MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM FLUMINENSIS

autori

Prof. dr.

Autori

Dr. sc. Suzana Varga

Recenzenti

Lektorica

Tomislava Medved, prof.

Naslovnica

ka odobril

-09/12-01/13, urbroj: 2170-57-05-

12-3 od 20. lipnja 2012.

Objavljivanje

CIP - Katalogizacija u publikaciji

R I J E K A

UDK 616.314-089.23(035)

palj i suautori. - Rijeka :

-

Universitatis studiorum Fluminensis)

Bibliografija iza svakog poglavlja. - Kazalo.

ISBN 978-953-6384-90-7

I. Ortodoncija -- Dijagnostika i terapija -

121210024

i suautori

Rijeka, 2012.

I

Prvi dio .......... 1

1. Uvod ............................................................................................ 1

2. Dizajn i izrada ortodontskih naprava .......................................... 3

........................................................................... 38

4. Mobilne funkcionalne naprave ................................. 47

........................................ 68

6. Fiksne naprave )....................................................... 76

7. Preventivne naprave i postupci .................................................... 97

8. Interceptivne naprave i postupci (S. ................................................. 103

Drugi dio ortodontska dijagnostika............................................................... 122

9. Anamneza ................................................................................... 122

........................................................................ 126

............................................................. 141

12. Gnatometrija ............................................................. 167

13. Dentalna fotografija ................................................................... 187

14. Procjena potrebe za ortodontskom terapijom ......... 202

15. Planiranje terapije ..................................................................... 214

1

1. UVOD

orthos pravilan i odous zub, a

,

Bavi se i

njihovog nastanka, zaustavljanjem progresije te njihovom terapijom. Ortodoncija se bavi

i dizajnom naprava z

je ortodontske terapije

Malokluzija nije bolest nego niz prirodnih dentofacijalnih varijacija koje

o postavljene zube u zubnim lukovima te idealnu okluziju i

artikulaciju. P im iznosom i obrascem

jezik, obrazi

karijesa. Ortodontsko ispravljanj priroda postavi u

,

da je najstabilnija okluzija malokluzija.

Samo prisustvo malokluzije potrebu za ortodontskom terapijom. Ortodont za

svakog pacijenta,

, radi individualni plan terapije -

Slike 1 i 2. Razni oblici malokluzija

devijaciju od normalne - malokluzija i disgnatija. Malokluzije su oduvijek postojale, no

evidentno je da su u porastu zbog filogenetskih promjena iniciranih promijenjenim

2

Ortodontske anomalije u svojoj podlozi mogu biti: skeletne zbog nesklada u rastu

kostiju lica, dentoalveolarne neskl

grebena te kombinirane - kada postoji skeletni nesklad uz dentoalveolarnu malpoziciju

zubi. Razlog korekcije malokluzija u prvom je -

mastikacije, gutanja, govora i respiracije, kao i postizanje estetike osmijeha i lica te

dentalne medicine parodontologijom, implantologijom, maksilofacijalnom i oralnom

kirurgijom, protetikom, restaurativom te fonijatrijom i logopedijom. Ortodontska terapija

u interdiciplinarnoj suradnji ima za cilj postizanje optimalno

korjenova zubi, ras

,

oralnu rehabilitaciju.

Slike 3-5. Shematski prikaz skeletne, dentoalveolarne i kombinirane ortodontske

anomalije

3

2. DIZAJN I IZRADA ORTODONTSKIH NAPRAVA

ORTODONTSKE NAPRAVE

Osnova je ortodontske terapije

e

po dizajnu se dijele na mobilne i fiksne, aktivne i pasivne, monomaksilarne i

tim su naprave

ne naprave u sebi

- og luka.

kont

-kapa

je jedina naprava s ekstraoralnim i sidrenjem i djelovanjem, s ciljem preusmjeravanja

rasta mandibule. Ostale su naprave lip

bumpera, a manji je dio kombinacija ekstraoralnog sidrenja i intraoralnog djelovanja,

poput obraznog luka kombinira navedene elemente.

Aktivator je, primjerice, po dizajnu pasivna bimaksilarna intraoralna naprava, ali ako u

njega ugradimo i aktiviramo vijak ili oprugu,

ko

,

Edgewise-naprava koja se sastoji od bravica i prstenova

, fiksna je monomaksilarna aktivna

intraor

naprava.

Slike 6 i 7. Mobilne ortodontske naprave

4

Po vrsti struktura koje nose, ortodontske naprave mogu se

(v

edgewise

cijepanje nepca sidrena na miniimplantatima).

Mobilne naprave uglavnom se sastoje od aktilatnog tijela u koje

ortopedska maska kombinacija je

Fiksne su naprave uglavnom

silikonske ili gumene elemente, pa su, primjerice, Nanceov palatinalni luk i pendulum

Slike 8 i 9. Fiksne ortodontske naprave edgewise i naprava za forsirano cijepanje nepca

Dizajniranje naprava i terapija mobilnim i fiksnim ortodontskim napravama razvijale su

se istovremeno - mobilne u Europi, a fiksne u Americi. Svaki agilniji europski ortodont

dizajnirao je svoju mobilnu napravu, za koju je bio uvjeren da daje najbolje rezultate, a

zi

anomalija. Od cijelog niza mobilnih naprava d razne

Metzelderu i Grudeu, bionator po Baltersu, regulator funkcije po Frnkelu, obrazni luk,

obrazna maska, lip bumper

Ocem fiksnih ortodontskih naprava smatra se Edward Angle, koji je konstruirao

edgewise-

1887. patentirao napravu nazvanu ekspanzijski luk, 1911. napravu klinovi i tube, 1916.

trakasti luk, da bi tek 1928. godine predstavio edgewise-napravu -

bravice postavljene na zube s horizontalno orijentiranim utorom u koji se postrance

edgewise

Ortodonske naprave treba ra

liko

miofunkcionalnom napravom u periodu

5

napravom edgewise u periodu trajne denticije, da bi u retencijskoj fazi aplicirali mobilnu

fiksnih naprava fiksnom edgewise-n

sagitalnog pomaka maksile i maksilarnog dentoalveolarnog kompleksa. Funkcionalne

preusmjerava

ubrzanja rasta. producirati naginjanje kruna

pregriza, retruziji protrudiranih zubi, protruziji retrudiranih frontalnih zubi, terapiji nekih

nepogodnih navika i ekspanziji zubnog luka kod

ortodontske terapije, te kao parodontne udlage i udlage u terapiji temporomandibularnih

i kontrolirane pomake zubi rotaciju,

naginjanje krune, torkviranje korijena, intruziju, ekstruziju te translatorni pomak. Fiksnim

cijepanja maksile po suturi medijani, stimulirati mezijalizaciju i elongaciju mandibule ili

, izbor n .

Neprihvatljivo je da pacijent, roditelj ili itko drugi, , uvjetuje

ili zahtijeva da se terapija provodi mobilnom ili fiksnom napravom.

OTISNI POSTUPCI

Otisni postupak predstavlja pri

,

odnosno arhivskih modela. Modeli su nam potrebi za postavljanje dijagnoze, procjenu

potrebe i prioriteta za terapijom, izradu plana terapije, izradu ortodontske naprave,

modela.

Za otiskivanje nam je potreban prah alginatne otisne mase, voda, mjerice za prah i vodu,

gumena posuda

,

, pa pacijenta pogledamo intraoralno kako bismo procijenili

preslika vestibularnu regiju i apikalnu bazu koja prikazuje korijene u alveolarnoj kosti te

ne

koje se

6

terapeut

o rveno, trojka plavo,

Slike 10 i 11. Oprema i materijal potrebni za otiskivanje

U ustima se isprobava dosjedanje izabran

pokretom.

Slika 12. - -crveno,

3-plavo, 4- zeleno

7

Otisna masa koja se rabi u ortodonciji je alginat, ireverzibilni hidrokoloid proizveden na

bazi soli alginske kiseline, koji daje dostatnu postojanost i preciznost otisnutih zubnih

lukova, a nije skup, ugodan je za pacijenta, lagan

lginatnom

procjenjuje brzinu stvrdnjavanja ot

izradu otisne mase rabi se omjer alginatnog praha i vode, ,

prvo stavlja alginat, pa voda, a onda je

dobro potiskujemo materijal o sti

glatku i homogenu smjesu, u potpunosti z

, u jednom aktu,

zubni lukovi te nepce.

Donji otisak

Prvo se uzima donji otisak jer pacijentu

e pacijent navikne na postupak, zbog uzimanja gornjeg otiska koji

, kako bismo bili

rira se straga i aplicira na

zubne lukove odo prijed, a ne u

nt

ostisne mase kontroliramo pritiskanjem alginata noktom, , ili

uzimanju donjeg otiska

ortodont stoji ispred pacijenta, a srednjim se

mandibule. Stvrdnuti otisak odvaja se od zubnih lukova jednostranim odizanjem ruba

ikama, zube, okluzalne plohe

ne

vodom i antiseptikom u spreju. Donji se onako kako je stajao u ustima, s

okrenutom prema gore.

8

Slike 13

Slike 15 i 16. Proba gornje u ustima

Gornji otisak

, ,

aplicirati dodatno alginata na nepce (pogotovo ako pacijent ima visoko gotsko nepce) i

centrira straga te utiskuje odostraga prema

9

ponekad je rirati. Pri

zaboravi disati na nos. Pacijenta je potrebno dekoncentirirati da n ga

uputiti

pacijent

stoji s

, lateralno, nakon

Gornji otisak mora dobro prikazivati nepce, tubere, vestibulum s alveolarnom bazom i

plikama, zube, okluzalne plohe i interdentalne prostore. Osim toga, dobro mora ocrtavati

druge ruge palatine i foveole palatine te eventualno projekciju spine nazalis posterior.

foveole palatine

, i gornji se otisak obrezuje

onako kako stoji u ustima - s

uzimanju o

-

ukoliko je

nedov ukoliko

- preuska pa prosijava,

, kao i - zbog nedovoljne retencije

alginat se odvoji ,

Slika 17. Izgled gotovih otisaka

10

-

toploj vodi, u

savinuti na unutra. Prekontroliramo kako pacijent grize bez voska i onda mu damo da

zagr ga da pri tome proguta slinu ili mu sami vodimo mandibulu u distalni

, dostatno nam je

Slike 18 i 19. Priprema otisaka za transport u laboratorij

Transport otisaka

zamotane u

,

Ne bismo ih smjeli transportirati ,

,

otisci u paru, koji im je prip

ske dostavlja i radni nalog s podacima o pacijentu,

brojem kartona i napucima -

za konstrukcijski zagriz, koja do kojega se modeli ili rad

mora vratiti u ordinacij

Ukoliko se radi mobilna naprava, otisci bi se trebali dublirati jedan je studijski (koji

terapije te se pohranjuje u modeloteku, a drug uje

ortodontsku napravu ,

radni model.

11

MODELI

, s tim da se za izlijevanje

arhivskih/studijskih modela rabi supertvrda sadra (tip IV), za radne modele - tvrda sadra

(tip III - -

Alabaster). U gumenu posudu prvo se ulijeva hladna voda, a onda se

dodavanjem sadre. O

jevanja sadre otisci se moraju isprati vodom, a

sadra se no, od najdubljih okluzalnih mjesta, uz tre

otisaka kako bi se izbjegli zaostali mjehuri zraka. Otisci se nakon toga ostavljaju da

, da sadra ravnomjerno popuni sva otisnuta mjesta, i nadopunjuju

ebena. odmah

nakon ulijevanja sadre u otiske, pa se odl ,

s alginatom. Kod

, koji traje oko 40 minuta, odljevi se

pri tome timo. P

jeve zbog nedovo nije dobro

zbog pretvrdog alginata koji odlomi zube. Ukoliko su se neki zubi pri odvajanju otiska od

odljeva odlomili, potrebno ih je zalijepiti natrag na odljeve

dentalni fosfat-

, onda je grube rubove odljeva

trimanjem,

ne utori za bolju

retenciju odl , sadre od koje je

jev, , na

podlogu jev zubi i alveolarnog grebena te rubovi postolja

kolokvijalno nazivaju soklanje. Nakon stvrdnjavanja sadre odljevi s postoljem

se

lohe moraju biti paralelne

ka slijede konture zubnog luka te

pod tupim kutem prelaze u prednje plohe i sastaju se u medijalnoj liniji. Modeli se straga

usnim registratom. Prvo se brusi

, ,

, prikazuju registrirani zagriz u habitualnoj okluziji.

, da budu paralelne i u istom nivou

s donjima. Model se odvaja od gornjega, a na kraju se izbrusi prednja ploha koja ide

Potom se provjerava jesu li gornja i donja ploha postolja

skladnog izgleda i stabilni na svome postolju kako god da ih okrenuli. Postoje varijacije u

12

70 mm, visina svakog postolja po 13 mm, a da s

uje prijelaze s postolja na

odljev. Ukoliko se radi o arhivskom modelu, impregn

postoljima koja a plast , u odnosu

habitualne okluzije.

Slike 20 25. Izlijevanje i obrada modela

13

Slike 26 34.

postoljima

14

, a oblikuju se

- 0,7 mm.

, polugotove, situaciji na

indicirane za puni zubni niz i trajnu denticiju, a naziv im opisuje izgled ,

,

prekinuti zub Adamsova

su dva lateralna zuba u kontaktu,

,

a.

Slike 35

jedan od najjednostavnijih retencijskih elemenata mobilnih

ortodontskih naprava. I se kada imamo dva zuba u kontaktu, laka je za izradu i

osigurava dobru retenciju naprave.

bi se oblikovala okrugla petlja promjera oko 3 mm. Zatim se

ce prstima savija pod kutem od 90 u

natrag,

Potom se savija pregib koji slijedi konture okl

se na kraku voskom fiksira za sadreni model, vestibularno u interdentalnom prostoru. U

doticati dva susjedna zuba u podminiranom dijelu interdentalnog prostora, a pregib mora

biti od nje odmaknut.

adaptacije,

15

modelu. Kako bi osigurao bolju retenciju, t

radirati model.

Slike 38 43.