Student: Kristina Labinjan

Normalni, uobičajeni afekti , bol tuga i radost – dio svakodnevnog života

Tuga ili normalna depresija – humani odgovor na razočaranje ( smrt bliske osobe, raskid braka , reakcija na određene praznike, obljetnice,predmenstrualna depresivnost, postpartalna tuga)

Žalovanje - tugovanje je proces, koji se javlja nakon za nas značajnog gubitka i neminovno prati smrt, rastavu i napuštanje veze ; omogućuje nam prihvaćanje neizbježnih životnih gubitaka te završavanjem psihosocijalnog prijelaza pospješuje naš rast, razvoj i sazrijevanje

Promjene raspoloženja

Simptomi ankcioznosti ( početna nesanica , uznemirenost, prenadraženost autonomnog živčanog sustava

Reakcije kao odgovor na separacije, gubtke, smrt , rastava braka , prisilne emigracije

Takvo žalovanje ne uzrokuje kliničku depresiju

Prihvaćanje realnosti Rad na žalovanju Prilagodba sredini Uključivanje u život Završetak žalovanja

- obilježen je pronalaženjem stabilnosti, uspostavljanjem novog identiteta i vraćanjem životnog interesa prilagodbom novim okolnostima, pronalaženjem novih ciljeva i zadovoljstva u životu.

Prema Parkesu događaji koji obilježavaju psihosocijalni prijelaz nose sljedeće tri karakteristike:1. posljedice događaja su trajne2. događaj se odvija u vrlo kratkom vremenu - male su mogućnosti za pripremu3. dovode do promjena osobnosti i dosadašnjeg doživljavanja svijeta - što uključuje promjenu misaonih obrazaca i ponašanja.

Psihosocijalni prijelaz je bolno psihičko proživljavanje koje iscrpljuje i zahtjeva vrijeme. Prijelaz možemo promatrati, kao isprepletenost ispodležećih dubokih psiholoških i socioloških procesa, pokrenutih i povezanih sa stresnim životnim događajem. Tih procesa osoba ne mora biti u potpunosti svjesna niti je jasan i predvidiv njihov ishod

Prema Freudu potrebno je obnoviti svoj unutarnji život "radom na žalovanju" da bi se mogli nanovo uključiti u život i prilagoditi njegovim zahtjevima. Uspješan prijelaz ili završetak žalovanja istovjetan je ozdravljenju i dovodi do rasta i sazrijevanja osobe

Događaju se ukoliko tuga ili radost imaju intenzitet ili vremensko trajanje iznad očekivanog ili uobičajenog

Oštećenje emocija – dovodi do značajnih promjena ostalih funkcija duševnog zdravlja

Patološki povećano ili smanjeno raspoloženje ( povišeno ili sniženo)

1 od 4 osobe obolijeva od nekog oblika afektivnog poremećaja

Stopa pobola veća je za žene , 2:1 u odnosu na muškarce

Učestalost poremećaja raspoloženja raste u starijoj dobi

Depresivni poremećaj je 1, 5 do 3 puta češći među rođacima prvog reda nego što je pojavnost istog u općoj populaciji

BIOLOŠKI ČIMBENICI : nasljedni čimbenik utvrđen je kao predisponirajući čimbenik rizika

- Unipolarna depresija- naslijeđuje se poligenski- Bipolarni poremećaji – putem jednog dominantnog gena , X- vezanog ili

autosomnog

NEUROTRANSMITORI: poremećaji raspoloženja posljedica su disregulacije u limbičko- diencefaličkom neurotransmitorkom sustavu

PSIHOSOCIJALNI ČIMBENICI: - Stresni događaji dovode do premećaja homeostaze i prethode unipolarnim

depresivnim epizodama - Bilo koji tip osobnosti može razviti kliničku depresiju, iako su sklonije osobe

koje nemaju odgovarajuću sposobnost prilagodbe promjenama koje iskaču iz rutine svakodnevnice

Ankcioznost Depresivno raspoloženje Manično raspoloženje

Simptomi depresije → poremećaj različitih procesa u organizmu Simptomi: depresivno raspoloženje , gubitak interesa za razne

aktivnosti, gubitak apetita, poremećaji spavanja , osjećaj bezvrijednosti, krivnje, dekoncentracija, bespomoćnost, neodlučnost, suicidna razmišljanja( teška depresija)

Ukoliko simptomi traju barem dva tjedna → depresivna epizoda Manična stanja : povišeno raspoloženje, stvaranje svakojakih

planova, ubrzanost, nekritičnost u trošenju, osjećaj povišene energiije i moći , redukcija spavanja

POVRATNI DEPRESIVNI POREMEĆAJ BIPOLARNI AFEKTIVNI POREMEĆAJ

Ponavljanje epizoda depresije

Prva epizoda- u svakoj životnoj dobi, trajanje – od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci

UNIPOLARNI POREMEĆAJ – poremećaj epizodnog tipa s fazama bez simptoma

SEZONSKI AFEKTIVNI POREMEĆAJ

Izmjene epizoda smanjenog i povišenog raspoloženja i stanja remisije

Simptomi: povišeno raspoloženje, povećanje energije i aktivnosti ( hipomanija ili manija) ili sniženo raspoloženje sa smanjenom energijom i aktivnostima ( depresija)

Depresivne epizode karakterizira : snižen afekt, smanjnje energije , prisutne ideje krivnje i bezvrijednosti , psihomotorička retardacija i gubitak libida

MELANKOLIJA ATIPIČNA DEPRESIJA

Teški oblik depresije uobičajen u starijih bolesnika

Simptomi : psihomotorička usporenost ili agitacije, gubitak interesa ili zadovoljstva , nedostatak reakcije na uobičajene životne poticaje , uobičajeno rano jutarnje buđenje

„atipična” → simptomi koje pokazuje bolesnik i simptomi depresivnog poremećaja su kontradiktorni

Atipični simptomi : pretjerano hranjanje, dobivanje na tjelesnoj masi, pretjerano spavanje

Ekstremna osjetljivost na interpersonalne reakcije

Češće kod mladih bolesnika

MINOR DEPRESIJE MASKIRANA DEPRESIJA

Stanja kada su prisutni samo osnovni simptomi depresije , depresivno raspoloženje i gubitak interesa uz brojne somatizacije

Često se ne prepoznaje, pripisuje se čimbenicima iz društvene okoline

Smanjenje radne spospbnosti i tjelesne pritužbe mogu upućivati na minor depresiju

Stanje koje podrazumijeva neurofiziološki poremećaj , ali ne izaziva nijedan ili izaziva samo jedan simptom depresije

Simptomi: somatske pritužbe, glavobolja, bolna leđa, opresije u prsištu i druge smetnje za koje se ne nalaze somatski uzroci

Depresio sine depresione ( depresija bez depresije)

MALA DEPRESIJA PSIHOTIČNA DEPRESIJA

Stanje s pratećim simptomima depresije koji se ponavljaju ali traju kraće od dva tjedna ( 2 do 5 dana )

Poremećaj koji se pojavljuje kod inače distimičnih osoba i osoba s graničnom strukturom osobnosti

Poremećaj ometa radnu i socijalnu sposobnost

Pojava deluzija ili halucinacija uz simptome poremećaja raspoloženja

depresivni simptomi pojavljuju se prije psihotičnih

CIKLOTIMIJA - karakteriziraju kronični poremećaji raspoloženja koji uključuje brojne epizode hipomaničnog ponašanja i blage depresije sa slabijim intenzitetom simptoma

Ukoliko afektivna nestabilnost traje najmanje dvije godine , bez razdoblja dobroga stanja → ciklotimija

Pojavljuje se inhibirana depresija i povišeno razdoblje labilne iritabilnosti

Ciklotimično raspoloženje često maskirano socijalnim problemima npr. ponovljni neuspjeh u braku, epizodno promiskuitetno ponašanje, česte promjene škole i posla , diletantizam, zloporaba alkohola

DISTIMIJA- kronična depresija koja se pogoršava ili se pojavljuje nakon životnog stresa

Simptomi: depresivno raspoloženje neprekidno tijekom najmanje dvije godine , nema hipomaničnih epizoda a razdoblje dobroga stanja traje tek nekoliko tjedana

NEURASTENIJA POSTPARTALNI POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA

Stanje sniženog raspoloženja udruženog s osjećajem opće slabosti, nemoći i nedostatka energije, bolesnik ništa ne može

Postpartalna tuga : traje 1 do 4 dana , plačljivost, razdražljivost, ne zahtijeva posebno liječenje

Postpartalna depresija : pojavljuje se nakon mjesec dana nakon porođaja , karakteristike depresivnog poremećaja, potrebno liječenje

Postpartalna psihoza: učestalost niska, simptomi se javljaju 2 do 3 dana nakon porođaja , dezorijentacija, ekstremna agitacija, emocionalna labilnost

Psihijatrija, Ljiljana Moro , Tanja Frančišković i suradnici

http://www.psihoportal.com