ortodoncija, analiza

8/4/2019 ORTODONCIJA, analiza

http://slidepdf.com/reader/full/ortodoncija-analiza 1/21

[email protected] 1

ORTODONTSKI OTISCI I MODELINa otisku je potrebno postići:

- fina struktura sluznice

- područje forniksa (sve plike i frenulume)

- stražnji dio tvrdog nepca i prijelaz u meko nepce (foveolae palatinae i oba tubera)

- inzercija frenuluma (interincizalni, u području očnjaka i dr., frenulum jezika)- alveolo-lingvalni sulkus i cijela zona m. milohyoideusa

- morfologija zubnih elemenata

Ţlice za otisak:- moraju biti adekvatne prema veličini i obliku i s visokim i zaobljenim rubovima (može

se nadodati vosak) radi što boljeg prikazivanja forniksa

- moguća je izrada individualne žlice (Frankel), ali produžuje se terapija

Otisna masa:

- najčešće alginat (ireverzibilni hidrokoloid) koji se miješa sa vodom

-

poseban alginat u ortodonciji koji se brže stvrdne (za oko 1 min.) ili se upotrebljavaobičan alginat ali čvršće zamiješan ili ga pomiješati sa mlakom vodom pa se bržestvrdne

Postupak uzimanja otiska :- pravilan psihološki odnos sa pacijentom (pogotovo s mladim)

- izbor žlice (mora biti suha) - ispiranje usta vodom ili otopinom vode i soli kako bi slina bila što više serozna, a ne

mukozna

- pravilno miješanje otisne mase

- za preciznije uzimanje otiska staviti žlicu sa materijalom pod mlaz vode, prstimazagladiti površinu otisne mase i napraviti utor na mjestu gdje se trebaju otisnuti zubi

- bubrežnjak mora biti pri ruci (najbolje je dati ga pacijentu)

- pacijent je u normalnom sjedećem položaju i nagnut naprijed- gornji otisak se najprije u svom stražnjem dijelu otisne na nepce, a onda vestibularno

(zbog sprečavanja izlijevanja otisk a u ždrijelo i zbog važnosti ocrtavanja forniksa; kod

djece naj prije uzimamo donji otisak zbog nagona na povraćanje i da se dijete privikne

- kod uzimanja donjeg otiska jezik mora biti odignut da odigne muskulaturu i otisne

predjele gdje bi moglo doći do žuljanja

- ispiranje otiska pod mlazom vode da se odstrane ostaci sline i krvi

- uzima se i voštani registrat habitualne okluzije

Postupci protiv refleksa povraćanja prilikom uzimanja otisaka:- ne prerijetki alginat

- ne previše alginata

- ne dozvoliti da masa «pobjegne» iza žlice

- pacijent mora biti što uspravniji s glavom prema naprijed

- pacijent mora duboko i polagano disati na nos

- pacijent u sebi broji, diže ruku ili nogu (odvraća si pažnju) - samo u slučaju jakog nadražaja anestezirati sluznicu

- nikada ne gubiti kontrolu (pacijent mora imati povjerenje)

Izlijevanje otisaka- važno je izliti model u roku od 1 sata a u meĎuvremenu čuvati otisak u vlažnoj sredini - dobro je držati izliven otisak u umidifikatoru i osloboditi modele unutar 30-40 min zbog

negativnog djelovanja alginske kiseline



[email protected] 2

ARHIVA U ORTODONCIJI BI TREBALA BITI SAČUVANA 10 GODINA.

Soklanje = modeliranje baze radnog modela

Maksila Mandibula

- soklanje se može vršiti na razne načine. Najvažniji su francuski i američki.

a) DIREKTNA METODA (Tweed, Sasonni) = sokla se gipsani model

b) INDIREKTNA METODA (Simon. Cervera, Haupl, Andresen,Stockfish) = gips se

stvrdnjava u plastičnim ili metalnim kalupima

- soklanje se vrši najmanje nakon 24 sata nakon uzimanja otiska. - plohe(ameriĉki naĉin soklanja):

1. osnovna(horizontalna)= paralelna okluzalnoj ravnini

2. stražnja = u habitualnoj okl gornja i donja leže u istoj ravnini, okomita na sagitalnuravninu.

3. kosa stražnja

4. kosa lateralna

5. kosa prednja

6. kosa prednja ( u g.č.) 7. obla prednja ( u d.č.)

- osušeni modeli (nakon 24 sata) uranja ju se u lak koji zatvara pore.

ORTODONTSKE NAPRAVEPodjele ortodontskih naprava:

1. prema naĉinu nošenja: - mobilne

- fiksne

- kombinirane

2. prema ĉeljusti na koju se aplicira - monomaksilarne

- bimaksilarne

3. prema lokaciji:- intraoralne

- ekstraoralne

- kombinirane

4. naĉin djelovanja:a) miofunkcionalne: iskorištavaju snagu mišića orofacijalne regije. Naprave su

prirodno- biološke sile

b) arteficijalne : umjetne sile se proizvode različitim pomoćnim napravama =opruge, vijak, gumeni vlak, labijalni luk itd.

Mobilne naprave- pretežno f unkcionalne = primarno djeluju na funkcije, a sekundarno dolazi do promjene

morfologije kao posljedica promjene funkcije

- dugotrajniji su procesi sa stabilnijim rezultatom i kraćim retencijskim periodom

Fiksne naprave

- pretežno aktivne = primarno mijenjaju morfološki izgled da bi sekundarno došlo dofunkcijskog prilagoĎavanja



[email protected] 3

FIKSNI ORTODONTSKI APARATI- nakon svake terapije fiksnim aparatima slijedi retencijski period sa mobilnim aparatima

- prednosti:

- omogućeno pomicanje 1 ili grupe zubi u sva 3 smjera

-

omogućen točan pravac djelovanja blagih sila uz doziranje i kontrolu sila pomoćudinamometra

- djelovanje sila (remodelacija i pregradnja koštanih i mekih tkiva) su u biološkimgranicama

- relativno brz i kontroliran terapijski efekt

- primjenjivi na različite slučajeve

- ortodont postavlja i skida aparate = potpuna kontrola rezultata terapije

- tipodont (zubi u vosku) omogućuju probu i korekcije aparata prije stavljanja u usta

- nedostaci:- precizno planiranje i ugraĎivanje

-

nisu pogodne za mliječnu i mješovitu denticiju - opasnosti pri mastikaciji = povijanje i oštećenje aparata

- estetika i skupoća

- teže održavanje higijene

- sastavni dijelovi:- prstenovi

- bravice + cjevčice

- lukovi

- pomoćni elementi

PRSTENOVI- na stražnjim zubima - prednosti:

- ne odljepljuju se kao bravice

- veća kontrola nad zubom koji je obuhvaćen sa svih strana

- nedostaci:- oralna higijena mora biti jako dobra

- teško ga je postaviti tako da očuva fiziologiju sulkusa

- pretežno standardne veličine

BRAVICE- lijepe se na zube (bonding tehnika)

- prema vrsti materijalaa) metal

b) keramika

c) plastika

- kombinacija materijala = veći dio je plastični a utor je metalni - prema smještaju

a) vestibularno

b) lingvalno

- prema tipu utora (prema širini) a) 0,018 inča (18) b) 0,022 inča (22)

- bravice za edge-wise tehniku- kanal bravice je ravan, a žica je aktivirana, tj. luk je iskrivljen



[email protected] 4

- bilo koja bravica na bilo koji zub, jeftinije bravice i nije ih nužno postaviti na sredinuzuba

- promjenom luka se mijenja inklinacija zuba; utor je uvijek horizontalan

- bravice za straight-wise tehniku (tehnika ravnog luka)- bravice treba postaviti točno na sredinu zuba

- svaka bravica za svoj zub vodi računa o tipu i torku tog zuba - bravica ima ležište koje je već tako napravljeno da se u njega stavi ravni luk - promjena torka – u utor se stavi luk koji ima iste dimenzije kao utor ali ima drugačiji

početni položaj – žica ne može biti okruglog već kvadratnog presjeka; zarotira se istavi u utor = povratkom na prethodni položaj pomiče zub

LUK- od Ni-Ti = velika elastičnost - reagiraju an toplinu

- od 1 ili više isprepletenih zuba

- po debljini:

a) 0,012b) 0,020

- po presjeku:a) okrugli

b) četvrtasti c) pravokutni

- uvijek se počinje sa elastičnijim i kreće prema krućoj - postoje različiti oblici i veličine za gornju i donju čeljust - postoji i antispee luk = za izravnavanje Speeove krivulje

LIGATURE

-

žičane ili gumice (obično na početku) POMOĆNI ELEMENTI a) gumbići – zalijepimo i na njih uložimo gumicu

b) chain-gumica – ligature spojene jedna na drugu

c) opruge – šire prostor izmeĎu 2 zuba

d) gumeni vlakovi – korekcija klase, pomak zuba

e) palatinalni luk – pojačana stabilnost na razini 1.molara

AKTIVNA PLOĈA

- monomaksilarna arteficijelna ortodontska naprava.

- glavna namjena = širen je čeljusti - primjena: u mješovitoj (kad nikne dovoljan broj trajnih zuba) i u trajnoj denticiji

- nosi se i po danu osim za vrijeme jela i nekih sportova

- mora dobro prilijegati na oralne plohe zuba jer u protivnom nema efekta

Dijelovi:- palatinalna tj. lingvalna ploča - žičani (retencioni) elementi - labijalni luk

- vijak

- namjenski žičani instrumenti



[email protected] 5

Prednosti:- vadi se iz usta – bolja higijena

- oslanja se na zube, nepce, alveolarni greben = dobra retencija

- lako se dozira aktivnost

- tehnički je lako izvediva

- raspon djelovanja je širok (dodatni elementi, miofunkcija kao kombinacija) - djeca i sama sudjeluju u terapiji okrećući vijak, bolja suradnja i interes pacijenta

Ĉuvanje aktivne ploĉe - u plastičnoj kutijici ili ako se ne nosi na duže vrijeme potrebno ju je uroniti u vodu i

dnevno tu vodu mijenjati

Djelovanje aktivne ploĉe: a) resorpcija i apozicija

b) na suturu medianu do 25.g. (oko)

c) funkcionalni učinak (npr. bedem, konstrukcijski zagriz na aktivnoj ploči...) d) negativno djelovanje = inklinacija zuba (pogotovo u starijoj dobi); najveći efekt

- posljedica djelovanja ploče = otvaranje zagriza

- aktivna ploča bez vijka je u stvari retenciona ploča

BAZNA PLOĈA - iz akrilata

- sadrži aktivne i retencione elmente: prenosi sile od izvora na radni i sidrišni dio

- gorn ja ploĉa je u dodiru sa palatinalnim plohama gornjih zuba uključujući posljednjimolar te s alveolarnim nastavkom do prijelaza u sublingvalno područje

- gracilnija donja ploĉa teže prenosi sile na ionako kompaktniju mandibulu; u dodiru je s

lingvalnim plohama donjih zuba uključujući posljednji molar te s alveolarnim nastavkom

do prijelaza u sublingvalno područje - prilikom predaje aparata obradi se akrilat oko gingivnog dijela zuba

- u ovisnosti o vrsti pomaka koji želimo postići (bodili ili inklinacija) stanjujemo, odnosno pozicioniramo rub ploče, izbrušavamo ploču u smjeru željenog pomaka

Dijelovia) radni dio

- dio ploče koji se naslanja na strukturu koju želimo pomaknuti - dobro je kad je što manji

b) sidrište (uporište) - dio ploče koji se naslanja na ostale strukture da bi se omogućio pomak radnog djela

- što je veći to je i recipročno djelovanje manje - da bi se povećalo sidrište, može se ekstendirati ploča, te koristiti dodatna sidrišta

(gumeni vlakna, susjednu čeljust, ekstraoralno sidrište-headgear; lip bumper,

palatinalni ili lingvalni luk, implantati)

Modifikacijea) redukcija

- u fronti (olakšava govor) ili u stražnjem djelu (lakše nošenje) b) ekstenzija

- cijelo nepce, lateralni zubi, čak i bukalni dio alveolarnog nastavka i tuber

Rezanje ploĉe: a) po sredini

- najčešće



[email protected] 6

- dobiva se simetrično širenje

- radni dio je ujedno i sidrište (recipročno djelovanje) b) T – ploča

- rez je segmentalan, a aktivni dio uključuje najčešće sjekutiće

- koristi se kod retroinklinacije frontalnih zuba (pokrovni zagriz)

c) Y – ploča - kombinacija T i klasične ploče

- po sredini rezne ploče

- omogućuje istovremeno širenje i protruziju retroinkliniranih frontalnih zuba. - REZ formira aktivni dio koji se naslanja na 1 ili više zuba

d) retenciona ploča

- bez rezova (oko 1. god.)

BODILI POMAK je pomak cijelog zuba uz laganu inklinaciju ( a ne samo inklinacija)

- za takav pomak iznos sile mora biti što gingivalniji (što bliže točki otpora koja je na 2/3korijena), a kontrasila što incizalnije

- ipak , ovaj gingivalniji smještaj je i dalje udaljen od točke otpora pa uzrokuje inklinacijukoju treba spriječiti

Reteineri su slični mobilnim udlagama za zube ali se rade od čvršćeg materijala. Nema

pomaka zubi tj., oni zadržavaju stanje u ustima.

LABIJALNI LUKDijelovi labijalnog luka:

a) luk

b) omča

c) retencioni dio

KLASIĈNI LABIJALNI LUK:- žica promjera 0,7-0,8 mm

- adaptira se u pravilnom luku preko vestibularnih površina inciziva (izmeĎu srednje iincizalne trećine), na mezijalnoj trećini očnjaka započinje omča i u luku prelazi 1-2 mm

apikalnije od ruba gingive neznatno odstojeći od nje izmeĎu očnjaka i prvog premolarate prelazi u retencioni dio

Svrha (primjena) labijalnog luka:- retroinklinacija sjekutića (do bodili pomaka ovisno o luku i rubu akrilata) - derotacija (u kombinaciji sa pločom i izvorima sile) - ekstruzija

- protruzija preko hvatišta(prstenovi, bravice, ostalo) na zubima- intruzija

- mezijalizacija i distalizacija (pomoću modifikacija na omči i luku) - održavanje potrebnog prostora

- retroinklinacija donjih zuba (inverzni labijalni luk)

- isključivanje djelovanja usne (protruzija) - pomoćna retencija i stabilizacija aparata

- hvatište gumenog vlaka (preko posebnih omči) - ostalo (ovisno o modifikaciji)

Modifikacije:

- redukcija (samo incizivi) ili ekstenzija- izostanak labijalnog luka (intenzivno nošenje, protruzija zuba, itd.)



[email protected] 7

- izdanci za pomak zuba ili hvatišta gumenog vlaka

- adaptacija omče i luka (usmjeravanje) - girlandiformni luk,gingivalno položeni luk (ekstruzija)

- dvostruki lukovi (različiti istovremeni pomaci, dijastema)

- modificirani retencioni lukovi (Duyzings-vijak, gumeni vlak)

- kombinirani labijalni lukovi: spoj deblje (0,9 mm) i tanje elastičnije žice (0,5 mm)- produženi inverzni lukovi, s gornje se ploče spuštaju na donje zube (Eschler) - akrilatne pelote: jednodjelne ili dvodjelne - odmiču usnu

Labijalni luk je dio aktivne ploče (ploča u koju ugraĎujemo vijak)

RETENCIJSKI ELEMENTI- ţica promjera 0,6-0,7 mm

- svojom elastičnošću prelaze ispod ekvatora i tako retiniraju i stabiliziraju aparat - najčešće u lateralnoj regiji (postkanino) iako se mogu uključiti i prednji zubi

Dijelovi:

a) aktivni (radni) diob) prijelazni dio

c) retencioni dio

1. SCHWARTZOVA- STRELIĈASTA KVAĈICA - neophodna su 2 zuba u meĎusobnom kontaktu

- osim retencijskog može imati i aktivno djelovanje:

a) mezijalizacija ili distalizacija zubnog elementa (polustreličasta) b) stimulacija erupcije

Izrada:

-

posebnim k liještima formira se strelica - od nje se žica horizontalno pruža prema mezijalno i distalno odstojeći oko 1 mm odsluznice

- u visini interdentalnog prostora (mezijalno i distalno) žica se u više ili manje oštromluku diže te prelazi sa oralne strane zubnog niza i ulazi u retencijski dio

- aktiviranje se vrši iznad ispupčenja strelice. Ona mora ležati u interdentalnom prostoru

uz vrat bez pritiska na papilu

Modifikacije:- polustreličasta

- višestruka

Nedostatak:- obavezna dva zuba u kontaktu

- moguće oštećenje sluznice

- zauzima dosta prostora.

2. ADAMSOVA KVAĈICA - dovoljan je samo 1 zub

- aktivni dio sastoji se od mosta (povezuje 2 omče - nalazi se u gingivnoj trećini zuba) iomče (u mezijalnom i distalnom interdentalnom prostoru)

Modifikacije:

- produžena s dodatnim ili produženim omčama



[email protected] 8

3. KAPLJIĈASTA - neophodno su 2 zuba u meĎusobnom kontaktu

- aktivni dio u obliku kruga nalazi se u interdentalnom prostoru ispod kontaktne točke

- postoje prefabricirane kvačice raznih oblika

Modifikacije:- produžena s dodatnim ili produženim omčama

DODATNI AKTIVNI ELEMENTI1. OPRUGE

- različiti tipovi i vrlo česti sastav aktivnih slobodnih ploča

- podjela:a) zatvorene (oba kraja su retinirana)

b) otvorene (jedan kraj je ugraĎen u akrilat, a drugi je slobodan i aktivno djeluje) - od žice 0,4-07 mm

- dijelovi:a) krak

b) spiralna omča

c) retencioni dio

2. VIJCI- jedan od nezamjenjivih elemenata

- prema namjeni:a) za pomicanje pojedinih zuba i grupe zuba (teleskopski vijci i mikrovijci)

b) za ispravljanje oblika zubnih nizova

c) za poboljšanje odnosa među čeljustima (Sanderov vijak)

- dijelovi vijka:a) matica

b) navoji

c) krakovi (osiguravaju stabilnost u ploči)

- na vodiču vijka je otvor (ključić) = pomak za ¼ kruga čime se aparat uključuje udjelovanje

- ako se vijak okrene do kraja, može razdvojiti dijelove ploče za oko 6,5 mm što jevećinom dovoljno za postizanje planiranih pomicanja

- kada se vijak okrene za ¼ kruga, i pacijentu stavi u usta, trenutno se pomiče zub što je

rezultat prilagoĎavanja ploče i dentoalveolarnih struktura - za transverzalno širenje se vijak okreće 2 puta tjedno

- za pomicanje zuba se vijak okreće jednom tjedno

3. GUMICE- elastični gumeni prstenovi djeluju na bazi svojih elastičnih svojstava

- za derotaciju zuba, izvlačenje zuba, pomicanje zuba u nizu i za intermaksilarnu vuču

- da bi se postavili u aktivno stanje, potrebno je imati omče na dva kraja da se prstenovimogu zakačiti na njih

- gumeni prstenovi, diskovi, lateks prstenovi, elastični ligaturni konac, elastične vrpce



[email protected] 9

MODIFIKACIJE AKTIVNIH SLOBODNIH PLOĈA A) NEAKTIVNE

- oboljenja parodonta u funkciji splinta

- disfunkcije TMZ-a

- bruksizam

- podizanje zagriza- retejneri

- sidrišta za izvlačenje pojedinih zuba

- prije protetske rehabilitacije- sprečavanje nepodesnih navika

B) PLOĈE SA VIJCIMA- za transverzalnu ekspanziju (postoji i tzv. segmentalna ploča za bukačizaciju samo 2 do

3 zuba)

- za sagitalnu ekspanziju (npr. T- ploča = protruzija) - kombinacija vijaka = mogućnost transverzalnog i sagitalnog djelovanja (Y ili T ploča u

kombinaciji sa Bertonijevim trosmjernim vijkom)

C) PLOĈE SA NAGRIZNIM BEDEMOM - zadebljanje ili produženje ploče koji djeluju prilikom neke funkcije (iznad fiziološkog

mirovanja)

1. prednji nagrizni bedem- palatinalno iza gornjih inciziva

- previsoki može dovesti do interpozicije jezika i lateralnog otvorenog zagriza, a

preniski nije djelotvoran

a) ravni

- omogućava izrastanje lateralnih zuba

- djelomično i intruzija fronte b) kosi

- prisiljava mandibulu u željeni sagitalni pomak (najčešće mezijalno) klasa II/1

2. boĉni nagrizni bedem - pok riva okluzalnu površinu stražnjih zuba

- jednostran ili obostran

- najčešće za dezartikulaciju kod rješavanja unakrsnog zagriza ili obrnutog prijeklopa(Brucklov aparat), ali može služiti i za intruziju

D) DVOJNE PLOĈE - po Schwartzu

-

objedinjuju ploču i aktivator - simultana korekcija različitih simptoma

- sastoje se od gornje i donje ploče koje su retencijskim elementima fiksirane za zubni niz

- meĎusobni odnos im je odreĎen krilnim nastavcima i utorima izraĎenim na osnovikonstrukcijskog zagriza u klasi I

1. vodice u prednjem dijelu- sprečava se infantilno gutanje

- jezik potisnut izmeĎu obje čeljusti lateralno pa onemogućava podizanje zagriza

- indikacije:

- mali prijeklop fronte

- otvoreni zagriz

2. lateralno postavljena akrilatna krila- korekcija klase II7! praćenih sa dubokim zagrizom



[email protected] 10

- uspješna primjena i u slučajevima sa devijacijom mandibule

E) PLOĈE ZA NEPOGODNE NAVIKE (sisanje, infantilno gutanje)- u prednjem dijelu ploče ugraĎeni trnovi ili rešetke odn,. brana od tanjeg dijela akrilata

- rupa ili akrilatna kvržica na onom mjestu gdje se želi privući jezik - posebno pogodno kod dislalija kojima je uzrok pogrešna artikulacija jezika

BIMAKSILARNE ORTODONTSKE NAPRAVE- spadaju u miofunkcionalne i mobilne, jer koriste biološke sile u terapiji i mogu se u

svakom trenutku nesmetano izvaditi iz usta pacijenta

- primarna indikacija ovakvih naprava nije pomicanje pojedinih zuba već se terapijausmjerava na:

a) nepodesne navike i smetnje funkcije (sisanje prsta, disanje na usta, infantilno gutanje)

b) poremećeni intermaksilarni (sagitalni,vertikalni,horizontalni) odnosi u svim

dimenzijama

c) neke smetnje u čeljusnom zlobu

AKTIVATOR- glavni predstavnik arteficijalne miofunkcionalne mobilne ortodontske naprave

- funkcionalna bimaksilarna naprava

- nema retencijskih elemenata

Dijelovi aktivatora:- akrilatno tijelo

- labijalni luk

- svojim oblikom aktivator priliježe na gornju i donju čeljust te zube

- u terapiji on aktivira skupine mišića (žvakače, usne, obraz, jezik, dno usne šupljine) a

impulsi, odnosno sile koje posljedično nastaju djeluju na zube, parodont, alv. kost, teTMZ

- na taj način sile koje proizvode mišići prenose se na aktivator, a preko njega na zube ičeljust koji se pomiču, pregraĎuju u željenom smjeru

- temeljni postupak za aktivaciju prirodnih sila je KONSTRUKCIJSKI ZAGRIZ

- takve sile spadaju u biološke, te se korekcije u meĎučeljusnim odnosima reguliraju na

prirodni način. - trajanje terapije aktivatorom individualno je za svakog pacijenta, ali u pravilu što se više

nosi to će terapija kraće trajati. - NEDOSTACI AKTIVATORA: granice primjene, problemi s oralnom respiracijom te

zainteresiranost pacijenta.

MODIFICIRANI AKTIVATOR- z bog nekih nedostataka osnovne forme aktivatora, struka je tražila bolja rješenja

- težilo se ne odstupati od osnovne verzije mada su neki autori uvelike promijenili glavnuformu aktivatora.

- osnovne izmjene išle su u prilog : - olakšanom nošenju

- nošenju po danu

- pojačanju i širenju terapijskog djelovanja

- ostvarenju posebnih terapijskih zadataka




- olakšano nošenje postiglo se redukcijom naprave, a terapijski učinak poboljšao seugradnjom vijaka i žičanih elemenata

- ovi dodatni elementi ugraĎuju se u aktivator prema indikacijama i samom planu terapije

odreĎenom od ortodonta

- dodatne elementi:

- ekstenzorni -vijci- modificirani labijalni lukovi

- akrilatne pelote

- žičani dijelovi - trnovi, petlja, pera, opruge

AKRILATNE PELOTE - zadatak - neutralizacija djelovanja perioralne muskulature

- smještaju se u lab . i bukalni dio vestibuluma

a) labijalne pelote - onemogućavaju upadanje usne kod velikih incizalnih stepenica

- k od klase II/1 smještene su ispred donje usne, a kod klase III ispred gornje

b) bukalne pelote - potpomažu transverzalni rast te se mogu koristiti kod kompresijskih anomalija i križnog

zagriza

- postavljaju se u maksilarni dio vestibuluma

- redukcija aktivatora najčešća je modifikacija klasičnog aktivatora

- ovakvi aktivatori se reduciraju u frontalnom dijelu (reducira se akrilatno tijelo) ili su

skeletirani u maksilarnom ili mandibularnom dijelu

- obično se nazivaju prema autorima (otvoreni aktivator po Grudeu, reducirani aktivator poMetzelderu)

- elastični skeletirani aktivatori razvijaju se kako se redukcija povećava

- ugraĎuju se lab. lukovi različitih oblika, palatinalni luk, reducirane petlje, bimaksilarne

petlje, itd.

- aktivacijom različitih elemenata žičane konstrukcije može se djelovati na modelaciju

jedne čeljusti, ali istovremeno aktivator samim svojim oblikom djeluje na stvaranje

harmonije izmeĎu obje čeljusti

KONSTRUKCIJSKI ZAGRIZ- nakon prvih otisaka u alginatu, gnatometrije, RTG analize, ocjene tipa rasta djeteta,

ponašanje djeteta i roditelja, mogućnosti suradnje odlučujemo se za terapijsko sredsvo. - temelj za postizanje aktivacije mišića je KONSTRUKCIJSKI ZAGRIZ

- u ovoj fazi odreĎujemo položaj donje čeljusti (s obzirom da je ona pomična,

prilagoĎavamo je gornjoj) i njezine odnose prema gornjoj čeljusti, te stupanj aktivacijemišića

1. polazište je stanje fiziološkog mirovanja, bez tonusa, relaksirani mišići 2. s obzirom na anomaliju vršimo korekciju u sagitali, vertikali i transverzali 3. sa većim pomakom mandibule dobivamo i veću aktivaciju mišića

4. potrebno je naći optimum izmeĎu aktivacije mišića i pacijentove podnošljivosti iste

- prije samog uzimanja konstrukcijskog zagriza potrebno je registrirati habitualnuokluziju

- to činimo tako da kažemo pacijentu da zagrize i onda pogledamo n jegovu okluziju u

prednjem i stražnjem dijelu zubnog luka




- sa vertikalnim linijama u projekciji očnjaka i MB kvržice gornjeg kutnjak a označimozagriz na 4 mjesta

- možemo se poslužiti i voštanim registratom uzetim u habitualnoj okluziji.

Uzimanje konstrukcijskog zagriza- voštanom šablonom s nagriznim bedemom uzimamo registrat konstrukcijskog zagriza. - pritom pazimo na:

a) transverzala- paziti na podudaranje sredina g. i d. čeljusti, motrimo na frenulume usana

- treba utvrditi da li postoji pomak samo zuba ili cijele čeljusti - kod registrata ići u hiperkorekciju

b) vertikala- razmak za konstrukcijski zagriz u pravilu treba biti više od fiziološkog

mirovanja, u protivnom nemamo aktivaciju mišića

- vertikalni razmak može biti varijabilan, od malog do ponekad i preko 10 mm

c) sagitala

- za klasu I nije potrebno raditi korekcije- za klasu II mandibula djeteta vodi se prema naprijed ( mezijalno)

- za klasu III mand . djeteta vodi se prema nazad ( distalno), koliko je to moguće

- krajne M-D diskrepance u zagrizu ne mogu se u potpunosti lijeĉiti ortodontskimputem

- često su indicirani kirurški zahvati nakon završetka rasta i razvoja

- nakon registriranja konstrukcijskog zagriza u ustima pacijenta voštani se registrat ohladi

u vodi, te postavi na modele da bi se procijenilo učinjeno

- provjera se vrši u sve tri dimenzije i ako zadovoljava, prelazi se u slijedeću fazu - izradu

samog aktivatora

- ako pretjeramo u konstrukcijskom zagrizu rezultat će biti: a) brzo zamaranje mišića

b) ispadanje aparatića iz usta u toku sna

c) nelagodni osjećaj pri nošenju

d) bolno nošenje

VESTIBULARNA PLOĈA - vestibularna ploča spada u najjednstavnije naprave funkcionalne ortodoncije.

- smještena je u vestibulum usne šupljine

- koristi se u mliječnoj i ranoj mješovitoj denticiji (3-9 god.)

- služi u terapiji nepodesnih navika, raznim stadi jima pojedinih ortodontskih anomalija,mioterapiji

- nošenje je najmanje 14 sati na dan, kontrole svaka 4-6 tjedna

- za zube u protruziji djeluje na mm. orbicularis oris i buccinator… kada vadimo V.P. - stražnja granica u mliječnoj denticiji je distoaproksimalna ploha petice, a u mješovitoj

mezioaproksimalna ploha šestice

Upotreba:a) nepodesne navike

- disanje na usta

- sisanje prsta, usne ili jezika

- sisanje ili grickanje predmeta- infantilno gutanje




- kod korekcija njihovih posljedica na dentoalveolarne i druge strukture

b) početne faze ortodontske terapije

- kompresija s protrudiranom frontom

- otvoreni zagriz

- progenija

- indicirana je i kod protruzije gornje fronte bez ili sa blagim distalnim zagrizomc) mioterapija

- pojačanje tonusa orbicularis orisa

- ovisno o anomaliji hipotonična je gornja ili donja usna

- vestibularna ploča je pasivna ortodontska naprava , a postaje aktivna kada je uključenaakcija mišića

- d jeluje na otklanjanju štetnih vanjskih čimbenika, a potencira normalni rast i razvoj orofacijalnog sustava djeteta,

VESTIBULARNA PLOĈA SE NOSI OTPRILIKE 1 GOD.

Oblik vestibularne ploĉe:- leži u vestibulumu- u dodiru je sa labijalnim plohama sjekutića i alveolarnim grebenom

- odstoji oko 2 mm od bukalnih ploha lateralnih zuba

- seže do distoaproksimalne plohe mli ječnih drugih molara ili do mezioaproksimalne

plohe prvog trajnog molara

- izraĎuje se iz akrilata ili dolazi kao konfekcijska

1. INDIVIDUALNE VESTIBULARNE PLOĈE - izraĎuju se prema radnim modelima i konstrukcijskom zagrizu

- odstojeći dijelovi se zaštićuju pločom roza voska debljine 2-2,5 mm (zubi ili alv.

greben)

- dijelovi koji moraju biti u kontaktu ostaju nezaštićeni - vestibularna ploha se modelira u roza vosku, te se vosak zamjenjuje akrilatom

kivetiranjem u laboratoriju

- može se izraditi na indirektan i direktan način

2. KONFEKCIJSKE VESTIBULARNE PLOHE- dolazi u gotovim prefabriciranim oblicima

- na sebi već može imati rešetku za jezik, vodilju za mandibulu ili prsten s vanjske strane

- polukonfekcijske vestibularne plohe dolaze u obliku prefabricirane ravne ploče koja senakon zagrijavanja adaptira prema pacijentu

KOSINA- spada u interceptivna ortodontska pomagala

- prvi je primjenjuje Hunter 1771.god

- karakterizira je kosa ploha kao aktivni dio naprave

- postiže brz efekt u terapiji

Indikacije:- obrnuti prijeklop

- prisilni progenijski zagriz

Kontraindikacije:

a) maksila - kompresija u interkaninom sektoru




- očnjak u obrnutom preklopu

- manje vrijedan zub

- nedovoljno izrastao zub, rotiran, atipičan

- mliječni zub

b) mandibula - nedovoljan broj punovaljanih zuba- gingivitis

c) okluzija

- mezijalni pomak mandibule više od 2mm

- vertikalno-bridni zagriz ili minimalan prijeklop (manji od 2mm)

- kosina je pasivna naprava, a aktivira se podizanjem zagriza

- ta sila mišića djeluje na pomicanje jednog ili više zuba u obrnutom preklopu

- ovisno o nagibu kose plohe učinak može biti protruzija ili intruzija kao i kombinacija

- k osinom postižemo brz terapijski učinak , ali je sklonost recidivu velika

Dijelovi kosine:

a) baza

b) kosa ploha

Naĉin izrade: a) direktno

b) indirektno

c) kombinirano

Naĉin uĉvršćenja:

a) fiksna

b) mobilna

1. FIKSNA KOSINA- nema mogućnosti jednostavnog skidanja

- uključuje jedan ili više zuba

- ne skida se za vrijeme terapijskog perioda

a) FIKSNA KOSINA SA ŠIROKOM BAZOM - jednostavna i najčešće se upotrebljava

- th. traje 7-14 dana i u to vrijeme se ne skida iz svog ležišta

- primjena je kod obrnutog preklopa 1 do 2 sjekutića

- izraĎuje se iz akrilata

- baza uključuje 6 donjih zuba (od očnjaka do očnjaka), a seže 1 mm od gingivnog ruba

- kosa ploha po širini uključuje zube koji su u obrnutom prijeklopu, a u visini dodirujepalatinalne plohe gornjih tretiranih zuba

- nagib kosine je 45-60°

- općenito je pravilo da k osina treba uključivati bar dvostruki br oj zuba od onog broja

zuba koji su u terapiji

- izraĎuje se direktno, indirektno ili kombinirano i u ustima se cementira

b) FIKSNA KOSINA SA USKOM BAZOM- primjenjuje se kod obrnutog preklopa 1-2 sjekutića uz labijalnu inklinaciju donjih

sjekutića

- ova kosina nastoji istovremeno protrudirati gornje i retrudirati donje sjekutiće

- zbog razvijanja jakih sila potreban je oprez u th.

- izraĎuje se iz akrilata ili kombinacija akrilata i metala (prstenovi)




2. MOBILNA KOSINA:- moguće ju je izvaditi nesmetano iz usta za vrijeme th. - dobila je ime prema autorima

a) KOSINA PO OPPENHEIMU- primjenjuje se kod obrnutog preklopa 2-4 sjekutića i klase III

- terapijski period je od 3-6 mj uz neprestano nošenje- baza ove kosine za razliku od one sa širokom bazom seže do zaključno 6-6

- izraĎuje se indirektnom metodom uz konstrukcijski zagriz

- lateralni zubi maksile nisu u kontaktu sa kosinom

- klasa III može se tretirati ovom kosinom, ali ne više od ½ širine pretkutnjaka

- pacijent je nosi i za vrijeme jela, skida je samo kod čišćenja

b) KOSINA PO BRÜCKLU

- primjenjuje se kod:

1. obrnutog prijeklopa 2-4 sjekutića uz labijalnu inklinaciju donjih sjekutića

2. klase III

- trajanje th do 3 mj uz stalno nošenje

- izrada je u laboratoriju uz konstrukcijski zagriz- budući da je nalik aktivnoj ploči, u sebi ima labijalni luk te retencijske elemente

- indicirana je i mliječnoj, mješovitoj i trajnoj denticiji - donji labijalni luk vrši retruziju donjih sjekutića

BIONATOR- za ispravljanje položaja zubi i meĎučeljusnih odnosa

- usmjeren prema uzrocima postojećih nepravilnosti - prema Baltersu:

a) malokluzije klase I

- posljedica nedovoljnog transverzalnog rasta zbog malog i mlohavog jezika

- th = posebni trening za jačanje jezika b) klasa II

- posljedica posteriornog položaja jezika uz poremećaj u razvoju cijele vratne regije

s popratnim respiratornim smetnjama i lošom deglutinacijom

- th = premještanje jezika prema naprijed = mezijalni pomak mandibule = dolazi dorazvoja vratne regije uz odgovarajuće proširenje dišnih puteva te poboljšanjedeglutinacije i respiracije

c) klasa III

- jezik je anteriorno smještan, a vratna regija natprosječno razvijena

- th = jezik se dovodi u posteriorniji i superiornij položaj, mandibula se dovodi ukalsu I uz redukciju vratne prerazvijenosti

1. BIONATOR 1- standardni oblik- indikacije:

a) klasa I = kompresijske anomalije

b) klasa II/1

c) klasa II/2

- akrilatno tijelo - pokriva oralne površine donjeg zubnog niza i dio gornjeg u područjupremolara i molara te prelazi 2 mm na sluznicu alveolarnog grebena

- meĊuĉeljusni odnos - fiksiran konstrukcijskim zagrizom koji se uzima u bridnom

odnosu sjekutića

- izbrušavanje meĊuokluzijskog dijela - transverzalni pomak zubi kod kompresija




- fiziološko nicanje zubi - izraštavanje zubi kod dubokog zagriza (omogućuje se izraštavanje pojedinih zubi

dok su ostali zubi podupirači) - palatinalni luk

- žica debljine 1,2 mm

- izlazi iz akrilata na sredini 1. premolara i penje se po nepčanom svodu 1 mm odsluznice

- na najdubljem kraju nepca pravi krivulju koja distalno seže do distoaproksimalne

plohe 1. molara a zatim se vraća po suprotnoj strani nepca na identičan način

- luk je faringealno usmjeren što omogućuje stimulaciju distalne površine jezika uzistovremeni mezijalni pomak mandibule i usmjeravanje jezika prema naprijed

- kod visokog nepca palatinalni nastavak sprečava ulazak nepca u taj prostor štodoprinosi izravnavanju nepca uz poboljšanje nazalnog disanja

- vestibularni luk- izlazi iz akrilata u području izmeĎu gornjeg očnjaka i 1. premolara u bukalnom

dijelu vestibularno oblikuje petlju kojoj su 2 horizontalna kraka paralelna i jednako

udaljena od okluzalne ravnine- kod donjeg očnjaka luk mijenja smjer prema gore i naprijed te ide paralelno s

incizalnim bridovima sjekutića u nivou gornjeg kraka bukalne petlje

- labijalni dio petlje odstoji od sjekutića za debljinu pisaćeg papira dok su bukalnidijelovi odmaknuti od premolara nešto više da ne bi ometali transverzalni razvoj

- u području sjekutića luk odmiče usnu i obraze te se stvaraju uvjeti za ispravljanjesjekutića

- bukcinatorska petlja odmiče obraze i omogućava izrastanje zubi kod dubokogzagriza te odstranjuje učinak orobukalnih struktura favorizirajući transverzalni rast

2. BIONATOR II

- štitni oblik - indikacije:

a) otvoreni zagriz

b) infantilno gutanje

- akrilatno tijelo- maksilarni dio predsvoĎuje interincizivni prostor i prednji dio alveolarnog

nastavka ali ne dodiruje dentoslveolarne strukture da ne bi ometao rast

- izmeĎu maksilarnog i mandibularnog dijela se nalazi tanka nagrizna ploča kojastabilizira meĎučeljusni odnos i sprečava podizanje zagriza

- palatinalni luk - identičan tipu I - vestibularni luk

- labijalna žica leži izmeĎu i nešto ispred incizalnih bridova gornjih i donjihsjekutića, a u nivou je gornjeg ruba bukcinatorske petlje

- stimulira zatvaranje usta što indirektno potiče sjekutiće na izrastanje

3. BIONATOR III- progenijski ili inverzijski oblik- indikacije = anomalije progenijskog kompleksa - akrilatno tijelo

- slično standardnom obliku ali prostor prema jeziku je djelomično zatvoren produženjem akrilatne baze prema gore za 2 mm iza incizalnih rubova sjekutića

- jezik tako dotiče samo nepokriveni dio nepca i gornje sjekutiće stimulirajući rastmaksile prema naprijed




- palatinalni luk- specifično je oblikovan, invertiran tj. usmjeren incizalno

- proteže se od distalne plohe 1.molara pa do sredine 1.premolara

- vestibularni luk- labijalna žica prelazi preko donjih frontalnih zubi odmaknuta od njih za debljinu

pisaćeg papira - premolari i 1. trajni molar dodiruju akrilatno tijelo

- konstrukcijski zagriz- uzima se u bridnom položaju koliko god je to moguće

- kod velike incizalne stepenice moguć je daleko manji pomak - u tom slučaju donji sjekutići moraju biti pokriveni akrilatom da se spriječi

labijalno naginjanje

BIOAKTIVATOR- preuzima pozitivne karakteristike aktivatora i bionatora:

a) aktivator

- mogućnost širenja čeljusti- adaptacija aparata posredstvom vijka

- reaktivacija oslabljenih mišićnih skupina

b) bionator- mogućnost danonoćnog nošenja

- utjecaj na labiolingvalnu konfiguraciju

- sposobnost ispravljanja funkcijskih smetnji govora i gutanja

- dijelovi:a) akrilatno tijelo

- odgovara tijelu aktivatora ali je razdvojeno po sredini

-

polovice aparata su povezane vijkom ili kratkom žicom debljine 0,9-1 mmb) žičane konstrukcije

- labijalni luk

- palatinalni luk

- bialveolarne retroincizalne petlje

- labijalni luk moţe biti:a) Baltersov - ovisno o anomaliji može prelaziti preko gornjih ili donjih inciziva ili

prolaziti interincizalno

b) Eschlerov ili Frankelov

c) specifični labijalni luk sa petljama za distalizaciju i rotaciju dotičnih zubi = pokrovni

zagriz sa rotacijom 2.g. sjekutića - palatinalni luk

- preuzet iz bionatora može biti usmjeren incizalno i faringealno

- kod nedovoljnog transverzalnog razvoja ima vijak za širenje

1. tip I- kod zbijenog postava donje fronte- vijak za transverzalno širenje po sredini akrilatnog dijela

- palatinalni luka) faringealno – klasa II/1 i klasa I

b) incizalno – klasa II/2 ili klasa III (jezik usmjeren prema nepcu)




2. tip II- slaba transverzalna razvijenost maksile- vijak u sastavu palatinalnog luka faringealno ili incizalno (po potrebi)

3. tip III

-

klasa II/1 = kompresija sa protruzijom fronte- palatinalni luk s vijkom; usmjeren faringealno - kod infantilnog gutanja = bioalveolarne retroincizalne petlje koje oblikuju jezični štit

4. tip IV- pokrovni zagriz- akrilatno tijelo ima 2 vijka (izmeĎu očnjaka i 1.premolara) = sagitalno širenje - palatinalni luk usmjeren incizalno

- moguće su i kombinacije ovih tipova

- konstrukcijski zagriz- u bridnom položaju sjekutića osim kada je potrebno izvršiti veću sagitalnu korekciju

- dopustiv sagitalni pomak je ¾ širine premolara - visina zagriza ne smije preći 4 mm

- u slučaju potrebe za podizanjem zagriza koristi se Beltersov način izbrušavanjameĎuokluzijskih dijelova akrilatnog tijela

GEBISFORMER- izraĎen na osnovi intramaksilarne i intermaksilanre segmentacije akrilatnog tijela

- segmenti su elastično povezani nizom vestibularno ili oralno smještenih žičanih elemenata

- svi elementi imaju elipsoidan oblik poput zubnog luka s trodimenzionalnom putanjom, štou znatnijoj mjeri pojačava stabilnost inače veoma gracilnog aparata

- od ţiĉanih elemenata primijenjeni su:

1. labijalni luk 2. bimaksilarni luk

3. omčasti luk 4. frontalna pera

5. vezna pera

6. interdentalna pera7. Coffinovo pero

8. vezna žica

9. oslonci za zube

10. frontalne petlje

- akrilatno tijelo:a) g. čeljust

- pokriva lateralne dijelove alveolarnog nastavka

- u njemu su retinirani svi maksilarni žičani elementi i bimaksilarni luk

b) d. čeljust

- pokriva lingvalne plohe sjekutića, prelazi preko njihovih rubova u labijalnu

stranu pokrivajući veći dio labijalnih ploha (tzv. splint) - služi za retenciju frontalnih petlja i za prolaz bimksilarnog luka

- kod progenijskih tipova parata umjesto splinta izraĎuju se mali akrilatni segmenti kojileže lingvalno u području očnjaka i 1.premolara

- ako je potrebno jače širenje, akrilatno tijelo pokriva cijelo nepce i služi za gradnju vijaka

1. TIP A - 6 varijanti za klasu II/1 2. TIP B - 4 varijante za klasu II/2 3. TIP C - 6 varijanti za klasu III

- standardni oblik

- normalno transverzalno razvijeni lukovi- lagana kompresija




- specijalni oblik- nepravilnosti u postavu fronte

- manji deficit prostora u lateralnom segmentu

- uz pomoć interdentalnih per a- oblik hipo

- uski zubni lukovi sa hipoplastičnim razvojem srednjeg dijela lica i visokim nepcem - širenje uz pomoć vijka

- oblik extra- izrazito jake kompresije sa uskom apikalnom bazom i velikim zubima gdje je potrebno

izvaditi 1.premolare

- oblik kontra- škarasti zagriz zbog transverzalne prerazvijenosti gornjeg ili slabije razvijenosti

donjeg zubnog luka

- oblik bipro- bialveolarna protruzija s dijastemama

HEADGIR- uporišta a) ekstraoralno na vratu

b) intraoralno na 1.g.molarima

- 4 metalna luka ko ja su u predjelu sjekutića čvrsto spojena

- unutrašnji luk ulazi u cjevčice na prstenovima koji se nalaze na molarima

- vanjski luk završava ekstraoralno u obliku kuka za koje se vežu elastična traka, gumice ilispiralna opruga

- elastične elemente se pričvršćuje na extraoralno uporište na vratu ili glavi pacijenta

- najpovoljnije u mješovitoj denticiji - indikacije:

a) klasa II i otvoreni zagriz (u vrijeme rasta)b) za stabilizaciju molara ako vadimo premolare a u taj prostor želimo retrudirati prednje

zube

c) može i za asimetrično djelovanje

- rijetk o u d.čeljusti a još rjeĎe u obje čeljusti istovremeno

DENHOLTZOVA PELOTA- naprava sa mišićnim uporištem

- služi preventivi i ispravljanju nepodesnih navika

- povećanje tonusa m.orbicularisa orisa

- čeljusti u frontalnom dijelu

- ispravljanje oralno nagnutih sjekutića - širenje zubnog luka u sagitalnoj dimenziji - u frontalnom dijelu je plastični štit; spiralne opruge te metalni krakovi kojima je uporište

1.trajni molar

- u frontalnom dijelu djeluje na usnu, a distalno na 1.molar

- pri postavljanju spiralne opruge se sabijaju

LIP BUMPER- slično djelovanje kao Denholtzova pelota

- za obje čeljusti - razlike:

- može al ne mora imati spiralu - ima kukice za gumeni vlak u dijelu gdje završava pelota




REGULATOR FUNKCIJE PO FRANKELU- skeletirana vestibularna ploča

- sadrži: a) labijalni luk

b) pelota za usnu

c) bukalni štitovi d) lingvalni luk/štit e) nagrizni bedem

f) okluzalni oslonac

1. a) kompresije klase I, kompresije klase II/1 i overjet do 5 mm

- gornji labijalni luk, donja labijalna pelota, bukalni štitovi + lingvalni luk b) klasa II/1 sa overjetom do 7 mm, klasa I sa devijacijom mandibule

- gornji labijalni luk, donja labijalna pelota, bukalni štitovi + lingvalni štit c) klasa II veća od ½ premolara, overjet preko 7 mm

- potrebna postepena mezijalizacija mandibule uz istovremeno podizanje zagriza

- gornji labijalni luk, donja labijalna pelota, bukalni štitovi + segmentirani bukalni štit 2.

a) pokrovni zagriz klasa II/2 ili klasa I- gornji labijalni luk i retroincizalni luk, donja labijalna pelota, bukalni štitovi,

modificirana petlja za očnjak 3.

a) progenija s dubokim obrnutim prijeklopom- bukalni štitovi, donji labijalni luk, gornja labijalna pelota i protruzioni luk, okluzalni

oslonci, palatinalni luk + nagrizni bedem lateralno

b) progenija s plitkim ili normalnim dubokim zagrizom- bukalni štitovi, donji labijalni luk, gornja labijalna pelota i protruzioni luk, okluzalni

oslonci, palatinalni luk + bez nagriznog bedema lateralno

4. a) otvoreni zagriz, bialveolarna protruzija u klasi I

- gornji i donji labijalni luk, donja pelota, palatinalni luk, 4 okluzalna oslonca, bukalni

štitovi

PODBRADNA KAPA- mobilna extraoralna ortodontska naprava

- indikacije:a) progenija

b) otvoreni zagriz

- primjena u mliječnoj, mješovitoj i trajnoj denticiji - prognoza bolja što je pacijent mlaĎi - upotrebljava se do završetka rasta i razvoja

- može se kombinirati sa intraoralnom napravom

- podjela:a) individualna

b) konfekcijska

1. INDIVIDUALNA PODBRADNA KAPA- izraĎuje se po prije uzetom otisku brade, kalota se izraĎuje u laboratoriju

- granice kalote- sprijeda = do mentolabijlne brade

- straga = do 2 mm

- lateralno = obuhvaća oba trigonuma mentale



- na kalotu se veže elastična kapa kojima se ona fiksira na glavu pacijnta

- primjenjuje se sila 120-1200 g na svaku stranu

- elastiĉne trake se stavljaju u odreĊene poloţaje ovisno o anomaliji :a) progenija

- rezultanta sile treba djelovati prema natrag paralelo sa corpusom mandibule

- prednji krak se učvršćuje ispred uha a stražnji iza uha b) otvoreni zagriz

- smjer rezultanta sile je prema gore, paralelno sa sa ramusom mandibule

- krakovi elastičnog vlaka fiksiraju se ispred uha

2. KONFEKCIJSKA PODBRADNA KAPA- izraĎuje se u tvornici dentalnih materijala

- u paketu su kalota i elastične trake

- adaptira se prema uputama proizvoĎača

- treba paziti na:

a) ležište na glavi pacijenta

b) ležište kalote na bradi c) ravnomjernost sila na obje strane

d) optimalan intenzitet sila

- veća korisnost, a time i učinkovitost se postiže nošenjem tijekom jela

- ritam nošenja i pregleda sličan je drugim ortodontskim napravama

- što je rezultat period, to je retencijski period stabilniji i prognoza povoljnija

ortodoncija, analiza

Documents