jezi ni fenomeni i normiranje

8/12/2019 Jezi Ni Fenomeni i Normiranje

1/34

Sadrajno oznaivanje


2/34

Problem jezika

lingvistiki problemi

problem organiziranja i opisa

informacijskih objekata ukorijenjeni su u

jeziku

jezik kao izvor problema koji oteava

organizaciju


3/34


4/34

Prirodni jezik u oznaivanju

prirodni jezik:

poznaju ga svi lanovi zajednice visoko je ekspresivan

negativne osobine prirodnog jezika uinformacijskom smislu:

dvosmislenost dvoznanost

nejasnost


5/34

Prirodni jezik

kod upotrebe prirodnog jezika mogui

problemi: sinonimija, homonimija,odnosi srodnosti

KONCEPT

POJAM

POJAM

POJAM

POJAM

KONCEPT

KONCEPT

KONCEPT


6/34

kod upotrebe prirodnog jezika mogui

problemi: sinonimija, homonimija, odnosi

srodnosti

primjeri:

Mediteran : Sredozemlje; apoteka : ljekarna

list (riba, anatomija, papir...)

nastava : kolski sat; crkva : katedrala

gerilja : borci za slobodu; tratinica : bellis

peneris (kontekstualno odreena sinonimska

zamjenjivost)


7/34

sinonimi: zamjenjivi u gotovo svim

okruenjima, ukljuujui ona za

pronalaenje informacija

oekujemo da e pretraivanje pod jednim

terminom pronai sve dokumente koji se

mogu pronai pretraivanjem po drugim

terminima (tratinica bellis perenis, kaljua bara)

homonime korisnici ele njihovo

razlikovanje


8/34

Kontrolirani (indeksni) jezici

(J. Rowley)

Kontrolirani indeksni jezici su indeksni jezici ukojima su i pojmovi koji predstavljaju predmet ipostupci dodjeljivanja pojmova dokumentimakontrolirani tj. izvrava ih osoba.

postoji popis termina (liste predmetnih odrednicaili tezaurus) koji slue kao normativni popispojmova koji se dodjeljuju dokumentu.

od korisnika se oekuju da konzultira popistermina u tijeku oblikovanja strategijepretraivanja


9/34

daljnja pojmovna odreenja:

kontrolirani rjenik kao vrsta

metapodataka koja predstavlja podskup

prirodnog jezika

kontrolirani rjenik slui za prikaz relacija

izmeu razliitih koncepata koje baza

podataka pokriva u svrhu poveanja

uinkovitosti sustavahttp://www.boxesandarrows.com/view/what_is_a_controlled_vocabulary_
http://www.boxesandarrows.com/view/what_is_a_controlled_vocabulary_http://www.boxesandarrows.com/view/what_is_a_controlled_vocabulary_


10/34

Prednosti kontroliranih rjenika:

vea vjerojatnost da e i osoba koja indeksira i

korisnik neki koncept izraziti na isti nain

i osoba koja indeksira i korisnik e jednako

izraziti neku temu jer ih kontrolirani rjenikupuuje na najrelevantniji pojam: iri pojam, ui

pojam, srodni pojam, vidi, vidi i

Konzistentnost procesa indeksiranja

Fokusiranje misli

uniformnost sustava za pretraivanja


11/34


12/34

Problemi kontroliranih rjenika:

Cijena

Vrijeme

Ljudska greka

Zastarijevanje rjenika kad korisnika prisiljavamo na koritenje

kontroliranog rjenika, onemoguavamo mu dadetaljno opie informacijsku potrebu.

nemogunost praenja dinaminih promjena ineupotrebljivost za modernog korisnika

jednaka teina pojmova?


13/34

Prirodni jezik u pretraivanju

informacija

(natural-language systems)

razlozi razmatranja koritenja prirodnog jezika upretraivanju: poveanje broja dokumenata koje treba indeksirati

poveanje opsega dokumenata dostupnih u punomtekstu

trokovi povezani s razvojem, odravanjem,primjenom kontroliranih jezika

zastoji/kanjenja u obradi zbog vremena potrebnogza indeksiranje dokumenta

upitna prilagoenost krajnjem korisniku


14/34

problemi prirodnog jezika:

za korisnika sustava tee je postaviti

strategiju pretraivanja

mora se osloniti na vlastito znanje i

poznavanje terminologije

ako mu nisu poznati svi sinonimi ili semantiki

srodni pojmovi, pretraivanje nee biti

obuhvatno


15/34

Kontrolirano oznaivanje Slobodno oznaivanje

kontrolirani

rjenikoznaitelj

dokument

dokument

oznaitelj


16/34

Vrste kontroliranih jezika

hijerarhijski/klasifikacijski sustavi

ope i specijalne klasifikacije

abecedni sustavi za oznaivanje

predmetni sustavi

tezaurusi

razliiti rjenici (taksonomski i ontoloki)


17/34

preciznost, izvrsni rezultati u

pronalaenju individualnih pojmova

iscrpnost visok odziv

aktualnost autorove rijei (bez krive

interpretacije)

nii trokovi

razmjena podataka izmeu baza pod.

nema ljudske greke

olakava pretraivanje:

razrjeava sinonimiju

kvalificira homografiju

nudi biljeke o opsegu uputni sustav

sloenim izrazima izbjegava

sintaktike dvojbe

iskljuuje dokumente od perifernog

interesa

intelektualno zahtjevnije za korisnika

(mora poznavati rjenik podruja)

vee optereenje korisnika

problemi s jezinog aspekta

iscrpnost moe rezultirati gubitkom

preciznosti

nedovoljna specifinost

nedovoljna iscrpnost (cijena

indeksiranja)

upitna aktualnost

mogunost krivog tumaenja autorovih

rijei; ljudske greke

korisnik mora nauiti umjetni jezik

inkompatibilnost

cijena

PRIRODNI JEZIK KONTROLIRANI J.


18/34

unato raspravama o prednostima i

nedostacima prirodnih i kontroliranih

jezika, informacijska zajednica se jo nije

opredijelila

ope je miljenje da je potrebno razvijati

sustave koji se komplementarno temelje i

na kontroliranom i na prirodnom jeziku.


19/34

Normiranje jezika

(ili kako prirodni jezik postaje indeksni?)1. odabir naziva/rjenika

2. razrjeenje dvosmislenosti (kvalifikatori,

napomene, hijerarhija)

3. uspostava meusobnih odnosa znaenja

(relacije)


20/34

Odabir rjenika

preuzimanje rijei i fraza prirodnog jezika - nazivljepredmetnog podruja

problem je u izgradnji predmetnog jezika odluiti totreba sainjavati terminoloku jedinicu

utjecaj predmetnog podruja (d-h znanosti sadrevelik broj apstraktnih pojmova s nepreciznimznaenjem: dobro, zlo, ljepota...)

indeksni je rjenik nadziran, normiran, time toodabire iz prirodnog jezika ogranieni skup rijei i

fraza cijena rjenika proporcionalna je njegovoj veliini,

nuno je da ga se ogranii na one nazive koji supotrebni i dostatni za postizanje njegovih ciljeva

k it iji i b


21/34

kriteriji za izbor

naziva/proputanje rijei

prirodnog jezika u rjenikpredmetnog jezika

jamstvo predloka jamstvo uporabe

strukturno jamstvo


22/34

u 2. polovici 19. st. zapoelo se sa runimindeksiranjem / klasificiranjem grae uknjinicama

dominantne predmetne pristupnice:

klasifikacijske oznake, predmetne odrednice prevladavajua logika u predmetnom pristupu:

odozgo-prema-dolje (podjela znanja premaunaprijed odreenim pravilima)

takav pristup nadograen jamstvima kojipoivaju na empirijskom pristupu

Razlozi uvoenja jamstva


23/34

jamstvo predloka

pojam koji je W. Hulme uveo 1911.

nalae da se rjenik predmetnog jezika

empirijski izvodi iz literature koju namjerava

opisati (Hulme je radio u Kongresnoj knjinici, literatura

koja je sluila kao jamstvo bile su knjige

pohranjene u Kogresnoj knjinici)

popis kanonskih tekstova za odreeno podruje


24/34

jamstvo uporabe

mora odgovarati jeziku onih koji trae

informacije; rjenik korisnika


25/34

strukturno jamstvo

nazivi sa strukturnom funkcijom

strukturni se nazivi mogu upotrebljavati kaonamdomjestak za manjkave veze u hijerarhiji;

poboljavaju odziv i tonost u pronalaenju,omoguavaju prebiranje, npr. ZIDNI SVODOVI(ne upotrebljavaju ni autori ni korisnici), noprikladno okuplja nazive CIGLENI SVODOVI,

KAMENI SVODOVI, CRIJEPNI SVODOVI obavljaju korisne funkcije okupljanja i kretanja


26/34

Kontrola/normizacija jezika

1. odabir naziva


napomene, hijerarhija)


(relacije)


27/34

metode razrjeenja dvosmislenosti

(kvalifikatori, napomene, hijerarhija)

kvalifikatori: tradicionalna metoda, koritenje

okruglih zagrada; smatra se da je sastavni dio

naziva i za sadrajno oznaivanje i za

pretraivanje napomene: objanjavaju uporabu naziva unutar

konteksta odreenog predmetnog jezika

hijerarhija: kontekstualizacija naziva u

hijerarhijskim strukturama(Merkur ima iri naziv

Element ili Planet)


28/34

Kontrola/normizacija jezika

1. odabir naziva


napomene, hijerarhija


(relacije)


29/34

3. relacije

uspostava meusobnog odnosa znaenja

zahtjev odziva i cilja okupljanja skupiti

sva djela o istom predmetu

za to je potrebno uspostaviti odnose

istoznanosti

hijerarhijskih

srodnosti

I t t


30/34

Istoznanost

izmeu dviju ili vie ortografskih varijanta, varijanta oblika

rijei, sintaktikih varijanta ili sinonima

meusobno zamjenjivi u gotovo svim okruenjima,ukljuujui ona za pronalaenje informacija; podrazumijevase da e pretraivanje pod jednim nazivom pronai sve

dokumente koji se mogu pronai pretraivanjem pod drugima

tehnike: uporaba uputnica vidiili upotrijebiuz prethodnoodabiranje jednog naziva; opa uporaba

kada je doista rije o sinonimima (gerila, borci za slobodu, /movare, movarna tla, bare, kaljue) kad bi se ove nazivetretiralo kao sinonime, poboljao bi se odziv, ali na rauntonosti za nekog znanstvenika, kojemu su te razlike bitne


31/34

Srodnost

dovode korisnike do djelotvorno artikuliranihupita za pretraivanje

tee definirati uvjete pod kojima se dva nazivamogu smatrati srodnima (npr ako se smatra dabi korisnik, kad ispituje jedan naziv, mogaopoeljeti da ga se prisjeti na postojanje drugog);subjektivni kriterij koji dovodi do nedosljednosti ukonstruiranju odnosa srodnih nazva

tehnike: uputnicama Vidiili RT (Related term),SN (Srodni naziv)


32/34

Hijerarhijski odnosi

najdjelotovrniji u poboljanju cilja okupljanja

sredstvo optimiranja odziva i tonosti

rod-vrsta, cjelina-dio.

perspektivni hijerarhijski odnosi (nisu iskljuivi) tehnike: uzastopno uvlaenje retka, BT-NT (iri

naziv-ui naziv)

tip hijerarhijskog odnosa koji se uvodi u

predmetni jezik ovisi o: prirodi rjenika,svrha...korisnici, podruje


33/34

FLAGELATA

upotrijebi za: biai ODNOSI EKVIVALENCIJE

iri pojam: Protozoa HIJERARHIJSKI ODNOS

ui pojmovi: euflagelata, euglenidae,

chromomonadinae HIJERARHIJSKI ODNOSsrodni pojmovi:-- ASOCIJATIVNI


34/34

SUKOB

Upotrijebi za: konflikt ODNOS

EKVIVALENCIJE

Ui pojmovi: drutveni sukob, sukob

generacija HIJERARHIJSKI ODNOS

Srodni pojmovi: agresija, odnosi meu

skupinamaASOCIJATIVNI

jezi ni fenomeni i normiranje

Documents