nova tehnološka rješenja i trendovi u elektroenergetskom ... · the 41thinternational convention...

The 41th International convention MIPRO 2018Information and communication technology

in the electric power sector

Nova tehnološka rješenja i trendovi u elektroenergetskom sustavu

Prof.dr.sc. Igor KuzleSveučilište u Zagrebu

Fakultet elektrotehnike i računarstvaZavod za visoki napon i energetiku

Unska 3, 10000 [email protected]

Energetski sektor i globalno zatopljenje

Izvor: IEA, 2016: CO2 emissions from fuel combustionMIT Joint Program on the Science and Policy of Global Change, 2016: Food, Water, Energy, Climate Outlook: Perspectives from 2016

Estimirana raspodjela globalnihantropogenih stakleničkih plinova GHG

Koncentracije stakleničkih plinova

2

IEA – smanjenje emisija do 2050.

• Smanjenje emisija stakleničkih plinova:• po sektoru do 2050.

• 2°C trajektorija u odnosu na 6°C trajektoriju

Europska energetska strategija

– Ciljevi za 2020 i 2030

– EU najveći uvoznik energije na svijetu

4

Energetska efikasnost

5

Trend proizvodnje el. energije

Izvor: BNEF, 2017: New Energy Outlook 2017

Projekcija kumulativnog ukupnog porasta proizvodnih prema tehnologijama (2017 to 2040)

Globalna proizvodnja el. energije(2016)

Projekcija globalne proizvodnje el. energije (2040)

6

Porast obnovljivih izvora energije

• Značajan porast OIE– Predvodi upotreba solarne energije i

energije vjetra

• Izazovi– Intermitentnost proizvodnje rezultira

zahtjevima za velikim porastima u proizvodnji i povećanim zahtjevima na uravnoteženje sustava što se pokušava riješiti povećanjem:

• Fleksibilnosti na strani potrošnje • Zahtjeva za rezervnim napajanjima iz plinskih elektrana

• Upotrebe spremnika energije i vode

• Izgradnjom dodatnih interkonekcijskih vodova

Izvor: Frankfurt School‐UNEP Centre/BNEF, 2017: Global Trends in Renewable Energy Investment 20177

Izvor: GWEC8

Porast korištenja energije vjetra

Porast korištenja solarne energije

9

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

regular daily load curveinsulationnew (sum) daily load curve

Pomrčina sunca 20.03.2015.

10

9:00 9:30 10:00 10:30 11:00 11:30 12:00CET

12 GW

26 GW17

GW

Njemačka

Europa

Primjer utjecaja OIE na EES

11

Više OIE…

• …raste potreba za dodatnom fleksibilnosti u sustavu:– veća varijabilnost i nepredvidivost u sustavu,– veći skokovi u neto opterećenju,– kraći trajanje vršnog opterećenja, niže bazno opterećenje,– veći zahtjevi za fleksibilnosti (rampingom), rezervom…

• …opada broj fleksibilnih (upravljivih) jedinica…• …cijena fleksibilnosti raste!

Nepredvidivost

Varijabilnost

Fleksibilnost – pojam

• Fleksibilnost sustava:– tehnička: sposobnost EES‐a da dovoljno brzo i na odgovarajući način

odgovori na nagle promjene u proizvodnji i potrošnji u sustavu;– tržišna: sposobnost TEE da na odgovarajućoj vremenskoj skali omogući

trgovanje EE kako bi se izbjegle neravnoteže.• Fleksibilnost korisnika mreže:

13

– sposobnost pravovremene i dovoljno brze promjene radne točke postrojenja korisnika mreže;

– kao odgovor na vanjski signal: tržišni ili mrežni;

– bez stvaranja značajnijih dodatnih troškova korisnika.

Fleksibilnost

• Pokazatelji nedostatka fleksibilnosti– Primjerice:

• Neiskorištavanje vjetra (“wind curtailment”)• Odstupanja od najavljenih rasporeda angažmana jedinica• Zahtjev za prevelikim promjenama snage (“ramp”)• Volatilnost cijena električne energije• Negativne cijene električne energije

14

Usluga fleksibilnosti – pojam

• Usluga fleksibilnosti:– korištenje i naplata fleksibilnosti korisnika mreže

(pružatelja usluga fleksibilnosti):• za vlastite potrebe ili• za potrebe drugih sudionika EES‐a (korisnika usluga fleksibilnosti)

15

• Pružatelji usluge fleksibilnosti (PUF):– priključeni na prijenosnu mrežu

konvencionalni PUF– priključeni na distribucijsku mrežu

distribuirani pružatelj usluga fleksibilnosti – dPUF

Korisnici usluga fleksibilnosti – klasifikacija

16

Usluge fleksibilnosti za potrebe ODS‐a

17

Usluge fleksibilnosti za potrebe OPS‐a

18

Usluge fleksibilnosti za potrebe voditelja BG

19

Usluge fleksibilnosti za potrebe korisnika mreže

20

Značajke usluga fleksibilnosti (1)

• Konvencionalni pružatelji usluga fleksibilnosti

21

Snaga [MW]

Vrijeme [min]

Snag

a un

utar

usluge

Aktivacijausluge

Početak usluge

Trajanjeaktivacije

Trajanjeusluge

Energija

Krajusluge

Trajanjedeaktivacije

Spremnost za novu aktivaciju

Smjer

– Smjer pružanja– Omjer snaga/energija– Vremenske značajke

• Trenutak aktivacije• Trajanje aktivacije• Početak usluge• Trajanje usluge• Kraj usluge• Trajanje deaktivacije• Spremnost za novu aktivaciju

– Dostupnost usluge


• Konvencionalni pružatelji – kontinuirano pružanje

22

Snaga [MW]

Vrijeme [min]

Snag

a un

utar

usluge

Aktivacijausluge

Početak usluge

Trajanjeaktivacije

Trajanjeusluge

Energija


Smjer

– Energetski neovisni– Vremenski neovisni– Mogućost kontinuiranog

pružanja– Značajna vremena

trajanja aktivacije i deaktivacije usluge

– Velika dostupnost pružanja usluge

– Nakon deaktivacije prve usluge – spremni za pružanje slijedeće


• Distribuirani pružatelji usluga fleksibilnosti – dPUF

23

Snaga [MW]

Vrijeme [min]

Snag

a un

utar

usluge

Početak usluge

Trajanjeusluge

Energija

Krajusluge

Razdoblje oporavka


Smjer

– Zanemariva vremena trajanja aktivacije i deaktivacije usluge

– Potrebno razdoblje oporavka usluge

– Dostupnost usluge značajno smanjena

– Moguć povratni utjecaj(engl. rebound effect)

– Agregacijom više dPUFsmanjuju se negativne značajke dPUF

Klasifikacija dPUFa

• Prema smjeru snage i tehnologiji

24

• Energetska učinkovitost– Smanjenje potreba za energijom potrebnih za

pružanje usluga ili za proizvodnju dobara• Odziv potrošnje:

– Promjene krajnjeg kupaca u obrascu potrošnje kao izravan odziv na tržišne/mrežne signale

– Prema tehnološkom principu:• termostatski upravljana trošila• trošila s potrošnjom odgodivom u vremenu • trošila čija se potrošnja može ograničiti

– Prema načinu upravljanja:

25

– 1. oblik programa odziva potrošnje:• Upravljiv• Utemeljen na poticajima• Utemeljen na volumenu• Eksplicitan

– 2. oblik programa odziva potrošnje• Neupravljiv• Utemeljen na cijeni• Utemeljen na vremenu• Implicitan

– Postrojenja na fosilna goriva (pričuvni generatori, generatori za vlastitu potrošnju)

– Male hidro i geotermalne elektrane– Bioplinske elektrane i elektrane na biomasu

– Istovremena proizvodnja toplinske i električne energije

– Solarne elektrane (fotonaponski paneli)– Vjetroelektrane

26

Proizvodna postrojenja manjih instaliranih kapaciteta spojena na distribucijsku mrežu

Smanjenje cijena ključnih tehnologija

27Izvor: US DOE 2016

Srednji troškovi el. energije u SAD

28

Cijena se odnosi na nova postrojenja koja će ući u pogon 2022. godine uz procijenjeni trošak od 15 USD po toni CO2

Izvor: National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine 2016, Appendix B.

• Integracija novih fleksibilnih fosilnih elektrana:– Kontradiktorno rješenje osnova poanta integracije OIE jest smanjiti udio

termoelektrana na fosilna goriva

• Integracija baterijskih spremnika energije:– Inicijalni troškovi (još uvijek) preskupi, primarna rezerva

• Korištenje OIE kao sredstva za uravnoteženje:– Stvara se „lost opportunity” trošak cilj je prihvat što više OIE

• Fleksibilna potrošnja:– Moguće rješenje, potrebno je poticati ulaganje u automatizaciju i aktivaciju potrošnje

• Koncept mikromreža ili virtualnih elektrana:– Moguće rješenje, zajednički nastup distribuiranih izvora

• Električna vozila:– posjeduju baterijski spremnik energije posjeduju fleksibilnost prema mreži– moraju biti upravljivi pametni uređaji koji se prilagođavaju potrebama korisnika i

sustava

Održiva integracija OIE

Distribuirana i centralizirana proizvodnja

30



Trendovi i tehnologije u prijenosu

HVDC

• Temelj istosmjernog prijenosa su usmjerivači.– ispravljači s kojima se izmjenična struja pretvara u istosmjernu – izmjenjivači, koji služe za pretvaranje istosmjerne struje u izmjeničnu.

• Usmjerivači se zasnivaju na tiristorima.• Osnovne komponente:

– istosmjerna veza,– konvertorske (pretvaračke) stanice na krajevima istosmjerne veze,

HVDC sustavi

32

Prijenos istosmjernom strujom pri visokom naponu je tehnika prijenosa električne energije unutar elektroenergetskog sustava ili između elektroenergetskih sustava trofazne električne struje, korištenjem pretvarača koji ispravlja izmjeničnu struju u istosmjernu (ispravljač), i pretvarača koji tu istosmjernu struju opet pretvara u izmjeničnu (izmjenjivač), čime je povezivanje čvorova mreže izmjenične struje izvedeno posredovanjem istosmjerne struje.

HVDC se koristi za:• prijenos velike snage nadzemnim vodom na veliku udaljenost (najčešće preko

500 kilometara)• prijenos podmorskim (eventualno podzemnim) kabelom na relativno veliku

udaljenost (od nekoliko desetaka kilometara na više)• asinkrono povezivanje elektroenergetskih sustava koje nije moguće neposredno

povezati (primjerice 50/60Hz ili sustava s različitom regulacijom frekvencije)• povezivanje pri kojem se iskorištavaju regulacijska svojstva prijenosa

istosmjernom strujom, a kojih svojstava nema prijenos izmjeničnom strujom.

Istosmjerni prijenos

33

Primjena HVDC

34

HVDC sustavi

• Tok snage istosmjernom vezom neovisan je o razlici kuteva napona na krajevima veze i o impedanciji veze,

• HVDC sustav koristan je pri stabilizaciji frekvencije nakon poremećaja brzim dotokom djelatne snage, a danas se u povezanoj europskoj mreži sve češće koristi za uklanjanje zagušenja,

• Poremećaji u izmjeničnim mrežama ne prenose se istosmjernom vezom,

• Instalacijom HVDC sustava ne povećava se struja kratkog spoja u točki priključka.

35

HVDC nasuprot HVAC

36

37

Usporedba HVAC i HVDC veze

37

AC koridor

38

DC koridor

39

Usporedba troškova izgradnje HVAC i HVDC voda

40

DC vod ima 30-40% niže troškove izgradnje od AC voda

41

CSC tehnologija• Tiristorsko upravljanje, 300 – 6400 MW• Linijski komutirani tiristori ventili (LCC), kondenzatorski komutirani tiristorski

ventili (CCC),• Zahtjeva 50% kompenzacije jalove snage,• Minimalna kratkospojna moć iznosi 2x nazivne snage pretvarača,• Telekomunikacijska veza između pretvaračkih stanica nužna za optimalan

pogon,• Promjena toka snage zahtjeva promjenu polariteta DC napona (zahtjeva

određeno vrijeme),• Tipično rješenje: zgrada s ventilima i vanjsko postrojenje.

41

42

HVDC VSC• Tranzistorsko upravljanje (IGBT) – samokomutirajući elektronski ventili koji

omogućavaju nezavisnu regulaciju djelatne i jalove snage,• 50 – 1200 MW,• Dinamička regulacija napona,• Kompaktirana izvedba zbog minimalno potrebnog broja ventila i kompenzacije

– često unutar zgrade,• Jednostavna mogućnost proširenja postrojenja,• Nije nužna telekomunikacijska veza za normalan rad,• Nema ograničenja u kratkospojnoj moći,• Promjena toka snage trenutna, okretanjem smjera struje,• Mogućnost pokretanja iz beznaponskog stanja.

• Postoje tri glavna proizvođača u svijetu (ABB „HVDC PLUS“, Siemens „HVDC Light Gen.4“ i Alstom Grid „HVDC MaxSine“), a danas se pojavljuju i proizvođači iz Kine.

42

43

HVDC VSC

• Spoj dviju tehnologija: HVDC LCC sustava i FACTS SVC sustava:

43

Glavne prednosti HVDC

• Tehničke– Nema gubitaka jalove snage (nema ograničenja u duljini vodova)– Nema potrebe za održavanjem sinkronizma– Mogućnost povezivanja asinkronih sustava i izmjeničnih sustava različitih frekvencija– Povećana upravljivost prijenosa električne energije, jer se tokovi snaga mogu u

potpunosti kontrolirati– Ne doprinosi struji kratkog spoja u izmjeničnom sustavu– Jednostavnija konstrukcija stupova (simetričnost), zauzimaju manje prostora za

jednaku snagu– Manje problema s rezonancijama u elektroenergetskom sustavu– Manji utjecaj na okoliš (nema promjenjivog elektromagnetskog polja)

• Ekonomske– 2 (3) vodiča umjesto 3 (4)– Jeftinije za velike udaljenosti

44

Supermreža

• Supermreža je prostorno raspodijeljena mreža kojom se povezuju različiti proizvodni i potrošački centri na velikim udaljenostima

• Predstavlja kralježnicu koja povezuje različite regije i izvore električne• Značajno doprinosi pouzdanosti i sigurnosti napajanja sustava• Osigurava redundanciju mreže

• 50‐ih godina prošlog stoljeća 400 kV AC mreža je postala supermreža tog doba, a isplanirana je tijekomDrugog svjetskog rata.

45

Euro supergrid – Europska mreža budućnosti

Europski scenarij do 2050 godine:Superponirana HVDC mreža koja će povezivati velike off‐shore vjetroparkove na zapadnom rubu Europe, velike hidroelektrane u središtu Europe i velike solarne elektrane na sjeveru Afrike.

46

VE300 GW25 000 km2EU strateški 5000 x 10 km

Euro‐Afričko‐Azijska super mreža

47(source: desertec)Projekt DESERTEC

FN+solarni kolektori700 GW8000 km290 x 90 km

Kapacitet i naponske razine

• Prijenosna moć i naponske razine supermreže će biti veće od:– 4‐8‐10 GVA po petlji na naponskim razinama 500‐800 kV

• Slojeve će povezivati pretvaračke stanice na jednak način kako se to danas radi s transformatorima

• Omogućit će se potpuno kontrolirani tokovi snaga• Bit će više terminalna tj. neće sva DC čvorišta biti spojena na sinkrone zone• Predviđeno je nekoliko čvorišta po pojedinoj državi

– U manjim državama predviđeno je po jedno čvorište. Otežana sigurnost napajanja.– Problem manjih sinkronih područja?

• Predviđene tehnologije

48

Opcija 1

• Točka – točka DC vodovi• Pretvaračke stanice na oba kraja• Pojedini vodovi AC mreže zamjenjuju se DC vodovima• Potpuna kontrola nad tokovima• Mnogo skupih pretvaračkih stanica s velikim gubitcima• Slično načinu na koji je riješena Kineska mreža ili poveznicama Scandinavskih

država s kontinentalnom Europom

49

Opcija 2

• Mješovita DC mreža• Redundantni vodovi• Pretvaračke stanice samo između AC i DC mreža• Smanjeni gubitci• DC tokovi ne mogu biti izravno kontrolirani• Otežana zaštita

50

Danas‐5000 god. +5000 god.Vrijeme

Razvoj obnovljivih izvora energije

Prirodno korištenje obnovljivih izvora energije

Fosilna energija će se koristiti oko 300 godina, a više od pola tog vremena je već prošlo. (nafte ima za oko 50 godina, a ugljena za oko 100 godina.)

Potrošnja energije od stane ljudi

Globalna mreža će se realizirati u sljedećih 100

godina

200

100

Obnovljivi izvori energije za ±5000 godina

51

Europa

Afrika

Azija

Oceanija JužnaAmerika

SjevernaAmerika

Arktička petlja

Ekvatorijalna pelja

Istok – Zapad: Interval 8 sati, bez zalaska sunca.Sjever – Jug: Istovremeno zima i ljeto.

Planovi za globalnu mrežu

52



Trendovi i tehnologije u distribuciji

Internet stvari ‐ IoT

Source: Dr. Kayarvizhy N. – Introduction to IoT

Internet of Things

Internet of Things (IoT) is a computer concept based on the idea that all common physical objects are connected to the Internet and have the ability to identify themselves with other devices.

54

Internet of Things

• things that have unique identities, we can find it(object + identity become more important that object alone)

• things that are traditionally not associated with the Internet(pump, utility meter, car engine etc.)

• things communicate and exchange data, they can be controlled from anywhere (control& information)

• Objects are connected with other neighboring objects and with data base. In spite of limited computing resources of single object connection to global Internet network enable new possibilities of monitoring, control and advanced services.

• The connectivity then helps us capture more data from more places,• ensuring more ways of increasing efficiency.

55

Ambiental inteligence

• Requirements for the „smart environment” ‐ object can communicate with and receive orders from network and act based on these orders.

• Coordinate actions of objects is known as ambient intelligence.

56

IoT Devices & NetworksIoT Data Analytics

• Internet stvari (engl. Internet of Things ‐ IoT) je računalni koncepttemeljen na ideji da se svi uobičajeni fizički objekti priključe na Internet pri čemu imaju sposobnost vlastite identifikacije ostalim uređajima. Riječ je o novom evolucijskom koraku u razvoju Interneta, a uređaji i fizički objekti povezuju se u globalnu mrežu temeljenu na protokolu IP.

• Važnost IoT proizlazi iz činjenice da objekt koji može digitalno predstaviti sam sebe postaje nešto što je važnije od samog objekta. Objekt nije više u poveznici samo s korisnikom, već je povezan s objektima u okruženju i bazom podataka. Iako se uglavnom radi o objektima čiji su računalni resursi ograničeni , povezivanje u globalnu internetsku mrežu omogućava nove mogućnosti njihove kontrole, praćenje i pružanje naprednih usluga.

• Usklađeno djelovanje više objekata poznatije je pod nazivnom "ambijentalna inteligencija."

Definition

57

• Internet stvari omogućuju integraciju ogromne količine uređaja i fizičkih objekata koji imaju ugrađene određene senzore koji više ili manje samostalno komuniciraju jedni s drugima i s raznim aplikacijama:– komunikacija stvari s ljudima– komunikacija između stvari– komunikacije između uređaja, tj. stroja as strojem (engl. machine to

machine, ili M2M)• znači sposobnost komunikacije čovjeka sa svojim fizičkim okruženjem. Po

definiciji, komunikacija je dvosmjerna ili višesmjerna.• Objekt povezan na Internet može kontinuirano generirati podatke o

svojoj okolini, ali i komunicirati te primati naredbe iz mreže i izvršiti određene akcije, što čini preduvjet za razvoj tzv. “pametnih okolina” koje će neupitno utjecati na našu svakodnevicu i niz područja (kućanstva, gradovi, prijevoz, industrija, maloprodaja, zdravstvo, itd.).

• Značajan rast ovog područja istraživanja i razvoja pokazuje rast tržišta uređaja povezanih na Internet.

Internet stvari

58

Uređaji povezani na Internet

Izvor: Cisco IBSG

59

Why IoT is happening now?

• Advancements in: (1) sensor technology ‐ tiny, cheap, variety, (2) cheap miniature computers, (3) low‐power wireless communication, (4) capable mobile devices, and (5) power of the cloud.

60

Accelerometer Pulse Sensor

Force Sensor VGA Camera

Bluetooth LE (up to 2 years lifetime on a single coin‐cell

battery)

(1)

(2)

(3)

Lily TinyFlash: 8 KbytesPin Count: 8 Max. Operating Freq: 20 MHzCPU: 8‐bit AVR Max I/O Pins: 6 Ext Interrupts: 6 SPI: 1, I2C: 1

IoT Technologies

Hardware (Device)

Communication Technology

Protocols for IoT

Software (IDE)

Cloud Platforms and machine learning

61

IoT Technologies : Communication Technology

62

• Internet stvari omogućuju integraciju ogromne količine uređaja i fizičkih objekata koji imaju ugrađene određene senzore koji više ili manje samostalno komuniciraju jedni s drugima i s raznim aplikacijama:– komunikacija stvari s ljudima– komunikacija između stvari– komunikacije između uređaja, tj. stroja as strojem (engl. machine to

machine, ili M2M)• znači sposobnost komunikacije čovjeka sa svojim fizičkim okruženjem. Po

definiciji, komunikacija je dvosmjerna ili višesmjerna.• Kod kuće, pričamo o ”ambijentalnoj inteligenciji” ili ”pametnom domu”

da bi opisali skup stvari koje su dio našeg neposrednog okruženja, a koje raspolažu određenom kompjuterskom snagom, inteligencijom, i sposobnošću da reagiraju na vanjske utjecaje.

• Na nepristupačnim ili opasnim mestima ”pametni” objekti koji su izvor automatskih, nepristrasnih i preciznih informacija o nekom segmentu fizičkog sveta nam omogućavaju njegovo bolje razumevanje.

Ambijentalna inteligencija

63

• Kevin Ashton 1999. Peter T. Lewis. 1985.• Procter & Gamble Osnivač prve US mobtel tvrtke.• Ručno skeniranje bar kodova

– problem ljudskih pogrešaka,krivih očitanja i troškovazaposlenika.

• Posljedica nedostatak proizvodana policama trgovina.

• Računala trebaju prikupljatipodatke bez ljudskog uplitanja.

• Osjetnici (senzori).• Priključenje osjetnika na Internet.

Začetak IoT‐a

64

Convergence of IoT, big data and cloud

• Number of billions of connected devices is an indicator of IoT. The connectivity is just an enabler but the real value of IoT is on data (data‐driven economy).

• For Big data, data collection is one of the main concern, and IoT can play an important roles for data collection and data sharing.

• Cloud offers Everything as a Service business model for IOT and big data.

is a King, Big data is a Queen and Cloud is a Palace.

67

Risks to Information Security

Direct cyber incidents:• Remote control and monitoring

– From head office, to supply chain, to customers

Indirect cyber incidents (viral threats, malware): • Downstream effects on IT security infrastructure

– A malware attack on the IoT device manufacturer could affect your IoT devices

• IoT‐related cyber incidents increase the risk of theft, exposure, orcorruption of information!

• Unauthorized control of an IoT device could cause physical damage orharm!

68

• Još pre četiri decenije govorili su da ćemo na početku novog milenijuma imati treću fazu u razvoju računara, eru koja podrazumeva sveprisutnost kompjutera i njihovu ugradnju u različite vrste prenosnih i međusobno povezanih uređaja. Danas su takvi aparati, pre svega mobilni telefoni i tableti, zaista dostupni na svakom koraku.

69

• Jedno novije predviđanje, od pre dvadesetak godina, govori o takozvanoj ambijentalnoj inteligenciji, fenomenu koji ovih dana postaje sve aktuelniji. Radi se, grubo govoreći, o sposobnosti „običnih“ predmeta da reaguju na trenutne okolnosti i aktivno pomažu ljudima u obavljanju svakodnevnih aktivnosti korišćenjem podataka prikupljenih sa senzora postavljenih svuda u okolini, informacija sa interneta, naprednih softverskih paketa i robotike. Naravno, to podrazumeva da je u pomenute predmete ugrađena neka vrsta računara i da su svi međusobno povezani, što polako postaje realnost kroz tehnološka rešenja iz domena interneta stvari, pametnih domova i veštačke inteligencije. Ako u obzir uzmemo brzinu kojom napreduje informatičko doba, u praksi bismo ambijentalnu inteligenciju mogli da vidimo brže nego što se nadamo.

70

Primjena

• zdravstvo i farmaceutsku industriju (zbog mogućnosti daljinskog praćenja stanja pacijenata i lekova);

• transport (geolokalizacija, praćenje potrošnje, brzine kretanja, regulacija saobraćaja…);

• energetiku (zbog mogućnosti praćenja i korigovanja potrošnje odnosno uštede energije, vode, i drugih resursa);

• prehrambenu industriju (kontrola porekla i kvaliteta namernica u realnom vremenu);

• vojnu industriju.

• Pored pojava kao što su ”pametni domovi”, ”pametne zgrade”, ”personalni roboti”, i druge ”pametne” stvari, kada je nauka u pitanju, primena Interneta stvari može nam omogućiti bolje razumevanjeglobalnih prirodnih fenomena u oblasti meteorologije, okeanografije, geologije, itd. koje do sada nismo mogli analizirati na ovom nivou.

71

Tvrtke

• Velike:Google, Cisco, IBM, Intel, Microsoft, Samsung, Apple, Oracle, • Cisco promoviše ”Internet svega” (The Internet of Everything), Ericsson

”Umreženo društvo” (Networked Society), a IBM ”Pametniju Planetu” (Smarter Planet). Hardverske kompanije kao Intel pričaju o ”Inteligentnim sistemima” (Intelligent Systems)

• Male: pojedinci i grupe ljudi koji po principu ”uradi sam” učestvuju u razvoju Interneta stvari. Koristeći jeftini, često reciklirani hardver i pišući i razmenjujući softver otvorenog koda, aktivnost ovih ljudi doprinela je razvoju izuzetno korisnih, jeftinih sistema koji se mogu koristiti za bilo šta – od internet štampanja, sistema za rano upozoravanje od poplava (Oxford Flood Network), praćenje nivoa zagađenosti životne sredine (Pollux, Smart Citizen), automatizaciju domaćinstva (Ninja Blocks), do pametnih vrtova (Kijani Grows) i inteligentnih pivara (BrewBot).

• Značaj ovih aktivnosti nalazi se ne samo u ogromnim uštedama i reciklaži starog hardvera, već i u dalekosežnim pozitivnim efektima koje izaziva demokratizacija učešća u stvaranju i razvoju jeftinih proizvoda i usluga u uslovima ekonomske krize. 72

IoT Applications: Intelligent Home

73

IoT Applications: Transportation

75

IoT Analytics (Examples)

• Categories of applications include: (1) push notifications, (2) predictive maintenance, and (3) real‐time stream analysis.

76

http://www.fool.com/investing/general/2016/04/29/what-the-internet-of-things-means-for-car-companie.aspx

IoT Applications: Smart Cities

• Smart City is a concentration of people and devices.• Currently 72% of the EU population lives in urban areas, using 70% of our energy.

• Most of the data is generated by people/citizen and process/machine • IoT/ big data can offer value to energy systems, mobility, climate change, and water and air quality, crime, autonomic car.

• Avoid polarized development: smart cities should be a priority for developing countries

Urban planning

Energy

Water Mobility

Logistic

Healthcare

E‐government

Education

Transport

77

Hvala na pažnji

Pitanja i komentari

79

nova tehnološka rješenja i trendovi u elektroenergetskom ... · the 41thinternational convention...

Documents