normiranje a

NORMATIVI I STANDARDI RADA U GRAEVINARSTVU

12/17/2009 voditelj kolegija: doc. dr.sc. Nives Ostoji komrlj, dipl. ing. gra.

Norme i normizacijaPojam graevinske normePodjela normiNamjena normativaKako se dobivaju normativiStanje normativa u praksi

Norme i normizacija

Norma (lat.) - pravilo, uzor, mjerilo, tip

Norma je hrvatski naziv za dokument koji se naziva: standard (engleski) norme (francuski) Norm (njemaki)

Normizacija je hrvatski naziv za djelatnost koja se naziva: standardization (engleski) normalisation (francuski) Normung (njemaki)

Normizacija je djelatnost iji je rezultat norma

Zato su potrebne norme?Moemo li uope zamisliti svijet bez normi?

Pojam graevinske norme

Tehniko normiranje proces kojim se normira proizvod, proces ili materijal

Norma je skup odredbi koje definiraju redoslijed i nain izvoenjaradnih operacija, alate i strojeve, normalne uvjete okruenja pod kojima se normativ moe ostvariti, uz normalno zalaganje i zamor radnika.

Podjela normi

Normative treba zasnivati na provjerenim rezultatima znanosti, tehnike i iskustva

Norme dijelimo po proizvodnim resursima kao:A. norme ljudskog rada, B. norme strojnog rada i C. norme materijala.

Ad A; norme ljudskog rada,

Norma je vrijeme potrebno

odreeno obuenom ovjeku, da po odreenom postupku i

redoslijedu radnih operacija, odreenom vrstom materijala, odreenim alatima i strojevima, .. u normalnim uvjetima okruenja, ..... uz normalno zalaganje i zamor

izvri tono odreeni posao.

Moe se rei da je normativ rada radnika utroak vremena (rada) radnika po jedinici proizvoda (npr. h/m3, h/m, h/t).

Prirunik: Normativi i cijene u graditeljstvu, autor: prof. G. Buar

Struktura i nain definiranja normativa rada i materijala &

Struktura norme ili Nain definiranja normativa (primjeri)

Pripremni radovi

P.01.503. Izrada i skidanje ograda oko gradilita od drvenih stupova 12 x 12 cm, na razmaku od 2,0 m i pocinane bodljikave ice

NORMATIV RADA sati/m2 -

Opis radne operacije - PKR KVR VKR Ukupno

1. Izrada ograde - 0,120 0,250 - 0,370

2. Skidanje ograde - 0,025 0,050 - 0,075

NORMATIV MATERIJALA m3/m2 - - - -

1. Stupovi 12 x 12,0 cm m3 0,015 - - -

2. Gredice 6 x 8 cm m3 0,014 - - -

3. Pocinana bodljikava ica kg/ m1 2,050 - - -

4. avli kg 0,100 - - -

Zemljani radoviZE-02.104. Iskop rovova i trakastih temelja irine od 1,0 do 2,0 m i dubine do 4,0 m odbacivanjem iskopanog materijala do 2 m od jame ili utovarom u vozilo, u tlu I.-VI. kategorije


Opis radne operacije PKR KVR VKR Ukupno

1. Runi iskop u tlu I-II. kategorije Dubine 0-2 m 1,500 1,500

2. Runi iskop u tlu I-II. kategorije Dubine 2-4 m 2,200 2,200

3. Runi iskop u tlu III. kategorije Dubine 0-2 m 2,500 2,500

4. Runi iskop u tlu III. kategorije Dubine 2-4 m 3,400 3,400

5. Runi utovar u kamion Dodaje se za I.-II. ktg. 0,280 0,280

6. Runi utovar u kamion Dodaje se za III. ktg. 0,400 0,400

Prethodno rastresena tla strojnim ekiima ili eksplozivom

1. Runi iskop u tlu IV. kategorije Dubine 0-2 m 2,880 2,880

2. Runi iskop u tlu IV. kategorije Dubine 2-4 m 3,000 3,000

3. Runi utovar u kamion Dodaje se za IV. ktg. 0,600 0,600

Prethodno razorena tla strojnim ekiima ili eksplozivom

1. Runi iskop u tlu V. kategorije Dubine 0-2 m 3,900 3,900

2. Runi iskop u tlu V. kategorije Dubine 2-4 m 5,800 5,800

3. Runi iskop u tlu VI. kategorije Dubine 0-2 m 5,700 5,700

4. Runi iskop u tlu VI. kategorije Dubine 2-4 m 6,800 6,800

5. Runi utovar u kamion Dodaje se za V.-VI. ktg. Tlo sa ilama i korijenjem k=1,20

Tesarski radoviTE.03.606. Izrada oplate vertikalnih serklaa na zidovima, srednji i kutni, za betonske povrine gdje je predvieno naknadno bukanje ili oblaganje. oplata se izrauje na mjestu graenja od drvene grae s oplatnom plohom od:

1. Dasaka 24 mm2. Vodootpornom perploom debljine 15 mm.



1. Izrada oplate vertikalnih serklaa od drvene grae i daske 24 mm 0,350 0,450 0,720 1,52

2. Izrada oplate vertikalnih serklaa od drvene grae i oplatnom plohom od perploe

0,300 0,450 0,700 1,45

NORMATIV MATERIJALA po m2 oplate - - - -

1.Oplatna ploha od daske

1. Daska 24 mm 0,008 m3 - - - -

2. Drvene letve i gredice 0,006 m3 - - - -

3. avli 0,150 kg - - - -

4. ica paljena 0,100 kg - - - -

5. Ulje za premaz 0,150 kg - - - -

2.Oplatna ploha od perploe

1. perploa 15 mm 0,002 m3 - - - -

2. Drvene letvice i gredice 0,006 m3 - - - -

3. avli 0,150 kg - - - -

4. ica paljena 0,100 kg - - - -

5. Ulje za premaz 0,150 kg - - - -

KE.09.100. OBLAGANJE ZIDOVA KERAMIKIM PLOAMAKE.09.101. Nabavka i oblaganje zidova zidnim keramikim ploicama 15 x 15 cm svih klasa i povrinskih obrada, u cementnoj buci 1 : 3 s:

1. nenaglaenim sljubnicama, 2. naglaenim sljubnicama, visine do 1,65 m.

Zidarski radoviZI.06.1402. Zidarsko ugraivanje slijepih jednostrukih dovratnika kao podloga za suho ugraivanje stolarije istovremeno s zidanjem veliine: 1. otvori do 2,0 m2,

2. otvori vie od 2 m2.

Struktura radnog vremena I

RADNO VRIJEME

Pripremno-zavrno(10-15%)

Pomono(15-25%)

Tehnoloko (40-60%)

Dodatno(10-15%)

Pripremno-zavrno vrijemeTo je vrijeme koje se utroi pri poetku i zavretku rada, tj. za pripremu za rad, te

zavrne aktivnosti. Iznosi 10-15 % ukupnog vremena normativa

Pomono vrijemePomono vrijeme nije izravno proizvodno, ali je u funkciji proizvodnje,npr. itanje nacrta, provjere dimenzija,

uspravnosti, horizontalnosti, upiti poslovoi i sl. Iznosi 15-20 % ukupnog normativa.

Tehnoloko vrijemeProizvodno vrijeme koje iznosi 40 60 % ukupnog normativa.

Dodatno vrijemeTo je vrijeme potrebno za odmor tokom rada.Sastoji se od kraih odmora iza odreenih zahvata, te glavnog dnevnog odmora na

polovici radnog vremena.U dodatna vremena ubrajaju se i nepredvieni prekidi u radu zbog kvarova, nestanka

elektrine energije i sl. U dodatna vremena ne ubrajaju se samovoljni prekidi rada radnika zbog nediscipline i

sl.Dodatna vremena u normativu rada uestvuju s 20-25 %.

Grafiki prikaz strukture vremena u normativu radaD

A A

C Glavni dnevni odmorB B BB

N

A pripremno- zavrno vrijemeB- pomono vrijemeC- tehnoloko vrijemeD dodatna vremena N ukupni vremenski normativ rada

Sluaj A; Radno vrijeme 8 sati:uinak radnog vremena 100

Sluaj B; Radno vrijeme 10 sati:uinak radnog vremena 106-108, ne 125

Rad u smjenama takoer smanjuje uinak radnika:

Prijepodnevna smjena uinak 100Popodnevna uinak 90Nona uinak 80

Kod ovjeka je osnovno potaknuti zanimanje i volju za neki rad, kao i osiguratipovoljne radne uvjete za njihovo izvrenje

Klasifikacija pojedinih initelja

a) utjecaj vanjskih initeljab) utjecaj subjektivnih initelja u vezi s prirodom ovjekac) utjecaj initelja vezanih za organizaciju proizvodnje

ad a) utjecaj vanjskih initelja

Klimatsko-meteoroloki uvjetiTemperatura, vlanost, propuhOsvjetljenje na radnom mjestuBuka i umoviPraina Ostali tetni initelji

ad b) utjecaj subjektivnih initelja u vezi s prirodom ovjeka

Spol i starost radnikaUmorMonotonija (jednolinost)Nepovoljan poloaj tijelatijekom rada

ad c) utjecaj initelja vezanih za organizaciju proizvodnje

Trajanje radne smjene i raspored rada i odmoraVrijeme radaRadni ritam Pretjerano naprezanje

Ad B; norme materijala

Norme materijala utvruju tonu;vrstu materijalakvalitetu materijala za pojedine radne procese i utroak materijala za izradu jedinice proizvoda

Pod utrokom materijala je obuhvaen i neophodni otpad materijala u procesu. Napr. - za zidanje 1m3 zida opekom normalnog formata, 6,5 x 12 x 25 cm, po normi se utroi 385 kom opeke i 0,32 m3 buke. Stvarno se u m3 zida sa sljubnicama buke debljine 1 cm moe ugraditi 370 do 375 komada opeka, a predvieni lom i otpadak je 10 do 15 opeka. Pri dobroj kvaliteti opeke i obuenom radniku otpadak moe biti i znatno manji, ali norma je uvijek prosjek.

Ad C; norme strojnog rada

Norma strojnog rada:utroak strojnog rada po jedinici proizvoda (usluge), esto prikazuje i uinkom

Us uinak strojans normativ rada strojaNorma definira vrstu i karakteristike stroja, nain i uvjete rada stroja

ss n

U 1=

Namjena normativa

Za planiranje broja radnika i odreivanje kvalifikacijske struktureZa odreivanje koliine materijala po vrstama i kvalitetiZa odreivanje broja strojeva po vrstamaUtvruje se proizvodna i prodajna cijena graevinskih radova i cijele graevineNa izvedenim radovima provjeravaju se koliine utroenih sati radnika, strojeva i koliine materijalaNormativi osiguravaju traenu kvalitetu radovaZatiuju radnike od prekomjernog iscrpljivanja i osiguravaju normalne uvjete okruenja

Za planiranje broja radnika i odreivanje kvalifikacijske strukture

475,36800,290

8==

==tnQn v

nnQt v=8

Ako je zadano:

t = 6 danaQ=90 m2iz izraza:

Slijedi:

RG=(1PKR+1VKR)

Kako?

Dva osnovna pristupa dimenzioniranja radnih grupa:1. Prema ukupnoj koliini radova u planiranom vremenu2. Prema maksimalnim radovima u jednom danuOsnovna formula za broj radnih gupa (n)

Q ukupna koliina radovanv norma vremena radnikarv radno vrijeme u satimat trajanje aktivnosti

trnQn

v

v

=

Ad 1. Prema ukupnoj koliini radova u planiranom vremenu

Primjer:

Treba dimenzionirati radnu grupu tesara (sastav RG i njihov broj) na izradi i montai oplate ravnih zidova. Oplatna ploha se radi od vodootporne perploe 15 mm. Potrebno je postaviti 980 m2oplate u 10 dana.

nvPKR=0,8 h/m2nvKVR=0,15 h/m2nvPKR/nvKVR=5,3RG = 5PKR+1KVRUkoliko ne elimo da PKR bude nezaposlen vei dio vremena izvoenja aktivnosti, i u tomsluaju mjerodavno vrijeme kojim ulazimo u proraun je vee vrijeme od nvPKR/5=0,16

nvKVR=0,15

Ad 1. Prema ukupnoj koliini radova u planiranom vremenu

Uzevi u obzir da je jo zadanoQ=980 m2

rv = 8 h (trajanje radnog dana od 8 sati) it = 10 dana dozvoljeno trajanje aktivnosti,Slijedi da je

1 grupa = 5 PKR + 1 KVR, to znai da bi tijekom 10 dana svakodnevno 12 ljudi bilo angairano na postavljanju 980 m2 oplate

Kada ne bi usklaivali normative vremena unutar radne grupe, tada bi trebali zaposliti:

to znai da bi tijekom 10 dana svakodnevno 20 ljudi bilo angairano na postavljanju 980 m2 oplate

)15(296,110816,0980 KVRPKRgrupen +==

=

( )KVRPKRgrupan 11108,910880,0980 +==

=

Ad 2. Prema maksimalnim radovima u jednom danu

Za prethodni sluaj, gdje je zadano:nvPKR=0,8 h/m2

nvKVR=0,15 h/m2

nvPKR/nvKVR=5,3Q=980 m2

rv = 8 (trajanje radnog dana od 8 sati) it = 1 dan,Potrebno je proraunati minimalno potreban broj radne snage!Radna grupa se opet sastoji od - 1 grupa = 5 PKR + 1 KVR

Zato to je nvPKR/nvKVR=5,3, a mjerodavno vrijeme je vee vrijeme izmeu nvPKR/5=0,16 i nvKVR=0,15

Iz izraza:

to znai da ukoliko taj posao elimo zavriti u samo jednom danu i uz pretpostavku da je to tehnoloki mogue izvesti, broj potrebnih grupa je 20, s time da se jedna grupa sastoji od 5 PKR i 1KVR, to znai da bi toga dana samo na toj aktivnosti bilo angairano 20x(5+1)=120 ljudiPrimijetimo: u prethodnom sluaju 12 radnika obavilo je posao za deset dana. Kada smo broj raspoloivih dana podijelili sa deset, isto toliko puta poveao se i broj potrebnih radnika za istu koliinu posla.

6,1988,156

1816,0560 ==

==trnQn

v

v

Zadatak za vjebu I

Odrediti broj i sastav radnih grupa (grupe) za aktivnost ZI.06.904; Q= 120 m2, ukupno raspoloivo 6 radnih dana

Zadatak za vjebu II

Izraunajte potreban broj dana za oblaganje 600 m2 poda prirodnim kamenom. Raspolaete sa 2 radne grupe izniveliranog sastava (izjednaeni normativi vremena)

KA.08.105. Nabavka i oblaganje podova prirodnim kamenim ploama od vapnenca, pjeara mramora i umjetnog kamena, debljine 20 mm, u cementnojbuci 1: 3. m2

Napomena: Normativ podrazumijeva da su svi materijali dopremljeni do radnog mjesta.

Za odreivanje koliine materijala po vrstama i kvaliteti

Kako?

Za stavku: Izrada oplata ravnih zidova od drvene grae s oplatnom plohom od dasaka 24 mm, Q= 560 m2 izradi tablicu iskaza materijala

Daska 24 (m3)

Gredice (m3)

ica paljena (kg) avli (kg)

Klanfe(kg)

Jed. Uk. Jed. Uk. Jed. Uk. Jed. Uk. Jed. Uk.

1.

Izrada oplata ravnih zidova od drvene grae s oplatnom plohom od dasaka 24 mm

560 m2

TE.03.201. 01

0,005 2,8 0,0035 1,96 0,035 19,6 0,15 84 0,07 39,2

Ukupno 2,8 1,96 19,6 84 39,2

R.B. Opis Kol.

J.M.

Br.GN.

Zadatak za vjebu III

Izraunaj potrebnu koliinu materijala (tablica iskaza materijala) za zidanje 140 m2 pregradnog zida od opeke debljine 7 cm, u produnoj buci 1:2:6. Kolika je potrebna koliina cementa?

Za odreivanje broja strojeva po vrstama

Kako?

Ako je zadano:t = 10 danaQ=12 000 m3uinak rada dozera= 20 m3/hiz izraza:

slijedi da je:

odabiremo 8 strojeva3

3 1/

;1

mhhm

nU

vs

=

=

ZAPAMTI !

Uinak rada stroja i normativ vremena rada stroja su obrnuto proporcionalni! Odn:

nrnQt

v

v

=

5,710805,012000 == n

Utvruje se proizvodna i prodajna cijena graevinskih radova i cijele graevine

Analiza cijene za spravljanje produne buke 1:1:5s hidratiziranim vapnom u malim mijealicama, obraun po m3ZI.06.108. (broj norme)A1 Materijal

Kako?

Cement 270 kg 0,6 kn 162Hidr. Vapno 110 kg 0,6 kn 66Pijesak 0,95 m3 80 kn 76Voda 0,28 m3 5 kn 1,4

Ukupno materijal 305,4 kn/m3

A2 Mijealica 0,5h/m3 x 250 kn/h = 125,0 kn/m3

B Rad 1,9h/m3 x 22 kn/h = 41,8 kn/m3

Cukupno = A1 + A2 + B *f f=5

Cukupno = 305,4 + 125 + 41,8 *5 =639,4 kn/m3

Na izvedenim radovima provjeravaju se koliine utroenih sati radnika, strojeva i koliine materijala

Kako?

Napr. Izvoa je ozidao 120 m2 zida openim upljim blokovima, debljine 19 cm, koristei produnu buku 1:2:6, i kae da je za taj posao utroio 6 radnih dana, 3127 blokova i 700 kg cementa. RG=(1PKR+2KVR)

Kako provjeriti tonost te tvrdnje?Koristit emo dvije tablice Iz prve tablice (ZI.06.302 Zidanje zidova openim upljim blokovima 29x19x14 cm

koristimo slijedee podatke:

ZI.06.302 Zidanje zidova openim upljim blokovima 29x19x14 cm u buci razmjera1. produna buka 1:2:62. produna buka 1:3:93. cementna buka 1:3

NORMATIV RADA sati/m3


1. Zidanje zidova openim upljim blokovima 29x19x14 cm

- 1,1 3,4 - 4,5

NORMATIV MATERIJALA Po m3 zida - - - -

1. openi blokovi 29x19x14 cm kom 123 - - -

2. produna buka 1:2:6 ili 1:3:9 m3 0,14 - - -

3. cementna buka 1:3 m3 0,14 - - -

NORMATIV RADA sati/m3


1. Zidanje zidova openim upljim blokovima 29x19x14 cm

- 1,1 3,4 - 4,5

NORMATIV MATERIJALA Po m3 zida - - - -

1. openi blokovi 29x19x14 cm kom 123 - - -

2. produna buka 1:2:6 ili 1:3:9 m3 0,14 - - -

3. cementna buka 1:3 m3 0,14 - - -

Prvo emo provjeriti koliki bi trebao biti utroak blokova? 120 m2 zida = 120x0,19=22,8 m3; 22,8 x 123 = 2804,4 kom < 3127 Koliki je utroak radnih sati (dana)? npkr=1,1 nKVR=3,4/2 =1,7 (ega?) dakle

dananrnQt

v

v K85,4187,18,22 =

==

Jo trebamo provjeriti koliinu utroenog cementa za taj isti posao. U tu svrhu koristit emo se slijedeom tablicom:

ZI.06.106. Runa izrada produne buke gaenim vapnom na gradilitu i to 1. cement: vapno: pijesak 1:1:52. cement: vapno: pijesak 1:2:63. cement: vapno: pijesak 1:3:9



1. Runa izrada produne buke 1-3 4,7 4,7

2. Runo sijanje buke 1,9 1,9

NORMATIV MATERIJALA po m3 buke

1. Cementa 270 kg Vapna 0,20m3 Pijeska 0,95 m3 Vode 0,28 m3



Obraun u normativima dan je za m3 materijala, dakle prvo moramo izraunati ukupnu koliinu buke:

Q = 22,8 x 0,14 = 3,19 m3 buke

Iz tablice ZI.06.106 oitavamo da je za 1m3 buke potrebno 210 kg cementa, to ukupno ini 210 x 3,19 = 669,9 kg cementa

(iz tablice ZI.06.302)

120x0,19=22,8 m3

Zadatak za vjebu IV

Provjeri tvrdnju da su na izradi 150 m2 dvostrane oplate tankih zidova bile zaposlene dvije radne grupe radnika kroz 4 radna dana. Sastav radne grupe 3PKR+2KVR+2VKR i da su pri tome potroena3 m3 drvene grae.

Zadatak za vjebu V

Provjeri tvrdnju da je na zidanju 150 m2 zida lomljenim kamenom s jednom vidnom stranom, debljina zida 30 cm, koristei produnu buku 1:2:6, zidar utroio 20 radnih dana, 80 m3 lomljenog kamena i 3700 kg cementa. RG=(1PKR+1KVR)

Kako se dobivaju normativi?

kronometarskim mjerenjem i statistikom obradom podataka

Kronometraa - mjerenje trajanja radnih operacijapomou kronometra (sekundomjera)

usporednom analizom normativa iz vie izvora i utvrivanjem normativa za nae uvjete

Znaajnije svjetske institucije koje se bave normiranjem:

- DIN Deutsches institut fur normung- ANSI American National Standard Institute- ISO International Organisation for Standardisation- BSI British Standard Institution

Stanje normativa u praksi

- interni graevinski normativi- dogovorni normativi- Normativi i standardi u graevinarstvu- prilagoeni DIN normativi- Prirunik za graevinsko poduzetnitvo i normativi graevinskih radova (1999.g.)

Kako su dobiveni normativi- Na temelju analize postojeih inozemnih i domaih normativa, provjerenih u praksi- Najee konzultirani njemaki normativi zato to je praenje normativa povjereno

stalnoj instituciji koja prati kontinuirani razvoj tehnologije te se postojei normativi esto nadopunjuju i auriraju

- Veliku pomo mogue je dobiti i od proizvoaa opreme(pozor! U pravilu sadre vremena koja su 10-15% nia od realnih)

NORMATIVI I STANDARDI RADA U GRAEVINARSTVUNorme i normizacijaPojam graevinske normePodjela normiAd A; norme ljudskog rada, KE.09.100. OBLAGANJE ZIDOVA KERAMIKIM PLOAMA KE.09.101. Nabavka i oblaganje zidova zidnim keramikim ploicama 15 x 15 cmStruktura radnog vremena Iad a) utjecaj vanjskih initeljaad b) utjecaj subjektivnih initelja u vezi s prirodom ovjekaad c) utjecaj initelja vezanih za organizaciju proizvodnjeAd B; norme materijalaAd C; norme strojnog radaZa planiranje broja radnika i odreivanje kvalifikacijske struktureAd 1. Prema ukupnoj koliini radova u planiranom vremenuAd 1. Prema ukupnoj koliini radova u planiranom vremenuAd 2. Prema maksimalnim radovima u jednom danuZadatak za vjebu IIZadatak za vjebu IIINa izvedenim radovima provjeravaju se koliine utroenih sati radnika, strojeva i koliine materijalaZadatak za vjebu IVZadatak za vjebu VStanje normativa u praksi

normiranje a

Documents