odgojne vrijednosti u romanima ivane brlić mažuranić: udžbenička · *odgojne vrijednosti u...

*Odgojne vrijednosti u romanima Ivane Brlić-Mažuranić: udžbenička

analiza1

Sažetak: Hrvatska spisateljica za djecu i mlade, Ivana Brlić-Maţuranić (1874.-1938.),

čitateljima uglavnom poznata po romanu “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”, autorica je i

čitateljima manje poznatoga, nedovršenoga romana “Jaša Dalmatin, potkralj Gudţerataˮ.

Imajući u vidu autoričine interiorizirane vrijednosti u njezinu knjiţevnu djelu, kada je riječ o

romanima, ne smije se zanemariti i njezin drugi i ujedno i posljednji roman. Vodeći se

razinama divergencija izmeĎu modernosti i pouke u dječjoj knjiţevnosti, koje predlaţe

Hranjec (2004), u obama autoričinim romanima daju se tipologizirati i hijerarhizirati brojne

odgojne vrijednosti koje zastupa. S obzirom na uokvirene odgojne vrijednosti, u radu se

analizira i tekstološka zastupljenost romana “Čudnovate zgode šegrta Hlapićaˮ i “Jaša

Dalmtin, potkralj Gudţerataˮ u osnovnoškolskim udţbenicima za hrvatski jezik i knjiţevnost.

Rezultati analize ukazuju na zastupljenost i prevladavanje pojedinih vrsta pitanja u nastavi i

prema tome mogućnosti vrijednosnoga propitivanja knjiţevnoga djela i razvijanja kritičkoga

mišljenja, tako vaţnoga u budućim projekcijama visokoga obrazovanja i pripremanja

pojedinca za svijet cjeloţivotnoga obrazovanja.

Ključne riječi: Ivana Brlić-Maţuranić, “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”, “Jaša Dalmatin,

potkralj Gudţerata”, knjiţevnost, odgoj, pitanje u nastavi

Educational Values in the Novels by Ivana Brlić-Mažuranić: A Textbook

Analysis

Abstract: Croatian children’s and youth authoress Ivana Brlić-Maţuranić (1874 – 1938),

mostly known to the readership after its novel The Marvelous Adventures and Misadventures

of Hlapić the Apprentice, has also authored the less known, incomplete novel Jaša Dalmatin,

Viceroy of Gujarati, less known to the readership. Bearing in mind the authoress’ interiorized

values in her literary work, one should not neglect her second and simultaneously her last

novel. Being lead by the levels of divergence between modernity and moral in children’s

literature suggested by Hranjec (2004), numerous educational values advocated are to be

typologized and hierarchized in both authoress’ novels. With regard to the framed educational

values, the paper also analyzed a textological representation of The Marvelous Adventures

and Misadventures of Hlapić the Apprentice and Jaša Dalmatin, Viceroy of Gujarati novels in

the elementary-school Croatian language and literature textbooks. The analysis results

pinpoint a representation and predominance of certain types of questions in lecturing and

Antonija Huljev, mag. educ. philol. croat. et mag. paed.

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Trg Sv. Trojstva 3,

HR–31000 Osijek, Hrvatska

elektronička pošta: [email protected]

------------------------

Antonija Huljev, mag. educ. philol. croat. et mag. paed.

Department of Cultural Studies

Josip Juraj Strossmayer University of Osijek

Trg Sv. Trojstva 3,

HR–31000 Osijek, Croatia

e-mail: [email protected] 1 Istraţivanje i rad oslonjeni su na neobjavljenju doktorsku disertaciju autorice.

consequently the capacities of a value-based examination of a literary work while developing

critical thinking, so significant in the future projections of higher education and in the

preparations of individuals for the world of lifelong learning.

Keywords: Ivana Brlić-Maţuranić, The Marvelous Adventures and Misadventures of Hlapić

the Apprentice, Jaša Dalmatin, Viceroy of Gujarati, literature, education, question in lecturing

Odgojne vrijednosti i književnost

Kada se razmatraju knjiţevni početci hrvatske spisateljice Ivane Brlić-Maţuranić

(1874.-1938.) govori se, prije svega, o pragmatičnim i didaktičnim početcima. Govoreći o

knjiţevnosti koja odgaja i koja ima socijalizacijsku funkciju, treba imati na umu da su već u

antičko doba postojale biografije koje donose primjere vrline i primjere poroka. Plutarh je,

primjerice, napisao veliki broj knjiţevnih djela o raspravama iz područja etike i religije.

Prema Plutarhovu mišljenju, cilj je biografa razlikovanje poroka i vrline (exempla virtuis i

exempla sceleritatis). On se prije svega vodi moralnim zadatcima koji su u njega naglašeniji

nego u drugih grčkih i rimskih povjesničara, (Mesihović, 2005). U mnogim je antičkim, ali i

srednjovjekovnim tekstovima, bila naglašena odgojno-moralna svrha. No i današnje knjige,

često i skriveno i nesvjesno, djeluju slično, a naročito u području dječje knjiţevnosti,

(Lovrenčić, 2004). Lovrenčić (2004) odgojno djelovanje knjiţevnosti oprimjeruje, izmeĎu

ostaloga, i likom šegrta Hlapića i njegove dobre volje i vedrine, a kada se govori o likovima

iz knjiţevnih djela, Lovrenčić smatra da se za vrijeme čitanja dogaĎa proces identifikacije, tj.

poistovjećivanja čitatelja s likom. Mikanović (2013) navodi da se sustavi vrijednosti oblikuju

i iskustvenim prenošenjem vrijednosti, odnosno iskustvenim učenjem. U tom smislu bitnu

uloge moţe imati (i ima) knjiţevnost. U vrijednostima koje pojedinačno preferira svatko od

nas, Mikanović (2013) ubraja obiteljske vrijednosti, tradicionalne vrijednosti, tzv. prave

vrijednosti, vrijednosti koje prihvaća pojedinac, vrijednosti koje se promoviraju i prihvaćaju

u društvu, tj. društvene vrijednosti. No u kontekstu suvremene knjiţevne teorije i

performativne koncepcije teksta knjiţevnost se smatra govornim činom koji mijenja svijet i

proizvode koje imenuje, (Culler, 2001). Napose, knjiţevnost se promatra kao jezični iskaz

koji utječe na oblikovanje identiteta i prirodu subjekta. TakoĎer, Culler (2001) navodi da u

onoj mjeri u kojoj ono što jesmo postajemo “nizom identifikacija (...), roman je snaţno

sredstvo za internalizaciju društvenih normi. (...) [Pripovijesti] razotkrivaju plitkost

ovozemaljskog uspjeha, iskvarenost svijeta, njegovu nesposobnost da udovolji našim

najplemenitijim teţnjama. One razotkrivaju nevolje potlačenih, u pričama koje pozivaju

čitatelje da – kroz identifikaciju – odreĎene situacije uvide kao neprihvatljiveˮ, (Culler, 2001,

108). Peternai Andrić (2005) navodi da knjige utječu na oblikovanje identiteta. Danas se,

primjerice, često govori da pojedine knjige pospješuje odgoj, dok pojedine knjige kvare

čitatelje. Uvjerenje je pojedinaca toliko čvrsto da se izraĎuju popisi najštetnijih knjiga, knjiga

bez kojih bi svijet bio bolji itd. No knjiţevnost se bavi i pitanjima identiteta, a knjiţevna djela

često tematiziraju uspostavu identiteta.2 Odnosno, navodi Peternai Andrić, likovi se

knjiţevnih djela ispostavljaju kao prikladan identifikacijski model. Prema tome, pita se ista

2 Identitet kao nejednoznačan pojam, teško je definirati. Antiesencijalističke teorije identitet promatraju kao

nestalnu i fluidnu kategoriju. Vladimir Biti (2000) navodi da je osnovna nedoumica pri objašnjavanju pojma

identitet sadrţana u pitanju je li on uzrok, tj. pretpostavka ili posljedica. učinak, odreĎena niza razlikovnih

očitovanja, odnosno, moţe li se izmeĎu njega i tih očitovanja uspostaviti kakva zakonita veza. Usp. Vladimir

Biti (2000) Pojmovnik suvremene knjiţevne teorije, Zagreb: Matica hrvatska, str. 190.

autorica, znači li to da knjiţevna djela imaju moć oblikovanja i preoblikovanja pojedinca.3

Svakako je zanimljivo pročitati i kratku raspravu Sanje Lovrenčić (2004) u kojoj navodi da se

ključ ograničavanja čitanja mladih što ga provode autoritarni ljudi i drţavni sustavi u bilo

kojim vremenima krije upravo u obilju tajnoga odgojnoga djelovanja knjiţevnosti jer se

unutarnje vidno polje čitatelja, navodi autorica, širi dok uviĎa raznovrsnost ljudskih sudbina i

situacijskih zapleta, autorskih svjetonazora te brojnost emocija koje se čitajući smjenjuju.

Upravo je to ono što povećava elementarnu sposobnost za razumijevanje drugih ljudskih bića

i tolerancije. Stjepan Hranjec, teoretičar dječje knjiţevnosti, u svojim radovima (2004a; 2004b)

razmatra svrhovitost knjiţevnosti namijenjene djeci. Takva knjiţevnost mora vršiti odreĎenu

funkciju jer knjiţevnost bez funkcije nema smisla, navodi autor. U radu “Razine divergencije

izmeĎu modernosti i pouke u dječjoj knjiţevnostiˮ navodi nekoliko razina, hijerarhija, prema

stupnju divergentnosti izmeĎu modernosti i pouke u dječjoj knjiţevnosti. Razine su sklada

pouka eksplicitnom autorovom poukom, što je ujedno nulta razina sklada. Prvi stupanj sklada,

a druga stilska razina, pouka je kroz lik u djelu. Nadalje, treća je razina, a drugi stupanj

sklada, tematski izbor autora, a odnosi se na začudnost (tabuiziranost) teme. Sljedeća je razina

sklada organiziranost fabule, tj. struktura (pouka posredovana fabulom), dok se najviši stupanj

sklada odnosi na sklad stilske igre i njezine svrhe. Za autora je ovaj najviši stupanj idealna,

poţeljna pozicija dječjeknjiţevnoga teksta, odnosno, ako se autor mladom čitatelju zavuče

pod kožu, postigao je temeljnu pretpostavku dobivši čitatelja kojemu će prenijeti istine i

vrijednosti “iz ţivotne školeˮ, (Hranjec, 2004b, 13).

Imajući na umu moralno-etičku funkciju knjiţevnoga djela, ukoliko se romani Ivane

Brlić-Maţuranić iščitaju prema navedenim razinama divergentnosti kako ih je naznačio

Hranjec (2004a; 2004b), odnosno prema postupcima pouke kroz lik, pouke kroz fabulu te

pouke kroz eksplicitnu autorovu pouku i sklad izmeĎu stilske igre i pouke, moguće je izdvojiti

brojne odgojne vrijednosti poput ljubavi prema bliţnjemu, empatije prema ţivotinjama i

siromasima, tolerancije prema drugom, razumijevanja, prijateljstva, obitelji, dobrote, hrabrosti

i mudrosti, obrazovanja te religijskih vrijednosti – kršćanskih u “Čudnovatim zgodama šegrta

Hlapićaˮ te kršćanskih i islamskih u “Jaši Dalmatinuˮ. Odgojne vrijednosti koje je Ivana

Brlić-Maţuranić interiorizirala u vlastito knjiţevno djelo općeljudske su, temeljne,

vrijednosti. Imajući na umu visoku etičku i moralnu te umjetničku vrijednost promatranih

knjiţevnih djela autorice nameće se potreba razmatranja zastupljenosti ovih knjiţevnih djela u

osnovnoškolskim udţbenicima za hrvatski jezik i knjiţevnost. No prvenstveno je pitanje,

ukoliko su knjiţevna djela autorice i zastupljena u promatranom udţbeničkom korpusu,

propitkuju li se temeljem kritičkoga mišljenja ili tek puke faktografije na razini doslovnosti.

Kritičko mišljenje, udžbenici i pitanje u nastavi

Ennis (2011) kritičko mišljenje odreĎuje kao proces odlučivanja u što vjerovati i što

činiti. Prema Ennisu, kritičko mišljenje uključuje vrijednosti intelektualnog poštenja i

otvorenosti, autonomije i samokritičnosti, predanosti istini i osjetljivosti na kontekst te pritom

naglašava vještine razlikovanja činjenica i vrijednosti, razlikovanja implicitnih i eksplicitnih

pretpostavki, razlikovanja argumentiranih od neargumentiranih tvrdnji, prepoznavanja

grješaka u zaključivanju i odreĎivanje snage argumenta, (Buchberger, Bolčević, Kovač, 2017,

112).

3 U svojoj raspravi “Učinci knjiţevnostiˮ (2005) autorica polazi od činjenice da postmoderna teorija

pripovijedanja premješta naglasak s pitanja vjerodostojnosti i istinitosti pripovjednoga teksta na pitanje

političko-etičkih učinaka koje taj tekst čini. Usp. Kristina Peternai Andrić (2005) Učinci knjiţevnosti:

Performativna koncepcija pripovjednog teksta, Zagreb: Disput.

Liu (2007; prema: Bjelanović Dijanić, 2012, 168) kritičko mišljenje podrazumijeva

kao obrazovni ideal naglašavajući raskorak izmeĎu obrazovnih praksi i obrazovnih ideala.

Tradicionalni oblik nastave, tj. jednostrani obrazovni sustavi, od učenika zahtijeva

reprodukciju stečenoga znanja naspram poticanja kritičkoga mišljenja te “zapostavlja pitanja

morala, suradnje, povjerenja, poštovanjaˮ. Budući da su školski udţbenici osnova aktivnoga

učenja, pitanja postavljenja u njima vaţna s obzirom na pozicionirajuću vaţnost u promicanju

kritičkoga mišeljnja. Odnosno, ukoliko su učenicima ponuĎena samo doslovna pitanja ne

moţe se očekivati razvoj kreativnoga i kritičkoga mišljenja. “Pitanjima usmjeravamo

mišljenje”, a cilj se poučavanja ogleda u “poticanju učenika k mišljenju višeg reda, kako bi se

koristili znanjem i idejama”, (Peko i Pintarić, 1999, 149). Upravo pitanja zauzimaju vaţno

mjesto u ovom procesu. “Sanders je (1969., prema: Steele, J. L., Meredith, K. S. Temple, C.,

1998.) učinio reviziju Bloomove taksonomije pitanja s ciljem razvijanja i usmjeravanja

kritičkog razmišljanja o tekstuˮ, (Peko i Pintarić, 1999, 150) te prema tome moţemo

razlikovati sljedeća pitanja: doslovna, translacijska, interpretacijska, aplikacijska, analitička,

sintetička te evaluacijska pitanja. Pitanja s obzirom na kritičko propitivanje knjiţevnoga

teksta prikazana su slikom 1.

Slika 1: Bloomova taksonomija pitanja prema Sandersovoj inačici,

(Peko i Pintarić, 1999, 150).

Doslovna pitanja su pitanja prve razine prisjećanja, a od učenika zahtijevaju isključivo

činjenično, faktografsko, znanje. Kod doslovnih pitanja nema kritičkoga i vrijednosnoga

propitivanja knjiţevnoga teksta. Translacijska i interpretacijska pitanja vrijednosna su pitanja

koja traţe od učenika preoblikovanje informacija. Na višoj razini mišljenja interpretacijska su

pitanja ključna. Od učenika se traţi otkrivanje veze izmeĎu ideja, činjenica, definicija ili

vrijednosti. Aplikacijska su pitanja pitanja treće razine primjene, a od učenika traţe dublje

rješavanje problema. Analitička pitanja su pitanja četvrte razine analiziranja kojima se

propituju dijelovi okolnosti dogaĎaja ili tijeka radnje. Sintetička pitanja su pitanja pete razine

stvaranja kojima se potiče kreativno rješavanje problema originalnim mišljenjem.

Evaluacijska pitanja su pitanja šeste razine prosuĎivanja kojima se od učenika traţi

zaključivanje o dobru i zlu ili ispravnom i pogrešnom. Ovim se pitanjima učenika usmjerava

razumijevanju novih informacija i njihovoj implementaciji u osobni sustav vrijednosti uz

kritičko argumentiranje vlastitih stavova.4 U radu se prema tome analizira zastupljenost

romana “Čudnovate zgode šegrta Hlapića” i “Jaša Dalmatin, potkralj Gudţerata”, Ivane Brlić-

Maţuranić u osnovnoškolskoj udţbeničkoj graĎi za hrvatski jezik i knjiţevnost, a s obzirom

na zastupljenost autoričinih tekstova u udţbenicima problematizirana su postavljena pitanja

prema Sandersovoj reviziji (1969) Bloomove taksonomije.5 Ranija istraţivanja pokazuju da u

nastavi preteţu doslovna pitanja.6 Takvim se pitanjima ne propituje tekst u vrijednosnom

smislu jer nema usmjeravanja na razumijevanje slojeva teksta i dublje tekstovne strukture.

Doslovna pitanja od učenika ne zahtijevaju divergentno mišljenje i ne razvijaju kritičko

mišljenje. Facione (1990) kritičko mišljenje odreĎuje prema šest ključnih vještina koje

uvelike korespondiraju s vrstama pitanja u nastavi. Interpretacija, kao vještina kritičkoga

mišljenja, odnosi se na razumijevanje značenja kroz procese kategorizacije, dekodiranja i

objašnjavanja dok se analiza odnosi na identificiranje odnosa koncepata, tvrdnji i pitanja kroz

procese definiranja i usporeĎivanja pojmova te prepoznavanja i analize argumenata.

Evaluacija se pak odnosi na procjenjivanje opravdanosti tvrdnji, kontekstualne vaţnosti onoga

što se zastupa i valjanosti argumenata te postavljanje pitanje i oblikovanje protuargumenata

prema onome što se zastupa. Inferencija se odnosi na prepoznavanje pretpostavki koje

zahtijevaju dokaze, prepoznavanje pravovaljanih informacija, oblikovanje različitih alternativi

za rješavanje problema, izvoĎenja opravdanih zaključaka. Objašnavanje se kao vještina

kritičkog mišljenja odnosi na iznošenje i predstavljanje ishoda promišljanja o odreĎenoj temi i

načina kako se došlo do tih ishoda s posebnim fokusom na predstavljanje argumenata dok se

samoregulacija odnosi na samovrjednovanje procesa zaključivanja uz ispravljanje vlastitih

pogrešaka u zaključivanju, (Buchberger, Bolčević, Kovač, 2017, 113). Kritičko mišljenje,

razvidno je, uključuje više razine mišljenja pa prema tome i pitanja višega reda potiču razvoj

kritičkoga mišljenja čije vještine uvelike korespondiraju s vrstama pitanja u nastavi. Kritičko

mišljenje, navode isti autori, doprinosi višim razinama usvojenosti i razumijevanja nastavnog

sadrţaja, pomaţe učenicima lakše pratiti nastavni sadrţaj i kritički ga vrjednovati. Kritičko

mišljenje osim toga pospješuje razvoj samoreguliranog učenja, potiče samovrjednovanje

procesa učenja te od učenika zahtijeva samostalno u donošenju zaključaka. Istraţivanja

pokazuju da nastavnik ima najvaţniju ulogu u poticanju razvoja kritičkog mišljenja

primjenom suvremenih nastavnih strategija koje potiču aktivno učenje. Postavljanje izazovnih

pitanja i uvaţavanje stila mišljenja učenika imaju u tom procesu vrlo vaţnu ulogu

(Buchberger, Bolčević, Kovač, 2017, 111-112).

Analiza zastupljenih udţbeničkih pitanja daje uvid u vrijednosno i kritičko propitivanje

knjiţevnoga teksta te zastupljenost romana Ivane Brlić-Maţuranić u udţbeničkoj graĎi za

osnovnu školu u nastavi hrvatskoga jezika i knjiţevnosti. Za potrebe rada analizirano je 57

osnovnoškolskih udţbenika za nastavu hrvatskoga jezika i knjiţevnosti prema Katalogu

obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za osnovnu školu 4 Usp. AnĎelka Peko i Ana Pintarić (1999) Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek: Pedagoški fakultet,

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, str. 116; “Vrste pitanja u nastavi knjiţevnostiˮ, Filozofski

fakultet u Splitu, Sveučilište u Splitu,

https://www.ffst.unist.hr/_download/repository/Vrste_pitanja_u_nastavi_knjizevnosti.pdf. Pristupljeno: 24.

veljače 2016. 5 U radu su analizirana pitanja koja se odnosne izravno na zastupljeni tekst, odnosno, nisu analizirana osobna

pitanja jer nisu izravno povezana s razumijevanjem i propitivanjem teksta. Osobna su pitanja u nastavi vaţna

zbog doţivljajne motivacije, no budući da za potrebe ovoga rada nisu relevantna, nisu dijelom analize. 6 Usp. Peko i Pintarić (1999, 115; prema: M. Zelina i Zelinova M., 1994; Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple,

C., II, 1998, 16), ali i Creactivity.hr, “Čemu nas podučavaju udţbeniciˮ, https://creactivity.hr/archives/800.

Pristupljeno: 24. veljače 2016.

http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=21838


2014./2015. Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Analizirani su udţbenici

za hrvatski jezik i knjiţevnost prema prema zadnjim promjenama od 13. srpnja 2016. godine.

U analizu nije uključena udţbenička graĎa za učenike s posebnim obrazovnim potrebama

(stjecanje naobrazbe po posebnom programu) te udţbenička graĎa za slijepe učenike. Popis

analizirane udţbeničke graĎe dan je u prilogu na kraju rada (Prilog 1).

Zastupljenost romana Ivane Brlić-Mažuranić u osnovnoškolskoj udžbeničkoj građi

za nastavu hrvatskoga jezika i književnosti

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za

osnovnu školu 2014./2015. Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske

analizirano je 57 osnovnoškolskih udţbenika za nastavu hrvatskoga jezik i knjiţevnosti.

Rezultati su prikazani Tablicom 1.

Tablica 1: Romani Ivane Brlić-Maţuranić u osnovnoškolskoj udţbeničkoj graĎi za

hrvatski jezik i knjiţevnost.

Razred Broj

propisanih

udžbenika

Zastupljenost romana Ivane Brlić-Mažuranić

1. 10 Ne

2. 8 Ne

3. 8 da (4 udţbenika):

- roman “Čudnovate zgode Šegrta Hlapićaˮ:

● čitanke (4):

1. Diana Zalar, Dijana Dvornik, Frano Petruša, “Kuća igrajuća:

čitanka za treći razred osnovne školeˮ,

2. Sandra Centner, AnĎelka Peko, Ana Pintarić, Lidija Bakota,

Valentina Majdenić, “Moja staza 3: čitanka s višemedijskim

nastavnim materijalima u trećem razredu osnovne školeˮ,

3. Vesna Marjanović, Andrea Škribulja, Marina Gabelica,

Renata Gredelj, “Hrvatski na dlanu 3: čitanka i udţbenik

hrvatskoga jezika za treći razred osnovne školeˮ,

4. Sonja Ivić, Marija Krmpotić-Dabor, “Zlatna vrata 3: udţbenik

hrvatskog jezika u 3. razredu osnovne školeˮ.

4. 8 ne

5. 5 ne

6. 6 ne

7. 6 ne

8. 6 ne

UKUPNO

UDŽBENIKA:

4




Iz tablice je uočljivo da je zastupljenost romana Ivane Brlić-Maţuranić u osnovnoškolskoj

udţbeničkoj graĎi za nastavu iz hrvatskoga jezika i knjiţevnosti iznimno niska. Od 57

analiziranih udţbenika autorica je promatranim tekstovima zastupljena u svega 4 udţbenika.

Vaţno je spomenuti da u svim osnovnoškolskim udţbenicima, s iznimkom onih za 3. razred,

nema niti jednoga ulomka iz romana. Dakle, kada su u pitanju autoričini romani, učenici se s

tekstovima Ivane Brlić-Maţuranić sreću tek u trećem razredu osnovne škole. Jedini roman

autorice koji je zastupljen u analiziranim udţbenicima jesu “Čudnovate zgode Šegrta Hlapićaˮ

koji je zastupljen u četirima udţbenicima. Roman “Jaša Dalmatin, potkralj Gudţerata” ne

pojavljuje se niti u jednoj udţbeničkoj jedinici. Analizom se moţe zaključiti da je

zastupljenost romana u osnovnoškolskim udţbenicima hrvatskoga jezika i knjiţevnosti

izuzetno niska, odnosno tek o uvjetnoj zastupljenosti moţe se govoriti isključivo na razini

romana “Čudnovate zgode šegrta Hlapićaˮ. Dakle, u svom osnovnoškolskom obrazovanju

učenici se kroz nastavu knjiţevnosti nemaju prilike podrobnije sresti s knjiţevnim korpusom

Ivane Brlić-Maţuranić.

Analiza udţbeničkih pitanja koja se odnose isključivo na razumijevanje teksta, pokazuje

da u nastavi hrvatskoga jezika i knjiţevnosti prevladavaju doslovna pitanja te da su pitanja

višega reda mnogo manje zastupljena. Rezultati su prikazani Tablicom 2.

Tablica 2: Udţbenička pitanja u nastavi hrvatskoga jezika i knjiţevnosti za osnovne

škole.

Razred

Zastupljena pitanja

1. -

2. -

3. -

4. N = 103 pitanja

doslovna = 53

analitička = 16

interpretacijska = 10

translacijska = 8

sintetička = 6

evaluacijska = 6

aplikacijska = 4

5. -

6. -

7. -

8. -

UKUPNO

PITANJA:

103

doslovna = 53

analitička = 16

interpretacijska = 10

translacijska = 8

sintetička = 6

evaluacijska = 6

aplikacijska = 4

Podatci iz gornje tablice pokazuju porazne podatke. Od ukupno 103 pitanja zastupljena u

analiziranoj udţbeničkoj graĎi 53 pitanja čine doslovna pitanja, odnosno pitanja najniţe

razine, što čini 51,46% od ukupnoga broja pitanja. Dakle, sve ostale vrste pitanja zajedno ne

čine niti polovicu od ukupnoga broja analiziranih pitanja. Analitičkih je pitanja zastupljeno

svega 15,53 posto (N=16). Interpretacijskih je pitanja ukupno 10, tj. 9,71 posto. Translacijskih

je pitanja svega 8, tj. 7,77 posto. Sintetičkih je i evaluacijskih pitanja po 6, što čini 5,83 posto

po pojedinoj skupini pitanja. Aplikacijska pitanja, najmanje zastupljena, čine svega 3,88 posto

(N=4) od ukupnoga broja pitanja. Iz navedenoga se moţe zaključiti da se roman “Čudnovate

zgode šegrta Hlapićaˮ Ivane Brlić-Maţuranić u osnovnoškolskoj udţbeničkoj graĎi za nastavu

iz hrvatskoga jezika i knjiţevnosti nedovoljno vrijednosno propituje s obzirom na postavljena

pitanja koja se tiču isključivo priloţenoga teksta. Sveukupnost analiziranih udţbeničkih

pitanja za nastavu iz hrvatskoga jezika i knjiţevnosti, a koja se odnose na romane Ivane Brlić-

Maţuranić, potvrĎuje prijašnja istraţivanja7 kojima se dokazuje da u nastavi prevladavaju

doslovna pitanja. Budući da su evaluacijska pitanja pitanja šeste razine prosuĎivanja koja

učenika usmjeravaju razumijevanju teksta i prema tome – novim informacijama i njihovoj

implementaciji u osobni sustasv vrijednosti, moţe se zaključiti da u osnovnoškolskoj

udţbeničkoj graĎi za nastavu hrvatskoga jezika i knjiţevnosti, a koja se odnosi na romane i

Ivane Brlić-Maţuranić, nedostaje vrijednosno propitivanje ulomaka koje bi razvijalo

doţivljajno-spoznajne (recepcijske) mogućnosti učenika.

Prema svemu navedenom moţe se zaključiti da s obzirom na zastupljenost romana Ivane

Brlić-Maţuranić u osvnoškolskoj udţbeničkoj graĎi za nastavu hrvatskoga jezika i

knjiţevnosti nedostaje odgojno-vrijednosnog propitivanja teksta koje bi moglo utjecati na

odgojni učinak knjiţevnosti u smislu oblikovanja vrijednosnoga sustava mladog čitatelja

(učenika). Prevladavajuća su udţbenička pitanja doslovna pitanja što upućuje na faktografski

usmjerenu nastavu. O štetnosti takve nastave i upozorenjima o njezinoj neučinkovitosti

upozorio je još Roland Barthes 1969.8 godine kada je na jednom od prvih kongresa o nastavi

knjiţevnosti odrţanom u Parizu upozorio da nastava “koja se zasniva na zbirci odlomaka s

pratećim sadrţajima i drugim podacima o tekstu i piscu iz učenika stvara tek nepismene

nečitatelje, a tako dobiveno školsko znanje o knjiţevnosti ne sluţi ničemu doli rješavanju

kriţaljki i kvizovaˮ. Ukoliko se pri korištenju čitanki u nastavi knjiţevnosti učenike zahtijeva

na uobičajenoj raščlambi, prosudbi i tumačenju, estetskim vrijednostima knjiţevnih ulomaka i

provjeravanju knjiţevnoteorijskih pojmova tada se ne moţe očekivati da će učenici “uistinu

iskazivati svoj doţivljajˮ o pročitanom, (Marušić, 2011, 81). Ista autorica navodi da knjige

mogu utjecati na oblikovanje identiteta, a osobito čitanke.9 Problematiku oblikovanja i

odgajanja knjiţevnim tekstovima postavlja u suvremene knjiţevnoteorijske okvire propitujući

općenitu svrhovitost knjiţevnosti, odnosno ne samo dječje knjiţevnosti. Polazeći od teze da je

sve napisano napisano s nekim ciljem autorica se referira na performativnu koncepciju

narativnoga teksta koja ne polazi od istinitosti i vjerodostojnosti pripovjednog teksta već

učinaka koje taj tekst proizvodi. Suvremena se knjiţevna teorija bavi pitanjima tvorbe

identiteta i identifikacije subjekata pri čemu se zaključuje da je identitet nestalna, fluidna

kategorija, neesencijalistička, promjenjiva i uvijek u nastajanju. U tom kontekstu i romani

Ivane Brlić-Maţuranić, koji obiluju odgojnim vrijednostima, zasigurno trebaju biti mnogo

zastupljeniji u suvremenoj udţbeničkoj graĎi jer se u pedagoškom smislu mogu ponuditi kao

poţeljan identifikacijski model mladom čitatelju. Naposljetku, budući da “kritičko mišljenje

pridonosi višim razinama usvojenosti obrazovnih sadrţaja što potiče učenike na osmišljavanje

7 Isto.

8 Usp. Roland Barthes (1971) Reflection on a Manual. Publications of Modern Language Association of

America, 112, str. 72-75. U: Meta Grosman (2004) “Novi odgojni potencijali suvremene knjiţevnosti za djecu u

21. stoljećuˮ, Knjiţevnost i odgoj, Zbornik, (priredila: Javor, Ranka), Zagreb: Knjiţnice grada Zagreba, str. 26-

37. 9 “Knjige mogu utjecati na oblikovanje identiteta. Posebno one koje nas upućuju na druge, one koje po definiciji

trebaju sadrţavati vrijedne tekstove. Osobito čitanke. Knjige su učinkovito sredstvo nacionalnoga odgoja, kao

što mogu biti i sredstvo indoktrinacijeˮ, (Marušić, 2011, 76).

vlastitih primjera i interpretaciju sadrţaja poučavanja vlastitim riječima, a ne isključivo

njegovu reprodukcijuˮ i udţbenička pitanja u nastavi hrvatskoga jezika i knjiţevnosti kada su

u pitanju analizirana knjiţevna djela Ivane Brlić-Maţuranić, ali i općenito, trebala bi u mnogo

zastupljenijoj mjeri biti ona višega reda. Učenici će tako razvijati vještine kritičkoga mišljenja

te uviĎati dublje slojeve knjiţevnoga teksta koji su više od puke faktografije.

Literatura

1. Biti, Vladimir (2000) Pojmovnik suvremene knjiţevne teorije, Zagreb: Matica

hrvatska.

2. Bjelanović Dijanić, Ţeljka (2012) “Neke metode za razvoj kritičkog mišljenja učenika

po ERR sustavuˮ, Metodički ogledi, 19 (2012) 1, str. 163-179.

3. Brešić, Vinko (ur.) (2010) “Sabrana djela Ivane Brlić-Maţuranićˮ, Jaša Dalmatin,

potkralj Gudţerata, Slavonski Brod: Ogranak Matice hrvatske, str. 247-483.

4. Brešić, Vinko (2014) (priredio) Ivana Brlić-Maţuranić: Čudnovate zgode šegrta

Hlapića: pripovjest za malu djecu. Šest konaka šegrta Hlapića: igrokaz za djecu,

Zagreb: Večernji list – Matica hrvatska.

5. Buchberger, Iva, Bolčević, Valentina, Kovač Vesna (2017) “Kritičko mišljenje u

obrazovanju: dosadašnji doprinosi i otvoreni smjerovi”, Metodički ogledi, 24, 1, str.

109-129.

6. Creactivity.hr, “Čemu nas podučavaju udţbeniciˮ, https://creactivity.hr/archives/800.

Pristupljeno: 24. veljače 2016.

7. Culler, Jonathan (2001) Knjiţevna teorija: Vrlo kratak uvod, Zagreb: AGM.

8. Hranjec, Stjepan (2004a) “Knjiţevnost bez pouke?ˮ, (priredila: Javor, Ranka)

Knjiţevnost i odgoj: Zbornik, Zagreb, 29. travnja 2003., Knjiţnice grada Zagreba, str.

11-18.

9. Hranjec, Stjepan (2004b) “Razine divergencije izmeĎu modernosti i pouke u dječjoj

knjiţevnostiˮ, Ţivot i škola: Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, L(12),

str. 7-15.

10. Lovrenčić, Sanja (2004) “O knjigama i odgojuˮ, (priredila: Ranka, Javor) Knjiţevnost

i odgoj: Zbornik, Zagreb, 29. travnja 2003., Knjiţnice grada Zagreba, str. 7-10.

11. Marušić, Patricia (2011) “Vrjednovanje knjiţevnih tekstova u suvremenim

osnovnoškolskim čitankama (teorijski okvir za vrjednovanje čitanki)ˮ, Dijete i jezik

danas – Dijete i tekst, Zbornik radova s meĎunarodnoga znanstvenoga skupa, Osijek:

Učiteljski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, str. 71-85.

12. Mikanović, Brane (2013) “Vrednosne orijentacije učenika osnovne škole u slobodnom

vremenuˮ, Istraţivanja, br. 4., str. 53-69.

13. Mesihović, Salmedin (2015) ORBIS ROMANVS: Udţbenik za historiju klasične

rimske civilizacije, Sarajevo. Elektroničko izdanje.

14. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, “Katalog obveznih

udţbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za osnovnu školu

2014./2015.ˮ, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13199&sec=3625. Pristupljeno:

3. kolovoza 2016.

15. Peko, AnĎelka i Pintarić, Ana (1999) Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek:

Pedagoški fakultet, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

16. Peternai Andrić, Kristina (2005) Učinci knjiţevnosti: Performativna koncepcija

pripovjednog teksta, Zagreb: Disput.

17. Roland Barthes (1971) Reflection on a Manual. Publications of Modern Language

Association of America, 112, str. 72-75. U: Meta Grosman (2004) “Novi odgojni

potencijali suvremene knjiţevnosti za djecu u 21. stoljećuˮ, Knjiţevnost i odgoj,

Zbornik, (priredila: Javor, Ranka), Zagreb: Knjiţnice grada Zagreba, str. 26-37.

18. “Vrste pitanja u nastavi knjiţevnostiˮ, Filozofski fakultet u Splitu, Sveučilište u Splitu,

https://www.ffst.unist.hr/_download/repository/Vrste_pitanja_u_nastavi_knjizevnosti.

pdf. Pristupljeno: 24. veljače 2016.




PRILOG 1. Popis analiziranih osnovnoškolskih udţbenika za nastavu hrvatskoga jezika i

knjiţevnosti za školsku godinu 2014./2015.

1. Pavličević-Franić, Dunja, Velički, Vladimira, Zalar, Diana, Domišljanović, Vlatka

(2015) Čitam i pišem: hrvatska početnica – udţbenik za prvi razred osnovne škole –

tiskana slova, Zagreb: Alfa.

2. Pavličević-Franić, Dunja, Velički, Vladimira, Zalar, Diana, Domišljanović, Vlatka

(2015) Čitam i pišem: hrvatska početnica – udţbenik za prvi razred osnovne škole –

pisana slova, Zagreb: Alfa.

3. Budinski, Vesna, Diković, Marina, Ivančić, Gordana, Veronek Germandik, Saša (2008)

P kao početnica: početnica za prvi razred osnovne škole, (1. dio, za učenje tiskanih slova),

Zagreb: Profil.

4. Budinski, Vesna, Diković, Marina, Ivančić, Gordana, Veronek Germandik, Saša (2008)

P kao početnica: početnica za prvi razred osnovne škole, (2. dio, za učenje pisanih slova),

Zagreb: Profil.

5. Marjanović, Vesna, Škribulja, Andrea, Gabelica, Marina, Gredelj Renata (2014)

Početnica slova na dlanu: početnica za prvi razred osnovne škole, 1. dio, za učenje

tiskanih slova, Zagreb: Profil.

6. Marjanović, Vesna, Škribulja, Andrea, Gabelica, Marina, Gredelj Renata (2014)

Početnica slova na dlanu: početnica za prvi razred osnovne škole, 2. dio, za učenje pisanih

slova, Zagreb: Profil.

7. Ivić, Sonja, Krmpotić-Dabo, Marija (2014) Pčelica početnica – I. dio: za 1. razred

osnovne škole + slovarica, Zagreb: Školska knjiga.

8. Ivić, Sonja, Krmpotić-Dabo, Marija (2014) Pčelica početnica – II. dio: za 1. razred

osnovne škole + listići, Zagreb: Školska knjiga.

9. Zokić, Terezija, Vladušić, Benita (2014) Slovo po slovo 1: početnica u prvom

polugodištu – tiskana slova, Zagreb: Školska knjiga.

10. Zokić, Terezija, Vladušić, Benita (2014) Slovo po slovo 1: početnica s višemedijskim

nastavnim materijalima u drugom polugodištu – pisana slova, Zagreb: Školska knjiga.

11. Zalar, Diana, Dvornik, Dijana, Petruša, Frano (2009) Kuća svemoguća: čitanka za

drugi razred osnovne škole, Zagreb: Profil.

12. Budinski, Vesna, Franjčec, Katarina, Zelenika Šimić, Marijana, Lukas, Ivana (2009)

Od slova do snova 2: čitanka za drugi razred osnovne škole, Zagreb: Profil.

13. Centner, Sandra, Peko, AnĎelka, Pintarić, Ana, Bakota, Lidija, Majdenić, Valentina

(2014) Moja staza 2: čitanka s višemedijskim nastavnim materijalima u drugom razredu

osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.

14. Teţak, Dubravka, Polak, Sanja, Cindrić, Darko (2015) Cvrkut riječi: čitanka i jezični

udţbenik za drugi razred osnovne škole, Zagreb: Alfa.

15. Marjanović, Vesna, Škribulja, Andrea, Gabelica, Marina, Gredelj, Renata (2014)

Hrvatski na dlanu 2: čitanka i udţbenik hrvatskoga jezika za drugi razred osnovne škole,

Zagreb: Profil.

16. Ivić, Sonja, Krmpotić-Dabo, Marija (2014) Zlatna vrata 2: integrirani udţbenik za

nastavu hrvatskog jezika i knjiţevnosti u 2. razredu osnovne škole, Zagreb: Školska

knjiga.

17. Zokić, Terezija, Vladušić, Benita (2014) Slovo po slovo 2 – 1. polugodište: integrirani

radni udţbenik hrvatskog jezika i knjiţevnosti s višemedijskim nastavnim materijalima u

drugom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.


radni udţbenik hrvatskog jezika i knjiţevnosti u drugom razredu osnovne škole, Zagreb:

Školska knjiga.

19. Zalar, Diana, Dvornik, Dijana, Petruša, Frano (2010) Kuća igrajuća: čitanka za treći

razred osnovne škole, Zagreb: Alfa.

20. Budinski, Vesna, Franjčec, Katarina, Veronek Germadnik, Saša, Zelenika Šimić,

Marijana, Lukas, Ivana (2009) Od slova do snova 3: čitanka za treći razred osnovne škole,

Zagreb: Profil.


(2014) Moja staza 3: čitanka s višemedijskim nastavnim materijalima u trećem razredu


22. Teţak, Dubravka, Polak, Sanja (2014) Carstvo riječi: čitanka i jezični udţbenik za

treći razred osnovne škole, Zagreb: Alfa.


Hrvatski na dlanu 3: čitanka i udţbenik hrvatskoga jezika za treći razred osnovne škole,

Zagreb: Profil.

24. Ivić, Sonja, Krmpotić-Dabo, Marija (2015) Zlatna vrata 3: udţbenik hrvatskog jezika u

3. razredu osnovne škole: čitanka s pravopisom i gramatikom, Zagreb: Školska knjiga.



trećem razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.


radni udţbenik hrvatskog jezika i knjiţevnosti u trećem razredu osnovne škole, Zagreb:

Školska knjiga.

27. Zalar, Diana, Dvornik, Dijana, Petruša, Frano (2010) Kuća putujuća: čitanka za četvrti

razred osnovne škole, Zagreb: Alfa.

28. Budinski, Vesna, Franjčec, Katarina, Veronek Germadnik, Saša, Zelenika Šimić,

Marijana, Lukas, Ivana (2009) Od slova do snova 4: čitanka za četvrti razred osnovne

škole, Zagreb: Profil.


(2014) Moja staza 4: čitanka s višemedijskim nastavnim materijalima u četvrtom razredu


30. Teţak, Dubravka, Polak, Sanja, Cindrić, Darko (2012) Čarolija riječi: čitanka i jezični

udţbenik za četvrti razred osnovne škole, Zagreb: Alfa.


Hrvatski na dlanu 4: čitanka i udţbenik hrvatskoga jezika za četvrti razred osnovne škole,

Zagreb: Profil.

32. Ivić, Sonja, Krmpotić-Dabo, Marija (2013) Zlatna vrata 4: udţbenik hrvatskog jezika u

4. razredu osnovne škole: čitanka s pravopisom i gramatikom, Zagreb: Školska knjiga.



četvrtom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.


radni udţbenik hrvatskog jezika i knjiţevnosti u četvrtom razredu osnovne škole, Zagreb:

Školska knjiga.

35. Babić, Nada, Golem, Dinka (2014) Zvijezda jutarnja 5: čitanka iz hrvatskoga jezika za

5. razred osnovne škole, Zagreb: Alfa.

36. Levak, Julijana, Močibob, Iva, Sandalić, Jasmina, Skopljak Barić, Irena (2014)

Ljubičasta čitanka: čitanka za peti razred osnovne škole, Zagreb: Profil.

37. Šojat, Anita (2014) Snaga riječi 5: hrvatska čitanka s višemedijskim nastavnim

materijalima u petom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.

38. Franić-Glamuzina, Lada, Grbaš Jakšić, Dijana, Matijašić, Igor, Peić, Irena, Randić

ĐorĎević, Ina, Ţic, Milena, Katalinić, Zrinka, Motik, Marica, Rimac, Maša, Sušac, Senka,

Haukka, Emilia (2014) Kocka vedrine 5 – 1. dio: integrirani udţbenik hrvatskog jezika i

knjiţevnosti s višemedijskim nastavnim materijalima u petom razredu osnovne škole,

Zagreb: Školska knjiga.

39. Franić-Glamuzina, Lada, Grbaš Jakšić, Dijana, Matijašić, Igor, Peić, Irena, Randić

ĐorĎević, Ina, Ţic, Milena, Katalinić, Zrinka, Motik, Marica, Rimac, Maša, Sušac, Senka,

Haukka, Emilia (2014) Kocka vedrine 5 – 2. dio: integrirani udţbenik hrvatskog jezika i

knjiţevnosti s višemedijskim nastavnim materijalima u petom razredu osnovne škole,




41. Beţen, Ante, Jambrec, Olga (2009) Hrvatska čitanka: za 6. razred osnvone škole,

Zagreb: Ljevak.

42. Levak, Julijana, Močibob, Iva, Sandalić, Jasmina, Skopljak Barić, Irena (2014) Zelena

čitanka: čitanka za šesti razred osnovne škole, Zagreb: Profil.


materijalima u šestom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.

44. Franić-Glamuzina, Grbaš Jakšić, Dijana, Matijašić, Igor, Peić, Irena, Randić ĐorĎević,

Ina, Ţic, Milena, Katalinić, Zrinka, Motik, Marica, Rimac, Maša, Sušac, Senka, Haukka,

Emilia (2014) Kocka vedrine 6 – 1. dio: integrirani udţbenik hrvatskog jezika i

knjiţevnosti s višemedijskim nastavnim materijalima u šestom razredu osnovne škole,


45. Franić-Glamuzina, Grbaš Jakšić, Dijana, Matijašić, Igor, Peić, Irena, Randić ĐorĎević,

Ina, Ţic, Milena, Katalinić, Zrinka, Motik, Marica, Rimac, Maša, Sušac, Senka, Haukka,

Emilia (2014) Kocka vedrine 6 – 2. dio: integrirani udţbenik hrvatskog jezika i

knjiţevnosti s višemedijskim nastavnim materijalima u šestom razredu osnovne škole,




47. Beţen, Ante, Jambrec, Olga (2014) Hrvatska čitanka: za 7. razred osnovne škole,

Zagreb: Ljevak.

48. Levak, Julijana, Močibob, Iva, Sandalić, Jasmina, Skopljak Barić, Irena (2014) Modra

čitanka: čitanka za sedmi razred osnovne škole, Zagreb: Profil.


materijalima u sedmom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.

50. Motik, Marica, Katalinić, Zrinka, Rimac, Maša, Sušac, Senka, Haukka, Emilia (2014)

Kocka vedrine 7 – 1. dio: integrirani udţbenik hrvatskog jezika i knjiţevnosti s

višemedijskim nastavnim materijalima u sedmom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska

knjiga.

51. Motik, Marica, Katalinić, Zrinka, Rimac, Maša, Sušac, Senka, Haukka, Emilia (2014)

Kocka vedrine 7 – 2. dio: integrirani udţbenik hrvatskog jezika i knjiţevnosti s

višemedijskim nastavnim materijalima u sedmom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska

knjiga.



53. Beţen, Ante, Jambrec, Olga (2014) Hrvatska čitanka: za 8. razred osnovne škole,

Zagreb: Ljevak.

54. Levak, Julijana, Močibob, Iva, Sandalić, Jasmina, Skopljak Barić, Irena (2014)

Narančasta čitanka: čitanka za osmi razred osnovne škole, Zagreb: Profil.


materijalima u osmom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.

56. Jurić Stanković, Nataša, Šimić, Davor, Šodan, Andres, Haukka, Emilia (2014) Kocka

vedrine 8 – 1. dio: integrirani udţbenik hrvatskog jezika i knjiţevnosti s višemedijskim

nastavnim materijalima u osmom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.

57. Jurić Stanković, Nataša, Šimić, Davor, Šodan, Andres, Haukka, Emilia (2014) Kocka

vedrine 8 – 2. dio: integrirani udţbenik hrvatskog jezika i knjiţevnosti s višemedijskim

nastavnim materijalima u osmom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.

odgojne vrijednosti u romanima ivane brlić mažuranić: udžbenička · *odgojne vrijednosti u...

Documents