TEMA BROJA: 0 KATOUCKOM SKOLSTVU UHERCEGOVINI

Odgojne ustanovehercegovackih franjevacaPile.dr. sc.fra Robert Jolie

Danas se Cinigotovo neshvat­ljivim koliko su silnih djelanacinili franjevci Herce­

govci otkako su se 1844. odcijepiliod dotada zajednicke provincije Bo­sne Srebrene, koje su dio bili stolje­cima prije toga. S pravom se moze­mo sloziti s onima koji su upravo toodejepljenje smatrali presudnim iiiprijelomnim trenutkom za svekolikiduhovni i materijalni napredak nesarno franjevaea nego i hercegovac­koga puka, koji je stoljecima doslov­no ovisio upravo 0 njima.

Franjevci uHercegoviniTako fra Martin Mikulic pise u Se­matizmu iz 1882. kako su se fra­njevci u Hereegovini po priznanjuod strane Reda i Crkve 1852. godi­ne te kada se ponesto ukrotila srdz­ba muslimana (pokusaj provodenjatanzimata) , a broj franjevaea rnno­gostruko porastao, mogli okrenutiduhovnim i vremenitim poslovimau vee postojecim zupama i istodob­no nabavljajuci zernljista nuzna zaosnutak novih zupa. U posljednjevrijeme, tj. od 1846. do 1881., piseMikulic, franjevci su sagradili 24zupne kuce, dva samostana (SirokiBrijeg i Humae) i rezidenciju u Mo ­staru s erkvama te mnoge kapelieeu zupskim kucama iii pored njihkao i nekoliko puckih skola , To jeMikulic drzao "najociglednijim cu­dom same Bozje providnosti".

Uistinu, temelj kasnijega pros­periteta Hereegovine lezi upravou hrabrome cinu odejepljenja odBosne, sto je franjevcima omogu­eilo neusporedivo bolji angazmanmedu pukom nego'je to bilo u svimprethodnim stoljeCima, sve tamo

od unistenja samostana u Mostarui Ljubuskome 1563. godine.

Izmedu ostalih pothvata valjamedu najvece ubrojiti uspostavusamostalnih odgojnih ustanova:gimnazije, novicijata i bogoslovi­je, 0 kojima ce ovdje biti rijeci, Nazalost. say taj nevideni trud i na­predak bio je nasilno unisten i ugu­sen u krvi 1945. godine, kada su igimnazija na Slrokome Brijegu ibogoslovija u Mostaru zatvorene, abrojni profesori likvidirani, a novi­cijat godinama bio zabranjen, pa suhercegovacki novaci godinu kusnjeprovodili s bosanskom bracorn uKraljevoj Sutjesei.

Gimnazija naSirokome BrijeguSvima koji su se i povrsno bavilihercegovackom povijesti zacijelo jepoznato da je franjevacka gimnazi­ja na Sirokome Brijegu bila izraslau nadasve respektabilnu odgoj­no-obrazovnu ustanovu, poznatu icijenjenu nadaleko. Njezino je dje­lovanje iserpno obradio fra AnteMarie u trosvescano] studiji (iii bo ­lje zbirci dokumenata) Franjevaikaklasiina gimnazija na Sirokom Bri­jegu (Mostar, 2011., nakladnicki nizRECIPE).

Zacetak sirokobrijeske gimnazi­je je na Cerigaju kamo su stigli dacikoji su pod vodstvom novoga ucite­lja fra Mate Corica 19. svibnja 1844.krenuli iz Kreseva da u novomeskolskom sredistu nastave zapocetuskolsku godinu. Skola je s Cerigajaprernjestena 1848. na Siroki Brijeg,kada je sagradeno zapadno krilosamostana i smjestena u njegovoprizemlje, a kasnije je prernjestenau istocno krilo samostana. Takoje ostalo do kraja 1870. iii pocetka1871., kada je sjemeniste preselje-

no u novosagradeni sarnostan naHumeu.

Gimnazija se vratila na SirokiBrijeg 1889. godine i otada poci­nje njezin lagani, ali sigurni rast.Na Sirokome Brijegu nastojali sufranjevci, iako s velikim naporima,upotpuniti svoju gimnaziju da budekao i sve ostale u earstvu, zato je1890. otvoren drugi razred gimna­zije, 1897. treci, 1899. cetvrti, 1902.peti i 1907. sesti (tada je pucka sko­la trajala cetiri, a gimnazija osamgodina!) . Bio je to korjenit zaokret itemeljita reforma gimnazije koju suizveli "gojenci insbruske univerze00. If. Didak Buntic i Mirko Ma­tijevic" pise prof. fra Pavo Dragice­vie.

Uprava Provincije je 1902. pri­stupila i 1903. sagradila novu zgra­du za gimnaziju, ali ona vee tad anije "odgovarala postavljenim sizahtjevima" S novim skolskim pro­storijama stekli su se kakvi-takviuvjeti da gimnaziju pocnu pohadatii vanjski ucenici zvani eksternisti, tj.daci koji nisu bili franjevacki kan­didati "da se sirotinji olaksa skolo­vanje koliko, toliko", kako zapisa fraOton Knezovic.

Godine 1910. otvoren je i kon­vikt za vanjske dake , Korak napri­jed ucinjen je sk, 1916./1917. go­dine, kada su vanjski daci nakonsestoga razreda i klerici nakon no ­vicijata upisali sedmi razred, ask.1917./1918. godine zavrsni iii osmirazred gimnazije, nakon cega jeslijedilo polaganje mature. Tada seuprava Provincije molbom obratilana Visoku vladu u Sarajevu da pri­zna javnost slrokobrijeskoj gimna­ziji i izravna je u pravima s ostalimau earstvu. Vlada je to doista i uCini­la svojom naredbom od 19. srpnja

1918. Ostvarili su se, dakle, dugosanjani snovi, tijelo je naslo odije­10 - kako bi rekao veliki fra DidakBuntic,

Hast sirokobrijeske gimnazije itragima1945. godinaOtada pocinje silan i neprestan rastgimnazije: izabrani se franjevci kon­tinuirano salju na europska sveucili­sta gdje svrsavaju studije odredenihim predmeta, polazu drzavne ispite,a brojni od njih stovise i doktorira­ju svoje predmete. Uskoro pocinje iizgradnja potpuno nove, velike i pre­krasne gimnazijalne zgrade. Say tajrazvoj najuze je povezan s dr. fra Do­minikom Mandicern, koji je najprijekao provincijal, a potom kao direk­tor gimnazije svim silama radio naizobrazbi novih profesora, kao i naizgradnji nove zgrade koja je podi­gnuta u razdoblju od 1924. do 1931.

On je zapisao da zgrada "spadamedu najljepse gimnazijalne zgra­de u drzavi, U novoj zgradi imagimnazijalno pozoriste, gimna­sticka dvorana, historicki muzej,prirodoslovna, fizikalna, kernickai geografska zbirka, te profesorskaknjiznica s 15.000 svezaka" Akobi se rnozda toj Mandicevoj tvrd­nji da nova zgrada sirokobrijeskegimnazije "spada medu najljepsau drzavi" moglo i prigovoriti, po ­uzdano se nijedna gimnazija u ta­danjoj drzavi, pa ni sad a, ne mozemjeriti s obrazovanosti i osposob­ljenosti profesorskoga zbora s onimfranjevacke gimnazije na SirokomeBrijegu buduci da je na primjerskolske 1938./1939. godine od dva­deset profesora, koliko ih je tvoriloprofesorski zbor, njih petnaest bilodoktora znanosti u svojoj struci. Tose danas uistinu cini nestvarnim ifascinantnim!

No onda je dosao rat i tragicna1945., kada su partizani u veljacipobili sve franjevee koje su zateklina Sirokome Brijegu, rnedu njima ibrojne gimnazijske profesore. Na­mjesto da slavi svoju stogodisnji­eu djelovanja, Franjevacku velikugimnaziju na najokrutniji nacinubili su komunisti, ali sarno fizicki:dake su rastjerali, profesore poubi­jali, zgradu bombardirali, narnje­staj unlstili, knjige spalili. Medutimnisu mogli ubiti njezin dobar glas injezinu slavu, koja i danas budi po­nos u svakoj Hereegovki i svakomuHereegoveu.

Otada pa sve do danas herce­govacki se franjevacki kandidatiskoluju izvan Hereegovine: u Vi­sokome kod bosanskih franjevaea,u Splitu na Poljudu zajedno s kan­didatima provincije sv. [eronirna,kao i na drugim mjestima. Njihovusu gimnaziju pak oduzele driavne

6·n'al a .,nlll·'a · olujak2018.

TEMA BROJA: 0 KATOulKOM ~KOLSTVU UHERCEGOVI NI

Mostar, bogoslovija

vlasti te je preuredile u vlastitu gi­mnaziju, koja djeluje do dan as. Upos ljednje vrijeme nosi ime dr. fraDominika Mandica, koji je najza ­sluzniji za njezinu izgradnju, alifranjevacka jos uvijek nije.

NovicijatNovicijat je "godin a kusnj e" koja za­pocinje oblacen jem franjevackogahabita i zavrsava polaganjem prvi hzavjeta. Novicijat hercegovackihfranjevaca naj uze je povezan sa sa­mostanom na Humcu. No on je uprvim godinama po odcjep ljenjuod bosanskih franjeva ca 1844. bionajprije u zupnoj kuci na Cerigaju(kasn ije je sagradena posebna kucaza novake, odmah uz zupnu).

Novaci su se u novo sagradenisarnostan na Sirokome Brijegu pre­selili u sijecnju 1848. te su tu ostalisve do preseljenja na Humac 1876.godine. Tu su ostali sve do dan as, snekim prekidima; tako je novicijat1941. bio prernjesten u novosagra­den i sarnostan u Tomis lavgradu,ali je tu ostao sarno jedan narastajnovaka, pa je novicijat zbog ratneopasnosti opet vracen na Humac.

Godine 1946. komunisticke suvlasti - nakon sto su 1945. unis tile isirokobrijesku gimnaziju i mostar­sku bogosloviju - dokinule i trecuodgojnu ustanovu, novicijat: daljaoblacenja na Humcu bila su zabra ­njena. Opet je u pornoc priskocilasestrinska bosanska prov incija, pasu hercegovacki novaci od 1951. do1960. u Kraljevoj Sutjesci, kada suse ponovno vratili na Humac.

Zbog "hercegovackog slucaja"generalna uprava franjevackog reda1997. dokinula je novicijat , sto jeuistinu bio iznimno tezak udaracza Provinciju. Bila je u pitanju bu­ducnost Provincije. Takvo je stanjepotrajalo cetiri godine, od 1997. do2001. Nije obucen ni jedan novak.Konacno je 2001. godine Provi nci ­ja vracena u normalno stanje, pa jeiste god ine dopusten i novicijat - alijos uvijek ne u Hercegovini. Tako

su hercegovacki novaci jos jednomzajedno s bosanskima: od 2001. do2005. borave u novicijatu u sarno­stan u Gorica-Livno. Na Humcu jenovicijat opet od 2005. Do danas.Uz nadu da vise nece biti nikakvihprekida, zbog bilo kakva razloga.

U opseznoj studiji pod naslovomNovicijat hercegovaikih franjevaca(Mostar, 2009., nakladnicki niz RE­CIPE) opsimo sam obradio novici­jat jos od oni h sto ljeca kada je bio ubosanskim samostanima (Kresevo,dijelom Fojnica i tek u neznatnojmjeri Kraljeva Sutjeska) , otkako 0

tome uopce postoje sacuvani po­datci, a osobi to detaljno od 1844.do dan as. U tih 170 godina ukupnoje obuceno vise od tisuc u novaka,od cega vjerojatno vise od 80% naHumcu. Oko 40% je napustilo Za­jednicu, a ostali su (p)ostali herce­govackifranjevci.

Franjevacka bogoslovija uMostaruTreca odgojna ustanova hercego ­vackih franjevaca bila je Franjevac­ka bogos lovija u Mostaru. I ona jeu posljednje vrijeme dobila velikustudiju 0 svome postanku i djelova­nju: dr. Pavao Knezovic, Studij bo­goslovije u Hercegovaiko] franjevac­koj provinciji 1860. - 1945. (Mostar,2012., nakladnicki niz RECIPE).

a d 1844. svi su kan didati filozof­sko-teoloski studij svrsavali vani , unajveco] mjeri u Italiji, na franjevac ­kim ucilistima, No velika je nevoljasnasla upravu hercegovackih fra­njevaca kada je studiranje njihovihkandidata naprasno prekinuto 1859.djelovanjem protucrkvenih pokretau nekim talijanskim pokrajinama, avezano za ujedinjenje Italije. Te suih okolnosti prisilile da za svrsenenovake i klerike povratnike iz Italijeorganiziraju akademske 1860.11861.god ine studij filozofije i bogoslovijeu sirokobrljeskome samostanu. Fi­lozofiju je predavao fra Petar Baku­la, a bogosloviju fra Andeo Kraljevici potom fra Ante Duspara. lako su

Dad u Konviktu 1937.

uskoro klerici ponovno mogli pociu neke talijanske samo stane, kao iu Tirol, ipak je organiziran vlastitistudij za one koji zbog razn ih ra­zloga nisu mogli u inozemstvo, di­jelom u sirokobrljeskome, dijelom uhumackome samostanu.

Konacno je rjesenje stiglo 1895.godine, kada je otvo rena nova bo­goslovija u prostorijama novosa­gradenoga sarno stan a u Mostaru.Taj ce studij pot rajati punih pe de­set godina, sve dok partizani 1945.nisu unistili i mostarsku Bogoslo­viju. Dakako da je tijekom svih tihgodina najveci dio stude nata poslije2. iii 3. godine studija od lazio u ino­zemstvo i studij dovrsavao na ino ­zemnim (svej ucilistirna. U Mos tarusu predavali dornaci franjevci kojisu se za profesore pojedinih filozof­skih iii teoloskih podrucja skolovalina inozemnim ucllis tima, a vecinaod njih imala je i doktorat znanosti.

Sve je svrsilo u veljaci 1945. ­pro fesori su sto pobijeni, sto po­bjegli izvan domovine, studen ti sutakoder sto pobijeni, sto un ovaceniu Jugoslavensku armij u, zgrada fra­njevackoga samostana i bogos lovijeu Mostaru u velikoj mjeri oduze tapo novim komunistickim vlastima,tako da se na nastavak filozofsko­teoloskoga studija u Mostaru nijemoglo ni pomisljati.

Otada hercegovacki franjevackibogoslovi studiraju izvan Hercego­vine : najveci broj u Sarajevu s bo­sanskom bracorn, dio u Makarskojs da lmatinskom, a od sredine 60-ihgod ina , kada su granice kornuni­sticke tvorevine bile barem dijelomotvorene, velik je broj studij nastav­ljao i svrsavao u inozemstvu. Sve do1990., otkada su preselili u Zagreb,a pogotovo otkako su 1995. tu sa­gradili veliki suvremeni samostan ,ponajprije upravo za po trebe bogo­slova, koji studij po hadaju na KBF­u. U pos ljednj im god inama opet selijep broj na dovrsenje studija saljeu inozemstvo.

ZakljucakOvaj kratki prikaz jasno pokazujeda je postojalo vrijeme izgradnjei vrijeme razgradnje: koliko trudai m uke, koliko desetljeca pripre­rna i uspjesnoga rada un isteno jedos lovce preko noci kobne 1945.,zacije lo najgore godine u povije­sti Provincije. Kasnije je, krajem60-ih, bilo razgovora 0 tome da sesjerne niste otvori na Zvaticu (Do­br icu ), izmedu Mostara i SirokogaBrijega, ali sve je ostalo sarno nazeljama. Danas se opet govori 0

povratu sirokobrijeske gimnazije uruke fra njevaca, koj i su je i sagradi­li i kojim a je brutalno oteta 1945.,ali oko toga postoje stotine pitanja,pa je nejasno kako ce sve svrsiti, Usvakome slucaju valja najprije do­bro promisliti 0 (pre)namjeni tenekoc elitne franjevacke srednjeskole, pa po tom odradit i kvalitet­ne pripremne radove da bi takavpothvat uspio.

Sudbina bogoslovije je davno ri­jesena, jer danas jedva da itko po ­mislja kako bi je trebalo ponovnootvoriti u Mostaru. Ta su vrernena,cini se, zauvijek prosla. Novicijat jesrecom opet na Humcu i, ako Bogda, tamo ce i ostati i jos dugo pri ­mati i u franjevackome i crkvenomeduh u odgajati plodne i brojne nara­staje mladih franjevaca .•:.

godina XLVIII, broj 3•na I a 0" n j II , I . 7