“OSNOVE GEOLOGIJE I PETROGRAFIJA”

ISPITNA PITANJA – 1. KOLOKVIJ

1 / 11

1. ŠTO JE GRANIT, A ŠTO GABRO?

Granit je dubinska kisela magmatska stijena izgrađena od kvarca, biotita i

hornblenda.

Gabro je dubinska bazična magmatska stijena izgrađena od piroksena i olivina.

2. ŠTO JE GEOLOGIJA?

Geologija je znanost o građi, dinamici I razvitku Zemlje. U geologiji se mogu

razlikovati tri tematske skupine.

1. Opća ili fizička geologija

2. stratigrafska geologija

3. regionalna geologija s geotektonikom

3. VRSTE BORA. NACRTAJ!

Bore se najčešće razvrstavaju na temelju odnosa osne ravnine prema horizontalnoj

ravnini i s obzirom na položaj krila prema osnoj plohi, odnosno ravnini.

S obzirom na položaj osne ravnine prema horizontalnoj ravnini bore mogu biti :

uspravne, kose, prebačene, polegle i utonule.

(Str. 38 slika 7.18)

Na temelju položaja krila antiklinale i sinklinale prema osnoj plohi, odnosno ravnini

razlikuju se normalne, izoklinalne i lepezaste bore.

(Str. 38 slika 7.19)

4. ŠTO JE STRUKTURA, A ŠTO TEKSTURA SEDIMENTNIH STIJENA?

Struktura sedimentnih stijena definirana je veličinom i oblikom čestica koje

sudjeluju u njenoj građi, a rezultat je svih procesakoji su djelovali na stijenu tijekom

nastanka .

Ona može biti klastična i kristalasta.

Tekstura sedimentnih stijena definira karakterisitke njihove unutrašnje građe u vezi

s rasporedom čestica i njihovim odnosom, a može biti masivna ili homogena,

trakasta, slojevita i brečasta.

5. ŠTO JE IONSKA, ATOMSKA I METALNA KRISTALNA REŠETKA?

Ionsku kristalnu rešetku izgrađuju ioni koji lako otpuštaju svoje elektrone (i postaju

pozitivno nabijeni – kationi) s ionima koji lako primaju elektrone (i postaju negativno

2 / 11

nabijeni – anioni). U ionskim kristalnim rešetkama djeluju jake elektrostatske

privlačne sile, zbog čega su kristali s takvim rešetkama veoma tvrdi i čvrsti, s visokim

talištem i vrelištem.

Atomsku kristalnu rešetku grade atomi čvrsto povezani kovalentnom vezom. Kristali

s takvim tipom rešetke veoma su tvrdi i imaju visoko talište (dijamant).

Metalnu kristalnu rešetku grade gusto raspoređeni i čvrsto povezani atomi.

Karakteristična je za metale.

6. ŠTO JE STIJENA? NABROJ OSNOVNE GRUPE STIJENA.

Stijena je sastavni dio litosfere ili kamene kore, određenog načina geološkog

pojavljivanja, teksture, strukture i mineralnog sastava. Stijena je agregat sastavljen

od jednog minerala (monomineralna) ili više njih (polimineralna).

Tri glavne skupine stijena:

1. magmatske ili eruptivne stijene — nastale kristalizacijom magme ili

očvršćavanjem lave

2. sedimentne ili taložne stijene — nastale u vodi ili na kopnu kao

rezultat taloženja materijala koji potječe od razaranja površinskih

dijelova litosfere, mehaničkom ili kemojskom aktivnošću egzodinamskih

faktora i organogeno

3. metamorfne stijene — nastale metamorfozom magmatskih,

sedimentnih i već postojećih metamorfnih stijena

7. NABROJ KLASTIČNE SEDIMENTNE STIJENE!

Klastične sedimentne stijene sastavljene su od čestica nastalih razaranjem drugih

stijena. Nazivamo ih i klastiti. S obzirom na veličinu njihovih sastojaka razlikuju se

ruditi, areniti i lutiti (ili psefiti, psamiti i peliti)

8. ŠTO SU DIJAPIRSKE BORE, ANTIKLINORIJ I SINKLINORIJ?

Dijapirske bore rezultat su vertikalnog prodora pojedinih tijela prema površini.

Takva su kretanja česta u ležištima soli, gipsa, anhidrita i dr. Uzrok kretanja može

biti povezan sa razlikama u gustoći naslaga koje kreću i onih kroz koje se probijaju

(naslage manje gustoće se probijaju prema pvršini tvorevine veće gustoće), a

poticaji mogu biti i različiti procesi Zemlje potresi, stezanje i rastezanje stijene i dr.

Sinklinorij i antiklinorij imaju elemente analogne sinklinali i antiklinali (tjeme, osna

3 / 11

ploha, jezgra, krila i čela), ali su odnosi kompleksniji jer su im krila naknadno,

sekundarno borana, a i dimenzije su mnogo voće pa je teže uočiti važne elemente za

rekonstrukciju tih strukturnih cjelina višeg reda.

9. ŠTO SU FOSILI I GDJE IH NALAZIMO? ŠTO SU PROVODNI FOSILI?

Fosili su ostaci organizama (biljaka i životinja) iz prošlosti. Najlakše su sačuvani

mineralni skeleti i ovoji životinja i biljaka (vapnenačke alge, koralji,

mekušci,kralješnjaci...), a teže su sačuvani organski dijelovi biljaka i životinja (samo

u nekim posebnim uvjetima poput ugljena, jantara, bitumena i dr.). Pojedini organski

ostaci mogu se okameniti ili petrificirati na taj način da se organska materija

zamijeni ili potpuno infiltiraanorganskom tvari (najčešće kvarcom ili kalcitom).

Među fosile i spadaju otisci organizama u sedimentu i tragovi njihove nekadašnje

djelatnosti (plaženje, bušenje u pijesku i sl.) — to su ihnofosili.

Provodni fosili — ostaci organizama relativno kratke životne dobi, ali geografski

veoma rasprostranjeni.

10. ŠTO JE POLIMORFIJA I IZOMORFIJA S PRIMJEROM?

Polimorfija — mineralne supstancije kristaliziraju u različitim strukturama, a nastali

minerali se nazivaju polimorfnim modifikacijama. Kemijski sastav takvih minerala je

jednak a njihova fizička i kemijska svojstva mogu biti bitno različita.

pr. ugljik (grafit ili dijamant)

Izomorfija — pojava da mineralne tvari različitog, ali analognog kemijskog sastava

imaju veliku sličnost u kristalografskim i fizičkim svojstvima. Nastali međusobno

slični minerali se nazivaju izomorfnom grupom.

pr. plagioklasi i olivini

11. KAKO NASTAJU METAMORFNE STIJENE? NABROJ NEKE METAMORFNE STIJENE.

Metamorfne stijene nastale su preobrazbom postojećih magmatskih, sedimentnih i

metamorfnih stijena, uglavnom u dobljim dijelovima litosfere, uz povećan tlak i

temperaturu. Pri tome je postojeća stijena podvrgnuta brojnim minerološkim,

strukturnim i teksturnim promjenama, što ovisi o značajkama metamorfizma i

fizičkim i kemijskim svojstvima same stijene. Posljedice se očituju u prekristalizaciji,

škriljivosti i promjeni sastava.

pr. mramor, kalcit

4 / 11

12. PODJELA SEDIMENTNIH STIJENA PO POSTANKU!

Tijek nastajanja sedimenata obuhvaća faze trošenja, transporta, taloženja i

litifikacije ili stvrdnjavanja.

1. mehaničke ili klastične sedimentne stijene — nastale fazama mehaničkog

trošenja, transportom mehanički rastrošenog materijala i mehaničkim

taloženjem

2. kemijske(kemogene) sedimentne stijene — nastale fazama kemijskog

trošenja, transportom kemijski rastvorenog materijala i precipitacijom

3. biokemijske(biogene) ili organogene sedimentne stijene — nastale ako je do

taloženja došlo uz sudjelovonje organizama

13.DIJELOVI SINKLINALE I ANTIKLINALE (NACRTATI).

Str. 36-37 slika 7.14 i 7.16

14.ŠTO JE STRUKTURA, A ŠTO TEKSTURA STIJENE?

Struktura stijene je definirana stupnjem kristaliniteta, te veličinom, oblikom i

moeđusobnim odnosom minerala, a ovisi o načinu postanka stijene.

Tekstura označava način na koji su minerali zauzeli prostor u stijenskoj masi, a ovisi

o utjecaju vanjskih faktora, bilo prilikom nastanka stijene ili nakon toga.

15.ŠTO JE PARAKLAZA? ŠTO JE SKOK, A ŠTO HOD RASJEDA (NACRTATI)?

Paraklaza ili rasjedna površina je pukotina duž koje nastaju rasjedi.

Hod — horizontalni razmak krila, odnosno mođusobno horizontalno udaljavanje i

približavanje krila

Skok — vertikalni razmak krila, odnosno vertikalno udaljavanje krila

16.GLAVNE FAZE IZRADE GEOLOŠKE KARTE.

1. Priprema za terenski rad — obuhvaća proučavanje postojeće literature,

fotogeološku obradu terena, te organizacijske pripreme

2. Terensko kartiranje — izrada tektonske geološke karte s utvrđenom

specijalističkom problematikom

3. Terenska i laboratorijska specijalistička istraživanja — primjerice

paleontološka, petrološka, strukturno-geološka, sedimentološka, geokemijska,

minerološka, hidrogeološka, geokemijska i dr.

5 / 11

4. Sinteza svih podataka i kabinetska izrada konačne geološke karte i teksta

odgovarajućeg tumača

17. ŠTO SU FENOKRISTALNE, MIKROKRISTALNE I KRIPTOKRISTALNE STIJENE?

Fenokristalne — ako se minerali mogu razlikovati okom ili povećanjem do 10 puta

Mikrokristalne — ako se kristali mogu razlikovati samo mikroskopom u specijalno

pripremljenim izbruscima

Kriptokristalne — ako se minerali ne mogu razlikovati ni mikroskopom povećanja do

1000 puta

18. ŠTO JE KRISTAL? ŠTO JE MINERAL? NABROJ OSNOVNA FIZIČKA SVOJSTVA MINERALA.

Kristal je prirodna ili umjetna tvorevina određene unutrašnje građe ili strukture,

odnosno kristalne rešetke izgrađene od iona, ili atoma, ili molekula, što se odražava

u pravilnom vanjskom obliku i određenim fizičkim svojstvima.

Mineral je prirodna tvorevina, sastavni dio litosfere, određene unutrašnje građe ili

strukture, određenoga kemijskog sastava i fizičkih svojstava.

Fizička svojstva kojima se minerali međusobno razlikuju su: gustoća, oblik, boja,

sjaj, kalavost, tvrdoća, elasticitet, provodljivost topline, elektroprovodljivost,

magnetičnost i radioaktivnost.

19. ŠTO SU MONOMINERALNE, A ŠTO POLIMINERLANE STIJENE S PRIMJERIMA?

Monomineralne stijene su agregati sastavljeni od jednog minerala (vapnenac — samo

od kalcita), a polimineralne stijene su agregati sastavljeni od više minerala (granit).

20. OSNOVNI STRUKTURNI ELEMENTI LITOSFERE!

1. Primarni strukturni oblici:

— eruptivne stijene

— sedimentne stijene

— metamorfne stijene

2. Sekundarni strukturni oblici:

— bora

— rasjed

— navlaka

6 / 11

21.KOJE OSNOVNE UVJETE TREBA ZADOVOLJITI PRI IZRADI GEOLOŠKE KARTE?

1. raspolaganje dobrom topografskom podlogom

2. dobro poznavanje litostratigrafije

3. korektno interpretiranje tektonike

22.ŠTO JE ISKLINJAVANJE, A ŠTO IZDANAK SLOJA?

Isklinjavanje — horizntalni prirodni prestanak, odnosno završetak nekog sloja

obilježen stanjvanjem

Izdanak — pojavljivanje sloja na površini, a omogućuje određivanje položaja slojeva

23.ŠTO SU KOLJENIČASTE BORE ILI FLEKSURE?

Koljeničaste bore, monokline ili fleksure u posebna vrsta bora koje nastaju

pretežno radijalnim pritiscima. Ako pukne srednji istanjeni krak takve bore, ona

prelazi u rasjed.

24.NABROJ STRUKTURE METAMORFNIH STIJENA.

Kod metamorfnih stijena razlikujemo zrnastu, porfirsku, ofitsku i hijalinsku ili

staklastu strukturu.

25.ŠTO SU KLASTIČNE SEDIMENTNE STIJENE I NJIHOVE ZNAČAJKE S PRIMJERIMA?

Klastične sedimentne stijene su stijene čiji su sedimenti izgrađeni od fragmenata

stijena različite veličine i oblika nastalih mehaničkim trošenjem stijena. To mogu biti

nevezani sedimenti (primjer pijesak), poluvezane stijene (primjer prapor ili les) ili

vezane stijene (primjer pješčenjak i lapor).

26.ŠTO SU SEDIMENTNE STIJENE I KAKO SE DIJELE?

Sedimentne stijene su stijene nastale trošenjem, transportom, taloženjem i,

eventualno, stvrdnjavanjem materijala već postojećih stijena.

Sedimentne stijene se dijele, prema načinu nastajanja, na mehaničke (klastične),

kemijske(kemogene) i biokemijske(biogene) ili organogene sedimentne stijene.

27.ŠTO JE BAZALT, A ŠTO PERIDOTIT?

Bazalt je površinska bazična eruptivna stijena sastavljena od piroksena i olivina.

Peridotit je dubinska ultrabazična eruptivna stijena sastavljena od olivina i

piroksena.

7 / 11

28. ŠTO JE SLOJ I NJEGOVI OSNOVNI PARAMETRI?

Sloj je tijelo omeđeno dvjema plohama, izgrađen uglavnom od istovrsnog materijala,

taložen u jednolikim uvjetima.

Položaj sloja determinira njegovo pružanje, smjer nagiba i nagib.

29.ŠTO JE PARAKLAZA? ŠTO JE KROVINA, A ŠTO PODINA SLOJA?

Paraklaza ili rasjedna površina je ravnina po kojoj se stijenske mase kreću kod

formiranja rasjeda.

Krovinu sloja čine svi slojevi koji se nalaze iznad promatranog sloja.

Podinu sloja čine svi slojevi koji se nalaze ispod promatranog sloja.

Razlikujemo topografsku i stratigrafsku podinu i krovinu sloja. Topografsku podinu i

krovinu sloja čine slojevi koji su ispod, odnosno iznad promatranog sloja, dok

stratigrafsku podinu čine oni slojevi koji su stariji od promatranog, a krovinu oni

koji su mlađi od promatranog sloja.

30. ŠTO JE TUF ILI VULKANSKI PEPEO? ŠTO SU LAPILI?

Tuf ili vulkanski pepeo zajednički je naziv za čestice vulkanskog materijala manje

od 4 mm.

Lapili su čestice vulkanskog materijala od 4 do 32 mm.

32. ŠTO JE STRUKTURA, A ŠTO TEKSTURA MAGMATSKIH STIJENA?

Struktura magmatskih stijena je izražena stupnjem kristaliniteta, veličinom,

oblikom i međusobnim odnosom minerala, a posljedica je načina njihove

kristalizacije.

Tekstura magmatskih stijena definira način na koji su mineralna zrna zauzela

prostor u stijeni, a posljedica je uvjeta kristalizacije i drugih sudionika koji djeluju i

u fazi hlađenja i na očvrslu stijenu.

33. VRSTE RASJEDA.

Rasjedi su osnovne strukturne jedinice u litosferi koje nastaju pomicanjem dijelova

stijenske mase po nekoj ravnini.

Razlikuju se tri tipa rasjeda: normalni, reversni i rasjed s horizontalnim pomakom.

34. NABROJ SILIKATNE SKUPINE MINERALA.

1. silikatni minerali čiji su tetraedri povezani na sva 4 vrha

2. silikatni minerali koji imaju tetraedre plošno vezane u jednostruko i dvostruko

8 / 11

slabo povezane slojeve

3. silikatni minerali s jednostrukim lancima tetraedra

4. silikatni minerali s dvostrukim lancima tetraedara

35. ŠTO SU KONKORDANTNI, A ŠTO DISKORDANTNI SLOJEVI (NACRTATI)?

Konkordantni slojevi su paralelni slojevi koji su vremenski kontinuirano taloženi,

bez obzira na njihov nagib.

Diskordantni slojevi su slojevi koji nisu vremenski kontinuirano taloženi pa se često

nalaze pod nekim kutom.

36. PODJELA MAGMATSKIH STIJENA.

Prema mjestu postanka, eruptivne ili magmatske stijene dijelimo na

1. dubinske, intruzivne ili plutonske

2. površinske, izljevne ili efuzivne

3. žične ili hipabisalne (spona između intruzivnih i efuzivnih stijena)

37. NACRTATI I OBJASNITI SINKLINORIJ I SINKLINALU.

38. ŠTO JE MAGMA? ŠTO ODREĐUJE VISKOZNOST I FLUIDNOST MAGME?

Magma je talina Zemljine unutrašnjosti koja iz pirosfere prodire u litosferu, a

sastavljena je od O, Si, Al, Fe, Ca, Na, K, Mg, Ti te plinova i para. Ako izađe na

površinu, magmu nazivamo lavom.

Viskoznost magme određuje kemijski sastav i temperatura na kojoj se magma

nalazi.

39. ŠTO SU IZOTROPNI I ANIZOTROPNI MINERALI?

Izotropni minerali su minerali kojima su sve karakteristike jednake u svim

smjerovima. To mogu biti samo mineraloidi.

Anizotropni minerali su minerali koji imaju različite karakteristike u različitim

smjerovima. To su isključivo kristalizirani minerali.

40. NABROJ STRUKTURE SEDIMENTNIH STIJENA.

Sedimentne stijene po svojoj strukturi mogu biti klastične, kristalaste, oolitske,

sferolitske, amorfne i organogene.

41. ŠTO JE GEOLOŠKA KARTA?

Postoji nekoliko definicija, a najčešće su ove tri:

1. Geološka karta je grafički prikazivana sinteza geoloških zapažanja na terenu,

9 / 11

laboratorijskih i kabinetskih radova i pruža sliku sastava i strukturnih odnosa

područja koja obuhvaća.

2. Geološka karta je ortogonalna projekcija presjeka geološke strukture i reljefa,

projicirana na horizontalnu površinu.

3. Geološka karta jer topografska karta u koju su uneseni geološki podaci.

42. ŠTO SU MRAMORI, KVARCITI, ŠKRILJAVCI?

Mramori su metamorfne stijene nastale kontaktnom i regionalnom metamorfozom. P

ostoje kontaktni i škriljavi mramori.

Kvarciti su metamorfne stijene nastale kontaktnom i regionalnom metamorfozom.

Postoje tinjčasti i grafitski kvarciti.

Škriljavci su metamorfne stijene nastale regionalnom i plutonskom metamorfozom.

Postoje filiti, argilošisti, zeleni škriljavci, serpentini, mikašisti, amfiboliti i gnajsi.

49. NABROJ TEKSTURE MAGMATSKIH STIJENA.

1. Homogena ili masivna tekstura

2. Fluidna tekstura

3. Vezikulamna tekstura

4. Mandulasta tekstura

50. ŠTO SU OKSIDI I HIDROKSIDI S PRIMJERIMA I SVOJSTVIMA?

Oksidi su spojevi kisika s drugim kemijskim elementima.

Hidroksidi su spojevi elemenata s hidroksilnom skupinom OH-.

Primjeri su:

1. hematit (Fe2O3), ilmenit (FeTiO3), magnetit (FeO·Fe2O3) i kromit (FeO·Cr2O3) su

vrijedne rude željeza, no pod utjecajem atmosferilija željezo u tim mineralima lako

oksidira i hidratizira tako da oni prelaze u limonit

2. limonit (Fe2O3·xH2O) je čest hidroksid željeza, nalazi se u zemljastim,

bubrežastim i grozdastim formama, boja mu varira od žute do smeđe, često je štetan

sastojak stijene kad se ona želi upotrijebiti u arhitektonske svrhe, no ako je lijepo d

ispergiran u stijeni može biti koristan (grčki mramori zbog limonita imaju lijepu

putenastu boju)

3. getit (FeOOH) se nalazi u vlaknastim, grozdastim i bubrežastim formama, vrlo je

važna željezna ruda

10 / 11

4. korund (Al2O3) je mineral velike tvrdoće, nalazi se u magmatskim i metamorfnim

stijenama, u građevinarstvu se koristi za izradu kruna za bušenje tvrdih stijena, dok

se varijeteti lijepih boja koriste kao drago kamenje (rubini, safiri, orijentalni

smaragdi…)

5. hidrargilit ili džipsit (Al(OH)3), dijaspor i bemit (AlOOH) i sporogelit (Al2O3·xH2O)

nastaju u površinskom dijelu trošenjem alumosilikata, česti su sastojci boksita i

zemlje crvenice, bijele su boje, ali različitim primjesama mogu biti različito obojeni

51. ŠTO SU MONOMINERALNE A ŠTO INTRUZIVNE STIJENE S PRIMJERIMA?

Monomineralne stijene su agregati samo jedne mineralne vrste (primjer vapnenac s

astavljen samo od kalcita).

Intruzivne stijene su dubinske magmatske stijene. Primjer batolit.

11 / 11