}od. V. Šibenik, u sriedu 28. srpnja 1909.

RVATSKA RIEC Šibeniku.

Izlazi sriedom i sxxbotom Uredništvo, uprava i Tiskara lista nalazi s e u ulici Bazilike, sv . Jakova. — Oglasi tiskaju s e po 12 para petit redak ili p o p o g o d b i . — Priobćena pisma i zahvale tiskaju s e p o 20 para po petit redkir. — Nefrahkrrana

p i sma ne primajuse. — Rukopis i s e ne vraćaju.

1.1 I M i

P o s l o v n i broj Pr VI. 3 y 9i

' A V E L I Č A N S T V A K R A L J A

K ^ J B f t J f r J & S k D r i a v"° 8 0 đ v i e U v a " S U D I O J E :

D i » J L S ? d r 2 a i d v a i u h M o m a k a č lanka p o d n a s l o v o m

Pol i t ičk. k o m e s a r ' o d riječi „Pol i t ička ju oblas t« do

; ' 2 l ° " > k » . d o . J i l e { i " J t 0 ć e o n ^ do „ N e p o znatih in tenc i ja ; uvrštenih na II strani 1 s tupcu Časopisa """KS ^ f f ^ 3 » ^ j e l o d a n j e n a u Seniku^E

• 8 r p n i a .LS- t i s k o m „Hrvatske tiskare" p o d o d g o v o r -vidjeneilft 3wV°zP a

D r e Z g e > s a f i n > a v a P o s t u p a k pred-II. Potvrdjuje s e obavl jena zapljena,

č lanka a n * u , ' e s e d a , i n e r a z P ° s t r a n j i v a n j e zaplje-

i - „ i h l^-?*. e dL ,i i e

se, " n i a t e n J e »apljenjenih primjeraka LVih ° 1 ' h , 5 t 0 b l s , e 1 0 5 m ° g u zapljeniti , te rastavljenje

d o t i č n o g t i s k o v n o g s l o g a i r e d o v i t o obje lodanjenje presude

R A Z L O Z I .

G o r i n a v e d e n i č lanak sadržaje sva obi l ježja Dre­ka predv idjena u § . 300 K. Z.

J2i e m iL t 0 Si £ § § - . 3 6 > 37 zak. o š tampi . 485 48$ 493. K. P. i zda la je gornja osuda

C. K. Okružno Sudi š te o d i o VI

Š I B E N I K 24. Srpnja 1009.

Ja uztuk đušmanske drzkosti. Kad se g o d bilo u jednom bilo u drugom

:ojem dielu naše domov ine ukaže n a r o d n a sviest, hoće da se našem narodu dadu ona prava , g a idu, da ne b u d e uviek podćinjen sili i

omovolj i njekih povlaš tenika , o n d a se odmah prijatelji našeg imena i jezika uzplahire, naježe,

a u p r a v o pob ie sne jer ne mogu da trpe, s e na rod bndi , kad narod d o jućer u spa -i med jusobno raztrojen, diže ruku i traži

nagom svoje p robud jene sviesti da pres tane jegovo zlostavljanje i zapostavljanje.

Ovakav se slučaj zbiva uprav sada u Trstu, skoro za tršćanskih izbora udruženi Slovenci,

i Srbi preneraz iše talijansku g o s p o d u na t r šćanskoj , koja je mislila, da će uviek

moći nesme tano gospodar i t i i Slavene gnjaviti. Slaveni se digoše , a Talijani pobjesniše . Sada talijanski listovi u Trs tu najavljuju bojkot Sla-

sa s t rane Tal i jana ; hoće naime da Talijanci prakinu s a Slavenima svaki obr tn i , t rgovački i

odnoša j , kako da Slavene s amo oštete . T a -janske t r šćanske novine u svojoj pustoj s la-

idu tako da leko , da t ršćanskom g rad ­om magis t ra tu upeljuju, neka osnuje veliku •adsku praonicu , e da se Slovenkinjama okolice

Trsta oduzme ta dosadan ja velika i unosna za-a d a ; upeljuju suviše , d a se nitko od Talijana

smije služiti kod S l a v e n a ; iz s lavenskog p r e d -Barkovlja ne smije ni jedan Talijan na­

zivat i kruh i mlieko, te se konačno mora sva slavenska s lužinčad odpust i t i .

O v a k o v o upeljivanje, vidi se očitu, p o -iz same biesne tal i jomanske mržnje prama

što je u o b ć e s lavensko, a poš to je ta rja • silna, p o š t o izvire iz st raha pred na­

predovanjem Slavena u Trstu, nema sumnje, da će poziv tršćanskih talijanskih novina, ako ne u p o d p u n o m obsegii, a ono ipak u dobrom dielu Trs ta naći odziva.

O uspjehu ovog bojkota moći će. se g o ­voriti do koje vrieme, ali ono o čem se već danas može govoriti , puno je 2a nas važnije nego li sve, što Talijani u obće poduzmu proti nama. Oni mogu navješćivati Hrvatima, Sloven­cima bojkot u Trstu, mogu ga Hrvatima sa­mim naviestiti i u Zadru — pa dosta , jer su tu samo oni koncetrirani. Ali ova njihova s re­dišta okružena su p o d p u n o našim narodnim elementom, ne samo, nego naš narodni eleme-nat upravo njih guši, jer se proteže od njih preko cielih zemalja i pokrajina, od kojih ta središta živu, bez kojih bi prestala biti ono, što danas jesu.

Ako dakle Talijani ozbiljno misle izvesti, š to su naumili, ako su zbilja dobacili ovim najavljenim bojkotom rukavicu Slavenima, onda oni mogu, dapače moraju nadat se, da će nji­hov ovaj klin naš narod odbiti, ali drugim, da ­leko jačim klinom. Bojkot Talijana sa strane Slavena hrvatskog Primorja, sa strane hrvatskog naroda u Istri i Dalmaciji bio bi bez sumnje kobniji, jer bi Talijanima jednos tavno onemo­gućio obstanak. Dobro opaža, pišući o ovom istom predmetu zagrebačka „Hrvatska 1 4 : „ B o j ­kot Talijana sa strane Slavena bio bi obće na ravi, te bi se protegnuo i na ostale slavenske zemlje monarhije, jer bi ove učinile ovu stvar obćim slavenskim pitanjem, te bi bojkotovavši Trst , naručivale kolonijalnu robu ili iz Rieke ili iz Hamburga . Neka se dakle Talijani ne igraju vatrom, koja bi im mogla ofuriti prste."

Ovakove su prietnje i mjere mogli Tali­janci poduzimati u njeko doba, u stara ona doba , kad je Slaven u monarhiji bio kao rob tlačen i gušen, ali danas to ne ide. Danas se on budi i jak je, a možda je najjači baš tu, gdje žive uz takove svoje dušmane , koji su ga kroz vje­kove izrabljivali i nastojali uništiti. Bila su doba , kad je Talijan i u Dalmaciji gospodar io , a s a d a kad je narodna sviest svud prodrla, stjeran je Talijan u kute nekih gradova i va­rošica. Dalmacija je pročišćena, a u Istri se za tim takodjer ide sve do predgradja Rieke.

Svuda dakle unaokolo imadu Talijani be ­d e m e podignute od Slavena, preko kojih ne mogu više da se spruže. Neka na te bedeme ludo na nasrću, jer se sa njih može da izaspe na njih p o d p u n o uništenje. Neka ne draže, neka ne izazivlju, već neka kao pametni — ako jesu — nastoje prilagoditi se okolnostima, koje se silom prirodnih zakona mienjaju i neka živu onako, kako Hrvat n e i z a z v a n žive svugdje u miru i u nikoga ne dira.

Ako to ne shvaćaju, ako Talijani baš hoće da tjeraju mak na konac, onda neka se sutra ne tuže, ako Im Slaven uzvrati šilo za ognjilo.

Medjutim već danas na ovo najnovije njihovo izazivanje u Trstu u svakom Hrvatu

mora da plane, na ovu najnoviju dušmansku drzkost mora da se uzbuni sve, što ćuti hrvat­ski, svak u obće tko je Slaven; mora da već. jednom svakome našem čovjeku dozlogrdi i da sili i bezobrazluku suprotstavi takodjer silu, slogu svih svojih narodnih snaga, e da već jednom prestanu ovi insult i!

A odupriet se možemo i moramo. P rovede li oholi Talijanac u Trstu išta od onoga, čim se zaprietio, neka mu se odgovori širom na­roda našega kako zaslužuje, neka Talijan, gdje se god našao oćuti moć hrvatske, u obće sla­venske odmazde. Složni svi proti njemu toliko smo jaki, da bi ga već u prva 24 sata prošla volja ratovati s nama.

Svaki dan eto uvidjamo sve to više po­trebu ujedinjenja naših narodnih snaga. Prietnja iz Trsta najnoviji je dokaz te potre! e. I vrieme je više, da prestanu medju nama trvenja za sitnice, s tranačka nadmetanja i slično. Kad se pokažemo svi tu kao jedna cjelina, kao jedna gromada , koja se ne da ničim pomaknuti , kao jedan tabor, koji je sav u isti čas spravan skočit se i suzbiti prvog nasrtnika, kad dušmani naši vide, da ne mogu više računati na naše razdore, na naše mizerije, onda će nas i štovati , onda se ne će ni usuditi, da nas po draže, da nas izazovu.

Složna nam se hoće dakle rada, hoće nam se okupljanja i sviesti, da ne nasjedamo ne ­prijateljima. T o više vriedi od svih prosvjeda, od svih simpatija, od svih naših nazdravica i prigodnih junačenja.

Narodne borbe koliko su težke, toliko su i ozbiljne. U tim borbam pobjedjuju samo oni narodi, koji su opasani slogom, uztrajnošću i nezavisnošću. T o g a mora da bude i kod nas, a onda se ne bojmo. — dis. —

Dobro nam stoji. U svoje doba i mi smo rekli našu o zem-

Ijištno veresijskom zavodu, te smo zaželili, da bi ovaj zavod bio uprav ono, što mora biti, a ne da se izvrne u ono, što ne smije biti i što se kosi s karakterom naše zemlje. Nismo nikada rekli, da u ovom zavodu ima nereda, a jesmo poža­lili, što se pitanja zajma zazvlači i ciepidlači do skrajnjih granica, da više puta ozlovolji zajmo-tražioca, te povuče molbu i pade ponovno u žvale kamatnika sa novim pogoršenim poslje­dicama.

Od kada je u Zadru obavljen proces p ro ­tiv L Vrdoljaka, š tampa u pokrajini ustala je bilo direkte, bilo inderekte da udari na ovaj zavod. Ova pisanija u nama nije pobudila ništa nova, nije odkrila ništa što mi znali nismo, a jest samo to, da možemo mirne duše reći, da kad se svinja najela, onda je izvrnula iavaduru.

Ako ima itko pravo da podiže prigovore protiv vjeresijskom zavodu u Zadru, to ne imaju za pravo gospoda talijanska u obće a ona za­darska napose . Prije osmica vjeresijskog zavoda Zadar je napredovao u gradji kuća recimo s u -

razmjerno kao svaki drugi grad u našoj zemlji, a od kada se je osnovao zavod, Zadar u gra­dji kuća napreduje orijaškim korakom tako, da nadmašuje u obće uzeto sve skupa gradove zem­lje. Kad uzmemo, da u Zadru ne ima velike industrije, ne ima trgovačkih poduzeća lasno je pojmiti kako je veresijski zavod u nedalekoj budućnost i stavio ua rizik pokrajničke kapitale, a bacio nazad za još dugo vremena pitanje, da se izpuni želja sveukupnog našeg naroda, da se sielo vladinih ureda i zemaljski odbor prenese u centrum zemlje.

Na samu viest, da će se vojna uprava prenieti iz Zadra u Šibenik i Dubrovnik, graknuo je cio Zadar sa svojim umiljatim molbama, jer da će, ako se "to zbude propast i financialno. Mi kažemo, da kad su po sriedi vojnički ra zlozi, da molba nema i da će vojna uprava Zadar ostaviti. A tada ? Nećemo reći, da će novci, koje je veresij-ski zavod dao za gradju kuća u Zadru propasti , ali će barem prama zavodu jamčevina pasti , a da pak nepadne sa 'sma, mi smo u interesu pokrajinskih financa us 'Iovani, da uzdržimo Zadar onakov kakav je i da svojim novcima hranimo vižlad, koja mjesto harnosću odvraća nam sramotom i porugom ciele zemlje.

Veresijski zavod do d a n a s nije polučio svoj cilj, a nije s toga, jer je pogrieška bila, što je bio osnovati u Zadru, a svi smo složni u tome da Zadar nije za ovakove ustanove.

Da je naš „Zadružni Savez" u Zadru-, zar bi se bio mogao podičiti ovim svojim r a d o m i napredkom ? Ne doisto. Hoćemo li, da nam jedna hrvatska-ekonomna ustanova p ropadne , osnujmo je u Zadru. Ne boj se, njezin viek je kratak. Ovim nećemo, da diramo u rodolju­blje Zadarskih Hrvata ni u njihovu poi r tvovnos t , već ovim smjeramo na one ustanove, koje to ­bože u korist zemlje podiže država, ili pokra ­jina, pošto ove vlasti ne vide pred sobom pokrajinu, već Zadar, njegovu obalu i široku ulicu. Mi više puta kličemo i p i š e m o : otudjeni Z a d a r ! ! ! a tako uprav i -jest. Većina naših ljudi u Zadru izgube rodoljubjje i zaborave da su u hrvatskoj zemlji.

Članak, koga je napisao „Risorgimento" u svom zadnjem broju proti veresijskom zavodu, gadan je, jer odaje pukom nezahvalnošću. Dok mi dajemo veresijskom zavodu p r o c i e n j e n z e -mljištni posjed od 52.000 K, a na isti nam se nudi 5.000 K, dotle u Zadru na samih 150.m-zemljišta za gradju daje se zaiskana svota o d 25.000 K. Ovo je grdna nepravda, a sa strane „Risorgimento" još grdnija nezahvalnost . Da, ovog zadarskog gosu mi razumimo. On hoće, da pred vanjskim svietom prikaže, kako na štetu talijanske bagre u našoj zemlji se upravlja i gospodar i , dok naprotiv stoji, da je naš hrvatski živalj zapostavljen i da sve ono što bi moralo ići u njegovu korist, ide u onu našeg dušma-nina i ako u kući — talijanca. —

Da uprava zavoda, a i Z. O. u napred stane na kraj ovakovim poniženjima za našu

printfniii za ribara. 1 ako se naše morske blatne lagune ni po

t̂>rn p ros to ru , ni p o svojoj važnosti ne mogu Icmiti sa onima u okolici mletačkoj , — one su » k sasvim tim vrlo znameni te za naše ribar | ro , a kad bi bile raci jonalno uredjene, kad ne i bile ovako g r d n o zapuš tene , mogli b ismo lati od njih kud i kamo veću korist, nego li je mas imamo.

Najznamenitije lagune u Austriji nalaze s e i onom* važnome oha lnome luku, š to s e pruža

J s jevernog kraja t r š ćanskog zaljeva, pak sve ©kolo do granica kraljevine Italije.

U o n o m e arcipelagu mnogobro jn ih otočića, Ićinom prž inas te naravi , podigla se nekad b o ­la Aquileja, d a n a s G r a đ o , mjesto od kakovih 11 hiljade s tanovnika , koji su se već inom do tzad malo g o d i n a bavili p roda jom pržine, k6 t> se bave naši Zablaćani . Danas , p o d p o r o m

•JBtr i janskog r ibarskog družtva u Trs tu , ovi su stanovnici većini dielom zapustili vadjenjt pjim*, a posveti l i su se lagunskom ribarenju, tako, da G r a đ o na strani Austrije p o d u p r t od

uftva *to g a go re s p o m e n u s m o , i s tanovn.c .

oko baretina Comacchia sačinjavaju dvie tačke, oko kojih se vrti svekoliko lagunsko ribarenje na austrijanskoj i talijanskoj strani Jadrana.

Revnost talijanske vlade oko podizanja i uiedjivanja svojih laguna u okolici Mletaka po ­takla je i našu, da se odazove po t rebama za puš tenog ribarenja u lagunama.

1 ako su uredjenjem ovih laguna naši ri­bari dos ta pretrpjeli, ipak možemo reći, da no­vac uložen nije ipak uzalud po t rošen , te je nade, da će sada ona g o s p o d a , koja su se toliko za­uzimala za uredjenje ribanja u lagunama oko Grada, svratiti svoju pozornos t u prvem redu i na lagune u našoj Neretvi, Morinjama, Prokljanu, Dubrovačkoj i Zadarskoj okolici, a da ne s p o ­minjem nekad glasovite ribnjake (danas lagune) u okolici Trogirskoj .

Spominjem u prvom redu ove predjele, jer baš na njima i u njima slučile su se intimne sveze, š to postoje izmedju bilinskog i životinj­skoga svieta, o kojima ovisi uspjeh lagunskog ribanja.

Dok je po drugim lagunama, a osobito po onim u susjednoj mletačkoj, red tako uzoran, da se kazni s t rogom kaznom svaki onaj, koji p re ­

krši i najmanju postojeću odredbu, dotle kod nas ne samo što su lagune skroz i skroz pri­mitivne i zapuštene, da li u njima, ko u ribljem leglu, svagdano hara i uništava nesretna dina­mita. U ovom čini izuzetak liepo uredjeni rib­njak braće Papi u Rieci kraj Dubrovnika.

Za racijonalno lagunsko ribanje u obće kod nas se još ne zna, dapače se mnogi i čude, kad se o tome govori .

Po tanko opisivati, kako su prave lagune uredjene, ne mogu, jer bi me to daleko zavelo One, koji bi se želili ovomn posvetiti, upozoru-jemo na najljepše djelo te vrsti, na knjigu prof. ing. S. Rublo «Piscicultura marina, stima delle coltivazioni in acqua salsa. Padova stabilimento Prosperini 1891.

XX. N j e g u j m o n a š e m o r e 1

Od kada je naš klin prvi udario u tielo naše Promine za kopanje uglja, od tada se je nesretni običaj ubo stva riba dinamitom uvukao na žalost u Dalmaciju te ga danas rabe ribari i ne ribari.

Koliko je ovaj način lova pogibeljan i po samog dinamitara, dokazuju nam oni mnogi ne­

sretnici, koji bez ruku hodaju, kao i oni, koji su u času eksplozije na čas usmrćeni bili.

Ali, uza svu pogibelj , dinamitara ima mnogo . Ne znaju jadni, i ako za čas dobiju koju krunu, da dinamitom haraju more i da ne će s vreme­nom imati š to ubijati.

Koliko je ribanje dinamitom štetno za sve­ukupno naše r ibarstvo, mogu nam kazati sami ribari, a i pus toš naših rieka i jezera, te pi to­mih zatona i p rodora najbolje dokazuje ono zlo, što ga dinamita počinja.

Ne štedi ona nijednu vrst riba, ni raka, ni dupina, ni morskog psa. Od najmanje do naj­veće sve ubija.

Ako ćemo dakle štititi r ibarstvo, najprvi je zahtjev naravni, da iz mora uklonimo dinamitu, da dinamitaru zapriečimo njegov štetni zanat.

To se postizava kaznom i onemogućujuć prodaju ribe ubijene dinamitom.

Š<o se tiče kazne, za to treba da se br i -gaju pozvane vlasti, čiji nadzor trebalo bi da bude što strožiji, jer dotičnik, koji nosi u z a ' S e dinamit, postaje pogibeljan za sebe i drugoga, te za to mora biti kažnjen, pa sve i kad bi s r

zemlju mi ne tražimo mnogo, već samo to, da zavod bude ono što je u istinu morao biti, a . to je zemljištni.

Mi prevaljuljemo težku gospodarsku krizu, narod nam trebuje novaca za obnovu vinograda, a vinogradari će uzdržati pokrajinske finance, a neće p o d n i p o š t o zadarska gospoda sa svojim palacinama, kojima p o d p o m a ž u one te se protiv ciele zemlje bore , a š to veoma d o b r o stoji onima,' koji im u ime zemlje novac daju, da ne samo njih nego i nas s istim tuku po glavi. Reći ćemo još dvie drugi put.

Političke viesti. iz „ S l a v e n s k e Jednote" . Pouzdanici ak-

cionih s t ranaka „Slovenske Jednote" održali su konferenciju, u kojoj se je konsta tovalo , da je odlučni izstup stranaka proti kabinetu našao posvemašnje odobravanje kod češkog i s loven­skog naroda. Konstatovalo se i to, da nije uspjelo uzdrmati „Slavensku j e d n o t u \

Prot i č e š k i m Š k o l a m a u B e č u . P o p o ­jedinim kotarima u Beču vodi se živa agitacija proti osnivanju novih čeških Komenskovih škola. Kotarsko zastupstvo 12 kotara najodlučnije se izjavilo na svojoj zadnjoj sjednici proti tom osni­vanju jer da ugrožava njemački karakter grada Beča. Česi nasuprot nastavljaju najžilaviju agi­taciju za češke škole u Beču.

N e p o t v r d j e n a prav i la s v e s l a v e n s k o g s o k o l s k o g s a v e z a . Ministarstvo nije potvrdilo pravila sveslavenskog sokolskog saveza.

Saz iv d a l m a t i n s k o g s a b o r a . Kako no ­vine javljaju, a javlja i „Smotra Dalmat ." odlučili su „mjerodavni faktori" ipak da sazovu dalmatinski sabor u početku jeseni, a glasa se, da će to usliediti prve polovice t. j . na 17. mjeseca rujna. Vidjet ćemo, ne će li se opet odgoditi.

P r o c e s prot i Fr i edjungu . , ,Magyar Hirlap" saznaje, da će p roces hrvatsko-srbske koalicije proti dru. Friedjung biti u drugoj polovici rujna i da će Friedjung biti riešen.

S p o r a z u m Grčke s T u r s k o m ? Glavne točke p rograma novog ministra predsjednika Rollysa j e su : 1. Približenje Turskoj i po mo­gućnosti utanačenje sporazuma sn jom. 2. P o ­većanje vojske na 180.000 ljudi, 3. Ukinuće generalnog vojnog nadzorničtva, komu predsjeda priestolonasljednik. 4. Odstranjenje iz vojske svih prinčeva i č lanova dinastije. 5. Što veća štednja u državnim izdatcima. I broj državnih poslaničtva biti će ograničen.

Istarski s a b o r . U četvrtak u 11 sati u jutro o tvoreno je zasjedanje istarskog sabora . Nakon službe božje, u stolnoj crkvi o tvorena sjednica u ,,foyeru" kazališta u Kopru sa ovim dnevnim r e d o m : 1. Otvorenje zasjedanja. 2. Izbor dvojice saborskih tajnika, 3 . Izvješće zemaljskog odbora o saborskim izborima. Prisutno je 43 zastupnika. Prisutan je namjestnik knez Hohen-lohe, koji je svojim govorom na talijanskom i hrvatskom jeziku otvorio sjednicu. Najprije je javio, da je Nj. Veličanstvo imenovalo dra. Riz2ia zemaljskim poglavarom, a dra. Laginju zamjenikom. Obim narodnost ima dana je m o ­gućnost , da složno rade na napredku zemlje u gospodar skom i kulturnom polju, izrazio je želju, da se sva veća pitanja što prije zaje­dnički rieše. Zemlji treba gospoda r ske pomoći . Zemaljski kapetan dr. Rizzi uzeo je onda pred-s jednič tvo i p rogovor io talijanski izrazivši želju, da rad sabora bude što djelatniji i da ne dodje do razdora izmedju obe narodnost i . Predsjednik dr. Laginja isto je tako govor io za slogu, na hrvatskom jeziku. Za tajnike izabrana su 2 Ta hjana. U verifikacioni odbor izabrana su 4 T a ­lijana i 3 Hrvata.

P r o m j e n a b e r l i n s k o g u g o v o r a . O vie stima glede promjene berlinskog ugovora doznaje

dokazalo, da nije bacio dinamit, da s njom ubije ribu.

Prodaja ribe ubijene dinamitom će se za-priečiti, ako kupci ne budu htjeli takve ribe ku

rvati. Zato kupac treba da pozna takovu r ibu. ovi, po kojima se sigurno može znati je li ubijena dinamitom, ili ne, jesu sliedeći : 1. Smrtna ukočenos t kod riba ubijenih di

itom ne obstoji . S toga, ako ribu ubijenu dinamitom uhvatimo za glavu i podignemo re pom u vis, t rup će sve amo tamo, dok kod riba uhvaćenih naravnim načinom sve je uko čeno. Kiimavost t rupa tu ne obstoji, a to zato, jer nije razstavljena okostnica, kao š to je to kod riba ubijenih dinamitom.

2. Bacimo li jednu ribu ubijenu dinamitom u more (vodu) opazit ćemo, da legne na bok i s toga dohvaćena ostima uviek nosi ranu na boku, dok ribe ubijene naravnim načinom i ostima, nose ranu na ledjima. Dosta je, da 4—5 riba nose ranu na boku, a da s jegurnošću mo­žemo uztvrditi, da je riba ubijena dinamitom

(Nastavi t će se ) .

ubije

prieči n ö vat

i t

it

„Pester Lloyd" o v o : Izmedju kabineta u Beču, Rimu i na Cetinju, vode s e . pregovori radi promjene članka 29.oga berlinskog ugovora , koji članak suzuje suverenitet Crne Gore . Svi ostali kabineti privolili su toj promjeni, jedina je Turska činila privolu odvisnom od toga, da se pravo s lobodne plovidbe na Bojani ograniči na t rgovačke b rodove i da se ukine zabrana, podići utvrde uz obalu Bojane. O tim zahtje­vima Turske se sada razpravlja. Austro-Ugarska nije tim zahtjevima prigovorila, pa je s toga tu pitanje za nju riešeno.

Eksekut ivni o d b o r h r v a t s k o - s r b s k e k o a l i c i j e , obdrzavao je svoju sjednicu, u kojoj se je razpravljalo o mnogim važnim predmetima, radi kojih se ne će izdavati komunike.

Deficit minis tra VVekerlea. U tišini krize nadjoše opozicijonalne novine uzroka, da na­padaju vladu. Sad je predmetom napadaju ministar financija Wekerle, koji je kao slavljen financier doživio deficit, i to u izkazu o finan-cijalnom poslovanju za prvu četvrt tekuće godine. Brut to-pr ihod u ovoj četvrti iznosi u : 2,513.505 K 12 manje, Hl. — a izdatci za : 02,850.623 K 71 fil. više, nego u prvoj četvrti godine prošle. Prema tome izkazu je samo u ovoj prvoj četvrti manjak od 60,337.118 K 59 fil. Izdatci su na­rasli poglavito kod ovih stavaka : upravni po ­slovi 29,888.795 K 81 fil., minis. unutrašnjih posala 4,361.196 K 53 fil., državne željeznice 10,150.284 K, ministarstvo poljodjelstva 4,335.283 K 47 fil., ministarstvo nastave 6,643.433 K 16 fil., pravosudje 4,339.851 K 50 fil. ,,Az Ujsag" primjećuje: Kraj takovih hrdjavih prilika i go­spodars tva , državna će blagajna koncem godine presušiti, pa ćemo za pokriće trebati zajma. Kraj takova gospodars tva u državnim financijama tužna će biti slika našega ekonomskoga života

a kako će istom pri tom štetovati naša državna vjeresija ? Nu Što nam koriste tužbe ? Deficit je tu. Uzroke ne treba dalako tražiti. To je trogodišnje gospoda r s tvo koalicione v ladav ine , ' koja nosi za sve to odgovornost .

Iz hrvatskih zemalja. Komu je d o b r o u H r v a t s k o j , ili r a z s i -

p a n j e n a r o d n e m u k e . Cielu prošlu školsku godinu imali su frankovački profesori na gim­naziji dr. Milan Ogrizović i dr. Karlo Bošnjak dopus t , pa su kroz to vrieme organizirali le­gije, koje će klati koalirce i obdržavali skup­štine, na kojoj su huckali proti koaliciji a bra­nili Raucha, a uz to su pobirati plaću, krvave žuljeve narodne, svaki najmanje 2350 K ili skupa "najmanje 4700 K. Velimo najmanjeT jer to je najmanja plaća profesorska. Pa šta mis­li te: sad su dobili opet dopus t na cielu bu-duču školsku godinu obadvoj ica ! Ni sram ih nije, badavadžije jedne ! Zapamtite to, ako med vas dodju i ako vam Što budu govorili o va šem siromaštvu ili o „peštanskim s t ipendis t ima"!

G a j e v a p r o s l a v a u Kranjskoj . Zemalj sko školsko vieće u Kranjskoj dozvolilo je, da se na svim srednjim Školama proslavi s togo­dišnjica rodjenja Ljudevita Gaja. Taj korak školskog vieća pozdravili su svi prijatelji slo venskog školstva i školske mladeži. „Slovenec" na ovo nadovezuje t Na taj način dana je pri­lika slovenskim profesorima, da na primjeren način upozore slovenske djake na veliko kul­turno znamenovanje koje ima za nas Gaj, za­četnik onoga pokreta, koji je preporodio ne samo hrvatski narod nego i slovenski. Ilirizam nije post igao svojih namjera. Kulturnog jedin­stva južnih Slavena nije priveo. Prevelike za­preke stavljale mu se na put, premalo je živa bila tada narodna sviest. Ali uzbudio je medju Slovencima na svim poljima toliko kulturnih radnika, da od tada datira novo doba u slo­venskoj kulturnoj povjesti. .Tako je .LjudevU Gaj zaslužio, da ga o njegovoj stoljetnici s p o ­minjemo sa zahvalnošću.

N o v a tvorn ica c e m e n t a u Istri. I) Trstu upriličila se udruga za utemeljenje ve­like cementne tvornice u Istri. Temeljna g lav nica te udruge iznosi K 2,000.000.

Afera dra . Mi iad inov ića . Vojni auditor dr. Korcisel nalazi se sa perovodjom u Sriemu, te vodi iztragu u aferi dra. Žarka Miiadino­vića. Vojni iztražni sudac preslušao je paroka iz Golubinaca Damjana Preradovića kao okriv­ljenika, a njegovog brata Gjorgja, učitelja u Bešci, kao svjedoka. Izim ostalih svjedoka pre­slušani su još stražar Budisavljević i postolar Jakoković iz Golub : naca . Iztraga se nastavlja dalje, pa će vojni auditor preslušati još neko­liko svjedoka.

P r e r a d o v i ć e v a s p o m e n - p l o č a odkrit će se 29. kolovoza na rodnoj kući pjesnikovoj u Grabrovnici . Ploča će bili iz krasnoga mra­mora sa brončenim reiiefom s l a v n o g 1 pjesnika. Svečanosti odkrića spomen ploče, koju prired-juje grabovnički svcčanostni odbor , a rukovodi „Družba braće hrv. Zmaja" : bit će pozvana sva okolištna pjevačka, vatrogasna i sokolska

družtva. Podrobni razpored priobćit će se na­

knadno, "-^mm G o d i n a 1848. Kako doznajerao, dovrš io

je maestro Ivan pl. Zajc svoju novu pučku operu. „God . 1848." i p redao upravi hrv. /em. kazališta.

Novi H r v a t s k i S o k o l i . Kako čujemo osni­vaju se sokolska družtva u Pregradi , Klanjcu, Karlobagu, u Rogatici i Bosni, i u Oaklandn-Calif. u sjevernoj Americi. Sada imade u svemu oko... 100..hrvatskih sokolskih družtava sa preko 10.000 članova.

P r o s l a v i Gaja u Krapini dne 1 3 . kolo-lovoza pribivat će i hrvatsko sokols tvo u lie pom broju, a župa Fonova, u kojem području

- s e j e rodio Gaj, sudjelovat ć e korpora t ivno i položiti posebni vienac na spomenik prvaka naših Iliraca. Upravo je ustrojena i na jugu" Dalmacije nova župa .Gundulićeva sa sjedištem u Dubrovniku, pa se nadamo, da će to ustro jenje naše najjužnije hrvatske sokolske l upe biti od vanrednog zamašaja po sokols tvo u južnoj Dalmaciji.

Iz grada i okolice. Hrvatskom S o k o l u u Šibeniku da po

časti uspomenu pokoj . Ante Inchiostri podar io je gosp . Juraj Žarković, t rgovac, K 4 Isfo družtvo primilo je od vodje brata Vlad. Ku lica K 23 sakupljenih u veselu družtvu. Uprava družtva najljepše zahvaljuje.

T r o d n e v n i s a j a m (sv. Jakov, sv. Ane i sv. Krsto) prodjoše u našem gradu liepo i mirno. Djeca se veselila svojim igračkama, pu ­canjem iz malih pištoljica, a za odrasli sviet bilo zabave na ugodnim večernjim šetnjama uz svirku glazbe. Obhodi sv. Jakova i sv. Krste prodjoše takodjer u liepom redu uz brojno učestvovanje našeg težačkog svieta. Stranaca na ovaj sajam svake godine to manje. Vidi se, da u obće sajmovi padaju.

Hrvatski S o k o l u Betini slavi na 8. idućeg kolovoza blagoslov svog družtvenog barjaka. Tom pr igodom naš šibenski Hrvatski Sokol priredjuje izlet u Betinu posebnim p a r o ­brodom. Potankost i bit će objavljene naročitim javnim oglasima.

D e s e t g o d l š n j i c a Hrv. S o k o l a u Š ibe ­niku. Idućeg kolovoza navršuje se deset g o ­dina, što postoji naš dični Hrvatski Sokol, ovo liepo bratsko družtvo, koje se je uviek znalo odlikovati bilo spremom svojih izvršujućih čla­nova, bilo sudjelovanjem u svim sokolskim ma­nifestacijama, bilo u svakom patriotičnom i po št'ehom podhvatu. Uviek duboko prožet duhom pravog sokolstva, vodjen svojom uzornom upra ­vom, naročito vrlim i požrtvovnim svojim sta­rostom bratom Drom Krsteljem, šibenski Hrvat­ski Sokol vazda je bio prvi medj prvima i vazda se sve to ljepše razvijao te danas na kon deset godina svog obstanka može da po ­nosno pokaže na dičnu i brojnu svoju četu, na svoj podmladak mužki i ženski, na cielu legiju svojih uzdržavajućih članova, na vrstni svoj dramatsko-diletanski klub, - može da po kaže na tolika sokolska družtva, koja se oko njega ustanovila, uza nj priljubila i s njim skupa se okupila u jaku hrvatsku Sokolsku Krešimirovu župu. Desetgodišnjicu svog ob ­stanka odlučio je naš Hrvatski Sokol prosla­viti na 29. kolovoza (nedjelja), te će na tu slavu pozvati sva bratska sokolska i hrvatska družtva. Razpored svečanosti bit će oglašen napose, a već sada pripremaju se plakati, ko­jim se ova proslava objavljuje.

Zatvor mjes tn ih š k o l a , odnosno zaključak školske godine 1908-09 sliedi na 31 . ovog mj. U svim školama bit će zaključak obavljen ob i -čuom školskom svetkovinom, koja se pak naj­svečanije obdržava u • školi -sv. Luce. Ženska pučka škola u gradu priredit će tom.pr igodom izložbu ženskih ručnih radnja.

B l a g o s l o v n o v o s a g r a d j e u o g grob l ja u Zablaću bit će svečano obavljen dne 8. kolovoza.

Odio „Š ibenske Glazbe" sudjelovat će izletu „Hrv. Sokola" zadarskog u Rab dne 1. kolovoza.

Drniš za družbu sv . Ciri la 1 M e t o d a . Dne 5. srpnja, t. g. inicijativom „Hrv. Sokola" u Drnišu sakupila se je medju drniškim rodolju­bima za družbu sv. Ćirila i Metoda lijepa svo ­tica od kruna 232-42, koja je već poslana na ravnateljstvo iste, a za koju se je ovo preko „Hrv. Sokola" svim darovateljima najsrdačnije zahvalilo. Darovaše K sliedeći: Hrv. sokolska četa 4 0 3 2 , Gg. : Ivan Skelin 20, Rade Grubišić 10, Stjepan Buzolić 10; po 5 K: fra Ante Bi-lonić, dr. Jere Grubišić, dr, Ivan Buić, Josip Salvi, dr. Ivetić, N. Z. Adžija, Prociunkievicz, Dobrila Skelin, llinka ud. Skelin; Pave Nakić 4 K; po 3 K: Joso N a k č , Ante Novakovič, I. A. Vilicić, Sebastian Jovič, Dušan Miović, Ivan Devčić, pop Vlade Vuković; pu 2 K: I. Laboi , M. Kulusić. V. Viličić, R. Ljubić, N. Nakić, A. Kamenarović, M. Gović, D. Tadić, N. N., A.

:

Montana , D. Valles, J. Zivković, A. Mlkulandra, dr._ Marušič, fra.. P . Perišić,. Po l ić ; pp l K ' Ivan Erstić, J. Širinić, P . Grabo , S. Vranković, dr. Štambuk, A. Novak, A. Maskarelli, M. Keko M. VodanovsK, M. Njeguš, N. Popac , N. N.[ I. Gavrilović, J. Raimondi, J. Kalik, R. Novak! N . Puović, U. Horvat, V. Jušić, N. Mianović, T. Pelicarić, L. Ti ipa lo , M. Letica, J. Kokanić! I. Puović , G. Mileta, Zanellio, A. Dereta, A Kušić, P. Paskvali , lile Uroda, M. Popac, V-Jušić, J. Kulušić, R. Bakotić. J. Milić Štikalj, p . Pendel j , j . Uroda, S. P o p a c , D. Nakić, I. Cota, P. Jakovčev, J. Krelja, M. Vukorepa, j . Gaš-pardi . M. jović , I, Krelja, M. Budiša, I . Patiera 50 para, Brakus 40, N. Kosor 20 para.

Izgubl jen porte fe l j . Dne 24. srpnja o. g. izmedju 10 i 12 sati u jutro izgubio je Rudolf Bioui na kupalištu „Matačić" jedan portefelj, u kojem je bio krstni list, pasaport , 2 fotografije i d ruge bilježke. Moli se nalaznik da prinese nadjeni predmet u obćinski ured, gdje će pri­miti primjerenu nagradu.

Radi s a j m o v n i h b l a g d a n a izdajemo da­našnj i bro j n a pd a r k a .

Razne viesti. Vel ike v o j n e v ježbe . Govorilo se

mobilizacije i demobilizacije, da ove godine više neće biti velikih vježaba. Tako j e . i m a l o i biti po pravici. Što je tada vojnik pretrpio,

"nije nevolja, da iste godine i po drugi put isto podnese . Ko je tad pušku nosio, priča, da su bile vježbe težke, tvrd ležaj, slabo po krivalo i t. d., ko u ratno vrieme, pa treba zahvaliti da nije bilo i gore. Ali u ono, što se s razlogom vjerovalo, nije se obistinilo. Ve­likih vježaba biti će i naš će vojnik skakati po krivošijskim stienama. Kad ga Krivošije ulaze, lako biti neće. Govorilo se do tu ne davno, da će ove godine biti vježbe oko Knina, ali eto niesu. Nadamo se, da će se sa našim vojnicima postupati što se bude moglo bolje i koliko bude moguće i štedjeti ih. 0 ' je godine svakomu dosta .

Magjar — d j a k o v a č k i biskup. „Temis-var Hirlap" javlja, da će biskupom u Djakovu postati dr. Aleksander Berković, Magjar, dekan iz Velike Uče, u čanadskoj biskupiji, koji da je i doba r Hrvat i dobar Magjar, i da govori 6 jezika. „Neue Freie Presse" donaša viesti o popunjenju nekih biskupija u Magjarskoj, pak — hvala zauzimanju bar. Raucha za našu autonomiju, — donaša medju tim magjarskim biskupijama i viesti o djakovačkoj, te veli, da bi djakovačkim biskupom imao postati dr. Josip S t a d 1 e r, a na njegovo mjesto imao bi doći dr. Š a r i ć.

jlo

ic_

J a v n a z a h v a l a

Gospodi koja izkazaše posljednju čast i ljubav napram našem ijubeznom rodjaku, do­tično stricu i ujcu

0. Dani Gjirliću, ponajprije o. starešini samostana, te se je očinskom ljubavi starao za pokojnika kao i sva redovnička obitelj. PrepoStovanom kaptolu, redovnicima samostana sv. Dominika i sv. Frane i ostalom mirskom svećenstvu te svim znancim i prijateljim, koji sprovodu učestvo­vaše, dopratiše mrtve ostanke do posljednjeg prebivališta, nama ožalošćenim saučešče iz­kazaše. Osobitim pak načinom Iječniku D-r. Colombani-u, koji je do zadnjeg časa nasto­jao pokojniku život produljiti, e bi ga iztrgao iz zvala ueumoljne smrti.

Radošić, 2 2 . srpnja 1909.

Z a s e i r o d b i n u : 0. S t a n k o Q)irlić, S v e ć Pero GJIrllć, rtnte Rajčlć.

• od jak . s i n o v a c . nećak.

J a v n a z a h v a l a . Udovica Emil i ja Inchiostri rudj.

V l a h o v , brat F r a n e Inchiostr i , na ime takodjer sve djece i druge svojte, izrnžuju najživlju hamos t svima, koji bilo sudjelovanjem sprovodu ili dru­gim izkazom sućuti saučes tvovaše u njihovoj boli radi smrti preljubljenog

Antuna Inchiostri-a, a posebnu hvalu izriču gospodi pred­stavnicima civilnih i vojničkih vlasti, kao što i upravama gradjanskih druž­tava, koje sudjelovaše pri poslednjim počast ima.

U Š i b e n i k u srpnja 1909.

Hrvatska tiskara (Dr. Krstelj i dr.) Viastnik, izdavatel j i o d g o v o r n i urednik Jos ip Urezga.