENE NADLENOSTIDOPUNJUJUE (KOMPLEMENTARNE) OVLASTIINSTITUCIJE EU-aEuropska komisijaVijee EU-aEuropski parlamentEuropsko vijeeSud Europske unijeEuropska sredinja bankaEuropski revizorski sudPomone institucijeInstitucionalni trokutODLUIVANJE U EUROPSKOJ UNIJIZAJEDNIKE POLITIKE JEDINSTVENO TRITEREGIONALNA POLITIKAKOHEZIJSKA POLITIKASOCIJALNA POLITIKASlide Number 37EKONOMSKA I MONETARNA UNIJASlide Number 39Proraun EU ZAJEDNIKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA PROIRENJE EUROPSKE UNIJESlide Number 43 Proirenja EUSlide Number 45Hrvatska i Europska unija SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUIVANJUPUT HRVATSKE PREMA EUSlide Number 49O emu se pregovaralo?Tko je pregovarao ?Poglavlja pregovora Pretpristupna pomoSlide Number 54IPA 2007.-2013.Slide Number 56LiteraturaSlide Number 58