SadržajProvedba članaka 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju EU u Hrvatskoj

Zeleno svjetlo koncentraciji Adris grupe i Croatia osiguranja

Raspravljeno Izvješće o državnim potporama za 2012.

Agencija pokrenula postupke protiv HUO-a i 12 osiguravatelja, 7 zaštitarskih tvrtki i 9 nautičkih marina

Postupak protiv nautičkih marina

Ispituje se jesu li se zaštitari dogovorili o parametrima za određivanje cijena usluga

Darovanje nekretnina u vlasništvu RH predstavlja državnu potporu

Tržišno natjecanje i javni znanstveni instituti

EK kaznila kartel proizvođača pjene

EK ispituje potpore zrakoplovnom sektoru

Britanci prihvatili mjere na tržištu hotelskih rezervacija

veljača 2014.

info

Zakon o izmjenama i dopu-nama ZZTN-a (NN, br.

80/13) značajno je povećao ovlasti Agencije za zaštitu tr-žišnog natjecanja, određujući AZTN kao tijelo koje samostal-no i neovisno obavlja poslove u okviru djelokruga i nadležnosti određenih ZZTN-om, Ured-bom Vijeća (EZ) br. 1/2003 ve-zano uz primjenu članaka 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju EU te Uredbom Vijeća (EZ) br. 139/2004 koja uređuje kontrolu koncentracija poduzetnika.

Jednostavno, AZTN je od 1. srpnja 2013., kao tijelo koje po-stupa u javnom interesu, ovla-šten izravno primjenjivati prav-nu stečevinu EU i to: članak 101. UFEU koji uređuje zabranjene sporazume između poduzetnika sa značajnim učinkom na trgo-vinu između država članica EU i članak 102. UFEU koji uređuje zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika sa značajnim učin-kom na unutarnjem tržištu EU. S

druge strane, Zakonom o izmje-nama i dopunama ZZTN-a ure-đena je i privatno-pravna zaštita jer su trgovački sudovi nadležni za izravnu primjenu članaka 101. i 102. UFEU u privatno-pravnim sporovima te u sporovima za utvrđivanje naknade štete zbog povreda ZZTN-a ili članaka 101. ili 102. UFEU.

Ukidanje “monopola” Komisije Razlozi za takvo zakonsko ure-đenje temelje se na odredbama Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 koja je stupila na snagu 1. svibnja 2004. (na dan velikog proširenja tadašnje EZ s 10 novih članica) kojom je ukinut dotadašnji “mo-nopol” Europske komisije u pri-mjeni članaka 101. i 102. UFEU (tadašnji članci 81. i 82. Ugovora o osnivanju Europske zajednice) i uvedena paralelna nadležnost u izravnoj primjeni članaka 101. i 102. UFEU od strane Komisije, tijela za zaštitu tržišnog natjeca-

1.

međunarodni odnosi edukacija koncentracijezakonodavstvo sudstvo zabranjeni sporazumi

nja država članica i nacionalnih sudova. Uz tu Uredbu, a u svrhu njezine pravilne provedbe, Ko-misija je u 2004. donijela sedam pratećih obavijesti odnosno smjernica.

Za razumijevanje novih ovlasti AZTN-a uređenih Za-konom o izmjenama i dopuna-ma ZZTN-a osobito su bitne Smjernice (EK) koje uređuju pojam učinka na trgovinu sadr-žan u člancima 101. i 102. UFEU, Obavijest (EK) koja uređuje su-radnju unutar Europske mreže tijela za zaštitu tržišnog natje-canja i Obavijest Komisije koja uređuje suradnju EK s nacional-nim sudovima.

Uredbom Vijeća (EZ) br. 1/2003 je određeno da svaka država članica mora odrediti ti-jelo ili tijela (uključivo i nacional-ne sudove) za izravnu primjenu članaka 101. i 102. UFEU.

U cilju osiguranja provedbe Uredbe odnosno učinkovite i konzistentne primjene prava tr-

Provedba članaka 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju EU u Hrvatskoj Za razumijevanje novih ovlasti AZTN-a uređenih Zakonom o izmjenama i dopunama ZZTN-a osobito su bitne Smjernice (EK) koje uređuju pojam učinka na trgovinu sadržan u člancima 101. i 102. UFEU i Obavijest (EK) koja uređuje suradnju unutar Europske mreže tijela za zaštitu tržišnog natjecanja te Obavijest Komisije koja uređuje suradnju EK s nacionalnim sudovima

! Opći kriteriji za podjelu rada unutar ECN-a su:1. utvrđivanje zemljopisnog područja na kojem sporazum/zlouporabno postupanje poduzetnika proizvodi učinak 2. procjena sposobnosti nacionalnog tijela za zaštitu tržišnog natjecanja za učinkovito vođenje postupka i prikupljanje dokaza u predmetu i 3. procjena sposobnosti nacionalnog tijela za zaštitu tržišnog natjecanja za donošenje “učinkovitih odluka” – utvrđenje povrede članka 101. ili 102. UFEU, zabrana daljnjeg kršenja članka 101. ili 102. UFEU i izricanje primjerenih sankcija.

2.

međunarodni odnosi sudstvo duhanska industrijazakonodavstvo koncentracije industrija osiguranja

Agencija za zaštitu tržišnog na-tjecanja odobrila je namjeru

provedbe koncentraciju koja na-staje stjecanjem samostalne kon-trole na trajnoj osnovi od stra-ne poduzetnika Adris grupe nad Croatia osiguranjem, i to stjeca-njem većine udjela u temeljnom kapitalu Croatia osiguranja.

Koncentracija će imati uči-nak na mjerodavnim tržištima životnog i neživotnog osiguranja te tržištu reosiguranja na teri-toriju Republike Hrvatske. Prije provedbe koncentracije na tim je tržištima bilo prisutno samo Croatia Osiguranje, a Adris grupa na njih ulazi tek stjecanjem kon-trole nad Croatia osiguranjem.

Agencija je temeljem potpune prethodne prijave koncentracije,

utvrđene strukture mjerodavnog tržišta s obzirom na postojeće i potencijalne konkurente, pos-tkoncentracijskog tržišnog udjela novog entiteta nastalog proved-bom koncentracije, očekivanih učinaka koncentracije u smislu koristi za potrošače i drugih raspoloživih podataka i saznanja, ocijenila da u konkretnom slučaju nije riječ o koncentraci-ji koja bi mogla imati značajan učinak na tržišno natjecanje te se koncen-tracija smatra d o p u š t e -nom na prvoj razi-ni.

Zeleno svjetlo koncentraciji Adris grupe i Croatia osiguranja

Raspravljeno Izvješće o državnim potporama za 2012.

žišnog natjecanja EU, Komisija i sva nacionalna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja osnovala su Europsku mrežu tijela za zaštitu tržišnog natjecanja - European Competition Network (dalje: ECN), radi bliske suradnje tih tijela u primjeni članaka 101. i 102. UFEU. Istodobno je done-sena i Zajednička izjava Vijeća (EU) i Komisije o funkcioniranju ECN-a.

Izjava je po svojoj prirodi politički dokument i nije prav-no obvezujući akt te predstavlja samo zajedničko političko staja-lište o načelima funkcioniranja ECN-a koje dijele sve zemlje članice i Komisija, a koje je de-taljnije obrazloženo u Obavijesti Komisije koja uređuje suradnju unutar ECN-a.

Suradnja se odvija na načeli-ma jednakosti, poštovanja i soli-darnosti, a sve članice ECN-a su neovisne jedna od druge.

Podjela rada unutar ECN-aU Obavijesti Komisije o surad-nji unutar ECN-a navedene su indikacije za alokaciju predmeta koje nisu pravno obvezujuće, a iako je riječ o okvirnom roku, alokacija predmeta se mora provesti brzo - u roku od dva mjeseca.

Također, utvrđeni su opći kriteriji za podjelu rada unutar ECN-a, a definirana je i proce-dura za određivanje najpriklad-

nijeg tijela za postupanje unutar mreže. Najprikladnije tijelo za postupanje određuje se ovisno o teritorijalnoj rasprostranjeno-sti učinaka sporazuma ili postu-panja poduzetnika.

Ako su značajni učinci spo-razuma/zlouporabnog postupa-nja u samo jednoj državi članici – najprikladnije tijelo je tijelo te države članice, ako su učinci u dvije ili tri države članice – naj-prikladnije je zajednički odrediti tijelo jedne države članice, ako je to moguće, ili tijela svih uklju-čenih država paralelno.

Komisija je najprikladnije ti-jelo ako su značajni učinci u više od tri države članice, ako je to neophodno za razvoj politike konkurencije (primjerice, po-java novih pitanja u pravu kon-kurencije o kojima je potrebno odlučiti), ako je to potrebno zbog učinkovite i konzistentne primjene prava konkurencije na unutarnjem tržištu EU ili ako je predmet povezan s drugom odredbom prava EU koju isklju-čivo ili bolje može primijeniti Komisija.

Značajan učinak na trgovinu između država članica EUPokazatelji za određivanje zna-čajnog učinka na trgovinu izme-đu država članica EU uređeni su Smjernicama (EK) koje uređuju pojam značajnog učinka na tr-govinu sadržan u člancima 101.

i 102. UFEU, a temelje se na sudskoj praksi Općeg suda EU i Suda EU. Pojam učinak na trgo-vinu zahtijeva kumulativno ispu-njenje tri kriterija:

1. učinak na trgovinu u naj-manje dvije države članice EU;

2. učinak mora biti moguć – mora se utvrditi dostatni stupanj vjerojatnosti na temelju objek-tivnih pravnih ili činjeničnih kri-terija da sporazum/zlouporabno postupanje poduzetnika može imati izravni, neizravni, stvarni ili potencijalni učinak na trgovi-nu država članica EU i

3. učinak mora biti značajan (kvantitativni kriterij). Pri tome su pozitivne pretpostavke za utvrđivanje značajnog učinka na trgovinu uvijek, primjerice, sporazumi ili zlouporabna po-stupanja poduzetnika koji imaju učinak na veći broj država člani-ca (više od tri), koji zabranjuju uvoz ili izvoz i sporazumi izme-đu konkurenata (karteli).

Negativna pretpostavka po-zitivnog učinka su uvijek spo-razumi malih i srednjih podu-zetnika obuhvaćeni Uredbom o sporazumima male vrijednosti – de minimis Notice.

Drugim riječima presumira se da sporazumi male vrijedno-sti ne mogu imati značajan uči-nak na trgovinu između država članica EU.

*Napomena: U idućem broju AZTN info, više o nadležnosti AZTN-a u primjeni članaka 101. i 102. UFEU.

Hrvatski sabor je 5. veljače 2014. zaključio raspravu o

Godišnjem izvješću o državnim potporama za 2012. Riječ je o 10. Izvješću o potporama što ga Agen-cija, sukladno Zakonu o potpora-ma, dostavlja Hrvatskom saboru na usvajanje. Prema podacima Agencije, u Republici Hrvatskoj

je u 2012. dodijeljeno je ukupno 8.798,2 milijuna kuna potpora, što je smanjenje za 2,6 posto u odnosu na 2011. kada su potpore iznosile 9.030 milijuna kuna. Udio potpora u BDP-u u 2012. iznosio je 2,66 posto, dok je u 2011. izno-sio 2,73 posto (smanjenje za oko 3 posto).

Agencija je pokrenula je po-stupak protiv poduzetnika

Sokol Marić, Securitas Hrvatska, AKD-Zaštita, Klemm Security, Bi-lić-Erić, V Grupa i Arsenal-Ivezić, radi utvrđivanja narušavanja tr-žišnog natjecanja zbog postojanja indicija o sklapanju zabranjenog sporazuma.

Agencija će u postupku utvrditi jesu li se navedeni poduzetnici do-govorili o parametrima za određi-vanje njihovih cijena pri pružanju

zaštitarske usluge što je protivno odredbama članka 8. Zakona o za-štiti tržišnog natjecanja. Napomena:Agencija posebno naglašava kako u trenutku pokretanja postupka ne mora raspolagati relevantnim dokazima o povredi propisa o tržišnom natjecanju. Pokretanje po-stupka prije svega omogućuje Agenciji dubinsku istragu ponašanja poduzetnika temeljem indicija kojima u tom trenutku raspolaže. Rokovi za okončanje postupka pro-pisani su Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja. Odlu-ku Agencija mora donijeti u roku od četiri mjeseca od dana kada je utvrdila sve činjenice važne za donošenje odluke. Trajanje postupka u okviru propisanih zakonskih rokova ovisi o brojnim čimbenicima, uključujući složenost predmeta, ali i spremnost poduzetnika na suradnju s Agencijom.

Ispituje se jesu li se zaštitari dogovorili o parametrima za određivanje cijena usluga

3.

bankarstvo maloprodaja audiovizalne djelatnostiindustrija osiguranja nautički turizam zaštitari

Postupak utvrđivanja naruša-vanja tržišnog natjecanja skla-

panjem zabranjenog sporazuma Agencija je pokrenula protiv Udru-ženja nautičkog turizma (marina) Hrvatske gospodarske komore i devet poduzetnika članova udru-ženja - Adriatic international cluba, Tehnomonta, Marine Šibenik, Ilirije iz Biograda na moru, Marine Hra-

mina iz Murtera, Brodogradilišta i marine iz Betine, Marine Punat te Marine Dalmacija i Marine Borik iz Zadra. Agencija je postupak pokre-nula kako bi utvrdila jesu li marine koje su sudjelovale na sastanku udruženja u okviru HGK razmje-njivale informacije o budućim ci-jenama svojih usluga, konkretno o cijenama vezova.

Postupak protiv nautičkih marina Agencija utvrđuje jesu li marine koje su sudjelovale na sastanku udruženja u okviru HGK razmjenjivale informacije o budućim cijenama svojih usluga

Agencija pokrenula postupke protiv HUO-a i 12 osiguravatelja, 7 zaštitarskih tvrtki i 9 nautičkih marinaIspituje se jesu li sklopili zabranjeni sporazum kojim jednog od članova udruženja kažnjavaju zbog spuštanja cijena premija osiguranja od automobilske odgovornosti

Agencija za zaštitu tržiš-nog natjecanja pokrenula

je postupak protiv Hrvatskog ureda za osiguranje i 12 po-duzetnika članova HUO-a: Euroherc osiguranja, Croatia osiguranja, Croatia Lloyd re-osiguranja, Hok osiguranja, Izvor osiguranja, Jadranskog osiguranja, Sunce osiguranja,

Triglav osiguranja, Uniqa osigu-ranja, Velebit osiguranja, Basler osiguranja Zagreb i Wiener osiguranja Vienna insurance group radi utvrđivanja naru-šavanja tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog spo-razuma.

Agencija će u postupku utvrditi jesu li navedeni po-

duzetnici odnosno udruženje poduzetnika donošenjem od-luke o oduzimanju ovlasti za izdavanje zelene karte osigu-ranja Generali osiguranju sklo-pili zabranjeni sporazum kojim jednog od članova udruženja kažnjavaju zbog spuštanja cije-na premija osiguranja od auto-mobilske odgovornosti.

S obzirom na zaprimljene upite poduzetnika odnosno tijela

javne vlasti, Agencija se u pret-hodnom razdoblju u nekoliko navrata očitovala na postupke darovanja ili davanja u najam poduzetnicima (svim pravnim i fizičkim osobama koje obav-ljaju gospodarsku djelatnost) nekretnine u vlasništvu RH bez plaćanja tržišne naknade. Stav je Agencije da takvo postupanje predstavlja državnu potporu iz članka 107. UFEU te da je takvu potporu potrebno prethodno prijaviti Europskoj komisiji na ocjenu. Primjerice, ukoliko RH daruje nekretnine jedinicama lo-kalne i regionalne samouprave i/ili ustanovama koje darovane ne-kretnine koriste za komercijalnu djelatnost, riječ je o državnim potporama.

Članci iz Komunikacije EK Isto tako, ukoliko ih jedinice lo-kalne i regionalne samouprave dalje daruju, prodaju ili daju u na-

Darovanje nekretnina u vlasništvu RH predstavlja državnu potporuPotporu predstavlja i davanje u najam nekretnina ispod tržišnih cijena kao i ustupanje nekretnine kao protučinidba nepodmirenim obvezama

4.

zakonodavstvo veliki poduzetnici sudstvodržavne potpore porezni sustav međunarodni odnosi

jam ispod tržišne cijene, te mje-re predstavljaju državne potpore krajnjim korisnicima nekretnine.

Takav zaključak proizlazi iz članka 1. Komunikacije Europske komisije o elementima državne potpore kod prodaje zemljišta i zgrada od strane tijela javne vlasti (Službeni list EU, broj C 209/3), prema kojem neće biti držav-ne potpore ukoliko se prodaja zemljišta i zgrada odvija putem javnog natječaja, kroz otvoreni postupak s bezuvjetnom ponu-

dom i pod uvjetom prihvaćanja najbolje ponude. Sukladno članku 2. Komunikacije, državne potpo-re neće biti ni u onim slučajevima kada javni natječaj nije proveden, ali je nekretnina prodana/ dana

u najam po tržišnoj vrijednosti, procijenjenoj od strane neovi-snog sudskog vještaka (procjeni-telja), uz moguće odstupanje od 5 posto. U obrnutom slučaju, kada država, odnosno tijela javne vlasti otkupljuju nekretnine od podu-zetnika, otkup odnosno prodaja moraju se odvijati po tržišnoj ci-jeni. U protivnom, ukoliko država preplaćuje odnosno otkupljuje nekretninu po cijeni većoj od tr-žišne, poduzetniku daje dodatnu državnu potporu.

Što s poduzetnicima u teškoćamaI praksa ustupanja nekretnina Poreznoj upravi kao protučinid-ba nepodmirenim obvezama za poreze i ostala davanja, ukoliko se ustupanje nekretnine ne od-vija po tržišnoj vrijednosti, ta-kođer može sadržavati državnu potporu. Naime, ukoliko pro-cijenjena vrijednost nekretnine koja se ustupa iznosi manje od iznosa duga, razlika u vrijednosti bi predstavljala državnu potporu

POTPORE NEćE BITI AKO SE NEKRETNINE PRODAJU PUTEM JAVNOG NATJEčAJA

!

poduzetniku, jer praktički država ostatak duga poduzetnika otpi-suje. Osim toga, sama činjenica da ustupa nekretninu u zamjenu za dug, ukazuje na vjerojatnost da poduzetnik ima problema s likvidnošću zbog kojih ne može redovito podmirivati svoje obve-ze, pa bi se stoga mogao smatrati i poduzetnikom u teškoćama su-kladno Smjernicama Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u teškoćama (Službeni list EU broj C 244). Takvim poduzetnicima je, pak, moguće dodijeliti isključivo državnu potporu za restruktu-riranje u okviru održivog plana restrukturiranja.

Stoga, ukoliko se ustupanje nekretnina poduzetniku u teško-ćama ne bi odvijalo po tržišnoj vrijednosti te ako bi se pritom država odrekla i kamata, tada bi Porezna uprava, sukladno čl. 9 stavku 1. Zakona o državnim pot-porama, prijedlog pojedinačne potpore trebala dostaviti Agenciji radi prijave Europskoj komisiji.

Tržišno natjecanje i javni znanstveni instituti

državna tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave, kada izravno ili neizrav-no djeluju na tržištu, kao i sve druge pravne ili fizičke osobe (udruge, sportske organizacije, ustanove, institucije, bilo javne ili privatne, vlasnici autorskih i sličnih prava itd.) koje djeluju na tržištu.

Propisi o zaštiti tržišnog na-tjecanja i državnim potporama, primjenjuju se i na poduzetnike kojima je na temelju posebnih propisa povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa, ili kojima je, na temelju dodijeljenih posebnih ili isklju-čivih prava, povjereno obavlja-

nje određene djelatnosti, pod uvjetom da primjena propisa o zaštiti tržišnog natjecanja ne bi sprječavala obavljanje zadaća koje su im posebnim propisima utvrđene i zbog kojih su takvi poduzetnici osnovani.

Europski OkvirKada je riječ o istraživačkim or-ganizacijama, osim propisa RH, njihov poseban status utvrđu-ju i propisi na čiju se primjenu Hrvatska obvezala članstvom u Europskoj uniji, među njima i Okvir Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije koji je u primjeni do 30. lipnja 2014. Sukladno de-finiciji iz Okvira, istraživačka organizacija je subjekt, primje-rice visokoškolska ustanova ili istraživački institut, neovisno o pravnom statusu i načinu finan-ciranja, čiji je osnovni cilj pro-vođenje temeljnog istraživanja, primijenjenog istraživanja ili ra-zvojnog istraživanja te širenje tako stečenih rezultata kroz podučavanje, objavljivanjem rezultata istraživanja ili prijeno-som tehnologije. Drugim riječi-

Instituti i istraživačke organizacije koje se javno financiraju, a istodobno pružaju gospodarske usluge, trebaju razdvojiti tržišne i netržišne aktivnosti i njihove troškove i financiranje

Ministarstvo znanosti, obra-zovanja i sporta od Agen-

cije je zatražilo mišljenje o tome mogu li javni znanstveni institu-ti slobodno nastupati na tržištu konzultantskih usluga i krše li pravila tržišnog natjecanja ako nastupaju s nižim cijenama za svoje usluge.

Također, s obzirom na to da su javni znanstveni instituti dije-lom financirani iz sredstava dr-žavnog proračuna, a nastupaju na tržištu roba i/ili usluga gdje im se pruža mogućnost poslo-vanja s nekim od tijela državne uprave koja se također finan-ciraju iz državnog proračuna, pitanje Ministarstva je bilo je li njihovo poslovanje usklađeno s pravilima o državnim potpora-ma.

Agencija je u svom očito-vanju prije svega pojasnila tko se u pravu tržišnog natjecanja smatra poduzetnikom: trgovač-ka društva, trgovci pojedinci, obrtnici i druge pravne i fizičke osobe koje obavljajući gospo-darsku djelatnost sudjeluju u proizvodnji i/ili prometu robe, odnosno pružanju usluga, ali i

5.

edukacija industrija zaštita okolišaznanost istraživanje i razvoj inovacije

PRAVILA O TRžIŠNOM NATJECANJU NE PRIMJENJUJU SE NA ISTRAžIVAčKE ORGANIZACIJE čIJE SU AKTIVNOSTI U NAčELU NEGOSPODARSKE

!

6.

edukacija industrija zaštita okolišaznanost istraživanje i razvoj inovacije

ma, ako su primarne aktivnosti istraživačke organizacije koja se financira iz javnih izvora u nače-lu negospodarske, i to zato jer uključuju edukaciju ljudskih re-sursa, provođenje istraživanja neovisnih od industrije ili sek-tora u cilju širenja znanja i su-radnje, i najvažnije, jer moraju širiti rezultate istraživanja, na njih se neće primjenjivati propi-si o zaštiti tržišnog natjecanja i državnim potporama.

No, ako se istraživačka or-ganizacija koja se javno financi-ra istovremeno bavi i “sekun-darnim aktivnostima” koje se smatraju gospodarskim ili tržiš-nim, na taj dio njezine aktivno-sti mogu se primjenjivati propi-si o zaštiti tržišnog natjecanja i državnim potporama jer se u tom dijelu ona smatra poduzet-

nikom. Pritom valja naglasiti da nisu svi oblici javnog ili drugog oblika financiranja državna pot-pora u smislu važećih propisa o potporama, a čak i ako se radi o državnoj potpori, ona, u skladu s važećim propisima Europske komisije, može biti izuzeta od opće zabrane dodjele državnih potpora iz članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Eu-ropske unije.

Izuzeće za poslove istraži-vanja i razvoja je utemeljeno na spomenutom Okviru koji propisuje da se tržišne aktiv-nosti istraživačkih organizacija kao što su, primjerice, davanje u najam infrastrukture, pruža-nje usluga poslovnom sektoru ili provođenje istraživanja na temelju ugovora, trebaju od-vijati po normalnim tržišnim

uvjetima, što isključuje prisut-nost državne potpore. Javno financiranje takvih istraživanja, pak, u pravilu će se smatrati dr-žavnom potporom ukoliko su ispunjeni svi kriteriji iz članka 2. prve alineje ZDP-a odnosno članka 107. stavka 1. UFEU.

Suradnja poduzetnika i istraživačke organizacijeMeđutim, ako istraživačka or-ganizacija ili posrednik koji se bavi inovacijama na neprofit-noj osnovi mogu dokazati da je ukupan iznos državne potpo-re koju su primili za pružanje određenih usluga prenesen na krajnjeg primatelja te da nije bilo ekonomske koristi za po-srednika, on se neće smatrati primateljem državne potpore. Budući da putem istraživačkih

organizacija koje se javno fi-nanciraju postoji mogućnost i indirektnih državnih potpora poduzetnicima kroz ugovorno obavljanje poslova istraživanja i razvoja, državne potpore u načelu neće biti ako je ispunjen jedan od uvjeta navedenih u Okviru.

Primjerice, ako istraživačka organizacija provodi istraživanje po tržišnoj cijeni, ili, ako nema tržišne cijene, istraživačka or-ganizacija pruža svoju uslugu po cijeni koja odražava sveukupne troškove usluge uvećane za uo-bičajenu maržu.

U slučajevima suradnje po-duzetnika i istraživačkih orga-nizacija, državne potpore neće biti, primjerice, kada poduzet-nik snosi sve troškove zajed-ničkog projekta, kada se rezul-tati koji nisu zaštićeni pravom intelektualnog vlasništva mogu širiti bez ograničenja, ili ako istraživačka organizacija prima naknadu koja je jednaka tržiš-noj cijeni zaštite prava intelek-

! Odabir – isključivo putem javnog natječajaAktivnosti koje su suštinski dio javne ovlasti odnosno nadležnosti tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne predstavljaju gospodarsku djelatnost. Kada ta tijela obavljanje poslova istraživanja i razvoja povjeravaju istraživačkoj organizaciji, to čine u ispunjenju svojih primarnih, nekomercijalnih ciljeva, na temelju objektivnih i transparentnih kriterija. Međutim, za očekivati je da će istraživačke organizacije koje se financiraju iz javnih izvora, moći ponuditi nižu cijenu od cijene poduzetnika koji se ne financira iz javnih izvora. Stoga je,

kako bi se osigurao odabir pružatelja usluga s najmanjim troškovima za zajednicu, potrebno ispuniti kriterij izbora ekonomski najpovoljnije ponude izabrane na javnom natječaju. Kako bi se pritom izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja, istraživačke organizacije koje se javno financiraju, a istodobno se bave i pružanjem i gospodarskih usluga trebaju razdvojiti tržišne i netržišne aktivnosti i njihove troškove i financiranje. Time se sprečava povlašteni položaj i dodjeljivanja prednosti na tržištu u obliku državne potpore za aktivnosti koje se ne mogu smatrati primarnima odnosno negospodarskima.

tualnog vlasništva odnosno ako istraživačka organizacija kao ustupatelj tih prava u trenutku zaključivanja ugovora nastoji ishoditi maksimalnu ekonom-sku korist. U slučaju ostvarenja dobiti, ako se dobit istraživač-ke organizacije ponovno ulaže u aktivnosti koje se smatraju primarnima, širenje rezultata tih aktivnosti ili podučavanje, u pravilu se neće raditi o držav-noj potpori.

No, kako bi se izbjeglo pre-komjerno financiranje odnosno prelijevanje sredstava iz javnog financiranja na gospodarske (tržišne) aktivnosti, koje poslje-dično može dovesti do snižava-nja cijena usluga na razinu nižu od tržišnih, potrebno je raču-novodstveno razdvojiti tržišne i netržišne aktivnosti i njihove troškove i financiranje.

Kao dokaz da su sredstva uredno dodijeljena, sukladno provedbenoj praksi Europske komisije, mogu poslužiti i godiš-nja financijska izviješća, obve-zujuće pismene izjave korisnika javnih sredstava potvrđene od strane neovisnih revizora, ili su-stav prikaza raspodjele ukupnih troškova, indirektnih i direk-tnih, po aktivnosti i/ili projektu (tzv. full costing).

*Agencija je svoje očitovanje na problematiku poslovanja i djelovanja javnih znanstvenih instituta na tržištu roba i usluga dala isključivo s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja i državnih potpora.

!MOGUćNOST INDIREKTNIH DRžAVNIH POTPORA PODUZETNICIMA POSTOJI KROZ UGOVORNO OBAVLJANJE POSLOVA R&D

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Savska cesta 41, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel.: +385 1 617 64 48, fax: +385 1 617 64 50, www.aztn.hr, agencija.ztn@aztn.hr

Uredništvo: Snježana Vujisić Sardelić, Savjetnica za komunikacije AZTN-a snjezana.vujisic@aztn.hr

mr. sc. Branimira Kovačević, voditeljica Odjela za međunarodnu suradnju branimira.kovacevic@aztn.hr

Tatjana Jakovljević, voditeljica Odjela za politiku i promicanje tržišnog natjecanja tatjana.jakovljevic@aztn.hr

dr. sc. Mirta Kapural, dipl. iur, zamjenica voditeljice Odjela za međunarodnu suradnju mirta.kapural@aztn.hr

Nenad Livun, stručni suradnik u Odjelu za međunarodnu suradnju nenad.livun@aztn.hr

Europska je komisija utvr-dila da je četvero proizvođača fleksibilne poliuretanske pjene - Vita, Carpenter, Recticel i Eu-rofoam - sudjelovalo u kartelu te ih kaznila s preko 114 miliju-na eura. Fleksibilna poliuretan-ska pjena se uglavnom koristi za pokućstvo, ali se gotovo četvrti-na ukupne količine pjene na tr-žištu koristi u automobilskom sektoru, osobito za automobil-ska sjedala.

Koordinaciju prodajnih cije-na raznih vrsta pjene poduzet-nici su dogovarali od listopada 2005. do srpnja 2010. u 10 drža-va članica EU-a (Austrija, Belgi-ja, Estonija, Francuska, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Rumunjska i UK). Zbog otkriva-nja kartela Komisiji, Vita je dobi-la oslobođenje od kazne, dok je Eurofoamu, Recticelu i Greineru zbog suradnje s Komisijom tije-kom istrage, kazna smanjena.

Budući da su svi sudionici kartela pristali na nagodbu s Ko-misijom, njihove su kazne dodat-no smanjene za 10 posto.

Europska komisija pokrenula je postupak ispitivanja dokapitalizaci-je poduzetnika Estonian Air, vrijed-ne 40,7 milijuna eura, kako bi ispita-la sukladnost s pravilima o državnim potporama.

Težište ispitivanja bit će na pe-togodišnjem planu restrukturiranja kako bi se utvrdilo hoće li plan osi-gurati dugoročnu održivost podu-zetnika i nadoknaditi štetu za tržiš-no natjecanje. Komisija je također pokrenula i ispitivanje gotovo 103 milijuna eura vrijednog restrukturi-ranja ciparskog prijevoznika Cyprus Airways. Komisija je izrazila sumnje u dugoročnu održivost poduzet-nika koji je već dva puta bio kori-snik potpora za sanaciju, u 2007. i 2013. godini. Također postoje sum-nje u dostatnost predloženog sma-njenja kapaciteta kroz otkazivanje određenih ruta. Ciparske vlasti nisu podnijele dokaze o iznimnim i nepredviđe-nim okolno-stima kojima bi se mogao opravda-ti posljednji paket potpora.

Odluke i mišljenja AZTN-a objavljene u siječnju 2014.

• UNIQA International AG, Republika Austrija i Basler Osiguranje Zagreb d.d., Zagreb - Ocjena dopuštenosti koncentracije na 1. razini

• Obavljanje zamjenskih poštanskih usluga Tisak d.d. Zagreb - zahtjev HAKOM-a - Mišljenje

• TISAK d.d., Zagreb i iNovine d.d., Zagreb - ocjena dopuštenosti koncentracije - Rješenje o obustavi

• Autor d.o.o., Zagreb i 24sata TV d.o.o., Zagreb - Ocjena dopuštenosti koncentracije na 1. razini

• Analiza tržišta maloprodaje iznajmljenih vodova i Test tri mjerila - zahtjev HAKOM-a - Mišljenje

• AZTN protiv PORSCHE LEASING d.o.o., Zagreb - Rješenje o odbacivanju inicijative

• AZTN protiv ACI d.d., Opatija - Rješenje o odbacivanju inicijative

• Prijedlog Uredbe o obavljanju javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu - Mišljenje

• Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu - Mišljenje

• Odluka o ciljevima, uvjetima i postupcima za dodjeljivanje državne potpore za istraživanje razvoj i inovacije - Mišljenje

• Program potpora za povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva - Mišljenje

• Program državnih potpora u obliku poreza po tonaži broda - Mišljenje

EK kaznila kartel proizvođača pjene

EK ispituje potpore zrakoplovnom sektoru

Britanski OFT prihvatio je mje-re na koje su se obvezali poduzet-nici Booking.com BV i matično društvo priceline.com Incorpora-ted , Expedia Inc, InterContinental Hotels Group i Hotel Inter-Conti-nental London, a kojima će se on-line putničkim agencijama i hoteli-ma omogućiti da nude popuste na cijene prilikom rezerviranja hotel-skog smještaja.

Time je OFT zaključio istra-gu koja je pokrenuta u rujnu 2010. zbog moguće povrede prava tržiš-nog natjecanja u sektoru hotelskih rezervacija putem interneta, pose-bice u odnosu na određene verti-kalne sporazume između hotela i online putničkih agencija.

Poduzetnici nisu odgovorili na obavijest o preliminarno utvrđe-nim činjenicama, koju je OFT iz-dao u srpnju 2012., već su odluči-li ponuditi određene mjere kojima bi se otklonili štetni učinci. U kolo-vozu 2013. godine OFT je otvorio konzultacije o predloženim mje-rama, a mjere prihvaćene u siječ-nju 2014. ostat će na snazi dvije godine.

Britanci prihvatili mjere na tržištu hotelskih rezervacija

7.

turizam prehrana automobilska industrijakemijska industrija hotelijerstvozračni promet