SMRT FAŠIZM U - SLOBODA N A R O D U !

ŠIBENSKI listO R G A N N A R O D N O G F R O N T A ZA G R A D I K O T A R S I B E & L f r

Š I B E N I KSrijeda,

26. studenoga 1952.Izlazi tjedno

God. I. Broj 15Cijena 5 dinara

Poštarina plaćena u gotovu

PO SVIM SVOJIM DJELIMA, PO SVIM SVOJJM

'.VOJSTV1MA, PO ON O M E STO JE NAŠA REVO­

LUCIJA PRVA D ALA, O N A JE SOCIJALISTIČKA,

DUBOKO REVOLUCIONARNA, PROLETERSKA I

N A R O & N A , I ZA NJU BI M O G LO DA SE KAZE

JEDNOM RJEČJU DA JE O N A JEDNA SPECIFIČNA

REVOLUCIJA ZA OSTVARENJE NAUČNIH MISLI

MARKSA, ENGELSA I LENJINA, SPECIFIČAN DO ­

GAĐAJ U. HISTORIJI ČOVJEČANSTVA, N A NJEGO­

V O M PUTU U BOLJU I SRETNIJU SUTRAŠNJICU.

M l SE M O ŽE M O S PRAVOM PONOSITI TIM VE­

LIK IM D A N IM A . TITO

D e v e t godinau narodnoj državi

Radni ljudi našeg grada i kotara slave Dan Re­publike, d evet godina nove Jugoslavije u uslovima uporne borbe za jačanje i osiguranje materijalnih izvora naše snage i boljeg života . O ni se u za jedn i­

ci sa narodima u ostaloj našo j zem lji bore za slobodu i ne­zavisnost za očuvanje svo je države u k o jo j su im stvore-, ne takve m ogućnosti razvitka kakve našli ljudi nisu mogli ni zam isliti u b ivšo j Jugoslaviji. D aleko bi nas odvelo na­brajanje svega onoga što je N arodna vlast uz pom bć, rad­nih ljudi stvorila od oslobodjenja do danas na području

grada i kotara Šibenika. Samo neki krupniji podaci sa na­šeg područja jasno govore da su već osigurani izvori za-y stvaran je boljeg života .

U sam om gradu obnovljeno je 500 metara poru­šene obale, a nove je izgradjeno u dužini od 650 metara. N a Rogaču se gradi obala u dužini od 300 metara. U Ra­zinama je u toku izgradnja velike tvornice i valjaonice alu­minija. Pored toga, uskoro će se dovršiti i novi vodovod

koji će osigurati valjaonici i sam om gradu dovoljne koli- čine vode, D o sad je podignuto 251 novi stan, dok je u 1953. god. p redvid jeno izgraditi jo š 250 stanova. O spo­sobljeno je 270 oštećenih stanova . N aši radni ljudi obno­vili su oštećenu državnu bolnicu, a popravili, betonirali ili proširili preko 1200 metara cesta i pu teva ko ji presjecaju područje grada. N adalje je izgradjena ili popravljena grad­ska kanalizacija u dužini od 1 650 metara. Izvršeno je jo š niz drugih radova. D ovoljno je spom enuti da , j e o d , oslo- bod jen ja do danas na području grada utrošeno u raznovr­sne radove ogromna suma od skoro 3 miliarde dinara.

N arodna država osig u ca la je našem gradu razvitak i p rosperite t na području p ro sv je te i zdravstva . Pbdignuta je nova školska zgrada u Rak ovom selu i osm ogodišnja Škola u gradu. O tvorena je ženska stručna škola koju po hadja preko 270 učenica, od toga ih je 100 sa područja ko tara. Z a gradsku knjižnicu na bavljeno je preko 1200 knjiga i tom e slično. Pored obnovljene bolnice, koja je u toku rata pretrpjela teška oštećen j a, u gradu je otvorena Poli klinika sa tri ambulante i zubne stanice. N a području grada djelu je i jedno savjetova lište za žene. U svim zdravstve nim ustanovama radi 32 liječnika i 134 ostalog m edicinskog osoblja . Proširenjem bolnice i o tvaranjem vanbolničkih u stanova naša država je pružila veliku pom oć radnim ljudi m atgrada i sela.

Za razliku od bivše protunarodne države danas naša vlast vod i svestrafiu brigu o svojim gradjanima. Tako ■je na području grada invalidskom zaštitpm obuhvaćeno 720' lica, od kojih je 160 .ličnih invalidai a 560 porodičnih O ni primaju m jesečno preko 1,200.00 D in. invalidnine. Po­

red togar država je osigurala novčana davanja za d ječji ■dodatak porodičnih i ličnih' invalida. Potrebno je istaknuti da u gradu p o sto ji d ječ ji dom »Petar Grubišić« u kojem je sm ješten o oko 70 štićenika. O tvoreno je i obdanište za predškolsku djecu. Posebnu zaštitu naša država osigurava djeci za koje se m jesečno isplaćuje iznos c d preko 29,300.00 ■' dinara.

N a području našeg kotara socijalna davanja i- in­validnine u o vo j godini iznosit će ukupno preko 83 milio- ■ na dinara. Pored toga, otvorene su 2 a'mbulante sa tri liječ­nika, jednim zubarom i jednim bolničarom. N a kotaru ta­kodjer posto je i d vije apoteke.

I na kotaru je u uslovim a posto jan ja narodne dr­žave oživjela komunalna d jelatnost, te je na raznovrsnim radovim a utrošeno-okoSO miliona dinara. O vd je nije ura­čunata zamašna suma, koje je stanovništvo dalo putem dobrovoljnih radova.

Po oslobodjenju veliki uspjesi su postignuti na području prosvjete . Podignut ij su '22 nove školske zgrade? a 18 je tem eljito popravljen o . Za ove radove utrošeno je 32 miliona dinara i dobrovoljnog rada u vrijednosti od 6

'miliona dinara. O tvoreno je 29 novih škola u m jestim a u kojima prije rata nisu postojale, te 5 osm ogodišnjih i 3 čfco/e za učenike u privredi.

N akon oslobodjenja opism enjeno je preko r0)0 • iica. muškaraca i žena. Organizirano je oko 1200 opće o-

im izovanih teča jeva . Skoro u svakom m jestu posto je kn ji­žnice i čitaonice koje posjeduju oko 18000 knjiga, a 12 kid- 1urno prov>jetnih društava razvija svoju aktivnost. Prije rata na kotaru nije bilo kina, dok danas- posto je četiri

-stalna i jedno pokretno. Sagr adjen je veliki broj zadružnih domova, a narod je dobrovol jnim radovim a pospješio tu 'izgradnju.

' Država, pored toga, vodi brigu za razvitak zadru i garstva i u tu svrhu daje znatna materijalna sredstva.

Radni ljudi našeg gra da i kotara duboko su svijesni razv itka i-prosperiteta svoga kraja," koji je osiguran u slo­bodnoj socijalističkoj državi. 1 oni su upravo zbog toga

odlučni u obrani slobode i ne zavisnosti koja im osigurava bvljubudu ćn ost.

N arod je nedavno i na zborovim a birača manife- vtiracr privrženost svo jo j socijalističkoj državi, jer je kan­didirao upravo one ljude koji su jo š od stvaranja nove Ju­goslavije pa do danas ostali nepokolebljivi u svo jo j v je r­nosti narodu, revoluciji i socijalizmu. T akve drugove, na­rod će i na izborim a birati za odbornike Što .će doprinijeti

jačanju1 narodne vlasti i nove Jugoslavije k o jo j su udareni č \’rsti te m e lji 29. XI. 1943. 'god. u Jajcu.

IZ ODLIKAAVNOJ-a

»DA BI SE OSTVARIO PRINCIP SUV|,RpNpSTl ^ A g o p .A JU­

GOSLAVIJE« - REČENO JE U O D LU C I A,VNOJ-a O IZ p J A D ^ J I JU­

GOSLAVIJE NA FEDERATIVNOM PRJjN.ClPvU - » p A BI JUGOSLAVIJA

PREDSTAVLJALA ISTINSKU D p M O VINU SVIH SVOJIH NARO DA I DA

NIKAD VISE NE BI POSTAJ-A D O M E N O M BILO KOJE HEGEM ONI-

STlCKE% KLIKE, JUGOSLAVIJA SE IZGRAĐUJE I IZGRADIT ĆE SE NA

FEDERAT.|V>IQM PRtNCtPUf (COJI ĆE OBEZBIJEDITI PUNU R AVNO ­

PRAVNOST SRBA, HRVATA, Sl,OV ENACA, M A K E D O N A C A I CRNO­

G O R AC A, ODNOSNO NARO DA SR BIJE, HRVATSKE, SLOVENIJE, M A ­

KEDONIJE, CRNE GORE I BOSNE I HERCEGOVINE«.

i odgovorni zadaci, jer njihov rad treba da pojača i pomod­ne izgradnju i razvitak lokal­ne zajednice, a time i jačanju čitave naše socijalističke , do­movine.

O aktivnosti izabranih predstavnika i njihovom radu zf^isit će u p r ^ m r jdp u kojpj će . se .mjeri prpvpditi usnoyna politika spcij^ligticke izgradnje* .Birači našeg . l i t a ­ra i gr^da su na pr^dj??bPrnhn sastancima na najdenM^r^tski- jd način,predlagali kandidate za odbornike NO-a g®ćipe i na- lodnog odbora Jcptara. Preko pet stptina naših najboljih i stvari socijalizma odanih diu- gpva i, drugaiđca Jšand^iirano je fna ^ stan cim a z;bojroya bi­rača. Naravno da svi predlo­ženi kandidati ne mogu biti izabrani, jer je broj odbornika no rodnih odbora ppćina i ko­tara ograničen, pa će birači 7 prosinca, pristupajući izbo-

B i r a t i n a j b o l j e m e đ u n a j b o l j i m a

Pred deset godina, u toku Narodno-oslobodilačke borbe, pod rukovodstvom naše Par­tije, još na I. zasjedanju AVNOJ-a, narodno-oslobodi- lački odbori, koji su se raz­vili iiz organa borbe, konstitui­rali su se u jedinstveni organ nacodne vlasti, koja se dalje kroz borbu i našu Revoluciju razvijala, doždvljuji\ići niz promjena koje je tražila naša revolucionarna praksa u toku socijalističkog razvitka naše domovine. Cjelokupna naša praksa društvene i državne izgradnje bazirana je na os­novnim principima marksi­stičke nauke, u prvom redu na principu rukovodeće uloge radničke klase, na principu socijalističkog demokratizma u cijelokupnom našem društ­venom životu i- razvitku i principu decentralizacije naše državne i društvene izgradnje.

Ostvarujući u praksi te osnovne principe, učinjeni su krupni koraci u pravcu decen­tralizacije i demokratizacije kako u upravljanju u privredi tako isto i u narodnoj vlasti. Predaja fabrika i.^poduzeća u ruke . radnika predstavlja jed ­nu ,.od najkrupnijih tekovina naše socijalističke revolucije u {posljednjih 5—6 godina, re­kao je drug T ito . na VI. kon­gresu naše Partije. Isto tako paralelno, sa reorganizacijom i decentralizacijom u privredi provedena je decentralizacija i u narodnoj vlasti, u kom smislu je donesen i novi Za­kon. o.,.narodnim odborima, na

dju predloženih kandidata najvrednije i najsposobnije komuniste i frontovce. Mora­mo imati u vidu da nema vi­se izvršnih odbora ni povje­renika, koji su u svojstvu pla­ćanih predstavnika naroda u narodnim odborima radili i da se rad narodnih odborni­ka ne sastoji u tome, kaiko je to u dosadašnjoj praksi’ znalo biti, da samo '•prisustvuju sjednicama narodnih odbora općina i kotara, već da na tim sjednicama aktivno i znalački učestvuju u pretresanju svih problema koji se postavljaju u radu narodne vlasti, da ak­tivno učpstvuju u donošenju odluka i zaključaka narodnog odbora, da se aktivno i neu­morno . bore za .ostvarenje odnosno za. sprovodjenje u život donesenih zaključaka i odluka.

Jžbpg toga je .dužnost svih članova Saveza komuni- st8t članova Socijalističkog

osnovu koga će do nekoliko dana naši radni ljudi i gradja- ni birati svoje predstavnike u organe narodne vlasti. Novim izbornim sistemom i organi­zacijom narodnih odbora ,naj- punije se ostvaruje učešće gradjana i radnih ljudi u u- pravljanju državnim i društ­venim životom, a organima lokalne vlasti dana je najšira samostalnost odlučivanja o društvenom planu, jkomuml- nom, privrednom i društve­nom životu svoga mjesta od­nosno kraja. V ijeće proizvo- djača, koje se bira 14 prosin­ca tj. sedam dana, od izbora odbornika u organe narodne vlasti, kao predstavništvo radnih ljudi iz industrije, tr­govine i poljoprivrede, još više utvrdjuje rukovodeću u- logu radničke klase kao naj­važnijeg ekonomskog i poli­tičkog faktora u borbi za So­cijalizam i socijalističke društ­vene odnose. Oni će ravno­pravno odlučivati sa vijećem narodnog odbora o svima privrednim, socijalnim i dru­gim pitanjima, a napose o ra­spodjeli i korištenju materi­jalnih dobara, čime je nepos­rednim proizvodjačima u naj­većoj mjeri osiguran snažan utjecaj u rješavanju osnovnih problema lokalne zajednice i njenog dalnjeg socijalistič­kog razvitka.

Zbog svega toga predsto­jeći izbori imaju ogroman značaj za daljnji razvitak na­še ^zemlje, a pred novim na­rodnim odborima stoje veliki

lje medju najboljima. Oni će tpga dana glasati za one „kan­didate za ,koje sm atrajutd a će inppi svojim jadom , zjianjem, o rganizacionim sposobtostim a, svojom upornošću i gan^opri- j.e.gprpm najvjše doprinijeti daljnjem f,£kpnp9p|3koin i kul­turnom napretku našega gra­da i kolara. Imajući u yidu daljnju , perspektivu našega grada« ikoji se ^ako„j^ći pre­ko noći i pred našim rp^ijna, pretvara iz nekada privredno a može se reći i kulturno zao­stale varoši, u krupni indu­strijski centar, .što reminovno dovodi do ogromnog ejkonom- skog i kulturnog preobražaja, ne samo u gradu nego i u ko­taru, onda se i pred naše bi­rače tim više postavlja odgo­vornost i dužnost da na izbo­rima 7. prosinca biraju izme-

saveza i sindikalnih organiza­cija da u ovim posljednjim predizbOrnim danima jo š više pojačaju svoju aktivnost u objašnjavanju značaja izbora, da diskutiraju o predloženim kandidatima, o njihovim poli- jpgkhn i radnim kvalitetama da bi se na dan 7. prosinca izabrali najbplji medju njima. Isto. tako ne zabo,rayiti na rad paprijatelja, v.eć naročito u o- vim (^a irna pojačati budnost i ne dozvoliti mu da zloupo­trebljava našu široku demo­kratičnost, ne dozvoliti mu da tu našu dempkratičnost kori­sti za svoje protunarodne ci­ljeve i svrhe, a na dan izbora izadjimo svi kao jedafi u naj­ranije sate na izbore , izvrši­mo .svoju dužnost prema na­šoj socijalističkoj domovini.

Samo u narodnoj državi izgrađena industrija osigurat će sretan život radnim ljudima.

Naša slika prikazuje jzgr-adnju ppve hale peći za proizvodnju ferolegura.

Strana 2»ŠIBENSKI. LIST«.

"r& *F - ^ IH.!'Srijeda,, 26. studenoga 1952.

P r e d izb o re za o r g a n e N a r o d n e v la s t i_

ZavršmSm*pripreme |i|i leotaru

Ziarin - otok koraljara

graduNakon održanih zborova

birača, na području grada i kotara nije prestala prcđiiz- borna aktivnost. Naprotiv, Sto se više približava dan izbora sve su česti masovni sastanci

'i-konferencije na kojima pred narod istupaju predloženi kandidati, koji govore o važ­nosti j^bora, iznose uspjehe koje je do sada Narodna vlast positigla na unapredjenju grada, kotara i pojedinih mj;- sta. Govorilo se i o raznovrs­nim zadacima koji stoje pred- novim odborima.

Kandidati a ujedno i dele­gati Ante Bego-Giljak, Pere Škarica, Ždki Bulat, i Ante Vrančić koji su učestvovali na VI. kongresu KPJ. bili su srdačno pozdravljeni od na­roda prilikom iznašanja utisa­ka sa Kongresa. Narod je na svim sastancima s naročitim interesom praitio izlaganje de­legata. Ovih '• daha će delegat Iviša Baranović takodjer go­voriti biračima o VI. kongre­su.

Kao što je hrio slučaj u gradu, tako su i zborovi bi­rača na području kotara kan­didirali mnogo viiše lica od o- no,g broja koji će se birati rta iziborima.

Tako se na općini Dje- vrske bira 21 odbornik za op­ćinu, a 5 za kotarsko vijeće,, medjutim, kandidirano je 51 za općinu, a 19 za kotarsko vijeće.

Općina Skradin bira 23 odbornika za općinu, a 6 , za kotarsko vijeće, dok su hirači kandidirali 59 za općinu i 17 za kotarsko vijeće.

Šibenik vanjski birat će 35, odbornika za općinu, i 21 za kotarsko viijeće, dočim je

, kandidirano 101 za općinu i 68 za kotarsko vijeće.

.' Općina Tijesno bira 25 odbornika, a za kotarsko vije­će 8, međutim, kandidiranoje 63 lica za općinu, a za ko­tarsko vijeće 21.

U općini Vodice birat će se 23 odbornika* općinć i 6 ko­tarskog vijeća. Birači su, me­đutim, kandidirali 56 za opći­nu i 16 za kotarsko vijeće.

Znači da je na području kotara ukupno kandidirano 330 liica za općine i 141 za ko­tarsko vijeće. Međutim, na dan izbora 7. prosinca narod će izabrati najbolje drugove i drugarice i to .127 odbornika

ihornika zaza općine i 4(i kotarsko "vijeće.

Mora se istaći činjenica, da je kandidiran mali broj že­na. Tako na području općine Đev.rslke, na primjer; nije kan­didirana ni jedna žena, a na općini Skradin samo jedna za općinu, a jedna za kotarsko .vijeće. Velik- je propust -uči­njen ,i na' vanjskoj oipćini Ši­benik gdje su od 68 kandida­t a . za kotarsko vijeće samo dvije žene, ili pak između 101 kandidata za općinu mije za­

stupljena niti jedna žena.N a općini Tijesno kandi­

dirane su samo dvije žetie, a u Vodicama samo jedna za kotarsko vijeće i pet za opći­nu. Relativno najbolje stanje je u gradu u kojem je kandi­dirano 15 žena.

Izvršene su već sve preme u gradu i kotaru raci očekuju 7. prosinca — dan izbora na kojima će za odbornike izabrati najbolje 1 najzaslužnije drugove i dru­garice. *

n

■Pn " i bi-

/.fš'.Zlannja'ni sti .yu cijelom svijetu pdžnati katf^Tsni+tftgr,- . riari. Danas oni tnanje plove/' a i ribarstvom se manječbave nego što su_to činili njihovi prćči, kojf sif 'bili često ug­njetavani na svojoj rođenoj grudi. Pored toga, Zlarinjani se odavna bave lovon? na ko­ralje. Ono datira još iz godi­ne 1400, dakle prije nego što je Mletačka, republika zago­

spodarila Dalmacijom. U lovlje­ni koralji u to vrijeme u oko­lici Zlarina i Žir ja prodavali su se mnogim zemljama na Sredozemlju, pa čak i Dubrov-

. čanima. Lovom na koralje. u početku isključivo su se bavili Mlečani, Genovežani i Sicili- janci. Međutim, nešto kasnije

javlja se i prvi naš lovac M.

Sinković, ali samć&u ;zajedriici ?sa-.''Sicilijah©itfiJr đMt ■>

Prvu dozvolu, koju su Zla­rinjani dobili za lov na" ko­ral je* Spominje " s e 3. „• lipnja 1808. god. Dobio ju je Zlari- njanin .Toma Juranović sa lo­vom na četiri ladje. 1867. god. koraljarska družina^ postigli je najveći uspjeh, izvadivši iz dubina mora oko 500 kg koralja.

Mnogo kasnije, 1911. god. Zlarinjani osnivaju svoju pr­vu riharsko-koraljarsiku ■ za­drugu, a zatim i. brusioniou u Šibeniku. V eć u to vrijeme imala'je zadruga 4 lovca, koji su poznavali bogata nalazišta koralja, a čiju su tajnu kas-

A K O JE BILO M O G U Ć ­NO POSTIĆI TAKO VE­

LIKE REZULTATE I TO, BEZ POM OĆI IZVANA? RAZU­MIJE SE DA SE TO M O G LO SA­M O ZBOG TO G A STO JE NAŠA NARODNA VLAST IM A LA I ŠTO DANAS IM A PODRŠKU VE­

ĆINE NARODA NAŠE ZEMLJE.

Tito

Uspjelipredizborni

sastanciPosljednjih dana održani

su predizborni sastanci u Kr- koviću na koji su došli i se­ljaci iz Lađevaca i Piiramatova. ca, Burnom Primoštenu i Lo- zovcu na kojima je drug Pere Škarica, politički sekretar Ko­tarskog komiteta govorio o značaju izbora za nove narod­ne odbore. Drug Škarica je, pored toga, iznio svoje utiske sa Šestog kongresa za koje je vladao velik interes kod na­roda.

1,450.000 za stam ­benu i komunalnu

djelatnostProšlih dana Narodni od­

bor kotara dodijelio je iz sredstava za stambenu i ko­munalnu djelatnost 700.000 dinara za popravak vodovoda i stambenih zgrada u Skradi­nu, 100.000 dinara za gradnju obale u Krajpnju, za radove na stambenim zgradama u Tijes­nom 400.000, za dovršenje zgrade NO-a općine u Devrs- kama 200.000 -i 50.000 dinara pripomoći za elektrifikaciju Rogoznice.

Izgradnja operativne obaleU toku rata blizu 1500 me­

tara operativne obale u Šibe­niku bilo je uništeno ili one­sposobljeno, tako da nije bilo mjesta gdje bi mogao pristati i jedan veći brod. Naikon na­pornog rada od pune tri godi­ne izgradjeno je oko 700 me­tara obale od gata Krka do Vrulja. Prošle godine podig­nuto je 120 metara nove obale u predjelu Dobriika, a. istovre­meno se nastavilo sa radovi­ma na podizanju obale u pre­djelu Rogač.

Pomorsko građjevno po­duzeće, koje inače izvodi ra­dove na podizanju nove dpe: rativne obale u šibenskoj luci, •postiglo je u relativno krat­kom vremenu velike uspjehe. Ono je dosada izgradilo pre­ko 1200 metara nove obale- Svoj ovogodišnji plan ono će u potpunosti izvršiti deset da­na ranije, pored svih teškoća sa kojima se je borilo.

Izgradnja obale na Roga­ču nalazi se u završnoj fazi. Od 180 metara obale, na kojoj su definitivno već položeni be­tonski blokovi težine od 50 do 60 tona i na njih postavljeno opterećenje radi slegavanja podmorskog terena, na dužini od 90 metara ono je već zavr­šeno i uskoro će biti položen nadmorski zid. N a ostalom dijelu na dužini od 140 meta­ra sada se vrši iskop podmor­skog terena. Sav ovaj rad, iako će biti potrebno izvršiti miniranje, dovršit će se do proljeća iduće godine, tako da će u najskorije vrijeme ši­benska luka dobiti 320 metera nove operativne obale. Isto­vremeno sa ovim radovima na­stavlja se sa nasipavanjem u- vale Propad radi željezničkog spoja sa Ražinama. U per­

spektivi je produženje ov§ o- bale i njeno spajanje s polu­otokom Šipad, pa će u bliskoj budućnosti šibenska luka mo­ći odjednom da primi 14 pre­kooceanskih brodpvft.

Za potpuno nasipavanje uvale Propad bit će potrebno 97000 kubičnih metara karne- na. Porod ovih radova vrši se podizanje istočnog dijela gata Vrulje na dužini od 60 me­tara, kao i izgradnja ceste koja će biti spojena sa držav­nom cestom, a služit će kao glavna komunikacija na ope­rativnom dijelu šibenske luke.

N a suprotnom dijelu ši­benske luke u predjelu Tvor­nice elektroda i ferolegura u toku je izgradnja 120 metara nove obale. Dosada je već podignuto oko 50 metara. Nadalje,- Pomorsko građjevno poduzeće dzgradjuje i obalu Vioka Krstuloviića, koja is­ključivo služi za linijsku i lo- kalnu plovidbu.

Pored ovih radova u ši­benskoj luci, poduzeće tako­

djer izvodi radove i na po­dizanju obala u nekim pri­morskim mjestima na područ­ju kotara Šibenik. Tako je o- no u Primoštenu podiglo 55 metara nove pbalg, a u toku je izgradnja oibale u Zablaću, Prvić Šepuirini i u Murteru.

Podmorske radove uveli­ke omota nedovoljan broj kompresora kao i nestašica re­zervnih dijelova. Postojeća mehanizacija je u priličnoj mjeri već dotrajala i to je jed­na od najvećih , teškoća na koje poduzeće nailazi u izvo- djenju svih ovih radova. Ali uza sve to, čitav radni kolek­tiv svojom upornošću i bespri­mjernim zalaganjem uspješne svladava sve te teškoće.

Iz naše luke otpremaju se u inozemstvo velike količi­ne drveta ’i rudače, pa će pro­širenje operativne obale u predjelu Rogač znatno pove­ćati promet šibenske luke, a time će se uvelike rasteretiti promet u riječkoj i splitskoj luci.

Šibenik — izgradnja obale na Ro gaču

nije sgenesracije strogo čuvale.'^rDuŽ 1Jadranske obale po­

stoje bogata nalazišta koralja, a koja sU Zlarinjani veoma dobro -poznavali.

Naicon**oslobođcnja N a ­rodna vlast uložila je mnogo napora da se iskoristi* drago­cjeno blago, jer je naiš koralj u svijetu veoma cijenjen i skup. Istom, kada se na inici­jativu Oblasnog .NO-a Split 1948. g. formiralo poduzeće za lov i preradu spužava i ko­ralja »Spužvar«, prešlo se odmah na svestrano istraživa­nje nalazišta koralja. U sa­mom početku težište rada ba­cilo se na vadjen je spužava, jer su nalazišta koralja bila nepoznata, a isto tako manj­kala su potrebna sredstva za njihov lov,

Početkom ove godine, na račun dugoročnog zajma, na­bavljena su četiri niskotlačna kompresora i jedan brod za lov. V išem jesečno istraživa- nje donijelo je uspjehar kada su pronađena prva nalazišta koralja u blizini otoka Žir ja i Zlarina, zatim kod Korčule, Dubrovnika i Boke Kotorske. Do nedavno poduzeće »Spužr var« izvadilo je oko 300 kg koralja, a do konca ove godi­ne predvidja se još bogatiji ulov. .

Za naš koralj zanimaju se i mnoge evropske zemlje, a poduzeće »Spužvar« podu­zelo je mjere oko nabavke potrebnih sprava za lov na koralje. Tako je pred kratko virijeme isto poduzeće poslalo u inozemstvo prve izvađene uzorke koralja. Zapadna N je ­mačka već je ponudila povolj­ne uvjete za kupovinu našeg koralja. Osim Zapadne N je­mačke za naš koralj zaintere­sirale su se u posljednje vrije­me Francuska d Italija. A li po­red povoljnih kupaca, poduze­će »Spužvar«, nalazi se pred velikim teškoćama, jar -ono sada ne posjeduje vlastitu brusionicu za čišćenje i bru­šenje koralja. Doduše, u Zla- rinu postoji jedna brusionica, ali ona je posve stara i pri­mitivna, pa nije u stanju da očisti i izradi veću količinu koralja. " M. M.

AŠ ZA K O N O DAVANJU NA UPRAVLJANJE RAD­N IM KOLEKTIVIM A

TVORNICA, PODUZEĆA I T. D.

LO G IČ N A JE POSLJEDICA RAZ­VITKA SOCIJALISTIČKE IZG R A­

DNJE NAŠE ZEMLJE. TO JE DOS­

LJEDAN NASTAVAK U NIZU

MJERA KOJE NAŠA N ARO DNA

VLAST SPOVODI NA SVO M

NEPOKOLEBLJIVOM PUTU U SO­

C IJALIZAM . T ifo

■

. U staklenikuVJEKOSLAV KALEB

Vjekoslav Kaleb ro d io se u Tijesnom 1905. god ine. U Š ibeniku je završio učltejsku ško lu . Javio se u književnosti kao zreo, izgradjen p ripov jeda č. O b jav io je dv ije zbrtke p rip o v je ­daka (»Na kamenju« 1940., Izvan slvari 1942.). U njima Kaleb opisu je težak i oskudan ž ivot dalm atinskog zagorca i svijet u o-ko lič i Šibenika. G od ine 1943. prešao je u partizane, te iz togarazdoblja ima neko liko p ripov jedaka ko je su izašle pod nasiom»Brigada« (1947. g.). Nedavno mu je Matica Hrvatska izdala zb ir­ku pripovjedaka.

V jekoslav Kaleb danas živi u vatske i urednik »Hrvatskog ko la«.

ladi se profesor Jakov H ljeb uspeo uz ve liko stu­

bište pred gim nazijom pa zastao na vrhu njega_

Okrenuo se, po dužnosti no- vodošlice da daruje pažnju glaso­v ito j slici što se pruža pod njim : O buhvati oc jen jivačkim pog ledom obronak sa stepenicama i ukrasnim travnicima, d o lje prašnu cestu, novo kuće i v ile privučene ve likom g im ­nazijom iz gradskog stada ovamo u šumu, pa da lje smedje gradske krovove i stare zvom ke d ivno oru- m enjene suncem i is 'akm ile od lica m odroga mora koje) isprekidano svije tlim , žućkastim otocima, zavr. šava daleko obzor.

— Daljina 1 — pomisli on.

Zagrebu, ta jn ik je M atice Hr_

Tu zaroni u prošlost.M alen dječak, žute kao plamen

kose a ve lik ih sinjih očiju , gledao je da ljinu, njezine nježne sive, p la ­ve, ružičaste pre ljeve , krepku mo- drinu mora, široko i duboko nebo. — Sve se kup ilo u n jegovim očima i raspirilo čežnju koja je bo lno t i­njala u grudim a. — Daljina! — m i­slio je dječak — Brodovi, gradovi, kontinenti sa svojim čudesima, — sve je to zgusnuto u da ljin i. D alji­na je — m islio je — zgusnut život, zgusnuta stvarnost, kako je možeš jednim gutlja jem užitnuti.

A jednoga je dana b io s ocem na brdu:

— Daljina je zgusnuta stvar­nost, m oj dragi? , , . Zgodna misao.

to jest — dosjetka — g ovo rio je otac zamišljeno. — Ona sadrži zb i­lja u sebi: šareni svije t za ko jim ti čezneš, ali taj svijet posto ji samo kao daljina . . A kako ćeš fe doh .v a titil — . . . Bio je teko dječa'k ko ji je čeznuo za daljinom i o d lu ­č io da je dohvati. Pobjegne od kuće pa se ukrca po ta jno u ne­kakav parobrod. P lovio je dugo morem, i p re trp io m nogo dok se iskrcao u nekom australskom gradu. Izišao je na obalu koja je b ila kao i d rugd je tvrda i zamrljana, ljud i su ž iv je li prema imetku kao i d rugd je , a i g ladn ih je b ilo mno­go I on je morao prelnpljefi mnogo nevo lje . . . Na koncu, nakon mno­go muke upitao se: gd je je ta da­ljina? — rasplimula se na p o je d i­nosti: smradni parobrod, neprija ­te ljski strani grad, nečiste ulice, o . b ične ljude. — Lutao je tom zemr Ijom, hranio se teškim radom, i v i­d io m nogo stvari, ali malo novih, malo novih onako kako ih je on zamišljao: lije p ih kao na slici. — I p re trp io je dakle m nogo . . Uvi­d io je na koncu, da je da ljina ne. dostiživa i da je ona samo u našoj mašti zgusnuta slika stvarnosti u- Ijepšana našim željama. A odatle je on sada opet v id io — daljinu. Drugu daljinu . I u n jo j je o d je lji­vao jednu točku — to je b io n je­g ov kraj; top lo ta doma, poznatost njegovih putova, činili su mu se kao

čisti ku tovi bez zasijeda, i pog led znanca m io, je r je duša na d 'anu.

Tako je otac dječaka prikovao za zem lju, i on je p riguš io san o tom lijepom svijetu. A li je ipak nesvijesno svakog dana zaronio čeznu tljivo pog ledom u ono zračno p la v ilo p reko otoka i mora_

Jakov sad očuti negdašnji *oikus ove slike; ona ga obaviije, ispuni svega, prožm e ga donesena svježim zapadnjakom , i zazuji oko jarbo la i konopa; raspjeva mu grud i tiho kao bm jan je da lekih orgu lja .

Kad je svršila ova glazba u n je . mu, kad je nestala, rasplinulo se kao paučinasta prikaza, spusti opet p og le d na šarenilo stvari oko sebe, ovd je na zem lji.

Nesvijesno je žudio da i tu nadje odaziv uspomena.

Prebirao je predm ete, zatoptao duhom po čistinicama, po zakut­cima.

A li uzalud.Šest je god ina proveo na sve­

učilištu i u vojsci, i evo ove stvari ne prepoznaje, ne nalazi u njima onaj okus poznatoga, zaboravljen okus iz starih po tk rov lja , m edju sta­rim stvarima, — usporedbu koja bi udarila sklad izm edju m ladenačkog zanosa i zre le kritičnosti, — onaj sukob starih p redodžaba s n o v i. ma, ko ji zazveči m uklo, starinski, kao napuklo zvono u dvorcu,

Prebere predm ete da se osvje^

d oč i: e to pred g im nazijom nova skupocjena v ila oko ko je se m nogo puta igrao ; sad opaža druge stva­ri: nespretnu, rastrganu gradju,točn ije : skrpljenu iz tu d jih d ije lo ­va, na cesti samo klim ava vojnička kola s pospanim umornim goničem, ili teretn i autom obil ko ji pod iže urnebesnu buku i dim i, kao zmaj; ja to d jece ide na pus to lo v ine u šu­mu . . . P.ogleda šumu: e to — šu­ma — sm edjezelene krošnje bo ro ­va s m odrim sjenama; i šumi u n jo j v je ta r, svježe i korisno kao v o d o ­pad; gim nazijske stube po kojim a je osam god ina svakog, dana d o ­lazio i odlazio , ve like su ponovo . . . — i ništa d rugo.

I najedam put, sasvim m irno i bezbo lno , o tpadne zanimanje za taj svijet, i on se kao stroj okrene i ud je u zgradu.

O tvo rio je ve lika hrastova vra­ta i ušao u š iroko p redvo rje , p ro ­strano, mramorom obloženo. Po­g leda ope t sa zanimanjem i oc je ­n ju jući duge hodn ike poslovnog izgleda i pom is li: s pretenzijam a na m oderno, ali je ispalo h ladno I p rivrem eno kao kasarna; jed in o , -mramor je . Iz razreda je d op ira lo brujan je . Jedan se učenik po ig ra ­vao u dugom hodniku, sklizao se po g la tk im pločama i <■ og ledavao kako bi što p o tpun ije iskoristio o- vaj izlazak iz razreda: p rid je česmi I počne se zabavljati vo do m ; drug i

je zam išljeno otezao korake, da p rod je što više vremena. Najzad pristupe jedan k drugom e, kao psići.

Zastid io se i b rzo potisnuo želju, koija mu se la j čas jav ila , da ti učenici doznadu da je on p ro ­fesor, Brzo uzadje na p rv i kat k ravnateljevu uredu, g d je mu se ponove isfi ob lic i mramorom o b lo ­ženog p redvorja .

Na početku desnog hodnika ugleda profesora Brkana u razgovo­ru s jedn im gospod inom , po svoj p rilic i d jačkim rod ite ljem , lako , je b io bokom okrenut ovam o pa mu n ije v id io lice, ipak ga odm ah p re ­pozna de: niska 'luban ja s kosom postrance zalizanom, da skriva će­lavost, debeo, kratak, majmunski vral, krupan i visok ilas, ugnute noge sa stopalim a van i prstima nožnim v isoko uzdignutim . Izraz mu je sasvim dostojanstven i drža­n je nepristupačno ob ičn im lju d i­ma; on je k njim a b lagonaklono silazio s neba: — A h da; v i če­kate t . . — Z ibao se kao gusak, slupao s noge na nogu, i b io do krajnosti svijestan u svakom času svoje v rijednosti, odlučivan ja sud­binama.

— Kažem vam, ne zna ništa. Pitao sam ga novu lekc iju , pa nije ni beknuo . . . g ovo rio je rod ite lju uv jereno, a domaćim, kao p o v je r­ljiv im glasom , samo: lic« mu je b ilo

Srijeda. 26. studenoga 1952. »ŠIBENSKI LIST« Strana 3

Aluminijski kombinat Ražine i njegovi kadrovi

Stanje i razvoj aluminijske industrije u bivšoj Jugoslavijilako ipadam o u red na jboga ­

ti j ih zemalja u sv ije tu s irov inom (b o k ­sita) za dob iva n je a fum in ija | n je g o ­vo d ob iva n je i p re rad jivan je u b iv ­šoj Jugoslaviji b ilo je neznatno. Po­red v e lik ih zaliha s irovine, posto ja ­le su samo d v ije tvorn ice . Prva je b ila kem ijska industrija M oste u S loven iji, koja je p ro izvo d ila naj­kva lite tn iju g lin icu u Evropi.D ruga tvorn ica a lum in ija b ila je Lozovac, ko ja se p o svom kapacite tu n ije n iti p rim jeć iva la naspram kapaciteta a lum in ijskih tvorn ica stranih zem lja , ko je nisu n iti pos jedova le sirovinu već je uvažale (N jem ačka, Svi- carska).

Na tako slab i neznatan razvoj a lum inijske industrije u b ivšo j Jugo­s lav iji u tjeca lo je više faktora : Ju­goslav ija se je smatrala kao čisto agrarna zem lja, p o lit ič k i režim u državi n ije v o d io računa o ind u ­s trija lizac iji zem lje a. prevlast .stra­nog kapita la i p ro izvo d n ja nalazila se je u rukama privatnika-stranaca.

Kada b i g o rn je stanje prikaza li u b rojkam a došli b i do slijedećih rezulta ta:

1. U ko lič inskom om jeru zalihe s irovine za d ob iva n je alum inija (boksita) u svije tu i kod nas — naša zem lja do laz i na p rvo m jesto.

2. O bzirom na gorn ju zalihu

sirovina, stanje p ro izvo d n je a lum i­n ija kod' nas p rije rata b ilo je m i­nim alno. Lozovac je p ro izveo 1300 tona god išn je (1938 god .).

3: A ko prom atram o u to v r ije ­me p ro izvo d n ju a lum in ija d rug ih zemalja, a obzirom na posjedova­n je sirovim a, opaz it ćemo da na prim jer. N jemačka, ko ja je uvažala sirovinu, p ro izvo d ila je 240 h iljada Iona god išn je a lum inija .

4. Kada usporedim o ko lič inski om je r zalihe s irovine kod nas i van zem lje, i ka d smo v id je li da po tom om jeru do laz im o na prvom m jeshj na svijetu a da se p o re d

loga kod nas p ro iz v o d ilo 1300 tona a lum in ija god išn je , a Njemačka 240 h iljada tona god išn je , postavit će se p itan je , a što smo onda ra­d ili sa to likom zalihom sirovine.

O d g o v o r je kratak. Im ali smo ogrom ne gub itke . A evo na ko ji način:

Za d ob iva n je jedne tone čistog a lum inija p o tre bn o je oko 4 ione sirov ine. Budući, da smo p rije rata p ro iz v o d ili p reko 400 h iljada Iona boksita god išn je , od ko jeg bi m ogii p ro izvesti p te ko 100 h iljada tono a lum inija , a pošto ga nismo ko ri­s tili kod nas on se izvozio van zem lje p o v rlo niskim cijenama. Boksit se izvozio van zem lje p o c i­jen i od 0.60 Din. po k ilogram u, odnosno 600 Din. po toni.

S d ruge stranđ uvoz ili smo a lum in ijeve p o lu p ro izvo de po c ije ­n i od 40— 300 Din. po kilogram u. V id im o , da se sirovina prodava la po v rlo n isko j c ijen i, a p o lu p ro izvo d i uvažali i p laća li po v rlo v isoko j c ijen i. Odm ah je uoč ljiva ogrom na nerentab ilnost i slaba ekonomska p o litik a u b ivšo j Jugoslav iji. Na­dalje , kada se uzme u o b z ir da se od jedno tone boksita d o b ije 250 kg a lum inija , p ro iz laz i da se u b iv ­šoj Jugoslav iji izvoz ilo i p rodava lo van zem lje u svakoj ton i boksita po 250 kg a lum inija , a za cijenu od 600 Din. kg. To znači 250 kg a lum i­nija p rodava lo se za 600 Din. a samo jed .n k ilogram uvezenog a- lum in ijevog po lu p ro izvo da plaćao ie do 300 Din. po kilogram u.

5. V id je ii smo naprijed da je Jugoslavija p rije r j ia p ro izvod .la p 'e k o 400 h iljada tona boksita go- d 'šnje , dok nap ro tiv zem lje kao: Njemačka, Švicarska, Švedska n iiu uopće p ro iz v o d ili boksit. Kada na­pravim o p reg le d ko liko je k ilog ra ­ma a lum in ija o tpada lo na jednog s'anovnika do tičn ih zemalja i kod nas u g o d in i 1938., dob ivam o s lije ­deće b ro ke:

Potrošak a lu m in ija u kg po 1 stanovniku

2,64 kg 2,85 kg 1,05 kg

0,01—0,02 kg

I rouv< duja b >ksita u ion< ma guuišnje

Njemačka Švicarska švedska Ju g o s la v iji

G on je b ro jke nam g ovo re d * ;e u b ivšo i Jugoslaviji boks it p ro iz ­vodio u v e 'ik o j ko lič in i, a odnos a lum inija po jednom stanovniku p rek iičk i n ije n iti posto jao.

N a d a le nam i g o rn je b ro jke pokazu ju standard ž ivota u l ’rn ze-nljam *. je r šio više k ilogram a

t 'p a d a na jo d n o g stanovnika, to

će j standard ž ivota b it i veći. A to

je baš ono o čemu se u b ivšo j Ju-

ukočeno i oči jako h ladne — na- d opun jao je Jakov nesvijesno u sebi.

R od ite lj je spustio ruke niza se i g ledao zam išljeno u stranu:

— Hm . _ . sveca mu . . . —Jakov H ljeb se up io u n jegove

zabrinute o č i i v id io što mu sto ji na vrhu jezika, a b o ji se izreć i: »Znade on, m oj gospod ine p ro fe ­sore, znade . . . Ja i brat mu učili smo ga i isp ita li uzduž i pop rijeko , nego vama se p ro h tje lo da «>n ne zna.«

— M o ra l ćemo ga se p r ih / i l i t l b o lje i p o tro š ili š togod za njega— g o vo rio je ro d ite lj gorko .

Jakov izgrad i c ije lu pozadinu dogad ja ja , zb ivan je u razredu i u kući, p ravo i k rivn ju . A li odm ah u tv rd i, da slika ne izaz iv lje u n je ­mu ništa osob ito . Izg leda mu na­novo stečena, kao i ona s d jecom malo p rije na hodn iku : sada je on svojom pronicavošću p rokapa i o- sjeća kao tekov inu ž ivo tnog iskust­va, svo jih god ina. Ona, kao i sve ostalo u o v o j zgradi, da je sasvim nove utiske, kao novo japažen i predm eti. Ni o vd je se ne p o ja v lju je ukus o bn o v lje n ih d ož iv lja ja ; ništa— hladnoća. Pa ni s jetiti se ne može ničega jače, nego samo s naporom ko je e p izo d e ; po jav i se, b o ln o svane, a li je odm ah potisne i zam agli, kao da je negd je p roč i­tao, kao da je netko d rug i dož iv io ,

a ne on.

Nego samo ona slika da ljine —

težnja za b ijegom IOn h tjede ući u ravnate ljevo

predsob lje , ali u taj se čas Brkan

okrene.

Jakov ga p og leda ravno u oči,

h ladno, bez Iraga dod ira , kao da

g leda fo to g ra fiju u novinama.

-— — A li, da . . pa to je

ipak b ilo . . .,

— Jakov H ljeb I — pozove profesor Brkan ravnodušno, h ladno : da lje o zb iljn o pro lis lava ka ta log .

M a lo srce ustrepi, oči se o tvo ­re p la š ljivo kao u te leta , lice p o b li- ;ed>.

Išao je lakov prema katedri p o ­lako, o težući korake, kao da ga pred njom očekuje hladan mlaz.

Razred je stajao da leko za Ic-dj'ma, razbijen na m nogo s itn ili po jed inačn ih b rig a ; b io je masa g.<va, začinjena žestoko kao kak­vom lju tom m irod ijom , sa neko liko li- o i koja su mu davala okus, bo ju :, a sada tvrdu , bez m ilosrd ja , do F?t>ča_

P osljednjeg ie sala d o b io slabu cc enu:

— Kakva su pluća u vodoze ­maca? — p itao je profesor.

Jakov je zalepršao, zam lafio kapcim a: to nisu uč ili, č in ilo mu se.

(Nastavit će se)

gradn ja a lum in ijskih kom binata u Ražinama i Strnišću. Izgradnjom o- vih kom binata za d o vo ljit ćemo ne samo dom aće potrebe , nego ćemo jedn im d ije lo m a lum inijskom pre- rad jev inom stup ili na svjetsko tr­žište kao ozb iljan konkurent. Zato nastojim o osvo jiti p ro izvodn ju a lu ­

m inija, a to ćemo postić i pod iza ­njem te industrije a n jeni te m e lji će nam b il i: p os je d o va tr dobre ka­drove, i sa njima ostvarili dobar kva lite t p ro izvo d n je , a naravna stvar da ćemo onda tim e b iti i u m ogućnosti o svo jiti Iržište a lum i­nija.

Ražine — potrebe i značaj podizanja

Prema predn jem iz laganju i p r i­kazivanju stanja industrije a lum inija u b ivšo j Jugoslav iji, a obzirom na posjedovan je v lastite dom aće s irovine (boksita) došli smo do zak­ljučka, da je kod nas nužno p o ­t r e b n i (SocSlza^je te v,nite indu­strije.

Budući da se Strnišće već ra­n ije p oče lo g rad iti za p ro jzvodn ju g lin ice i a lum inija , to je n jegova izgradn ja nužno povukla za sobom i izgradn ju a lum inijskog kom bina­ta Ražine, ko ji će vršiti da ljn ju preradu a lum inija i n jegov ih legu ­ra. M i već v id im o . Ražiine se grade i pod ižu . Iz dana u dan poprim a ju sve jasn ije konture budućeg ve liko g alum linijskog kom binata. M ožda se netko zapitao zašto se grade baš Ražine, i zašto to n ije negd je d rugdje? Na to o d g o vo r n ije tako jednostavan.

Da bi d o b ili jasniju sliku o tome obraz lož it ću ko ji su b ili g lavn i e lem enti kod pro jektiran ja alum in ijskog kom binata Ražine.

lin ija .2. ENERGETSKA OSNOVA

To je jedan o d n a jp o v o ljn ijih uslo- va ko je će imati Ražine. Naime, ide se za tim da se energ ija potrebna za pogon , d o b ije što je ftin ije . Ka­ko se kod p ro izvo d n je i prerade a- lum in ija troši ogrom na ko lič ina e- lektrične energ ije , to se nastoiji da se do nje d od je na što jednostav­n iji i je f t in ij i način, a to će Ražina­ma om ogućiti ve lik i sistem h id ro ­

ce n tra la Cetina (Peruča se počin je g rad iti 1953. god.), zatim nova ja ­ruga na Krki kod Šibenika.

3. OSNOVA KVALIFICIRANE RADNE SNAGE

Jedna od osnova ko je se ne m ogu u b ro jit i u prednosti i na koije se nisu Ražine bazira le, a predstav­lja ju najveći sadašnji p rob lem Ra­žina p rob lem ko jega treba riješiti, t. j. p rob lem kadrova.

A li na jed n o j d rug o j sirani v i­d im o prednost Ražina. Potpunom izgradn jom i punog kapaciteta Ra­žine će upošljava ti oko *1500 rad-

Tvornica i va ljaonica alum inija M ontaža e lek tro litsk ih peći

40U 000go^lciviji n .je \o d ilo računa.

- Dok se danas u federativnom jre d je n ju l ove Jugoslavije ide za tiir da se zem lja p od ig ne eko- r.omski i o< i,ć lno a p rav ilno o- d red jen im arusivenim planom om o­guću je jo j se izgradnja raznih gra­na industrije , što znači da se teži

ka većem standardu života naroda.

Prilog za povećan je standardnog

ž ivo la našeg naroda daf će i iz-

a) O SNOVA ZA PODIZANJE JEDNE TVORNICE

1. rudna osnova2. energetska osnova3. osnova kva lific irane radne

snageKada se p ro jek tira jedna tvo r­

nica tada se p ro jeka t mora oslo - n ja ti na go rn ja tri uslova. Na­ravno na sva tri uslova teško je naići, ali barem dva m oraju posto ­ja ti. O ts tup iti od sva fr i uslova značilo b i im ali nerentabilnu p ro iz ­vodn ju a zatim se ne ide.

No, da sad v id im o potrebe i prednosti a lum in ijskog kom binata Ražine.

Da je potreba pod izanja takvog kom binata v id je li smo iz p redn jeg iz laganja, kao i m om ente ko ji su uslov ljava li težište industrije a lum i­nija u našoj zem lji.

Da je po treba pod izan ja a lu ­m in ijskog kom binata Ražine d ik tira nam i izgradnja prehram bene, trans­portne, kem ijske i e lek tro -indusfrije u našoj zem lji, a ko je se bazira ju i oslanjaju na p o lu p ro izvo de a lum in i­ja i n jegov ih legura (slitina).

S druge strane im adem o s lije ­deće prednosti pod izanja a lum in ij- skog-kom bina la Ražine.

1. RUDNA OSNOVAŠto se tiče rudne osnove ide

se za lim da se ruda (s irovina), što kraćim putem doprem i do tvorn ice odnosno da je transport doprem e što brži, b o lji i je ftin iji.- Sirovina se nalazi u b liz in i Ražina. Drniški bazeni boksita, a i ostali bazeni u Dalm aciji ko ji još nisu korišten i u b lisko j će budućnosti b it i glavna sirovina za Ražine, je r doprem a sirovine iz tih bazena b if će laka i je ftina obzirom na već sada posto­jeć i uredn i transport.

O bzirom na tu osnovu daljn ja prednost Ražina je i u tom e što će moći koristiti p ro izvodn ju alum inija u Lozovcu, transportn i troškovi će b it i manji, a time i p ro izvodn ja je f-

nika. Naravno da će ta j p r il iv rad­ne snage b it i uglavnom iz grada Š ibenika i oko lice . Za stanovništvo šibenskog bazena je to naročito važno, je r će na ta j način b il i p o t­pom ognuto odnosno om oguć i! će mu se aktivno sud je lovan je u indu­striji a tim e i n jih o v standard ž ivo ­ta će se znatno pod ić i.

Izgradnja ve liko g a lum inijskog kom binata Ražine i p roš iren je Tvor­nice e lektroda i fe ro legura imadu osob ito značenje za sam grad Ši­benik. Uz izgradn ju takvog indu ­strijskog bazena Š ibenik će postati ve lik i industrijski centar, je r upore- do sa razvitkom industrije ide i raz­v ijan je grada. Rezultati log a već se i sada naziru u Š ibeniku. G rade se nova i udobna stambena na­selja, nov i vo do vo d , m oderne i p r i­stupačne ceste, oba la itd.

KadroviIz iz laganja se v id i da u b iv ­

šoj Jugoslaviji n ije uopće postoja la p rerad jivačka alum inijska industrija , i prem e lom e nismo m ogli niti nas lijed iti n ikakav kadar. A li brzim razvojem alum inijske p rerad jivačke industrije u novo j Jugoslaviji na­m etnuo se i p rob lem rješavanja i dob ivan ja kadrova ko ji će om ogu­ćiti stavljan je u pogon kom binata i konačno realizaciju p ro izvodn je . Z bog loga sadašnji najveći prob lem Ražina predstavlja ju — kadrovi. Jer, pustiti u pogon tako ve lik i kom binat bez d o vo ljn o g kadra, zna­č ilo b i dati na riz ik m ilia rde dinara ko je su utrošene u izgradn ju i u- koč iti c ije lu p ro izvodn ju . Da ne bi do toga došlo rukovodstvo alurni- n ijskog-kom bina la Ražine na čelu sa upravnim odborom vo d i o tome računa i uzelo je riješavati taj p rob lem , č ije rješenje n ije l^ko niti jednostavno.

Ljudstvo ko je se m om enta lno našlo u Ražinama (osim stručnog osoblja ko je d irek tno učestvuje u izgradn ji)

p retežno je iz Š ibenika i oko lice , log broja stručnog osoblja na Ra- Dobar d io lju d i nisu im ali p r ilike žinama i od ovih lju d i treba stvoritirada u neko j grani industrije , a ako .........................

. . . . . . . , , budući kadar a lum inijSkoa-kom bi-Su to 1 im ali onda je to b ilo v rloSkučeno. A li b itn o je to da od ma- nata Ražine.

Način dolaženja do kadrovaSličan a lum in ijsk iJkom binat kao

što će b il i Ražine v id je li smo da u našoj zem lji ne posto ji. Postoji jed in o tvorn ica » Im pol« u S lov. Bi­strici, ali ona se uglavnom bazira na bakru i m esingu. To je b ilo tim teže p itan je g d je i kako osposobiti kadrove. Ipak se rješenje našlo i put do do laženja kadrova možemo p o d ije lit i u tri etape specija lizaci­je :

I. SPECIJALIZACIJA KADROVA U ZEMLJI

U tu svrhu u susret je izišla tvornica »Im pol« u Slov. Bistrici sa ko jom je način jen u govo r za ospo­sobljavanje našeg ljudstva. L jud­stvo se slalo na spec ija liza c ju po grupama od 10 lju d i po tri m je- seca.

Do danas su kroz tvorn icu »Im­

pol« prošla i završila specija lizaciju

2 inžin jera 4 tehničara i 20 radn i­

ka. Tom ljudstvu b io je om ogućen

praktičan rad i teoretska nastava

g d je su d o b ili prvu osnovu za svoje

da ljn je usavršavanje.

II. SPECIJALIZACIJE UINOZEMSTVU

Kadar ko ji je osposobljen u tvo rn ic i » Im pol« n ije dostatan. Za p ro izvodn ju ko ju će imati aiu- m in jsk i-kom binat Ražine treba ka­dar, ko ji će poznavati m odernu p ro izvodn ju i preradu alum inija i n jegov ih legura. Za lo će se sta­n ov iti b ro j ljudstva slati u ino ­zemstvo. U tu svrhu uprava alum i- n ijskog-kom binata Ražine o rgan i­zirala je pohad jan je stručnih kurse- va i stranih jezika.

III. SPECIJALIZACIJAU VLASTITOJ TVORNICI

Puštanjem u pogon jednog d ije la postro jen ja sa već posto je ­ćim kadrom vršit će se para le lno da ljn je osposob ljavan je kadrova u samim Ražinama. Time će se posto- ći dvosfruki c ilj. S jedne strane p ro izvo d it ćemo i na la j način p o ­spješiti izgradn ju našeg kom bina­ta, a s d ruge strane, kadrovi ko je ćemo sami osposob ljava li, služit će nam za puštanje u pogon novih postro jen ja .

Josip Lončar, tehničar

m im m

T :amo na kam enjaru u Ra­žinama od je ku ju eksplo­

zije. U ju tro , pos lije podne i na ve­čer. Svakodnevno. O b lac i dima i miris baruta.

Zaista lič i na pravu b itku . Ne, to je prava b itka ko ju naši lju d i naoružani svakovrsnim mašinama i oruđ im a bez predaha vode p ro tiv nep rija te lja starog i p odm uklog — p ro tiv zaostalosti. I p ro tiv svega onog što ona sobom vuče.

To je žestoka b itka za — p ro ­gres. Tvornica i va ljaonica a lum ini- uma — o ličen je je tog progresa.

/ p o d u z e ć e za indush.jske^ g radn je »Tehnika« — p i­

še na tab li odm ah tu na že ljezn ič­ko j stanici. Da »Tehnika« rukovod i b itkom . A grad iliš te . O ko n ije u stanju da obuhvati. Pored Siska, najveće u našoj repub lic i. Ne samo po prostranstvu, već i po b ro jnom ljudstvu i m aterija lim a.

Kom presori, m ješalice, d izo iice, d rob ilice , m noštvo orud ja i alata. Sve to i sa svim tim uprav lja 2.500 lju d i — muškaraca i žena da b i d o ­k ra jč ili b itku što brže i što p o t­punije.

B ro jke, — neka one g o ­vore. Preko 1,300.000.00o

dinara iznosi plan investic ija za 1952 god inu . V rijednost izvršenih radova samo u jednom mjesecu pen je se na 210:000.000 Din. Što iznosi 8,500.000 Din. dnevno, ili 1 m ilion na jedan sat.

O d 1. ko lovoza 1951. god. pa do danas radnici su iskopali, p revezli i nasuli ništa manje nego 16.800 vagona m aterijala — uglav­nom kamena. Za prevoz toga mate­rija la b ilo b i po trebno 336 že ljez­ničkih kom pozic ija od po 50 va­gona.

O ko 6 hiljada vagona razno­vrsnog g rad jev inskog m aterija la p ri­stiže god išn je na g rad iliš te , ili 120 kom pozic ija po 50 vagona.

Još neko liko upeča tljiv ih b ro j­ki.

Dnevno se ugradi oko 150 m;{ betona što iznosi pun ih 37 i po va­gona. Do sada je ugrad jeno 1.100 tona betonskog čelika ili 110 vago­na, što iznosi jednu trećinu ugra- d jenog čelika u našoj repubic i.

UPRAVO TIME ŠTO SMO

OBEZBIJEDILI OSNOV­

NU KAPITALNU IZGRA­

DNJU NAŠE INDUSTRIJE, M ! ĆE­

M O U NAREDNIM G O D IN A M A

M O Ć I DA PODIGNEM O I NAŠU

LAKU INDUSTRIJU I NAŠ STAN­

DARD. K idrič

Zam islim o jednu ogrom nu če l- verospratnu zgradu šir ne 10 m, a dužine od Raž r.o do Šibenika.- Eto, takva grdosija od zgrade m ogla bi se p o p o d ili sa 188.000 m - drvene jr ir .a tu re koja je napravljena z j

pod izan je objekata na gradiliš tu . U posleno je 120 tesara a to je tre- ć.na sveukupnih tesara u Hrvatskoj.

Bro jke zaista i to snažno go­vore.

/ J od.že se 23 ob jekta . C i- tavo naselje. Valjaonica -

najveći o b je k t svemu daje pečat. Prostor od 30000 m - u kojem bi se m ogla sm jestili tri nogom etna igra­lišta sa b ro jnom p ub likom — to je va ljaonica.

Radovi na tom * kolosu nalaze se u takvo j fazi da će se početkom 1953. god . moći p ris tup iti m ontira- nju va ljaoničk ih strojeva.

/ p ojava srednjeg rasta, ž iv ih kretnja, lica energ ičnog

izraza s b lokom u ruci — dom in ira na prostranom grad iliš tu . O b ilazi, savjetuje, zapažanja b iljež i u b lok i p rim jedbe drug ih takod jer. I tu na

poprištu izdaje on naredjen ja, ko ja *

se prim aju i izvršuju. Bez toga, ne

može se zam isliti b itka, bez loga

.lema pob jede .

Druže inžin je ru — čuje se kroz

huku kompresora glas radnika sa

skele na va ljaon ic i — kod nas

sve u redu. Energičan izraz lice in­

žinjera p re lije osmjeh. Da, to je

rukovod ilac grad iliš ta — inž in je r

V iad im ir Šilhard. Neumoran. Ne ,i

još više — on je d io samog g rad i­

lišta.

Radnici borci na Ražinama su

iz b liž ih i da ljih Sela. Oni vode

bifrku — grade S uspjehom. Isto­

vrem eno b itka m ijen ja n jihov lik —

izgrad ju je i n jih same.

B iblioteka, po litička , stručna i

druge p redavanja f tamburaška sek­

cija, razne grane sporta, šah, ko lek­

tivn i iz le ti — d opun ju ju taj lik.

T 7 prostorijam a štaba nacr-

ti, fo tog ra fije i skice. Tu

rukovod ilac i saradnici —

inž in je ri i tehničari prave planove

za skoro okončanje b itke.

Eksplozija najednom potrese

stakla na skromnoj, zgradi. Jedra

ne utihne, druga se javi, treća —

nebro jeno puta stakle podrh tava ju :

V ide se oblaci dima i miris barula

se osjeća. — U Ražinama se bitka

nastavlja — pob jedonosna b itka za.

progres.

Strana 4 »Šibenski list« Srijeda, 26. studenoga 1952.

Novi šibenski vodovod 800 tona ferolegura preko predviđenog plana

Sto se izgradnja novog v e li. da postaje nedovo ljan , te se jekog vodovoda više p rib ližu je kraju već g. 1908, osjećala jaka nesta­lo gradjani Šibenika sa sve većim Šica vode, je r se grad počeo nag lonestrpljenjem očekuju dan kad će širiti, izgrad ila se tvornica u Crni-s-fi oslvariti n jihova davna želja. Za ci, nadošla vojska, povećavao sesnabdjevanje vodom b ila je naro* parobrodarski saobraćaj a k tomečito teška ova godina ko je će se su počele i same naprave zastarje-gradjani dugo godina sa gorčinom vati. Tako se je općina počela brsjećati. A Šibenik n ije danas gra­d ić loka lnog značaja, n jegovi važni industrijski ob jek ti, jedna od g lav­nih izvoznih luka, učiniše, da je on danas grad opće državnog zna. čaja, ko ji b i morao imati sve uslove ka ln ija rekonstrukcija, izvedena je da radnim ljud im a bude u njemu život što ugodn iji. Bez g lavnog u- slova ob ilja zdrave vode, nema ni zdravlja, ni čistoće, ni p ravog ku l. lurnog napretka.

Šibenik spada u gradove ko ji imaju sreću da se u n jegovog b li­zini nalazi rijeka Krka, uz č ije se g lavno ko rile na ušću nalaze vrela, koja imaju ob ilne ko lič ine dobro zdrave vode. M ed ju tim , i pored to . ga, Šibenik je od svog postanka vječni paćenik sa vodom , i b ila je kroz v jekove najviša briga uprava grada, kako da napoje svoje žedne gradjane.

Riješavalo se to nekako pom o­ću zdenaca-cisterni. U gradu su p o . stojale m nogobrojne cisterne, medju kojima ćemo spomenuti s lijedeće:4 zdenza (quattro pozzi), za čiju je gradnju pozvan arhitekt korčulan­ske katedrale i drug ih radova na Korčuli Jakov Correr starinom M le -

nuti za po jačanje vodovoda, te je g. 1916_ izvedena veća rekonstruk­cija time, što su postavljene nove pum pe većeg kapaciteta 18 1/s. Po­novna veća može se reći radikal-

u godinam a 1929. do 1931. kad su postavljene nove pum pe kapaciteta 42 lit. u sek., ko je su davale 3500 m3 vode u 24 sata, a uporedo s ti­me položena je nova tlačna cijev prom jera 150 mm od pumpa do Bri­ne i dovodna c ijev prom jera 200 mm od Brine do gradskog rezervo­ara. Nešto kasnije povećan je i gradski rezervoar od 600 na 1200 •0 3 .

Pošto je jačanjem industrije, neprestano rastao i b ro j stanovništ­va, ko je je postavlja lo na grad veće zahtjeve u pog ledu vode, a indu­striji se n ije m oglo uskratiti ili o- gran ičiti potrebna ko lič ina vode za pogon, to je manjkom pogod jeno stanovništvo.

Naše narodne vlasti v o d ile su stalno brigu o ovo j č in jen ic i i po ­duzim ale korake da svom gradu o- siguraju ob ilne ko lič ine vode.

Sticajem p rilika, p rv i vodovod

Godine 1446. gradski knez § iz9 radn<a željeznice,Juraj Valaresso i 5 plemića iz vijeća učin ili su ugovor po kome se Cor- reru za ovu gradnju ima god išn je plaćati 90 dukata i stan. lste god ine učinjen je ugovor i sa majstorom Markom iz Troje u A p u liji i sa Ju- rjem pok. M ihajla iz Zadra radi iz . rade svodova i krune za svotu od 44 dukata, koju je svotu garanti­rao Juraj Orsini, arhitekt šibenske katedrale Četiri su zdenca gradje- na od 1446. do 1456. a trošak je iznosio više od 2200 dukata. Re. zer.voar cisterne je niži od razine mora i čvrsto izgradjen sa svodo­vima od kamena i opeka sa 4 ot­vorene krune na kojima su g rbov i mletačke repub like , gradskog kneza i grada Šibenika. Ukupna sadržina zdenaca je 28800 barila ili 1900 mg.

Drugi ve lik i zdenac je na ve . liko j loži između katedrale i v ije ­ćnice a sadrži 27200 barila.

Na D obriću ‘ je b io zdenac bo- ćatne vode, ko ji n ije nikad p re . sušivao_ Osim toga posto ja li su zdenci u biskupskoj palači, kne­ževoj palači, m nogobrojn im samo­stanima i mnogim privatnim , naro. č ilo plem ićkim kućama. Tako je god ine 1808. popisano u gradu što javnih, što priva tn ih 145 dzenaca.

Tako se je grad patio sa vodom sve do ' na jnov ijeg doba, kad je god. 1878. nastojanjem tadašnjeg načelnik« Ante Šupuka općina is­poslovala od vlade u Beču prista­nak da sagradi vo do vo d sa slapo­va Krke. To je b ilo po trebno ne samo za grad već i za željezničku slanicu, te se može reći, da je željeznica bila g lavn i povod da je sagradjen ovaj vodovod . — Za njega je općina dala u gotovom 130.000 fo rin ti, o tkupila potrebno zemljište, nabavila stro jeve i sag­radila cestu od Lozovca do sla­pova . •

Ispod slapova Krke sagradjen je na živom vre lu bunar iznad ko­ga su b ile postavljene pumpe, koje su dizale 7,5 litara vode u sekun­d i, na visinu od 184 metra do re­zervoara na Brini pomoću 2. cijevi prom jera 130' mm Najinteresantnije je , što za pogon pum pe nije tre­ba lo n ikakvo gorivo , već je za to korišćena voda sa srednjeg slapa Krke, tako da je voda vodu tjerala i takav sistem posto ji još danas. Od spom enutog malog rezervoara na Brini, položena je za grad cijev od 150 mm prom jera, dužine 10 kilom etara do gradskog rezervoara na Subičevcu, ko ji je b io zadržine 600 m j. O datle su b ile razvedene c ije v i po gradu i to dužine 1300 met. za že ljezničku stanicu, a 3000 mt. za potrebe grada t. j. za 21 javnu česmu i 25 instalacija po priva tn im kućama. V o d ovo d je svečano o tvoren dne 12 maja 1879. uz neopis ivo s lavlje i veselje gradjana i okolice.

O va j p rv i vo do vo d ko ji je sa-

a sadanji izgradnja ve like tvornice i va ljaonice alum inija na Ražinama. Izgradnja našeg vodovoda kao i svakog m odernog vodovoda, p o ­stavlja daleko veće zahtjeve u p o ­g ledu kvaliteta vode nego nekad,

'k a d se je u g lavnom pazilo , da vo ­da odgovara po b o ji, mirisu i uku­su. Savremena nauka, osob ito kemi­ja i m ikrob io log ija ne zadovo lja -

‘ vaju se ovom činjenicom , već tra­že saradnju m nogih drug ih nauka. Tako p rije p ro jektiran ja ima tu p o ­sla geo log , m etereo log, h id ro log , zatim kemičar i h ig ijen ičar, dok je zadnja riječ inženjera, ko ji mora v o d ili računa o svim nalazima i m išljenjima.

Prije pristupanja tehničkim ra­dovima oko pro jektiran ja , trebalo je takod je r u tv rd iti i neke osnovne k rite rije i to :

1 K o liko vode treba ne samo za sadanji Š ibenik, već i onaj ko ji se očeku je do 30 god ina, kad se računa da će norm alnim prirastom b ro j stanovnika imati oko 30.0001 Detaljnim ispitivan jem p rilika došlo se je do po trebne ko lič ine od 210 litara u sekundi ili 17.000 1TI3 na dan. Prema tom e bi i nakon 30 gor dina o tpa lo na svakog stanovnika grada oko 300 litara vode na dan.

2. O dakle uzeli tu ko lič inu vo ­de. — Za to je posto ja lo neko liko alternativa, a li u g lavnom se je mo­ralo od luč iti da li sa sadanjeg vre- I i Šta na ušću Krke ili iz jezara To- rak iz koga se. crp i voda za Zagor­ski vodovod . Jezero Torak nalazi ne na ušću rijeke Č iko le u Krku to je jedan p rirodn i lenom en, iz koga ključa ju neprestano ve like ko­ličine bistre i zdrave vode, koja ko­ličina iznosi u p ro ljeću oko 7,5 mg a spadne u vrijem e katastrofalne suše na mg_ Jezero je 180 metara široko a oko 80 metara duboko, na njemu nisu po trebn i nikakvi kaplažni radovi i posto ji uvijek la­ka mogućnost povećanja kapaciteta vodovoda. Po m išljenju m nogih je ­dina mu je negativna strana, da je udaljeno od grada oko 7 km više nego vrela na ušću Krke, i radi to ­ga se je odustalo od ove alterna­tive.

Za p o rijek lo vre la na ušću Kr­ke m nogi drže da je to ogranak rijeke Krke, ko ji je negdje daleko napustio matično ko rito i podzem ­nim kanalima izbija na sadanje mjesto t. j. oko 1 mt iznad povr­šine mora.

3 Detaljnim ispitivanjem ko li­čine vode koja se sada iskorištava i one koja v id ljiva i neprim jetno otiče u Krku ustanovilo se je da tamo ima najmanje 350 litara u se­kundi, dakle za dvoslfuk i b ro j sta­novnika nego što će imati Šibenik do 30 godina.

M edju priprem ne radove spada i sondaža, čime se je dob ilo p o d ­zemnu strukturu terena, naime, ka-

g rad jen za grad od oko 7000 sta- ko su položeni slojevi raznog ma- novnika, počeo je tokom god ina terija la, n jihova dubina i smjer to ­

ka podzem ne vode. Kad su sve p redradn je b ile go tove , p ris tup ilo se izradi p ro jekta ko ji je povje ren inženjerskom pro jektnom zavodu u Zagrebu, a g lavn i p ro jektan t je naš poznati stručnjak ing. M ilan Sin- kovec.

Prema izrad jenom p ro jek tu g lavne osobine .novog vodovoda su slijedeće: Za kaptažu (zahvati- šle vode) uzeta su 3 najveća vrela, koja se svode u 3 bunara od kojih su dva sabirni a treći crpni, iz koga će 3 pum pe crpsti vodu za grad. U novu pum pnu stanicu postavit će se 3 pum pe na e lektričn i pogon, svaka kapaciteta 105 litara u se­kundi, 3 će b iti u pogonu a 1 u rezervi. Svaka pum pa imati će e lek­trom otor od 380 K.S. O d pumpn6 stanice vod i 650 mt. dug i tlačni vod iz če ličn ih c ijev i p rom jera 450 mm do visinskog rezervoara na Brini na nadm. visin i 188 mt, tako da će pum pe ako uzmeno u o b ­zir o tp o r ko ji m oraju skladati u c ijevim a, d iza ti vodu na 200 mt. V i­sinski rezervoar sadržine oko 500 m3 b it će izgrad jen od 2 rezer­voara svaki po 250 m3 , sav iznad zem lje i vrš it će funkciju t. zv. balansera a to stoga, što je od re­zervoara prema gradu do Dubo­ke drage teren skoro sasvim hori­zontalan i treba stvoriti um jetni pritisak da se u c ijevim a ne bi ku­p io zrak.

G lavni c jevovod imat će p ro ­m jer 400 mm i b it će u glavnom iz c ijev i od lije van o g željeza osim na kratkim relacijama g d je je p r i­tisak veći od 7 atmosfera iz če lič­nih c ije v i' C jevovod će še p o lo ­žiti u jarak dubok 2 mt. tako da će n jihov go rn ji rub b iti 1,50 ml ispod terena, a jarak će se zatr­pati na jp rije 50 cm debe lim slojem zem lje i s itnog m aterija la iznad c i­jev i a zatim sa krupn ijim m aterija­lom od iskopa, a to radi b o lje izo­lacije, tako da vanjska temperatura ne bi d je lova la na vodu.

C je lovod od Krke do rezervoara M eterize iznad grada b it će dug 8550 mt, od M eteriza do Rafina 5800 mt od M eteriza do posto je ­ćeg gradskog rezervoara na Subi­čevcu 1300 mt, dakle ukupna duži­na c jevovoda b it će 15.650 me­tara. Nova trasa je prema posto je ­ćoj znatno skraćena, je r se nasto­ja lo ići najkraćim putem , pošto je to ekonom ičnije 1 p o vo ljn ije radi s lobodn ijeg preticanja vode. Na Trtru izg rad it će se jedan mali re­zervoar sadržine 80 mg ko ji će osim tehničke vršiti ii ekonomsku funkciju ,

naime, tu će se postaviti kontro lna m jerila. To će b iti t. zvana rele jna stanica, g d je će se putem posebnih uredja ja odražavati potrošak vode u gradu i na Ražinama Da ne bi pum pe suvišno, rad ile i voda, skupi p ro izvod išla na pretek, sa ovog rezervoara će se pum pno j stanici automatski jav lja ti kada treba pum ­pe zaustaviti a kada treba nakon toga ponovno započeti sa pum pa­njem ■

Na Meterizama iznad gradci •bit će g lavn i rezervoar u kog će doticati sva voda sa pum pne sta­nice. O vo će zapravo b iti razd je l­ni rezervoar u kome će se voda d ije liti tako, da od lazi konstantno za tvornicu u Ražinama 70 1/s ili 600 m:j na dan, a za grad ostalih 140 1/s ilj oko 11.000 mg. Sto grad lime dob ija jasno je, ako istakneno da sada dob ija samo oko 3500 mg. Rezervoar na Meterizama sadržava! će 850 mg, b it će sav ukopan u zemlju, sa ve likom zemljanim na­sipom radi zaštite i izolacije , a iz­g radjen iz betona sa kamenom fa­sadom.

O d M eteriza ide c ijev prom je ­ra 250 mm preko Subičevca iznad gim nazije, ispod v id ilice do Križa, g d je je g lavn i rezervoar za tvo r­nicu Ražine, sadržine 1500 m3 , d i­menzioniran tako, da u slučaju ve­ćeg kvara na dovodu bude tvo r­nica imala vode za neko liko sati

„ rada I ovaj je rezervoar sav pod zem ljom. O d njega ide c jevovod prom jera 300 mm preko raskršća nove mandalinske ceste, p reko po­lja do Ražina gd je će tvornica razvesti c ijev i prema svojo j p o ­trebi.

Što će b if i sa vodom iz tvo r­nice nakon što svrši svoju glavnu funkciju, naime, ohlad i mašine, to još n ije odlučeno, ali b i b ilo p o ­trebno da se ta voda upo treb i z.i

N aš saradnik je posjetio direktora Tvornice elektroda i ferolegura druga Josu Bujasa, te ga zamolio da odgovori na nekoliko pitanja, koja bi inte­resirala naše čitaoce.

Kakav ste učinak postig li

u ovo j godinii na područ ju

proizvodnje?

— Za posljednje dvije godine iako je broj radne sna­ge u našoj tvornici smanjen za oko 25%i ipak je plan ostao isti, a učinak proizvodnje po­većan za 12°/o nego ranije. To je uslijedilo zbog prijelaza na privredni račun. Kvalitet proizvoda znatno se je pobo­ljšao, a što naročito vrijedi za proizvodnju feromangana, ta­ko da su naše čeličane Zeni­ca, Jesenice, Smederevo i dru­ge planirale veće količine proizvoda, ali isporukom bo­ljeg kvaliteta trebalo je da storniraju izvjesne količine, što je doprinijelo (uštede na sa­

mom prijevozu u vrijednosti od 2 miliona dinaira.

Što se tiče pak proizvod­nje amorfnih elektroda i a- nodnih masa, u velike je po­boljšan njihov kvalitet, a što je posljedica svestranog zala­ganja radnog kolektiva i struč­nog osoblja. Poboljšanje kvali-.

teta naših proizvoda najbolje je osjetila Tvornica glinice i aluminijuma u Lozovcu, koja je danas potpuno neovisna o uvozu iz inozemstva, a osim nje takodjer i tvornice kar­bida i ferosilicija u Dugomra- tu, Rušama. a djelomično i ona u Jajcu.

Kakve veze danas podrža ­

vate sa inozemstvom?

— Obzirom na dobar kva­litet, izvest ćemo do kraja ove godine oko 3 hiljada tona fe­rolegura t. j. za puniih 800 to­na ’ više nego što smo to pla­nom predvidjeli. Do sada smo najviše izvozili u Austriju, Švicarsku, Zapadnu Njem ač­ku i SAD.

p o ljo p riv re dn e svrhe, naročito za povrtlarstvo, na čemu grad danas oskudijeva.

Preiko nove c ije v i od rezervoa­ra M eteriza do posto jećeg g rad ­skog rezervoara na Subičevcu, ko ji sadrži 1200 mg, imat će grad ne­p rek idno dosta vode , ali će se pra­vi efekat izveden ih radova poka­zati kad bude proširena i rekon­struirana gradska mreža, izgradjen i novi rezervoari naročito za istočni d io grada g d je se nalaze najveći potrošači Luka, M andalina, Šipad i g d je je udaren tem elj novom mo­dernom Šibeniku.

Novi vo do vo d je interesantnoi poučna grad jevina , gd je su pri- m jenjene sve na jnov ije tehničke i sanitarne tekovine na p o lju izgrad­nje vodovoda.

Radovi na ovom vodovodu započeti su po lov icom lipn ja 1951 god a izvod i ih g rad jevno pod u ­zeće »Izgradnja«, ko je je do sada uspje lo da svlada m noge teškoće na izvedb i radova. Teren na kome se radi je p reko 90%> kamen. Isko­pi su radjen i d je lom ično ručno ali najviše mašinskim kompresorima Znatan doprinos na uspješnom odv ijan ju ovih radova dali su p ri­padnic i JNA. Na kaptaži doba r d io radova izvod i se pod vodom , te se moraju uposliti ron ioci. Do zavr­šetka radova b it će iskopano oko50.000 1113 m aterijala a za to ispa­ljeno oko 150.000 m ina, izbušeno oko 100,000 mt rupa i potrošeno preko 2 vagona dinam ita.

Osim radova na kaptaži i p o ­laganju če ličn ih c ijev i, svi ostali ra­dov i su go tov i ili se nalaze u zavri Šnoj fazi. 13 km po ložen ih c ijev i su domaće p ro izvodn je iz livnica Šfore u S loveniji i Vareša u Bosni, a iz inozemstva su nabavljene samo čelične c ijev i i specija lne pum pe i to iz Zapadne Njemačke.

Treba stoga naročito istaći da je ovaj v o do vo d p lo d um nog i f i­zičkog rada naših lju d i, izgradjen proizvod im a uglavnom naše d o ­maće industrije i p redstavlja osnovu za pod izanje ekonom skog i ku ltur­nog standarda našeg grada.

Što se i k o liko do sada pos tig lo na p roš iren ju kapaci­teta tvornice?

— Obzirom da je ova tvornica stara preko 40 godi­na, a s tim u vezi i uslovi ra­da kao i kapacitet veoma pri­mitivni, to se ukazala potreba da se je prišlo izgradnji nove moderne i mehanizirane tvor­nice. Ovome je išla u prilog i činjenica, što je to jedina tvornica ove vrsti u našoj ze­mlji. Isto tako proširenje kao i njeno moderniziranje uslov- ljava posto janje čeličana u J£senicama, Zenica i drugdje. Sada je u toku izgradnja hale za elekitropeći za proizvodnju ferolegura. Nadalje, izgrad­nja Tvornice i valjaonice u Ražinama iziskivala je i pro­širenje tvornice amorfnih e- lektroda, pošto dosadašnji ka­pacitet ne bi ni u kojem slu-

kako radilo. Takodjer, analog­no tome suša je utjecala i na izvršenje ovogodišnjeg plana proizvodnje.

Kakve je m jere poduzeo vaš radni ko le k tiv u vezi sa štednjom obzirom na o v o g o ­d išn ju sušu?

— U posiljednjem kvar­talu ove godine čitav naš ra­dni kolektiv posvetio je mno­go pažnje i zalaganja u radu. da bi se bar donekle nadok­nadila ona proizvodnja koja je bila izgubljena za vrijeme tog stagniranja. Sigurno je, da ćemo taj manjak do kraja godine svesti na minimum.

Kakve ste uspjehe pos tig li na pod ruč ju ekonom skog obra ­zovan je radnika u vašem ko­lektivu?

— N a našim masovnim sastancima, na kojima učest-

M onofazna peć za p ro izvo d n ju fero legura

čaju mogao zadovoljavati po- men/utu valjaonicu.

O vogod išn ja suša odraz ila se je na m noga naša p ro izvo d ­na poduzeća, pa b ili ste nam m ogli nešto kazalu o tom e da li je ona i kod vas ;mala pos­ljedica?— Ovogodišnja suša utje­

cala je na proizvodnju ferole­gura uslijed toga što su nedo­stajale dovoljne količine elek­trične energije, tako da se jc za to vrijeme vrlo malo ili ni-

vuje većina radnika oyog ko­lektiva, održavaju se preda­vanja redovito dva puta mje­sečno. Izlaganje pojedinih te­ma je dosta pristupačno rad­nicima, Teme obuhvaćaju po­dručja, ekonomike, tehnike, prava, politike i nauke. T a­kodjer jc oformljen jedan kurs za predvodnike proiz­vodnih odjeljenja. Za sva ova predavanja vlada veliki inte­res kod većine članova našeg radnog, kolektiva.

Poboljšan kvalitet proizvodau Tvornici glinice i aluminija

Tvornica glinice i alumi­nija u Lozovcu jedna je od najvećih postrojenja u zemlji. U njenom sastavu nalaze se glavna dva proizvodna odje­ljenja: 1) postrojenje za pro­izvodnju glinice i 2) Postroje­nje za proizvodnju aluminija (elektroliza).

Kapacitet postrojenja za proizvodnju glinice daleko je premašio onaj predratni, iako se pri tome ništa novog nije ugradilo. Tako je sadašnji ka­pacitet povećan za oko 30°/q u odnosu na onaj ranije. To je uslijedilo kao posljedica dugogodišnjoj stručnoj ispi­tivanja sirov'ne u tvorn'elcorn laboratoriju i svestranog zaln- ganja čitavog radnog kolekti­va. S tim u vezi i normativni utrošci sirovina i pomoćnog materijala znatno su sniženi. Prema tome postignute su u ovom pravcu velike uštede, a

Prema sadanjem stanju rado­va i nabavki, posto ji m ogućnost da će novi v o do vo d b if i g o to v do konca užujka, a voda puštena u grad nešto kasnije dok se c ijev i isperu i izgub i neprija tan miris i ukus b itum ena i katrana.

Izgradnjom novog vodovoda ne posto ji namjera da se posto jeći napusti ili dem ontira, ne smatramo da je on završio svoju časnu u logu. P retrp io je za v rijem e rada m noge nedaće i ratna pustošenja ali ra­di stalnog i p až ljivo g održavanja još danas kako tako snabdijeva znatnu industriju , p reko 20 h iljada stanovnika u gradu, Bilicama, Du­bravi sa ,oko 30 javn ih česmi i oko 2200 potrošača. Naprave ovog vo ­dovoda treba će pop rav iti, nekoje d ije lo ve izm ijen iti i tako će služiti za nepredv id jene slučajeve, m edju ko je spada eventualno osnivanje novih industrijsk ih poduzeća u na- šer.i r-r.idu

polufabrikat je veoma dobre kvalitete. S obzirom na gornje činjenice, plan proizvodnje u ovom postrojenju bit će do kraja godine ostvaren lOO“/o pa čak i prebačen.

U postrojenju elektrolize poslije rata postojale su o- gromne teškoće s jedne stra­ne uslijed pomanjkauia odgo­varajućih sirovina i pogon­skog materijala, a s druge što elektrodna masa, koju je is­početka davala Tvornica elek­troda i ferolegura, nije-u pot­punosti odgovarala. Međutim, situacija se je kasnije izm ije­nila obzirom na tehnički na­predak u proizvodnji elek- trodnih masa Tvornice elek­troda i ferolegura, tako da se je to osjetno odrazilo i na bo­lji kvalitet proizvoda u ovom postrojenju. N a taj način po­stignut je visokokvalitetan a- luminij, što je osobito važno za izradu raznih legura> kod kojih se zahtijeva čist produkt U ovom odjeljenju, međutim, ne će biti moguće ostvariti u potpunosti godišnji plan usli­jed niskog vodostaja na rije­kama u dalmatinskom basenu a što je posljedica 5 ovogodi­šnje suše. N a taj način sma­njena je električna energija radi čega se je moglo držati u pogon samo veoma mali broj peći.

U odjeljenju ljevaonice postignut je veliki napredak u tome što je stari nafčin lije­vanja zamjenjen modernim t. zv. bezdanim lijevanjem. N a- ovaj način dobiveni su odli- jevci, koji su kvalitetno mno­go bolji i potpuno zadovolja­vaju potrebama valjaonice u kojima se isti prerađuju u ple­hove, žice i dr. Ovo će odje­ljenje svoj godišnji plan u potpunosti ostvariti.

Srijeda, 26. studenoga 19)2. »ŠIBENSKI LIST« Strana 5.

S i B E N I KK R O Z T J E D A N

Narodno kazalištePETAK, 28. XI. — SVEČANA A K A ­

DEMIJA povo d o m Dana Repu­b like .

SUBOTA, 29 XI. — MRTVI NE PLA­ĆAJU POREZ — prem ijera so­c ija lne satire od N iko le M an- zarini-a.

NEDJELJA, 30. XI. — SILVA — o- pereta o d E. Kalmana (6-ti put). Početak predstava u 20 sa ti..

KinematografiTESLA: prem ijera enge lskog film a

— TREĆI ČOVJEK — Dodatak: F ilmske novosti br. 43.(do 1. XII.)Prem ijera ta lijanskog film a — ČUDO U M ILA N U — D oda-

tck : Filmske novosti br. 44. (od 2 . - 7 . X II.)

SLOBODA: engleski film — LADY H AM ILTO N — Dodatak: O bzo r- n ik br. 53. (do 27. XI.)Prem ijera austrijskog film a — SKITNICE — D oda lak: G od inu dana rala u K ore ji, (od 28. XI. do 4. X II).

Narodno sveučilište30. studenoga o. g . u p rosto ­

rijam a M jesnog sind ika lnog vijeća (poviše N arodne kavane) d rug Z ik l Bulat, sekretar G radskog, kom iteta Saveza kom unista Jugoslavije , o d r­žat će p redavan je : »O značenju i zaključcim a Šestog kongresa Save­za komunista Jugoslavije«. Početak predavanja u 11 sati.

Osvrt na rad Narodnog sveučilišta

Dežurna ljekarnaSlužbu vrši I. narodna ljekarna —

ulica Božidara Petranovića.

Iz matičnog uredaROĐENI

Biserka, kći Petra i M ilke Gu- lin ; M o m ir sin M irka i A n tu le Ugr- čić; Navenka, 'kći Dume i Josice Lambaša; Srježana, kći Petra i Ton- ke Garm a; Lada, kći Tr-ipe i Šte- fice N iko lić ; Ljubica, kći N ike i M ilice Krs-taić, sin L jubom ira i Ma­r ije Zubac; Ivan, sin A n te i An- d je lke Slavica; D inko, sin A n le i A ne G o re la ; Slavica, kći A n le Liub.ce Dumanić, G oran sin Jose i V o jke B ra ilo ; Dragica, kći Pavla i Desanke Popović, Rade, sin Ivana i M a tije V iš ić; M arko, sin Boje Čo-> lak; R a jka , kći M ilice M aK iević; M ileva , kći Dušana i M ilke Šuša; N iko la , sin N iko le i M arte Popić; M ilan , sin Ivana i Š inke Matičev, M ilos lav , sin V inke i Danke Jareb; V lad im ir, sin Ivana i Danice H u ljev; Branko sin Sergija i Zo rke San- d ić ; Anka, kći M ilenka i Bosiljke Kravar; Silva, kći Josipa i M ilke Ju- riš ić i Zdravko, sin Pelra i M ilko Raić.

'Narodno sveučilište u Ši- ben'ku osnovano je odmah na­kon oslobođenja našeg grada 1944. godine. Od dana osnutka do danas je u našem gradu odigralo vidnu ulogu u pro­svjećivanju najširih narodnih slojeva. N a njemu su održa­vana uspjela predavanja iz svih područja znanosti. Kao predavači nastupali su naši i- sl aknuti partijski rukovodioci - radnici, liječnici, inžinjeri, pravnici, profesori, učitelji, o- ficiri i težaci. Iz sastava o- vakvog kadra predavača naj­bolje se vidi, da su. predava­nja na našem Narodnom sve­učilištu bila raznovrsna i da su obuhvaćala teme, koje su bile aktuelne i od općeg inte­resa.

U prošlogodišnjoj s.czoni Narodno sveučilište organizi­ralo je za prosvjetne radnike za vrijeme zimskih školskih ferija kurs iz anatomije, ko­jeg je vodio liječnik'Dr. Đuro' Karminski.

Mora se istaknuti, da svi predavači na našem Narod-, nom sveučilištu održavaju svoja predavanja potpuno do­brovoljno, što nije slučaj kod predavača na nekim N arod­nim sveučilištima u zemlji.

-Opća je konstatacija, da još uvijek jedan dobar dio na­ših radnih ljudi ne posjećuje predavanja Narodnog sveu­čilišta. Možda je ovome do­nekle kriv i odbor Narddnog sveučilišta, koji nije u dovolj­noj mjeri uspio da angažira naše frontovske i sindikalne organizacije u pravcu upući­vanja što većeg broja njihovih članova na predavanja.

Narodno sveučilište nije ustanova osnovana za uski krug intelektualaca, već je to ustanova, koja treba da sva dosadašnja dostignuća nauke na popularan način izloži na­šim najširim narodnim sloje­vima, da ih odgaja politički, da ih napaja naprednim ideja­ma, da kroz predavanja dje­luje na otklanjanju prazno- vjerica i sujevjerja, koje koče naš napredak, u jednu riječ da ljude odgaja tako^da budu svijesni i odani graditelji naše socijalističke domovine, dubo- po prožeti socijalističkim mo­ralom.

N aše Narodno sveučilište nema svojih prostorija, u koji­ma bi se mogla održavati pre­davanja, pa je dosada održa­valo predavanja u raznim dvo­ranama.

Međutim ove sezone, a sezona rada Narodnog sveu­čilišta poklapa se sa školskom godinom, otpočelo se je ra­dom tek 23. studenoga s pre­davanjem gimnazijskog pro­fesora druga Borisa Markuši- ća »O porijeklu religije«.

Razlog ovog zakašnjenja s održavanjem predavanja je taj što se dvoranu kina »Te­sla« nije više moglo koristiti, radi održavanja nedjeljnih ju­tarnjih matineai pa sm o tek posljednih dana dobili na ra­spolaganje dvoranu u Sindika­tu, u kojoj će se odsada redo­vito održavati predavanja sva­ke nedjelje-od II do 12 sati.

N a sastanku odbora N a­rodnog sveučilišta, kojem je prisustvovao i sekretar Grad- - skog komiteta Saveza komu­nista Jugoslavije drug Žiki

Bulat, razradjen je trom jeseč­ni plan rada. Za daare 30. XI., 7. XII. i 14. XII. predvidjena su pre'davanja o zaključcima i značenju Šestog kongresa Saveza komunista Jugoslavije. Prvo predavanje, dne 30. XI. održat će drug ž ik i Bulat. O- 9tala predavanja u prvom tro- mjesecu rada bit će sa podru­čja prošlosti Šibenika, arheo­loškim nalazima u okolici Ši­benika, o odgoju, književnosti, komunalnoj promiblematici i t. d.

Velika je manjkavost N a­rodnog sveučilišta što ono ne­ma epiđioskopa, a što mu o- nemogućuje davanje nekih predavanja uz koja je po­trebno projicirati slike, kao na pr. iz historije umjetnosti 1 druga.

Narodno sveučilište da­

vat će ponekad u ovoj sezoni i naučne filmove, te će u tu svrhu koristiti kino aparature Savjeta za prosvjetu i kulturu N O kotara Šibenik i mjesne U čiteljske škole.

Prvi koncu potrebno se je osvrnuti i na suradnju našeg Gradskog narodnog sveučili­šta i Narodnih sveučilišta na području našeg kotara. Mora se istaknuti da je kontaikt po­stojao, ali taj nije došao do izražaja u jačoj mjeri..

Narodna sveučilišta na području kotara oskudijevaju s predavačima, a njih treba da im povremeno daje naše Gradsko narodno sveučilište. Dobro bi bilo organizirati sa­vjetovanje odbora svih N a­rodnih sveučilišta sa područja našeg kotara i tu zajednički razraditi plan rada i donijeti konkretne zaključke u vezi ko­ordinacije rada i pronaći na­čin* kojim bi naše Gradsko narodno sveučilište moglo pružiti punu pomoć i podršku seoskim narodnim sveučilišti­ma. D. St.

Izložba, knjiga u graduI ove godine — kao i ra­

nijih — priredit će. se u na­šem gradu izložba knjiga. Za ovu značajnu kulturnu mani­festaciju, za koju se vrše sv e­strane pripreme, vlada kod građanstva veliki interes. Na inicijativu Savjeta za prosvje­tu, nauku i kulturu NRH odr­žan je pri Savjetu za prosvje­tu NO -a gradske općine Ši­benik prošireni sastanak Od­bora za narodno prosvjećiva­nje na kojem je doneseno niz zaključaka na koji način orga­nizirati izložbu.

Nakon oslobođenja naša izdavačka djelatnost naglo raste, pa je nephodno potreb­no da se s njom upozna što v;eći broj građana. Izložba knjiga organizirat će se polo­vinom idućeg mjeseca, a tra­jat će od 14. do 21. prosinca. Izložit će* se djela-lijcpc i na­učne književnosti. Posebna pažnja obratit će se dječjoj književnosti. Izložba pada ne­posredno pred Dan dječje ra­dosti, pa se i roditeljima pru­ža prilika, da svojoj djeci na-

JAVNA Z A H V A LAOžalošćena o b ite lj Slavica zah­

va lju je ovim putem svim p rija te lji­ma i znancima na ispraćaju nezabo. ravnog nam poko jn ika Stipe Sla- v ice p. Marka.

Ožalošćena o b ite lj

bave prikladne darove. Sve izložene knjige moči će se ku­piti na samoj izložbi.

Izložba će se prirediti u Klubu prosvjetnih radnika. Organizacija izložbe povjere­na je gradskim knjižarama, koje će — uz pomoć i surad­nju prosvjetnih radnika — u- činiti sve, da građanstvo do­bije što potpuniji uvid u cje­lokupnu našu izdavačku dje­latnost.

Za vrijeme, trajanja izlož­be održat će se u našem gra­du dvodnevni seminar (15. i 16. XII.) za knjižare sa po­dručja kotara Zadar, Benko­vac, Knin, Drniš i Šibenik.

Izložba knjiga bit će po­praćena i drugim kulturnim manifestacijama. Između o- stalog, Narodno sveučilište upriličit će jedno predavanje o-značaju knjige u podizanju kulturnog nivoa naših ljudi.

U sp je lop red avan jeN arodno sveučilište u

našem gradu prošlonedje- ljnim predavanjem zapo­čelo je radom. Za ovogodiš­nju sezonu predavačke d je­latnosti odbor N arodnog sveučilišta izvršio je dobro i navrijem e sve pripreme. Da je to zaista tačno, naj­bolje po tvrd ju je veoma u- spjelo predavanje, koje je održao prof. Boris Marku- šić dana 23. XI. o. g. u pro­storijam a M jesnog sindikal­nog vijeća.

Temu pod naslovom »Po­rijeklo religije« — preda­vač je savjesno pripremio, a■ što je najvažnije, a u to ­me i-leži uspjeh ovog pre davanja, na veom a lagan i pristupačan način iznio brojnim slušaocima, ko ji su sa puno pažnje pratili tok predavanja. U svom izlaga­nju predavač je objasnio po­stanak religije, kao i njen razvitak kroz historiju sve do danas.

P osjet je bio dobar. N a ­ročito je istaći, da je većim dijelom bila zastupljena omladina, dok je broj pri­sutnih radnika i žena bio veom a maleni a što bi u bu­duće bilo potrebno da sindi­kalne i druge m asovne or­ganizacije, a posebno sek­cije AFZ porade na tome, kako bi i broj ovih bio u dovoljno j m jeri prisutan kvalitetnim i zanim ljivim predavanjim a .

Filmovi, boje ćemo gledatiU toku mjeseca prosinca

šibenska će publika imati pri­like vidjeti nekoliko dobrih filmova engleske, austrijske, francuske, američke i talija- ske podrukcdje.

TREcI ČOVJEK — eng­leski film u režiiji Carola Reed-a. Snimljen 1949. god. Jedan od najboljih filmova posljednjih godina, kojd je do­bio mnoga medjunarođna priznanja. Za radnju filma u- zet je aiktuelni dogodjaj iz društvenog zbivanja. U filmu ne prepoznajemo stara Beč, veseli grad poznatih bečkih valcera. Upoznajemo novi Beč --T- niičiji grad, sa svim negativnim pojavama pobije- djenog i okupiranog područja. I glazba, koja prati ovaj film, snažna je, ali jednostavna. U glavnim ulogama nastupaju Orson Welles, Joseph Cotten i .AIida Vald.

SKITNICE — prosječan austrijski film s mnogo beč­

kog obilježja. Stara poznata tema bračnog trOkiuta obra- đjena je na nov, svježi način, te će gledalac zadovoljan na­pustiti dvoranu. Glavne uloge tumače Atdla Hoerbiger i Pa- ula Vessely.

ČUDO U M ILA N U — talijanski film, kojeg je reži­rao Vittonio de Sica. Fanta- stičnost radnje uslko je pove­zana sa životnim problemima uopće, te cijeli film djeluje vrlo neposredno. S vrlo skrom­nim sredstvima i duhovitom režijom stvoren je fiilm, koji je dobio mnoga medjunarod- na priznanja. Glavne uloge tumače Francesco Golisano i Ema Gramatica.

HITAC KROZ PROZOR njemački kriminalni film.

HOFFM A N OVE PRIČE — englesiki film u prirodnim bojama. Zapravo je to fihno- vana opera »Hoflmanove pri­če«. od J. Offenbacha. Ovaj su film režirali poznati režise­

ri Michael Pbwell i Emerico Pressburger. Oni su pokazali kojim putem treba ići, ako že­limo stvoriti zaista filmski ba­let, a ne filmovanu baletnu predstavu. U ovom filmu igra poznata engleska plesačica Shearer.

SAVJETNIK GEIGER - austrijska filmska opereta, u kojoj se odličnom glumom i- stiču poznati komičari Haos Moser i Paul Hoerbiger, čiji zabavni dijalozi pružaju dva sata vedre razonode.

BONIFACIJE MJESE­ČAR - | | vrlo dobar i duhovit francuski film. N e samo Fernandelova komilka, već i duhovitost scenarija daju fil­mu ugodnu lakoću i zabav- nost.

BAMBI — ortani američki film u prirodnim bojama. Film radjen savršenom Dis- neyevom tehnikom. Pun lirike i duhovitih ideja. Vrlo dobar film za djecu.

Kalmanova ,,Sylva“Praizvedba u šibenskom Narodnom kazalištu 3- s tudenoga 1952.

Estetsko m je rilo m uzičkog te ­oretičara gura ii danas opere tu ne­g d je na dno tabe le m uzičkih v re d ­nota. Kontrapon ira jo j kom ičnu V - peru; m uzički izraz u ope re ti ne o c jen ju je kao takav; p reviše je sklono tre tiran ju to g izraza bez o b - z :ra na n jegovu specifičnost — sve zaborav ljan jem načela: jedna jeum jetnost, a vrsta n jez in ih h iljadu. Takvim teoretičarim a opere ta je o - bična »karikatura opere« nešto sa­svim nižega, banalnoga, um je tn ički

I m an jevrijednoga , da ne rečem o: bezvrijednoga .

Takva ocjena o č ig le dn o je je - \ dnostrana i nepravilna. O pereta n i­

je neka vrsla opere, nego nešto b itno samosvojega. Ona se prema operi odnosi kao tkomedija, ili bo ­lje : farsa, prema tra g e d iji, kao p o - skočnica ili pučka lir ik a pjesma prema ko ra lu . I likovna um jetnost i kn jiževna proza imadu slične specija lnosti. O pereta se razvila iz (kzv. vašarsike kom edije , va ud e v il- le-a spo jila u skladnu c je linu e le -

’ m enle dramata s e lem entim a mu­zičke burleske i opere buffe . Sna­žni su i naročito istaknuti u n jo j ko ­reografski e lem enti. A li opere ta je i po svome postanku i razvo jno j cr­ti m elodram posebne vrste. Rođe­

na u Parizu, razvijena do najvećeg kreativnog slepena u Beču, vedrim i duhov itim cenlrim a, ona je kon­venciona lno j ozb iljnos ti opere, ko­ja je pisana bez obzira na suvre­meni ž ivo t i !V n jegove prob lem e, ikon lrapon ira la treniranje Suvreme­nog društva, k ritičk i ga prikazu jući u svoj n je g o vo j smiješnosti i p re- ž iv je los ti, sa m nogo o trovnog žal­ca, a ne samo je ftine kom ičnosti. Pošlo muzika s lijed i teks lf i ona je d os lijedno m orala b it i laka i vedra b liza masi ko jo j je opereta nam ije­njena, ne gubeći zbog loga samog svoj um je tn ičk i karakter.

U »Sylvi« Emeriika Kalmana iz­raženi su ov i e lem enti opere fne ig re i m uzike u v r lo v isoko j m jeri. Pisana 1917. g. u vrem enu .rasula austro-mađarske države i društva, ona je scenska ilustracija života a ri­stokracije koja propada, dana sa kom ične sirane, a li ne bez jako o - s je tljive note poruge. G ledalac ži­vo osjeća kako se svi: i lica i autor, među sobom rugaju. Raskoš, novac (zadnji n jegov i ostaci), pjesma i ples, ali još više: duhovna m izerija | a lkoho l i dugov i. Saliričkii žalac au­to ro v n ije pošted io nišla; je d in i tr i- but ko ji je p la tio , p la tio je ljubavi jed n o g kneževskog sina i orfeumske

pjevačice, ali samo zato što je ovaj n jegov junak sin — 1 iste takve je d ­ne ehanteuse. Tako je i »plava krv« izvrgnuta zasluženom ruglu.

Ovakvu »Sylvu« opere tn i je ensembl šibenskog N arodnog kaza­lišta p redstavio publici'-sa zavidnim , može se reći, uspjehom. Publika je os je tila da su svi: od prvakin jeensembla pa do hote lskog groom a, o d d irigenta do p os ljedn jeg člana orkestra, kaov'i svi ostali suradnici kod izvedbe ovog scenskog d je la , ne samo p ris tup ili istome s m nogo pažnje nego ga i izve li sa m nogo ljubav i i rije tke predanosti prema postavljenom im zadatku.

U naslovnoj u lozi nastupila je prim a donna M arta Krušlin. N jezina kreacija Silve Varescu potpuno je zadovo ljila . Transilvansku siromašnu ehanteusu dala je osjećajno, tem ­peram entno, u v je rljivo , svojom Ijup kom scenskom pojavom , p jevanjem i igrom koja oda je ozb iljan studij i so lidnu p jevačku i g lum ačku ru ti­nu. Izraziti je lirski sopran, b oga to ­ga g lasovnog m aterija la, kao stvo­ren da nam in terp re tira C ho-C ho- San i Traviatu.

Kontesa Stasi M ire Reinerove h ila je soubretle kaikvu samo m ože­mo že lje li. Pored Izvrsne prima

donne, izvrsna druga ženska uloga, s bogatim i izraženim glasovnim m aterija lom živom glum om i p o ­javom koja je scenski blistava, svježe nenam etljivosti — potpun i lik naivke.

Bruno Belamarić loreiirao je m ladoga kneza sigurno i. so lidno u svakom pog ledu . On još uv ijek raspolaže lijep im glasovnim mate­rija lom , ekonom ično ga koristi, če­mu pridonosi zamjerna tehnika. Scenu odavna svladao i že lje li bi zato u poko jem p rizoru više neusi- Ijenosti.

P rijatno nas je iznenadio Josip V ikario i kao redate lj operete i kao nosilac u loge grofa Kancsia-nu. Znali smo ga kao komičara, ma­n je kao pjevača. U »Sylvi« se o- b reo kao vrstan pjevač i — p le ­sač, te nenadmašivi kod nas kom i- ča r-bu lfo . Glas — čist i prodoran. Scenski — lp previše buffo (ali to opere ti » leži«IV Svoju kreaciju »a- rislo'krate u smiješnom« izveo je do kraja svježe, prem da je ta u lo ­ga najveća i najnaporn ija .

O lin ja li aristokrat Feri BaosiA lbe rta Druttera b io je scenski u- v je r ljiv i n jegova nas je gluma za­d ovo ljila . D rulter n ije p jevač i, po našem sudu ne bi treba lo da setrud i da muzički do kraja izrazi svoju ulogu, ko ju je inače kao g lu ­mac so lidno kreirao.

Krešim ir Zorić, kao knez, I I- vana Kulhy, kao knegin ja , p re d ­

stavili su v rlo dob ro »ostatke o - stataka« aristo'kracije i krive d ija ­mante knešlva. O sobito ova pos­ljedn ja , kreacijom kneg in je -skoro- jevićke , s lažnom noblessom.

»Epizodiste«: A n le - Balin (p o ­ručnik Rohnsdorf) i Branko M atić (notaroš Kiss), te svi ostali opće­n ito su zadovo ljli.

Plesove je uvježbala koreograf Rajka Žepina te živom ritm u ope ­rete dala i po tpuno uspje li ko reo ­grafski izražaj.' Ona i njezin pa rt­ner Ivo Rak uspjeli su plesnom scenom u I. činu un ije ti pokre tnu živost, odgovara juću am bijentu je d ­nog peštanskog orfeuma.

M uzičko vodstvo izvedbe d r­žao je snažno u ruci M .o Karlo Kodela, ko ji je u najvećo j m jeri zaslužan za to lik i n jezin uspjeh. Ponešto, na početku, p lah i o rke­star M .o Kodela je bu jno razTgibao i p ub lika je os je tila v je rnu rep roduk­c iju Kalm anovog tem peram entnog melosa, pjesme i plesa. Trudu d ir i­genta, ko ji je uvježbao i zborove, oi'kestar je savjesno i d isc ip lin ira ­no o dgovo rio .

Scenu je postavio stiliz irano scenograf N iko la Lovrić-Caparin. Naročito je uspjela scena II. čina. ipak svjetovali b i da .se u n jo j uklone one ze lene zavjese i zam ije­ne odgovarajućim a.

O peretu je re ž ira o 'J o s ip V i- ikario, v rlo dobro . Jedini p rig o vo r m ogao b i se odnosili na v rlo ma­

len i "b ro j statista, što se os je tilo naročito u II. činu. Jer, taj čin p redstavlja jed n o prim anje u kne- ževskom domu, a muškarce možeš nabro jiti na prstima jedne rukel Zatim : večern je o d ije lo muškaraca (fali ne izb jež ivo austrijansko orde- n je ; jedan dečko obučen je kao da se sprem io na konobarski ba l; la- kaj nema odgovarajuću liv re ju iI. d.).

No to su sitnice, ko je prema ve likom ukupnom uspjehu izvedbe ■ iščezavaju.

Izvedbom »Sylve« N arodno je kazalište snažno a firm ira lo ne samo svoje pravo na opstanak, nego i svoju sposobnost da na scenu sla­vi muzička d je la , te, obzirom na dobar p rijem pub like , p ruž ilo uv je r­ljiv doikaz da je u Šibeniku zani­manje za teatar to liko , da se o- vakv im pothvatim a mora nastaviti.

D.

Nastradao pod kamionom

21. studenoga o.-g. nastra­dao je životom na ■ Tromilji Slavica Stipe pok. Marka, star 55 godina. Spomenuti je istog dana navečer krenuo kamio­nom iz Šibenika i dok je kami­on još bio u pokretu, on je s njega sišao pavši pod točko- ve, tako je na mjestu ostaa mrtav,

Sitgča'Jš: »ŠIBENSKI LIST« Srijeda, 26. studenoga 1952.

Zanatstvo našeg grada i kotaraA ko površno upoređujem o sta­

tističke podatke o zanatskim rad­njam a,,u 19'59. i 1952. god došli b i do, Zaključka da je zanatsstvo na našem području zbog ratnih posljedica i p riliva zanatlija u in­dustriju znatno opalo. M eđutim , lo je tek priv idna slika slanja zanat-

a) za područ je grada.zanatska grana

m etaloprerađivačka elektro tehnička kemijska dje la tnost građevinska drvoprerađivačka prerada tekstila obućarska prehrambena uslužni zanati s lobodni obrti

S v e g ab) za područ je 'kotara:

zanatska grana pnelaloprerađivačka elektrotehnička kemijska dje latnost građevinska drvoprerađivačka prerada tekstila, obućarska prehrambena uslužni zanati s lobodni obrti

S v e g a

O vd je međutim , odmah upada u. oči. da predratne b ro jke govo ra o malini zanatskim radnjama p riva t­nog sektora, dok bro jke iz 1952, god; govore o sveukupnom broju zanatskih radionica u kojima je za­posleno, P ° nekoliko, desetina za-

stv'a na područ ju grada i kolara Ši­benika.

Radi ilustracije izn ije t ćemo

podatke o bro ju zanatskih rad io ­

nica iz predratne 1939. god. i upo-

te d ili sa današnjim stanjem kako

bi m ogli izVbći po trebne zaključke.

1939.42

812

39 4940 44 8241

8365

1939.44

3• 32

60 7

19 86 21

1952.23

36

1026173132 19

3

170.1952.18

13

181

13 26

. 7 19

106272

nalfija.

Radi p o tpun ije slike o stanju

zanatskih radnja, uposlenog osob­

lja i učenika izn ije t ćemo podatke

ko ji se odnose na dan 30. VI.

j 95,2. god.

Po-TfftfSJe

Rad

ić-

ca

oCO

s s Poin

cć-

ntka

Uče

nika

Priuč

enih

ladnik

a

Adm

in,

j os

oblja

MeaV>

Grada 170 178 179 97 31 32 687

Kotara 106 99 58 45 87 13 408

Svega 276 277 23 1 142 118 45 1095

Radi p reg leda zanatskih rad io ­nica na našem području treba imati u , vidu niz radionica takozvanog zatvorenog tipa, ko je osnivaju p o ­jedina poduzeća radi v lastitih p o ­treba. Ima ih neko liko, a u njima je uposlen ve lik i b ro j zanatlija, kao na p rim je r Elekfrozeljezara, »Iz­gradnja« Lozovac i druga manja poduzeća.

Ne raspolažemo podacim a o tehničkim kapacitetima naših za­natskih radionica, ali ako uđemo

u radionice većih zanatskih ko lek­

tiva kao obrino-uslužno poduzeće

»M odrava« »Dane Rončević« ili u

d rvodjeisku zadrugu u Vodicama,

demantira! će se m išljenje on ih koj( smatraju da je naše zanatstvo naza­dova lo u odnosu na predratno d o ­ba s obzirom da je b ro j radionica znatno m an ji.' Danas na našem području raspolažemo sa znatno jačim mogućnostima, a i po broju upos len ih ' zanatlija ne zaostajemo za 1939. godinom .

M eđutim , ako pog ledam o unu­tar zanatskih grana, onda ćemo v id je ti da nam po je d in e struke gotovo izum iru. Na p rim je r od 13 predratn ih bačvarskih radnja, da­nas imamo 4, od 2 kn jigovežačke nemamo ni jednu, od 28 krojačkih samo 11, od 4 sapunarske danas n ijednu , od 17 kovačkih samo 5.

Ove pos ljedn je b ro jke govo re da je po trebno o rije n tira ti učenje zanata u struke ko je zaista slabo stoje.

Još gore je stanje na područ ju kotara. Tamo je od ukupno 41 ko- vačke rad ion ice danas samo 18, od30 pekarskih samo 5 (i fo 4 u Skra­dinu), od 15 bačvarskih samo 5 od31 maHozjdarske samo 1, a kro­jačkih, užarskih, soboslikarskih ne­ma ni jedna. Posebno na područ ju grada nema niz p rijeko po trebn ih radion ica kao kn jigovežačkih, p re ­cizne mehanike, m odelarskih za ra- d io-aparate i d rug ih .

lako je u pos ljedn je vrijem e o tvoreno 30 zanatskih radnja, koje se uglavnom odnose na priva tn i sektor, većinom na mesarsku stru­ku, osjeća se pom alo tedencija na selima da se zatvaraju radnje i maj­stori prelaze u industriju . Tome je razlog što se na našem području u ve liko osjeća nedostatak stručnog kadra.

Ne može se g o v o r ili o zanat­stvu a da se ne osvrnemo i na jednu štetnu pojavu, a fo je na- d rio b rl. Po našim selima ima preko 200 registriranih nadriobrtn ika , ve­ćinom u zidarskoj, kovaokoj i sto­larskoj grani. U gradu pak ima p o ­java da zanatlije uposleni u soci­ja lis tičk im radionicam a neovlašćeno tje ra ju zanat u s lobodno vrijem e. Pored toga jedan ve lik i b ro j žena obavlja bez dozvo le kro jačk i za­nat.

N adriob rf može se likv id ira ti kao po javu štetnu po zanatstvo sa­mo angažiranjem svih zainteresira­nih krugova. Postoje zakonske sank­c ije , a posta je i uv je ti za lega liza­c iju neko liko desetaka zanatskih

radionica po selima i to zahva lju ju ­ći na jnovijim propisim a.

U socija lističkim uslovima iz­g radn je naše zem lje , zanatstvo na našem području p rož iv ljava fazu nag log razvitka, a p og o to vo u v r i­jem e brzog industrijskog razvoja našeg grada sa izgradnjom Ražina. Brzi razvitak Š ibenika zahtijeva p ro ­širenje posto jećih zanatskih kapaci­teta i korišćenje svih naših zanat­skih radionica za p o trebe dovrše­nja ve liko g g iganta u Ražinama. Da će ovakav p riv redn i prosperite t Š ibenika imati od jeka u razvitku" niza zanatskih grana i proširenja posto jećih, to je nesum njivo. Za­natstvo še razvija uporedo <a p ro ­speritetom jed n o g kraja, je r ukusi i po trebe građana rastu sa poias'om standarda života. A ko ovo imamo u v idu , onda možemo zaključ iti da p red našim zanatskim radion čama i zanatstvom uopće, p redsto je još ljepše perspektive procvata.

M o g li b i postavali p f j n j c da li naše zanatstvo kao cije lina i kva­lite tno odgova ra svojim trad ic ija ­ma i m ogućnostim a. Cesto- naši za­natlije , a to je v rlo istin ito , g ovo re0 onom vremenu pos lije p rvog ra­ta, kada smo im ali u gradu ovoga ili onoga o d ličn og majstora, ili se nekako sjetno pris jećaju omh vre ­mena, kada su im ućni liu d i m ogli tražiti i p la titi majstoru za in o što­no se kaže radove po zancilu.

Ima tu m nogo istine a i kriv ih zaključaka. Poslijeratne p r ilik e tra­ž ile su p rv ih god ina samo p ro izvo ­de, n ije se p ita lo je li ili r i je >>po zanatu«, oskud ijeva lo se ta p o ­trebnim m aterija lim a i a latim a) i razum ljivo, da se to od raz ilo na kva lite tu pro izvoda. M eđu tim , indu ­strija je brzo koračala naprijed , snabdrjela zanatstvo sa sirovinama1 alatima, i još više počela da »kon­kurira«. Neki je c ipe la r povikao, «s nama je g o tovo , p rogu ta t će nas borovski kom binat«, ili je neki stolar rezign irano zaključivao, da je nem oguće konkurira ti jednom »LES«h i , ali sve je to skupa p o ­grešno g ledan je na zanatstvo. TaČ- no je , da je lošem zanatliji o tku­can čas sahrane, ali n ikom e ’ štela. Borba za kva lite t, »konkurencija« industriji kroz od lične majstorske radove, poz itivn o će se odraz iti na razvitak zanatstva. Slabom za­n atliji m jesto je samo u uslugama.

A onim a ko ji kukaju da je ne­stalo » bo ljih fam ilija«, ko ji su m ogli p la titi - majstorski rad, ž ivo t će ih brzo razuvjeriti, je r će b o lj i- j boga­t iji ž ivo t građana, stvoriti ovim a dovo ljno m ušterija, m nogo Više ne­go u »ona vremena«.

Ima još m nogo štošta što treba da se ured i. Zanatllje p riva tnog sektora očeku ju socija lno osigura­nje, likv idac iju nadriobrta barem u gradu, o tvaranje novih zanatskih radionica i novih struka, poveća­nje bro ja učenika u kritičke struke i niz d rug ih p itan ja . Naše zanatske radion ice ne trude se da im izlozi budu izložba um ijeća, zanatske v ještine, jedan ve lik i b ro j zanat­skih pom oćnika ne misli da p ro- stigne višu sanatsku kva lifikac iju , nema m nogo vo lje da se stručno uzdigne, nekako se svatko zado­vo ljava postignutim dostignućem , slabi opće ku lturn i rad, po litičko - ideo lošk i isto tako i lom e slično.

Iz svega jedno jasno pro iz lazi da — zanatstvo našeg grada i ko­tara ima pred sobom perspektivu b rzog razvitka zahvalju jući socija­lis tič k o j izgradn ji naše zem lje , a

posebno nag lom ,-razv itku našega

grada.

Obavijesto uplati doprinosa fondu za uzdržavanje zgrada

i. #

Šibenčani, Poljana i njene „ćakule"U gom ili šarenih kuća svih ve­

ličina isprepliču se trgovi, pe rivo ji i slrme ulice, a od svih svojom , či­stinom i pristupačnošću najviše se ističe Poljana .srce Šibenika, kako je neki nazivaju.

Iznad perivo ja s južne strane uzdiže se već dotra ja la i po svom arhitektonskom izgledu ne baš lije ­pa grad jevina crkve gospe van gra­da. Kad b i na njenom mjestu bila sagradjena jedna velika i m ode r. na zgrada, tad bi ovaj d io grada m nogo dob io na svojo j ljepo ti I zaista, b ilo b i vrijem e da se i iu počne obnavlja ti Šibenik, kako je lo

p lanom i p redv id jeno.Poljana je uvijek živa, a oso­

b ito praznikom gd je se sakupi ve­lik b ro j lju d i iz svih društvenih slo_ jeva.

M om ci i cure»korted javiju« se onako kradim ice i sa strahom da-ih Iko ne bi v id io i kazao rodite ljim a.

Naši težaci takod jer se vide , ali sve rjed je u tvo jim crvenim kapa­ma. A ko nekog od njih zapitamo ko ji je loma uzrak, najčešće nam o d g o vo ri: »A m oj sinko, skup je škrlet . . .«

Ipak, neka mi oproste lečaci, ali lo n ije g lavn i razlog. Nestaja­njem crvenih kapa dokaz je raz. v itka industrije i sve jačeg ku ltur­nog progresa grada. —*

Za penzionere je zborno m je­sto p e rivo j, ali i oni često proše- ću Poljanom g d je započnu razgo . vo r o penzijam a, priznatim ili ne-

.p riznatim godinam a službe, rješe­

njima koija treba da stidnu ili su već stigla itd. , . ■

Poljanom prošeta i poneki pop, te onako b o g o b o ja v ljivo pog leda na om ladinu. D obri pop že lio bi da im bude »pastir« i da ih povede »putem gos’podn jim «. M edju tim , om ladina to ne će, je r je izabrala svoj p u t i zauzela svoje pravo mije­sio u socija lističko j Jugoslaviji.

Najteže vam je kad ču je te »ko­laše« gd je raspravljaju o s loboj ak­tivnosti svoga društva. Kad bi samo došao d irigen t — često uzdahne Crnogača — »Kolo« bi ope t imalo uspjeha kao i ranijih godina.

Na Poljani se često m ogu čuti i druge prim jedbe . Tako neki na­padaju »Šibenski list« što m noge kritiz ira : za neplaćanje poreza, ne . dolaženja na frontovske sastanke, zbog nepristo jnog ponašanja na javnim mjestima ili pak zbog iz lo ­ženih prehram benih artikala u b iv ­šoj kavani »M edulić«, kao i zbog onog još neuredjenog kioska na u- g lu Poljane . . .

O d ovih i sličnih razgovora ipak je jedan naročito zapažen u pos­ljedn je vrijem e. Naime, u gradu se često čuje kako će nas zadesiti g lad , kako će nestati brašna, ma­sti, šećera i drugo, te da sada, dok ov ih artikala ima, po trebno je ku­p iti što više. A kad nekog (obično to naše žene pronose) upitate o t­kud je čuo, onda će vam ozb iljno ali u pov je renju kazali »na peška. riji od žene koja sve zna i poga- dja . . .« Ovakve i njima slične v i­jesti, za čas še prenesu kroz c ije li

grad. Ona su i g lavn i uzrok što danas p red našim trgovinam a m o­žemo v id je ti duge »repove« ljud i, kako se često prep iru , gura ju i psuju iko će p rije stići do vrata tr­gov ine . A s d ruge strane većina od njih, zaneseni lažnim vijestim a, g o ­m ila ju kod kuće ve like i nepotrebne ko lič ine rezervne hrane. Zaista b ilo b i kra jn je vrijem e da naši ljud i shvate, da se mi ne nalazimo u p rvo j pos lije ra tno j god in i, je r n i ta . da n ije b ilo g la d i pa ne će ni da­nas, kada imamo iza sebe osam g o ­dina ve lik ih uspjeha u izgradn ji naše zem lje ,

O kazalištu takod je r lju d i ra­spravljaju . M nog i se žale na slab zbor ko ji je nastupio u »Silvi« dok nasuprot tom e hvale dobru glum u onih ko ji su u n jo j učestvovali. U p rvom redu M artu Hrušlin u u loz j S ilve i Josu Vikaria, ko ji je svojom dobrom glum om oduševio naše gradjane.

Barem u našem gradu ima do­brih zborskih p jevača i većina ljud i je m išljenja da n ije b ilo prob lem izabrati desetak b o ljih , pa ako ho­ćete i o zb iljn ijih . Na kraju ipak je veoma pohva lno za g lum ce i upra­vu N arodnog kazališta što su se p o tru d ili da Šibenčani v ide jednu dobru operetu. . — - *iwl#

Šibenčani se nalaze pred izbo ­re za Narodnu vlast, pa se i o lom e m nogo govo ri. Svi -su on i d ob ri — kaže neki čičica svom p rija te lju ,

— A ov i slo sada upravlja ju , triba im kapu skin ili . . . lju d i su . . . nema tu šla . ,

I lad d rug i nastavlja, pom alo na c izgovara jući riječ i — mora da je iz Doca

— Ti na jb o lje znaš kako je kod m oje ktice b ilo . K rugovi sve . . . M rak . . , da nogu slomijes. A danas lip e skaline i saliz isprid vra­ta , . . a da v id iš balun o d sto svi- ca, pa li se c in i da si u raju . . .I česmu i konal su mi štavili, a p rije moja poko jna Luca, e bog jo j dušu pom ilova , m orala je sva­ko ju tro nos iti u m ore . . . Da je ziva pa samo da v id i kako se sad nas grad ured ju je i kako svađi svillu balun i .

M nogo se ovakvih i sličnih raz­govora vod i po c ije lom gradu, a što je dokaz da Šibenčani m nogo raspravlja ju o svojim kandidatim a i da će na izborim a b ira li samo najbo lje .

Ipak, danas je jed n o tačno a to je da Poljana n ije više m jesto gd je se sa' zanosom vjerskog fana­tizma priča o b lagdanim a i c rkve , nim »feštama«, ko je su ob ično b ile popraćene p ijankam a — već da je ono mjesto gd je l ju d i raspravlja ju još u svježim utiscima iz n jihov ih

tvorn ice, poduzeća, ustanova i dr.I tu na Poljani kroz raznovrsne

»ćakule« osjeća se puls života gra­da ko ji iz dana u dan sve jače b ije . M ed ju tim , n ili Poljana sa m nogo­b ro jn im šetačima, ni trg o v i, ni tvo r­nice ko je niču kao d ivo v i iz bajke, ne m ogu se lako op isa li. Tre­ba sve to v id je ti, os je titi i tek on­da shvatiti ko like napore naši g ra . d jan i, skupa sa Narodnom vlašću, ulažu za unapredjen je i p rocva l svog grada.

N ikica Kronja

U vezi p rim jene U redbe o p o ­većanju zakupn ine za stambene i poslovne p rosto rije od 30. X. 1952. (Službeni list FNRJ 54 od 5. XI. 1952:) izda ju se s lijedeće upute:

1. Postojeće zakupnine (stana­rine ) za slambene i pos lovne p ro ­storije, č iji je iznos određen p ro p i­sima ili rješenjem ’ nadležnog o rga ­na, povećavaju se za 1'0O%. Pove­ćanu zakupninu dužan je zakupo- davac p la titi u c ije losti kao d o p ri­nos u fond za održavan je zgrada.

2. 'N adalje u fond za održava­nje zgrada u lazi:

a) 5 0 % posto jeće zakupnine za st&Mbene i poslovne prosto rije za ko je se zakupnina odre đ u je slo­bodn im ugovaranjem ,

b) 50°/o zakupnine za stambene i poslovne p ros to rije ko je budu iz­dane u zakup pos lije 1. XI. 1952.

3. Doprinos u fond za održa­vanje zgrada ne plaća ju vlasnici p riva tn ih zgrada za stambene i p o ­slovne p rosto rije u svojim zgrada­ma u kojim a sami stanuju, odnosno ko je koriste za obav ljan je svoje p o ­slovne d je la tnosti,

4. Isto tako doprinos ne p la ­ćaju zakupci stambenih i pos lovn ih prostorija , ko ji zakup ljene prosto­rije izdaju u podzakup, na iznos p rim ljene zakupnine za p rostorije izdane u podzakup. O vo se oslo­b ođen je ne odnosi na sustanare,I. j. na Irca koja zakupninu plaćaju izravno vlasniku zgrade, t. j. kao lica, ko ja 's u dužna p laćati novčanu zakupninu, smatraju se i on i susta­nar^ k n ji Zakupninu he plaćaju iz­ravno vlasrfiku ' zgrade, 'nego za kupninu p laća ju nosiocu zakupnog odnosa prema vlasnH'ku zgrade, a n jihov je sustanarski odrios određen rješenjem stam benog ograna 'NO-a.

Državna nadleštva, ustanove i p riv redna poduzeća također ne p la ­ća ju ' doprinos za p ros to rije koje sami koriste u zgradama ko je su im date, na uprav ljan je . Zadruge, za- družne i društvene organ izac ije i n jihova poduzeća ne p laćaju d o p ri- ' nos za p ros to rije u vlastitim zgra­dama, ko je on i ' sami koriste za obavljan je svoje 'd je latnosti,

5. Doprinos u fond za održa­vanje zgrada plaća se injesečno do15. u mjesecu za p ro te k li m jesec( a- ko se zakupnina (stanarina) plaća unatrag, odnosno za tekući mjesec, ako se zakupnina plaća unaprijed .

Prema tome, uplata za studeni o. g. mora se izvršiti do 5. XII., ako se zakupnina plaća unapred, o d ­nosno od 1. do 15. XII., ako se za­kupnina plaća unatrag. Plaćanje zakupnine unatrag mora zakupoda- vac dokazati ugovorom , inače se smatra, da se p laćanje zakupnine vrši 'unaprijed.

6. U slučaju nepravovrem ene uplate p laća ju se od žakupodavca kamati u iznosu od 12% godišnje.

7. D oprinos se plaća kod- banke ili putem pošte odnosno ko d ' finan­cijskog organa O pćine kod ko jega

• zakupodavac već plaća porez na dohodak. U slučaju suvlasništva d o ­prinos se plaća kod općine na p o ­dručju ko je se nalazi zgrada.

8. D oprinos su dužn i uplaćivati najm odavci jedam put m jesečno i lo posebno za. svaku zgradu.

9. Uplata se vrši na s lijedeći račun: 531-7667/2 fond za održa . vanje zgrada.

U pozoravaju se- zakupodavci da su -obavezni vrš iti upla te na nave­deni računf je r se samo u lom slučaju može v rš ili .pravilan obra ­čun uplate.

Č ekovi za upla tu m ogu se na, baviti i kod 'financ ijskog organa ove O pćine, odnosno k o d banke ili pošte.

10. Na 'čeku treba obavezno navesti da se up la ta odnosi na d o ­prinos fondu za održavan je zgrada i točne poda tke za zgradu> (ulica, kuć­ni b ro j) za ko ju se plaća doprinos Doprinos up laću je zakupodavac jedam put u mjesecu.

11. Istom čekovnom uplatn icom , ko jom se up laću je d op rinos za o d r­žavanje zgrada, ne 'm ogu se i ne smiju se v rš ili doznake d rug ih p o . davanja (poreza na dohodak, p ro ­m etnog poreza itd .)

12. E videnciju o doprinosu vo ­d i financijski organ ove O pćine .

13. Porez na p rom et p o Tbr 3 d ije la B-usluge Tarife poreza na prom et plaća se na dosadašnju (ne . povišenu) zakupninu i na dosadašnji, način upo trebom odgovara juće priznanice s lužbenog izdanja.

14. Financijski o rgan O pćine može o d o b riti zakupodavou odg o d u plaćanje doprinosa za - iznos ko ji o tpada na zakupninu za ko ju za­kupodavac dokaže da n ije m ogao nap la titi i da je radi naplate p o ­krenuo sudski postupak.

15. N epravodobno p laćeni d o ­prinos naplaćuje financijski organ pris iln im putem po propisim a po kojim a se o ba v lja pris ilna na­plata poreza.

16. Novčanom kaznom do10.000 dinara kaznit će se zakupo­davac i zakupac:

a) ako daju neistin ite poda tke o visin i zakupnine,

b) ako p rik riva ju posto jan je zakupnog odnosa.

A ko je prekršaj uč in jen iz ma­terija lne zainteresiranosti, učin ilac će se kazniti novčanom kaznom d a50.000 dinara.

17. U svrhu osnivanja katastra zgrada kod Uprave p rihoda N O -a gradske opć ine Š ibenik b il će svi kućevlasnici posebnim oglasom pozvan i na podnošen je p rija ve o visin i zakupnine na dan 1. s tudenog 1952., i to na naročilom obrascu.

N arodni o d b o r gradske općine Š ibenik

Privredni savjet _ Uprava p rihoda

PO Z IVna podn ošen je p r ija v a o v isin i

najam nineU vezi U redbe o povećanju

zakupnina za stambene i poslovne p ros to rije (SI. list FNRJ b ro j 54/52), a u svrhu osnivanja kalasira, zgra­da, poziva ju se svi kućevlasnici, 'f i­zička i pravna lica, sa područ ja NO-a gradske općine Š ibenik da u roku

od 1.— 15. prosinca o. g.

podnesu p rijave o visin i zakupnine na dan 1. studenog 1952. g od .

Prijavu je dužna p od n ije ti, p o ­red spom enutih lica Uprava držav­nih stambenih zgrada odvo jeno za- svaku zgradu.

Isto tako dužni ’ su p od n ije ti p rijave državna p rivredna poduze­ća, državna nadleštva, državne u- slanove, zadružni savezi, zadruge, društvene i narodne organizacije, za zgrade za ko je ne p laća ju - za . kupninu Odnosno za zgrade koje su im dane na uprav ljan je , je r u ko liko plaćanju zakupninu prljavu je dužan p o d n ije ti vlasnik odnosno uprav ite lj zgrade.

'Izuzetno obavezi podnošenja prijava p od lije žu i zem ljoradnic i sa pod ruč ju grada, iako svoje zgra­

de ne izdaju u zakup, nego ih k o . risle za v lastite po trebe .

Prijavu su dužn i • p o d n ije ti i vlasnici zgrada odnosno stanova, ko ji lste u po treb ljava ju za svoje potrebe.

Prijave se podnose na propisa­nim obrascima k o ji se m ogu naba­v i l i kod Uprave prihoda N O gradske općine Šibenik.

U pozoravaju se sva lica, kojai su dužna da -podnesu "prijave, dai iste najsavjesnije popune. N ep o d - našonje p rijave ili p ru ž a n je 'n e is lu . n itih podataka o visin i zakupnine, odnosno p rik riva n ja posto jeć ih za- kupn ih odnosa, smatrat će se p re k r­šajem u sm islu1 odredaba čl. 10 U- redbe o povećan ju zakupnina za stambene p ros to rije i k a zn it će se zakupodavac novčanom kaznom do Din. 10,000— , - a ako je prekršaj učin jen iz ’ m aterija lne za interesira, nosti i kaznom d o D in . '50:000.— .

Prijave treba p o d n ije ti U pravi p rihoda NO gradske općine Šibenik u gorn jem roku.

Iz Uprave prihoda NO-a gradske opć ine Šibenik

Srijeda, 26. studenoga 1952. »ŠIBENSKI LIST« Strana 7.

1 I I ¥ Q T ANakon završetka I. dijela prvenstva

"Proleter - j e s e n s k i prvakHrvaisko=slovenacke lige

U IX. kolu Hrvatsko-slo- j venačike lige postignuti su slijedeći rezultati: u Šibeniku: ŠIBENIK — KV A RN ER 2:1 (0:0), u Zagrebu: M ETALAC — ŽELJEZNIČAR 1:1 (0:1), u Osijeku: PROLETER — BRANIK 5:1 (2:1), u Ljublja­ni: ODRED — TEKSTILAC 5:0 (1:0), i u Trbovlju: R U ­DAR SLAVIJA 3:2.

Posljednje kolo jesenskog dijela prvenstva proteklo je uglavnom bez iznenadjenja. Proleter i Odred visoko su porazili svoje protivnike, 'dok je Šibenik postigao ii četvrtu pobjedu na svom terenu. N e­odlučan ishod utakmice u Za­grebu predstavlja uspjeh za Željezničara, koji u posljed­nje vrijeme daje veoma dobre igre. Oviim kolom završen je jesenskii dio prvenstva. Prole­ter iz Osijeka potpuno zaslu­ženo osvojio je prvo mjesto izgubivši samo tri boda. Dru­

gi je Odred, koji za Prolete­rom zaostaje svega tri boda. N aš predstavnik zeuzeo je pe-

T A B

to mjesto sa 10 bodova od 18 moogućih. Posljednji je Ru­dar iz Trbovlja.

L I C A

1. PROLETER 9 7 1 1 28:10 152. ODRED 9 6 0 ‘3 22:12 123. BRANIK 9 5 1 3 17 15 114. TEKSTILAC 9 4 2 3 16:12 105. ŠIBENIK 9 4 2 3 15:18 106. KVARNER 9 3 2 4 10:10 87. M ETALAC 9 2 3 4 10:13 78. ŽELJEZNIČAR 9 2 3 4 9:14 79. SLAVIJA 9 2 2 5 12:20 6

10. RUDAR 9 2 0 7 11 26 4

Slbenik-Kvarner 2:1 (0:0)Šibenik — Igralište »Ra­

de Končar«. Prvenstvena u- takmica Hrvatsko-slovenačke lige. Teren blatnjav i težak za igru. Zgoditke postiglli u 67 minuti Ziviković i u 68 mi­nuti Tedling za Šibenik, a za Kvarner u 88 minuti. Gledala­ca oko 2000. Sudac Baučić Ljudevit iz Splita.

ŠIBENIK: Aras. Iljadica,

Baica, Tambača, Eraik II, Bla- žević, Erak I, Bego, Djumć, Tedling i Zivković.

KVARNER: Ravnik, Pav- ković, Mihovilović, Legen, Mrvoši Vuikelić, Jurković, Gi- urini, Pavletić, Draikulić i Ca- njuga.

Prvi dio 'prvog poluvre­mena pripada domaćima, koji dugim loptama preiko krila

t x_Kinopoduzeće - Šibenik

T e la fo n b ro j 2 - 8 3 IiI1ii

i_

čestita svim svojim posjetiocima

» . M OVf.mRA » rodjenclan naše t^epublike

i

) )

i }

)

stalno ugrožavaju protivnička vrata, tako da je Ravnik više puta uspješno intervenirao. Navalna petorka Šibenika i- mala je u tom razdoblju četiri šanse za postizanje zgoditaka. U 7 minuti Tedling najprije oštro tuče u stativu, a zatim tri minute kasnije istii igrač ne iskorištava grešku protiv­ničke obrane. Naime, lijepo dodanu loptu lagano šalje u vratara. U 20 minuti ponovno se domaćima pruža prilika da dodju u vodstvo. Ovoga puta opet Tedling na svega četiri metra promašuje vrata. Poslije ove nadmoći gosti se oslobadjaju pritiska i nekoliko puta prisaljavaju Arasa da se istakne. U 24 minuti u jednom sudara sa protivničkim igra­čem Djurić za nekoliko minu­ta napušta teren. Minuti prije svršetka domaći su ponovno imali priliku postići zgoditak. Nakon jedne b n : kombina­cije čitavog navalnog reda E- rak I je pred samim vratima oklijevao uputivši loptu pored stative. Ovaj dio igre prote­kao je u ravnopravnoj borbi obaju tima, koji su veoma požrtvovnom igrom nastojali da postignu vodeći zgoditak.

Nastavalk igre domaći su imali potpuno u svojim ruka­ma, veoma često i oštro pu­cali. Taiko je u 15 minuti Dju­rić krasnim udarcem iz voleja oštro tukao u gornju stativu. Za vrijeme najjačeg pritiska Šibenčani su u roku od svega dvije minute postigli preko Živkovića i Tedlinga dva lije­pa zgoditka i time osigurali pobjedu četvrtu uzastopnu pobjedu na svom terenu. Ka­da nitko nije očekivao, gosti su greškom obrane domaćih preko desnog krila Junkovića smanjili rezultat na 2:1.

Poslije postignutog dru­gog zgoditka za Šibenik, gosti su potpuno neopravdano pro­testirali kod sudije, talko da je

za nekoliko minuta igra bila prekinuta. U med ju vremenu Tambača izazvan od lijevog pomagača reagirao je grubim prekršajemr na što je Legan ovoga uhvatio za kosu, a što sudac izgleda nije vidio. U 68 minuti Pavletić je pokušao da udari Eraka II, kada ovaj nije bio u posjedu lopte, na što je sudac potpuno ispravno Pav- letića udaljio sa terena. Pri kraju igre desio se je nemi­li incident, kojeg sudac, jer je bio okrenut ledjima, nije vidio. Naime, u jednom o- kršaju lijevo krilo Kvarnera Canjuga pesnicom je udario Tambaću.

Kod gostiju istakla se je uža obrana, u kojoj je osobito grubom igrom otskakao Miho- viilović, lijevi branič Kvama- ra-, kojeg je sudac trebao ta­kodjer udaljiti sa terena. Kod domaćih najbolji su bili Erak II, koji je bio neprelazna pre­preka za goste, zatim Ziviko­vić svojom dobrom tehničkom igrom. Pored ovih zadovljili su još Iljadica, Tambača, T ed­ling, Djuirić i Aras, koji je potpuno suvišno jednom pri­likom reagirao na nesportske ispade gostiju.

Sudac Baučić bio je ne­dovoljno energičan, a greške koje je načinio nisu utjecale na tok igre i rezultat.

PB D „V A L “najaktivnije sportsko društvo

u graduPomorsko-ibrodarsko društ­

vo VAL koje će uskoro odr­žati svoju redovnu godišnju skupštinu, postiglo je u toku ove godine velilke uspjehe. Oni su rezultat zalaganja či­tavog članstva, koje je uloži­lo mnogo truda da postane jedno najaiktivnijih sportsikih društava u gradu.

Od posljednje godišnje skupštine ono je mnogo pora­dilo na omasovljenju društva u prvom redu omladine> tako da je članstvo povećano za oko 3O°/o. Društvo je nadalje pored održanih nekoliko pro­pagandnih akcija, nastupilo na prvenstvu državže u jedre­nju, gdje je postiglo dobar plasman osvojivši treće mje­sto u kategoriji olimpijskih jola, a prvo u kategoriji Ca- deta. PBD Val takodjer je or­ganiziralo jodriličarsku regatu „t^arodnog ustanka" na kojoj je uzelo učešća sedam društa­

va. Sam domaćin nastupio je sa 14 jedrilica.

Velike uspjehe postiglo je ovo društvo na povećanju plovnih objekata, tako da je u ovoj godini izgradjeno se­dam novih jedrilica internaci­onalne klase. Pored ovoga dovršena je i društvena jedri­lica tipa »Zvijezda«. N a ovim radovima naročito se je ista­kao Škarica Šime-Šiko, koji je uz pomoć tehničara Matković Petra, uložio dosta truda. N je­gov je uspjeh u toliko veći, što je na tim radovima ospo­sobio nekoliko omladinaca.

Svakako da je izgradnja doma značajan uspjeh, koje je PBD V al postigao u ovoj godini. Podignut je najvećim dijelom zalaganjem svih čla­nova na čelu sa svojim preds­jednikom Antom Kelavom. Veliku pomoć-ipruždlo je i SD Mornar.

Narodni odbor kotara ŠibenikC B 8 T I T M

SVIM RADNIM LJUDIMA

N O V E M B R ADan proglašenja FNRJ

Strana 8.»ŠIBENSKI :LIST« Srijeda, 26: studenoga 1952.

Kolektiv Tvornice i valjaonice aluminiuma Ražine Šibenik

čestita iru d ben icim a

Socijalističke

JU G O SL A V IJE

DAN REPUBLIKEpraznih

naših naroda

HAUBUI ODBtm GRADSKE O F Ć U t ■ SIBEHIKSvim radn im ljud im a

č e s t i t a PRAZNIK

DANA REPUBLIKE

P o d u z e ć e Luka i sk lad išta — Š ib en ik

čestita čitavoj radničkoj k las i naše zemlje

29. novembraž e le ć i p u n i u sp jeh u d a ljn jem radu u iz g ra d ­

n ji z e m lje , k o ja ć e se s p ro v o d it i p o d ru ko-

v o d s tv o m našeg n o v o g C e n tra ln o g k o m ite ta

n a č e lu sa d ru gom T IT O M

GRAĐEVNO PODUZEĆEs e

99 T E H N I K A 1Gradi najveće objekte u NR Hrvatskoj, kao željezaru Sisak, tvornicu električnih Strojeva „Rade končar“, tvornicu alat­nih strojeva „Prvomajsku“

i druge

5.000 radnilca ovog Kolektiva srdačno čestita

n / iN n E i> u n £ iM C E

Svim svojifri' ciiđ&čima, savadnicirna i pvijateljimd pvig-odom

D A N A R E P U B L I K EUpućuje svclacne cesiUke sa željom za jos veće uspjehe u

izgradnji naše .socijalističke zajednice,Uredništvo

„ŠIBENSKOG LISTA"

IM Svim našim > poslovnim mu- šierijama k a o '' i potrošačima

mt t jk . m p

!•>* 'Svim našim poslovnim mušterijama čestitamo € i

ip l f . M O V E tiB B A 8najveći praznik naroda Jugoslavije

^njigovežarsko poduzeće - Šibeniki H

ČESTITAMOe m ne m 1

praznik DANA REPUBCIKE

Srijeda, 26. studenoga 1952. »ŠIBENSKI LIST« Strana 9.

Svim radnim ljudima našeg grada i kotara

ČESTITAMO

DAN R E P UB L I K Enajveći praz­

nik naroda Jugoslavije

POMORSKO iflflE IIIIO PODUZEĆE Šibenik - Tel- br. 2 1 i ®

„ T R A N S fU G " - Š ib en ikMEDJUNARODNO OTPREMNIŠTVO

Vrši otpremu svih vrsta robe morem, riječnim i suhozemnim pirtevima (željeznicom — kamionima) i zrakom (avionima) u

.prometu sa inozemstvom.Sve vrste otpreme u tuzemstvu.

Obavlja i otpremničke poslove na području grada i kotara Šibenika.

Uskladištava trgovačku i drugu robu u vlastitim i unajmljenim skladištima.

Unajmljuje za svoje komitente strani i do­maći brodski prostor.

Zastupa kod kvantitativnog i kvalitativ­nog preuzimanja robe kao i kod skla­

panja svih vrsta osiguranja.Uz najpovoljnije uvjete prima i

otprema razne poklon pakete iz inozemstva.

Korespodenti i poslovne ve­ze u svim zemljama sa

kojima FNRJ vrši raz­mjenu robe.

' . Svim svojimm ušterijama i po­

slovnim suradnicima čestita

D A N P R O G L A Š E N JA F N R JU G O S L A V IJE

„ŽITNI FOND“Pođuseće sta promet i preradu žitarica

bibenikIsposiave: Knin| Drniš i BenkovacTelefon broj: 4-85, 4-86

Čestitamo svim svojim poslovnim mušterijama

Državni praznik

29. novembrasa željom Ka daljnjem uje­dinjavanju &vii> privrednilJ snaga sa što slcoriju izgrad­

nju socijalizma u našoj zemlji.

S v o j i m potrošačima u gradu i kotaru

č e s t i t a praznih29. N O V E M B R A

Dan RepublikeU P R A V A

Gradskog vodovoda Š i b e n i k

Strana 10. »ŠIBENSKI LIST« Srijeda, 26. studenoga 1952.

8 * *

Povodom 9-godišn jice osn ivan ja F N R J u g o s la v i je

Kolektiv tvornice elek­troda i ferolegura u Šibeniku obećava da će u buduće kao i do sada izvršavati sve po­stavljene zadatke na dobrobit čitave naše zajednice.

1

■Neka živi

29. novembra O M R E P U B L I K E !

Radni kolektiv Tvornice elektroda i ferolegura - Šibenik

UPraznik naroda

Jugoslavije

:9 . N O V E M 8 R Ačestita svim

svojim :J

potrošačima6RADSK® , TRGOVAČKO PODUZECL

Š ib e n ik S k -< e r ^

X X X X X

„Naprijed" - Soboslikarska, ličilačka i pismoslikarska zadruga s o j. šbk.

čestita svim

svo j im poslovnim m ušterija -

29 . novem brap ra zn ik *S)ana J^cpublike

ma

Praznik

*f)ana J^epu blikečestita svim trudbenicima našeg kotara i grada sa željom da se naša zemlja čim prije izgradi.

Odbor Crvenog Križa za kotal i grad Šibenik

ELEKTRODALMAGIJAP O D R U Č N I URED

Š I B E N I K

P a ž n i a!

D a om ogu ć i š io je ft in iju k u p n ju

Knjižarske prodavaonice gradskog trgovačkog poduzeća „Gradski m agazin4 - Šibenik

izvršile su ve lik o sn ižen je c ijena

prosječno za 60°|0Na knjigama iz lijepe književnosti, dječje i

omladinske literature kao i stručnim knjigama

L ju b ite lji d o b re i li je p e kn jige koristite

priliku !

DAN

Svim radnim ljudima u gra­du i na kota­ru č e s t i t a

R E P U B L I K E

PRODUKTIVNA URVODJELSKA ZADRUGAŠ I B E N I K

Svim svojim mu­šterijama čestita

lDan ^Republike

Mm đmnuera i Ifcanna »lama za jedraIzrad ju jem o p o m jeri u kroju kao ručni r a d : K om pletnu ronilačku garn itu ru , trenerke, jakne svih tipova, pulo­vere, m ornarske m aje, gaće, kupaće ženske kostim e, kom binezone, čarape, rukavice i vreće za razn e em- ballage (am balaže) i š ivanje pokrivača (incerada) raz­n ih d im enzija iz d o n esen o g m aterijala.

N , Terzanović — Šibenik M o rn a rs k a p o lja n ic a

Izdavač: G radski i kotarski odbor NF-a Šibenik — Uredništvo M im inac (Radnički dom ) —' Telefon bro j 2-45 — O dgovorni u rednik : N ikoia Bego — P re tp la ta trom jesečno 80-— dinara, po lugodišn je 120.— dinara i godišn je 240.— dinara — Tekući račun kod N aodne banke u Š ibeniku br, 531 —9C3.200.