obrada rendisanjem

Habibović Šemsudin, dipl.ing.maš. TEHNOLOGIJA OBRADE II, skripta

62

8. OBRADA RENDISANJEM

8.1 Karakteristike obrade rendisanjem

Obrada rendisanjem predstavlja postupak obrade skidanjem strugotine kod koje je glavno kretanje pravolinijsko. Ovo kretanje može izvoditi alat (kratkohodna rendisaljka) ili predmet obrade (dugohodna rendisaljka), pri čemu je to kretanje periodično – sa promjenama brzine u toku radnog i povratnog hoda.

Rendisanje je postupak obrade kojim se dobijaju ravne horizontalne, vertikalne i kose površine, različiti žljebovi i kanali, vođice kod mašina alatki i slični predmeti. Obrada se izvodi pomoću alata za rendisanje postavljenog na horizontalnim ili vertikalnim rendisaljkama. Ova obrada je slična obradi struganjem. Osnovna razlika se ogleda u tome što je kod struganja glavno kretanje kontinualno, a kod rendisanja je ono periodično – sa promjenama brzine u toku radnog i povratnog hoda.

Rendisanje može biti grubo i fino. Grubim rendisanjem se postižu klase od 9 do 14, a finim od 6 do 8.

Rendisanje je postupak obrade koji u poređenju s glodanjem ima manju produktivnost rada, pa se sve rjeđe upotrebljava, naročito ako se skida velika količina strugotine.

Rendisanje je najpogodnije za obradu dugačkih, a uskih predmeta i zupčanika.

8.2 Vrste kretanja pri rendisanju Proces rendisanja se ostvaruje kao rezultat složenog kretanja, koje izvodi alat i radni

predmet. Glavno kretanje i pomoćno kretanje su pravolinijska, a mogu ih izvoditi alat ili predmet. Prema tome šta izvodi glavno kretanje, razlikujemo kratkohodne i dugohodne rendisaljke.

Pri radu sa kratkohodnim rendisaljkama, glavno kretanje izvodi alat (slika 8.1) Ovo glavno kretanje je pravolinijsko – u pravcu brzine rezanja v. Sastoji se od radnog hoda (kada se izvodi rezanje) i povratnog hoda (kada se alat vraća u početni položaj). Na završetku povratnog hoda, radni sto, skupa s predmetom, pomjeri se za veličinu koraka s. To je pomoćno kretanje i ono je periodično, a izvodi se na završetku povratnog hoda. Vertikalnim pomjeranjem radnog predmeta (predmeta koji se obrađuje) zauzima

Slika 8.1: Shema kretanja kod se dubina rezanja. kratkohodne rendisaljke

U toku rada sa dugohodnim rendisaljkama glavno kretanje izvodi radni predmet skupa s radnim stolom (slika 8.2). Kretanje se sastoji od radnog i povratnog hoda. Na završetku povratnog hoda alat izvodi pomoćno pravolinijsko kretanje za veličinu koraka s (periodično kretanje). Vertikalnim pomjeranjem alata zauzima se dubina rezanja. Slika 8.2: Shema kretanja kod dugohodne rendisaljke

Print to PDF without this message by purchasing novaPDF (http://www.novapdf.com/)

http://www.novapdf.com/



63

Pri radu na vertikalnim rendisaljkama alat izvodi glavno pravolinijsko kretanje u vertikalnoj ravni, dok radni predmet izvodi pomoćno kretanje u smijeru koraka s (periodično kretanje). Vertikalna rendisaljka je prikazana na slici 8.3.

Na prethodnim slikama date su oznake:

1. – neobrađena površina, 2. – površina rezanja i 3. obrađena površina. Radni hod alata ili obratka predstavlja relativno kretanje alata u odnosu na obradak i ono omogućava proces rezanja (obrade). Povratni hod služi da se alat, odnosno obradak dovede u položaj koji omogućava izvođenje radnog hoda.

Slika 8.3: Shema kretanja kod vertikalne rendisaljke

8.3 Namjena i vrste rendisaljki

Rendisaljke su mašine alatke koje su namjenjene za obradu ravnih i profilnih površina. Osnovna podjela rendisaljki izvršena je prema dužini hoda na kratkohodne (alat izvodi glavno kretanje) i dugohodne rendisaljke (glavno kretanje izvodi predmet). Prema pravcu glavnog kretanja, razlikuju se horizontalne i vertikalne rendisaljke. Dugohodne rendisaljke su uvijek horizontalne. Vertikalne rendisaljke još se zovu i dubilice. Osim toga, izrađuju se i specijalne rendisaljke – za izradu zupčanika, za rendisanje ivica limova, za izradu specijalnih alata itd.

8.3.1 Kratkohodne rendisaljke

Kod kratkohodne rendisaljke rezni alat izvodi glavno pravolinijsko kretanje (1) naprijed (radni hod) i nazad (povratni hod), a obradak pomoćno periodično kretanje (2) i to neposredno po obavljanju radnog, odnosno povratnog hoda noža, a prije početka sljedećeg radnog hoda. Pomjeranjem alata u pravcu (3) postiže se željena dubina rezanja (slika 8.4). Kretanje reznog alata može da se obavlja u horizontalnoj ili vertikalnoj ravni na osnovu čega

razlikujemo horizontalne i vertikalne kratkohodne rendisaljke.

Kratkohodne horizontalne rendisaljke spadaju u grupu alatnih mašina s malom proizvodnošću, zbog čega se u serijskoj proizvodnji ne koriste. Pogodne su naročito za obradu kratkih horizontalnih i kosih površina, žljebova i sl. Dužina hoda nosača alata nalazi se najčešće u granicama od 300 do 1500 mm. Prema načinu ostvarivanja pogona razlikujemo kratkohodne rendisaljke sa mehaničkim i

Slika 8.4: Kretanje kod kratkohodne hidrauličkim pogonom. rendisaljke

Prikaz kretanja kod kratkohodne rendisaljke dat je i na slici 8.5.





64

Slika 8.5: Kratkohodna rendisaljka

Kratkohodne vertikalne rendisaljke (dubilice) koriste se za grubo i fino rendisanje spoljnih i unutrašnjih vertikalnih površina (ravnih i kružnih). Kod dubilice kretanje alata naniže predstavlja radni hod, a kretanje naviše povratni hod. Obradak se postavlja na radni obrtni sto, čime je pored uzdužnog poprečnog omogućeno i obrtno pomoćno kretanje. Dužina radnog hoda je od 200 do 1600 mm. Proizvodnost im je veoma mala, pa se zbog toga koriste uglavnom u pojedinačnoj proizvodnji. Na slici 8.6 prikazana je kratkohodna

vertikalna rendisaljka (dubilica).

Slika 8.6: Vertikalna rendisaljka (dubilica)

8.3.2 Dugohodne rendisaljke

Dugohodne rendisaljke (slika 8.7) se upotrebljavaju za obradu dugačkih i teških radnih predmeta, koji su pričvršćeni na stolu rendisaljke i vrše glavno pravolinijsko kretanje. Dakle, kod ovih rendisaljki obradak sa radnim stolom izvodi glavno pravolinijsko kretanje (1) naprijed (radni hod) i nazad (povratni hod), a rezni alat sa nosačem alata pomoćno periodično poprečno kretanje (pomak) (2). Pomjeranjem alata u pravcu (3) zauzima se željena dubina

rezanja. Dugohodne rendisaljke namjenjene su za obradu površina raznih livenih, kovanih i valjanih dijelova većih dimenzija i težina ili za obradu više jednakih kraćih dijelova odjednom. Koriste se u proizvodnim pogonima srednje i teške mašinogradnje za maloserijski tip proizvodnje.

Slika8.7.: Shema kretanja kod dugohodne rendisaljke





65

Karakteristika ovih mašina je sposobnost obrade površina velikih dužina (veliki hod stola) i širina, kao i visina podizanja traverze sa nosačem alata, od čega zavise dimenzije obratka koji se može na njima obrađivati. Ove rendisaljke se proizvode sa dužinom rendisanja od 2 do 14 m, širinama od 0,7 do 6 m i visinama do 5 m.

Osnovna dva tipa dugohodnih rendisaljki su: sa jednim i sa dva stuba (jednostube i dvostube dugohodne rendisaljke).

Pored prethodno obrađenih rendisaljki, postoje i specijalne rendisaljke, koje se obično koriste za obradu zupčanika u serijskoj proizvodnji. Kod ovih rendisaljki rezni alat ima oblik ozubljene letve, što nije slučaj kod ostalih rendisaljki.

Najpoznatije rendisaljke za obradu zupčanika su tipa Fellows i Maag.

Metoda relativnog kotrljanja (Fellows metoda) kao alat koristi kružni zupčasti nož, koji u suštini predstavlja višeprofilni alat u vidu zupčanika. Na slici 8.8 prikazana je rendisaljka za zupčanike Fellows, dok je na slici 8.9 shematski prikazan princip rada. Alat (1) izvodi glavno pravolinijsko (naizmjenično) kretanje u vertikalnom pravcu uz istovremeno pomoćno obrtno kretanje. Obradak (2) izvodi, takođe, pomoćno obrtno kretanje i ova dva obrtna kretanja, koja se izvode kontinuirano, ostvaruju relativno kotrljanje između alata i obratka. Po metodi Maag (slika 8.10) kao alat služi pravi zupčasti nož u obliku zupčaste letve.

Slika 8.8: Rendisaljka Fellows

Slika 8.9: Princip rada rendisaljke Slika 8.10: Shema rendisanja zupčanika po

za zupčanike Fellows metodi Maag: 1 – alat; 2 – predmet





66

8.4 Alati za obradu rendisanjem

Pošto je obrada rendisanjem slična obradi struganjem, to je i oblik alata za rendisanje u osnovi sličan strugarskom nožu, sa nešto većim dimenzijama poprečnog presjeka noža. U zavisnosti od položaja površine koja se obrađuje, razlikujemo alate za horizontalnu i vertikalnu obradu rendisanjem. Noževi za horizontalno rendisanje (slika 8.11) razlikuju se od noževa za vertikalno rendisanje (slika 8.12) po položaju leđne i grudne površine.

Slika 8.11: Nož za horizontalno rendi- Slika 8.12: Nož za vertikalno rendisanje: a – za

sanje: a – pravi; b – savijeni grubu obradu; b – za finu obradu

Na slici 8.13 prikazan je nož za izradu žljebova na horizontalnoj rendisaljki.

Slika 8.13: Savijeni nož za izradu žljebova





67

Nož za finu završnu obradu rendisanjem prikazan je na slici 8.14.

Slika 8.14: Nož za finu obradu

Na slici 8.15 prikazan je nož za kratkohodnu rendisaljku s pločicom od tvrdog metala.

Slika 8.15: Nož sa pločicama od tvrdog metala

Noževi za rendisanje su pravougaonog i kvadratnog poprečnog presjeka, standardnih dimenzija i dužina. Najčešće se za upotrebu preporučuju kvadratni (a = 10, 16, 20 i 25 mm) i pravougaoni (b h = 6 10, 10 6, 16 25, 20 30 i 32 50 mm), dužine od 50 do 400 mm. Veličina poprečnog presjeka noža bira se u zavisnosti od veličine otpora materijala koji se obrađuje i od režima obrade. Na osnovu odnosa visine i širine noža (e), može se odrediti slobodna dužina noža (ln). Kod navedenih noževa kvadratnog i pravougaonog presjeka e = 1÷1,6, pa se slobodna dužina noža može odrediti po obrascu ln = e · h (mm).

Materijal za izradu noževa za rendisanje je brzorezni čelik. On se odlikuje velikom žilavošću i otpornošću na udare koji se javljaju pri rendisanju. U posljednje vrijeme mnogo se koriste noževi od sa pločicama od tvrdog metala koji se odlikuju velikom tvrdoćom i smanjenom žilavošću. Pločice se pričvršćuju na tijelo noža tvrdim lemljenjem i mehaničkim stezanjem pomoću zavrtnja u određeno ležište u tijelu noža.





68

8.5 Elementi režima obrade pri rendisanju

Kao i kod drugih postupaka obrade rezanjem, elementi režima obrade pri rendisanju su: brzina rezanja (v), korak pomoćnog kretanja – pomak (s) i dubina rezanja ().

Brzina rezanja je brzina pravolinijskog glavnog kretanja nosača alata kratkohodne rendisaljke, odnosno brzina glavnog kretanja obratka dugohodne rendisaljke, a izražava se u m/min. To je brzina kojom se skida strugotina. Brzina rezanja određuje se u zavisnosti od vrste materijala koji se obrađuje, materijala noža i vrste obrade (gruba ili završna). Preporučene vrijednosti brzine rezanja nalaze se u literaturi. Pri određivanju brzine rezanja, kao i koraka, potrebno je znati karakteristike mašine koja je na raspolaganju. Obično se na svakoj mašini nalazi tabela iz koje se može vidjeti kolika je brzina rezanja u zavisnosti od dužine hoda, odnosno broj duplih hodova u minuti.

Kratkohodne rendisaljke sa mehaničkim pogonom, jednostavnije konstrukcije, imaju brzinu rezanja između 5 i 15 m/min, dok kod modernijih našina brzina rezanja pri gruboj obradi može dostići vrijednost i do 30 m/min, a pri završnoj obradi i do 60 m/min. Kratkohodne rendisaljke sa hidrauličkim pogonom dostižu brzinu rezanja do 45 m/min.

Dupli hod predstavlja zbir radnog i povratnog hoda. Broj duplih hodova mašine za jedan minut zavisi od brzine radnog i povratnog hoda i dužine predmeta.

Pomak (korak) je veličina pomjeranja alata ili predmeta po završetku duplog hoda. Izražava se u milimetrima po duplom hodu alata ili obratka (mm/dh). Korak zavisi od: vrste obrade (gruba ili fina), vrste materijala alata i predmeta, geometrije alata, snage mašine itd.

Ako je u pitanju gruba obrada, korak se određuje na osnovu otpornosti alata, kvaliteta obrađene površine (ako je gruba obrada završna) i krutosti mašine. Preporučene vrijednosti koraka za grubu i finu obradu date su u tabelama.

Dubina rezanja je sloj materijala koji skida nož u jednom prolazu. Izražava se u milimetrima. Ukoliko nije moguće cijelu dubinu skinuti u jednom prolazu, određujemo broj prolaza i , prema obrascu:

i

gdje je: ` – ukupna dubina koju treba skinuti, – dubina rezanja pri jednom prolazu.

Poznavanje elemenata režima rezanja je veoma važno, jer oni predstavljaju faktore od kojih zavisi ekonomičnost obrade i kvalitet obrađene površine. Pri izboru režima obrade treba težiti da odabrani elementi obezbijede prvenstveno propisani kvalitet, a zatim što potpunije iskorištenje alata i mašine. Osim toga, pri izboru režima obrade treba voditi računa i o visini troškova procesa obrade, ukupnom vremenu trajanja operacije, rentabilnosti obrade i drugim zahtjevima tehnološko – ekonomske prirode.





69

8.6 Vrste radova na rendisaljkama

Na rendisaljkama se vrši obrada ravnih i kosih površina, pravih i T-žljebova, kao i zupčanika. Obrada ravnih površina (slika 8.16) vrši se na svim rendisaljkama, dok se obrada kosih površina vrši samo na horizontalnim rendisaljkama (slika 8.17). Pri obradi kosih površina vrši se zakretanje nosača reznog alata.

Slika 8.16: Obrada ravnih površina Slika 8.17: Obrada kosih površina

Obrada žljebova (slika 8.18) vrši se fazonskim noževima.

Slika 8.18: Obrada žljebova

Obrada zupčanika vrši se na specijalnim rendisaljkama po metodi Fellows i Maag, o čemu je već bilo govora u dijelu o dogohodnim rendisaljkama.




obrada rendisanjem

Documents