Novi uvez Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva

Godina XVI. Broj 29 Lipanj 2018.

www.zkd.hr ISSN 1845-2434

Novi uvez 29 Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva Godina XVI., lipanj 2018. Izdaje: Zagrebačko knjižničarsko društvo Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb t. 4572-344, 4694-326 f. 3882-853 e. info@zkd.hr www.zkd.hr Tajnica: Inja Cahun (icahun@ffzg.hr) Glavna i odgovorna urednica: Blaženka Peradenić-Kotur (bkotur@nsk.hr) Urednica: Ivana Čadovska (icadovska@nsk.hr) Uredništvo: Petra Dolanjski, Jelena Pisačić Grafički urednik: Filip Pšenica Lektorica: Ivona Milovanović ISSN 1845-2434 Naslovnica: 2. okrugli stol „Uloga stručnog knjižničarskog društva danas“

SADRŽAJ

Riječ urednice 1

Alemka Belan-Simić (1953.-2018.) – In memoriam 2

Zagrebačko knjižničarsko društvo od 2016. do 2018. godine 3

ZKD događanja:

2. okrugli stol Uloga stručnog knjižničarskog društva danas - zagovaranje načela Europske unije 8

Biciklom kroz knjižnice Hrvatske: Zagreb – Karlovac: 5. biciklijada Zagrebačkog knjižničarskog društva,

19. svibnja 2018. 11

16. Festival znanosti u suradnji sa Zagrebačkim knjižničarskim društvom: Izložba „Zelena biciklijada

cikloknjižničara“ Radne grupe ZKD Biciklisti u Tehničkom muzeju Nikola Tesla 14

Skupovi i konferencije u zemlji i inozemstvu:

IFLA-ina Sekcija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama: Od Wroclawa Do Osla 16

IFLA New Professionals Special Interest Group (NPSIG) 19

Noć knjige 2018. 21

8. festival hrvatskih digitalizacijskih projekata, Zagreb, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 3. i

4. svibnja 2018. 23

Međunarodno stručno savjetovanje o Ugovoru iz Marakeša, Zagreb, 10. svibnja 2018. 27

Knjižnice kao partneri održivog razvoja – radionica o ulozi knjižnica u provođenju UN-ove Agende 2030. 31

Iz naših knjižnica:

Film o beskućnicima Knjižnica grada Zagreba - dobitnik međunarodne nagrade za najbolji kratki film o

knjižnicama i knjižničarima 34

Tematski portal Znameniti.hr 35

Projekt „Okviri suradnje digitalnih infrastruktura u regiji – mogućnosti i potrebe na primjeru građe o zna-

menitim ličnostima znanosti i kulture“ 38

Bibliobusna služba u Noći muzeja 2018. 41

“Spakiraj se za Filozofski” i zaviri u Fakultetsku Knjižnicu 42

Informiranost, dinamičnost i kreativnost na Dječjem odjelu Gradske knjižnice Samobor 46

Projekt 65 plus Knjižnica grada Zagreba na sajmu Pravo doba: sajam za zrele generacije 49

Dugogodišnja praksa stručnih okupljanja u Knjižnici Medveščak nastavljena je i u 2018. godini 52

Izložba “Ugovor iz Marakeša, zašto je važan?!” u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 55

Noć knjige u Knjižnici Gajnice: Sluškinjina priča i ostale storije o Drugotnima 57

Radionice terapijskog pisanja u Knjižnici Selčina 60

Poštovane kolegice i kolege, članovi Zagrebačkog knjižničarskog društva, dragi čitatelji,

pozdravljam vas u ime glavne urednice Blaženke Peradenić-Kotur, članova uredništva No-

vog uveza i svoje osobno ime. Na početku broja opraštamo se od drage kolegice i dugogodi-

šnje članice Alemke Belan-Simić koja je ostavila trajni pečat i vrijedno naslijeđe kako na-

šem Društvu, tako i hrvatskom knjižničarstvu.

29. po redu Novi uvez donosi pregled najbitnijih događanja u knjižničarskoj struci u prvoj

polovici 2018. godine. Broj nastoji donijeti pregled vijesti iz svih vrsta knjižnica u Zagrebu i

Zagrebačkoj županiji, kao i događanja na području knjižničarstva i informacijskih znanosti u

Hrvatskoj i svijetu, a u kojima sudjeluju članovi i članice Zagrebačkog knjižničarskog druš-

tva. Početak godine obilježen je manifestacijom Noć muzeja u kojoj svoja vrata otvaraju i

neke knjižnice. Travanj je tradicionalno rezerviran za Noć knjige, osobito značajan događaj

za hrvatsku knjigu i knjižničarstvo, ali i Festival znanosti u čijem programu redovito sudje-

luju i pojedine knjižnice. U travnju je održana i radionica Uloga knjižnica u provođenju UN-

ove Agende 2030. i ciljeva održivog razvoja. Radionica je bila i dobra najava za 43. skupšti-

nu Hrvatskoga knjižničarskog društva koja će se održati u listopadu ove godine u Opatiji.

Tema Skupštine je upravo uloga i mogućnosti knjižnica u ostvarivanju globalnih ciljeva odr-

živog razvoja UN Agende 2030.

Ugovor iz Marakeša tema je koja se proteže u više članaka u ovome broju, što govori o nje-

govom značaju pri ostvarivanju prava na slobodan pristup znanju i informacijama osobama

koje ne čitaju standardni tisak. Ostvarivanje prava ugroženih skupina u društvu i manjina,

sloboda izražavanja i pravo na pristup informacijama u fokusu su više članaka koji prate do-

gađanja iz naših knjižnica. Tu su i nezaobilazni ZKD Biciklisti koji na kotačima promiču

ideje i programe izvan granica svojih knjižnica.

Za kraj, želim se u svoje i ime uredništva zahvaliti Blaženki Peradenić-Kotur za uspješno

odrađene mandate na čelu Zagrebačkog knjižničarskog društva te zaželjeti uspješan rad no-

vom vodstvu.

Ivana Čadovska, urednica

Novi uvez

RIJEČ UREDNICE

2

Dana 22. ožujka 2018. napustila nas je naša draga kolegica Alemka Belan-Simić, dugogodi-

šnja članica Zagrebačkog knjižničarskog društva i Hrvatskog knjižničarskog društva, pred-

sjednica Društva u dva mandata, dobitnica Kukuljevićeve povelje, istaknuta stručnjakinja,

draga i dobra kolegica. Alemka je ostavila poseban pečat u hrvatskom knjižničarstvu, ne

samo zbog visoko postavljenih profesionalnih standarda po kojima je radila i kojima je teži-

la, već iznad svega zbog ljudskih i moralnih kvaliteta, etičnosti i predanosti prema poslu i

kolegama. Svojim ukupnim stručnim radom nastojala je unaprijediti knjižničarstvo, zalagala

se za slobodan pristup informacijama, javno je zagovarala vrijednosti knjižničarske profesije

i promovirala važnost knjižnica za razvoj modernog demokratskog društva.

Alemka Belan-Simić, knjižničarska savjetnica, diplomirala je na Filozofskom fakultetu u

Zagrebu 1978. godine, a dvogodišnji dodiplomski studij knjižničarstva završila je 1990. Od

1979. bila je zaposlena u Knjižnicama grada Zagreba gdje je obavljala najsloženije stručne

poslove: u Knjižnici August Cesarec kao knjižničarka-informatorica i klasifikatorica, u

Knjižnici Božidar Adžija kao informatorica i suradnica na predmetnoj obradi članaka iz

časopisa, a dugi niz godina radila je u Matičnoj službi kao voditeljica Zbirke BDI. Dobitnica

je dvaju priznanja Knjižnica grada Zagreba. Alemka Belan-Simić dala je izuzetan doprinos

radu Hrvatskog knjižničarskog društva. Bila je članica više stručnih tijela HKD-a, predsjed-

nica Komisije za javno zagovaranje i Komisije za slobodan pristup informacijama (2000. -

2002.), članica uredništva Novosti HKD-a i uredništva Vjesnika bibliotekara Hrvatske

(1996. - 2004.) i članica Povjerenstva za izradu Statuta Društva. Društvo je vodila od 2002.

do 2004. te od 2004. do 2006. U stalnim nastojanjima da unaprijedi status struke, Alemka

Belan-Simić radila je u više radnih skupina za izradu pravnih propisa, a kao članica Povje-

renstva Ministarstva kulture dala je poseban stručni doprinos u izradi Nacrta prijedloga Za-

kona o knjižnicama i knjižničarstvu. Napisala je velik broj stručnih radova, članaka, refera-

ta, bibliografija i bila je suradnica Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Izlagala je na

stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, predavala je u Centru za stalno stručno usavrša-

vanje i učila mnoge kolegice i kolege kako zagovarati knjižnice i raditi u službi javnog dob-

ra. Poštovala je tradiciju, rado je prihvaćala suvremena kretanja u knjižničarstvu, a u svom

radu uživala je veliko povjerenje cijele knjižničarske zajednice.

Novi uvez

Alemka Belan-Simić (1953. – 2018.) – In memoriam

Uz dopuštenje Edite Bačić

3

Moj drugi mandat predsjednice Zagrebačkog knjižničarskog

društva započeo je izborom na Izbornoj skupštini u lipnju

2016. godine. U dvogodišnjem razdoblju Društvo je ostvarilo

brojne aktivnosti, povećalo programske i sadržajne oblike u-

ključivanja članova, povećalo broj članova i ostvarilo veću

vidljivost u knjižničarskoj zajednici Hrvatske. Inicijativa je

dolazila od članova i uprave Društva, s ciljem ostvarivanja

temeljnih zadaća profesionalne knjižničarske udruge. U tom

razdoblju zapažena je afirmacija Zagrebačkog knjižničarskog

društva u domaćoj i međunarodnoj knjižničarskoj zajednici.

U razdoblju 2016. – 2018. održano je 20 sjednica Upravnog

odbora ZKD-a na kojima su se pripremale aktivnosti i progra-

mi u kojima je sudjelovao velik broj članova. Upravni odbor djelovao je u sljedećem sasta-

vu: Anita Marin, Ana Vukadin/Frida Bišćan, Ivančica Đukec Kero, Hela Čičko, Danka Haj-

sig, Katja Matković-Mikulčić, Vedrana Juričić, Kristina Kalanj, Višnja Novosel i Jadranka

Tukša. Dopredsjednice su bile Ivančica Đukec-Kero i Kristina Kalanj, tajnica Inja Cahun i

blagajnica Maja Sever-Pavić.

Članice Nadzornog odbora bile su: Sanja Vukasović-Rogač (predsjednica), Zrinka Udiljak-

Bugarinovski i Svjetlana Ciglar – članice, Davorka Pšenica i Blanka Ceković – zamjenice

člana.

Tijekom mandata, sukladno odredbama Statuta ZKD-a pripremili smo i održali dvije redov-

ne skupštine ZKD-a: u listopadu 2017. i u lipnju 2018., na kojima su podneseni izvještaji o

radu i financijama te planovi rada. Usvojili smo i novi Pravilnik o postupku predlaganja

predsjednika ZKD-a i odluku o uvođenju snižene članarine za umirovljenike. U izvještajima

je evidentirana većina programskih aktivnosti i dostupni su na službenoj mrežnoj stranici

ZKD-a.

Važno je istaknuti da smo pri kraju drugog mandata organizirali 2. okrugli stol Uloga profe-

sionalnog knjižničarskog društva danas : zagovaranje načela Europske unije uz financijsku

Novi uvez

ZAGREBAČKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO

OD 2016. DO 2018. GODINE

Blaženka Peradenić-Kotur, predsjednica

4

potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba, te uz razumijevanje Kuće

Europe – Predstavništvo Europske komisije i Informacijskog ureda Europskog parlamenta u

Republici Hrvatskoj za besplatno korištenje dvorane. Namjera je organizatora bila da jedno-

dnevnim stručnim skupom predstavi teme vezane uz ulogu i razvoj knjižničarskog društva u

skladu s izazovima vremena, potakne razmjenu iskustava dobre prakse i aktivnosti knjižni-

čarskih društava u regiji te unaprijedi regionalnu suradnju. Na taj način željeli smo ukazati

na ulogu profesionalnog knjižničarskog društva danas, na moguće potrebe i promjene u dje-

lovanju društva kako bi se unaprijedila percepcija i pozicija knjižničarske profesije kod kori-

snika knjižnica, njihovih osnivača i pripadnika šire kulturne i znanstvene zajednice. S osobi-

tom pozornosti naglasili smo ulogu mladih knjižničara i njihove interese, primjere dobre

prakse međugeneracijske razmjene iskustva i metode i postupke jačanja uloge profesional-

nog knjižničarskog udruženja. Za skup se prijavio maksimalan broj sudionika (100) – knjiž-

ničara svih vrsta knjižnica iz Grada Zagreba i Zagrebačke županije te predstavnika regional-

nih knjižničarskih društava iz Hrvatske i inozemstva. Dojmovi i ocjene sudionika jednoglas-

no su pohvalne. Stoga s ponosom ističem da je vodstvo ZKD-a u posljednja dva mandata

uspješno organiziralo dva okrugla stola (2015. i 2018.) na temu uloge i značaja knjižničar-

skog društva, što ranije nije bilo u praksi ZKD-a.

Valja istaknuti da je tijekom moga predsjedanja Društvom utemeljena i afirmirana Grupa

ZKD Biciklisti. Ova ambiciozna grupa knjižničara-biciklista uspješno je realizirala program

Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije u suradnji s knjižničarima iz Zagrebačke župa-

nije, članovima ZKD-a. Bicikliranje se pomicalo i dalje od granica Zagrebačke županije jer

je program započet vožnjom do Siska (2014.), a prošlog mjeseca do Karlovca. Uspješno se

bicikliralo i u Zaprešić u knjižnicu Ante Kovačića u sklopu projekta Zelena knjižnica Grada

Zagreba kojom prilikom je podržana nacionalna kampanja za osobe s teškoćama u čitanju i

disleksijom I ja želim čitati!, čime smo obilježili Dan planeta Zemlje i nacionalnu manifes-

taciju Noć knjige 2017. Odvoženo je preko 40 km, a sudjelovalo je više od 30 sudionika.

Dojmove s bicikliranja pomno smo fotografirali i objavljivali na Facebook profilu ZKD-a i

pripremali izložbe: izložba ZKD Biciklisti – Knjižnica HAZU: Glas za knjižnice – biciklom

po svijetu, biciklom po Hrvatskoj, izložba o biciklizmu i ZKD biciklistima – Knjižnica Ma-

rina Držića, izložba o biciklizmu i knjižničarima biciklistima – KGZ Gradska knjižnica,

izložba fotografija Zelena biciklijada cikloknjižničara ZKD-a u sklopu Zelenog festivala –

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, te istoimena izložba na Festivalu znanosti u

Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu.

U manifestaciji Noć knjige 2017. Zagrebačko knjižničarsko društvo u suradnji s Tehničkim

muzejom Nikola Tesla organiziralo je izložbu fotografija Knjige i knjižničari – u fokusu,

Novi uvez

5

nastalu na temelju objavljenog poziva na natječaj, a koji prikazuje profesiju knjižničara kroz

prizmu raznovrsnih profesionalnih i životnih situacija. Tom su prigodom prikazani i ekološ-

ki filmovi održivog razvoja, a u Planetariju Tehničkog muzeja Nikola Tesla postavljena je

projekcija noćnog neba i svi zainteresirani mogli su poslušati dr. sc. Antu Radonića koji je

pripremio predavanje na temu Naše nebo i Oton Kučera.

Tijekom proteklog razdoblja organizirali smo brojne aktivnosti s kojima smo nastavili konti-

nuitet, ali smo potaknuli i nove sadržaje, od kojih izdvajamo organiziranje prikupljanja knji-

ga za Knjižnicu i čitaonicu Drenovci koja je poslovala u izvanrednim i otežanim uvjetima, a

zbog velike poplave izgubila je znatan dio knjižnog fonda. Zbog posebnih rezultata rada,

ostvarenim u tako složenim uvjetima, Knjižnica i čitaonica Drenovci nagrađena je prizna-

njem HKD-a za Knjižnicu godine 2015. što nas je dodatno motiviralo da pozovemo sve čla-

nove ZKD-a da se uključe u prikupljanje knjiga za drenovačku knjižnicu. Prikupili smo oko

500 naslova knjiga te različite multimedije za dječji odjel.

Tijekom izvještajnog razdoblja znatno smo unaprijedili izvore financiranja programa ZKD-a

javljajući se na natječaje Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Ministarstvo je prepoz-

nalo kvalitetu predloženih programa i financijski nas podržalo što je omogućilo organizaciju

i održavanje stručnih skupova, kao i bogatiju međunarodnu suradnju. Ovdje izdvajam:

• Zagrebačko knjižničarsko društvo bilo je zastupljeno na godišnjem Svjetskom knjižni-

čarskom i informacijskom kongresu (WLIC) Međunarodnoga saveza knjižničarskih

društava i ustanova (IFLA) i 83. generalnoj skupštini IFLA-e u Wroclawu u Poljskoj.

Zagrebačko knjižničarsko društvo predstavljeno je posterskim izlaganjem na temu

Transforming the communication channels (Library associations, libraries and libra-

rians), istraživanjem o prisutnosti knjižničarskih društava iz Europe na društvenoj

mreži Facebook koje su pripremile Blaženka Peradenić-Kotur i Marija Šimunović.

Poster je bio dobro prihvaćen, a brojni knjižničari iz cijelog svijeta pokazali su zani-

manje za navedenu temu.

• Članice Radne grupe ZKD Biciklisti Jelena Lešaja i Karolina Zlatar Radigović sudje-

lovale su na sedmoj po redu međunarodnoj knjižničarsko-biciklističkoj nekonferenciji:

Cycling for libraries : Around the Sound 19. - 20. svibnja 2017., u trajanju od dva da-

na, na kojoj je prisustvovalo dvadeset i pet cikloknjižničara iz deset zemalja (Amerika,

Kanada, Francuska, Latvija, Njemačka, Danska, Velika Britanija, Švedska, Finska i

Hrvatska). Manifestacija je sudionicima omogućila posjete različitim vrstama knjižni-

ca na području 142 kilometra dugoj dionici koja obuhvaća dvije države, Dansku i

Švedsku.

Novi uvez

6

• Međunarodna suradnja ZKD-a bila je usmjerena ka Društvu Bibliotekarjev Ljubljana s

kojim surađujemo već duži niz godina. Međusobne posjete omogućile su razmjenu

iskustava o aktivnostima naših društava, sudjelovanje predstavnica Društva Bibliote-

karjev Ljubljana na našem Okruglom stolu Uloga stručnog knjižničarskog društva da-

nas, kao i sudjelovanje predstavnica ZKD-a na svečanom obilježavanju 50. obljetnice

Društva bibliotekarjev Ljubljana 4. lipnja 2018.

• S bosansko-hercegovačkim knjižničarima družili smo se na 11. međunarodnom susre-

tu bibliotekara slavista u Sarajevu te na našim Okruglim stolovima Uloga profesional-

nog knjižničarskog društva danas. Okrugli stolovi ZKD-a bili su prigoda za suradnju i

s predstavnicima Društva bibliotekara Srbije.

Unaprijedili smo informiranje članova i nakladničku djelatnost putem:

• Izdavanja elektroničkog glasila ZKD-a Novi uvez. Tijekom navedenog razdoblja, Novi

uvez je izlazio dva puta godišnje u elektroničkom obliku, s nekoliko dvobroja zbog

velikog odaziva autora i obima priloga. Objavljeni članci pratili su aktivnosti i postig-

nuća pojedinih članova, aktivnosti iz rada ZKD-a i HKD-a, aktualnosti u međunarod-

nom knjižničarskom svijetu te pogotovo aktivnosti rada knjižnica u Gradu Zagrebu i

Zagrebačkoj županiji.

• Redovito obavještavanje članstva putem elektroničke pošte.

• Redovito je bila ažurirana mrežna stranica te Facebook profil. Primjerice, tijekom

2017. godine kontinuirano je ažuriran sadržaj službenih mrežnih stranica ZKD-a. Kroz

200-tinjak objava na Facebook stranici Društva članovi i prijatelji bili su informirani o

radu ZKD-a, ZKD događanjima i zanimljivostima iz svijeta knjižničarstva. Ažurnim

objavama na društvenim mrežama povećana je vidljivost ZKD-a, što se može iščitati

iz 1160 oznaka „sviđa mi se“ i sveukupno 1129 posjetitelja danas u odnosu na 300 iz

2014. godine. Taj rezultat je postignut na bazi volonterskog rada i bez ijednog plaće-

nog oglasa ili korištenja marketinških alata.

• Nakladničku djelatnost proširili smo izdavanjem Zbornika radova s 1. okruglog stola

Uloga stručnog knjižničarskog društva danas koji su uredile Sanja Vukasović-Rogač i

Marija Šimunović te lektorirala Ivona Milovanović.

• Nekoliko aktivnosti ZKD-a je snimljeno te je u pripremi objava četiri dokumentarna

filma na YouTube kanalu, uz već dostupnu video poruku Glòrie Pérez-Salmerón,

predsjednice IFLA-e sudionicima 2. okruglog stola Uloga profesionalnog knjižničar-

skog društva danas : zagovaranje načela Europske unije.

Novi uvez

7

• Foto dokumentacija bilježi većinu održanih aktivnosti i događanja u ZKD-u.

• Također smo pripremili i objavili info-pano o aktivnosti ZKD-a (prilog u nastavku

teksta).

Na kraju valja istaknuti povećanje broja članova ZKD-a. Od 305 članova koji su činili kvo-

rum na izbornoj skupštini kada sam izabrana, danas ZKD broji 435 članova iz svih vrsta

knjižnica Grada Zagreba i Zagrebačke županije. S osobitim zadovoljstvom ističemo pridru-

živanje mladih knjižničarskih profesionalaca.

Novi uvez

8

2. okrugli stol Uloga stručnog knjižničarskog društva danas – zagovaranje načela Europske

unije održan je 19. travnja 2018. godine u Kući Europe u Zagrebu. Zagrebačko

knjižničarsko društvo (ZKD) organizator je ovog jednodnevnog stručnog skupa koji se

realizirao uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba –

Gradskog ureda za kulturu. Potporu je pružila i Kuća Europe – Predstavništvo Europske

komisije i Informacijskoga ureda Europskoga parlamenta u Republici Hrvatskoj,

ustupanjem konferencijske infrastrukture, dok su u suradnji s Turističkom zajednicom

Grada Zagreba osigurani popratni promotivni materijali. U programskom i organizacijskom

odboru sudjelovale su Blaženka Peradenić-Kotur, Sanja Vukasović-Rogač, Danka Hajsig,

Iva Grisogono, Marija Šimunović, Kristina Kalanj i Inja Cahun. Stručni program skupa

realiziran je od strane trinaest pozvanih predavača, od čega četvero iz inozemstva. Skup je

otvorila predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva mr. sc. Blaženka Peradenić-

Kotur, a Skupu se putem video poruke obratila Glòria Pérez-Salmerón, predsjednica

Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA-e).

Novi uvez

2. OKRUGLI STOL ULOGA STRUČNOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA

DANAS – ZAGOVARANJE NAČELA EUROPSKE UNIJE

Kristina Kalanj, kristina.kalanj@tmnt.hr Tehnički muzej Nikola Tesla

9

Središnje teme 2. okruglog stola bile su vezane za ulogu i razvoj knjižničarskog društva u

skladu sa izazovima vremena; nove knjižničarske profesionalce u kontekstu njihovih

interesa i profesionalnog etabliranja te propitivanje dvojne uloge knjižničara kao voditelja

knjižnica i članova knjižničarskih društava. Namjera organizatora bila je potaknuti razmjenu

iskustava dobre prakse i aktivnosti knjižničarskih društava u regiji te unaprijediti regionalnu

suradnju. Prezentirani su primjeri dobre prakse međugeneracijske razmjene iskustva te

metode i postupci jačanja uloge profesionalnih knjižničarskih udruženja.

Okrugli stol koncipiran je u tri tematska segmenta. Prvi blok pozvanih predavanja bio je

vezan za tematiku uloge i razvoja knjižničarskog društva u skladu sa izazovima vremena te

predstavljanje knjižničarskih društava u zemlji i regiji. U prvom tematskom bloku bila su

zastupljena četiri izlagača/predstavnika knjižničarskih društava iz Hrvatske, Srbije te Bosne

i Hercegovine u kojima su istaknute posebnosti regionalnih društava s primjerima dobre

prakse i aktivnosti. Izlaganja su ilustrirala načine na koje knjižničarska društva mogu služiti

kao inicijatori promjena i inovacija; istražila koje ideje, vrijednosti i društvene odgovornosti

preuzimaju suvremeni sustavi knjižnica te na koji način osigurati okvir za realizaciju istih.

Središnji programski blok bio je posvećen novim informacijskim stručnjacima –

knjižničarima te njihovim interesnim područjima, s ciljem poticanja međugeneracijskog

povezivanja i uključivanja u rad stručnih društava, s posebnim naglaskom na ulozi stručnih

društava u njihovim karijerama. Putem aktivnog djelovanja unutar regionalnih, nacionalnih

te međunarodnih knjižničarskih društava, mladi knjižničarski profesionalci uključuju se u

višerazinsko povezivanje i suradnju na relevantnim projektima, što omogućuje širenje

ukupnog konteksta njihovog osobnog profesionalnog i karijernog rasta te razvoja struke.

Navedene postavke pojedincima osiguravaju snažnu motivaciju za radnu izvrsnost i

produktivnost, rast te vjernost profesionalnim načelima. Unutar drugog programskog bloka

predstavila su se četiri mlada knjižničarska profesionalca iz Hrvatske i regije. Predstavljeni

su izdvojeni zaključci IFLA Global Vision projekta iz 2017. godine vezani za važnost novih

profesionalaca kao lidera, kreativaca i inovatora unutar struke. Sudionici skupa imali su

priliku upoznati inovativne načine na koje je moguće zagovarati i promovirati knjižničarsku

struku u javnom prostoru i društvenim medijima.

U trećem i posljednjem programskom segmentu predstavljena su izlaganja i panel rasprava

kojom se propitala dvojna uloga knjižničara kao voditelja/ravnatelja knjižnice i člana

profesionalnog društva. Unutar zadnjeg tematskog bloka predstavilo se pet pozvanih

sudionika koji su izložili svoja osobna i profesionalna iskustva u kontekstu djelovanja

unutar prizme knjižničarske struke, profesionalnog društva, profesionalne zajednice unutar

Novi uvez

10

koje djeluju te administrativnog vodstva pojedinog knjižničnog sustava za čije

funkcioniranje su odgovorni. Unutar rasprave na kojoj su sudjelovali izlagači i publika,

propitala se narav te odgovornosti koje proizlaze iz ovih veza, kao i istražile mogućnosti za

napredak unutar zadanih okvira. Zaključilo se da je rast moguć samo uz kontinuirane napore

daljnjeg zagovaranja, promoviranja i zauzimanja za napredak struke i stručne zajednice

kojoj je svrha djelovanja zastupanje javnog interesa i javnoga dobra u sferi informacija,

obrazovanja, kulture i znanosti.

Rezultati rada 2. okruglog stola Uloga stručnog knjižničarskog društva danas prije svega

predstavljaju stručni doprinos knjižničarskoj profesiji te naglašavaju važnost zajedničkog

promišljanja o prošlosti i budućnosti knjižničarskih društava. Isti su ukazali na relevantnu

ulogu profesionalnog knjižničarskog društva danas, na postojanje potrebe za promjenama u

djelovanju društva s ciljem unapređenja percepcije i pozicije knjižničarske profesije kod

korisnika knjižnica, njihovih osnivača i pripadnika šire kulturne i znanstvene zajednice.

Na skupu je promoviran Zbornik

radova 1. okruglog stola Uloga

stručnog knjižničarskog društva

danas : u povodu 40. obljetnice

osnutka Zagrebačkog knjižničarskog

društva u izdanju Zagrebačkog

knjižničarskog društva.

2. okrugli stol Uloga stručnog

knjižničarskog društva danas održan

je u izuzetno pozitivnoj, kreativnoj i

produktivnoj radnoj atmosferi koja je proizašla kao rezultat napora organizatora u sinergiji

rada sa svim uključenim partnerima te entuzijazmom svih izlagača i sudionika kojima se

Zagrebačko knjižničarsko društvo iskreno zahvaljuje. Detaljnije informacije o realiziranom

programu 2. okruglog stola dostupne su na mrežnim stranicama Zagrebačkog knjižničarskog

društva s uključenim poveznicama na ZKD mrežna mjesta društvenih mreža: https://zkd.hr/

uloga-strucnog-knjiznicarskog-drustva-danas/.

Novi uvez

11

Zagrebačko knjižničarsko društvo organizira već petu godinu zaredom biciklijade u svrhu

povezivanja knjižnica, razmjene iskustava među knjižničarima, unapređivanja suradnje, kre-

iranja pozitivne slike u javnosti o knjižničarima, a time i promocije njihove djelatnosti. Us-

pješan program Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije proširuje se na cijelu Hrvatsku,

pod nazivom Biciklom kroz knjižnice Hrvatske. Nakon četiri uspješno organizirane biciklija-

de, članovi Radne grupe ZKD Biciklisti odlučili su kako će se prva biciklijada izvan Zagre-

bačke županije voziti u Karlovac. Kontaktirali smo kolege knjižničare iz karlovačke gradske

knjižnice i zajedno stvorili sve preduvjete kako bi se mogla odvoziti prva biciklistička tura

van granica Zagrebačke županije.

Cikloknjižničari su se okupili u ranim jutarnjim satima na parkiralištu Nacionalne i sveučili-

šne knjižnice u Zagrebu, koju

redovito koriste kao svoju po-

laznu stanicu. Nakon obavlje-

ne registracije sudionika i uz

policijsku pratnju na biciklima

i motorima (kako bi se što si-

gurnije osjećali), biciklisti su

se uputili preko Mosta slobode

na Savi prema Novom Zagre-

bu, da bi prošavši rotor u Re-

metincu krenuli putem Reme-

tinečke ceste koja nas je vodila prema skretanju za Pisarovinu. Izlaskom iz grada naša je bi-

blio-biciklistička avantura mogla započeti. U danu kao stvorenom za bicikliranje zbog po-

voljnih vremenskih uvjeta, biciklisti su prolazili kroz Brezovicu gdje su mogli vidjeti peri-

voj te barokni dvorac obitelji Drašković iz 18. stoljeća. U Pisarovini su se cikloknjižničari-

ma pridružile kolege iz samoborske gradske knjižnice. Brojčano osnaženi, krenuli smo uz

poznate pisarovačke ribnjake po ravnicama i brežuljcima pisarovinskog kraja, a uz nekoliko

zahtjevnijih uspona stigli smo i do Zavičajnog muzeja Donja Kupčina koji nam je poslužio

kao odmaralište.

Zavičajni muzej Donja Kupčina jedan je od većih hrvatskih muzeja na otvorenom, a u cjelo-

Novi uvez

BICIKLOM KROZ KNJIŽNICE HRVATSKE: ZAGREB – KARLOVAC:

5. BICIKLIJADA ZAGREBAČKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA,

19. SVIBNJA 2018.

Karolina Zlatar Radigović, karolina.zlatar@kgz.hr Knjižnice grada Zagreba

12

vitom i autentičnom ambijentu sačuvane drvene arhitekture nalazi se bogata etnografska

zbirka, sa svim predmetima koji dočaravaju neka minula vremena seoskog načina života. U

muzeju je skupinu dočekala Anđelka Vidović, voditeljica muzeja, koja je učinila sve kako bi

se biciklisti osjećali kao kod svoje kuće te nas je upoznala s cijelim kompleksom stambenih

i gospodarskih objekata koji se nalaze u sklopu muzeja. Zahvalili smo našoj domaćici An-

đelki na iscrpnom vodstvu kroz muzej i na njezinom entuzijazmu u očuvanju ovakve bogate

kulturne baštine. Impresionirani onime što smo vidjeli, ali i odmoreni, bili smo spremni ok-

renuti pedale naših bicikala kako bi prevalili iduće kilometre koji su bili pred nama. Na dio-

nici koja je uslijedila mogli smo vidjeti najbogatije i najgušće naseljeno nalazište bijelih ro-

da. Prolazeći naselja Šišljavić i Rečica stigli smo i pred sam grad Karlovac. Uz podršku i

praćenje policajca na motoru, kretnja gradom nam je bila znatno olakšana te smo sretno stig-

li pred knjižnicu.

Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu slavi ove godine 180. obljetnicu, od

osnutka 1838. godine kada je otvorena za javnost kao Ilirsko čitanja društvo i postala naj-

značajnija kulturna ustanova u gradu. Uistinu, jedan od dobrih razloga za posjetiti ovu knjiž-

nicu. Domaćini, knjižničari karlovačke gradske knjižnice Miroslav Katić i Kristina Čunović

otvorili su nam vrata knjižnice i proveli nas kroz odjele. Ovakva suvremeno opremljena i

moderna knjižnica ostavila je pozitivan dojam na svakog posjetitelja.

Uspostavljajući oblike suradnje kada je ona moguća, cikloknjižničari su ovom prilikom po-

držali kampanju Čitaj mi! Hrvatskog čitateljskog društva i Hrvatskog knjižničarskog društva

– donacijom knjiga nakladničke kuće Semafora i Kluba prvih pisaca za korisnike karlova-

čkog SUVAG-a. Također, cikloknjižničarima su se pridružili i prijatelji kampanje I ja želim

čitati!. Ovaj put je u ime kampanje Željka Miščin poklonila donirane naslove Zaklade

„Čujem, vjerujem, vidim“, prilagođene oso-

bama koje ne mogu čitati standardni tisak.

Prema riječima kolegice Kristine iz karlova-

čke knjižnice, u njihovoj županiji postoji pot-

reba za ovaj oblik građe te će donacija biti

raspoređena svim zainteresiranima stranama

kako bi je učinili dostupnijom potencijalnim

korisnicima.

U sklopu posjeta razgledali smo i putujuću

izložbu Janez Puhar – prvi slovenski fotograf. Izložba je to o slovenskom fotografu koji je

1842. godine razvio svoj jedinstveni postupak fotografije na staklu. Tim izumom stavio je

Sloveniju na svjetsku kartu fotografskih dostignuća. Obilaskom knjižnice naš je cilj bio os-

Novi uvez

13

tvaren, ali naše druženje nije završilo. Uz pozdrave ravnateljice Jasmine Milovčić koja nam

je zaželjela ugodan ostanak, kolega Miroslav nas je poveo u biciklistički obilazak grada. Os-

mislio je gradsku rutu na kojoj smo mogli upoznati karlovačku povijesnu jezgru, ali i Knjiž-

nicu za mlade koja provodi program Poslovne knjižnice s namjerom da se na jednom mjestu

budućim mladim poduzetnicima omogući prostor sa svim potrebnim informacijama za pok-

retanje vlastitog biznisa (knjižni fond iz područja ekonomije, računovodstva, menadžmenta,

poduzetništva, prava, poslovni časopisi, besplatan pristup bazama podataka iz područja eko-

nomije i poduzetništva, organizirana stručna predavanja te izrada mrežne stranice koja bi

korisnicima pružala informacije nužne za pokretanje vlastitog poduzetništva).

Nakon odmora uz rijeku Koranu obišli smo još jedno mjesto koje se uvrstilo u karlovačku

turističku ponudu. To je Aquatika, akvarij slatkovodnih riba. Njegov je zadatak razvijati svi-

jest o iznimnoj biološkoj raznolikosti te istovremeno educirati korisnike kako na održiv na-

čin koristiti iznimna prirodna bogatstva Hrvatske u funkciji turizma. Razgledavanjem Aqua-

tike završilo je cjelodnevno druženje knjižničara i ljubitelja knjige i knjižnica. Pomalo u-

morni, ali ispunjeni srećom, smijehom i zadovoljstvom, vratili smo se vlakom u Zagreb u

kasnim večernjim satima.

Ova peta po redu biciklijada Zagrebačkog knjižničarskog društva se u odnosu na dosadašnje

biciklijade izdvojila s nekoliko posebnosti. Prije svega, izlaskom izvan granica Zagrebačke

županije, ova biciklijada povezala je tri knjižničarska društva: Društvo knjižničara Karlova-

čke županije, Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije i Zagrebačko knjižničar-

sko društvo. Također, uspostavljene su nove suradnje između ZKD Biciklista i kampanja I

ja želim čitati! te Čitaj mi! kao preduvjet za daljnje zajedničko djelovanje.

Sudionici ove biciklijade odvozili su 70 kilometara dugu dionicu, upoznali su i kulturnu i

prirodnu baštinu kraja kroz koji je prolazila ova biciklistička tura. Na taj je način biciklijada

poprimila i edukativni karakter, a sve u svrhu stvaranja mreže zagovaratelja knjižnica, raz-

mjene znanja, ali i širenja pokreta na otvorenome. Zahvale na ovoj najbrojnijoj knjižničar-

skoj biciklijadi do sada idu svakom sudioniku biciklijade pojedinačno. Oni su je svojom za-

interesiranošću učinili posebnom, a nama članovima Radne grupe ZKD Biciklisti postavili

su neke nove izazove u organizaciji budućih knjižničarsko-biciklističkih tura.

Novi uvez

14

U Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu je tijekom manifestacije 16. Festivala

znanosti od 16. do 21. travnja 2018. u stalnom postavu Muzeja postavljena i javnosti

prezentirana izložba Zelena biciklijada cikloknjižničara Zagrebačkog knjižničarskog društva

– Radne grupe ZKD Biciklisti. Suradnja je ostvarena s ciljem promocije knjižničarske

znanosti i djelatnosti te uloge i značaja suvremene knjižničarske profesije.

Festival znanosti nacionalna je

manifestacija koja se u Hrvatskoj

kontinuirano organizira šesnaestu

godinu zaredom pod visokim

pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i

obrazovanja Republike Hrvatske.

Projekt je pokrenut 2003. godine na čelu

sa British Councilom u Zagrebu,

Tehničkim muzejom Nikola Tesla i Sveučilištem u Zagrebu kao glavnim organizatorima,

kada je osmišljen sadržaj i opseg manifestacije namijenjene učenicima, studentima i ostalim

građanima, s ciljem da se javnosti približi znanost kao osnovni pokretač tehnološkoga

napretka kroz informiranje o aktivnostima i rezultatima na području znanosti, poboljša javna

percepcija znanstvenika te motiviraju mladi ljudi za istraživanje i stjecanje novih znanja.

Izložba Zelena biciklijada cikloknjižničara Zagrebačkog knjižničarskog društva muzeološka

je interpretacija priče o cjelodnevnom druženju knjižničara, zagovaratelja kretanja na

otvorenome te prijatelja knjige i knjižnica, utemeljena na strateškim postavkama projekta

Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije. Ovaj projekt Zagrebačkog knjižničarskog

društva ostvaren je prema načelima europske inicijative za zagovaranje knjižnica Cycling

for libraries. Projektni program započeo je 2014. godine, a 2017. prerastao je u osnovanu

Radnu grupu ZKD Biciklisti sa svrhom izgradnje kompleksnije programske platforme. Cilj

projekta usredotočio se na proširenje suradnje među knjižničarima, poticanje kretanja na

otvorenom, uspostavljanje aktivne komunikacije s korisnicima i upoznavanje javnosti s

knjižničarskim uslugama i programima. Putujući na biciklu, sudionici projekta na

neformalan način zagovaraju svoju djelatnost i programe, upoznaju kolege iz drugih

Novi uvez

16. FESTIVAL ZNANOSTI U SURADNJI SA ZAGREBAČKIM

KNJIŽNIČARSKIM DRUŠTVOM: IZLOŽBA „ZELENA BICIKLIJADA

CIKLOKNJIŽNIČARA“ RADNE GRUPE ZKD BICIKLISTI U

TEHNIČKOM MUZEJU NIKOLA TESLA

Kristina Kalanj, kristina.kalanj@tmnt.hr Tehnički muzej Nikola Tesla

15

gradova te razmjenjuju stručna i osobna znanja i iskustva.

Izložbom je predstavljena biciklistička vožnja Zagreb – Zaprešić održana 22. travnja 2017.

godine na Dan planeta Zemlje. Četvrta po redu akcija ZKD biciklista bila je osmišljena kao

zelena biciklijada s raznovrsnim uključenim sadržajima uz promociju nacionalne kampanje I

ja želim čitati! te uključivanjem Gradske knjižnice Ante Kovačić u Zaprešiću u program

Zelena knjižnica Grada Zagreba. Dan planeta Zemlje simbolično je bio obilježen kroz

veselu radionicu sadnje začinskog bilja i posjet spomeniku kulturno-povijesne baštine Novi

dvori u Zaprešiću. Posjetiteljima izložbe dočarana su iskustva sudionika biciklijade putem

skupa od trideset živopisnih fotografija strukturiranih po tematskim segmentima

zaokruženog biciklističkog programa.

Izložba je bila dostupna korisnicima manifestacije 16. Festivala znanosti te posjetiteljima

Tehničkog muzeja Nikola Tesla u periodu od 16. travnja do 10. svibnja 2018., za vrijeme

koje je u Muzeju zabilježeno 7400 pojedinačnih posjeta.

Tehnički muzej Nikola Tesla zahvaljuje se predsjednici Zagrebačkog knjižničarskog društva

mr. sc. Blaženki Peradenić-Kotur te voditeljima festivalske izložbe predstavljene na

Festivalu znanosti – Vesni Stričević, Karolini Zlatar Radigović i Mariji Šimunović te

Radnoj grupi ZKD Biciklisti kao inicijatorima ove uspješne suradnje. Ovim projektom

pridonijelo se zagovaranju i stvaranju pozitivne slike o knjižničarskoj struci u javnosti te

promociji relevantne uloge knjižničarske profesije u javnosti, obrazovanju, kulturi i

znanosti.

Novi uvez

16

Tijekom održavanja godišnjih konferencija Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i

ustanova (IFLA), održavaju se i sastanci stručnih tijela na kojima se dogovara njihovo djelo-

vanje u idućem mandatnom razdoblju. Aktivnosti IFLA-ine Sekcije za knjižnične usluge za

osobe s posebnim potrebama (Sekcija LSN) bile su brojne, od radnih sastanaka tijekom IF-

LA-ine konferencije u Poljskoj (Wroclaw, 19. - 25. kolovoza 2017.) do polugodišnjeg sas-

tanka Sekcije u Norveškoj (Oslo, 15. - 18. ožujka 2018.).

U Wroclawu je održano nekoliko sastanaka članova Sekcije LSN i članova Radne skupine

za izradbu novih Smjernica za knjižnične usluge za gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe.

Dvije predstavnice HKD-ove Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe

s posebnim potrebama sudjelovale su na Konferenciji i sastancima Sekcije LSN u Wroclawu

i održale posterska izlaganja. Sanja Bunić kao supredsjedateljica Radne skupine za izradu

IFLA-inih Smjernica za knjižnične usluge za osobe s iskustvom života u beskućništvu imala

je poster pod nazivom Story Behind the Guidelines: Developing the Guidelines for Library

services to People Experiencing Homelessness, koji je dostupan u repozitoriju IFLA Library

na adresi http://library.ifla.org/1894/. Dunja Marija Gabriel predstavila je poster na temu

National Campaign for Persons with Reading Difficulties and Dyslexia “I Wish to Read

Too!” koji je dostupan na adresi http://library.ifla.org/1854/, i tako kao suvoditeljica Kam-

panje predstavila HKD-ovu Nacionalnu kampanju za osobe s teškoćama čitanja i disleksi-

jom I ja želim čitati! i rezultate njezine provedbe tijekom jednogodišnjeg razdoblja (2016. –

2017.).

Sekcija LSN završila je opsežan pro-

ces izrade međunarodnih IFLA-inih

Smjernica za knjižnične usluge za oso-

be s iskustvom života u beskućništvu

koje je neposredno prije Konferencije

u Wroclawu odobrio Stručni odbor

IFLA-e te su nakon Konferencije ob-

javljene na mrežnim stranicama IFLA

-e (https://www.ifla.org/publications/

node/12642).

Novi uvez

IFLA-INA SEKCIJA ZA KNJIŽNIČNE USLUGE ZA OSOBE S POSEBNIM

POTREBAMA: OD WROCLAWA DO OSLA

Dunja Marija Gabriel, dgabriel@nsk.hr Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

17

Tijekom trajanja IFLA-e u Wroclawu, članovi Sekcije LSN iz Hrvatske imali su priliku raz-

gledati ogranak Narodne knjižnice Donje Šlezije „Tadeusz Mikulski“ koji je smješten u ne-

posrednoj blizini stare gradske jezgre u Wroclawu i predstavlja multikulturalnu knjižnicu s

brojnim zbirkama građe na stranim jezicima i izložbom na ulaznom prostoru knjižnice sa

slikama i izjavama knjižničara i čitatelja koji govore o knjigama koje su im važne. Za člano-

ve Sekcije LSN organiziran je posjet zatvorskoj knjižnici u Gradskome zatvoru u Wroclawu

(Areszt Sledczy we Wroclawiu). Zatvorska knjižnica aktivno surađuje s Narodnom knjižni-

com Donje Šlezije „Tadeusz Mikulski“ u organiziranju čitateljskog kluba za zatvorenike i

kazališnih predstava koje pišu i izvode zatvorenici.

Članovi Sekcije LSN više od dvije godine prikupljaju podatke o tome u kojoj mjeri su razni

organizacijski segmenti knjižničarskih konferencija pristupačni osobama s invaliditetom i

osobama s posebnim potrebama. Na osnovi dobivenih informacija Sekcija LSN je u suradnji

sa Sekcijom knjižnica za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak (Sekcija LPD) na sas-

tancima u Wroclawu 2017. i Oslu 2018. dopunila i ažurirala dokument Accessibility at IFLA

Conferences and other Library Conferences, s ciljem poboljšanja i unapređenja pristupačno-

sti za navedenu skupinu sudionika knjižničarskih konferencija.

Od 15. do 18. ožujka 2018. dvije predstavnice HKD-ove Komisije za knjižnične usluge za

osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama (Dunja Marija Gabriel i Maela Rakoče-

vić Uvodić) sudjelovale su na polugodišnjem sastanku Sekcije LSN u Norveškoj. Tom prili-

kom održani su sastanci Sekcije LSN u Narodnoj knjižnici Tønsberg og Færder, u Norveš-

koj knjižnici za zvučne knjige i brajicu te u Nacionalnoj knjižnici Norveške.

Na sastancima su usuglašeni i usvojeni godišnji izvještaj o radu Sekcije u 2017. i akcijski

plana rada u 2018., plan rada Sekcije u organizaciji predkonferencije u Singapuru koja će se

održati u Nacionalnoj knjižnici u Singapuru (22. - 23. kolovoza 2018.) u suorganizaciji sa

Sekcijom za knjižnične usluge za djecu i mlade na temu Inkluzivne knjižnične usluge za dje-

cu i mlade, plan rada Sekcije na konferenciji IFLA-e u Maleziji (Kuala Lumpur, 24. – 30.

kolovoza 2018.) gdje će se održati sesija na temu Univerzalni dizajn s naglaskom na pristu-

pačnost prostora i usluga u knjižnicama, a organizirat će se u suradnji sa Sekcijom za narod-

ne knjižnice i Sekcijom za knjižnične zgrade i opremu.

Usuglašene su aktivnosti na projektima Sekcije LSN koje uključuju: promociju i prijevod na

IFLA-ine službene (radne) jezike Smjernica za knjižnične usluge za osobe sa iskustvom be-

skućništva (The Guidelines for Library Services to People Experiencing Homelessness); do-

punu dokumenta o povećanju pristupačnosti na knjižničarskim kongresima i konferencijama

za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama (Accessibility at IFLA Congress and

other Library Conferences); izradu detaljnog hodograma rada na Smjernicama za knjižnične

Novi uvez

18

usluge za gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe (Guidelines for Library Services for People

who are Deaf, Hard of hearing or Deafblind); izradu anketnog upitnika o knjižničnim uslu-

gama za gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe u cilju prikupljanja primjera dobre prakse u

svim vrstama knjižnica u svijetu; usuglašavanje teksta i grafičkog izgleda brošure Sekcije

LSN s kratkim i jasnim opisom rada Sekcije i podacima za kontakt; suradnju Sekcije LSN u

ostvarivanju Agende Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030 u okviru 17 ciljeva za održi-

vi razvoj za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama; uređivanje mrežne i Face-

book stranice Sekcije LSN (https://www.ifla.org/lsn, https://www.facebook.com/groups/

ifla.lsn/).

Osim radnog dijela, kolege

knjižničari iz Osla koji su

članovi Sekcije LSN organi-

zirali su neformalna druže-

nja tijekom boravka u Nor-

veškoj i zanimljive posjete

knjižnicama: Nacionalnoj

knjižnici Norveške (The

National Library of Norway

– https://www.nb.no/) i Norveškoj knjižnici za zvučne knjige i brajicu u Oslu (The Norwe-

gian Library of Talking Books and Braille – http://www.nlb.no/eng), Narodnoj knjižnici

Tønsberg og Færder u Tønsberg-u (https://1001libraries.wordpress.com/2014/09/02/public-

library-of-tonsberg-and-notteroy-norway/) koja je sagrađena na arheološkom lokalitetu i os-

tacima kršćanskog samostana Sv. Olafa iz 1180. godine te predstavlja suvremen primjer in-

terpolacije gdje su ruševine samostana postale dio knjižnice, te Zatvorskoj knjižnici Bastøy

na otoku Bastøy (Oslo fjord) (http://www.bastoyfengsel.no/English/) koja je ogranak Narod-

ne knjižnice Horton.

Novi uvez

19

IFLA New Professionals Special Interest Group (NPSIG) je osnovana kao globalna mreža

koja okuplja nove profesionalce i studente iz knjižničarstva i informacijskih znanosti. Kao

radna grupa, NPSIG djeluje u okviru IFLA-ine sekcije Management of Library Associations

Section (MLAS). NPSIG je osnovana 2004. godine tijekom Svjetskog knjižničarskog i in-

formacijskog kongresa Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) i

70. generalne konferencije i skupštine, održanih u Cape Townu i Buenos Airesu. NPSIG su

osnovali Loida Garcia-Febo, Andrew Cranfield i Stuart Hamilton. Od tada je postala glavna

globalna mreža za nove knjižničare i studente kao podrška umrežavanju i edukaciji novih

profesionalaca u knjižničarstvu.

Od samog početka članovi NPSIG-a su jasno odabrali komunikacijsku strategiju i odlučili se

na okupljanje velikog broja ljudi novim komunikacijskim alatima. Tako su organizirali

mnoštvo webinara, IFLA kampova, mrežnih poslovnih sastanaka, online glasovanja za te-

me, te su aktivni u korištenju društvenih medija, a sve sa svrhom korištenja novih trendova i

modernizacije knjižničarske struke.

Grupa se formalno sastoji od dvije službene uloge – savjetnik (voditelj) i koordinator infor-

macija. Pozicije su volonterske i ograničene su na dvogodišnji mandat. Voditelj ima ulogu

direktne komunikacije s IFLA-om i odgovoran je za sve organizacijske aktivnosti. Koordi-

nator informacija je osoba zadužena za koordinaciju informacija na društvenim medijima i

ima zadatak nadgledati mrežne informacije NPSIG-a. Ostale uloge (zamjenik voditelja, ko-

ordinator društvenih medija, volonter koordinator i pridruženi član) uvele su se zbog sve

većih i zahtjevnijih potreba grupe. Kako NPSIG postoji već 14 godina, grupu je vodio veliki

broj knjižničarki i knjižničara koji su danas priznati stručnjaci u svom području, na svim

kontinentima, i još uvijek promiču i zagovaraju važnost novih profesionalaca u našoj struci i

našem društvu. Svatko zainteresiran se može priključiti NPSIG-u te svojim zalaganjem i

idejama pridonijeti radu ove zanimljive mreže. Pridonijeti se može uključivanjem u rad na

nekom programu, projektu ili radionici te sugestijom ili predlaganjem zanimljivih predava-

nja, projekata ili aktivnosti iz našeg okruženja, a koje bi se mogle predstaviti međunarodnoj

knjižničarskoj zajednici. NPSIG članovi sastaju se svake godine na Svjetskom knjižničar-

skom i informacijskom kongresu IFLA gdje sudjeluju u pripremi sesija, aktivno se uključuju

u rad drugih IFLA-inih tijela te aktivno sudjeluju na kongresu.

Novi uvez

IFLA NEW PROFESSIONALS SPECIAL INTEREST GROUP (NPSIG)

Marija Šimunović, msimunov4@efzg.hr Knjižnično dokumentacijski centar Ekonomskog fakulteta Zagreb

20

Na prošlogodišnjem Svjetskom knjižničarskom i informacijskom kongresu i 83. generalnoj

skupštini IFLA-e u Wroclawu u Poljskoj, članovi NPSIG-a su održali još jedan zanimljiv

sastanak na kojem je prisustvovalo više kolegica i kolega iz cijeloga svijeta. Kolege iz

NPSIG-a prepoznale su aktivnosti koje se provode u Zagrebačkom knjižničarskom društvu,

pogotovo vezano uz ZKD bicikliste i njihove programe, te su u formalno članstvo grupe

(pridruženi član) pozvali i mene, kao prvu predstavnicu iz Hrvatske.

Dosadašnje članstvo u grupi donijelo mi je

mnoštvo zanimljivih organizacijskih izazo-

va te mogućnost sudjelovanja i razgovora o

različitim programima koje je NPSIG gru-

pa pripremala – počevši od serije vrlo us-

pješnih webinara koji su još u tijeku, do

pripreme intervjua s knjižničarima iz cije-

log svijeta, različitih pripremnih aktivnosti

za iznimno zanimljivu dvosatnu sesiju na

ovogodišnjem Svjetskom knjižničarskom i informacijskom kongresu i 84. generalnoj skupš-

tini IFLA-e u Kuala Lumpuru pod nazivom Librarian Fashion: What does the way we dress

say about us? te pomoć u pripremi ovogodišnjeg IFLA Camp6 – dvodnevne (ne)

konferencije u Selangoru, Malezija. Iz osobnog iskustva mogu reći da mi je iskustvo rada u

NPSIG-u bilo edukativno, zanimljivo i korisno te bi svakom članu ZKD-a preporučila da se

uključi i iskusi ovakav vid međunarodne aktivnosti.

Za više informacija o NPSIG:

IFLA Camp6 - https://iflacamp6.wordpress.com/

NPSIG mrežna stranica - https://npsig.wordpress.com/

NPSIG Facebook stranica - https://www.facebook.com/npsig

NPSIG Twitter - https://goo.gl/mBpT7z

Novi uvez

21

Noć knjige 2018. prošla je u znaku budućnosti knjige. Sudionici Manifestacije u svojim su

programima pitanje knjige i čitanja povezivali sa znanošću, izumima, inovacijama, znan-

stvenom fantastikom, novim formatima i tehnologijama. Zajedničkim snagama željeli smo

otkriti što sve može mašta te kako znanost i književnost surađuju u stvaranju nove slike svi-

jeta.

Manifestacija je svečano otvorena u Nacionalnoj i sveu-

čilišnoj knjižnici u Zagrebu simboličnim lansiranjem

rakete od knjiga, izgrađene upravo za ovu priliku. Na

otvorenju je predstavljena i izložba Ugovor iz Marake-

ša: zašto je važan?!, rezultat suradnje Hrvatskoga knjižničarskog društva, Hrvatske knjižni-

ce za slijepe i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a kojoj je svrha bila ukazati na

važnost primjene Ugovora iz Marakeša u Republici Hrvatskoj za osobe koje su slijepe i sla-

bovidne i za one koje imaju teškoće u čitanju standardnog (crnog) tiska. Predstavljeni su i

rezultati likovnoga natječaja za djecu Ubaci knjigu u vremenski stroj! koji je organiziran u

suradnji s Hrvatskom udrugom školskih knjižničara te najnoviji projekt Noći knjige pod na-

zivom Prijatelj knjige – dodjela statusa „prijatelj knjige“ (eng. Book Friendly) kafićima,

klubovima, restoranima, hotelima i drugim objektima koji svojim djelovanjem promiču knji-

gu i čitanje.

Jedan od važnijih trenutaka otvorenja Noći knjige je predstavljanje novih rezultata istraživa-

nja tržišta knjiga u Republici Hrvatskoj, koje za organizatore Manifestacije redovito provodi

Centar za istraživanje tržišta – GfK. Prema rezultatima istraživanja, u zadnjih godinu dana

56% građana pročitalo je barem jednu knjigu. Više od prosjeka čita se u Zagrebu i Primorju,

Novi uvez

NOĆ KNJIGE 2018.

Dobrila Zvonarek, dzvonarek@nsk.hr,

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

22

a uglavnom je riječ o visokoobrazovanim osobama, mlađim osobama i ženama. Knjige se

još uvijek uglavnom posuđuju, najčešće se čita beletristika/proza, a najmanje poezija i strip.

Istraživanje je pokazalo da je u zadnja tri mjeseca svaki četvrti građanin Hrvatske kupio ba-

rem jednu knjigu. E-knjige se još uvijek rijetko čitaju i kupuju; uglavnom je riječ o čitanju

dnevnih novina i portala s autorskim sadržajima, kritikama i sl.

Noć knjige, koja je u 2018. ušla u

svoje sedmo izdanje, svake godine

nastoji priči o poticanju čitanja i lju-

bavi prema knjizi pridodati i huma-

nitarnu notu. Ovoga puta nakladni-

čke kuće Sipar, Katarina Zrinski,

Mala zvona, Mozaik knjiga, Plane-

topija, Meandar Media, Matica hr-

vatska, Naša djeca, Meridijani, Alfa

i V.B.Z. darovali su knjige i slikovnice sigurnim kućama za žene i djecu žrtve nasilja – Au-

tonomnoj ženskoj kući Zagreb i Sigurnoj kući Vukovarsko-srijemske županije.

U želji da Noć knjige što intenzivnije zaživi i na društvenim mrežama, organizatori Manife-

stacije osmislili su akciju Lansiraj knjigu!. Entuzijastičnim libronautima postavljeno je pita-

nje: „Koju biste knjigu ponijeli sa sobom u svemir?“, a odgovoriti je trebalo fotografijom i

popratnim komentarom uz oznake (hashtag) #nocknjige i #prvasvemirskaknjiznica.

Zaključno, može se reći da se tema budućnosti knjige za sudionike pokazala iznimno poti-

cajnom. Manifestacija je održana u 284 hrvatska grada i mjesta, a programe je organiziralo

625 sudionika, što je do sada rekordan broj. Među njima je bio osobito velik broj škola, njih

više od 200, što možemo zahvaliti zanimljivoj temi, ali i angažmanu školskih knjižničara te

poticajnom pismu upućenom na sve ravnatelje škola u Republici Hrvatskoj.

Noć knjige je manifestacija osmišljena radi popularizacije čitanja u hrvatskome društvu i

svraćanja pozornosti na važnost i vrijednost knjige. Njezini organizatori su Zajednica nakla-

dnika i knjižara HGK, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagre-

ba, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA te por-

tal za knjigu i kulturu čitanja Moderna vremena, a ove im se godine pridružila i Hrvatska

udruga školskih knjižničara. Manifestacija se održala pod pokroviteljstvom Vlade Republike

Hrvatske i Odjela za UNESCO pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Ostvarenje o-

vogodišnjega programa novčano su potpomogli Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZA-

NA, Ministarstvo kulture i Grad Zagreb.

Novi uvez

23

Osmi po redu Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata održan je u Nacionalnoj i sveuči-

lišnoj knjižnici u Zagrebu. Festival je otvoren pozdravnim govorima Ivice Poljička, držav-

nog tajnika u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, i dr. sc. Tatijane Petrić, glavne rav-

nateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Radni dio festivala počeo je izlaganjem

Jelene Bilić (Ministarstvo kulture Re-

publike Hrvatske) koja je predstavila

analizu stanja digitalizacije kulturne

baštine u Republici Hrvatskoj, a koja je

obuhvatila postojeći zakonodavni ok-

vir, standarde i kriterije za digitalizaci-

ju, organizaciju procesa, digitalnu gra-

đu, njezino upravljanje i očuvanje, pri-

stup građi, ljudske potencijale, kao i financijske resurse. Zoran Krstulović iz Nacionalne i

sveučilišne knjižnice u Sloveniji predstavio je koncept razvoja njihove digitalne knjižnice

od osnutaka 2005. godine do danas, gdje se trenutno nalazi oko 800 000 digitalnih objekata

nastalih u digitalnim projektima više od četiri stotine ustanova i organizacija. Iz iste knjižni-

ce dolazi i Andraž Magajna koji je u izlaganju pod nazivom Projekt razvoja pismenosti u

Europi u kontekstu digitalizacije Narodne in univerzitetne knjižnice Slovenije ilustrirao taj

suradnički projekt u koji je uključeno 12 europskih baštinskih organizacija, većinom nacio-

nalnih knjižnica, s ciljem prikaza bogate pisane kulturne baštine Europe kroz tematsku zbir-

ku razvoja pismenosti u Europeani.

Vesna Lovrić Plantić iz Muzeja za umjetnost i obrt govorila je o digitalnom repozitoriju se-

cesijske arhitekture dunavskih zemalja, a Marina Vinaj, Ivana Knežević Križić, Tihomir En-

gler i Kristijan Crnković (Muzej Slavonije u Osijeku, Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa

Jurja Strossmayera u Osijeku, ArhivPRO d.o.o.) o projektu Digitalizirane njemačke novine

u Muzeju Slavonije koji se odvija u sklopu projekta Digitalizati njemačkih tiskovina od 18.

do 20. stoljeća u Hrvatskoj. Ljerka Dulibić i Ruth von dem Bussche (Strossmayerova galeri-

ja starih majstora HAZU) upoznale su nas sa znanstveno-istraživačkim projektom koji se

provodi u četiri zemlje (Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska, uz pridružene partnere iz

Novi uvez

8. FESTIVAL HRVATSKIH DIGITALIZACIJSKIH PROJEKATA,

ZAGREB, NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU,

3. I 4. SVIBNJA 2018.

Anita Marin, amarin@nsk.hr, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

24

Austrije) pod imenom Transfer of Cultural Objects in the Alpe Adria Region in the 20th

Century (TransCultAA), gdje istraživači analiziraju uporabe prošlosti u kontekstu kulturne

baštine na području regije Alpe-Jadran, osobito s obzirom na konfliktne situacije vlasništva.

Vlatka Lemić iz Hrvatskog državnog arhiva predstavila je ideju i koncept suradničkog onli-

ne arhiva Topoteka koji na jednostavan način omogućuje digitalizaciju i objavljivanje raznih

povijesnih izvora privatne i lokalne provenijencije koji su često nedostupni i nepoznati jav-

nosti.

Sofija Klarin Zadravec i Irena Galić Bešker iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

predstavile su projekt Hrvatska glagoljica i portal Glagoljica.hr pokrenut u suradnji sa znan-

stvenim ustanovama (Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje, Staroslavenski institut, Hrvat-

ska akademija znanosti i umjetnosti) i sveučilišnim knjižnicama (Rijeka, Zadar) te s Druš-

tvom prijatelja glagoljice, s ciljem da se na jednome mjestu okupi što više građe na glagolji-

ci koja je fizički razdvojena i izgradi portal s vjerodostojnim podacima za znanstvenu i stru-

čnu javnost te za sve koji se na bilo koji način bave tom temom. O suradničkom projektu

(Knjižnica HAZU, NSK, KGZ, DAV, ArhivPRO, Leksikografski zavod Miroslav Krleža,

Muzej za umjetnost i obrt, Institut za etnologiju i folkloristiku i Centar za ženske studije) –

tematskom portalu Znameniti.hr, gdje se na jednom mjestu objedinjuju podaci o hrvatskim

autorima i njihovim djelima, govorili su Marko Tot i Anja Tkalec iz Knjižnice HAZU, a o

mrežnom katalogu i virtualnoj izložbi u sklopu suradničkog projekta Valpovački vlastelini

Prandau-Normann Goran Zlodi, Marina Vinaj i Ivana Knežević Križić (Link2, Muzej Sla-

vonije u Osijeku).

Desetogodišnja iskustva u digitalizaciji knjižnične građe u Knjižnicama grada Zagreba podi-

jelila je Vikica Semenski. Svjetlana Mokriš i Ljiljana Krpeljević iz Gradske i sveučilišne

knjižnice Osijek su nam kroz digitalizaciju artefakata vezanih uz djelovanje Hrvatskog naro-

dnog kazališta u Osijeku približile kulturni život toga grada od početka 20. stoljeća do da-

nas, a motiv kazališta bio je i predmet izlaganja Željka Trbušića iz Hrvatske akademije zna-

nosti i umjetnosti, gdje su se na Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta digitalizirale kazali-

šne cedulje. Zvonimir Mandekić iz Državnog arhiva u Rijeci predstavio je portal E-

čitaonica.

Vlasta Klarić s Međunarodnog sveučilišta Libertas u izlaganju Trendovi u kulturnom turi-

zmu i transformacija iskustava dala je odgovore na pitanja mogu li kreativno digitalni kul-

turno-turistički sadržaji zainteresirati sve zahtjevnije putnike te kakav utjecaj novi mediji

imaju na prezentaciju kulturne baštine. Digitalizaciju u službi kulturnog turizma, rukovodeći

se primjerima većeg broja projekata digitalizacije industrijske i kulturne baštine Centra za

industrijsku baštinu Sveučilišta u Rijeci, ilustrirale su autorice iz te institucije Kristina Pan-

Novi uvez

25

dža i Ivana Golob Mihić te Ema Makarun iz Muzeja grada Rijeke. Ivana Hebrang Grgić i

Nives Tomašević s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru su na

primjeru dviju knjiga – Vilijun Jasne Horvat i Kratka povijest knjižnica i nakladnika Ivane

Hebrang Grgić prikazale kako se nakladničkim projektima usmjerenim na digitaliziranje i

populariziranje kulturne baštine i zbirki ostvaruju inovativni nakladnički proizvodi kojima

se unapređuju čitalačke prakse. Maja Šimunjak i Milan Gudeljević (Middlesex University

London, VR pole d.o.o.) ilustrirali su mogućnost realnog prikaza građevina od povijesnog

značaja putem virtualne stvarnosti na primjeru zagrebačke katedrale prije potresa 1880. go-

dine i navodne krunidbe kralja Kolomana u Biogradu na moru, koristeći 3D animaciju. Da-

rian Škarica iz tvrtke Delta Reality je na konkretnim primjerima oživljavanja hrvatskih nov-

čanica, rekonstrukciji Dioklecijanove palače i šetnje kroz povijest palače zajedno s Diokle-

cijanom te rekonstrukcijom dvorca u Savičenti pokazao korištenje proširene i virtualne

stvarnosti u digitalizaciji. Prvu mobilnu aplikaciju NSK Pozdrav iz Zagreba predstavile su

Dragana Koljenik i Sofija Klarin Zadravec. Aplikacija promovira Digitalnu zbirku NSK, a

korištenjem starih razglednica iz Grafičke zbirke NSK na nov način interpretira baštinu kao

turistički proizvod.

Goran Zlodi, Vedran Juričić, Tomis-

lav Ivanjko i Luka Maroević

(Filozofski fakultet Sveučilišta u Za-

grebu, Link2) iznijeli su svoja isku-

stva u implementaciji višejezičnosti

u digitalizacijskim projektima, Kris-

tijan Crnković iz tvrtke ArhivPRO

d.o.o. predstavio je mogućnosti pret-

raživanja digitalnih platformi, dok su

Aleksandra Mudrinić Ribić i Daria Jandrečić iz CARNeta govorile o digitalnom suvreme-

nom obrazovanju. Iz Hrvatskog povijesnog muzeja došle su Jelena Balog Vojak i Zdenka

Šinkić, predstavljajući virtualnu izložbu Kratko 20. stoljeće čiji je cilj prikaz razdoblja od

kraja Prvog svjetskog rata do nastanka moderne hrvatske države (1918. – 1990.), predstav-

ljanjem obiteljskih i/ili osobnih ostavština iz fundusa Dokumentarne zbirke II Hrvatskog

povijesnog muzeja. Annemari Štimac iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo u izla-

ganju Tradicijsko znanje i tradicijski kulturni izričaji su intelektualno vlasništvo, a što je sa

zaštitom? nastojala je približiti i pojasniti osnovne definicije termina tradicijskog znanja i

tradicijskih kulturnih izričaja, s posebnim osvrtom na tradicijske kulturne izričaje, te ih do-

vesti u vezu s konvencionalnim sustavom zaštite intelektualnog vlasništva.

Novi uvez

26

O digitalnim projektima Hrvatske matice iseljenika govorio je Marin Knezović, o digitaliza-

ciji zvučne građe Književnog petka Ivan Jelić iz KGZ-a, a o digitalizaciji odabrane građe

Marije Jurić Zagorke Ana Pavlić iz Centra za ženske studije. Jasna Tingle upoznala nas je s

osam zagrebačkih knjižarskih kataloga iz razdoblja od 1796. do 1823. godine koji do sada

nisu temeljitije istraživani. Autorica je sve podatke iz njih uvrstila u digitalnu bazu podataka

čijom su statističkom analizom dobiveni zanimljivi rezultati. I za kraj, Marija Bartolić i Ja-

nja Severović (Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić) prove-

le su nas kroz projekt Wiki-dveri u okviru kojega učenici osnovnih škola zaprešićkog kraja

pod mentorstvom knjižničara Gradske knjižnice stvaraju internetsku stranicu http://

www.wiki-dveri.info koja na jednom mjestu objedinjuje informacije o kulturnoj i prirodnoj

baštini zaprešićkog kraja.

U sklopu Festivala izložena su i posterska izlaganja Ive Adžage (Nacionalna i sveučilišna

knjižnica u Zagrebu) o projektima digitalizacije povodom obilježavanja stogodišnjice Prvo-

ga svjetskog rata, Matilde Justinić (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu) o digitali-

zaciji ilustriranih hrvatskih novina i časopisa iz 19. stoljeća i početka 20. stoljeća, Sande

Kočevar (Gradski muzej Karlovac) o digitalizaciji fonda Prvog hrvatskog pjevačkog društva

“Zora” Zbirke dokumentarne građe Povijesnog odjela Gradskog muzeja Karlovac, Anamari-

je Starčević Štambuk i Koraljke Kuzman Šlogar (Institut za etnologiju i folkloristiku) o digi-

talizaciji kataloga i kartoteka Instituta za etnologiju i folkloristiku te Vesne Vlašić Jurić i

Marije Perkec (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu) o virtualnoj izložbi Crteži Hu-

ga Conrada von Hötzendorfa.

Više o Osmom festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata te sva održana predavanja mo-

gu se pronaći na mrežnim stranicama Festivala: http://dfest.nsk.hr/.

Novi uvez

27

U prostorima Knjižnica grada Zagreba – Gradske knjižnice na Starčevićevom trgu 6, održa-

no je 10. svibnja 2018. godine Međunarodno stručno savjetovanje o Ugovoru iz Marakeša u

organizaciji Hrvatske knjižnice za slijepe. Suorganizatori ovog skupa bili su Hrvatsko knjiž-

ničarsko društvo, Hrvatski savez slijepih i Knjižnice grada Zagreba. Skup je financiran sred-

stvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Skup je održan pod pok-

roviteljstvom ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek. U Programskom i Organizacijskom

odboru bile su Ljerka Dinjar, Sanja Frajtag, Dunja Marija Gabriel, Aleksandra Horvat, A-

melia Kovačević, Jelena Lešaja, Željka Miščin i Ana Vrbanić. Na skupu je bilo prisutno oko

80 sudionika. Sudjelovao je veći broj sudionika iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Slove-

nije. Kako je hrvatsko govorno područje malo, nužno je održavati suradnju sa zemljama biv-

še Jugoslavije. Naša misija je omogućiti osobama koje su slijepe, imaju oštećenje vida ili

imaju teškoće čitanja i disleksiju – umnožavanje, distribuciju i posudbu djela, te povećati

broj naslova u pristupačnim formatima.

Ovo Međunarodno stručno savjetovanje u svojem programu predvidjelo je nekoliko tema na

koje su trebala odgovoriti pozvana izlaganja, ali i panel rasprava predviđena na kraju skupa.

Savjetovanje je pokušalo odgovoriti na pitanja što nam donosi Ugovor iz Marakeša, potom

zašto je važan za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv te zašto je Ugovor iz Marakeša

važan za knjižnice. Važno je bilo istaknuti i koje su mogućnosti međunarodne suradnje te

proizvodnje, posudbe i distribucije dostupnih formata.

Ugovor iz Marakeša (donosi ga

2013. godine Svjetska organiza-

cija za intelektualno vlasništvo –

WIPO) će omogućiti osobama

koje su slijepe, imaju oštećenje

vida ili imaju teškoće čitanja i

disleksiju – umnožavanje, distri-

buciju i posudbu djela zaštićenih

autorskim pravima u prilagođe-

nom formatu. Europska unija je

ovaj ugovor potpisala u travnju 2014. godine. Ugovor iz Marakeša veliku pažnju pridaje

Novi uvez

MEĐUNARODNO STRUČNO SAVJETOVANJE O UGOVORU IZ

MARAKEŠA, ZAGREB, 10. SVIBNJA 2018.

Željka Miščin, zeljka.miscin@kgz.hr Knjižnice grada Zagreba

28

knjižnicama kao ovlaštenim subjektima. Ovlašteni subjekti su javne ili privatne organizaci-

je, posebno knjižnice, obrazovne ustanove i druge neprofitne organizacije, kojima je pruža-

nje usluga osobama s poteškoćama u korištenju tiskanim materijalima jedna od primarnih

djelatnosti, institucijskih obveza ili dio njihovih zadaća od javnog interesa.

Knjižnice su zainteresirane registrirati se kao „ovlašteni subjekti" koji mogu izrađivati, ras-

pačavati ili davati na korištenje građu u posebnim formatima prikladnim za osobe s teško-

ćama čitanja. Knjižnice su neprofitne ustanove koje rade isključivo u interesu svojih korisni-

ka.

Zbog važnosti ove teme te želje organizatora skupa da u raspravu uključi što više neposred-

nih dionika provedbe Ugovora iz Marakeša, pozvani su gosti izlagači koji imaju iskustva s

provedbom ovog Ugovora u zakonodavstvo svojih zemalja. Skupom se željelo informirati i

senzibilizirati javnost o važnosti primjene Ugovora iz Marakeša u Republici Hrvatskoj za

osobe koje su slijepe i slabovidne i za one koje imaju teškoće u čitanju standardnog (crnog)

tiska. Važno je uključiti stručnjake i ostale sudionike u regiji jer nam Ugovor iz Marakeša

donosi Uredbom o prekograničnoj razmjeni izdanja u prilagođenom formatu između EU i

trećih zemalja.

Poboljšala bi se dostupnost knjiga, e-knjiga, periodičnih publikacija, novina, časopisa i dru-

gih djela u pisanom obliku, notnih zapisa i drugog tiskanog materijala. Dostupni formati u-

ključuju Brailleovo pismo, uvećana slova, prilagođene e-knjige, zvučne i Daisy knjige.

Autorskim pravom i srodnim pravima zaštićene su slijepe osobe, koje imaju oštećenje vida

ili drugih poteškoća u korištenju tiskanim materijalima.

Nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom I ja želim čitati! u svojim

je ciljevima posebno istaknula rad na izmjeni Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima

(NN 167/03, čl. 86) koji bi omogućio osobama koje imaju teškoće čitanja i disleksiju lakši

pristup prilagođenim knjigama.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) donosi podatak iz 2014. godine o 285 milijuna

slijepih i slabovidnih ljudi, od čega je 39 milijuna slijepih i 246 milijuna slabovidnih ljudi.

Najveći dio ovog broja ljudi, njih 90%, nalazi se u zemljama u razvoju. U Europi 8 do 10%

osoba ima disleksiju.

U Hrvatskoj 30 000 djece u osnovnim i srednjim školama ima disleksiju. U skupinu osoba

koje potencijalno imaju teškoće u čitanju ubrajamo i gluhe i nagluhe, osobe s intelektualnim

teškoćama, osobe s motoričkim teškoćama, osobe s ADHD sindromom, autizmom, osobe s

udruženim smetnjama (kombiniranim teškoćama) te socijalno i pedagoški deprivirane oso-

Novi uvez

29

be. Postotak osoba s govorno-glasovno-jezičnim teškoćama u Hrvatskoj je oko 20%. Hrvat-

ska udruga za disleksiju donosi podatak od 8 do 10% osoba s disleksijom u Hrvatskoj. Pre-

ma podacima Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu (Odsjek za logopediju), oko

30% studenata u Europskoj uniji ima teškoće čitanja i disleksiju.

Ciljane skupine ovog skupa su knjižničari narodnih, školskih, sveučilišnih, visokoškolskih i

specijalnih knjižnica, predstavnici Hrvatskog saveza slijepih i udruga slijepih u Hrvatskoj i

susjednim zemljama, predstavnici Grada Zagreba, Ministarstva kulture, Državnog zavoda za

intelektualno vlasništvo, nakladnici, predstavnici institucija koje se bave proizvodnjom lite-

rature namijenjene osobama kojima standardni tisak nije čitljiv, osobe s disleksijom, udruge

osoba s disleksijom te ostale zainteresirane skupine.

Program međunarodnog stručnog savjetovanja o Ugovoru iz Marakeša bio je podijeljen u tri

dijela. Moderatorica prvog dijela bila je prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, a drugog dijela

Željka Miščin. Treći dio moderirala je ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe Jelena Le-

šaja, koja je vodila i panel raspravu na kraju savjetovanja.

Izlagači prvog dijela skupa bili su Vojin Perić (Hrvatski savez slijepih), David Hammerstein

i Marija Šiša Hrlić (Državni zavod za intelektualno vlasništvo). Vojin Perić skupu se obratio

umjetnički nadahnuto, ali s porukom skupu u ime svih osoba koje su slijepe i slabovidne da

se Ugovor iz Marakeša što prije ratificira jer osobe koje ne mogu čitati standardni tisak mo-

raju imati pristup znanju i informacijama kao svi ostali ljudi. David Hammerstein, bivši član

Europskog parlamenta, iznio nam je korisna iskustva o primjeni Ugovora iz Marakeša u ne-

kim državama koje su ga već usvojile. Dobili smo informacije o tome koje su sve dobre

strane tog Ugovora, saznali koje se sve zapreke trebalo savladati da bi Ugovor iz Marakeša

bio usvojen od strane Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo – WIPO. David

Hammerstein govorio je i o budućnosti knjižnica i knjižničara te otvorenog pristupa znanju.

Marija Šiša Hrlić pojasnila je sudionicima što je implementacija Direktive (EU) 2017/1564

od 13. rujna 2017. godine. Bilo je riječi o određenim aspektima autorskog i srodnih prava u

informacijskom društvu. U svojem izlaganju objasnila je što je Uredba 2017/1563, a što Di-

rektiva 2017/1564. Za nas je bilo važno čuti sve što nas već ove godine čeka primjenom U-

govora iz Marakeša te na što se knjižnice kao ovlašteni subjekti trebaju pripremiti, ali i što

će dobiti korisnici (osobe koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju druge poteško-

će u korištenju tiskanim materijalima) primjenom ovog zakona.

U drugom dijelu skupa predavači su nam svojim izlaganjima prikazali primjere dobre prak-

se. Imali smo priliku čuti izlaganje Jelene Lešaje (Hrvatska knjižnica za slijepe), Dunje Ma-

rije Gabriel i Amelie Kovačević (Hrvatsko knjižničarsko društvo), Karen Keninger

Novi uvez

30

(Nacionalna knjižnična služba za slijepe i osobe s invaliditetom, Kongresna knjižnica, Was-

hington, SAD) i Luca Maumeta (Konzorcij za pristupačne formate). Jelena Lešaja je preds-

tavila Hrvatsku knjižnicu za slijepe i njenu djelatnost kao ustanove koja na nacionalnoj razi-

ni brine o pružanju usluga za sve osobe koje ne mogu čitati standardni tisak. Dunja Marija

Gabriel i Amelia Kovačević u svojem izlaganju su govorile o Nacionalnoj kampanji za oso-

be s teškoćama čitanja i disleksijom I ja želim čitati!. Budući da kampanja traje od jeseni

2016. godine, autorice su prikazale ciljeve ove kampanje od kojih je najvažniji potreba

izmjene Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, čl. 86). Ta izmjena bi

omogućila osobama s teškoćama čitanja i disleksijom lakši pristup posebno prilagođenim

knjigama. Autorice su predstavile rezultate istraživanja provedenih nakon prve godine pro-

vedbe kampanje i usporedile ih s rezultatima dobivenima prije početka provedbe kampanje.

Cilj istraživanja bio je utvrđivanje stanja knjižničnih usluga i programa za osobe koje ne

mogu čitati standardni tisak u svim vrstama knjižnica u Hrvatskoj. Karen Keninger u svojem

je izlaganju iznimno detaljno govorila o značenju pristupa znanju. Temu je obradila iz osob-

nog iskustva, navodeći najvažnije elemente procesa stvaranja znanja, kao i njegove razmje-

ne u pristupačnim formatima. Karen Keninger je članica i bivša predsjednica IFLA-ine LPD

sekcije koja okuplja knjižnice i institucije za osobe kojima standardni tisak nije čitljiv. Luc

Maumet je predstavio Konzorcij za pristupačne knjige (Accessible Books Consortium –

ABC). Predstavio nam je uslugu na Global Book. Ona je besplatna i pruža dostupnost na

370 000 naslova u pristupačnom formatu. Luc Maumet govorio je o ovoj usluzi te važnosti

Ugovora iz Marakeša koji omogućuje državama koje ga usvoje međunarodnu suradnju, a to

znači knjižnicama i njihovim korisnicima veliki izvor znanja i pristup informacijama.

U panel raspravi sudionike ovog Međunarodnog savjetovanja najviše je zanimala primjena

Ugovora iz Marakeša u praksi i hoće li se knjižnice morati posebno pripremiti za provedbu.

Postoji li poseban popis knjižnica (ovlaštenih ustanova) koje sastavlja Državni zavod za in-

telektualno vlasništvo. Traje li rok prijave na taj popis i kome se trebaju knjižnice u DZIV-u

obratiti ukoliko imaju dodatnih pitanja. Zanimalo je sudionike i tko sve ulazi u skupinu kori-

snika na koje će se primijeniti Uredba i Direktiva. Marija Šiša Hrlić ponovila je da su to o-

sobe koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili drugih poteškoća u korištenju tiskanim

materijalima, uključujući disleksiju ili bilo kakve druge poteškoće u učenju, te osobe koje

zbog fizičkog hendikepa ne mogu čitati tiskana djela. Na skupu smo čuli važnu informaciju

da će primjenom Ugovora iz Marakeša naša država omogućiti legitimnu proizvodnju i raz-

mjenu između knjižnica koje su ovaj oblik suradnje dogovarale internim dogovorima.

Organizator je očekivao da će na skupu, naročito u panel raspravi, biti prisutno više predsta-

vnika nakladnika. Oni su važni dionici provedbe Ugovora iz Marakeša u nacionalno zako-

Novi uvez

31

nodavstvo. Treba istaknuti kako kontakti s nakladnicima postoje i kontinuirani su. Naši kraj-

nji korisnici, osobe koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili drugih poteškoća u korište-

nju tiskanim materijalima, uključujući disleksiju ili bilo kakve druge poteškoće u učenju,

kvalitetnom suradnjom nakladnika i knjižnica dobit će kvalitetan pristup informacijama i

izvoru znanja.

Novi uvez

KNJIŽNICE KAO PARTNERI ODRŽIVOG RAZVOJA – RADIONICA O

ULOZI KNJIŽNICA U PROVOĐENJU UN-OVE AGENDE 2030

Davorka Pšenica, dpsenica@nsk.hr Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Edita Bačić, edita@pravst.hr Knjižnica Pravnog fakulteta Split

U organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD), u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjiž-

nici u Zagrebu 17. i 18. travnja 2018. godine održana je radionica Uloga knjižnica u pro-

vođenju UN-ove Agende 2030. i ciljeva održivog razvoja, na kojoj su sudionici imali priliku

doznati sve što ih zanima o ciljevima UN-ove strategije održivog razvoja, kao i planu zago-

varanja knjižnica kao partnera u provođenju tih ciljeva. U tom kontekstu, programom radio-

nice predstavljene su i smjernice o postizanju veće vidljivosti knjižnica u javnosti i raznim

sredstvima javnog priopćavanja te o učinkovitom komuniciranju njihovih djelatnika i preds-

tavnika s donositeljima odluka, što je ujedno istaknuto i kao glavna poteškoća s kojom se

knjižničari susreću u svojem svakodnevnom radu i djelovanju.

Okupljene knjižničarke i knjižničare iz

Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije

pozdravila je glavna ravnateljica Nacio-

nalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

dr. sc. Tatijana Petrić, a u ime Hrvat-

skoga knjižničarskog društva sudionici-

ma se obratila dr. sc. Dunja Holcer,

predsjednica Društva. Sa značajem pro-

vedbe UN-ove Agende 2030 u Republi-

ci Hrvatskoj sudionike su upoznale voditeljica Službe za globalna pitanja Ministarstva vanj-

skih i europskih poslova Republike Hrvatske mr. sc. Mirta Mandić te načelnica Sektora za

knjižničnu i muzejsku djelatnost Ministarstva kulture Republike Hrvatske Jelena Glavić

Perčin.

32

Predavanje i praktične vježbe pod nazi-

vom Plan zagovaranja kao podrška knjiž-

nicama u provođenju ciljeva UN-ove A-

gende 2030 održala je Edita Bačić

(Hrvatsko knjižničarsko društvo), dok je

mr. sc. Davorka Pšenica (Hrvatsko knjiž-

ničarsko društvo) govorila o sredstvima

javnog priopćavanja kao o partnerima

knjižnica u ostvarivanju ove UN-ove stra-

tegije, uz praktične vježbe o tome kako

uspješno komunicirati i kako pripremiti

sadržaje i izjave za medije. Vesna Vuksan

(Knjižničarsko društvo Srbije) održala je

predavanje Story telling & UN 2030 na

kojem su sudionici doznali kako uspješno

ispričati svoju priču s ciljem dobivanja

podrške javnosti, a mr. sc. Blaženka Pera-

denić-Kotur, predsjednica Zagrebačkog

knjižničarskog društva, održala je izlaganje Uloga knjižničarskih društava u zagovaranju

knjižničarske profesije. Izlaganje pod nazivom Donositelji odluka kao ciljna skupina: prim-

jeri iz prakse održala je ravnateljica koprivničke Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ dr. sc.

Dijana Sabolović-Krajina.

Na radionici su predstavljeni i zanimljivi rezultati ankete provedene među knjižničarima u

Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji o ulozi knjižnica u ostvarivanju spomenute UN-ove

strategije, a prema kojima većina knjižničara prepoznaje ulogu knjižnica u ostvarivanju nje-

zinih ciljeva i provodi programe usmjerene na društvena postignuća, kao što su ukidanje si-

romaštva i gladi na svjetskoj razini, zdravlje i blagostanje svih ljudi, vrsno obrazovanje, rod-

na ravnopravnost, čista voda i sanitarni uvjeti, pristupačna opskrba energijom temeljena na

korištenju obnovljivih izvora, dostojanstven rad i gospodarski rast, razvoj industrije, inova-

cija i infrastrukture, smanjenje svih vrsta nejednakosti, razvoj gradova i zajednica utemelje-

nih na načelima održivosti, odgovorna potrošnja i proizvodnja, očuvanje sveukupnog prirod-

nog okoliša ugroženog klimatskim promjenama, svjetski mir utemeljen na pravdi i snažnim

javnim društvenim ustanovama te uspostava trajne globalne društvene suradnje po svim pi-

tanjima zastupljenim ovom UN-ovom strategijom. Anketu su predstavile kolegice Vesna

Vuksan, Almedina Salihagić, mr. sc. Davorka Pšenica i Marija Šimunović. Velik broj pro-

grama usmjerenih ostvarivanju ovih ciljeva koje provode knjižnice na području zemalja su-

Novi uvez

33

dionika radionice odnosi se na predavanja o zaštiti okoliša, samozapošljavanju žena, spr-

ječavanju bolesti, zatim radionice i tečajeve poput učenja stranih jezika, informatičke pisme-

nosti, pripreme životopisa za zapošljavanje, te uključuje donacije knjiga, humanitarne aktiv-

nosti posvećene društveno osjetljivim skupinama, uspostavu i razvoj zelenih knjižnica, pok-

retnih knjižnica itd.

Ovi programi svjedoče i kako knjižnice već dugo, uz ispunjavanje svoje tradicionalne, te-

meljne uloge nabave, čuvanja i posudbe knjiga, aktivno djeluju kao poticateljice razvoja lo-

kalnih zajednica te na taj način posredno i razvoja svakog društva. Kao takve bi svakako

trebale biti prepoznate među širom javnošću, a osobito među donositeljima odluka, odnosno

predstavnicima državne vlasti i lokalnih sustava samouprave. U sklopu radionice osmišljene

su i poruke o značaju knjižnica u društvu, sažete u obliku slogana poput „Ciljeva je 17, knji-

žnica puno više“, „Održivo se razvijajmo“, „Ništa bez knjižnica“ i „Okrenite pedalu, skreni-

te u knjižnicu“, „Podržimo knjižnice, održimo razvoj“ i ostalih.

Radionica HKD-a Uloga knjižnica u

provođenju UN-ove Agende 2030. i

ciljeva održivog razvoja organizirana

je u suradnji Hrvatskog knjižničarskog

društva s Knjižničarskim društvom

Srbije i Udruženjem informacijskih

stručnjaka Bosne i Hercegovine, a odr-

žana je kao dio područnog projekta u

sklopu Međunarodnog programa zago-

varanja IAP Međunarodnog saveza

knjižničarskih društava i ustanova (IFLA), koji je osigurao i novčanu potporu njezinom odr-

žavanju. Voditeljice radionice održane u Zagrebu bile su mr. sc. Davorka Pšenica i Edita

Bačić iz Hrvatskoga knjižničarskog društva, koje su kao članice Komisije za javno zagova-

ranje HKD-a sudjelovale na međunarodnoj IFLA/IAP (International Advocacy Programme)

radionici o zagovaranju, prepoznavanju i aktivnom uključivanju knjižnica u ostvarivanju

globalnih ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030. Radionica pod nazivom European Re-

gional IAP Meeting održana je u Nizozemskoj u prosincu 2016. godine na temu uključivanja

knjižnica u primjenu UN Agende 2030 te njihovog doprinosa ostvarivanju strateških ciljeva

održivog razvoja. Svrha IFLA/IAP radionica bila je pružiti sudionicima znanja i vještine

potrebne za izradu akcijskog plana za zagovaranje, organizaciju radionica o važnosti zago-

varanja (awareness-raising sessions) te uključivanje knjižnica kao partnera u nacionalne

razvojne planove i programe o održivom razvoju UN Agende 2030.

Novi uvez

34

Film Knjižnica grada Zagreba (KGZ) pod nazivom Što kažu korisnici knjižničnih

usluga za osobe s iskustvom života u beskućništvu proglašen je najboljim filmom

na 10. jubilarnoj dodjeli međunarodne nagrade A Corto di libri. Sponzori ove me-

đunarodne nagrade za kratki film o knjižnicama su Talijansko knjižničarsko druš-

tvo i Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (IFLA). Natjecanje

ima tri sekcije: fikcija, dokumentarni film, oglašavanje. Nakon što žiri proglasi

pobjednika u svakoj sekciji, među pobjednicima se bira najbolji film koji dobiva

nagradu od 1000 eura. Međunarodni žiri sačinjavali su stručnjaci iz područja ki-

nematografije i knjižničarstva, a predvodio ga je talijanski filmski kritičar Fabio

Melelli.

KGZ-ov film proglašen je pobjednikom u kategoriji dokumentarnog filma, a za-

tim i najboljim filmom. Autori filma su knjižničari Marko Šikić i Sanja Bunić.

Nagrade su dodijeljene na Međunarodnom sajmu knjiga u Torinu u subotu, 12.

svibnja 2018. godine. Više o nagradi A Corto di libri može se pronaći na blogu:

https://acortodilibri.wordpress.com/about-shorts-on-books/ i Facebooku: https://

www.facebook.com/acortodilibri/.

Režiser filma Marko Šikić niz godina kamerom

bilježi brojna i raznolika KGZ-ova događanja ko-

ja se mogu pogledati na KGZ-ovom YouTube

kanalu, gdje se može pogledati i nagrađeni film:

https://youtu.be/HFUqQ-q2kEw. Scenaristica fil-

ma je Sanja Bunić, koordinatorica programa po-

drške beskućnicima poznatih pod nazivom Knji-

gom do krova za koje su ona i KGZ 2016. godine

dobili nagradu Ponos Hrvatske. Film je premijer-

no prikazan 2016. godine na 82. konferenciji IF-

Novi uvez

FILM O BESKUĆNICIMA KNJIŽNICA GRADA ZAGREBA – DOBITNIK

MEĐUNARODNE NAGRADE ZA NAJBOLJI KRATKI FILM O

KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČARIMA

Sanja Bunić sanja.bunic@kgz.hr Knjižnice grada Zagreba

35

LA-e u američkome gradu Columbusu u državi Ohio, na sesiji posvećenoj preds-

tavljanju nacrta IFLA-inih Smjernica za knjižnične usluge za osobe s iskustvom

beskućništva.

Film je izvrstan i efektan medij da se glas o ulozi knjižnica u društvu daleko čuje,

a ovaj film također ima cilj otkloniti brojne predrasude o osobama koje su se naš-

le u beskućništvu.

Novi uvez

TEMATSKI PORTAL ZNAMENITI.HR

Anja Tkalec, atkalec@hazu.hr Marko Tot, mtot@hazu.hr

Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Tematski portal Znameniti.hr započeo je s radom na adresi http://znameniti.hr u rujnu 2017.

godine. Uspostavljen je radi objedinjenog pristupa podacima o hrvatskim autorima i njiho-

vim djelima. Ideja za portal začeta je u siječnju 2017. godine u okviru projekta Znameniti i

zaslužni Hrvati, za koji je jednokratnu financijsku potporu dala Zaklada Adris. Na natječaj

Zaklade u 2016. godini aplicirala je Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, s

prijedlogom pilot projekta izrade tematskog portala o znamenitim osobama, u čijem je sredi-

štu te godine bio Ivan Kukuljević Sakcinski i njegova dvjestota obljetnica rođenja.

Projekt je pokrenut radi testiranja mo-

gućnosti okupljanja i objedinjenog pretraži-

vanja metapodataka digitalne građe hrvat-

skih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih

ustanova. Nacionalna i sveučilišna knjižni-

ca u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Knjižnice grada Zagreba i Državni

arhiv u Varaždinu posjeduju od ranije digitalizirane radove na temu odabranog obljetničara,

ali i digitaliziranu građu o drugim znamenitim osobama, te digitalne repozitorije i knjižnice

na identičnoj programskoj platformi ArhivX, odnosno njegovoj novijoj inačici INDIGO.

Četiri institucije surađuju na projektu od prvoga dana upravo zahvaljujući činjenici da od

ranije posjeduju digitaliziranu građu o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom. Ubrzo se priključuju

Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Muzej za umjetnost i obrt, Institut za etnologiju i

folkloristiku, a na samom kraju projekta, pod financijskim patronatom Zaklade Adris, dakle

u svibnju 2017. godine, i Centar za ženske studije koji posjeduje građu znamenite žene –

književnice i novinarke Marije Jurić Zagorke.

Naziv projekta preuzet je iz naslova poznatog leksikona Znameniti i zaslužni Hrvati te po-

36

mena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925‐1925., objavljenog 1925. povodom jubileja

tisućite godišnjice Hrvatskog kraljevstva, a pretisnutog 1990. godine. Ovaj leksikon koji sa-

drži životopise oko 3000 osoba iz hrvatske povijesti poslužio nam je kao predložak idejnog

koncepta Portala.

Kriteriji za odabir građe nisu se ograničili samo na ovaj izvor, već je dogovoreno sljedeće:

• da se na portalu predstave znamenite ličnosti koje su djelovale u Hrvatskoj ili izvan

nje, neovisno o porijeklu ili rođenju, odnosno ličnosti koje su svojim djelovanjem do-

prinijele prepoznavanju, definiranju i afirmaciji hrvatskog identiteta i čija su djela pos-

tala važna sastavnica hrvatske baštine

• da se prvenstveno odabiru starije i ugledne ličnosti iz prošlosti, kako bi se izbjegla o-

graničenja zbog još uvijek važećih autorskih prava

• da se odabiru osobe koje u tekućoj godini imaju značajne obljetnice, te bez obzira na

obljetnički karakter osobe čija su djela digitalizirana u većem obimu

• da se posebna pažnja posveti uključivanju znamenitih žena.

Naziv portala je skraćen na Znameniti.hr kako bi se lakše pamtio te bez dijakritičkih znako-

va lakše koristio.

Za potrebe razvoja portala Znameniti.hr Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu osigu-

rala je normativne podatke, a dio funkcionalnosti vezanih za podatke o autorima razvijat će

se u drugoj fazi projekta. Trenutačno podatke o autorima nadopunjuju poveznice prema traj-

nim identifikatorima (VIAF, ISNI) te poveznice na biobibliografske podatke u mrežnim en-

ciklopedijama i leksikonima Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Portal omogućava

pristup pobranim metapodacima koji su smješteni u različitim repozitorijima, a vezani su za

znamenite i zaslužne Hrvate iz svih područja znanosti, umjetnosti i života uopće. Očekuje se

da će se u projekt uključiti i ostale ustanove te da će opseg i raznovrsnost zastupljenog digi-

talnog sadržaja rasti iz dana u dan. U ovom trenutku na portalu je prikupljeno ukupno 7711

zapisa o 35 znamenitih osoba.

Portal će se u 2018. i u narednim godina-

ma nadopunjavati građom o drugim hr-

vatskim velikanima koji će obilježiti zna-

čajne životne obljetnice. Tako ćemo u

2018. uvrstiti Marina Držića, Julija Klo-

vića, Emilija Laszowskog, Ladislava Šabana, Augusta Šenou, A. B. Šimića i ostale. Nasu-

prot njima, nećemo moći uvrstiti primjerice djela Marina Getaldića koji sljedeće godine obi-

lježava 450. godišnjicu rođenja, jer nijedna od suradničkih ustanova nije do sada digitalizi-

Novi uvez

37

rala građu vezanu uz našeg znamenitog matematičara. Možda je ovo prilika da se podsjeti-

mo na tu činjenicu i pokušamo je ispraviti. Također, za 2018. godinu dobili smo sredstva od

Ministarstva kulture Republike Hrvatske da na portal uvrstimo više građe o znamenitim že-

nama. Velika nam je želja da na portalu objavimo što više podataka o znamenitim autorica-

ma koje su obilježile hrvatsku kulturu, umjetnost i znanost. Spomenimo tako Ivanu Brlić-

Mažuranić, Mariju Jurić Zagorku, Antoniju Kassowitz-Cvijić, Mariju Jambrišak, Anicu Bo-

šković, Slavu Raškaj i ostale. Sredstva koja smo dobili utrošit će se na agregaciju postojeće

digitalizirane građe o znamenitim ženama, ali i na samu digitalizaciju građe znamenitih že-

na.

Portal Znameniti.hr pruža mogućnost sustavnog pobiranja, objedinjavanja i pretraživanja

metapodataka. Očekuje se, ali i priželjkuje, da se ovim projektom potakne digitalizacija kul-

turnih, znanstvenih i umjetničkih sadržaja u Hrvatskoj, da se potakne sustavno prikupljanje

informacija o digitaliziranoj građi, da se pridonese promidžbi i korištenju djela hrvatskih

stvaralaca, umjetnika i znanstvenika u mrežnom okruženju. Naposljetku, u gomili internet-

ske ponude, često i dvojbene kvalitete i svrhe, portal Znameniti.hr potiče nekomercijalni

pristup i diseminaciju znanstvenih, kulturnih i umjetničkih sadržaja od nacionalnog značaja.

Novi uvez

38

Projekt Okviri suradnje digitalnih infrastruktura u regiji – mogućnosti i potrebe na primjeru

građe o znamenitim ličnostima znanosti i kulture (Cooperation Framework of Digital Infra-

structure in the Region – Opportunities and Needs in Case of Material Concerning Famous

People in Science and Culture) započeo je potpisivanjem ugovora 28. kolovoza 2017. godi-

ne između Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (koordinatora projekta) i

konzorcija DARIAH EU (Digitalna istraživačka infrastruktura za umjetnosti i humanistiku).

Predviđeno je da traje godinu dana, a konačni rezultati projekta bit će prikazani na plenar-

nom sastanku konzorcija DARIAH ERIC u Varšavi u studenom 2018. godine.

Projekt je nastao kao logičan nastavak hrvat-

skog projekta Znameniti i zaslužni Hrvati koji

je realiziran kroz tematski portal Znameniti.hr

tijekom 2016. i 2017. godine suradnjom Hrvat-

ske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Prikuplje-

ni su podaci o dostupnim digitalnim resursima i

sadržajima o znamenitim osobama u regiji te

podaci o građi koju je tek potrebno digitalizira-

ti. Razmatrano je i uvijek aktualno pitanje au-

torskih prava te mogućnost objave, korištenja i

preuzimanja građe u digitalnom repozitoriju.

Kulturne i znanstvene ustanove iz Hrvatske,

Bosne i Hercegovine i Slovenije koje sudjeluju

na projektu su: Hrvatska akademija znanosti i

umjetnosti (HAZU), Nacionalna i sveučilišna

knjižnica u Zagrebu (NSK), Knjižnice grada Zagreba (KGZ), Leksikografski zavod Miro-

slav Krleža (LZMK), Muzej za umjetnost i obrt (MUO), Institut za etnologiju i folkloristiku

(IEF), ICARUS HRVATSKA, Državni arhiv u Varaždinu (DAV), ArhivPRO d.o.o., Znan-

stvenoraziskovalni center Slovenska akademija znanosti in umetnosti (ZRC SAZU), Zemalj-

ski muzej Bosne i Hercegovine (ZMBiH), Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i

Hercegovine (NUBBiH).

Novi uvez

PROJEKT „OKVIRI SURADNJE DIGITALNIH INFRASTRUKTURA U

REGIJI – MOGUĆNOSTI I POTREBE NA PRIMJERU GRAĐE O

ZNAMENITIM LIČNOSTIMA ZNANOSTI I KULTURE“

Marko Tot, mtot@hazu.hr Anja Tkalec, atkalec@hazu.hr

Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

39

Predviđene su četiri radionice na kojima bi

se analizirala interoperabilnost digitalnih re-

pozitorija kroz povezivanje građe o znameni-

tim i zaslužnim osobama, mogućnost raz-

mjene podataka te pitanje autorskih prava. U

okviru projekta priprema se sastavljanje

smjernica, odnosno uputa s informacijama o

raznim aspektima digitalizacije i digitalnih

objekata. Navedene upute pomogle bi u što

lakšem i bržem utvrđivanju autorskopravnog statusa za brojne digitalne artefakte kulturne

baštine te u komunikaciji u zajednici digitalnih korisnika, a s ciljem brže i efikasnije razmje-

ne informacija i znanja. Na području navedenih država djelovalo je mnogo znamenitih lič-

nosti koje su za života migrirale u regiji i doprinosile susjednom kulturnom i znanstvenom

okruženju pa su time njihova djela danas zanimljiva za sve tri zajednice. Povezivanjem me-

tapodataka iz nacionalnih repozitorija na zajedničkoj platformi i s jedinstvenim pristupom

pretraživanju građe o znamenitim osobama, planira se uspostava tematskog portala na adresi

http://eminentpeople.eu.

Do sada su održane tri radionice, a posljednja radionica održat će se u srpnju 2018. godine.

Na prvoj radionici održanoj krajem 2017. godine glavne teme obuhvaćale su suradnju znan-

stvenih i baštinskih institucija u regiji, definiranje specifičnih tema koje bi bile uključene u

upute te primjere dobre prakse u svijetu i regiji. Također, predstavnici institucija prezentirali

su svoje digitalne repozitorije, primjere iz vlastite prakse te informacije o projektima slične

tematike. Raspravljalo se i o građi koja bi bila agregirana temeljem kriterija definiranim za

portal Znameniti.hr te o profilima, odnosno obaveznim poljima prilikom unosa metapodata-

ka. Za navedene dijelove projekta koje treba definirati formirane su radne grupe, a kao plat-

forma za uspostavu tematskog portala odabrana je platforma INDIGO.

Na drugoj radionici fokus je bio na autorskim pravima tj. usporedbi zakona u različitim dr-

žavama te problemima snalaženja u mnogobrojnim propisima i nestandardiziranoj praksi.

Raspravljalo se o nacionalnim institucijama za reguliranje prava, građi koja je još zaštićena

te o modulu za objavu koji bi trebao omogućiti prikaz u različitim rezolucijama. Što se tiče

odabira građe koja bi bila agregirana, radne grupe izradile su preliminarni popis znamenitih

osoba i kratke upute koje će se koristiti kao smjernice za projekt.

Treća radionica bavila se konkretnim povezivanjem metapodataka te izradom metapodatko-

vnih profila za pojedine vrste građe u različitim ustanovama. Prema prije dogovorenim kri-

terijima za odabir znamenitih osoba, ZRC SAZU je predložila Janeza Vajkarda Valvasora,

Novi uvez

40

Franju Vilhara i Stanka Vraza; iz Zemaljskog muzeja odabrane su osobe čiji se tekstovi na-

laze u digitaliziranim Glasnicima Zemaljskog muzeja – Ćiro Truhelka, Maly Karlo, Viktor

Apfelbeck i Kosta Hormann; prijedlog Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH su Milena

Mrazović-Preindlsberger i Silvije Strahimir Kranjčević, a za dodatne znamenite osobe iz

Hrvatske predlažu se Marin Držić, Julije Klović, Emilio Laszowski, Ladislav Šaban i Antun

Branko Šimić. Predstavljena je testna verzija repozitorija te se krenulo s probnim unosom

metapodataka. Na posljednjoj radionici analizirat će se potrebe korisnika temeljem upitnika

i intervjua provedenih u tri države, potreba za edukacijom korisnika kako bi se poboljšala

podatkovna pismenost i testiranje pilot online uputa te crowdsourcing.

Kako do sada nije bilo značajnije suradnje između Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovi-

ne u domeni razmjene ili objedinjavanja digitalnih resursa, ovaj projekt predstavlja važan,

pozitivan iskorak. Kroz radionice i suradnju institucija iz područja znanosti i kulture potiče

se daljnji razvoj i stvaranje bolje komunikacije između institucija i korisnika u regiji te ujed-

načavanje procesa obrade i predstavljanja u repozitoriju. Nadamo se da će se nakon agrega-

cije građe iz navedene tri države projekt proširiti i obuhvatiti još institucija iz različitih drža-

va.

Novi uvez

41

Bibliobusna služba jedina je pokretna knjižnica koja od 1976. godine djeluje na području

Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Fond Bibliobusne službe iznosi oko 65 000 svezaka

građe te je smješten u podrumske prostorije Knjižnice Voltino. U 2018. godini, s dva biblio-

busna vozila i trinaest članova posade, obilazi 80 stajališta i ima 4000 aktivnih članova. Na

stajališta Bibliobusna služba dolazi svaka dva tjedna u isto vrijeme. Bibliobusna vozila su

različitih kapaciteta, u većem se svakodnevno vozi oko 7000, a u manjem 4000 svezaka.

Knjižnu građu moguće je posuditi na rok od 30 dana s mogućnošću produženja, a AV građu

na 14 dana, također s mogućnošću produženja.

Bibliobusna služba Knjižnica grada Zagreba

prvi puta je sudjelovala u Noći muzeja u

petak 26. siječnja 2018. godine u vremenu

od 18 do 22 sata. U suradnji s Muzejom Mi-

mara, Bibliobus je dočekivao posjetitelje u

neposrednoj blizini glavnog ulaza u Muzej.

S obzirom da se ovogodišnja manifestacija

Noć muzeja održala pod olimpijskim ge-

slom Važno je sudjelovati i naslovom Muze-

ji i sport – brže, više, jače… citius, altius, fortius…, posjetitelji su mogli razgledati posebno

izdvojenu, bogatu zbirku naslova knjiga o sportu za djecu i odrasle, unutrašnjost pokretne

knjižnice i malu izložbu fotografija iz prošlih vremena,

te pogledati mapu bibliobusnih stajališta i doznati nešto

više o radu knjižnice na kotačima. Kolega Denis Kovač

iz Knjižnice Jelkovec bio je gost Bibliobusne službe te

je na gitari izvodio pjesme iz vlastitog repertoara. U

Noći muzeja, u četiri sata stajanja ispred Muzeja Mima-

ra kroz Bibliobus su prošla 202 posjetitelja. Bibliobus-

na služba predstavila je tako način rada pokretne knjiž-

nice, a u svrhu promicanja knjige i kulture čitanja te

stekla nove korisnike i ostvarila nova prijateljstva.

Novi uvez

BIBLIOBUSNA SLUŽBA U NOĆI MUZEJA 2018.

Nika Čabrić, nika.cabric@kgz.hr Bibliobusna služba Knjižnica grada Zagreba

42

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je 23. i 24. veljače ove godine prvi put organizirao

Dane otvorenih vrata pod motom Spakiraj se za Filozofski. Bogat program namijenjen pr-

venstveno maturantima imao je cilj, kroz predstavljanja studijskih programa, popularno-

znanstvena predavanja, radionice, demonstracije i druge korisne i zanimljive sadržaje,

predstaviti Fakultet svima zainteresiranima te im pružiti detaljne informacije o upisima i stu-

diranju, ali i o studentskom životu te mogućnostima nakon završetka studija. I fakultetska

knjižnica je, kao neodvojivi dio učenja i istraživačkog rada na Fakultetu, otvorila svoja vrata

budućim studentima predstavljajući se kroz u tu svrhu osmišljene izložbe i vodstva kroz

fond.

S fondom koji obuhvaća preko 600 000 svezaka, Knjižnica Filozofskog fakulteta je najveća

fakultetska knjižnica te je među najvećim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Premda je i

inače otvorena za javnost, odnosno svakom je dozvoljeno raditi u čitaonicama i služiti se

građom unutar knjižnice, prigodnim se programom željelo maturantima predstaviti buduće

mjesto rada i odgovoriti na njihova pitanja. Oba dana organizirana su vodstva kroz knjižnicu

u unaprijed određeno vrijeme ili pak po najavi pojedinih grupa učenika, kako bi bila usugla-

šena s predstavljanjima pojedinih Odsjeka i uopće s cjelokupnim programom otvorenih vra-

ta Fakulteta.

Knjižnica u novoj zgradi, otvorenoj prije nešto više od devet godina, obuhvaća pet katova s

čitaonicama te prostor zatvorenog spremišta. Čitaonice su opremljene sa 750 mjesta za uče-

nje i rad, 150 računala, a wifi je dostupan u cijelom prostoru knjižnice. Osim toga, u zgradi

se nalaze i tri multimedijalne dvorane. Na

samom ulazu u zgradu te na zidovima stubiš-

ta bili su obješeni natpisi u obliku malih obla-

ka, tzv. pametni oblačići koji su sadržavali

zanimljive informacije o knjižnici, kao što su

na primjer duljina polica u zatvorenom spre-

mištu i slične zanimljivosti, a koje su posjeti-

oci mogli otkrivati u samostalnoj šetnji kroz

zgradu.

Novi uvez

“SPAKIRAJ SE ZA FILOZOFSKI” I ZAVIRI

U FAKULTETSKU KNJIŽNICU

Elvira Gotal Stela Kos

Višnja Novosel Željka Salopek

Katarina Starčević Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, knjiznica@ffzg.hr

43

Uz predstavljanje Knjižnice kroz zanimljive podatke, najveću su pažnju plijenile izložbe

organizirane tim povodom, izložba publikacija studijske grupe Francuski jezik i književnost,

izložba Od tiska do diska te izložba Spavači.

Uz događanja koja je svaki odsjek kreirao za dane otvorenih vrata, Odsjek za romanistiku,

odnosno studijska grupa Francuski jezik i književnost predstavila se i izložbom radova svo-

jih djelatnika u predvorju knjižnice. Izložbu su činili njihovi recentniji radovi koji su dio

knjižničnog fonda.

Izložba pod nazivom Od tiska do diska osmišljena je kako bi se dao pregled raznolikosti

građe koju Knjižnica posjeduje i istovremeno stekao uvid o vremenskom periodu koji ta

građa predstavlja. Izložba je započela na 3. katu knjižnice i svojim simboličnim početkom

naziva Od tiska upućuje na najstariju građu koju Knjižnica Filozofskog fakulteta posjeduje.

Knjige su smještene u Zbirku stare i rijetke građe (RARA) koja je odvojena od ostatka građe

u otvorenom pristupu, a uvjeti čuvanja su prilagođeni osjetljivijim knjigama. Zbirka je otvo-

rena i može joj se pristupiti, informacije o građi su dostupne, ali korištenje građe je ogra-

ničeno samim stanjem pojedinog primjerka. U ovom tipu visokoškolske knjižnice stare knji-

ge nisu prioritetna već posebna i iznimna građa. Knjižnica za sada nema tendencije ni uvjeta

za daljnje skupljanje takve vrste građe, no samo njeno posjedovanje govori o važnosti i du-

goročnosti djelovanja pojedinih odsjeka i njihovoj kulturnoj i znanstvenoj ulozi.

Za izložbu je odabrano 12 naslova. Pokušalo se izložiti reprezentativnu i sadržajno raznoli-

ku građu iz različitih zbirki. Polovica izložbenih primjeraka svjedoči o stranoj, a polovica o

hrvatskoj tiskarskoj produkciji. Koncept se sastojao u tome da se RARA iskoristi kao izlož-

beni prostor i da se u čitaonici izlože otvorene knjige iznad kojih visi plakat s osnovnim in-

formacijama kako se knjige ne bi listale.

Najstarija izložena knjiga bila je Konkordancije Sta-

rog i Novog zavjeta iz 1567. g. Najvrjednija knjiga

je iz Zbirke filozofije, Sabrana Platonova djela na

grčkom i latinskom jeziku iz 1602. godine s komen-

tarima Marsilia Ficina. Taj je novoplatonist prijevo-

dima grčkih filozofa na latinski pridonio poznavanju

grčke filozofije u Italiji i razvoju nove filozofije. U

izboru stranih izložaka ističe se Atlas minor iz 1634.

godine autora Gerharda Mercatora, osnivača znan-

stvene kartografije po kojemu je Mercatorova karto-

grafska projekcija dobila ime. U izboru hrvatskih

djela dovoljno je spomenuti imena poput Jakova

Mikalje, Ivana Belostenca, Joakima Stullija te njiho-

Novi uvez

44

vih leksikografskih doprinosa, a uz njih je bio izložen i klasik hrvatske književnosti, povije-

sno-romantični ep Osman autora Ivana Gundulića iz 1826. godine.

Izložba se nastavila na 4. katu knjižnice na kojem je smještena audiovizualna građa. Uz AV

zbirku nalazi se i mala AV dvorana koja omogućuje reproduciranje dijela građe za najviše

10 osoba. Kako bi se budući korisnici upoznali s onim što AV zbirka čuva, izloženi su pla-

kati i DVD-ovi jednog dijela filmova iz fonda pod nazivom AV zbirka Knjižnice FF-a pri-

kazuje. Posjetiteljima se željela prikazati još uvijek postojeća važnost filmova u DVD for-

matu, predstavljajući filmove raznih kinematografija – od indijske (Kaagaz ke Phool), ja-

panske (Sen to Chihiro no kamikakushi) i grčke (Rizoto), preko španjolske (Hable con ella),

njemačke (Der Himmel über Berlin) i talijanske (La vita è bella), do brazilske (Cidade de

deus) i američke (Blade Runner the final cut), kao i mnogih drugih koje danas rijetko gdje

imaju mogućnost pogledati ili nabaviti.

Uz DVD kao najpopularniji medij koji čuva, bili su izloženi i ostali mediji AV zbirke, i da-

lje novi u smislu cjelokupne izložbe Od tiska do diska, ali već pomalo zastarjeli u smislu

same kategorije novih medija te samim time zanimljivi mladim budućim korisnicima, s ob-

zirom na to da su dio tih medija neki od njih prvi put vidjeli. Među njima su se našli još uvi-

jek aktualni CD-ovi, „nanovo rođene“ gramofonske ploče, videokasete, audiokasete te dija-

pozitivi.

Knjižnica se željela približiti svojim budućim korisnicima i na neformalniji način. Stoga je

organizirana izložba Spavači koja je pokazala kako je knjižnica postala i mjesto u kojem se

nakon čitanja i učenja korisnici povremeno znaju i odmoriti. Osim izložbe, pozitivne reakci-

je dobila su i dva “foto-kutka” (nazvani i sebić-kutak ili selfie-point), dva punkta u zgradi na

kojima su se posjetitelji uz pomoć rekvizita mogli prerušiti u knjižničare i tako fotografirati.

Novi uvez

45

U takvom neformalnom tonu bit će i završetak ovog teksta, a donosi iskustvo kolegice Kos

u organiziranju izložbe Spavači.

“U gotovo deset godina rada u novoj Knjižnici FF

-a skupio se povelik broj trenutaka za pamćenje.

Budući da jako volim svoj posao, čak više od knji-

žničarske struke volim činjenicu da radim baš u

ovoj Knjižnici i na ovom vrlo posebnom Fakulte-

tu, s mladim ljudima, pokušavam zadržati i ovje-

kovječiti te svakodnevne trenutke kamerom na

mobitelu. Pa redovno hoardam… Kad je bivša

demonstratorica u Knjižnici, Inja Cahun, počela

raditi kod nas kao predmetna knjižničarka, sjetila

se jednog od mojih foto projekata, fotografiranja

naših pospanaca i „Trnoružica“ (jednom je i sama

postala žrtvom) te me nagovorila da uobličimo dio fotografija u izložbu koju ćemo postaviti

prigodom Dana otvorenih vrata. S riječi na djela, Inja je na internetu odradila izvrsnu i nada-

hnutu domaću zadaću i došla spremna, puna dodatnih sadržaja, ilustracija i motivacijskih

poruka… Ja sam za to vrijeme prekopala svoju „zbirketinu“ i izlučila fotke koje su zanimlji-

vije, a i bolje kvalitete (ponavljam, skoro 10 godina, smartphone 2009. nije imao baš ovakvu

kameru pa neke fotografije, unatoč neodoljivom sadržaju, imaju kvalitetu slike kao da su

snimljene krumpirom). Sjele smo par dana pred ekran i dobro se zabavile još jednom,

„pimplajući“ po alatima za uređivanje slika i strogo pazeći da sakrijemo identitete i lica na-

ših „modela“. Očito smo se u radnom procesu dobro zabavljale i ispale dobar tandem, ljudi

su osjetili potrebu da se priključe i uvećaju radost i smijeh… Posebne zahvale dugujemo

kolegicama Lani Zrnić i Ivani Baliji, one su se zaigrale s nama i prosljeđivale vlastite foto-

grafije pospanaca, koje su se pokazale i više nego iskoristive za konačni izbor fotografija,

cure, puno hvala! Koncept je složen, izložba postavljena i skinuta, izuzetno nam je drago da

su pljuštali pozitivni komentari i lajkovi sa svih strana i da se za našu izložbicu čulo i na gla-

silima izvan službenih, fakultetskih. Sklona sam povjerovati da su ljudi prepoznali pozitivan

stav i zabavu koja se provlačila kroz cijeli proces pa nitko od naših korisnika i „žrtava“ nije

imao pritužaba što se našao na panou (naravno, svi osim onih koji su dopustili objavljivanje

bili su „maskirani“), dapače im je bilo drago te su napomenuli da su mogli pridonijeti i svo-

jim fotografijama. No to je već neka druga priča i možda za neku drugu prigodu…”

Novi uvez

46

Dječji odjel Gradske knjižnice Samobor provodi različite programe kojima se želi približiti

djeci različitog uzrasta i interesa. Osluškujemo potrebe naših korisnika pa u skladu s time

ostvarujemo i odličnu suradnju s dječjim vrtićima, školama i domovima za nezbrinutu djecu.

Za djecu vrtićke dobi organiziramo upoznavanje knjižnice na zanimljiv i inovativan način

pomoću slikovnice Cmoljac zna, maskote Cmoljac te istoimene podne igre. Pokretač ovog

projekta ujedno je i autorica slikovnice, kolegica Željka Vrbančić. Djeci su ovi bibliotečni

posjeti vrlo zanimljivi jer kroz lik Cmoljca upoznaju knjižnicu i aktivnosti u njoj na duhovit

način. No slikovnica je također i edukativna jer sadrži i poruke pod naslovom Cmoljac zna

koje sugeriraju kako se pravilno ponašati u knjižnici.

Za učenike viših i nižih razreda organiziramo satove lektira. Tako obradom lektire u knjižni-

ci učenicima nudimo pročitani sadržaj na nov način, a metode rada u obradi potiču njihovu

maštovitost, timski rad i suradničko ponašanje te na taj način razvijaju i čitalačke navike. U

svakoj obradi lektire nudimo nešto novo pa tako djeca glume likove iz pročitanih djela i me-

đusobnom interakcijom shvaćaju lektirni naslov na drugačiji način.

Osim glume na satovima lektire, na Dječjem

odjelu djeluje i dramska grupa GKS Skečeri.

Čini je 14 polaznika osnovnoškolske dobi iz

čak pet različitih škola. Voditeljica je Bla-

ženka Mavrić Vadlja. Rado odlaze na gosto-

vanje u knjižnicu Silvija Strahimira Kranjče-

vića u kojoj su na manifestaciji Priprema,

pozor… kazalište nastupili s predstavom

Šuma Striborova.

Kako bismo ukazali i na važnost dramske pedagogije, ove smo godine održali 2. dane dram-

skog odgoja. Naime, kroz dramski odgoj djeca usvajaju pravo bogatstvo odgojnih vrijednos-

ti pa se tako uče toleranciji, poštivanju različitosti, javnom nastupu, suradničkom ponašanju.

Gosti su nam bili dramska pedagoginja Maja Sviben, učenici osnovnih škola samoborskog

područja, Bjelovarsko kazalište. Publika je uživala u mnoštvu različitih predstava, ali i u po-

vezanosti malih glumaca i veselju nakon svakog nastupa.

U suradnji s logopedom Marinom Brajević Kus obilježili smo Europski dan logopedije. Bu-

dući da je problem čitanja sve rašireniji među djecom, tema radionice bila je izrada slikopri-

Novi uvez

INFORMIRANOST, DINAMIČNOST I KREATIVNOST NA DJEČJEM

ODJELU GRADSKE KNJIŽNICE SAMOBOR

Blaženka Mavrić Vadlja, bmvadlja@samobor.hr Gradska knjižnica Samobor

47

ča. Učenici su razgovarali o problemima u čitanju s kojima se oni susreću te o poteškoćama

pri čitanju lektirnih naslova. Nakon toga su slušali priču Božidara Prosenjaka Domaća zada-

ća koja im je ujedno bila i predložak za izradu slikopriča. Podijeljeni u grupe, dobili su ma-

terijale te su slagali dijelove rečenica i sličice te po želji crtali vlastite crteže. Nakon toga su

kreativnost i maštovitost pokazali i u izradi vlastitih slikopriča. Radionica je bila izuzetno

korisna jer su učenici razvijali čitalačke vještine, provjeravali su razumijevanje pročitanog,

razvijali suradničke aktivnosti te uvježbali verbalno izražavanje. Dječji odjel GKS i dalje će

aktivno sudjelovati u nacionalnoj kampanji I ja želim čitati!, a u planu je provođenje istraži-

vanja o raširenosti disleksije kod osnovnoškolaca kako bi im pomoću građe lagane za čita-

nje pomogli prevladati teškoće u čitanju, pisanju i razumijevanju teksta.

Za one kojima čitanje ipak ne predstavlja problem, imamo i čitateljski klub Književna posa-

da. Na svakom susretu vode se rasprave o različitim naslovima, a svako pročitano djelo su-

dionici povezuju s vlastitim iskustvima.

Kako bismo bili u koraku s modernim tehnologijama, organiziramo i radionice micro:bitova

koje vodi kolegica Silvija Turk, a osim navedenih radionica na našem se odjelu mogu posu-

diti i micro:bit kompleti za kućnu upotrebu.

Također smo organizirali i edukativna predavanja o nasilju za učenike nižih razreda. Na po-

četku predavanja prikazali smo im knjigu Zrinke Ostović Zatvori knjigu nasilja koja govori

o dječaku nasilniku i njegovim žrtvama. Uslijedila je rasprava o knjizi te o načinima nena-

silnog rješavanja sukoba i ponašanju prema nasilnicima. Učenici su bili vrlo aktivni u ras-

pravi te su pokazali izrazitu empatiju za djecu koja su izložena nasilju. Neki su i sami pre-

poznali svoje negativno ponašanje. Kako bi naučeno zorno i prikazali, imali su zadatak od-

glumiti uloge zlostavljača, zlostavljanih te učitelja kojima se obraćaju za pomoć. Na kraju se

djeci predstavila i socijalna pedagoginja Monika Mazić iz Odgojnog zavoda Turopolje te je

primjerima s kojima se suočava u svakodnevnom radu izazvala veliko zanimanje i mnoštvo

pitanja. Budući da je tema vršnjačkog nasilja uvijek aktualna, i dalje ćemo održavati slična

predavanja i radionice.

Sredinom ožujka, povodom obilježavanja Svjetskog dana voda i Svjetskog meteorološkog

dana, organiziramo Tjedan Volim prirodu. Riječ je o edukativnim predavanjima koja kod

djece potiču svijest o očuvanju prirode, ali potiču ih i na što češći boravak u prirodi te na

uživanje u svemu lijepome što im priroda nudi. Ove su godine mnogobrojni gosti djeci prib-

ližili teme vezane za život ptica i vretenaca, obuhvatili teme o reciklaži i vremenskim nepri-

likama te o malim planinarima.

Ovogodišnja Noć knjige protekla je u suradnji s Udrugom Plavi bor. Djeca su izrađivala

knjige budućnosti pa su se na našim policama mogle pronaći: staklene knjige, knjige iz kuti-

je, pismoknjige, ogrlica knjige i slično.

Novi uvez

48

Osim u izradi knjiga, naši mlađi korisnici uživaju i rado sudjeluju u kreativnim radionicama

kolegice Anđele Telišman s temama iz pomalo zaboravljenog domaćinstva. Također su u-

ključeni u šahovsku grupu Vlatka Bublića i brbljaonicu na francuskom koju vodi prof. Mir-

jana Komočar Ljubić.

Budući da su i roditelji zainteresirani za edukativna predavanja, za njih smo u suradnji s psi-

hologom Igorom Kuharom organizirali ciklus edukativnih predavanja Svjesno roditeljstvo

na kojima su imali priliku saznati mnoge činjenice o odgoju djece.

Osim predavanja i radionica, odličnu suradnju ostvarujemo s ustanovama organizirajući

izložbe njihovih radova pa se tako u našim izlozima mogu naći brojne ilustracije, radovi po-

laznika keramičarske radionice, edukativni plakati ili pak dječji radovi, poput onih koje su

izrađivali mališani iz dječjih vrtića i na taj način obilježili europsku godinu baštine.

Kako bi korisnici Dječjeg odjela bili što informiraniji, u suradnji s našim Odjelom za odras-

le radimo priloge za radijsku emisiju Knjigomat koja se emitira jednom mjesečno na Radio

Samoboru te surađujemo u istoimenim knjižničnim novinama.

Informiranost, dinamičnost i kreativnost naši su pokretači te se rado uključujemo u sve nove

projekte, predavanja i radionice.

Novi uvez

49

Četvrti put zaredom, od 17. do 19. svibnja 2018. godine, na Zagrebačkome velesajmu odr-

žan je sajam pod nazivom Pravo doba – sajam za zrele generacije, posvećen poboljšanju

kvalitete života u zreloj dobi. Sajam organizira Zagrebački velesajam u suorganizaciji s Gra-

dom Zagrebom – Gradskim uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom te Zakladom

Zajednički put, u cilju okupljanja profesionalaca koji svojim uslugama, proizvodima i pro-

gramima mogu pridonijeti povećanju kvalitete života pripadnika treće životne dobi, sve

brojnije skupine stanovništva.

Pravo doba obrađuje tematske cjeline kao što su očuva-

nje ili poboljšanje zdravlja, kreativno provođenje slo-

bodnog vremena, osiguranje njege u poznim godinama,

financijska sigurnost te integracija starijih osoba u dru-

štvo i ostvarenje međugeneracijske komunikacije. Sa-

jam je zamišljen kao mjesto razmjene iskustava stru-

čnjaka, ponude opreme i usluga za ustanove i kućans-

tva, domova za starije, lječilišta i toplica, poliklinika,

turističkih agencija, financijskih te svih drugih proizvoda i usluga koji pridonose sveukup-

nom blagostanju starijih građana.

Osim ponude u izložbenim prostorima, za posjetitelje je osmišljen i bogat popratni stručni

program koji se sastojao od izlaganja, predavanja o zdravlju, radionica i panel-rasprava koji-

ma su obuhvaćene brojne teme značajne za zreliju životnu dob. Tako je, između ostaloga,

održana 209. Gerontološka tribina Rano prepoznavanje nasilja u institucionalnoj i izvanins-

titucionalnoj skrbi za starije, okrugli stol Kako se zaposliti u 50-ima? – aktivna politika za-

pošljavanja i pokretanje nove karijere te panel-diskusija na temu Život u mirovini – potraga

za novim identitetom.

Atrakcije za posjetitelje u izložbenim prostorima izlagača sastojale su se od besplatnih siste-

matskih pregleda, kozmetičkih tretmana, savjetovanja i nagradnih igara. Na trgu kreativnih

vještina održane su kreativne likovne radionice, a organiziran je i kviz znanja Znam, ali se

ne mogu sjetiti te bogat zabavni i rekreativni program.

Knjižnice grada Zagreba ove su godine na sajmu sudjelovale četvrti put, prvi put kao jedan

od suradnika Sajma. Izložbeni prostor Knjižnica služio je kao čitaonica s razmjenom knjiga

Knjigu donesi – knjigu odnesi, ali i kao mjesto za predstavljanje programa namijenjenih ko-

Novi uvez

PROJEKT 65 PLUS KNJIŽNICA GRADA ZAGREBA NA SAJMU PRAVO

DOBA: SAJAM ZA ZRELE GENERACIJE

Snježana Ercegovac, snjezana.ercegovac@kgz.hr Knjižnice grada Zagreba

50

risnicima treće životne dobi koji se u Knjižnicama grada Zagreba provode u sklopu projekta

65 plus. O tom su projektu u stručnom dijelu sajamskog programa izlaganje održale Sandra

Berak iz Knjižnice Podsused i Snježana Ercegovac iz Knjižnice Savica.

U prvom dijelu izlaganja bilo je riječi o ustroju i misiji Knjižnica grada Zagreba, jedne od

najvećih ustanova u kulturi u Gradu Zagrebu, kao i o uslugama i programima koje nudi ta

suvremeno organizirana mreža narodnih knjižnica, najveća ustanova među narodnim knjiž-

nicama u Republici Hrvatskoj.

Drugi dio izlaganja bio je posvećen projektu 65 plus namijenjenom boljoj društvenoj inte-

graciji i aktivnijem uključivanju osoba treće životne dobi u kulturni i društveni život zajed-

nice. U projektu 65 plus starije osobe nisu samo korisnici nego i stvaratelji programa, oni su

učenici koji usvajaju nova znanja i učitelji koji dijele znanje i iskustvo. Projekt je sufinanci-

ran sredstvima Grada Zagreba i provodi se u 24 knjižnice u mreži. Čini ga sedam programa:

Knjigom do vrata, Slikosat, Sat informacijske pismenosti, Susreti generacija, Učionica bez

granica, Izložba 65 plus i Vježbaonica. Ove je godine u izlaganju naglasak stavljen na pred-

stavljanje Slikosata – besplatnih likovnih radionica za osobe zrelije dobi s ciljem poticanja

kreativnog izražavanja. Dio radova nastao na tim radionicama mogao se razgledati u izlož-

benom prostoru Knjižnica grada Zagreba.

Likovna radionica koja je poslužila kao ishodište tog programa pokrenuta je u Knjižnici

Savica davne 1995. godine, kada je na poticaj korisnika održana prva radionica oslikavanja

svile. Radionice su se nakon toga održavale povremeno, sve dok se nije okupila stalna grupa

korisnika koji su se željeli redovito sastajati i zajedno likovno stvarati. Stoga je taj program

početkom 2004. godine dobio svoj naziv – Slikosat, i počeo se održavati u redovitom tjed-

nom terminu. Danas radionicu osmišljavaju i vode sami polaznici, a aktivnost se temelji na

stvaranju u različitim likovnim i kreativnim tehnikama. Za pojedine tehnike organiziraju se

jednokratni tečajevi pod stručnim vodstvom, a dvaput godišnje, često uz prigodni program,

organiziraju se izložbe radova polaznika radionice.

Ugodno ozračje druženja i stvaranja vlada i na radionicama koje se održavaju u još sedam

knjižnica mreže, u stalnom ili povremenom terminu. Tako se u Dječjoj knjižnici M-2 likov-

ne kreativne radionice organiziraju povremeno, pod vodstvom akademske slikarice Vlaste

Pastuović. Originalnost radionice je to što sudionici ne vide predložak, tj. umjetničko djelo

prema kojem stvaraju, nego slikaju na temelju opisa voditeljice radionice. U Knjižnici Au-

gusta Cesarca u Šubićevoj često se organiziraju tematske kreativne likovne radionice, kao i

mnoštvo drugih programa namijenjenih starijim korisnicima. U Knjižnici Dubec Slikosat je

stalna aktivnost, a ove je godine održano nekoliko radionica primjene tehnike decoupagea te

tri radionice crtanja fraktalnih crteža. Likovnim se radionicama u Knjižnici Sloboština obi-

lježavaju prigodni datumi, pri čemu se ukrašavaju pisanice, izrađuju čestitke, maske i slično.

Novi uvez

51

U Knjižnici Kajfešov brijeg raznovrsne likovne radionice održavaju se u suradnji s Domom

za starije osobe Sveti Josip, a neke od radionica vodi i Vera Kovač, članica Hrvatske udruge

kreativnih amatera. U Knjižnici Špansko-sjever održavaju se izložbe slika korisnika Zaklade

Zajednički put i Gerontološkog centra Trešnjevka. Povremene likovne radionice, posvećene

obilježavanju tradicionalnih hrvatskih blagdana i Dana grada Zagreba, vodi akvarelistica

Ingeborg Crnogaj.

Prve likovne radionice u Knjižnici Podsused bile su posvećene izradi podsusedskog suveni-

ra – cvjetne košarice. Tijekom osam godina održavanja Slikosata stvoreni su brojni ukrasni i

uporabni predmeti, svladane različite vještine, a polaznice su se upoznale i s tradicijskim

načinima ukrašavanja pisanica, izrade čestitaka od slame i izrade kinča (cvjetnih ukrasa od

krep-papira). Osim likovnom stvaranju, posebna pozornost na radionici pridaje se i njegova-

nju društvenog te kulturnog aspekta druženja pa se tako obilježavaju prigodni datumi kao

što je Dan žena, organiziraju božićni domjenci i otvorenja izložaba polaznica radionice, a

organiziran je bio i zajednički odlazak na izložbu u Etnografski muzej u Zagrebu i sudjelo-

vanje na radionici, kao i posjet HAZU Gliptoteci.

Projekt 65 plus Knjižnica grada Zagreba od početka održavanja sajma prepoznat je kao va-

žan dio ponude kulturnih usluga za osobe treće životne dobi te je stoga i ove godine nastav-

ljena tradicija predstavljanja njegovih programa u stručnom dijelu sajamskog programa, a

zahvaljujući tome što su se do sada pokazale kao kvalitetan i pouzdan partner, Knjižnice

grada Zagreba ove su godine postale i jednim od suradnika sajma. Nadamo se da će buduća

suradnja donijeti još više zadovoljstva i dobrobiti svim posjetiteljima sajma i korisnicima

naših usluga.

Novi uvez

52

U Knjižnici Medveščak je 23. ožujka 2018. godine održan 13. stručni skup za knjižničare

koji rade s djecom i mladima. Prvo okupljanje spomenutih stručnjaka u Knjižnici Med-

veščak zbilo se 2006. godine, potaknuto 30. obljetnicom postojanja igraonice i igroteke. Za-

tim je 2007. godine sazvan stručni skup koji se tematski nastavljao na prošlogodišnji, pod

nazivom Roditelji s bebama i malom djecom – dobro došli u knjižnicu!. Primijećeno je da

postoji znatan interes za ovakvim stručnim okupljanjima knjižničara koji u svom radu osmi-

šljavaju različite programe za rad s djecom i mladima.

Iz navedenih razloga, krajem svakog o-

žujka se u Knjižnici Medveščak održava

stručni skup u organizaciji Knjižnica

Grada Zagreba – Knjižnice Medveščak i

Hrvatskog knjižničarskog društva – Ko-

misije za knjižnične usluge za djecu i

mladež, koji okuplja knjižničare iz cijele

Hrvatske. Ovogodišnjem stručnom okup-

ljanju pridružili su se i knjižničari iz Sr-

bije pa je skup dobio i međunarodni karakter. U proteklim godinama obrađene su najrazliči-

tije teme, primjerice: Tko čita, ne skita!: programi za poticanje čitanja djece osnovnoškolske

dobi (2008.), Tinejdžer u knjižnici. Upomoć! (2009.), Zajedno na dobrobit naših korisnika:

suradnja dječjih i školskih knjižnica (2010.), Djeca na internetu u knjižnici (2011.), Surad-

nja dječjih knjižničara i roditelja (2012.), Dječja knjižnica dostupna svima (2013.), Zgrade,

prostori i oprema dječjih knjižnica i knjižnica za mlade (2014.), Dječje knjižnice – iskorak u

virtualno (2015.), Dječje knjižnice i civilno društvo (2016.), Informacijska pismenost u

dječjim knjižnicama (2017.).

Ovogodišnje stručno okupljanje pod nazivom Suradnja dječjih knjižnica i festivala knjiga u

prostoru Knjižnice Medveščak u Zagrebu okupilo je 125 stručnih ljudi kojima je područje

interesa promocija knjiga i poticanje djece i mladih na čitanje. Skup se bavio teorijskim i

praktičnim gledištima poticanja čitanja i promoviranja knjige i čitanja među djecom i mladi-

ma, kroz suradnju i partnerstvo s autorima i ilustratorima knjiga. Spomenuti oblici suradnje

se naročito ostvaruju tijekom manifestacija kao što su festivali knjiga. Knjižničari suradnju s

festivalima knjiga prepoznaju kao značajnu mogućnost putem koje se knjiga može povezati

Novi uvez

DUGOGODIŠNJA PRAKSA STRUČNIH OKUPLJANJA U KNJIŽNICI

MEDVEŠČAK NASTAVLJENA JE I U 2018. GODINI

Keti Krpan, keti.krpan@kgz.hr

Knjižnice Grada Zagreba

53

s mladim čitateljima. Kao i svake godine, program Skupa je bio sastavljen od uvodnih izla-

ganja i razmjene primjera dobre prakse. Na prvom uvodnom izlaganju govorila je dr. sc. A-

nita Peti- Stanić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Profesorica je godinama u-

ređivala biblioteku za djecu i mlade Electa u izdavačkoj kući Algoritam te je promotorica

čitanja među mladima. U svom izlaganju je govorila o potrebi različitih oblika poticanja i

motiviranja djece i mladih na čitanje, naglasivši kako je to posebno važno u radu s tinejdže-

rima. Drugo uvodno izlaganje je održala Ana Kožul. U izlaganju je naglašeno kako se pu-

tem književnih matineja mladi potiču na praćenje suvremene književnosti i čitanje.

Festivale dječje knjige u Srbiji predstavile su Milica Matijević, viša knjižničarka iz Bibliote-

ke „Dimitrije Tucović” iz Lazarevca te Jasminka Petrović, spisateljica za djecu u Srbiji. Da-

nijela Petrić iz Knjižnice i čitaonice „Fran Galović” iz Koprivnice, Vjeruška Štivić iz Naro-

dne knjižnice „Petar Preradović” iz Bjelovara i književnica Sanja Lovrenčić (Naklada Mala

zvona) predstavile su manifestaciju Uberi priču!, autorski projekt književnice Sanje Lovren-

čić. „Berba slikovnica“ je održana više puta u Zagrebu (park Ribnjak), Bjelovaru, Koprivni-

ci i Krapinskim Toplicama. Festival slikovnice Ovca u kutiji predstavile su književnica Ana

Đokić (Knjiga u centru) i Marina Marušić iz Gradske knjižnice Pazin. Cilj festivala Ovca u

kutiji je, osim stvaranja publike i predstavljanja umjetnika, stvaranje svjetskog središta sli-

kovnice. Bernardica Ivanković iz Gradske knjižnice Subotica je na Skupu predstavila Dane

Balinta Vujkova. Riječ je o najvećoj književnoj manifestaciji Hrvata u Vojvodini s osmiš-

ljenim programom za djecu pod nazivom Narodna književnost u školi s posebnim nagla-

skom na očuvanje narodnog govora. Nadija Crkvenac iz Gradske knjižnice i čitaonice Pula

svojim je izlaganjem predstavila program Nulti dan Festivala dječje knjige Monte Librić,

namijenjenog knjižničarima narodnih i školskih knjižnica koji rade s djecom i mladima.

Branka Bacinger i Zvjezdana Babić iz Knjižnice Medveščak predstavile su Medveščak čita!,

organiziran u suradnji s Hrvatskim društvom književnika za djecu i mlade te u suradnji s

književnicima za djecu koji sudjeluju u projektu Slova u gostima. U izlaganju je naglašena

potreba za dobrom organizacijom koja podrazumijeva koordinaciju književnika, knjižničara,

učitelja, vremena i prostora u okvirima financijskih mogućnosti. Martina Domaćinović i Da-

nijela Petaros Globan iz mreže Knjižnica Vladimira Nazora predstavile su Festival knjige i

Novi uvez

54

književnosti PAZI, KNJIGA! i Festival priče Afrička bajka. Festivali doprinose jačanju čita-

teljske kulture djece i mladeži razvijajući aktivne čitatelje kojima se jača osjećaj za multi-

kulturalnost i kritičko mišljenje, što je posebno naglašeno u navedenom izlaganju. Mirjana

Kotromanović i Silvija Perić iz Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica svojim su izlaga-

njem predstavile Viroliber, virovitički sajam knjiga koji se organizira ispred knjižnice u

sklopu Dana grada Virovitice. Verena Tibljaš iz Gradske knjižnice Rijeka izlaganjem je

predstavila kako je iz Riječkog sajma knjiga i festivala časopisa pod nazivom KIČMA, u

sklopu kojega je Gradska knjižnica Rijeka stvorila i provodila dječji program, izrastao 2012.

godine Tjedan dobre dječje knjige. Iva Klak Mršić, Davorka Semenić- Premec i Arijana

Herceg Mićanović iz mreže Knjižnica Grada Zagreba izlaganjem su prikazale prisutnost

knjižničara na Interliberu putem obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige i predstavljanjem

knjižnica i knjižničnih programa iz cijele Hrvatske. Istaknuto je kako se navedenim oblici-

ma rada knjižničare predstavlja kao aktivne promicatelje knjiga i čitanja. Daniela Skoković

iz Narodne biblioteke Požega iz Srbije prikazala je svojim izlaganjem kako Narodna biblio-

teka Požega organizira Festival slikovnica Čigra, s ciljem populariziranja slikovnice vrhun-

skih umjetničkih ilustracija i s pomno odabranim, tabu temama. Što ako knjigu iz knjižnice

pojede pas? je naziv knjige koju su predstavili Krunoslav Mijatov i Renata Benić iz Gradske

knjižnice Beli Manastir na kraju ovogodišnjeg Skupa u Knjižnici Medveščak, koji je bio sa-

držajno iznimno bogat i inspirativan.

Uvodna izlaganja se nalaze na adresi: https://www.youtube.com/watch?

v=U6SK2DNQnb0&list=PLncORpjO3NsywHtiVGWUmsoD348ljlj-g

Prezentacije sa Skupa nalaze se na stranici: http://www.hkdrustvo.hr/hr/strucna_tijela/17/

publikacija/443/

Novi uvez

55

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otvorena je 23. travnja 2018. godine sedma

Noć knjige. Hrvatsko knjižničarsko društvo je u okviru Nacionalne kampanje za osobe s teš-

koćama čitanja i disleksijom I ja želim čitati! u Noći knjige 2018. organiziralo izložbu Ugo-

vor iz Marakeša: zašto je važan?!. Suorganizatori su bili Nacionalna i sveučilišna knjižnica

u Zagrebu i Hrvatska knjižnica za slijepe. Na svečanosti Noći knjige i otvorenju izložbe bile

su prisutne prof. dr. sc. Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja te dr. sc. Nina

Obuljen Koržinek, ministrica kulture.

Izložba je organizirana na Svjetski dan autorskih prava, 23. travnja. Izložbom se željelo in-

formirati i senzibilizirati javnost o važnosti primjene Ugovora iz Marakeša u Republici Hr-

vatskoj za osobe koje su slijepe i slabovidne i za one koje imaju teškoće u čitanju standard-

nog (crnog) tiska. Autorica izložbe bila je Željka Miščin. Suradnice na izložbi bile su prof.

dr. sc. Aleksandra Horvat, Jelena Lešaja, Dunja Marija Gabriel, Amelia Kovačević, Dolores

Vrbanić i Branka Dejanović.

Izložba se sastojala od naslovnog panoa, deset informativnih panoa i šest vitrina. Na panoi-

ma su bile obrađene teme koje su vezane za Ugovor iz Marakeša svojim značenjem i proble-

matikom. Ugovor iz Marakeša, Uredba, potom Direktiva predstavljale su uvodni dio izlož-

be. U nastavku su predstavljeni najvažniji dijelovi izdanja smjernica koje je objavilo Hrvat-

sko knjižničarsko društvo: Knjižnice za slijepe u informacijsko doba: smjernice za razvoj

službi i usluga, Smjernice za knjižnične službe i usluge za osobe s disleksijom i Smjernice

za građu laganu za čitanje. Potom je predstavljena uloga i značenje Hrvatske knjižnice za

slijepe, zatim Nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom I ja želim

čitati!. Jedna od tema bila je i Nacionalna strategija za poticanje čitanja 2017. - 2022., a

jedanaesti pano predstavio je temu Smjernica za izjednačavanje mogućnosti studiranja oso-

ba s disleksijom.

Nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom I ja želim čitati! u svojim je

ciljevima posebno istaknula rad na izmjeni Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima

(NN 167/03, čl. 86), koji bi omogućio osobama koje imaju teškoće čitanja i disleksiju lakši

pristup prilagođenim knjigama.

Ugovor iz Marakeša (donosi ga 2013. godine Svjetska organizacija za intelektualno vlasniš-

Novi uvez

IZLOŽBA “UGOVOR IZ MARAKEŠA, ZAŠTO JE VAŽAN?!”

U NACIONALNOJ I SVEUČILIŠNOJ KNJIŽNICI U ZAGREBU

Željka Miščin, zeljka.miscin@kgz.hr Knjižnice grada Zagreba

56

tvo – WIPO) će omogućiti osobama koje su slijepe, imaju oštećenje vida ili imaju teškoće

čitanja i disleksiju – umnožavanje, distribuciju i posudbu djela zaštićenih autorskim pravima

u prilagođenom formatu. Europska unija ovaj je ugovor potpisala u travnju 2014. godine.

Ugovor iz Marakeša veliku pažnju pridaje knjižnicama kao ovlaštenim subjektima.

Knjižnice su zainteresirane registrirati se kao „ovlašteni subjekti" koji mogu izrađivati, ras-

pačavati ili davati na korištenje građu u posebnim formatima prikladnim za osobe s teško-

ćama čitanja. Knjižnice su neprofitne ustanove koje rade isključivo u interesu svojih korisni-

ka.

Na ovoj izložbi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavile su se ustanove i

udruge sa svojim izlošcima. To su ustanove koje se bave izradom naslova u pristupačnim

formatima. Hrvatska knjižnica za slijepe prikazala je izdanja knjiga tiskana na brajici, u-

većanom tisku i zvučne knjige. Zanimljiva i kreativna izdanja udžbenika, nota na brajici te

taktilnih slikovnica, ali i građe lagane za čitanje pokazali su Hrvatski savez slijepih, Zaklada

„Čujem, Vjerujem, Vidim“, Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek, Tiflo globus, Udruga

Zamisli, Osnovna škola Pećine, Knjižnice grada Zagreba, Muzej Grada Zagreba.

Novi uvez

57

„Živjele smo na rubovima bijelih praznina u knjigama. To nam je pružilo više slobode. Ži-

vjele smo u prazninama između priča.“ (Margaret Atwood, Sluškinjina priča).

A praznine u knjigama nerijetko su upravo ono što priču čini potpunijom. Znatiželjnom čita-

telju te bjeline nude mogućnost upisivanja samog sebe, ali i utočište ako se nije uspio prona-

ći među gusto ispisanim slovima.

U Sluškinjinoj priči kanadske spisateljice Margaret Atwood, sudeći po broju obožavatelja i

čitatelja, mnogi su se pronašli. Književno djelo napisano prije više od trideset godina svoju

je zlatnu renesansu doživjelo kad je televizijski servis Hulu odlučio snimiti istoimenu seriju.

Nepotrebno je naglašavati kako je serija već s prvom epizodom izazvala brojne reakcije. Po-

četak prikazivanja serije gotovo se kirurški precizno poklopio s početkom vladavine Donal-

da Trumpa kao predsjednika jedne od najmoćnijih država svijeta.

I 1985. godine, u vrijeme kad je objavljena Atwoodina Sluškinjina priča, ovo je djelo izaz-

valo brojne polemike. Pridavali su mu se brojni epiteti, a neki od najčešćih vezivali su se uz

antikršćanstvo, antiislamizam pa čak i antifeminizam. Ako promatramo Supruge (zakonite

žene Zapovjednika), Marte (poslugu u kućama Zapovjednika) i Tetke (stroge odgajateljice

Sluškinja), opravdanim se čini pripisivanje antifeminističkih stavova ovom romanu. No čita-

jući roman, ali i gledajući seriju, artikuliranijim i snažnijim se čine feministički stavovi, od-

nosno oduzimanje svih onih prava za koje se bore feministice: „feminizam je potaknuo žene

da sebe i svoja tijela više ne promatramo kao vlasništvo muškaraca... da bismo zahtijevale

nadzor nad svojom spolnošću, djelotvornu kontrolu rađanja i reproduktivna prava, kraj silo-

vanju i spolnom uznemirivanju, trebale smo biti solidarne.“ Protiv oduzimanja navedenih

prava, najglasnije su ustale Sluškinje – inkubatori (neželjene) djece proizašle iz silovanja

njihovih Zapovjednika. U Gileadu, ženama su onemogućena gotovo sva prava. Uskraćeno

im je vlastito ime (novo ime dobivaju po Zapovjedniku), pravo na obrazovanje, ne smiju

čitati, međusobno se (prijateljski intimnije) družiti. Zabranjeni su im posao, samim time i

financijska neovisnost, odabir partnera, baš sve ono na što su navikle u dotadašnjem životu.

U Hrvatskoj je knjiga prvi put objavljena 1988. godine u izdanju Globusa, a prevela ju je

Neda Paravić. Čitateljska zagriženost za ovu knjigu nije jenjavala, no zamah je itekako doži-

vjela pojavljivanjem serije, ali i Lumenovim reizdanjem knjige prošle godine. Otad, na poli-

cama Knjižnica grada Zagreba gotovo ju je nemoguće pronaći.

Novi uvez

NOĆ KNJIGE U KNJIŽNICI GAJNICE:

SLUŠKINJINA PRIČA I OSTALE STORIJE O DRUGOTNIMA

Zvjezdana Balić, zvjezdana.balic@kgz.hr

Knjižnice grada Zagreba

58

Manifestacija Noć knjige organizira se kontinuirano od 2012. godine, na Svjetski dan knjige

i autorskih prava, a tema ovogodišnje Noći knjige bila je Budućnost knjige. Iako je dodatna

poruka Noći knjige bila Bez panike!, ipak ne možemo potpuno ignorirati društvenu stvarnost

koja nas okružuje i reći kako smo za polazišnu točku Noći knjige u Knjižnici Gajnice Sluš-

kinjinu priču Margaret Atwood odabrali potpuno bezbrižno i bez ikakvih konotacija. U zad-

nje smo vrijeme svjedoci raznih pokušaja koji na brojne načine pokušavaju zaustaviti odre-

đene inicijative, a sve uz svesrdnu pomoć onih koji na izvrsno promišljen način u ljudima na

površinu izvlače one najniže strasti (vezane najčešće uz nacionalizam i religiju). Zbog toga,

ovaj nam se roman „samonametnuo“ kao odličan prikaz svega onoga što bi se dogodilo kad

bi se ženama uskratila sva prava i kad bi svijetom zavladala samo jedna religija.

Knjižnica Gajnice po prvi je put sudjelovala u programu Noći knjige, a cjelokupno je do-

gađanje bilo sastavljeno od dva predavanja i jednog koncerta. Prvo je predavanje naslovlje-

no Sluškinjina priča: od romana do ekrana, a održala ga je Dunja Plazonja. Plazonja je pro-

fesorica engleskog jezika i književnosti i predaje u jednoj zagrebačkoj gimnaziji, a ujedno je

i doktorandica na Filozofskom fakultetu gdje piše rad o književnom opusu Margaret Atwo-

od. Plazonja se tijekom svojeg predavanja osvrnula na opus ove kanadske spisateljice te nje-

zin položaj u svjetskoj književnosti. Istaknula je kako je Atwood još uvijek poprilično aktiv-

na na društvenim mrežama, pogotovo na Twitteru, i dalje je zagrižena zagovornica ekologi-

je, a osim romana piše i poeziju. Uspoređujući roman i seriju, Plazonja je istaknula kako je

serija dojmljivo napravljena te kako je poprilično sugestivno snimljena. Naime, gotovo je

cijela serija snimljena iz muškog kuta: protagonistica romana, Fredova, iako je glavni lik i

roman je napisan iz njezine perspektive, u seriji postaje ona koja se promatra, a ne ona koja

tumači stvarnost koja je okružuje. Tome pridonosi i tzv. mekano svjetlo čija je karakteristika

snimanje bez sjene, a što u ovom slučaju sugerira plošnost samih Sluškinja. One su još jed-

nom prikazane kao isprazni objekti kojima je jedina

funkcija rađanje.

Drugo predavanje održala je Željka Jelavić, viša kustosi-

ca Etnografskog muzeja i jedna od suosnivačica Centra

za ženske studije. Njezino je predavanje naslovljeno Od

Supruge do Sluškinje: priča o patrijarhatu, feminizmu i

položaju žena danas u Hrvatskoj. Nastavljajući se na

Plazonjino predavanje, Jelavić se osvrnula na začetke

feminizma u svijetu i Hrvatskoj, usmjerila se na položaj

žena danas u Hrvatskoj koji nije nimalo jednostavan i

lagodan, a tome svjedoči i dalje poražavajuća brojka zlo-

Novi uvez

59

stavljanih i ubijenih žena od strane svojih partnera. Jelavić je istaknula kako jačanje konzer-

vativnih strana, ali i slabašna uloga obrazovanja u ovom sektoru društva izravno utječu na

položaj žena u društvu, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Tijekom svojeg predavanja, Jela-

vić se dotaknula i ograničavanja ljudskih prava pod krinkom diskutabilnih moralnih načela.

Program prve Noći knjige u Knjižnici Gajnice završili smo koncertom grupe Elemental. S

obzirom da je Elemental grupa koja se nikad nije libila iskreno progovarati o problemima

koji nas okružuju, njihova je akustična svirka odlično upotpunila snagu svih poruka koje su

naši zadovoljni gosti imali priliku čuti tijekom programa.

„Riječi nakon riječi nakon riječi je moć“ (Margaret Atwood), a mi možemo samo dodati ka-

ko su čitanje i obrazovanje ono što nam, barem zasad, nitko ne može oduzeti.

Novi uvez

60

U Knjižnici Selčina osmišljen je program za odrasle korisnike Knjižnica Grada Zagreba koji

žele raditi na osobnom rastu u ugodnoj i poticajnoj knjižničnoj atmosferi. Program pod nazi-

vom Ljekovite priče osmislile su Srebrenka Peregrin, pripovjedačica, prevoditeljica i autori-

ca nekolicine priča, i Keti Krpan, koordinatorica Knjižnice Selčina. Ljekovite priče iskustve-

ne su radionice pisanja i pripovijedanja. Na susretima u Knjižnici govorimo o osnovama

stvaranja priča koje nam pomažu da se nosimo sa svakodnevnim situacijama i mislima. Uz

puno praktičnog rada, razgovora, čaja i Madeleine kolačića, kreiramo pripovijesti koje sudi-

onice i sudionici mogu ponijeti sa sobom ili podijeliti s drugima.

Marcel Proust je osjećaje, koje želimo pobuditi i tijekom ovih radionica, opisao kao vraća-

nje starih uspomena iz djetinjstva kada je nakon mnogo godina okusio Madeleine, umočen u

čaj. Proust se sjetio rijeke u svom zavičaju, igre koju je igrao kao dijete, ljudi s kojima je

odrastao… I tako su navedeni kolačići postali jedna od najpoznatijih metafora sjećanja na

djetinjstvo i sjećanja uopće, što se potvrđuje i na radionicama terapijskog pisanja u Knjižni-

ci.

Do sada su u Knjižnici održane dvije dvosatne radionice, u travnju i svibnju. Na prvom dru-

ženju govorili smo općenito o važnosti pričanja priča, kako osobnih tako i tradicionalnih, te

razlozima zašto priče imaju ljekovita svojstva pa im često pribjegavamo u teškim trenucima.

Pomno odabrane priče imaju ljekovite učinke jer dovode do opuštanja, pobuđivanja empati-

je te uživanja u slikama i kompoziciji. Na susretu su se analizirale i neke od omiljenih priča

okupljenih sudionika. Nakon teorijskog dijela vezanog uz tehnike pripovijedanja, u poticaj-

noj i opuštajućoj atmosferi polaznici su se okušali u pisanju vlastite priče, koju su mogli po-

dijeliti s ostalim članovima grupe te dobiti važne smjernice za daljnji rad. Na drugom susre-

tu se više vremena posvetilo strukturi, odnosno načinu na koji pažljivo osmišljen tekst rješa-

va nedoumice čitatelja, ali i pisca, te nam (kao takav) pomaže uvesti reda u osobne misli i

živote.

S radionicama terapijskog pisanja u Knjižnici će se nastaviti u rujnu i listopadu ove godine.

Planira se na budućim radionicama dublje pozabaviti simbolima koje nalazimo u pričama,

kao i važnosti metafore, posvećujući se ponajviše vizualnim doživljajima izazvanima priča-

ma. Govorit će se o različitim načinima na koje možemo pripovijedati vlastite priče, kao i

priče o stvarima, inspiracijama i događajima koji su dio naših života.

Novi uvez

RADIONICE TERAPIJSKOG PISANJA U KNJIŽNICI SELČINA

Keti Krpan, keti.krpan@kgz.hr Knjižnice Grada Zagreba