�elimo vas informiratièasopis za dimnjaèarsku struku

Gostkolumnist

Dimnjaèarskistruèninalaz str. 2

Struènjaciupraksi

Dimnjaèari,va�nakarikanaterenu str. 5

Novosti

NovostiizHSUSD str. 8

obrtnikdimnjaèar broj

8

godina

III

srpanj

2009

besplatni

primjerak

ISSN1846-5161

Dimdozna(je) KoktelDimnjaèarNakon vruæeg ljetnog dana dimnjaèaru vrijedi proèistiti prašinu iz dimnjaka. Što to znaèi? Prosudite iz jednog amerièkog recepta prikladnog naziva, koji bismo slobodnim prijevo-dom mogli nazvati koktelom Dimnjaèar:The Chimney Sweep (èišæenje dimnjaka) •Blended Scotch •Ramazzotti •Punt E Mes (talijanski vermouth tamno smeðe boje, gorkog okusa) •Ouzo (grèka rakija)Oprez: samo za prave dimnjaèare.<

obrtnikdimnjaèar

2

èasopis za dimnjaèarsku struku

3

Editorial veæih društvenih i ekonomskih problema današ-njice, a posebice je tome tako u tranzicijskim zemljama, proizašli su iz individualnih tumaèe-nja zakona, koja su uglavnom pravdala neèije interese, te namjerne ili nenamjerne propuste. Ponekad nam se èini da takozvane „rupe u zako-nu“ nisu nastale sluèajno, nego su pak pomno instalirane kako bi u pravom trenutku bile iskori-štene od strane dobro informiranih „korisnika“. Stoga je i u sluèaju dimnjaèarske struke utjecaj na formiranje odgovarajuæe pravne podloge mo-guæ samo djelovanjem èvrste organizacije koja svojom snagom i glasom, a zastupajuæi interese struke, mo�e pokrenuti kritiènu masu potrebnu za donošenje zakona koji æe odgovarati smisle-nom razvoju dimnjaèarstva i sigurnosti korisni-ka. Èlanci i paragrafi se gomilaju, išèitavanje je sve te�e, snala�enje skoro nemoguæe. A osno-va se jedva nazire. Naravno, nemoguæe je da-nas zakone pojednostaviti na Deset bo�jih zapo-vijedi, iako bi svijet tada mo�da bio mnogo ljep-ši, ali osnova koja odgovara na pitanja tko, zaš-to, kako i kada, morala bi biti jasna. Jer, dok se mi borimo s primjenom logike, kraj nas promièu prilike proizašle iz va�nih makroekonomskih pro-mjena. Hoæe li biti kasno? Na�alost, ne ovisi sa-mo o nama.<

Dragi èitatelji,

U sveopæoj potrebi za kompliciranjem, koja je postala oèigledni trend, izgubile su se osnove. Logika je postala teško primjenjiva vještina. Tko zna podesiti televizor najnovije generacije, au-dio sustav ili pak DVD, èak i uz prouèavanje svih petstotinjak stranica prateæih uputa? Uostalom, nije li nešto pogrešno kada nam ureðaji znaju biti lakši od uputa? Nekako mi se èini da se sli-èna situacija dogaða sa zakonima. Gomila slo-�enih reèenica kao da vapi za primjenom osno-va logike, ali primjena logike je zabranjena. Jer, iz zakona se ništa ne bi trebalo zakljuèivati, ne-go samo išèitavati i primjenjivati. Ne bi smje-lo u zakonu biti prostora za razmišljanje. No, èi-ni se da to nije baš uvijek tako. Mo�da je upravo zato i zakonodavac vrlo oprezan, pa èak i povu-èen, u davanju jednoznaènog tumaèenja zako-na. Ova reèenica zvuèi nelogièno, kontradiktor-no, no mnogi od vas toèno znaju o èemu se radi. Mo�e li se spominjati odr�avanje i kontrola di-mnjaka bez rijeèi „dimnjaèar“? Treba li zakljuèiti tko obavlja poslove oko dimnjaka? Neki od naj-

Gradski ured za prostorno ureðenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Gradski komunalni redar za dimnjaèarske poslove - grad Zagreb

Dimnjaèarski struèni nalaz, skra-æeno zvan dimnjaèarski atest ili samo atest, najva�niji je doku-ment dimnjaèarske struke. Iako najva�niji, on se uopæe nigdje ne spominje.

Zakon o dimnjaèarstvu nemamo, ia-ko bi bilo bolje da ga imamo. Ima-mo Teh nièki propis za dimnjake, a za njega bi bilo bolje da ga nemamo. Imamo Odluku o dimnjaèarskoj slu�-bi ( npr. onu grada Zagreba iz slu�be-nog glasnika br.12/1999.), ali ona u svom tekstu ne navodi dimnjaèarski struèni nalaz. Meðutim, taj nalaz tra-�i distributer plina i Inspektorat unu-tarnjih poslova MUP-a, protupo�arna slu�ba. Znaèi jedna dois ta neriješe-na situacija. Odreðene slu� be ga tra-�e prema Zakonu o zapaljivim teku-æinama i Zakonu o zaštiti od po�ara, a one druge slu�be, koje bi ga tre-bale definirati, ga ne poznaju. Dim-njaèarski struèni nalaz doista mo�e saèuvati grad i korisnika, i od po-�ara i od trovanja ugljiènim mono-ksidom.

Kako tih atesta nema u Zakonu, a trebali bi postojati, red je da ih ma-lo opišemo.

Trebale bi postojati tri vrste dim-njaèarskih nalaza.

Prvu skupinu dimnjaèarskih nala-za predstavljali bi prvi nalazi novoi-zgraðenog dimnjaka, odnosno nala-zi koji æe poslu�iti distributeru plina kao dokaz ispravnosti dimnjaka za prikljuèenje plina. U tom nalazu, ko-ji se radi kod novogradnji, dimnjaèar ispituje dimnjak na naèin da provjeri jesu li novoizgraðeni dimnjaci spre-mni prih vatiti plinska trošila i jesu li izraðeni u skladu s pravilima struke i uputama proizvoðaèa.

Kod tih dimnjaka ispituje se klasa tla-ka, odnosno prohodnost dimovod nih i dozraènih kanala. Klasu tlaka tre-ba izmjeriti za to odreðenim ure-ðajima koji o tome izdaje podatak iz-mjeren na ureðaju. Ukoliko dimnjaci nisu raðeni prema uputama proizvo-ðaèa, oni neæe zadovoljiti klasu tla-ka. Ovo predstavlja jedino tehnološ-ko ispitivanje dimnjaka u cijelom vijeku njihove eksploatacije jer sva ostala ispitivanja o kojima investitor predaje dimnjaèaru ateste kvalite-te na uvid predstavljaju laboratorij-ska is pitivanja pojedinih segmenata dimn jaka.

Znaèi, u pravilu, samo mjerenjem rad nog tlaka na novoizgraðenom dimnjaku i dobivanjem za to egzak-tnog, izmjerenog podatka, dolazimo do prave informacije je li dim njak ispravno spajan, brtvljen i sagra-ðen.

Podtlaèni dimnjaci imaju oznaku tla-ka N1 i N2 i mjere se na 40 i 20 Pa, dok tlaèni dimnjaci imaju oznaku P1 i P2 i mjere se na 200 Pa. Postoje i visokotlaèni dimnjaci H1 i H2.

Drugu skupinu dimnjaèarskih nalaza èinili bi oni nalazi koji æe poslu�iti za uporab nu dozvolu. Takoðer se izdaju na novogradnji i podrazumijevaju kon-trolu para trošilo-dimnjak, odnosno u sebi obuhvaæaju mjerenje sastava di-mnog plina i usklaðivanje ispravnosti rada trošila. Kroz ta mjerenja doæi æe-mo do podatka o sastavu dimnog pli-na, eventualnom zagaðenju zraka od strane tih trošila, ali i do stupnja isko-rištenja, odnosno kvalitete rada troši-la. Ukoliko se ti podaci ne poklapaju s propisanim podacima, dim njaèar æe pozvati servisere plinskih ureðaja i za-tra�iti ponovo podešavanje sve dok se ne postignu tra�eni rezultati.

Treæu skupinu dimnjaèarskih nala-za predstavljali bi nalazi koji se pre-doèuju distributeru plina kroz izmjenu trošila. Taj nalaz mo�e biti pozitivan ili negativan. U sluèaju pozitivnog nala-za, korisnik usluge nakon dobivanja tog nalaza zove servisera i predoèu-je mu nalaz. Po pregledanom nala-zu serviser pušta novo kupljeni plin-ski ureðaj u rad. U sluèaju negativnog nalaza, dimnjaèar upuæuje stranku na odreðene popravke. Ispunjenjem tih uvjeta ponovo pregledava dimnjak i izdaje pozitivan dimnjaèarski nalaz. Tu mo�e doæi do situacije da plinsko trošilo, koje se mijenja, ima zastarje-lu i opasnu otvorenu komoru izgara-nja pa treba prijeæi na plinsko troši-lo sa zatvorenom komorom izgaranja. Tada se rade odreðeni zahvati na di-

Gostkolumnist piše: mr.sc.ZdenkoMecznerdipl.ing.stroj.

Dimnjaèarskistruèninalaz

mnjaku kako bi se dimnjak prilagodio novim tipovima plinskih trošila. Na-kon tih zahvata pred lo�enih od strane proizvoðaèa plinskih trošila, a uèinje-nih od, za to, obuèenih majstora, po-druèni dimnjaèar prije puštanja u rad potvrðuje svojim pozitivnim struènim dimnjaèarskim nalazom isprav nost di-mnjaka. Kada imamo takvu situaciju, doista treba voditi raèuna o tome da æe stranka platiti dimnjaèaru dva ates-ta, jedan zateèeni prema kojemu æe se prilagoðavati novo lo�ište sa zatvo-renom komorom izgaranja, i nakon to-ga drugi i drugaèiji kao potvrda di-stributeru plina o sukladnosti, jer se doista radi o pot puno drugaèijem sta-nju dim njaka.<

Novoizgraðeni dimnjak kod kojega se nalaz izdaje kao dokaz ispravnosti za prikljuèenje plina

obrtnikdimnjaèar

2

èasopis za dimnjaèarsku struku

3

Zlatko Lovrekoviæ, vlasnik dimnjaèarskog obrta DIMKO

DIM: Gospodine Lovrekoviæ, pred-stavite nam za poèetak ovog ra-zgovora svoju tvrtku. Kako ste ušli u ovaj posao, koliko dugo radite, koje podruèje pokrivate?

Z.L.: Ja sam Zlatko Lovrekoviæ, vla-snik dimnjaèarskog obrta DIMKO iz Pitomaèe koji sam otvorio 1996 go-dine. Moj tetak Petar Špiranec je imao dimnjaèarski obrt u Pitomaèi kad sam bio mali. Za njim sam tr-èkarao kad je obavljao dimnjaèarske usluge u blizini moje rodne kuæe, te mu na silu uzimao dimnjaèarski alat da mu pomognem nositi, a on je sa smiješkom udovoljavao mojim dje-èaèkim zahtjevima. I veæ sam on-da za�elio postati dimnjaèar. Kao di-mnjaèar radim 23 godine. Prvo sam se zaposlio kod svog tetka, kod ko-jeg sam radio dvije godine i mnogo toga od njega nauèio (poštenje mora biti na prvom mjestu). Od njega sam otišao 1987. u Zagreb, u tadašnje poduzeæe Dimnjak, gdje sam stje-cao iskustvo i znanje u dimnjaèar-

skoj struci do 1994 godine. U Zagre-bu sam potom otvorio dimnjaèarski obrt, kao i mnogi kolege koji su ra-dili u tadašnjem poduzeæu Dimnjak, a 1996. sam se preselio u Pitomaèu svoje rodno mjesto gdje i sada ra-dim. Sada pokrivam podruèje grada Ðurðevca, Kloštar Podravski, Sesve-te Podravske, pola opæine Pitomaèa i grad Garešnica.

DIM: Kako ste se osposobljavali za dimnjaèarski posao?

Z.L.: Poduzeæe Dimnjak poslalo me u Graðevinski obrazovni centar Zvonko Brkiæ gdje sam završio ško-lovanje uz rad te postao KV dimnja-èar. Sa voljom sam išao u školu, ma-kar je to uz posao bilo naporno. Ako èovjek nešto voli onda ništa nije te-ško. 2007. godine sam stekao zva-nje majstor dimnjaèar.

DIM: Kako ocjenjujete moguænosti daljnjeg usavršavanja i školovanja?

Z.L.: Moguænosti daljnjeg usavrša-vanja ocjenjujem negativno. Ujedno mi smeta što danas netko zaposlen u komunalnom poduzeæu s nedosta-tnim radnim iskustvom i znanjem mo�e postati majstor dimnjaèar. Do tada je mo�da dvadeset ili trideset godina na tom radnom podruèju bio dimnjaèar koji je majstor struke, ali

je zbog politike lokalne samoupra-ve i drugih tijela uklonjen. Smatram da bi radna podruèja gdje nema di-mnjaèara trebala biti pod nadzorom Hrvatske dimnjaèarske udruge, èija bi komisija nadzirala dodjele konce-sija. Smatram da je kod usavršava-nja i prekvalifikacije potrebna bo-lja provjera ispunjenih majstorskih uvjeta. Moj je stav da ono što �e-liš raditi trebaš voljeti i cijeniti, a on-da æeš biti cijenjen i poštivan od ko-risnika usluga.

DIM: Jeste li zadovoljni suradnjom s proizvoðaèima toplinske tehnike? Mislite li da postoje moguænosti po-boljšanja ove suradnje, posebice na podruèju školovanja i prezentacija za dimnjaèare?

Z.L.: Zadovoljan sam suradnjom s proizvoðaèima toplinske tehnike. Ljubazno dobivam odgovor na sva-ko pitanje. Ponekad odgovor ne rje-šava problem, jer je situacija s pro-pisima na štetu korisnika plinskih trošila. Dok se ne donese kvalitetan

zakon o odr�avanju plinskih dimnja-ka i lo�išta, kao što je to u Njema-èkoj, te da se primjenjuje, mi ne mo-�emo u Europu. Nitko ne razmišlja o zakonu o odr�avanju dimnjaka, te kako smanjiti broj trovanja, eksplo-zija, po�ara itd. Govorimo o smanje-nju CO2, ali na koji ga naèin smanjiti ako dimnjaèari ne zauzmu odgovara-juæi polo�aj u društvu. Smatram da je potrebno više prezentacija i školo-vanja po pitanju mjerenja. Nedosta-je literature za usavršavanje i pobolj-šanje struke.

DIM: Kakav je odnos stranaka, da-kle korisnika dimnjaka, prema di-mnjaèaru i, uostalom, prema obve-zi odr�avanja dimnjaka ispravnim i sigurnim?

Z.L.: 50% korisnika ne smatra di-mnjaèara kao potrebu, jer misle da ako neko lo�ište radi ne treba ga di-rati, èak ni servisirati od ovlaštenih servisera, a kamoli èišæenje i kon-trola plinskih dimnjaka. A kad se nešto ne daj bo�e dogodi, odgo-vornost je na dimnjaèaru! U sluèa-ju da dimnjaèar ne napiše prijavu da stranka uskraæuje kontrolu i èi-šæenje plinskih dimnjaka onda je di-mnjaèar kriv. 50% korisnika ima po-trebu za dimnjaèarskim uslugama, a to su uglavnom starije generaci-

je koje su naviknute da dimnjaèar obavi svoj redovni posao i poštuju dimnjaèarsku slu�bu. Time dobivaju opravdani osjeæaj sigurnosti korište-nja ureðaja. Kada bi zakonska podlo-ga bila regulirana, i korisnik bi imao odgovarajuæi stav prema dimnjaèar-skoj slu�bi. Neke lokalne samoupra-ve ne do�ivljavaju dimnjaèarsku slu-�bu kao slu�bu koja slu�i sigurnosti korisnicima, veæ kao slu�bu koju re-da radi moraju imati.

DIM: Vjeruju li stranke da je njihova sigurnost i sigurnost njihovih obitelji velikim dijelom u Vašim rukama? I u Vašem odnosu prema poslu?

Z.L.: Ima raznih razmišljanja o sigur-nosti. Po mojoj procjeni tek treæina korisnika pozitivno razmišljaju o kva-liteti obavljanja dimnjaèarskih uslu-ga. Mnogi misle da se sanacija di-mnjaka odreðuje samo zbog zarade. Da su sigurnost stranke i dimnja-èarska slu�ba zakonski regulirani, i stranka bi imala drugaèije mišlje-nje o dimnjaèarskoj slu�bi. Da bi ko-risnik bio zadovoljan i siguran da ste kvalitetno obavili uslugu te da æe isti biti siguran kod korištenja plinskih i drugih lo�išta morate biti pošteni prema stranki, pokušati objasniti za-što je njihov dimnjak ispravan ili ne-ispravan.

DIM: Smatrate li da proizvoðaèi to-plinske tehnike mogu pridonijeti bo-ljem odnosu prema dimnjaèarima i opæenito prema rješenjima odvoda dimnih plinova, mo�da prilikom ško-lovanja ovlaštenih servisera ili dono-šenjem internih pravila?

Z.L.: Da, smatram da proizvoða-èi mogu pridonijeti boljem odnosu prema dimnjaèarima, a i servise-rima na naèin da stranka ne mo�e kupiti i montirati plinsko trošilo sa-ma, veæ da to obavi struèna oso-ba. Smatram da trgovci koji proda-ju plinska lo�išta trebaju suradnju sa serviserima i podruènim dimnjaèari-ma, a sve zbog sigurnosti korisnika. Dok se ne donesu kvalitetna pravi-la i dalje æe jednim dijelom vladati bezakonje prikljuèivanja plinskih lo-�išta. Više puta sam došao na pre-gled dimnjaka gdje je stranka veæ kupila plinski kombi aparat, a ja mo-ram izdati negativan nalaz neispra-vnog dimnjaka.

DIM: Kroz rijetke organizirane su-srete stjeèe se dojam da je dimnja-èarska struka nepravedno zaposta-vljena u dr�avnom zakonodavstvu. Podr�avate li rad dimnjaèarskih u druga i smatrate li da zajedni-èki imate snage promijeniti takav odnos?

Z.L.: Na�alost, imate pravo da je dim njaèarska struka zapostavljena u dr�avnom zakonodavstvu, kao što sam to veæ naveo, i na taj naèin je zapostavljena i sigurnost korisnika. Podr�avam rad dimnjaèarskih udru-ga, a mi dimnjaèari moramo promi-jeniti takav odnos za dobrobit i si-gurnost korisnika naših usluga.

DIM: Usprkos postojeæem pravilu o neophodnom dimnjaèarskom struè-nom nalazu, ili popularnije zvanom atestu dimnjaka, prije instalacije no-

vog toplinskog ureðaja, puno je pri-mjera nepoštivanja i samovolje. Ka-ko se borite protiv toga?

Z.L.: Vrlo èesto nestruèna osoba izvrši sanaciju dimnjaka, iako je dim-njaèar prethodno upozorio da je po-treban nadzor podruène dimnjaèar-ske slu�be koja neæe izdati pozitivan nalaz ako sanacija nije izvedena po propisu. Korisnik i izvoðaè se oglu-še i ka�u kad saniramo dimnjak zvat æemo te da izdaš atest, a kad doðem na pregled i vidim kako su izveli sa-naciju pitam se je li to kanalizacija ili dimnjak. Kad im ka�em da se plinski kotao ne spaja na takav naèin prije-ti mi se raskidom koncesije ako ne izdam pozitivan atest. Moram re-æi da sanacije dimnjaka vrše mno-gi koji ne znaju ništa o dimnjacima, i pitam se kako je to moguæe? Èesto se negativan dimnjaèarski atest ne poštuje. Neke ovlaštene ustanove, koje bi trebale tra�iti dimnjaèarski atest, jednostavno proðu preko toga i puste u pogon plinsko ili drugo lo�i-šte bez dimnjaèarskog atesta. Sma-traju da æe dimnjaèar izdati raèun i time preuzeti odgovornost, iako pre-gled nije proveden. Prilikom pregle-da uskraæuje se izdavanje struènog nalaza kotlovnice prema Zakonu o zaštiti od po�ara, Èlanka 18 Stav-ka 1, te se smatra da je raèun do-kaz o ispravnosti dimnjaka, te da æe dimnjaèar, ako se nešto dogodi, biti de�urni krivac.

DIM: Iako se još uvijek borimo s uvoðenjem mjera koje æe doprinijeti sigurnosti korisnika, svjetska situaci-ja nam nameæe veæ i nove zahtjeve energetike i ekologije. Postoji li razu-mijevanje stranaka za nove ureðaje i nove tehnologije, kao što je to, reci-mo, kondenzacija?

Z.L.: Ne postoji razumijevanje stra-naka. Èesto smatraju da dimnjaèar nije potreban ako su uveli kondenza-cijsko trošilo. Èak i tehnièki pregled zgrade, koja ima rezervni dimnjak kroz koji je spojeno kondenzacijsko trošilo, proðe bez dimnjaèara.

DIM: Kako vidite svoj osobni razvoj i razvoj svoje tvrtke?

Z.L.: Teško je vidjeti pozitivan razvoj tvrtke. Ako vam netko protupravno ve�e ruke, neæete moæi zaraditi ni za kruh. Kada vidim da dimnjaèarska slu�ba ima pravo na poticaj nepovra-tnih sredstava za nabavu opreme, za mene to nije odgovarajuæi poticaj, jer oprema ništa ne znaèi ako sto-ji u ormaru. Za mene je poticaj da mi se omoguæi da svojim kvalite-tnim radom prema propisima o oba-vljanju dimnjaèarske slu�be omogu-æim svu potrebnu opremu, te na taj naèin mogu razviti svoju tvrtku. Sve dok æe se dimnjaèari smatrati fizi-èkom najamnom radnom snagom, a ne majstorima struke koji æe spri-jeèiti nesreæe, i ak se hitno ne rije-ši zakon i njegova provedba, nema pravog razvoja.

DIM: Gospodine Lovrekoviæ, zahva-ljujemo na razgovoru. S obzirom na Vaše oèigledno bogato iskustvo i �e-lju za razvojem dimnjaèarske struke i organizacije, bit æe nam drago i da-lje suraðivati.<

Interview

Promjenezadobrobitisigurnostkorisnika

“Neke ovlaštene ustanove, koje bi trebale tra�iti dimnjaèarski atest, jednostavno proðu preko toga i puste u pogon plinsko ili drugo lo�ište bez dimnjaèarskog atesta.”

obrtnikdimnjaèar

4

èasopis za dimnjaèarsku struku

5

“Proraèunske metode u ovoj normi su primjenjive

na podtlaène i pretlaène dimnjake u mokrim ili

suhim radnim uvjetima.”

piše:MarkoJakoboviædipl.ing.stroj.

“Da bi završetak dimnjaka bio u podruèju nepovoljnog

tlaka, mora biti na poziciji manjoj od 0,4 m iznad

sljemena krova,..”

Propisi

Dimnjacisjednimureðajemzalo�enjeEN 13384-1 Dimnjaci – Metode toplinskog proraèuna i proraèuna dinamike fluida

U o�ujku 2003. g. stupila je na snagu no-va norma EN 13384-1 na podruèju Europ-ske Unije. Ova norma zamjenjuje godi-nama va�eæi nacionalni standard DIN 4705-1 „Tehnièko izraèunavanje dimen-zija dimnjaka – pojmovi, opširan postu-pak izraèunavanja“. Tekst i sadr�aj norme su izraðeni od strane Tehnièkog komite-ta CEN/TC 166 te su sukladni direktivama Europske komisije.U Republici Hrvatskoj norma EN 13384-1 implementirana je u „Tehnièkom pro-pisu za dimnjake u graðevinama“ (N.N. 2007.g.) te se kao takva spominje u pri-logu C.4.1. „Norme za projektiranje i proraèun“.

1. Uvod

Norma 13384-1 definira postupke toplinskog proraèuna i proraèuna dinamike fluida za di-mnjake s jednim ureðajem za lo�enje. Proraèun-ske metode u ovoj normi su primjenjive na pod-tlaène i pretlaène dimnjake u mokrim ili suhim radnim uvjetima. Mogu se koristiti za sva lo�i-šta kod kojih su striktno definirane tehnièke ka-rakteristike goriva (za ugljen, drvo, ulje i plin). Metode proraèuna su primjenjive za dimnjak s jednom ulaznom cijevi („dimnjaèom“) prikljuèe-nom na jedan ureðaj za lo�enje. Kod više ureða-ja prikljuèenih s više ulaznih cijevi primjenjuje se norma EN 13384-2.Buduæi da je DIN 4705-1 tvorio osnovu za EN 13384-1, ova norma u bitnim dijelovima odgo-vara dosadašnjem standardu. Veæinom su pre-uzeti postupci za izraèunavanje, marginalni (ru-bni) uvjeti te raèunski algoritmi, tako da rezultati proraèuna ne bi smjeli bitno odstupati od dosa-dašnjih.

2. Raèunski postupak

2.1. Osnovni principi

Izraèun unutarnjih dimenzija (površina popreènog presjeka) podtlaènih dimnjaka je baziran na zado-voljavanju 3 osnovna kriterija:

− podtlak dimnih plinova na ulazu u dimnjak mora biti jednak ili veæi od minimalno potrebnog pro-puha na izlazu iz lo�išta ;

− podtlak dimnih plinova na ulazu u dimnjak mora biti jednak ili veæi od efektivnog tlaènog otpora dobave zraka ;

− temperatura unutarnje stjenke na vrhu dimnja-ka mora biti jednaka ili veæa od temperaturnog limita;

Izraèun unutarnjih dimenzija (površina popreènog presjeka) pretlaènih dimnjaka je baziran na zado-voljavanju 3 osnovna kriterija:

− pretlak dimnih plinova na ulazu u dimnjak mo-ra biti jednak ili manji od maksimalnog diferen-cijalnog tlaka na prikljuènoj dimovodnoj cijevi ;

− pretlak u dimovodnoj cijevi i pretlak u dimnjaku ne smiju biti veæi od maksimalnog tlaka koji je odobren ispitivanjima ;

− temperatura unutarnje stjenke na vrhu dimnja-ka mora biti jednaka ili veæa od temperaturnog limita;

2.2. Uvjeti tlaka podtlaènih dimnjaka (eng. negative pressure chimneys)

Sljedeæi odnosi moraju biti zadovoljeni:

[Pa] (1)

[Pa] (2)

[Pa] (2a)

gdje je :

PB- efektivni tlaèni otpor dobave zraka [Pa]

PB= 4 Pa …za prostore bez ventilacijskih otvora

PB= 3 Pa …za prostore s ventilacijskim otvorima

PFV- efektivni tlaèni otpor prikljuène cijevi [Pa]

PH- teoretski podtlak s obzirom na efekt dimnja-ka [Pa]

[Pa] (2b)

H – efektivna visina dimnjaka [m]

g – akceleracija sile te�e (= 9,81 m/s2)

L - gustoæa vanjskog zraka [kg/m3]

m - srednja gustoæa dimnih plinova [kg/m3]

PL - tlak brzine vanjskog vjetra [Pa]

PR - tlaèni otpor dimnjaka [Pa]

[Pa] (2b)

SE – sigurnosni koeficijent protoka (1,2…1,5)

PE – tlaèni otpor zbog trenja i oblika [Pa]

SEG– sigurnosni koeficijent razlike tlaka uslijed promjene brzine strujanja (1,0…1,5)

PG – razlika tlaka uslijed promjene brzi-ne dimnih plinova [Pa]

PW- minimalni podtlak za lo�ište [Pa]

PW = 0 Pa …za pretlaèna lo�išta

PW = 3 Pa …..za plinska B1 lo�išta

PW= 10 Pa …za ostala plinska lo�išta sa osiguraèem strujanja

PZ - podtlak na ulazu u dimnjak [Pa]

PZe- min. potreban podtlak na ulazu dimnih plinova u dimnjak [Pa]

PRV- tlaèni otpor prikljuène dimovodne cijevi [Pa]

PHV- teoretski podtlak na prikljuènoj dimovodnoj cijevi [Pa]

Tlak brzine vanjskog vjetra (eng. wind velocity pressure) - PL

Tlak brzine vanjskog vjetra je 25 Pa za unutrašnje regije (više od 20 km od morske obale) ili 40 Pa za priobalna podruèja ako je završetak dimnjaka u podruèju nepovoljnog tlaka. Da bi završetak di-mnjaka bio u podruèju nepovoljnog tlaka, mora bi-ti na poziciji manjoj od 0,4 m iznad sljemena kro-va, udaljenost horizontale koja spaja vrh dimnjaka sa presjekom krova mora biti manja od 2,3 m, te ako je vrh dimnjaka smješten:

− na krovu sa nagibom veæim od 40° ili− na krovu s nagibom veæim od 25° ako su otvori

za dobavu zraka izgaranja i otvor vrha dimnjaka smješteni na razlièitim stranama dvostrješnog krova i horizontalna udaljenost do sljemena kro-va veæa od 1,0 m.

Dimnjak je takoðer u podruèju nepovoljnog tlaka ako su u njegovoj blizini smještene razne vertikal-ne prepreke (npr. susjedne zgrade, visoko i gusto dr-veæe, strmi planinski masivi itd.). Vrh dimnjaka ko-ji je smješten na udaljenosti manjoj od 15 m prema prepreci, a s vrha se vidi prepreka na horizontal-nom kutu veæem od 30°, dok je vertikalni kut izme-ðu horizontale i vrha prepreke veæi od 10°, mo�e bi-ti pod utjecajem turbulencije vjetra. Ovaj problem se mo�e umanjiti aerodinamièkim nastavcima na vrhu dimnjaka. Nastavci sa specifiènim aerodinamièkim karakteristikama su definirani u normama EN 1856-1, EN 1859 i EN 13502.

2.3. Uvjeti tlaka pretlaènih dimnjaka (eng. positive pressure chimneys)

Sljedeæi odnosi moraju biti zadovoljeni:

[Pa] (3)

[Pa] (4)

[Pa] (5)

gdje je :

PWO - maksimalni diferencijalni tlak ureðaja za lo�enje [Pa]

(odreðuje proizvoðaè ureðaja za lo�enje – zadana vrijednost)

PZO - pretlak na ulazu u dimnjak [Pa]

PZOe - maksimalni diferencijalni tlak dimnih plinova na ulazu u dimnjak [Pa]

PZexcess - maksimalni dozvoljeni tlak koji je odreðen ispitivanjima dimnjaka [Pa]

PR - tlaèni otpor dimnjaka [Pa]

2.4. Uvjeti temperature

Sljedeæi odnosi moraju biti zadovoljeni:

[K] (6)

gdje je :

Tjob - temperatura unutarnje stjenke na vrhu dimnjaka pri temperaturnoj ravnote�i [K]

Tg - temperaturni limit [K] Ako dimnjak iznad krova ima dodatni izolacioni sloj, sljedeæi odnos takoðer mora biti uva�en:

[K] (6)

gdje je :

Tirb - temperatura unutarnje stjenke na vrhu dimnjaka prije dodatnog izolacionog sloja [K]

Tuo - temperatura vanjskog zraka [K]

Tu - temperatura okolnog zraka (ambijentalna temperatura) [K]

T0 - temperatura dimnih plinova na izlazu iz dimnjaka [K]

Trb - temperatura dimnih plinova prije dodatnog

Temperature prema EN 13384-1

Tlakovi prema EN 13384-1

obrtnikdimnjaèar

4

èasopis za dimnjaèarsku struku

5

DIM ima zadovoljstvo pono-vno pozdraviti i ugostiti sugo-vornika iz prošlog broja, go-spodina Davora Belasa. Iako dobro poznat u krugovima struke, podsjetimo da je go-spodin Belas djelatnik Odsjeka mehanoskopskih vještaèenja, koji se nalazi u sklopu Odjela traseoloških vještaèenja Cen-tra za forenzièna ispitivanja, istra�ivanja i vještaèenja. U opsegu posla nalaze mu se i oèevidi u sluèajevima trova-nja uzrokovanih dimnjacima i ureðajima za grijanje.

DIM: Tko sve mo�e sudjelovati u po-stupku utvrðivanja èinjenica koje su dovele do nesretnog sluèaja? Kako odreðujete te osobe?

Belas: U postupku utvrðivanja èinje-nica mogu sudjelovati struène osobe, a to su najèešæe dimnjaèar, serviser plinskih aparata i djelatnici distribu-tera plina. Koja od struè nih osoba æe sudjelovati u oèevidu, ovisi o konkre-tnom sluèaju i stanju na terenu.

DIM: Koliko Vam je vremena u pro-sjeku potrebno od prijave do završe-tka sluèaja?

Belas: U prosjeku vrijeme potreb no od prijave do završetka sluèaja je 3-5 dana.

DIM: Završava li svaki sluèaj nedvoj-benim ustanovljavanjem uzroka tro-vanja i odgovornosti?

Belas: Do sada je svaki sluèaj zavr-šio nedvojbenim ustanovljavanjem

uzroka trovanja. Nakon utvrðivanja uzroka mo�e se utvrditi postoji li ne-èija odgovornost ili se radi o nesre-tnom sluèaju.

DIM: S kojim se problemima su-sreæete? Što Vam ote�ava obavlja-nje posla?

Belas: Nema nekih posebnih proble-ma. Najveæi problem je organizirati da svi stanari zgrade u kojoj je došlo do trovanja u vrijeme oèevida budu do-ma. Zapravo mogu reæi da na terenu imam vrlo dob ru suradnju s tehnièkim ekipama distributera plina, dimnjaèa-rima, serviserima, a što se Zagre-ba tièe, posebno moram istaknuti dob ru suradnju s gospodinom Mecz-nerom, komunalnim redarom za di-mnjaèarstvo.

DIM: Primate li podršku drugih insti-tucija, organizacija, tvrtki ili osoba?

Belas: Svaka podrška od institucija, tvrtki ili osoba koje mogu pomoæi u rješavanju sluèaja je dobrodošla.

DIM: Što Vam u toj podršci nedos-taje, što bi Vam olakšalo posao?

Belas: Kao što sam veæ rekao, naila-zim na izvrsnu potporu na terenu, ta-ko da mogu reæi da nema nedostata-ka u podršci.

DIM: Što oèekujete, ili, bolje reèe-no, što trebate i zahtijevate od di-mnjaèara?

Belas: Dimnjaèari su na terenu va�na karika za utvrðivanje uzroka trovanja jer se jedino uz njihovu pomoæ mo-�e obaviti detaljan pregled dimnjaka i ventilacijskih kanala. Jasno, njihova je uloga prvenstveno preventivna, ka-ko do ne�eljenog dogaðaja uopæe ne bi niti došlo.

DIM: Kako bi Vam dimnjaèarska or-ganizacija mogla pomoæi?

Belas: Dimnjaèarska organizacija mogla bi mi pomoæi praæenjem raz-voja na podruèju tehnike, sanacije i pregleda dimnjaka, kao i propisa iz podruèja dimnjaèarstva.

DIM: Koji oblik podrške oèekujete od proizvoðaèa sustava grijanja?

Belas: Od proizvoðaèa opreme su-stava grijanja oèekujem podršku na

terenu vezanu uz informacije o ovla-štenim serviserima, zatim literatu-ru vezanu za sustave grijanja, obu-ku na sustavima i upoznavanje s novitetima.

DIM: Kakva je Vaša trenutna sura-dnja s dimnjaèarima?

Belas: Do sad sam obavio preko pe-deset oèevida i vještaèenja vezanih za trovanje ugljiènim monoksidom, i uvijek sam imao izvrsnu suradnju s dimnjaèarima na terenu.

DIM: A s proizvoðaèima?

Belas: Isto tako i s proizvoðaèima.

DIM: Mislite li da bismo mogli osmi-sliti program suradnje u obliku ško-lovanja, seminara, razmjene isku-stava?

Belas: Mislim da bi se trebalo osmi-sliti program suradnje u obliku semi-nara gdje bi se dimnjaèare i servisere upoznalo s dosadašnjim iskustvom vezanim za uzroke trovanja, i u tom kontekstu koje mjere poduzeti kako bi se poveæala sigurnost korisnika od trovanja ugljiènim monoksidom.

DIM: Postoji li neki kontakt za di-mnjaèare gdje bi se mogli informirati ili savjetovati?

Belas: Koliko je meni poznato, osim komunalnih redarstava, ne postoji kontakt za dimnjaèare gdje bi se oni mogli informirati ili savjetovati.

DIM: Zasigurno morate biti u vrhun-skoj kondiciji za obavljanje ovog po-sla. Što radite u slobodno vrijeme?

Belas: Èovjek mora biti u dobroj kon-diciji za obavljanje ovakve vrste po-sla, jer se nerijetko treba popeti na krov. U slobodno vrijeme se rekrea-tivno bavim sportom.

DIM: Inzistirate li da svi Vaši roðaci i prijatelji imaju redovito odr�avane di-mnjake i plinske ureðaje?

Belas: Svakako i ne samo njih veæ i kolege na poslu, nastojim se na po-našati prema narodnoj poslovici u po-stolara poderane cipele.

DIM: Gospodine Belas, najljepše Vam se zahvaljujemo na ovom ra-zgovoru. I, naravno, veæ se radujemo sljedeæem broju DIM-a u kojem æemo nastaviti.<

“Metode proraèuna su primjenjive za dimnjak s jednom ulaznom cijevi („dimnjaèom“) prikljuèenom na jedan ureðaj za lo�enje.”

“U postupku utvrðivanja èinjenica mogu sudjelovati struène osobe, a to su najèešæe dimnjaèar, serviser plinskih aparata i djelatnici distributera plina.”

Struènjaciupraksi

Dimnjaèari,va�nakarikanaterenuRazgovor s gospodinom Davo rom Belasom

Davor Belas, dipl. ing. stroj., glavni vještak za balistièka i mehanoskopska vještaèenja

izolacionog sloja pri temperaturnoj ravnote�i [K]

Tm - srednja temperatura dimnih plinova [K]

TW - temperatura dimnih plinova ureðaja za lo�enje [K]

TmV - srednja temperatura dimnih plinova u prikljuènoj dimovodnoj cijevi [K]

TE - temperatura dimnih plinova na ulazu u dimnjak [K]

Temperaturni limit Tg kod dimnjaka koji rade u su-him uvjetima rada mora se raèunati kao tempera-tura kondenzacije dimnih plinova Tsp.

Temperaturni limit Tg kod dimnjaka koji rade u mo-krim uvjetima rada je 273,15 K zbog sprjeèavanja stvaranja ledenih naslaga na izlazu iz dimnjaka.

Usporedba temperature unutarnje stjenke na vrhu dimnjaka prije dodatnog izolacionog sloja Tirb sa

dozvoljenim temperaturnim limitom Tg nije potreb-na ako vrijednost toplinskog otpora dodatne izola-cije nije veæa od 0,1 (m2 K)/W.

Za dimnjake koji rade u mokrim uvjetima rada gor-nja usporedba nije potrebna ako je vrijednost tem-perature vanjskog zraka prije dodatnog izolacionog sloja ≥ 0°C.

3. Zakljuèak

U tekstu su dane osnovne smjernice i fizikalne osnove (odnosi tlakova i temperatura) kod dimen-zioniranja dimovodne instalacije prema Europskoj normi EN 13384-1. Kako je sam tekst norme vrlo opse�an i kompleksan (57 stranica sa 65 matema-tièkih formula!), izostavljeni su izraèuni masenih protoka, koeficijenta hrapavosti, koeficijenta to-plinskih otpora, koeficijenata toplinske transmisi-je te odreðivanja Nusselt-ovog, Prandtl-ovog i Re-ynolds-ovog broja.

Norma je namijenjena svim struènjacima koji se u svom radu susreæu s dimnjacima, dimovodnim in-stalacijama tj. svim odvodima produkata izgaranja iz ureðaja za lo�enje kao što su: projektanti strojarskih instalacija, dimnjaèari, izvoðaèi sanacija dimnjaka, nadzorni in�enjeri, energetièari itd. Zbog opse�nosti proraèuna norma je implementirana u mnoge raèu-nalne programe (npr. „PRO-PHOENIX“ tvrtke „Dex-heimer software GmbH“) kako bi se ubrzao sam pos-tupak odreðivanja relevantnih dimenzija dimnjaka.

Napomena autora:Pri prevoðenju norme i struène terminologije s en-gleskog izvornika na hrvatski jezik korištena je knjiga „STROJARSKI RJEÈNIK ENERGETSKOG STROJAR-STVA I OSNOVA STROJARSTVA –mechanical power engineering dictionary with basic mechanical terms“ autorice Ljerke Bartoliæ koja se koristi na katedri tehni-èkog engleskog jezika Fakulteta strojarstva i brodograd-nje u Zagrebu.<

obrtnikdimnjaèar

6

èasopis za dimnjaèarsku struku

7

Radni sastanak opratera, programera i direktora Connecta

obrtnikdimnjaèar

6

èasopis za dimnjaèarsku struku

7

obrtnikdimnjaèar

8

impr

essu

m

Nagradnaigra

Izdavaè: Robert Bosch d.o.o., Kneza Branimira 22, HR - 10040 Zagreb - Dubrava • tel.: +385/1/295-80-71; fax: +385/1/295-80-80 • www.bosch.hr; www.junkers.com/hrDirektor: Thomas E.Beyer, dipl. oecc. • Glavni urednik: Darko Mu�eviæ, dipl. ing. • Tehnièki urednik: Ines Marciuš Kruljac • Uredništvo: Dijana Prnjak, dipl. oecc; Miroslav Buljan, dipl. ing; Dino Juriša, dipl. ing; Mario Širiæ, dipl. oecc;

Danijela Tomasko; Gordana Jankoviæ; Ana Opaèak, oecc.; Nebojša Stojadinoviæ; Igor Haramina, dipl.ing.; Marko Jakoboviæ, dipl.ing.stroj. • Vanjski suradnik: mr. sc. Zdenko Meczner, dipl. ing. stroj.; Davor Belas, dipl. ing. stroj. • Fotografija: Junkers • Realizacija: Grafem • Naklada: 3000 primjeraka • Èasopis DIM je besplatan. Izlazi 4 puta godišnje. • srpanj 2009.

Napomena: Ovaj èasopis distribuiran je na poštanske adrese struènih osoba u najboljoj namjeri s ciljem bolje informiranosti i edukaciji. Poštanske adrese dobivene su s interneta ili od pojedinih tvrtki, te dodavane postojeæoj bazi podataka Toplinske tehnike JUNKERS. Ukoliko unatoè svemu imamo krive informacije, one su nenamjerne te Vas molimo da nam dostavite ispravne podatke. Hvala.

Ljetna jakna s Junkers logom

igraOdgovor za nagradno pitanje 7. broja glasi: b) CO

Bosch IXO osvojio je: Filip Topolnjak – Nedelišæe. Èestitamo!

Nagradno pitanje 8. broja: Koji se tlak primjenjuje za ispitivanje nepropusnosti kondenzacijskog sanacijskog dimovodnog sustava s vi šestrukim prikljuèkom?

a) 120 Pa b) 200 Pa c) 280 Pa

Vaše toène odgovore oèekujemo poštom na adresu: Robert Bosch d.o.o., Toplinska tehnika JUNKERS Ul. kneza Branimira 22, 10040 Zagreb

Rješenja primamo zakljuèno sa 31. 08. 2009. Prvi toèan odgovor osvaja ljetnu jaknu s Junkers logom. Nagradna igra provodi se iskljuèivo na teritoriju Republike Hrvatske. Nagrade se isporuèuju poštom. Djelatnici tvrtke Robert Bosch d.o.o. iskljuèeni su iz nagradne igre.

Dogaðanja piše: mr.sc.ZdenkoMecznerdipl.ing.stroj.

Èlanovi znanstveno-struènog vijeæa Hrvatske struène udru-ge za sanacije dimnjaka iz Zagreba prof. dr. Nastia De-giuli, doc. dr. Gojko Mariæ i mr. sc. Zdenko Meczner odr�ali su predavanje pod imenom: »Tehnološka ispitivanja inox dim njaka» na znanstveno struènom skupu MATRIB 09 u Vela Luci na otoku Korèuli u razdoblju od 23. do 28. 06. 2009. godine.

MATRIB 09 je internacionalni skup struènjaka i znanstvenika iz podru-èja materijala i tribologije te su na njemu veæ godinama prisutni i Pli-noservis Kuzman i Plinska tehni-ka Robert Bosch d.o.o.. U radu æe biti predstavljeno koja se svoj-stva ispituju i prema kojoj europ-skoj normi kod puštanja u rad novih inox dimnjaka. Rad se mo�e proèi-

tati u Zborniku radova MATRIB 09, Vela Luka, 2009.

Hrvatska struèna udruga za sana-cije dimnjaka u suradnji s plinskom tehnikom tvrtke Robert Bosch d.o.o., odr�ala je sastanak s no-vim vodstvom Sekcije dimnjaèa-ra Udru�enja obrtnika grada Za-greba: proèelnikom Sekcije gosp. Markom Tomešiæem, zamjenikom proèelnika gosp. Ivicom Kova-èem, tajnikom sekcije gosp. Ne-nadom Zrinskim te èlanovima po-slovnog odbora gosp. Vladimirom Krivecom i gosp. Stjepanom Cr-ljenom. Na sastanku je dogovore-na puna suradnja svih sudionika u procesu kontrole i sigurnosti di-mnjaka grada Zagreba pa æe se ta-ko u organizaciji gospodina Darka Mu�eviæa, dipl.ing., iz firme Robert Bosch d.o.o. organizirati edukacija mjerenja dimnih plinova dimnjaèa-

ra koncesionara grada Zagreba na plinskim ureðajima tipa Junkers i Buderus, u manjim grupama od 5-6 sudionika. Prema informaciji pro-èelnika Sekcije dimnjaèara Udru�e-nja obrtnika grada Zagreba gosp. Marka Tomešiæa nazoènost ovoj edukaciji mjerenja dimnih plinova bit æe obavezno za sve zagrebaèke koncesionare, a o nazoènosti æe se voditi evidencija i izdavati potvrda o prisutnosti, odnosno obuèenosti za mjerenja. Zahvaljujemo se tvrtki Robert Bosch d.o.o. na ovoj hvale-vrijednoj manifestaciji te oèekuje-mo i od ostalih proizvoðaèa plinske tehnike zastupljenih u gradu Zagre-bu i Republici Hrvatskoj da nam se pridru�e u nastojanju da uèinimo naš grad i našu dr�avu sigurnom za upotrebu plinskih ureðaja, te or-ganiziraju slièna dru�enja na svojim ureðajima.

Potpredsjednik Hrvatske struène u druge za sanacije dimnjaka gosp, Nenad Kuzman, dipl.ing., postavit æe u prostorijama svog obrta Plinoservis Kuzman u Zagrebu pet monta�nih di-mnjaka na kojima æe se moæi izmje-riti tlak u dimnjaku. Mjerenje tlaka u tlaènom dimnjaku, ali i u onom s ne-gativnim tlakom, prisustvovat æe ta-koðer svi dimnjaèarski koncesiona-ri grada Zagreba, èime æemo znatno unaprijediti preglede, a samim time i kvalitetu saniranih dimnjaka u gradu Zagrebu. Kako takvih ureðaja za mje-renje tlaka u dimnjaku još nemamo, na dimnjaèarskoj sceni grada Zagre-ba, tajnik Sekcije dimnjaèara gosp. Nenad Zrinski naruèio je prvi takav ureðaj pa æe nas na demonstraciji mjerenja tlaka u tlaènom dimnjaku upoznati i s ureðajem i s prednosti-ma koje dobivamo upotrebom tako-vog ureðaja.<

NovostiizHrvatskestruèneudrugezasanacijedimnjaka

Potreba za pojavom profesio-nalnog dimnjaèara proizašla je iz opasnosti od po�ara i ne-prohodnosti dimnjaka.

Va�nost ove profesije prepoznata je veæ u 17.-om stoljeæu, kada je velièi-na engleske kuæe, a time i visina po-reza, bila odreðena brojem dimnja-ka, odnosno ognjišta. Bilo je jasno da je dimnjaèarska profesija neop-hodna za sigurnost stanara, ali ujed-no i za sigurnost gradova, kojima je svaki po�ar predstavljao potencijal-nu katastrofu. Znaèajno širenje i raz-voj dimnjaèarstva zapoèeo je nakon industrijske revolucije u 18.-om sto-ljeæu, koja je uzrokovala nagli porast

primjene ugljena u domaæinstvima.

�ivot dimnjaèara bio je tada izu-zetno te�ak. Kako su dimnjaci bi-li uglavnom vrlo uski, za èišæe-nje su korištena djeca, koja su se mog la provuæi kroz njegovu unutra-šnjost i metalnim lopaticama skida-ti naslage smole i èaði. Vrlo èesto ta su djeca obolijevala od karcino-ma, te teških bolesti dišnih pute-va. Najèešæe se radilo o siroèadi, a najmlaði radnici znali su imati sve-ga sedam godina. Zanimljiva je bi-la dosjetka dimnjaèara koji su koris-tili guske. Gusku bi svezali za noge i pustili u dimnjak. Pokušavajuæi izaæi iz dimnjaka, guska bi krilima brisa-

la unutrašnje stijenke. Kada bi došla do samog vrha, dimnjaèar bi je po-vukao natrag na poèetak.<

Izdimnjaèarskepovijesti

Dimnjaèarskekuæneèarolije

Kroz uske dimnjake mogla su se provlaèi-ti jedino djeca.

Nakon dovoljno iskustva, dimnjaèar je mo-gao postati Glavni dimnjaèar, te imati svo-je pomoænike.

“Pokušavajuæi izaæi iz dimnjaka, guska

bi krilima brisala unutrašnje stijenke.”