organizacija pravosuđa - predavanje od 06.12.2008. godine

Mostar, 06.12.2008. godine

S E M I N A R

"PRIPREMA POLAGANJA PRAVOSUDNOG ISPITA"

Predavanje vezano za

ORGANIZACIJU PRAVOSUĐA

Predavač: Mirko Bošković, 06.12.2008. godine

ORGANIZACIJA PRAVOSUĐA

Ustavi BiH i FBiH reguliraju pitanje samo sudske vlasti. U BiH postoje četiri razine sudova i to na razina BiH, FBiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta. U širem smislu u organizaciju pravosuđa ubrajaju se sudovi, tužiteljstva, pravobraniteljstva, odvjetništvo i notari, a u užem smislu to su samo sudovi, a po jednoj trećoj varijanti to su sudovi i tužiteljstva. - SUDOVI - imaju funkciju suđenja. - TUŽITELJSTVA - imaju funkciju gonjenja.- PRAVOBRANITELJSTVA - pružaju pravnu zaštitu imovine i imovinskih interesa. - ODVJETNICI - zastupaju jednu od stranaka, dok su notari neovisni nositelji javne službe.

Funkcija sudova je da sude i imaju dvojaku funkciju i to: represivnu (kad se nešto dogodi) i preventivnu (spriječiti da se nešto ne dogodi).

U represivnoj se očituje u kaznenim i prekršajnim predmetima. Treba istaći da više nema privrednih prestupa kao kažnjivih radnji već imamo kazneno djelo i prekršaj, a drugo to su povrede službene dužnosti. Što se tiče prekršaja od 01.12.2006. godine ukinuti su sudovi za prekršaje i to su sada prekršajna odjeljenja općinskih sudova. Najnovija stvar je uvođenje prekršajnih naloga. Suština je tijelo nadležno za izdavanje prekršajnog naloga izdaje prekršajni nalog, te ako ga učinitelj prekršaja prihvaća on će po njemu postupiti, a ako ga ne prihvati postupak će voditi sud. Prekršajno odjeljenje ima u svakom općinskom sudu. Osim navedenog, sudovi sude u parničnom postupku, vode izvršni postupak, vanparnični, zemljišnoknjižni, stečajni, likvidacijski te upis u sudski registar kao registarski sud.

Zakonom o sudovima određena je mjesna i stvarna nadležnost sudova različitih razina. - Na razini BiH postoji Ustavni sud BiH i Sud BiH.- Na razini FBiH postoji Ustavni sud FBiH i Vrhovni sud FBiH.- Na razini kantona postoje kantonalni sudovi, dok u općinama postoje općinski sudovi s

tim da svaka općina ne mora imati svoj općinski sud, već dvije ili više općina mogu obrazovati zajednički općinski sud.

USTAVNI SUD BiH

Ustavni sud BiH sastavljen od 9 sudaca, od čega 4 suca bira zastupnički dom parlamenta Federacije BiH, a 2 suca bira skupština RS-a, dok 3 suca bira predsjednik evropskog suda za ljudska prava. Ustavom je regulirano da će suci biti iskusni pravnici visokog moralnog kvaliteta. Prvi suci Ustavnog suda BiH imenovani su na period od 5 godina, s tim da po isteku tog perioda nisu mogli biti ponovno birani. Ustavni sud BiH nadležan je za :- rješavanje sporova između entiteta ili između BiH i jednog entiteta ili entiteta i institucija

BiH- cijeni ustavnost propisa koje donose tijela vlasti u BiH sa ustavom BiH. Zahtjeve za

rješavanje sporova i za ocjenu ustavnosti ustavnom sudu BiH mogu biti podneseni od strane članova predsjedništva BiH, predsjedatelja vijeća ministara, predsjedavajućeg ili


zamjenika predsjedavajućeg domova parlamentarne skupštine BiH i parlamenta Federacije odnosno skupštine RS-a, odnosno ¼ članova domova parlamentarne skupštine BiH, parlamenata federacije ili skupštine RS-a.

- za rješavanje apelacija na konačne odluke sudova u BiH.- za rješavanje ustavnih pitanja koja mu dostave sudovi u BiH u pogledu toga da li je zakon

o čijem važenju njegova odluka zavisi sukladan sa ustavom BiH, sa evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, ili sa zakonima BiH ili u pogledu postojanja općeg pravila javnog međunarodnog zakona koji je bitan za konkretnu odluku suda.

- za rješavanje pitanja vitalnog interesa konstitutivnih naroda koje se postavi u jednom od klubova konstitutivnih naroda parlamentarne skupštine BiH.

USTAVNI SUD Federacije BiH

Ustavni sud FBiH sastavljen je od 9 sudaca, koji su izabrani na mandat do 70 godina života, ako prije toga ne podnesu ostavku ili ne budu razriješeni konsenzusom svih sudaca Ustavnog suda.

Prvi sastava sudaca Ustavnog suda Federacije čiji je mandat bio 5 godina, bio je sastavljen od 6 domaćih sudaca i 3 međunarodna sudca. Suci Ustavnog suda trebaju biti istaknuti pravnici najviših moralnih osobina. Za suca ustavnog suda FBiH može biti izabrana i osoba koja nije položila pravosudni ispit pod uvjetom da je ta osoba profesor ili docent pravnih fakulteta u BiH, iz predmeta: ustavno pravo, međunarodno pravo, kazneno pravo, kazneno procesno pravo, građansko pravo, građansko procesno pravo, upravno pravo, privredno pravo ili obiteljsko pravo, a pod uvjetom da imaju najmanje 10 godina iskustva u radu kao profesori ili docenti.

Nadležnosti odnosno ovlasti Ustavnog suda FBiH:- rješavanje sporova između kantona, između kantona i federalne vlasti, između grada i

njegovog kantona ili federalne vlasti, između općine i grada, između općine i njezina kantona ili federalne vlasti, između ustanova federalne vlasti ili pak unutar pojedine ustanove federalne vlasti.

- ocjena ustavnosti propisa koje donose tijela vlasti BiH sa ustavom FBiH. Zahtjev za ocjenu ustavnosti ustavnom sudu FBiH mogu podnijeti predsjednik i dopredsjednici federacije, premijer federacije, jedna trećina članova bilo kojeg od domova parlamenata FBiH ili 1/3 zastupnika u skupštini dotičnog kantona.

- odlučivanje o ustavnim pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud FBiH ili pak neki kantonalni sud, a koja se jave tijekom postupka pred dotičnim sudom.

- odlučivanje o pitanjima koja proistječu iz zakona kojim se uređuje imunitet u FBiH.- odlučivanje na zahtjev parlamenta FBiH o smjeni predsjednika ili dopredsjednika

federacije.- odlučivanje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili federacije na

zahtjev općinskog ili gradskog vijeća, načelnika općine ili gradonačelnika grada ili udruženja općina ili gradova FBiH. Pri ustavnom sudu FBiH osniva se vijeće za zaštitu vitalnog interesa konstitutivnih naroda koje je sastavljeno od 7 sudaca iz reda konstitutivnih naroda i ostalih. Vijeće odlučuje o pitanjima vitalnog interesa konstitutivnih naroda koje mu dostave 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u domu naroda


parlamenta FBiH ili dvo-trećinska većina jednog od klubova konstitutivnih naroda u skupštini kantona

SUDOVI u Federaciji BIH – Redovni sudovi

Odredbe o sudovima FBiH nalaze se u Zakonu o sudovima u FBiH (Sl. novine FBiH 38/05 i 22/06). U pripremi ispita u svezi sa redovnim sudovima FBiH pažnju treba pokloniti odredbama koje reguliraju pitanja organizacije i nadležnosti sudova u Federaciji. Sudovi provode sudbenu vlast u FBiH. Sudovi su samostalni i neovisni od zakonodavne i izvršne vlasti. Sudovi se osnivaju i ukidaju zakonom. Sudovi štite prava i slobode zajamčena ustavima BiH, FBiH i kantona i zakona, te osiguravaju ustavnost i zakonitost. Sudovi u svom radu postupaju nepristrano, pravodobno i učinkovit. Sudsku odluku može preispitati samo nadležni sud povodom pravnih lijekova u postupku propisanim ustavom ili zakonom.

Odluke svih sudova u BiH obvezujuće su na teritoriju FBiH. Rad sudova je javan ukoliko zakonom nije drugačije propisano. Javnost rada suda osigurava se javnom raspravom u predmetima pred sudovima, objavom sastava suda, te davanjem obavijesti javnosti o tijeku sudskog postupka pod uvjetima predviđenim zakonima. Javnost se može osigurati i objavom sudskih odluka i drugih obavijesti od interesa za javnost. Sudovi sude kao suci pojedinci ili u vijećima sudaca odnosno u vijećima sudaca i sudaca porotnika, a u određenim slučajevima predviđenim zakonom mogu postupati i odlučivati i stručni suradnici. Sastav sudskog vijeća se određuje zakonom. Ako zakonom nije drugačije propisano Vrhovni sud Federacije BiH sudi u vijećima sastavljenim od 3 suca, a u vijećima sastavljenim od 5 sudaca kad odlučuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijeća. Sudovi su dužni surađivati međusobno kao i sa tijelima vlasti i stranim sudovima. U predmetima iz svoje nadležnosti sudovi pružaju pravnu pomoć drugim sudovima u BiH sukladno zakonu. Općinski sudovi osnivaju se za područje jedne ili više općina u kantonu. Kantonalni sudovi osnivaju se za područje jednog kantona.Vrhovni sud Federacije je najviši žalbeni sud u Federaciji.

Sudovi obavljaju poslove iz svoje nadležnosti u svom sjedištu. Iznimno općinski sudovi poslove iz svoje nadležnosti mogu obavljati i izvan svoga sjedišta u odjeljenjima izvan sjedišta suda ako i u drugim mjestima na sudskim danima sukladno zakonu. Odjeljenje izvan sjedišta suda osniva se i ukida zakonom. Odjeljenje izvan sjedišta suda trajno je smješteno u sjedištu koje se nalazi na području suda ali izvan njegova sjedišta. U odjeljenju izvan sjedišta suda sud u pravilu obavlja sve poslove iz svoje nadležnosti za područje za koje je odjeljenje osnovano. Radom odjeljenja izvan sjedišta suda upravlja predsjednik suda. Sud može odrediti održavanje sudskih dana radi vođenje postupka ili obavljanja drugih poslova u mjestima koja se nalaze na području suda, ali izvan njegova sjedišta odnosno odjeljenja izvan sjedišta suda.

U privrednim predmetima općinski sudovi u kojima se osnivaju privredna odjeljenja mjesno su nadležna za područje cijeloga kantona. Privredna odjeljenja se osnivaju u općinskim sudovima u Bihaću, Orašju, Tuzli, Zenici, Goraždu, Travniku, Mostaru, Širokom Brijegu, Sarajevu i Livnu. Poslove upisa u registar pravnih osoba obavljaju općinski sudovi (navedeni gore) za područje cijeloga kantona. Sjedište i područja općinskih sudova određena su člankom 22 zakona o sudovima u FbiH a sjedišta i područja kantonalnih sudova određena su člankom 25 navedenog zakona. Stvarna nadležnost općinskih sudova propisana je člankom 27 zakona o sudovima u FbiH a stvarna nadležnost kantonalnih sudova određena je člankom 28 zakona o


sudovima FBiH. Stvarna nadležnost Vrhovnog suda Federacije određena je člankom 29 zakonima o sudovima u FbiH. Opću sjednicu suda čine svi sudci tog suda. Opću sjednicu saziva i njezinim radom rukovodi predsjednik suda. Opća sjednica se saziva kad je to predviđeno pravilima sudskog postupka. Za pravovaljanost odlučivanja na općoj sjednici potrebna je nazočnost najmanje 2/3 sudaca a odluke se donose većinom glasova nazočnih sudaca.

Vrhovni sud federacije ima proširenu opću sjednicu na kojoj se zauzimaju načelni stavovi o pitanjima koja su od interesa za primjenu federalnih zakona. Proširenu opću sjednicu sačinjavaju predsjednik suda i suci Vrhovnog suda FBiH i određeni broj sudaca u svojstvu izaslanika kantonalnih sudova. Za održavanje proširene opće sjednice potrebna je nazočnost najmanje 2/3 sudaca koji ulaze u sastav opće sjednice.

SUDSKA POLICIJA u Federaciji BiH

Propisi o sudskoj policiji sadržani su u Ustavu Federacije BiH i Zakonu o sudskoj policiji (Sl. novine FBiH 19/96). U pripremi ispita potrebno je obratiti pažnju prije svega propisima iz zakona koji se odnose na organiziranje i nadležnost sudske policije. Sudska policija u FBiH je ustavna kategorija. Naime u ustavu FBiH je određeno da će se osnovati sudska policija radi pružanja pomoći sudovima u Federaciji u osiguranju informacija, osiguranju prisustva svjedoka, privođenju optuženih osoba, održavaju reda u sudnici, sigurnost suda i sudaca, izvršenju sudskih naloga i dr. Sudska policija pomaže i tužiteljstvima u prethodno zaključeni sporazum koji sklapaju predsjednik Vrhovnog suda Federacije BiH i glavni Federalni tužitelj. Sudska policija također pomaže Ustavnom sudu Federacije BiH. Ustroj i organizacija sudske policije je organizirana na razini Kantona i Federacije. Ukupna nacionalna struktura sudska policije u sudovima Federacije treba odražavati nacionalnu strukturu stanovništva Federacije, a sudska policija u Kantonu ili na području Općinskog suda nacionalnu strukturu u Kantonu odnosno na području Općinskog suda. Predsjednik Vrhovnog suda Federacije BiH odgovoran je za upravljanje sudskom policijom. Predsjednik Vrhovnog suda može poslove upravljanja sudskom policijom povjeriti zapovjedniku odjeljenja sudske policije.

PRAVOBRANITELJSTVO

Postoje Federalno, Kantonalna i Općinska pravobraniteljstva.Federalno pravobraniteljstvo regulirano je Zakonom o federalnom pravobraniteljstvu (Sl. novine FBIH, br.: 2/95, 1898, 61/06)Federalno pravobraniteljstvo je poseban, samostalan organ koji poduzima mjere i pravna sredstva radi pravne zaštite imovine i imovinskih interesa FBiH. Ukoliko Vlada FBiH ne odluči drukčije, Federalno pravobraniteljstvo pored vršenja poslova određenih federalnim zakonom zastupa federaciju pred inozemnim sudovima, arbitražama i drugim inozemnim državnim organima i organizacijama.

Federalno pravobraniteljstvo može zastupati kantonalno i općinsko pravobraniteljstvo pred inozemnim sudovima, arbitražama i drugim inozemnim organima i organizacijama, ako to


zastupanje zatraže i ako je to predviđeno kantonalnim zakonom. Ako po propisima strane zemlje federalno pravobraniteljstvo ne može neposredno zastupati pred njenim sudovima, arbitražama ili drugim organima ili organizacijama, Vlada će ovlastiti drugu osobu koja po propisima strane zemlje može da ga zamjenjuje u zastupanju. U vršenju poslova zastupanja Federalno pravobraniteljstvo je ovlašteno da poduzima sve radnje koje poduzima stranka u postupku. Federalno pravobraniteljstvo poduzima radnje i pravna sredstva radi zaštite vlasništva federacije pred sudovima i drugim nadležnim organima kada je na to ovlašteno federalnim zakonom. U vršenju pravnih radnji i pravnih sredstava ako i u drugim slučajevima kada je na to ovlašteno federalnim zakonom federalno pravobraniteljstvo ima položaj i prava stranke u postupku. Ako federalno pravobraniteljstvo treba po zakonu da zastupa stranke čiji su interesi u suprotnosti, a jedna od njih je federacija, federalno pravobraniteljstvo zastupa federaciju. U slučaju da federalno pravobraniteljstvo treba po zakonu da zastupa strane čiji su interesi u suprotnosti, a ni jedna od njih nije federacija, federalno pravobraniteljstvo neće zastupati te strane. U postupku donošenja općih akata kojima se uređuju imovinsko pravni odnosi, prava i obveze prema stvarima u vlasništvu federacije obvezno se pribavlja mišljenje federalnog pravobranitelja.

Funkciju federalnog pravobraniteljstva vrši federalni pravobranitelj. Federalni pravobranitelj predstavlja federalno pravobraniteljstvo, rukovodi njegovim radom i vrši i druga prava i dužnosti utvrđena federalnim zakonom, drugim federalnim propisom i općim aktom. Broj zamjenika federalnog pravobranitelja utvrđuje vlada federacije na prijedlog federalnog ministra pravde. Zamjenik federalnog pravobranitelja vrši poslove iz djelokruga federalnog pravobraniteljstva koje im odredi federalni pravobranitelj. U zastupanju pred sudovima i drugim organima zamjenik ima ovlaštenja federalnog pravobranitelja. Federalnog pravobranitelja i njegovog zamjenika imenuje premijer federacije uz suglasnost zamjenika premijera i uz potvrdu parlamenta federacije. Za federalnog pravobranitelja i njegovog zamjenika može biti imenovan državljanin federacije BiH koji je diplomirani pravnik i ima položen pravosudni ispit i iskustvo u radu na imovinsko-pravnim poslovima u pravobraniteljstvu, pravosudnim organima i drugim državnim organima i poduzećima-društvima i drugim pravnim osobama u trajanju od najmanje 10 godina koji je radeći u tim tijelima i pravnim osobama stekao visok ugled pravnog stručnjaka i koji posjeduje najviše moralne osobine za obavljanje službe pravobranitelja.

Federalni pravobranitelj imenuje se na mandat od 4 godine i može biti ponovno biran. Zamjenik federalnog pravobranitelja imenuje se za vršenje službe bez ograničenja trajanja mandata. Federalni pravobranitelj ima također i pomoćnike federalnog pravobranitelja, a uvjeti za vršenje poslova pomoćnika su završen pravni fakultet, položen pravosudni ispit i najmanje 6 godina radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. Pomoćnika federalnog pravobranitelja postavlja federalni pravobranitelj.

NOTARSKA SLUŽBA

Notarska služba federacije regulirana je Zakonom o notarima (Sl. novine br.: 45/02). Služba notara je javna služba koju obavljaju notari, a koji su samostalni i neovisni nositelji te službe. Notarske isprava su: - isprave nastale notarskom obradom,


- notarske ovjere i - notarske potvrde. Notarske isprave su javne isprave i važe kod svih tijela vlasti, pravnih osoba i drugih institucija neovisno od toga kod kojeg su notara izdate.Notarski obrađene isprave koje je notar sačinio u granicama svojih službenih ovlasti u propisano formi imaju punu dokaznu snagu javne isprave o izjavama danim pred notarom. Notarske ovjere i potvrde imaju dokaznu snagu javne isprave o činjenicama o kojima se u njima svjedoči.

Za notara može biti imenovana osoba koja kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:- da je državljanin BiH, - da ima poslovnu sposobnost i ispunjava opće zdravstvene uvjete kao službenik tijela

uprave, - da je diplomirani pravnik, - da je položio pravosudni ispit, - da nije osuđivan na kaznu zatvora za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog

prava, protiv službene ili druge dužnosti ili drugo kazneno djelo izvršeno sa umišljajem, a koje u vrijeme imenovanja još nije brisano iz kaznene evidencije,

- da nije član neke političke partije, i - da ima položen notarski ispit.

Za notara se mogu izabrati samo takvi kandidati koji su po svojim radnim i ljudskim kvalitetama dostojni ugleda notarske službe. Kod izbora od više kandidata koji ispunjavaju uvjete odlučujući kriterije je uspjeh postignut na notarskom ispitu. Rješenje o izboru kandidata za Notara donosi rukovoditelj kantonalnog organa za upravu uz prethodno pribavljenu suglasnost federalnog ministra pravde. Pravni poslovi koji za svoju pravnu valjanost zahtijevaju notarsku obradu isprava odnose se na pravne poslove o reguliranju imovinskih odnosa između bračnih drugova, kao i između osoba koje žive u vanbračnoj životnoj zajednici, raspolaganja imovinom malodobnih i poslovno nesposobnih osoba, pravne poslove kojima se obećava neka činidba kao poklon s tim da se nedostatak notarske forme u ovo slučaju nadomješta izvršenjem obećane činidbe, pravne poslove čiji je predmet prijenos ili stjecanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama, osnivački akti gospodarskih društava i utvrđivanje njihovih statuta kao i svaka promjena statuta. Navedeni pravni poslovi za koje nisu sačinjeni notarski sačinjene isprave su ništavi.

OMBUDSMANI ZA LJUDSKA PRAVA

Ombudsmani za ljudska prava regulirani su u Zakonu o ombudsmanu za ljudska prava BiH (SL. glasnik BiH 19/02 i 32/06). Ombudsman za ljudska prava BiH je neovisna institucija uspostavljena u cilju zaštite prava i sloboda fizičkih i pravnih osoba kako je to granatirano ustavom BiH i međunarodnim konvencijama, a posebno evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ombudsmani mogu djelovati po zahtjevu stranke ili po službenoj dužnosti. Instituciju ombudsmana čine 3 osobe. Parlamentarna skupština BiH istodobno imenuje 3 ombudsmana u instituciju ombudsmana na mandat od 6 godina.


Ombudsmane imenuje i razrješava zastupnički dom i dom naroda parlamentarne skupštine BiH, a sukladno poslovnicima o radu svakog doma. Ombudsmani se imenuju iz tri konstitutivna naroda ne isključujući mogućnost imenovanja i iz reda ostalih. Sjedište ombudsmana za BiH je u Banja Luci. Institucija ima ured u Mostaru, Sarajevu, i Brčko Distriktu, a prema potrebi može ih osnovati i u drugim mjestima u BiH. Institucija ombudsmana organizirat će posebne organizacijske jedinice za praćenje ostvarivanja prava djece, osoba sa invaliditetom, i prava nacionalnih, vjerskih i drugih manjina. Za ombudsmane mogu biti imenovani državljani BiH, diplomirani pravnici s položenim pravosudnim ispitom, i najmanje 10 godina radnog iskustva u pravnoj struci u kojoj su se istakli, a koji imaju dokazano iskustvo u području zaštite ljudskih prava i građanskih sloboda, te visok moralni ugled.

VISOKO SUDBENO i TUŽITELJSKO VIJEĆE BiH- VSTV -

Odredbe o visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH sadrži Zakon o visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH (Sl. glasnik BiH br.: 25/04). Zakon o Viskom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH regulira njegov rad, ustrojstvo, djelokrug, ovlasti, uvjete i mandat za obnašanje sudačke i tužiteljske dužnosti, imenovanje sudaca i tužitelja, disciplinska odgovornost sudaca i tužitelja, privremeno udaljenje sudaca i tužitelja, od obnašanja dužnosti nespojivost obnašanja dužnosti sudaca i tužitelja sa drugim dužnostima, prestanak mandata sudaca i tužitelja i druga pitanja u svezi sa radom visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća.

Vijeće ima 15 članova (sastav vijeća je reguliran člankom 4. Zakona o VSTV-u). 1 član koji je sudac Suda Bosne i Hercegovine, a kojeg biraju suci tog suda; 1 član koji je tužitelj Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, kojeg biraju tužitelji tog tužiteljstva; 1 član koji je sudac Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg biraju suci tog suda; 1 član koji je tužitelj Federalnog tužiteljstva Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg biraju tužitelji tog

tužiteljstva; 1 član koji je sudac Vrhovnog suda Republike Srpske, kojeg biraju suci tog suda; 1 član koji je tužitelj Republičkog tužiteljstva Republike Srpske, kojeg biraju tužitelji tog tužiteljstva; 1 član koji je sudac kantonalnog ili općinskog suda iz Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg biraju suci

kantonalnih i općinskih sudova iz Federacije Bosne i Hercegovine pismenim glasanjem koje organizira predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine;

1 član koji je tužitelj kantonalnog tužiteljstva iz Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg biraju kantonalni tužioci iz Federacije Bosne i Hercegovine pismenim glasanjem koje organizira glavni tužilac Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine;

1 član koji je sudac okružnog ili osnovnog suda iz Republike Srpske, kojeg biraju suci okružnih i osnovnih sudova Republike Srpske pismenim glasanjem koje organizira predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske;

1 član koji je tužitelj okružnog tužiteljstva iz Republike Srpske, kojeg biraju okružni tužitelji Republike Srpske pismenim glasanjem koje organizira glavni tužitelj Republičkog tužiteljstva Republike Srpske;

1 član koji je sudac ili tužitelj kojeg bira Pravosudna komisija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine; 1 član koji je odvjetnik kojeg bira Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine; 1 član koji je advokat kojeg bira Advokatska komora Republike Srpske; 1 član, kojeg bira Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a koji ne obavlja

pravosudnu funkciju i nije iz reda poslanika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; i 1 član, kojeg bira Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog ministra pravde Bosne i Hercegovine,

a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije član Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.


Članovi vijeća imaju mandat od 4 godine i mogu imati najviše 2 uzastopna mandata. Vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika. Predsjednik i dva potpredsjednika vijeća biraju se na mandat od 4 godine.

Vijeće ima sljedeće ovlasti:- Imenuje suce uključujući i predsjednike sudova, suce porotnike i dodatne sudce u sve

sudove na državnoj, entitetskoj, kantonalnoj, okružnoj, osnovnoj i općinskoj razini u BiH uključujući i Distrikt Brčko, sa izuzetkom ustavnih sudova entiteta BiH.

- Imenuje glavne tužitelje, zamjenike glavnog tužitelja i tužitelje u sva tužiteljstva na državnoj, entitetskoj, kantonalnoj i općinskoj razini u BiH i u Distriktu.

- Daje prijedloge mjerodavnim tijelima u svezi sa njihovim predlaganjem i izboru sudaca ustavnog suda RS-a i imenovanjem sudaca ustavnog suda FBiH.

Prilikom izvršenja svojih ovlasti, vijeće prije davanja prijedloga mjerodavnim tijelima traži mišljenje odgovarajućeg ustavnog suda. Uvjeti za imenovanje sudaca, tužitelja, dodatnih sudaca i porotnika određeni su u člancima od 21.-34. Zakona o VSTV-u.

ODVJETNIŠTVO u Federaciji BiH

Odvjetništvo u FBiH regulirano je Zakonom o odvjetništvu FBiH (Sl. novine FBiH, br: 40/02, 29/03 i 18/05).Odvjetništvo je neovisna profesionalna djelatnost koja se organizira i funkcionira sukladno zakonu i propisima donesenim na temelju zakona. Samostalnost odvjetništva ostvaruje se neovisnim vršenjem usluga pravne pomoći, pravom stranke na slobodan izbor odvjetnika, organiziranjem odvjetnika u odvjetničke komore kao neovisne i samostalne organizacije sa obveznim članstvom, donošenjem statuta kojim se regulira rad odvjetničke komore i njezinih organa, donošenjem kodeksa odvjetničke etike, odlučivanjem o pravu na obavljanje odvjetničke djelatnosti, privremenoj zabrani i prestanku obavljanja djelatnosti, odlučivanjem u oblicima suradnje s odvjetničkom komorom republike srpske i odvjetničkim komorama stranih država, međudržavnim i međunarodnim udrugama odvjetnika te odlučivanjem o oblicima suradnje sa drugim vrstama međudržavnih i međunarodnih institucija, organizacija i udruga.

Odvjetnička djelatnost između ostalog obuhvaća: - davanje pravnih savjeta, - sastavljanje različitih podnesaka (zahtjevi, tužbe, predstavke, zamolbe, žalbe i dr.),- sastavljanje raznih isprava (ugovori, oporuke, i sl.), - zastupanje stranaka u svim parničnim, upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim

i drugim sudovima, državnim organima, arbitražama te pravnim osobama, - obranu i zastupanje okrivljenog u kaznenom, prekršajnom i drugim postupcima u kojima

se odlučuje o odgovornosti fizičkih i pravnih osoba, te - pružanje i drugih oblika pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama kako bi se zaštitili

njihova prava i interesi.

Odvjetničku djelatnost kao profesionalnu djelatnost vrše odvjetnici kao pojedinci, a u svrhu zajedničkog vršenja zvanja mogu se formirati i zajednički odvjetnički uredi i odvjetnička društva.


Odvjetnik ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive sa ugledom i neovisnošću odvjetničke djelatnosti. Odvjetnici čiji su uredi na teritoriju federacije obvezno se organiziraju u Federalnu odvjetničku komoru kao neovisnu samoupravnu organizaciju odvjetnika. Federalnu odvjetničku komoru čine regionalne odvjetničke komore i to:

- SARAJEVO - za područje kantona Sarajevo i Bosansko-podrinskog kantona, - MOSTAR - za područje za područje Hercegovačko-neretvanskog kantona, Zapadno-

hercegovačkog kantona, i Kantona broj 10 (Livanjski), - TUZLA - za područje Tuzlanskog kantona i Posavskog kantona- ZENICA - za područje Zeničko-dobojskog kantona, i Srednjo-Bosanskog kantona- BIHAĆ - za područje Unsko-Sanskog kantona

Pravo na upis u imenik odvjetnika Federalne odvjetničke komore ima osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:- državljanin BiH- da je diplomirani pravnik- da ima položen pravosudni ispit- da je nakon položenog pravosudnog ispita stekao najmanje dvije godine radnog iskustva

na pravnim poslovima u odvjetništvu, sudu, tužiteljstvu, ili na pravnim poslovima u upravnim ili drugim državnim tijelima ili pravnim osobama,

- da nije osuđivan na kaznu zatvora za djela protiv uređenja i sigurnosti, za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, protiv službene ili druge odgovorne dužnosti ili za drugo kazneno djelo izvršeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda osim ako je proteklo 5 godina od izdržane, oproštene ili zastarjele kazne,

- da nije u radnom odnosu, a osobi koja se nalaz u radnom odnosu danom upisa u imenik odvjetnika prestaje radni odnos, osim u slučaju zaposlenja u odvjetničkom društvu,

- da pokaže zadovoljavajuće znanje pred ispitnim povjerenstvom iz poznavanja zakona o odvjetništvu, statuta, kodeksa odvjetničke etike i poznavanje dugih akata federalne odvjetničke komore,

- da je dostojan obavljanja odvjetničke djelatnosti te - da ranije ponašanje i postupci moraju ukazivati da će ta osoba savjesno obavljati

odvjetničku djelatnost.

SUD BiH

U pripremi ispita u svezi sa ovim sudom pažnju treba posvetiti organizaciji i nadležnosti suda BiH. (Zakon o sudu BiH – Sl.glasnik BiH 29/00, 16/02, 3/03, 37/03, 42/03, 4/04, 9/04, 35/04, 61/04, i 32/07).

Sud BiH osnovan je da bi se osiguralo efikasno ostvarivanje nadležnosti države BiH i poštivanje ljudskih prava i vladavine zakona na njenoj teritoriji.

Nadležnosti suda BiH regulirane su i to:- za kaznenu u članku 13. citiranog zakona,- upravnu u članku 14. citiranog zakona,- i apelacijsku u članku 15. citiranog zakona.

TUŽITELJSTVO BiH


regulirano je zakonom o tužiteljstvu BiH (Sl. glasnik BiH 24/02, 27/03). U pripremi ispita u svezi tužiteljstva BiH pažnju treba pokloniti organizaciji i nadležnosti (ovlasti) tužiteljstva BiH. Tužiteljstvo BiH osnovano je da bi se osiguralo efikasno ostvarivanje nadležnosti države BiH i poštivanje ljudskih prava i zakonitosti na njenoj teritoriji. Nadležnosti ili ovlasti tužiteljstva BiH regulirana je odredbama članaka 12 i 13 zakona o tužiteljstvu BiH.

TUŽITELJSTVO u Federaciji BiH

Federalno tužiteljstvo regulirano je Zakonom o federalnom tužiteljstvu FBiH (Sl. novine FBiH 13/03).Federalno tužiteljstvo je samostalno državno tijelo koje u okviru prava i dužnosti federacije BiH poduzima zakonom određene mjere u svezi izvršenih radnji gonjena potencijalnih izvršitelja kaznenih djela i prijestupa i vrši druge poslove određene federalnim zakonom. U okviru svojih nadležnosti federalno tužiteljstvo štiti ostvarivanje ljudskih prava i građanskih sloboda zajamčenih ustavom BiH i ustavom Federacije, kao i prava i interesa pravnih osoba sukladno zakonu, te osigurava zakonitost i ustavnost. Nadležnosti federalnog tužiteljstva regulirane su odredbama članaka od 16.-23. Zakona o tužilaštvu Federacije BiH.

EVROPSKA KONVENCIJA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA

je donesena je 1950. god u Rimu. Ova konvencija čini sastavni dio ustava BiH i ustava Federacije BiH što znači da ima rang ustavnih odredbi. Kada je u pitanju ova konvencija koja će se u praksi sudova u BiH sve više primjenjivati posebnu pažnju u pripremi ispita treba pokloniti odredbama koja reguliraju pitanja i to:- pravo na pošteno suđenje,- odredbama koje reguliraju da nema kazne bez zakona,- odredbama moje reguliraju pitanje prava na djelotvoran pravni lijek,- odredbama koje reguliraju pitanja zabrane diskriminacije i - odredbama koje reguliraju pitanje zaštite vlasništva regulirana člankom 1, protokola 1 uz

konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Pravo na djelotvoran pravni lijek. Svatko čija su prava i slobode koje su priznate u ovoj konvenciji povrijeđene ima pravo na djelotvorna pravna sredstva pred domaćim državnim tijelima čak i u slučaju kada su povredu počinile osobe koje su djelovale u službenom svojstvu. Zabrana diskriminacijeUživanje prava i sloboda koje su priznate u ovoj konvenciji osigurat će se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovjesti, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovini, rođenju...Zaštita vlasništva


Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva te se nitko ne smije lišiti svoga vlasništva osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava.


organizacija pravosuđa - predavanje od 06.12.2008. godine

Documents