SVEUILITE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET

Od poduzetnike ideje do izrade

poslovnog plana

(Poduzetnika radionica)

Split, oujak 2008.

Autori:

Prof. dr. sc. Dragana Grubii Prof. dr. sc. Sreko Goi

Doc. dr. sc. Dejan Krui Mr. sc. Daa Dragni

Mr. sc. Ines Lozi Mr. sc. Danica Bakoti

Ivana Pavi, mag

Urednik:

Doc. dr. sc. Dejan Krui

Recenzenti: Prof. dr. sc. Nika Alfirevi Prof. dr. sc. elimir Duli

Tehniki urednik: Diana Mijaika, dipl.oec.

ISBN 978-953-281-002-8

2

PREDGOVOR

Fenomen poduzetnitva predstavlja jednu od glavnih politikih, ekonomskih, medijskih i opedrutvenih tema, a interes za poduzetnitvo proizlazi kako iz spoznaje da je povijest civilizacije na odreen nain proizvod djelovanja poduzetnitva, tako i oekivanja da e ovo stoljee predstavljati eru daljnje ekspanzije, pa i eksplozije, poduzetnitva. Poduzetnitvo dananjice obnavlja, transformira i potie razvoj ekonomija diljem svijeta - ono generira pojavljivanje novih poslovnih pothvata, otvaranje brojnih novih - najee malih poduzea, novo zapoljavanje, i obnavljanje "svjeom krvi" nacionalnih ekonomija, pruajui im vitalnost, inovativne proizvode i usluge i poveavajui im anse za opi drutveni, kulturni i socijalni napredak. Poduzetnika radionica - Od poslovne ideje do izrade poslovnog plana - realizira se na strunim studijima Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Splitu, ime je dana mogunost studentima da, naroito u okviru izrade svojih pojedinanih i timskih radova na primjerima poslovnih pothvata, ovladaju osnovama poduzetnitva. Autori ovog e-udbenika pokuali su studentima pruiti na pristupaan nain najnunija i prijeko potrebna znanja i omoguiti uvid u aktivnosti izrade poslovnog plana. Da bi se pristupilo svijetu poduzetnitva i izborila, za one koji to ele, propusnica za poduzetniku budunost, osim dara prirode i, na njemu temeljenog, poduzetnikog refleksa, potrebno je i znanje kako poduzetniku prigodu implementirati u poduzetniku praksu. Za one koji ne namjeravaju postati poduzetnici (to ne znai da to - ili djelovanjem povoljnih prigoda ili pod utjecajem nude - nee postati) znanje o poduzetnitvu je dobrodolo, kako bi se uoilo i shvatilo pod kakvim izazovima, okolnostima, tekoama, neizvjesnostima, promjenama i rizicima poduzetnici djeluju. Suvremeno poduzetnitvo je vie no ikad poziv na borbu, u kojoj, da bi se uspjelo, mora se smoi hrabrosti biti drugaiji. Poduzetnik sadanjosti, a jo vie budunosti, je istraiva, nemiran duh koji se raspituje o svemu i svaemu i osoba koja mnogobrojne paradigme stavlja pod znak pitanja. On je svjestan nepredvidivosti, kaotinosti, neizvjesnosti, rizinosti, a ponekad i bolnosti koje poduzetniki proces sa sobom donosi. Pa ipak, on pokuava promiljati, unaprijediti staro i izmisliti novo, kako bi svima bilo bolje, a drutveni proces u kojem je on akter nikad ne prestaje. Na ovaj nain promatrano, poduzetnitvo postaje jedno od najubojitijih oruja koje pojedinac moe posjedovati i aktivirati ga u borbi za preivljavanjem u turbulentnom i neizvjesnom svijetu. U Splitu, 27. oujka 2007.

Urednik:

Doc. dr. sc. Dejan Krui

3

SADRAJ

1. Uvod u poduzetnitvo (Prof. dr. sc. Dragana Grubii)

7

1.1. Pojam poduzetnitva 7 1.2. Poduzetnik 8 1.3. Poduzetnike osobine 11 1.4. Poduzetnika ekonomija

15

2. Transformacija poslovne ideje u realnost poslovnog pothvata (Dr. sc. Dejan Krui)

19

2.1. Poduzetniki proces 19 2.2. Kreacija novog pothvata

22

3. Oblici organiziranja poduzetnike djelatnosti (Dr. sc. Dejan Krui)

27

3.1. Obrt 29 3.1.1. Obrtnik i vrste obrta 29 3.1.2. Zakonodavne odrednice otvaranja obrta 30 3.1.3. Prednosti i nedostaci obrta 33 3.2. Trgovako drutvo 35 3.2.1. Oblici trgovakih drutava 36 3.2.2. Drutvo s ogranienom odgovornou 38 3.2.3. Prednosti i nedostaci drutva s ogranienom odgovornou 41 3.3. Ostali oblici organiziranja

44

4. Osnove poreznog sustava i formiranja trokova rada (Mr. sc. Ines Lozi)

47

4.1. Temeljne vrste poreza 47 4.1.1. Porez na dobit 49 4.1.2. Porez na dohodak 50 4.1.3. Porez na dodanu vrijednost 56 4.2. Poticaji zapoljavanju

60

5. Poslovni plan (Prof. dr. sc. Sreko Goi)

61

5.1. Openito o poslovnom planu 61 5.1.1. to je poslovni plan 61 5.1.2. ivotni vijek poslovnog plana 61 5.1.3. Neke znaajke poslovnih planova 63 5.1.4. Namjena poslovnog plana 63 5.1.5. Izrada i ostvarivanje poslovnih planova 64 5.2. Struktura poslovnog plana 65 5.2.1. Naslovnica 66 5.2.2. Sadraj 66 5.2.3. Saetak 66 5.2.4. Opis poduzetnike ideje 67 5.2.5. Trini podaci projekta i marketing strategija 67 5.2.6. Tehniko-tehnoloki opis projekta 69 5.2.7. Menadment 70 5.2.8. Financijski podaci 71 5.2.9. Ocjena uinkovitosti 72

4

5.2.10. Dodaci

73

6. Trini aspekt izvedbe poslovnog pothvata (Mr. sc. Daa Dragni)

75

6.1. Uloga trita i marketinga u poslovnom pothvatu 75 6.2. Istraivanje trinog okruenja 77 6.2.1. Analiza djelatnosti 78 6.2.2. Analiza kupaca i segmentacija trita 79 6.2.3. Analiza konkurencije 80 6.2.4. SWOT analiza 82 6.3. Definiranje marketing strategije 83 6.3.1. Definiranje marketing miksa 83 6.3.2. Definiranje marketing prorauna 87 6.4. Trine projekcije

87

7. Tehnoloko-tehniki i lokacijski aspekti izvedbe poslovnog pothvata (Prof .dr. sc. Dragana Grubii)

91

7.1. Lokacija 92 7.2. Tehnologija i kapacitet poslovnog pothvata 94 7.3. Stalna sredstva 95 7.4. Materijalni inputi 95 7.5. Organizacija, broj zaposlenih i njihovi trokovi 98 7.6. Zatita na radu i zatita prirodnog okruenja 104 7.7. Razdoblje izvedbe poslovnog pothvata

105

8. Financijska analiza i ocjena uinkovitosti poslovnog pothvata (Prof. dr. sc. Sreko Goi)

107

8.1. Financijska analiza 107 8.1.1. Projekcija potrebnih ulaganja 107 8.1.2. Projekcija izvora za financiranje 109 8.1.3. Otplata zajma 112 8.1.4. Amortizacija 115 8.1.5. Projekcija prihoda 117 8.1.6. Projekcija rashoda 119 8.1.7. Projekcija rauna dobiti (gubitka) 121 8.1.8. Projekcija ekonomskih tokova projekta 123 8.1.9. Projekcija financijskih tokova projekta 125 8.2. Ocjena uinkovitosti 127 8.2.1. Metoda roka povrata sredstava 128 8.2.2. Stopa prinosa 129 8.2.3. Metoda neto sadanje vrijednosti 130 8.2.4. Metoda interne stope rentabilnosti 131 8.2.5. Prosjena profitabilnost projekta 133 8.2.6. Pravilo palca 133 8.2.7. Toka pokria 134 8.2.8. Analiza likvidnosti 136 8.3. Analiza osjetljivosti 137 9. Poslovni plan - od vizije do oekivane trine realizacije

(Mr. sc. Danica Bakoti - Ivana Pavi, mag.)

141 Literatura 165

5

6

1. UVOD U PODUZETNITVO

Poduzetnitvo je pojam s kojim se danas svi i svakodnevno susreemo. I u pravilu, kada se kae poduzetnitvo, prvo na to se pomisli, u veini sluajeva, jeste pokretanje novog posla ili osnivanje novog poduzea. Ako se osnivanje novog poduzea uzme kao kriterij za definiranje pojma poduzetnitva, onda bi se moglo rei da se hrvatsko gospodarstvo takoer temelji na poduzetnitvu, slino kao i veina razvijenih trinih gospodarstava. Pojam poduzetnitvo povezan je prije svega s pojmovima poduzee i poduzetnik. Veza izmeu ovih pojmova moe se prikazati na sljedei nain: pojam poduzea vezuje se za poduzetnika, a osnovu poduzea ini poduzetnitvo. Etimoloki, poduzetnitvo znai sposobnost da se pokrene neka akcija, odnosno da se neto poduzme radi postizanja odreenog cilja, uz spremnost prihvaanja prateeg rizika. Hoe li neka poduzeta aktivnost biti i uspjena ovisi o uspjenosti obavljanja poduzetnike funkcije. Poduzetnika funkcija se odnosi na kombiniranje svih imbenika proizvodnje radi maksimiziranja uinaka. Kako je kombiniranje proizvodnih imbenika postojalo oduvijek, moe se rei i da je poduzetnitvo kao njegova funkcija postojalo otkada se ovjek bavi proizvodnim radom.

1.1. POJAM PODUZETNITVA

Prema klasinim definicijama poduzetnitvo je sposobnost da se pokrene i vodi odreeni poslovni pothvat, s odgovarajuim sredstvima odnosno kapitalom, koji je skopan s veom ili manjom neizvjesnou i rizikom. Suvremeniji pristup poduzetnitvu, pored ovih osnovnih, ukljuuje u definiciju poduzetnitva niz imbenika koji karakteriziraju poduzetnitvo. Primjerice, prema Jojiu, osnovne karakteristike koje ine bit poduzetnitva jesu: nemir, imaginacija, dinamika, latentna tenja za uspjehom, mata, neizvjesnost, utopija, pustolovina, nestrpljivost, samopotvrivanje, prodor, naporan rad, intuicija, postojanost, realnost, procjena, vjetina, sposobnost, moral, motiviranost, samouvjerenost i borbenost. Poduzetnitvo je nesumnjivo vrlo znaajna drutvena aktivnost koja moe obuhvaati iroki spektar moguih znaenja. Poduzetnitvo moe biti:

posebna ekonomska funkcija kombiniranja proizvodnih imbenika i uveanja postojeih potencijala; osnivanje poduzea i funkcija vlasnika kapitala; proces samozapoljavanja i zapoinjanja vlastitog biznisa; nastajanje i razvoj malih poduzea; kreativni proces i pretvaranje invencije u inovacije; preuzimanje poslovnog rizika; nain materijaliziranja kreativnih proizvoda; nalaenje i uporaba novih mogunosti; vizionarska aktivnost i unoenje kreativnih promjena koje igra krucijalnu ulogu u transformaciji i obnovi drutva;

7

specifino zanimanje; jedna od uloga menadmenta; specifini oblik ponaanja.

1.2. PODUZETNIK

Ve su klasici ekonomske misli definirali poduzetnika kao nositelja poduzetnitva. Tako Cantillon opisuje poduzetnika kao osobu koja kupuje po poznatim i prodaje po nepoznatim cijenama. J. B. Say poduzetnikom naziva osobu koja prikuplja, kombinira i razmjeta proizvodne resurse u namjeri da veom proizvodnou ostvari vei profit. Schumpeter definira poduzetnika kao vjenog inovatora. Moderno poimanje poduzetnika donosi takoer brojne definicije i kutove gledanja. Tako je, prema jednima, poduzetnik vlasnik kapitala koji financira odreeni pothvat, a po drugima to je osoba koja realizira taj pothvat pomou vlastitog talenta, znanja, umijea i sposobnosti. Objanjenje pojma poduzetnika postaje sloenije kako se razvija poduzee i odnosi u vlasnitvu i upravljanju poduzeem. Ovisno o veliini poduzea, u jednoj osobi mogu biti sjedinjene funkcije vlasnika, poduzetnika i menadera, ali danas su one sve ee razdvojene, odnosno pripadaju razliitim osobama u procesu poslovanja. U pravilu, u malim poduzeima poduzetnik je najee i vlasnik i menader. Meutim, u srednjim, a naroito veim poduzeima, poduzetnik je najee vlasnik sve manjeg i manjeg dijela kapitala, a s druge strane, voenje poduzea u pravilu je povjereno timu profesionalnih menedera. I u situacijama kada je poduzetnik aktivno ukljuen u upravljanje poduzeem, uloge poduzetnika i menadera su esto meusobno suprotstavljene. Poduzetnik stalno tei novom i zato se ne miri s postojeim; strano mu je ponavljanje i rutinsko obavljanje operacija, jednolian hod za voom i zadovoljavanje postizavanjem najboljeg u moguem. On je lider kojemu sve to se koristi danas nije dobro za sutra. Menader pak realizira ideje i zamisli poduzetnika, ostvaruje njegov poslovni projekt. On osigurava racionalnost i efikasnost procesa koji je u tijeku. Rukovodi proizvodnjom i prodajom proizvoda, organizira i usklauje djelatnost raznih subjekata i odjela te upravlja poslovima. Analizirajui literaturu moe se zakljuiti da se lake definiraju svojstva koje jedan poduzetnik treba imati nego njegove funkcije. On moe, ali ne treba biti vlasnik kapitala. On moe obavljati sve tri funkcije (vlasniku, poduzetniku i menadersku), ali i ne mora. Meutim, ono to je jasno, to je da poduzetnik pokree i vodi nastanak i razvoj poduzea. Ipak, i tu se lako uoava da jedna te ista osoba ne moe jednako uspjeno rjeavati razliite probleme koji se javljaju u poduzeu razvojem tog poduzea. U tom smislu razlikuju se razliite faze ivotnog ciklusa poduzea kojima odgovaraju razliita znanja i sposobnosti pojedinaca pogodna za voenje poduzea u dotinoj fazi razvoja poduzea. U tom smislu Zueberbuehler govori o pet faza ivotnog ciklusa poduzea i pet karakteristinih tipova poduzetnika za svaku pojedinu fazu. Tipovi poduzetnika koji odgovaraju pojedinoj ivotnoj fazi poduzea prikazani su na slici 1.1. Na slici 1.1. peta faza ivotnog ciklusa poduzea (faza likvidacije) i tip poduzetnika karakteristian za nju (likvidator) nisu prikazani, jer se pretpostavlja da poduzee nije zapalo u krizu koja ugroava njegovu egzistenciju. Ako pak i doe do sanacije, tada je potrebno potpuno i cjelovito dinamiziranje poduzea.

8

I

II

III

IV

veliki mali

R I Z I K

PIONIR STVARATELJ

PRO

CES

OD

LU

IVA

NJA

brz faza izgradnje faza rasta

STRATEG VODITELJ

pola

gan

faza diferencijacije faza konsolidacije

Slika 1.1: Specifini tipovi poduzetnika

Za fazu izgradnje tipian je tip poduzetnika pionir. On je sklon riziku i brzo odluuje. Pioniri su puni ideja, stvaralake snage, nestrpljenja i nemira. Tipian poduzetnik u fazi rasta je stvaratelj. On takoer brzo odluuje, ali je manje sklon riziku, koristi temelje koje je postavio pionir i pomae im da se pretvore u trajni uspjeh. Dobro je organiziran i okrenut cilju poduzea. U treoj fazi dominira strateg. Njega karakterizira visoka svijest o riziku. Fleksibilan je i orijentiran budunosti. Potie decentralizaciju poduzea i rukovoditeljima pojedinih stratekih jedinica ostavlja veliku slobodu u odluivanju. Za etvrtu fazu razvoja poduzea karakteristian tip poduzetnika je voditelj. On je u osnovi koordinator. Teite stavlja na unutarnju harmoniju u organizaciji kako bi postigao eljeni uinak. Nastoji motivirati radnike, ali su kreativnost i sklonost riziku kod njega vrlo slabo razvijeni. Specifina svojstva gore navedenih tipova poduzetnika mogu se sistematizirano prikazati kao u tablici 1.1. Tablica 1.1: Faze ivotnog ciklusa poduzea i specifina svojstva poduzetnika

Faza u ivotu poduzea Specifina uloga poduzetnika Svojstva

Faza izgradnje Pionir Karizma, entuzijazam, vizija, odlunost, sklonost riziku, inovator, inicijator.

Faza rasta Stvaratelj Realizator, uvjerljivost, analitiar, odlunost, tenja k cilju, stvaralaka snaga.

Faza diferencijacije Strateg Koncepcijski mislilac, sistematiar, delegiranje, sklonost riziku, fantazija, pogled u irinu, orijentacija na budunost.

Faza konsolidacije Voditelj timski igra, komunikator, integrator, emocionalnost, motivator, koordinator, meuljudski odnosi.

9

Analiza tipova poduzetnika i njihovih osobina je samo jedan nain gledanja na poduzetnika. to se zapravo podrazumijeva pod pojmom poduzetnik ovim nije konano odgovoreno. Korisno je ukazati na jo nekoliko shvaanja ovog pojma: Poduzetnik je osoba koja organizira i upravlja poslovnim pothvatom, preuzimajui

rizik u svrhu ostvarivanja profita. Uspjeni poduzetnik je pojedinac koji zapoinje biznis tamo gdje takav biznis nije

prije funkcionirano, a koji traje najmanje pet godina, s 15 ili vie zaposlenih. Poduzetnik je ona osoba koja moe konkretno interpretirati situaciju rizika i utvrditi

politiku koja minimizira ukljueni rizik. Poduzetnik je osoba ili grupa osoba koja preuzima zadatak i odgovornost

kombiniranja proizvodnih faktora u poslovnoj organizaciji i odrava organizaciju u djelovanju.

Poduzetnik je osoba koja upotrebljava novu kombinaciju proizvodnih faktora s ciljem da napravi 'pravu marku' u nekoj djelatnosti.

Kao to se moglo vidjeti, kako kroz povijest, tako i danas bilo je teko jednoznano definirati poduzetnika. Posebno je teko definirati poduzetnika budunosti koji e morati djelovati u tehnoloki i ekonomski vrlo sloenim i zahtjevnim uvjetima. Zato se moe govoriti samo o idealnim ili eljenim osobinama koje bi trebao imati poduzetnik (ili poduzetnica) budunosti. Primjer osobina poduzetnika budunosti, prema Lemesieu, jesu sljedee: Tradicionalist i napredan: Sudjeluje u tradicionalnoj borbi protiv sve veeg neprijateljstva prema gospodarstvu. Meutim, s obzirom na budue oblikovanje gospodarstva, sigurno je najnapredniji od svih socijalnih partnera.

Orijentiran na potronju i ekoloki savjestan: Uiva u potronji, ali nije ovisnik. Njegovo razumijevanje za drutvenu i prirodnu okolinu je neto to se podrazumijeva samo po sebi.

Strategian i kaotian: Njegova borba nije mogua bez strategije. Ali sama provedba strategije esto je kaotina.

Svjestan kvalitete i aljkav: Samo onda kada sebi postavlja velike zahtjeve moe si dozvoliti da bude aljkav tamo gdje se po miljenju drugih krije uspjeh.

Timski orijentiran i individualist: Njegova generacija bori se u timu, a da pri tome ne ugrozi poziciju drugog. Marljiv je i lijen. Radi, ali ne od pola sedam ujutro do pola pet uveer. Dogaa se da radi i subotom i nedjeljom, ili pak tek u deset sati naveer.

Kritian i prilagoen: Pazite: on nije od onih koji se slau sa svim to vi kaete i upravo ga to ini znaajnim partnerom. Meutim, tamo gdje nije direktno pogoen, on je oputen i prilagoen, jer isplati mu se isticati samo tamo gdje je on junak. Pritom je istovremeno kreativan i vjeran receptima. Pun je ideja, ali mrzi tzv. kreativne seminare, koje nekreativni ine dosadnim.

Slobodoljubiv i vjeran: Da bi se mogao razvijati potrebna mu je sloboda, ali je vjeran onima koji ga putaju da se razvija kako zna. Vjeran je dravi, ali i revolucionaran. Ako izraava revolucionarne ideje, sigurno je da misli ozbiljno.

Bogat i siromaan: Ranije su poduzetnici bili bogati, a radnici siromani. Danas radnici mogu biti bogati, a poduzetnici siromani. U svakom sluaju, hrabar je i plaljiv. Svojim borbenim nastupom ponekad pretjeruje, jer se dogaa da esto najprije skoi, a tek zatim pogleda kamo skae.

10

Ambiciozan i minimalistian: Ambicija nije neto to je obavezno. Ambiciozan je jer mu to ini zadovoljstvo, a ako pak ne, tada je s veseljem minimalistian. Pritom je sretan, ali i nezadovoljan. Njegov posao nije za njega samo pola ivota, ve sam ivot. I zato je ponekad nezadovoljan, jer drugi to jo nisu shvatili.

Sportski i intelektualan: Voli kretanje i natjecanje sa samim sobom i pritom je fer. Njegov intelekt ne ini ga tromim ve impulzivnim. Ali on je i erotian i dosadan. Erotiku on takoer smatra unutranjom vrijednou.

Uspjean i pritom frustriran: Zato? Radije je bogat uspjehom nego novcem. I usprkos tome je frustriran, jer svi misle da sve to radi, radi samo zbog novca. On ima vremena i za druge i za sebe. Zbog svoje uspjene karijere ne treba nuno osvojiti neki visoki poloaj. Ili, moda ipak. Navikao je boriti se za vizije.

Zelen i crn: Po njegovom miljenju politika budunost ne pripada ni bojama ni velikim organizacijama. Vjeruje u mo novih malih svjetova. A ako neto ini, ini to uvijek angairano. S pravom ili ne. Ali, tada ako netko ini neto drugo, moe to tolerirati i pruati podrku drugom. Rad ga veseli. Stres ga ini tmurnim.

1.3. OSOBINE PODUZETNIKA

Poduzetnitvo se od svog prvog teorijskog razmatranja do danas u najveem broju sluajeva objanjavalo ulogom i znaenjem pojedinca. U tom smislu, veina znanstvenih disciplina tretirala je poduzetnitvo kao svojstveno individualnu aktivnost. Meutim, istraivanja novijeg datuma pokazuju da, pored jakog individualistikog pristupa poduzetnitvu, postoje i drugi faktori koji odreuju hoe li neka osoba biti poduzetnik ili ne, a posebno hoe li biti uspjean poduzetnik. Sama individualna sposobnost pojedinca, faktor koji se i dalje ne moe ili ne smije zanemariti, obuhvaa niz razliitih sposobnosti i osobina koje osoba treba imati da bi uspjeno obavljala odreene aktivnosti, ali i adekvatnu kombinaciju tih razliitih sposobnosti. Drugi faktor, kojemu se u novije vrijeme pridaje sve vei znaaj, jesu znaajke drutva u kojem pojedinac ivi, odnosno niz ekonomskih, socijalnih, kulturnih, ideolokih i drugih imbenika koji usmjeravaju pojedince prema odreenom ponaanju (individualnom ili grupnom). Brojna istraivanja kojima se pokualo definirati svojstva poduzetnika dala su iroku lepezu karakteristika i osobina koje treba imati uspjean poduzetnik. Jedna sinteza takvih empirijskih istraivanja prikazana je u tablici 1.2. Tablica 1.2. prikazuje gotovo sva mogua svojstva koja bi trebao imati uspjean poduzetnik. Teko se moe nai osoba koja bi imala veinu navedenih osobina, a pogotovo ne sva navedena svojstva. Meutim, ukoliko osoba ima neka od navedenih svojstava moda moe postati dobar poduzetnik ili poduzetnica.

11

Tablica 1.2: Svojstva uspjenih poduzetnika

S V O J S T V A

Demografska Osobnosti Bihevioralna mukarac najstarije dijete 1. ili 2- generacija otac je najutjecajnija osoba u obitelji bar jedan poduzetnik u obitelji oenjen ima djecu supruga radi 30 do 40 godina obrazovanje raste

potreba postignua elja za neovisnou individualnost ustrajnost samopouzdanje samopotovanje ambicija nevano mu je to misle drugi o njemu nije motiviran u velikim poduzeima usmjeren na budunost orijentiran na novac visoke aspiracije glede nagrada optimistian objektivan tolerantan na dvosmislenost zna i prihvaa vlastita ogranienja

tehnika strunost potrebno iskustvo veliki radnik sretan administrativne vjetine spremnost delegiranja preuzima odgovornost uspjean lider usmjeren zadacima sposobnost

meuljudskih odnosa samopokreta entuzijast komunikativan odluan metodian pouzdan adaptabilan raznolik pokretan akcijski orijentiran agresivan umjereno rizian portvovan drutveno angairan (crkva, sport, zajednica)

Kako je teko govoriti o idealnom tipu poduzetnika, to se u pokuaju definiranja poduzetnika nailazi u literaturi na uu klasifikaciju karakteristika koje bi uspjean poduzetnik trebao imati, a ona se temelji na ispunjenju odreenih funkcija. Prikaz poduzetnikih funkcija i osobina koje bi poduzetnik trebao imati za ostvarenje tih funkcija prikazan je u tablici 1.3. Tablica 1.3: Poduzetnike funkcije i karakteristike poduzetnika

FUNKCIJE OSOBINE

fizike socijalne mentalne emocionalne analitike intuitivne imaginativne duhovne

kapacitet za vrlo naporan rad entuzijazam i sposobnost da ga prenese drugima mentalna agilnost ili uroena dovitljivost volja, ustrajnost i emocionalna elastinost sposobnost improviziranja, a ne organiziranja ima petlju i oko za anse dovoljno imaginativan da vidi 'iza ugla' samouvjerenost (vjera u sebe)

Pored svojstava koja bi trebao imati uspjean poduzetnik, a koja su u osnovi hipotetska, esto su se istraivale osobine poduzetnika i neke osnovne znaajke njihova biznisa, te problemi s kojima se suoavaju poduzetnici. Pri tome nisu zanemarene ene. U nastavku rad prikazat e se profili poduzetnika (mukaraca i ena) i njihovih biznisa.

12

Tablica 1.4: Profil poduzetnika i njegova biznisa

prvoroeno dijete otac i/ili majka u samostalnom biznisu ima fakultetsko obrazovanje oenjen u ranim tridesetim poduzima svoj prvi znaajniji poslovni pothvat prethodno iskustvo u novim poslovnim pothvatima eli neovisnost samopouzdan preuzima umjeren rizik visoko tolerantan na neizvjesnost ima visoku razinu energije

Najvei problemi u zapoinjanju biznisa su: dobivanje poetnog kapitala marketing

Najvei problemi u tekuim operacijama su: upravljanje gotovinom slaba kolateralna pozicija marketing

Tablica 1.5: Profil poduzetnice i njezina biznisa

prvoroeno dijete roditelja srednje klase drutveno - humanistiko obrazovanje udana u srednjim tridesetim poduzima svoj prvi znaajniji poslovni pothvat motivirana eljom za neovisnou i zadovoljstvom u poslu mali i mladi biznis

Najvei problemi u zapoinjanju biznisa su: nedostatak poslovnog treninga dobivanje kredita

Najvei problemi u tekuim operacijama su: nedostatak iskustva u financijskom planiranju slaba kolateralna pozicija

Iz tablica 1.4. i 1.5. vidljivo je da se profil poduzetnika/poduzetnice ne opisuje samo pomou socio-demografskih karakteristika, ve i karakteristika koje se odnose na osobnost i motivaciju. Osobito je znaajna karakteristika prema kojoj novi poduzetnici dolaze iz obitelji s poduzetnikim iskustvom i praksom. Sve navedeno pokazuje da postoji cijeli niz faktora kojima se moe opisati poduzetnik ili poduzetniko ponaanje. U osnovi svega stoji injenica da treba postojati velika interakcija meu nizom faktora kako bi poduzeta aktivnost rezultirala uspjehom. Stoga e se u nastavku

13

rada prikazati jo jedan hipotetski model faktora koji u odreenoj kombinaciji mogu dovesti do uspjenog poduzetnika ili uspjenosti njegovog pothvata (slika 1.2.). Model na slici 1.2. prikazuje takoer odreeni broj faktora koji utjeu na poduzetniku uspjenost. Osim individualnih faktora, koji su direktno povezani s poslom kojeg pojedinac obavlja, model posebno razmatra faktore okoline i organizacije, ali i sree. Faktori organizacije su u stvari dio okoline, ali se zbog svog znaenja na poduzetniki uspjeh mogu promatrati kao posebna grupa faktora. Srea, kao poseban faktor poduzetnikog uspjeha, modulirana je na temelju spoznaje da esto znaajnu ulogu u poduzetnikoj uspjenosti igra sluaj i stjecaj okolnosti.

Slika 1.2: Hipotetski model faktora uspjenog poduzetnika Prema svemu gore iznesenom moe se zakljuiti da poduzetnitvo, promatrano s individualnog stajalita, predstavlja odreenu kombinaciju sposobnosti, znanja i vjetina, znaajki linosti, te specifine motivacije, aspiracija i vrijednosnog sustava pojedinca.

Individualni faktori

Faktori okoline Faktori organizacije

P 0

S

A

O

k o

m p a t i b i l

n o s t

+ + Srea + =

PP

Sposobnosti OO Poticaji - podrka

Suradnja zaposlenih DD

UU ZZ Motivacija EE Administrativn

o upravna okolina

Management TT NN II Crte linosti

Strategija KK Financijska

okolina II Sustav vrijednosti

Kultura Poslovne

mogunosti UU Struktura SS Razina

aspriracija PP JJ Infrastruktura Sistem EE HH

Jasnoa uloge

Kulturno socijalna okolina

Poduzetniki kapital

14

Sve prethodno analizirane osobine i svojstva poduzetnika imaju svoje znaenje ukoliko se promatraju u kontekstu poduzetnikog djelovanja. Specifine osobine koje ima pojedinac ne moraju voditi prema uspjenom poduzetniku. Ono po emu se prepoznaje uspjean poduzetnik jeste njegovo ponaanje u poslovnom pothvatu, a koje je dijelom rezultat i njegovih osobnih svojstva. Kao bitne znaajke poduzetnikog ponaanja kljune za razumijevanje samog poduzetnitva Mitton navodi sljedee:

1. Promatraju stvari cjelovito i u perspektivi. 2. Oni prepoznaju jedinstvene prilike. 3. U potpunosti su odani svom projektu. 4. Imaju potrebu za totalnom kontrolom. 5. Imaju utilitarno shvaanje ispravnosti i morala. 6. Vole neizvjesnost. 7. Koriste komunikacije i veze. 8. Cijene i prihvaaju kompetentnost. 9. Posjeduju specijalni know how.

Prema Bahtijarevi-iber, poduzetniko ponaanje je ponaanje orijentirano na kreiranje i uporabu povoljnih prilika i mogunosti koje se javljaju u okolini, kako bi se osigurao rast i razvoj pojedinca, grupe, organizacije ili drutva. Njegove bitne karakteristike jesu: kreiranje i uporaba prilika i mogunosti; poduzimanje inicijative; uvoenje promjena i kreiranje novog; pretvaranje ideja u akciju; organizacija i reorganizacija socijalno-ekonomskih mehanizama koji pretvaraju resurse i situacije u praktinu korist; prihvaanje (umjerenog) rizika i neuspjeha i orijentacija na razvoj. Prethodni osvrt na poduzetniko ponaanje jasno pokazuje da je za spoznavanje znaaja i uloge poduzetnika mnogo vanije njegovo ponaanje u odreenom socijalnom, kulturnom, ekonomskom i drutvenom okruenju nego utvrivanje individualnih osobina koje bi dovele do uspjenog poduzetnika. Pri tome se ne marginalizira znaenje individualnih karakteristika, ali one same po sebi ne mogu dovesti do razvoja uspjenog poduzetnika ili poduzetnice, a time niti do uspjene poduzetnike ekonomije.

1.4. PODUZETNIKA EKONOMIJA

Dananja slika gospodarskog razvoja pojedinih zemalja pokazuje razliitost u pogledu stupnja razvijenosti, trinosti, malih u odnosu na velika poduzea te privatnih u odnosu na javna poduzea. Pri tome se pokazuju i velike razlike u pogledu ekonomske uspjenosti pojedinih zemalja. Kapitalistike zemlje su u pravilu razvijenije od svih drugih zemalja. Postojanje poduzetnitva i tzv. poduzetnike ekonomije, koja se temelji na privatnom vlasnitvu, smatraju se kljunim za gospodarski uspjeh kapitalistikih zemalja, posebno SAD. Stoga se danas nailazi na veliki broj razmiljanja prema kojima mnoge europske zemlje, a posebno zemlje u tranziciji, nemaju dostatan ekonomski rast jer nemaju razvijeno poduzetnitvo. U definiranju poduzetnike ekonomije polazi se od opih indikatora kojima se ona identificira, a koji ujedno oznaavaju i svojstva poduzetnike ekonomije:

15

Postojanje znanja i to u prvom redu specifinih znanja i "tehnologije" managementa. Postojanje odgovarajueg miljea, jer poduzetnitvo nije jednostavna ekonomska

funkcija nego prvenstveno socijalni i kulturni fenomen s bitnim ekonomskim konzekvencama. Njegov razvoj ne trai samo odgovarajui ekonomski, nego i socijalni i specifini kulturni milje, s odreenim sustavom vrijednosti koji dijele i prakticiraju lanovi drutva.

Identificiranje parametara rasta i razvoja, kao to su: o porast zaposlenosti, (karakteristika amerikog gospodarstva), o rast, dinaminosti i restrukturiranje gospodarstva s pravim bumom malih poduzea, a ne velikih korporacija (karakteristika amerikog gospodarstva). o Trend "deinstitucionalizacije", koji oznaava prijelaz dinamike gospodarskog rasta s etabliranih institucija na poduzetnitvo, te s 'upravljake' na poduzetniku ekonomiju.

Inovativnost poduzea i ukupnog gospodarstva, odnosno stalna proizvodnja novog. Transformacija ukupnog naina upravljanja i poduzetnikog ponaanja ne samo privatnih nego i javnih poduzea.

Prema navedenim svojstvima i karakteristikama poduzetnike ekonomije ne moe se implicite zakljuiti da se ona bazira na privatnim poduzeima. Naime, provedena istraivanja (Drucker, Galbraith) pokazuju da je poduzetnitvo po karakteristikama jednako privatnim i javnim poduzeima. Ovo implicira zakljuak da za razvoj poduzetnitva nije dostatan uvjet privatno vlasnitvo, ve ekonomski sustav potpuno orijentiran na trite i trinu valorizaciju poduzetnikih i poslovnih sposobnosti gospodarskih subjekata i pojedinaca, na konkurenciju ideja, ljudi, poduzea i oblika vlasnitva i na inovacije, razvoj, kao i odgovarajua kultura i sustav vrijednosti koji naglaava individualnost, uspjenost, poslovnost, kreativnost, slobodnu autonomiju pojedinca i gospodarskih subjekata, potie inicijativu i traganje za novim izraajima i mogunostima individualnog i drutvenog ivota. Poduzetnika ekonomija ne moe se graditi bez poduzetnitva kao kompleksnog drutvenog i ekonomskog fenomena. Pretpostavke na kojima se temelji poduzetnika ekonomija jesu sljedee: Specifina i jaka kultura u kojoj dominiraju vrijednosti individualizma i autonomije,

uspjeha i postignua, tolerancije i otvorenosti, vjere u sposobnosti, znanja i neograniene mogunosti za sposobne, te vertikalna socijalna mobilnost i socijalni darvinizam.

Izrazita i intenzivna interna i eksterna konkurencija ljudi, ideja, projekata i poduzea. Visoka interakcija poduzetnitva i intrapoduzetnitva; zahtijeva ne samo individualne poduzetnike nego poduzetniku organizaciju i menedment u svim podrujima. Jaka ekonomska i socijalna infrastruktura. Privredna deregulacija i slobodno djelovanje pojedinaca, grupa i poduzea na tritu. Proaktivna uloga vlade na svim razinama u poticanju poduzetnitva, osiguranju

poduzetnikih istraivakih fondova i institucija. Poticajna ekonomska i porezna politika. Mree raznolikih inkubatora (privatnih, vladinih, poslovnih poduzea i drugih) koje

slue kao pomo poduzetnikim talentima i buduim poduzetnicima u razvijanju i komercijalizaciji ideja, pruajui strunu, prostornu, tehniku, administrativnu, financijsku, komunikacijsku, obrazovnu i svaku drugi pomo.

16

17

Stvaranje poduzetnikih mrea koje povezuju fakultete, razvojne institucije, velika poduzea, vladine institucije, inkubatore, mala poduzea i poduzetnike, razliite profesionalne asocijacije na projektima poticanja i razvoja poduzetnitva.

Stvaranje jakih znanstvenih i tehnolokih centara. Poticajna mikrookolina.

Iz navedenog se vidi da je stvaranje poduzetnike ekonomije vrlo sloen i dugotrajan proces te da u njemu trebaju sudjelovati sve drutvene, gospodarske pa ak i politike strukture. Pozitivna orijentacija prema izgradnji poduzetnike ekonomije dovela bi u budunosti do breg ekonomskog rasta ukupnog gospodarstva, odnosno rasta zaposlenosti, obrazovanja, inovativnosti, oblika poduzea i svih parametra kojima se mjeri razvoj jednog drutva.

18

2. TRANSFORMACIJA POSLOVNE IDEJE U REALNOST POSLOVNOG

POTHVATA

Polazei od prethodno prikazane relativno iroke definicije suvremenog poduzetnitva (proces, promjena, nova kombinacija, kreacija pothvata, profitna orijentiranost) iz koje je mogue opisati poduzetnika osobom koja uoava mogunosti i prilike koje eli realizirati putem poduzetnikog pothvata pokreui najee novi (ponekad i unapreujui ve postojei) biznis, dolazi se do jednog od kljunih pojmova u poduzetnitvu - poduzetnikog procesa. Proces pokretanja novog pothvata utjelovljen je u poduzetnikom procesu, koji ukljuuje izvrenje mnogobrojnih aktivnosti, donoenje brojnih procjena, odluka i sl., koje izlaze izvan okvira rjeavanja problema na tipino menaderskim razinama. Poduzetniki proces predstavlja, u svojoj biti, iskoritavanje prigode i daljnji rad na njenoj izgradnji i razvoju, bez obzira na resurse koji se trenutano kontroliraju, pa poduzetnik tijekom poduzetnikog procesa mora: uoiti, procijeniti, izgraditi, (i) razviti,

povoljnu prigodu nadvladavajui (pobjeujui) snage koje se opiru ostvarenju neega novog - proizvoda, usluge, tehnologije, inovacije, trinih potreba, itd.

2.1. PODUZETNIKI PROCES

Poduzetniki proces transformira ideje u realnost nazvanu poduzee (bez obzira na zakonski oblik organiziranja poduzetnike djelatnosti: trgovako drutvo, obrt, zadruga, slobodno zanimanje, ili pak podrunica, poslovna jedinica unutar poduzea, i sl.) sa svim aktivnostima izvrenjem kojih se zadovoljava potreba kupca. On ukljuuje aktivnosti i akcije koje su pridruene uoenim povoljnim prigodama, ali isto tako i kreiranje organizacije koja e rasporediti oskudne resurse i prigodu provesti u svakodnevnu realnost. Poduzetniki proces, prema Baron-Shane, prolazi kroz nekoliko razliitih faza koje se mogu iskazati na sljedei nain:

I. generiranje ideja i prepoznavanje prilika, II. odreivanje i grupiranje resursa,

III. pokretanje novog pothvata, IV. izgradnja i realizacija trinog uspjeha, V. etva nagrada (ili trpljenje posljedica).

Iz navedene tipologije faza poduzetnikog procesa uoljivo je da je poduzetniki proces, kao kreaciju novog pothvata koja se najee realizira putem novog poduzea, mogue promatrati u uem (faza I. i faza II.) i irem (faza I. do faze V.) smislu, kako je to prikazano na slici 2.1.

19

Slika 2.1: Tipologija temeljnih faza poduzetnikog procesa

U uem smislu promatrano, poduzetniki proces predstavlja poetnu fazu "podizanja" istraivakih i, mogue buduih, poslovnih aktivnosti - u daljnjim izlaganjima fazu "start-up"-a, u kojoj se: 9 generiraju ideje, 9 prepoznaju trine prilike, 9 istrauje dostupnost resursa, 9 odreuju proizvodi ili usluge namijenjene tritu, 9 razvija strategija ulaska na trite, 9 ocjenjuje rizinost pothvata, 9 definira organizacija, 9 oblikuje tim za implementaciju pothvata, 9 donosi odluka o koritenju prigode (najee osnivanjem novog poduzea), itd.,

drugim rijeima trai se odgovor na pitanje o mogunosti (i opravdanosti) koritenja otkrivene poduzetnike prigode. Iz navedenog slijedi da poduzetniki proces, u uem smislu promatrano, moe rezultirati jednom od nie navedenih solucija: ako je pronaeno ostvarivo poduzetniko rjeenje, novo poduzee e trino oivjeti, u suprotnom, poduzetniki proces se prekida neuspjehom.

U irem smislu promatrano, poduzetniki proces ukljuuje pored "start-up" faze jo i fazu novog poduzea u kojoj se: 9 osniva novo poduzee, 9 pokree novi pothvat, 9 poinju dogaati poslovne promjene, 9 pribavljaju i grupiraju resursi,

20

9 implementira strategija ulaska na trite, 9 trite - kupci reagiraju na ponudu novog poduzea, 9 konkurencija postojeih poduzea uoava promjenu u ponudi, 9 oblikuje organizacija novog poduzea, 9 razvijaju konkurentske prednosti, 9 upravlja neizvjesnou, itd.

Znaajno je uoiti razliku izmeu uspjeha i neuspjeha (propasti) poduzetnikog procesa u "start-up" fazi i/ili u fazi novog poduzea. Uspjeh poduzetnikog procesa u "start-up" fazi ne osigurava nuno uspjeh poduzea - on omoguava samo inicijalne pretpostavke budueg poslovnog (moda i uspjenog) razvoja poduzea. Ovo iz razloga jer uspjena "start-up" faza (koja rezultira prevaljenim putem od postojanja prigode, preko otkrivanja prigode do donoenja odluke o koritenju prigode najee kreacijom novog poduzea), rezultira tek "roenjem" novog poduzea pred kojim je itav niz borbi - od borbe za nabavljanjem resursa, preko uobliavanja i daljnje dogradnje poduzetnike strategije, organizacije procesa, do bitke za postizanjem uinka i eljenog rezultata - sve s ciljem preivljavanja, trinog uspjeha i uzleta. Budui da nema opeprihvaenih pravila za uspjeh poduzetnikog procesa (neto to odgovara jednom poduzetniku moe biti potpuno neadekvatno za drugog) za ilustraciju pitanja koja se svakodnevno postavljaju pred svakog poduzetnika (i pred one koji su direktno ili indirektno ukljueni u realizaciju poslovnog pothvata) posluit e nie navedena Amarova shema:

Da li su ciljevi jasno definirani?Osobne aspiracije

Veliina biznisa i odrivostOtpornost na rizik

Da li je odabrana prava strategija?Jasna definicija

Profitabilnost i potencijal za rastRazdoblje trajanja

Stopa rasta

Moe li se realizirati odabrana strategija?Izvori/sredstva

Organizacijska infrastrukturaUloga osnivaa

Ako je odgovor DA...

Ako

je o

dgov

or N

E...

Slika 2.2: Vodi kroz poduzetniki proces

21

Uoavajui neizvjesnost ishoda poduzetnikog procesa, koji se prekida ili u fazi "start-up"-a ili pak u nekoj od faza ivotnog ciklusa novog poduzea, povezanog s mnogobrojnim rizicima i potencijalnim gubicima, postavlja se kao jedno od najznaajnijih pitanja: to to poduzetnike motivira za ukljuivanje u poduzetniki proces? Openito govorei, dvije su temeljne motivacije za ukljuivanje u poduzetniki proces: Prva motivacija poiva na poduzetnikovoj elji da postane vlasnik i menader poduzea

kojeg osniva i da prekine s praksom po kojoj je, prije osnivanja svog poduzea, bio zaposlenik kod drugog. Njegovi su primarni zahtjevi fokusirani na osobnu neovisnost, realizaciju elje da postane sam svoj ef i da upravlja svojom sudbinom.

Druga motivacija poiva na poduzetnikovoj elji da iskoristi ekonomsku stvarnost promjena i povoljnih poslovnih prilika, te stekne bogatstvo za sebe i svoju obitelj.

2.2. KREACIJA NOVOG POTHVATA

Ljudi pokreu biznis iz mnogobrojnih pobuda i razloga: da budu sami svoji efovi, da ostvare financijske koristi, da stvore novo zapoljavanje nakon gubitka posla, da realiziraju inovativni proizvod ili uslugu, odnosno jednostavno reeno da kreiraju i stvore neto - pothvat. Na ovaj nain promatrano, poduzetnitvo postaje jedno od najubojitijih oruja koje pojedinac moe posjedovati i aktivirati ga u borbi za preivljavanjem u turbulentnom i neizvjesnom svijetu i okruenju sklonom otputanju radnika. Svaka kreacija novog pothvata, kako je to prikazano na slici 2.3., poiva, prema Dollingeru, na itavom nizu osobina koje treba posjedovati poduzetnik, razliitim poduzetnikim poticajima i planskom pristupu zasnovanom na tehnikama stratekog menadmenta. Poduzetniki proces promatran putem kreacije novog pothvata ukljuuje tri skupine faktora koji se nalaze u interakciji i to: pojedinanu skupinu faktora iskazanu putem individualnih karakteristika, skupinu faktora okruenja - kao ukupnosti prigoda, ali i prijetnji na putu realizacije novog

pothvata i, konano, skupinu faktora organizacije.

Individualne karakteristike imaju neporecivu ulogu u kreaciji novog pothvata: psiholoke, socioloke i demografske karakteristike svakog pojedinca doprinose (ili umanjuju) anse odnosno mogunosti postanka poduzetnikom. Osobno iskustvo, znanje, obrazovanje, usavravanje, predstavljaju ivi faktor u poduzetnikom procesu, u kojem ljudski kapital naroito svojom kreativnou doprinosi uspjenoj realizaciji - kreaciji novog pothvata. Osobne karakteristike poduzetnika, kao i nain na koji se poduzetnik i njegov poduhvat percipiraju od strane drugih, oblikuje reputaciju novog poduzea. Poduzetnikova sklonost riziku determinira poetnu konfiguraciju poduzetnikog poduhvata; primjerice nain financiranja, proizvodni asortiman ili kadrove. Iako je do sada bilo rijei o pojedinanom poduzetniku, najee poduzetnik nije sam - on se oslanja na mreu drugih poslovnih subjekata i poduzetnika. Ovi kontakti predstavljaju osobne resurse koji pomau u prikupljanju dodatnih resursa potrebnih

22

za pokretanje biznisa. Zato vrijedi pravilo po kojem "koga poznaje i tko poznaje tebe" ponekad moe biti izuzetno vrijedan resurs u kreiranju novoga poduzetnikog pothvata. Okruenje producira, kako prilike tako i prijetnje svakom novom pothvatu. Prilike se najee manifestiraju kao anse i pogodnosti, situacije koje pomau poduzetniku u ostvarenju njegovih poslovnih ciljeva, koje su znaajno rjee u odnosu na prijetnje. Zato je za koritenje poduzetnikih prigoda poduzetniki izazov tim vei - resurse treba pribaviti u okruenju, optimalno ih kombinirati s postojeim resursima i oblikovati novi poduhvat u uspjenu organizaciju.

INDIVIDUALNE KARAKTERISTIKE

*motivacija *znanje *iskustvo *elja za uspjehom *crte linosti * razina aspiracija

*spremnost na preuzimanje rizika * starosna dob * spol * naobrazba * percepcija eljenosti

poduhvata *percepcija mogunosti realizacije *jasnoa uloge i sl.

FAKTORI PRILIKA IZ OKRUENJA

FAKTORI ORGANIZACIJE KREACIJA

NOVOG POTHVATA

* strategije * pogodnosti realizacije * menadment * poslovne mogunosti * nain ulaska na trite * financijska okolina - novi proizvod * dostupnost resursa - nova usluga * upravna i administrativna - franizing okolina - poboljanje postojeeg * infrastruktura proizvoda * kulturno-socijalna * kultura poduzea okolina * suradnja zaposlenih * raspoloivost poticaja * financiranje, marketing FAKTORI PRIJETNJI IZ

OKRUENJA

*prepreke za ulazak u novi pothvat

*suparnitvo meu postojeom konkurencijom * djelovanje vladinih mjera

* pogaanje s kupcima * pritisak slinih proizvoda/usluga * pogaanje s

dobavljaima

Slika 2.3: Kreacija novog pothvata

23

Prilike ili prijetnje koje nastaju kao rezultat djelovanja okruenja u kojemu poduzee djeluje, inherentne su svakom tritu na kojem postoji konkurencija. Poduzetnik nikada ne moe potpuno prevladati prijetnje iz okruenja, ali se moe barem pokuati u to veem stupnju zatititi od njihovih moguih negativnih efekata, oblikujui i razvijajui strategije koje koriste resurse poduzea. Svako novo poduzee egzistira u danim uvjetima okoline, koju ini ukupnost faktora koji utjeu na njegovo poslovanje i potencijalni rast i razvoj. U uvjetima kada se okolina poduzea (politiko-pravna, socijalno-kulturna, znanstveno-tehnoloka, ekonomska, te ekoloka okolina) najee opisuje kao dinamina, neizvjesna, heterogena i sloena, poduzetnici moraju kontinuirano motriti na dogaaje i trendove u svojemu okruenju i pravovremeno initi prilagodbe, kako u svojim organizacijama tako i poslovnim strategijama novih poduzea. Organizacija predstavlja rezultat gotovo svih poduzetnikih start-up-ova. Kreiranje nove organizacije, s pridruenom joj strukturom i strategijama koje poduzeu omoguavaju bilo osvajanje postojeih i kreiranje novih trita ili pak zatitu svoje trine pozicije, nije ni malo lagan zadatak. Svaka organizacija raspolae resursima, koje transformira u cilju stvaranja vrijednosti za kupca. No, organizacija moe biti i mnogo vie od toga. Organizaciju ine ljudi koji posjeduju talente, vjetine, vrijednosti, vjerovanja i (moda) spoznaju da radei zajedno mogu stvoriti neto zaista posebno. Organizacija takoer moe imati kulturu koja podrava i promie visoke performanse, izuzetnu kvalitetu i visok stupanj etikih standarda. Konanu sudbinu poduzetnikog procesa teko je, ponekad i nemogue, predvidjeti - oekivani pobjednici u ovom procesu ponekad ne uspijevaju, dok izgledni gubitnici katkad pobjeuju. Raymond Smilor smatra da se poduzetniki proces ponekad moe ukazati kaotinim, sloenim i nesreenim, i zato ga je teko razumjeti, odrediti mu faktore utjecaja i primijeniti adekvatnu podrku i njegovanje u cilju poticanja njegovog uspjeha. Tri su kljune, moe se kazati i presudne, komponente za uspjenu realizaciju poslovnog pothvata: poduzetnik, povoljna prigoda, resursi,

prikazane slikom 2.4. U centru prikazanog modela nalaze se: nespokojstvo, uznemirenost (i) jaz,

koji proizlaze iz djelovanja neizvjesnosti na poduzetnika, na resurse i na priliku. Ove tri temeljne komponente, kako e to biti vidljivo iz poglavlja koja slijede, predstavljaju osnove poslovnog plana koji se izrauje za novi poslovni pothvat. Najznaajniju pokretaku snagu bilo kojeg poslovnog pothvata predstavlja poduzetnik (i njegov menadment tim, ako se radi o pothvatu s visokim potencijalom) koji mora najprije prepoznati, a zatim i iskoristiti povoljnost prigode, koritenjem ogranienih resursa i stvaranjem organizacije

24

koja e povoljnost prigode pretvoriti u poduzetniku prednost. Pri realizaciji ovih aktivnosti dobrodole su neke od sljedeih osobina poduzetnika: vjera u uspjeh, spremnost na izloenost riziku, usmjerenost k razvoju, odgovornost, orijentiranost na postignue, i sl. Poduzetnik u novom poduzetnikom procesu mora biti svjestan injenice da ne postoje garancije da e njegov pothvat uspjeti, pa ak ni da e preivjeti, iz ega slijedi da poduzetnici neuspjeh poduzetnikog procesa trebaju doivljavati kao sastavni dio poslovne kreacije i njene neizvjesnosti. Uspjean poduzetnik nuno treba posjedovati sposobnost prepoznavanja i razvijanja povoljnih prilika, pri emu su poslovne ideje uvijek u fokusu njegovih promiljanja.

UnemirenostNespokojstvo

Jaz (izmeu eljenog i stvarnog)

Poslovna prilika

Resursi

Poduzetnik

Neizvjesnost

NeizvjesnostNeizvjesnost

Neizvjesnost

Slika 2.4: Presudne snage za uspjenost poslovnog pothvata

Sve poslovne ideje nisu poslovne prilike, ve su poslovne prilike samo one ideje za koje e kupci iskazati interes. Sama po sebi, poslovna ideja predstavlja samo nuan uvjet u poduzetnikom procesu, koji nije dostatan za njegov uspjeh. Razvoj poslovne ideje na nain da poduzetnik moe identificirati potencijalne kupce i proniknuti u razloge njihovog pozitivnog odnosa i reakcije na novi proizvod ili uslugu, implementirati poslovnu ideju u ivot i na njoj izgraditi uspjean pothvat, predstavlja jedan od znaajnih aspekata poduzetnikog procesa. Povoljne poslovne prilike su bazirane na komparativnim prednostima koje prua poduzetnik putem svojeg poduzetnikog pothvata, i svoju potvrdu nalazi na tritu. Za realizirati poslovnu

25

prigodu, osim poduzetnikog talenta, imaginacije i hrabrosti potrebni su jo i resursi - financijski, materijalni i ljudski, koji su najee ogranieni ili nedovoljno dostupni. Da bi poduzetnici realizirali prethodno prikazani poduzetniki proces - da bi minimalizirali rizike i maksimirali potencijalne mogunosti odnosno prilike, potrebna je organizacija - okvir u kojem e se poduzetnika ideja materijalizirati iz virtualne i, po poduzetniku, eljene u dimenziju stvarnosti.

26

3. OBLICI ORGANIZIRANJA PODUZETNIKE DJELATNOSTI

Jedno od veoma znaajnijih pitanja koja se nameu svakoj osobi koja namjerava realizirati poslovni pothvat predstavlja odabir pravnog oblika organizacije u kojem e realizirati svoju poslovnu prigodu i, putem poduzetnikog procesa, transformirati poslovnu ideju u realnost - oekivanog poslovnog uspjeha realiziranog putem nekog od oblika razliitih subjekata malog gospodarstva. Subjekti malog gospodarstva su fizike1 i pravne osobe2 koje trajno i samostalno obavljaju doputene gospodarske djelatnosti radi ostvarivanja dobiti odnosno dohotka na tritu3 i koji su u poslovanju neovisni. Subjekti malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj pojavljuju se u razliitim pravnim oblicima, kao to su: obrt, trgovako drutvo, zadruga, ostali oblici organiziranja privatne poduzetnike aktivnosti (slobodna zanimanja),

razliitih su veliina,4 te su objedinjeni jedinstvenim pojmom i jedinstvenom definicijom koji su usklaeni s Preporukama i Odlukama Europske komisije. Vlastiti ulazak u svijet poduzetnitva, generiranjem (otvaranjem ili osnivanjem) nekog od pravnih oblika organiziranja poduzetnike djelatnosti, za svakog poduzetnika predstavlja san koji se moe razviti u ugodno i poslovno plodonosno putovanje, ali i u nonu moru koja rezultira iz neizvjesnosti ishoda. Iako se, najee poetnicima, ulazak u svijet poduzetnitva moe initi 1 iv ovjek kao subjekt prava naziva se fizikom (prirodnom, naravnom) osobom. Danas je svaki ovjek pravni subjekt, tj. nositelj prava i obveza. Fizika osoba pravnu sposobnost stjee roenjem, a gubi je smru. 2 Pravna osoba je drutvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost. Pravna osoba je kao pravni subjekt nositelj prava i obveza. Pravne osobe stjeu pravnu sposobnost upisom u sudski registar (za trgovaka drutva) odnosno registar koji se vodi kod nadlenog tijela dravne uprave. Pravna osoba moe prestati postojati aktom dravne vlasti, propisom, odlukom lanova, likvidacijom i steajem. 3 Malo gospodarstvo, sukladno Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine, Zagreb, 29/2002, lanak 2.), ine subjekti koji:

1. zapoljavaju prosjeno godinje manje od 250 radnika, 2. su neovisni u poslovanju, 3. ispunjavaju jedan od sljedea dva kriterija: ostvaruju ukupni godinji promet do 60 milijuna kuna ili imaju

zbroj bilance (ako su obveznici poreza na dobit) odnosno imaju dugotrajnu imovinu (ako su obveznici poreza na dohodak) u vrijednosti do 30 milijuna kuna.

4 Prema veliini, u smislu lanka 3. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva, razlikuju se: 1. Mikro subjekti malog gospodarstva - su fizike i pravne osobe koje prosjeno godinje zapoljavaju manje

od 10 radnika, 2. Mali subjekti malog gospodarstva - su fizike i pravne osobe koje:

a. prosjeno godinje zapoljavaju manje od 50 radnika, b. ostvaruju ukupni godinji promet do 16 milijuna kuna ili imaju zbroj bilance (ako su obveznici

poreza na dobit) odnosno imaju dugotrajnu imovinu (ako su obveznici poreza na dohodak) u vrijednosti do 8 milijuna kuna.

3. Srednji subjekti malog gospodarstva - su fizike i pravne osobe koje: a. prosjeno godinje zapoljavaju manje od 250 radnika,

b. ostvaruju ukupni godinji promet do 60 milijuna kuna ili imaju zbroj bilance (ako su obveznici poreza na dobit) odnosno imaju dugotrajnu imovinu (ako su obveznici poreza na dohodak) u vrijednosti do 30 milijuna kuna.

27

izrazito atraktivnim, naroito promatrano s aspekta davanja naloga, raspolaganja sredstvima, ostvarenja dohotka ili realizacije dobiti, odluivanja o zapoljavanju drugih, i sl., kod odabira pravnog oblika organizacije poslovnog pothvata potrebno je uzeti u obzir i mogue odgovore na neka od sljedeih, temeljnih, pitanja za promiljanje: Spremnosti poduzetnike obitelji na pruanje podrke - do kojih je granica obitelj

spremna trpjeti psiholoke, fizike i emocionalne napore koji se javljaju u vezi s osnivanjem i upravljanjem biznisom?

Dostupnosti sredstava (najee novanih) - da li je poduzetnik spreman na tekoe u realizaciji kredita (ne samo za pokretanje biznisa - otvaranje obrta, osnivanje trgovakog drutva i sl., ve i za proirenje poslovanja) koje proizlaze iz politike poslovnih banaka po kojima se rijetko odobravaju krediti (naroito obrtnicima) bez kolateralnog osiguranja na imovini - hipoteka, fiducijarnog prijenosa vlasnitva, jamstava drugih i sl.?

Odgovornosti prema treima - do kojeg je nivoa poduzetnik (i njegova obitelj) spreman na prihvaanje obveza i financijskih rizika iz poslovnog pothvata, ukljuivo i preuzimanje odgovornosti ne samo za svoje gubitke i dugove ve i za dugove drugih, angairanih u pothvatu?

Odredbi koje reguliraju podruje oporezivanja - da li obraunati (i platiti) porez na dohodak po naelu blagajne i porez na dodanu vrijednost po naelu naplaene realizacije, ili pak obraunati (i platiti) porez na dobit i porez na dodanu vrijednost po naelu fakturirane realizacije?

Javne dostupnosti informacija o poslovanju - koliko je informacija o poduzetniku, njegovom ekonomskom statusu i rezultatima poslovanja poduzetnik voljan uiniti javno dostupnim? U nekim oblicima poduzetnikog organiziranja (trgovaka drutva, zadruge) informacije o poslovanju, dobicima i gubicima, imovini i obvezama, zaduenosti i sl., dostupne su javnosti.

Pokretanja, voenja, osiguranja kontinuiteta i prijenosa vlasnitva (prodaja, nasljeivanje) nad biznisom - da li e se poduzetnik pri pokretanju biznisa voditi naelom jednostavnosti i manjeg temeljnog uloga u odabiru forme organiziranja, ili pak orijentacijom k osiguranju kontinuiteta biznisa, mogunosti njegove prodaje i njegovog nasljeivanja?

Razliiti odgovori na prethodno postavljena pitanja upuuju da je izbor pravnog oblika organiziranja poduzetnike djelatnosti u malom gospodarstvu podloan utjecaju brojnih faktora, kao to su: brzina i trokovi osnivanja (otvaranja), visina temeljnog kapitala i kapitala potrebnog za realizaciju poslovnog pothvata, ogranienje odgovornosti prema treima, stupanj kontrole nad pothvatom, trokovi organizacije i mogunost koritenja razliitih oblika poticaja i olakica, elja da poslovanje ostane u relativnoj tajnosti, kontinuitet djelatnosti i transfer vlasnikih prava, politika oporezivanja i plaanja poreznih obveza,

pri emu svaki od pravnih oblika organiziranja ima svoje prednosti i nedostatke. Osoba koja kree u realizaciju poslovnog pothvata opredijelit e se za onaj oblik organiziranja koji mu je najsvrsishodniji.

28

Rijetko ili gotovo nikad samo jedan od nabrojenih osam faktora moe odrediti to bi za poduzetnika bilo najbolje uiniti glede organizacijske forme, ve je to najee splet vie faktora, koji ukljuuje i neposredne i dugoronije poduzetnike potrebe. Da bi se ovo bolje shvatilo, razmotrit e se svaki od oblika organiziranja, u odnosu na prethodno prikazane faktore utjecaja na izbor pravnog oblika.

3.1. OBRT Zakon o obrtu predstavlja, uz Zakon o trgovakim drutvima, jedan od najvanijih zakona kojima se ureuju statusna i druga vana pitanja vezana uz rad gospodarskih subjekata, naroito u malom gospodarstvu. S ova dva zakona, "pokriveno" je vie od 99% svih pojavnih oblika u kojima se manifestira i odvija gospodarska djelatnost u Republici Hrvatskoj. Obrti - biznisi otvoreni i voeni od strane obrtnika, predstavljaju najee zastupljenu formu organiziranja i obavljanja poslovne djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

3.1.1. Obrtnik i vrste obrta

Obrtnitvo i slobodna zanimanja predstavljaju najbrojnije oblike organiziranog djelovanja u poduzetnitvu u nas. Mnogi pojedinci upravo svoj ulazak u poduzetnitvo zapoinju s obrtnitvom, a neki i nastavljaju s njim, iako su moda u meuvremenu osnovali i trgovako drutvo. Obrtnitvo je u hrvatskoj tradiciji bilo izvorite iz kojeg su nastajala i nastaju znaajna poduzea, izvozni proizvodi, vrsni poduzetnici koji u znanjima, tehnici, tehnologiji i organizaciji poslovanja donose najbolja rjeenja. Obrt5 predstavlja samostalno i trajno6 obavljanje doputenih gospodarskih djelatnosti od strane fizikih osoba7, sa svrhom postizanja dohotka odnosno realiziranja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu. U smislu Zakona o obrtu, obrti mogu biti: slobodni obrti - za obavljanje kojih se, kao uvjet ne trai ispit o strunoj osposobljenosti

ili majstorski ispit, vezani obrti - za obavljanje kojih se, kao uvjet trai ispit o strunoj osposobljenosti ili

majstorski ispit,8

5 Materija obrta naroito je regulirana: Zakonom o obrtu (NN 77/93, 90/96, 102/98, 64/01, 71/01, proieni tekst NN 49/03), Pravilnikom o obliku i sadraju obrtnice i povlastice za obavljanje obrta (NN 86/01), Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i nainu izdavanja povlastica (NN 87/01), Pravilnikom o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti (NN 21/02), Pravilnikom o obrtima koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama (NN 101/95). 6 Pod trajnim obavljanjem obrta podrazumijevaju se i sluajevi kada se privremeno prestaje s radom, s namjerom ponovnog obavljanja obrta. Obrti se mogu obavljati i kao sezonski obrti, najdue est mjeseci unutar jedne kalendarske godine. 7 Iznimno, obrt moe obavljati i trgovako drutvo koje obavlja jednu ili vie djelatnosti vezanih i/ili povlatenih obrta, ako to ne ini na industrijski nain. U odnosu na ovu odredbu, praksa najee ne prihvaa obavljanje obrta putem trgovakog drutva, ve se obrtom bave uglavnom fizike osobe. 8 Kao primjer vezanih obrta navode se djelatnosti: sakupljanja umskih gljiva, prerade mlijeka i proizvodnje sira, proizvodnje tekstila i tekstilnih proizvoda, prerade drva i proizvoda od drva, lijevanja metala, proizvodnje alata, strojeva i ureaja, proizvodnje prijevoznih sredstava, graevinarstva, ugostiteljstva, poslovanja nekretninama, pruanja poslovnih usluga i sl.

29

povlateni obrti - koji se smiju obavljati samo na temelju povlastice, koju izdaje nadleno ministarstvo ovisno o vrsti obrta.9

Obrtnik je fizika osoba koja obavlja jednu ili vie djelatnosti u svoje ime i za svoj raun (a pritom se moe koristiti i radom drugih osoba). Iz navedenog slijedi da obrt nije ni fizika ni pravna osoba. Obrt nema pravnu sposobnost, to znai da samo osoba koja obavlja obrt (obrtnik) moe biti stranka u sudskim, upravnim i drugim postupcima. Obrtnik (fizika osoba) moe obavljati obrt ako ispunjava sljedee ope uvjete:

1. da udovoljava posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano zakonom, 2. da mu pravomonom sudskom presudom, rjeenjem o prekraju ili odlukom Suda asti

nije izreena sigurnosna mjera ili zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti, dok ta mjera traje.

Fizika osoba moe obavljati vezani obrt ako uz prethodno navedena dva opa uvjeta ispunjava i poseban uvjet strune osposobljenosti ili poloenog majstorskog ispita.10 Za obavljanje obrta (slobodnih, vezanih i povlatenih) obrtnik mora imati obrtnicu, a za obavljanje povlatenih obrta obrtnik mora imati povlasticu.11 Zahtjev za donoenje rjeenja i izdavanje obrtnice podnosi se nadlenom upanijskom uredu na ijem e podruju biti sjedite obrta.

3.1.2. Zakonodavne odrednice otvaranja obrta Aktivnosti vezane uz otvaranje obrta i obavljanje obrtnike djelatnosti prikazane su u tablici 3.1. Kako je to vidljivo iz prezentiranih aktivnosti, procedura otvaranja obrta je relativno jednostavna i brza12, a trokovi otvaranja obrta su niski. Upisom obrta u obrtni registar, obrtnik je duan poeti s obavljanjem djelatnosti u roku od jedne godine od dana izdavanja obrtnice. Najkasnije osam dana prije poetka obavljanja djelatnosti, obrtnik je duan prijaviti obavljanje obrta nadlenom upanijskom uredu, koji e o tome izvijestiti nadlene inspekcije.13

9 Kao primjer povlatenih obrta navode se djelatnosti: ribarstva, rudarstva, proizvodnje, popravka i odravanja lakog vatrenog oruja, elektroinstalacijski radovi u graevinarstvu, uvoenje telekomunikacijskih sustava, i sl. 10 Fizika osoba koja ne ispunjava poseban uvjet strune osposobljenosti ili poloenog majstorskog ispita, moe obavljati vezani obrt ako na tim poslovima zaposli radnika koji udovoljava tom uvjetu. 11 Obrtnicu izdaje nadleni upanijski ured, a povlasticu nadleno ministarstvo. 12 U cilju pojednostavljenja postupka otvaranja obrta i osnivanja drutva s ogranienom odgovornou, Vlada Republike Hrvatske omoguava servis HITRO.HR, koji slui ubrzanoj komunikaciji graana i poslovnih subjekata s dravnom upravom. Svrha mu je podizanje razine usluga poveanjem brzine, uinkovitosti, fleksibilnosti i transparentnosti rada dravne uprave. HITRO.HR na jednom mjestu graanima i poduzetnicima omoguava bri i jednostavniji pristup informacijama i uslugama. Na HITRO.HR alterima unutar Financijske agencije (FINA) moe se na laki i bri nain otvoriti obrt ili osnovati trgovako drutvo. Na jednom se mjestu mogu HITRO dobiti sve informacije i HITRO obaviti veinu potrebnih radnji za otvaranje obrta ili osnivanje trgovakog drutva. Dostupno sa: http://www.hitro.hr. 13 Nadleni upanijski ured u obvezi je da svaku obrtnicu, kao i sva rjeenja u vezi s obavljanjem obrta dostavi nadlenom tijelu za poslove financija, Hrvatskoj obrtnikoj komori, nadlenim fondovima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i Dravnom zavodu za statistiku.

30

Radom u obrtu, obrtnik ostvaruje prava u vezi s radnim odnosom, ako ta prava ne ostvaruje po drugoj osnovi. Ovo znai da radni odnos (npr. kod drugog poslodavca) nije zapreka za otvaranje i obavljanje obrta. U obavljanju obrta obrtniku mogu pomagati lanovi njegovog porodinog domainstva.14

Tablica 3.1: Aktivnosti otvaranja obrta i pred obavljanje obrtnike djelatnosti

Redni broj

A k t i v n o s t i

1.

2.

Nadlenom uredu dravne uprave u upaniji, Slubi za gospodarstvo, potrebno je podnijeti Zahtjev za donoenje rjeenja o otvaranju obrta i izdavanje obrtnice. Zahtjev se podnosi na obrascu (Prijava za upis u obrtni registar) kojem se prilau: podaci o obrtu, podaci o djelatnostima, i odgovarajue isprave i dokazi o ispunjavanju opih i

posebnih uvjeta (najee) lijeniko uvjerenje, izvadak iz kaznene evidencije i potvrdu prekrajnog suda (o nepostojanju mjera

zabrane obavljanja djelatnosti), preslika svjedodbe o zavrenoj koli (ili uvjerenja o poloenom ispitu o strunoj

osposobljenosti ili majstorskom ispitu), preslika osobne iskaznice, dokaz o uplati pristojbi, ugovor o zakupu poslovnog prostora (po potrebi).

Nakon dobivanja Rjeenja o upisu obrta u obrtni registar (kojeg vodi nadleni upanijski ured) i izdavanja obrtnice (najkasnije u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog Zahtjeva) obrtnik moe poeti s obavljanjem obrta, uz potrebu realizacije sljedeih aktivnosti: izrade peata obrta koji ukljuuje sve sastojke njegove tvrtke, otvaranja rauna obrta u jednoj od poslovnih banaka, pribavljanja (najee) Rjeenja o ispunjavanju minimalnih tehnikih i ostalih uvjeta

kojima moraju udovoljavati prostori, oprema i sredstva kojima se obavlja obrtnika djelatnost,

prijave upisa obrta i obrtnika u registar poreznih obveznika (i eventualno registar obveznika PDV-a),

prijave upisa obrta i obrtnika u registre Zavoda za mirovinsko i Zavoda za zdravstveno osiguranje,

ugovaranja (najee) voenja knjigovodstva kao eksterne usluge, s ovlatenim osobama ili trgovakim drutvima.

Procjenjuje se da trokovi otvaranja obrta iznose izmeu 500 i 700 kuna.

Obrtnik moe obavljati samo one obrte koji su obuhvaeni obrtnicom15, a u sluaju povlatenih obrta samo one za koje je dobio povlasticu. Obrtnica se ne moe prenijeti na drugu osobu osim sluajeva predvienih Zakonom o obrtu.16 Povlastica se ne moe prenijeti na drugu osobu.

14 lanovima porodinog domainstva smatraju se: brani drug, djeca, roditelji, usvojenici i usvojitelji, pastorad i osobe koje je obrtnik duan uzdravati. 15 Osim obrta obuhvaenih obrtnicom, obrtnik moe obavljati i druge djelatnosti koje slue obavljanju djelatnosti koja je obuhvaena obrtnicom ili se uobiajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaenu obrtnicom, ako se obavljaju u manjem opsegu.

31

Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje, sudjeluje u pravnom prometu, i sadri: naziv obrta, oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedite, a moe sadravati i posebne oznake. Putem tvrtke obrt se identificira prema treima. Sjedite obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt. Iako su obrtima primjereniji rad po pojedinanim narudbama, proizvodnja u malim serijama, pruanje pojedinanih usluga i obavljanje obrta u kunom, ak i obiteljskom okruenju, postoji i znaajan broj obrtnika iji se rezultati poslovanja mogu mjeriti sa srednjim, pa i veim trgovakim drutvima. Fizika osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu duna je zatraiti17 upis u sudski registar kao trgovac pojedinac, ako joj godinji prihod prelazi svotu od 15 milijuna kuna. Upisom u sudski registar, obrtnik stjee svojstvo trgovca pojedinca (utvruje mu se mirovanje obrta po Zakonu o obrtu), na kojeg se primjenjuju odgovarajue odredbe Zakona o trgovakim drutvima.18 Radi obavljanja gospodarskih djelatnosti dvije ili vie osoba mogu zajedniki obavljati obrt (zajedniko obavljanje obrta) sa zajedniki utvrenim ciljem, u kojem sluaju svoje meusobne odnose ureuju pisanim ugovorom na kojeg se primjenjuju propisi kojima se ureuju obvezni odnosi u ortakluku19, s tim da takav obrt (ortakluk) posluje pod zajednikom tvrtkom. Bitna odrednica ortakluka je ta da on predstavlja zajednicu osoba i dobara, i da nema pravnu osobnost. Na obrt koji zajedniki obavlja vie osoba, primjenjuju se odredbe Zakona o obrtu koje se odnose na obavljanje obrta od strane jedne fizike osobe. Za obveze koje nastaju u obavljanju obrta, obrtnik odgovara cjelokupnom unesenom imovinom koja je potrebna za obavljanje obrta. Obrtnik odgovara za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada radnika koje zapoljava. Iako Zakon o obrtu ne eksplicira izrijekom da obrtnik za obveze nastale u obavljanju obrta odgovara osobno, cijelom svojom imovinom, to je mogue zakljuiti iz ostalih zakonskih propisa.20 Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona. Prestanak obrta utvruje rjeenjem nadleni ured dravne uprave u upaniji , i po pravomonosti rjeenja brie obrt iz obrtnog registra.

16 Zakon o obrtu omoguava, nakon smrti obrtnika, prijenos obrtnice na njegove nasljednike, ako oni to ele. Ako u propisanom roku od 30 dana od okonanja ostavinskog postupka, nasljednici ne prijave elju za prijenosom obrtnice, obrt prestaje po sili zakona. 17 Sukladno lanku 3. Zakona o trgovakim drutvima. 18 Misli se na sljedee odredbe ZTD: ope odredbe, a naroito odgovornost za obveze, odredbe o tvrtki, predmetu poslovanja i sjeditu, zastupanju i sudskom registru. 19 Pitanja ortakluka ureena su Zakonom o obveznim odnosima (NN 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99, 35/05) i to lancima 647a do 647, u kojima su tangirana pitanja: definicije ugovora o ortakluku, uloga ortaka i imovine ortakluka, poslovodstva i zastupanja, odnosa prema treima, odgovornosti za tetu, dobitku i gubitku, istupu i iskljuenju ortaka, prestanku ortakluka i diobi zajednike imovine. 20 Tako npr., Steajni zakon (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03) ureuje (lanak 3.) da se steaj moe provesti nad pravnom osobom, te nad imovinom dunika pojedinca. Dunikom pojedincem se, u smislu Steajnog zakona, smatraju trgovac pojedinac i obrtnik. Zakon o trgovakim drutvima (NN 111/93, 34/99, 118/03) ureuje (lanak 9.) da trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze, ukljuujui i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca, osobno, cijelom svojom imovinom. Ovrni zakon (NN 57/96, 29/99, 173/03) ureuje (lanak 70. i lanci 148. i 149.) zatitu ovrenika fizike osobe, te izuzimanje i ogranienje ovrhe. Zakon o obveznim odnosima, (lanak 647 L.) ureuje, izmeu ostalog, i dugovanja ortakluka. Kako ortakluk ne ini novi pravni subjekt (kao npr. drutva osoba kod trgovakih ugovora) nego ostaje u sferi obveznopravnih ugovora, na dugovanja ortakluka, ako nije drugaije ugovoreno, odgovarajue se primjenjuju odredbe ZOO s vie dunika. Stoga, glede dugovanja ortakluka, ponajprije vrijede utanaenja ugovora o ortakluku - nije li to drugo ugovoreno, primjenjuju se pravila o djeljivim obvezama ili pravila o solidarnim obvezama.

32

3.1.3. Prednosti i nedostaci obrta Osim odredaba Zakona o obrtu (koji se odnose na obrtnika) i Zakona o trgovakim drutvima (koji se odnose na trgovca pojedinca), koji uglavnom reguliraju statusnopravne aspekte obrta, poloaj i poslovanje obrta regulirano je i itavim nizom drugih zakona21 - bez potrebe za ulaskom u sve specifinosti materije koja regulira obrt u daljnjim e se izlaganjima ukazati na prednosti i nedostatke koji se pojavljuju u obavljanju obrta. Pokuaj ponderiranja (vaganja) dobrih (prednosti) i otegotnih okolnosti (nepogodnosti) obrta kao forme organiziranja i obavljanja poduzetnike djelatnosti, grafiki je prikazan slikom 3.1.

Slika 3.1: Prednosti i nedostaci obrta

21 Misli se na zakone koji reguliraju: oporezivanje dohotka od obrta, obraun doprinosa, plae i naknada plae za obrtnike i zaposlene u obrtu, poslovne knjige i evidencije (prema propisima o porezu na dohodak) odnosno porezne evidencije fizikih osoba obveznika PDV-a, oporezivanje fizikih osoba u sustavu PDV-a, i radne odnose kod obrtnika.

33

Kao prednosti obrta mogue je navesti:

I. Jednostavnost otvaranja i lakoa zatvaranja obrta - Relativno je brzo i jednostavno otvoriti i zatvoriti obrt, a trokovi su niski. Za otvaranje obrta nisu potrebne usluge odvjetnika ni javnog biljenika, to znaajno sniava inicijalne trokove. Za otvaranje obrta nije propisan temeljni kapital. Likvidiranje rauna i zatvaranje obrta je veoma jednostavno i ne trai nikakvu suglasnost drugih, jedini pravni uvjet je da su plaene sve obveze nastale iz obavljanja obrta.

II. Brzo donoenje odluka i relativna tajnost poslovanja - Iz jednostavne upravljake strukture obrta (najee su upravljani i voeni od strane obrtnika) proizlazi i mogunost brzog donoenja odluka. Obrtnici, za razliku od udjelniara ili dioniara u trgovakim drutvima kapitala, ne trebaju javno raspravljati o poslovnim planovima, minimalizirajui mogunost da konkurencija doe u posjed njihovih poslovnih planova. Obrti zadravaju visok stupanj nedostupnosti svojih poslovnih podataka javnosti, osim poreznim i inspekcijskim organima.

III. Raspored dohotka i kontrola poslovanja - Svi dohodci ostvareni u obrtu ekskluzivno pripadaju obrtniku, koji ih ne treba dijeliti s udjelniarima ni dioniarima. Obrtnik sam odluuje kako rasporediti i upotrijebiti svoj dohodak - za ekspanziju poslovanja, poveanje plaa, ulaganje u neki drugi pothvat, osobnu potronju i sl. Obrtnik ima potpunu kontrolu nad poslovanjem i moe donositi odluke bez iije suglasnosti, to obrtniku omoguava brze reakcije na promjene koje dolaze iz okruenja, najee od strane konkurencije.

IV. Pravna regulativa - Obrti predstavljaju izrazito jednostavnu pravnu formu u kojoj se obavlja poslovna djelatnost. Obrtnici su duni pridravati se svih pravnih normi koje se odnose na razliite aspekte poslovanja, ali ne i normi koje proizlaze iz statusnopravnih aspekata funkcioniranja pravnih osoba.

V. Porezni model - Obrtnici su, najee, obveznici poreza na dohodak22, to je mogue okarakterizirati, samo s aspekta visine porezne stope, da predstavlja nepogodnost. Kao prednosti poreznog modela, navodi se da se porez na dohodak obraunava po naelu blagajne (u primitke se raunaju samo stvarno naplaeni rauni). Dok je u sustavu poreza na dohodak, obrtnik moe koristiti pogodnost paualnog plaanja poreza. Ukoliko su obrtnici obveznici PDV-a (imaju godinje primitke vee od 85.000 kuna) koriste se mogunosti obraunavanja i plaanja PDV-a prema plaenim i naplaenim raunima (naelo naplaene realizacije).

VI. Voenje poslovnih knjiga - Obrti, najee, vode svoje poslovne knjige po naelu jednostavnog knjigovodstva (koje podrazumijeva voenje: Knjige primitaka i izdataka, Knjige prometa, Evidencije o trabinama i obvezama i Popis dugotrajne imovine), koje je mnogo jednostavnije u odnosu na sustav dvojnog knjigovodstva, kojeg su obvezna primjenjivati trgovaka drutva.

Kao nepogodnosti i nedostatke obrta kao forme organiziranja poduzetnike djelatnosti mogue je istaknuti:

I. Neograniena odgovornost - Najveu tekou obrta predstavlja neograniena odgovornost obrtnika. Obrtnik je osobno odgovoran za sve dugove nastale u obavljanju

22 Sukladno l. 2. Zakona o porezu na dobit (NN 174/04, 90/05), ako fizika osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti: ostvaruje godinje vie od 2 milijuna kuna primitaka, ili vie od 400.000 kuna dohotka, ili ima vie od 2 milijuna kuna vrijednosti dugotrajne imovine, ili prosjeno zapoljava vie od 15 radnika, oporezuje s porezom na dobit (umjesto poreza na dohodak).

34

obrtnike djelatnosti. Ako obrt nije likvidan, ako nije u stanju platiti svoje dobavljae i kreditore, obrtnik mora posegnuti za vlastitim izvorima (uteevina, prodaja imovine, osobno zaduivanje i sl.) kako bi omoguio kontinuitet djelatnosti i izbjegao steajni postupak. Do odreenih granica, vjerovnici obrta mogu polagati pravo na obrtnikovu uteevinu i osobnu imovinu.

II. Nedostatak kontinuiteta - Po sili zakona obrt prestaje smru obrtnika. Iako postoji mogunost prijenosa obrtnice na nasljednike, najee obrt po smrti obrtnika prestaje, iz razloga jer nasljednici nemaju osobu pogodnu za voenje poslovanja.

III. Rizik gubitka - Radei kod drugog, financijski rizik svakog zaposlenika svodi se na mogue kanjenje ili ak i neisplatu plae. Obrtnik koji je otvorio obrt riskira daleko vie - on riskira gubitke uloenih sredstava i gubitke koji mogu nastati iz obavljanja djelatnosti. Ako se radi o obrtniku pojedincu (to je najee) on nema s kim podijeliti gubitke, i moe izgubiti ne samo imovinu unesenu u obrt ve i svoju osobnu imovinu.

IV. Ogranieni izvori financiranja i predodba nestabilnosti - Obrtnici esto teko dolaze do financijskih sredstava, potrebnih kako pokretanju obrtnike djelatnosti tako i, jo vie, proirenju poslovanja. U okviru relativno skromnih mogunosti izbora izvora financiranja, obrtnicima su najee izvor financiranja njihova vlastita sredstva, sredstva prijatelja, obitelji i rodbine, a rjee sredstva poslovnih banaka. Poslovne banke najee odbijaju kreditne zahtjeve obrtnika, koji su esto jedina "snaga" svojih obrta, pribojavajui se moguih potekoa u naplati svojih potraivanja, ako se obrtniku neto loe (poslovno, nesrea, bolest, smrt) dogodi. Banke i dobavljai esto percipiraju obrtnitvo s nesigurnou, jer je mnogim obrtnicima to tek dodatni posao.

V. Ogranienost vjetina i tekoe u osiguranju kvalificiranih radnika - Za obavljanje djelatnosti od obrtnika se trai posjedovanje vjetina iz razliitih podruja: njegove osnovne djelatnosti (core business), upravljanja poslovnim procesom, poznavanja financija, marketinga, knjigovodstva, upravljanja kadrovima i sl. Iako obrtnik moe angairati savjetnike koji e mu pomoi u razliitim poslovnim situacijama, on je taj koji donosi konanu odluku, najee u uvjetima svojih strunih i poslovnih ogranienja. Obrti su najee organizirani kao manje poslovne jedinice, kojima je teko ponuditi i osigurati dugoronost zaposlenja, nivo plaa i karijerne mogunosti svojim kvalificiranim zaposlenicima u odnosu na radne i financijske uvjete koje nude velika trgovaka drutva. Ovo je naroito posljedica relativno niih profita koji se realiziraju u obrtima.

VI. Porezni model - Uz prethodno prikazane prednosti u oporezivanju dohotka od obrta, ovdje e se ukazati na jedan, znaajan nedostatak. Porezni tretman obrtnika - obveznika poreza na dohodak (najei sluaj) je takav da oni plaaju porez po stopi od 15% do 45% (u ovisnosti o visini priznatih osobnih odbitaka i ostvarenoj poreznoj osnovici), za razliku od obveznika poreza na dobit (najee trgovaka drutva) koji plaaju porez po stopi od 20%.

3.2. TRGOVAKO DRUTVO

Jedna od najee citiranih definicija trgovakog drutva je ona amerikog predsjednika Vrhovnog suda Johna Marshalla iz 1819. godine, koji je trgovako drutvo okarakterizirao kao "umjetno bie, nevidljivo, nedodirljivo i koje postoji samo u mislima pravnika i zakona". Drugim rijeima, trgovako je drutvo umjetna tvorevina, koju je zakon obdario pravima, moima i obvezama koje imaju fizike (naravne, prirodne) osobe: da kupuje, posjeduje i prodaje imovinu, da tui i bude tueno, da proizvodi i prodaje proizvode kupcima, da sudjeluje u drugim pravnim postupcima. Trgovako drutvo ima, kako je vidljivo, prava i zakonsku mo ljudi.

35

3.2.1. Oblici trgovakih drutava

Trgovako drutvo je pravna osoba ije su osnivanje i ustroj u Republici Hrvatskoj odreeni Zakonom o trgovakim drutvima.23 ZTD predvia ogranien broj (numerus clausus) pravnih oblika trgovakih drutava i omoguava osnivanje: drutava osoba (javno trgovako drutvo, komanditno drutvo), i drutava kapitala (dioniko drutvo, drutvo s ogranienom odgovornou i gospodarsko

interesno udruenje).

Budui da je materija osnivanja, registracije, odgovornosti za obveze, upravljakih i imovinskih prava te organa drutava, izrazito sloena, u nastavku e se izloiti samo pojmovna odreenja pojedinih pravnih oblika trgovakih drutava, s posebnim osvrtom na imovinu i institut odgovornosti za obveze. Javno trgovako drutvo - je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba zbog

trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a svaki lan drutva odgovara vjerovnicima drutva neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom. Ako ZTD-om nije drugaije propisano, na javno trgovako drutvo primjenjuju se propisi o ortakluku.

Komanditno drutvo - je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, od kojih najmanje jedna odgovara za obveze drutva solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze drutva samo do iznosa odreenog imovinskog uloga u drutvo (komanditor).

Dioniko drutvo - je trgovako drutvo u kojem lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice. Dioniko drutvo moe imati i samo jednog lana. Dioniari ne odgovaraju za obveze drutva. Najnii iznos temeljnog kapitala drutva je 200.000 kuna.

Drutvo s ogranienom odgovornou - je trgovako drutvo u koje jedna ili vie (pravnih ili fizikih) osoba ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. lanovi ne odgovaraju za obveze drutva. Drutvo mogu osnovati jedna ili vie osoba. Najnii iznos temeljnog kapitala drutva je 20.000 kuna.

Gospodarsko interesno udruenje - je pravna osoba koju osnivaju dvije ili vie fizikih i pravnih osoba da bi olakale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje ine predmete njihova poslovanja, te da bi poboljale ili poveale njihov uinak, ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stjee dobit. lanovi udruenja odgovaraju za obveze udruenja neogranieno cijelom svojom imovinom.

Sva trgovaka drutva su prema ZTD pravne osobe - ona mogu u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, mogu tuiti i biti tuena pred dravnim ili izabranim sudom i sudjelovati u drugim postupcima, mogu biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari. Na slici 3.2. zorno su 23 Osim Zakona o trgovakim drutvima - u daljnjem tekstu: ZTD - (NN 111/93, 34/99, 118/03) na registraciju, promet i poslovanje trgovakih drutava svoj utjecaj imaju i Zakon o sudskom registru (NN 1/95, 57/95, 45/99), Zakon o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN 3/97, 7/97), Zakon o preuzimanju dionikih drutava (NN 84/02), Zakon o tritu vrijednosnih papira (NN 84/02) i Odluka o nainu, uvjetima i naknadi za pristup podacima sudskog registra (NN 54/97, 21/01). Za neka trgovaka drutva, pored ZTD, primjenjuju se i posebni propisi, primjerice na banke primjenjuju se odredbe Zakona o bankama (NN 161/98), na osiguravajua drutva Zakona o osiguranju (NN 46/97, 116/99), itd.

36

prikazani statusni, imovinski i poslovni aspekti trgovakih drutava. Iz navedenog jasno proizlazi da trgovako drutvo ima imovinu.

Slika 3.2: Statusni, imovinski i poslovni aspekt trgovakog drutva

Imovina trgovakog drutva izvorno nastaje time to njegovi lanovi (kada je rije o drutvima osoba i drutvu s ogranienom odgovornosti) odnosno dioniari (kada je posrijedi dioniko drutvo) ulau neka svoja imovinska prava u drutvo (npr. novac, pravo vlasnitva nad nekom pokretnom ili nepokretnom stvari, pravo koritenja nekom nekretninom, itd.), a u zamjenu za taj

37

svoj ulog stjeu u drutvu lanska prava. Time ono to su lanovi uloili u drutvo prestaje biti dijelom njihove imovine - a postaje imovinom drutva. lanovi drutva ne mogu raspolagati njegovom imovinom. Ovo je posljedica okolnosti da je trgovako drutvo pravna osoba - poseban pravni subjekt koji je strogo odijeljen od subjektiviteta njegovih lanova, drugih pravnih i/ili fizikih osoba. Temeljni kapital u drutvima kapitala predstavlja novani izraz vrijednosti imovine drutva u odreenom trenutku (upisa u sudski registar), koji treim osobama pokazuje kolika je tada bila imovina drutva. Imovinska se masa trgovakog drutva poveava ili smanjuje u ovisnosti o ostvarenim poslovnim rezultatima. ZTD-om je odreeno da trgovako drutvo, bez iznimke, odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. Pri ovome, izriito se naglaava da trgovako drutvo ne odgovara za svoje obveze temeljnim kapitalom, ve svom svojom imovinom.

3.2.2. Drutvo s ogranienom odgovornou

Veina ljudi misli da su trgovaka drutva velika poduzea. Sama rije drutvo izaziva respekt i asocira na neto veliko i mono. Ali, u najveem broju sluajeva to nije tako. Od svih, prethodno tangiranih 5 pravnih oblika trgovakih drutava u Republici Hrvatskoj, najee zastupljena forma je drutvo s ogranienom odgovornou, koja je - kao subjekt trgovakog drutva u malom gospodarstvu zastupljena u vie od 99% sluajeva. Zato e se u nastavku, u kratkim crtama, ukazati na temeljne osobine drutva s ogranienom odgovornou. Svojstvo pravne osobe drutvo s ogranienom odgovornou stjee upisom u sudski registar, a gubi ga brisanjem iz sudskog registra. Tvrtka je ime pod kojim drutvo s ogranienom odgovornou posluje i sudjeluje u pravnom prometu. Putem tvrtke drutvo se identificira prema treima. U tvrtki moraju biti vidljivi: ime drutva, predmet poslovanja i oznaka pravnog oblika drutva. Sjedite drutva s ogranienom odgovornou je mjesto u kojemu je uprava drutva i odakle se upravlja poslovima drutva ili mjesto u kojemu drutvo trajno obavlja svoju djelatnost. Drutvo s ogranienom odgovornou je pravna osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pruanjem usluga na tritu. Predmet poslovanja d.o.o. moe biti obavljanje svake doputene djelatnosti24 (djelatnosti koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu drutva) i predstavlja skup njegovih djelatnosti upisanih u sudski registar.

Drutvo s ogranienom odgovornou trgovako je drutvo kapitala u koje lanovi ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu, ime u drutvu stjeu lanska prava utjelovljena u poslovnim udjelima. Prava iz poslovnih udjela lanova drutva s ogranienom odgovornou mogu se podijeliti na upravljaka i imovinska - temeljno upravljako

24 Pojedine djelatnosti kao npr. bankarska, poslovi osiguranja, prijevoz u cestovnom prometu, poslovi ovlatenog carinskog otpremnika, proizvodnje i prometa eksplozivnih tvari, energetska djelatnost, proizvodnja i promet lijekova i medicinskih pomagala, porezno savjetnitvo, revizija, telekomunikacijske usluge, posredovanje pri zapoljavanju, zatitarska djelatnost itd., mogu se obavljati samo na osnovi prethodne suglasnosti tj. dozvole ili drugog akta dravnog tijela ili neke institucije. Bez pribavljene suglasnosti, drutvo se ne moe upisati u sudski registar.

38

pravo, pravo glasa, lanovi ostvaruju u skuptini drutva, a temeljno imovinsko pravo lanovi ostvaruju sudjelovanjem u dobiti drutva. Broj lanova drutva nije ogranien, a drutvo s ogranienom odgovornou moe osnovati i biti njegovim lanom i samo jedna osoba. lanovi ne odgovaraju za obveze drutva, ve snose poslovni rizik za ono to su uloili u drutvo. Drutvo s ogranienom odgovornou se osniva na temelju drutvenog ugovora kojega zakljuuju njegovi osnivai, u obliku javnobiljenikog akta ili privatne isprave koju potvruje javni biljenik. Ako drutvo osniva jedan osniva, drutveni ugovor zamjenjuje izjava osnivaa o osnivanju drutva s ogranienom odgovornou. Najnii iznos temeljnog kapitala drutva s ogranienom odgovornou je 20.000 kuna. Temeljni kapital drutva podijeljen je na temeljne uloge. Svaki je lan drutva, u skladu s drutvenim ugovorom, duan uplatiti dio temeljnog kapitala koji je preuzeo (temeljni ulog). Uplatom temeljnog uloga, lan drutva stjee poslovni udio u drutvu. Poslovni udio predstavlja skup prava i obveza koje njegov imatelj ima u odnosu prema drutvu. Da bi neka osoba u drutvu s ogranienom odgovornou mogla ostvarivati svoja prava iz poslovnog udjela, mora biti upisana u knjizi poslovnih udjela drutva. Za voenje knjige poslovnih udjela nadlena je uprava drutva. lan drutva svojim poslovnim udjelom, u pravilu, moe slobodno raspolagati, poslovni udjeli se mogu prenositi i nasljeivati. Prestankom lanstva u drutvu jednog od lanova odnosno imatelja udjela, drutvo ne prestaje - ono ima svoju vlastitu pravnu sudbinu koja je u potpunosti odvojena od ivota (odnosno smrti) svojih lanova. Aktivnosti vezane uz osnivanje drutva s ogranienom odgovornosti, njegovu registraciju i obavljanje djelatnosti drutva prikazane su u tablici 3.2. Za razliku od obrta, kako je to vidljivo iz prezentiranih aktivnosti, procedura osnivanja drutva s ogranienom odgovornou je sloenija i sporija, a trokovi osnivanja su znaajno vii. Obvezatni organi drutva s ogranienom odgovornosti su: uprava i skuptina. Nadzorni organ je obvezatan organ drutva samo u sluaju da to zakon izrijekom odreuje. Uprava drutva vodi poslove drutva u skladu s drutvenim ugovorom, odlukama lanova drutva i obvezatnim uputama skuptine i nadzornog odbora, ako ga drutvo ima. Uprava drutva sastoji se od jednog ili vie direktora. Temeljne su ovlasti uprave drutva s ogranienom odgovornou da vodi poslove i da zastupa drutvo. lanovi uprave moraju voditi poslove drutva s pozornou urednog i savjesnog gospodarstvenika. Broj lanova uprave odreuje se drutvenim ugovorom. Trajanje mandata lanova uprave nije propisano zakonom. lanovi drutva mogu svojom odlukom u svako doba opozvati lanove uprave. Skuptina drutva je obvezni organ drutva s ogranienom odgovornou. Pitanja za koja je nadlena skuptina odreena su zakonom s tim da se drutvenim ugovorom moe proiriti ili umanjiti opseg ovlasti skuptine - iz nadlenosti skuptine ne moe se izuzeti donoenje odreenih odluka, primjerice odluivanja o: financijskim izvjeima drutva, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitaka. Ako drutvo ima samo jednog lana, to je est sluaj u malom gospodarstvu, skuptinu drutva ini samo ta osoba.

39

Tablica 3.2: Aktivnosti osnivanja drutva s ogranienom odgovornou i aktivnosti koje se provode pred poetak obavljanja poslovne djelatnosti

Redni broj