1

REFIK SADIKOVIĆUNINP

2011/12

Norma i kultura standardnoga jezika

2

KNJIŽEVNI JEZIK I JEZIK KNJIŽEVNOSTI

KOD NAS JE U UPOTREBI I TERMIN KNJIŽEVNI JEZIK I TERMIN STANDARDNI JEZIK, A POD TIM SE PODRAZUMIJEVA JEZIK KOJIM SU NAPISANE KNJIGE SVAKE VRSTE, JEZIK KOJI JE U JAVNOJ UPOTREBI, NORMIRANI JEZIK – ONAJ KOJI ODOBRAVAJU LINGVISTI.

JEZIK KNJIŽEVNOSTI JE JEZIK UMJETNOSTI – JEZIK KOJIM SU NAPISANA UMJETNIČKA DJELA.

3

NORME KNJIŽEVNOG IZRAŽAVANJA

Norme književnog izražavanja su pravila, upute, dogovorom utvrđeni obrasci. OVO SE ODNOSI NA OBA VIDA IZRAŽAVANJA –

PISMENI I USMENI

PRIMJENA NORME U GOVORU I U PISANJU PREDSTAVLJA OSNOV KULTURE IZRAŽAVANJA

Norma jednog jezika je promjenljiva kategorija, kao što je promjenljiv i taj jezik.

4

OSNOVE NORME KNJIŽEVNOG IZRAŽAVANJA

OSNOVE NOPRME KNJIŽEVNOG IZRAŽAVANJA SU: GRAMATIČKA NORMA (DIJELI SE NA: FONETSKU,

MORFOLOŠKU, SINTAKSIČKU) LEKSIČKA NORMA ORTOEPSKA NORMA ORTOGRAFSKA NORMA STILISTIČKA NORMA

5

1. GRAMATIČKA NORMA

ODREĐUJE PRAVILNOST IZRAŽAVANJA U GOVORU I PISANJU

IZVIRE IZ PRIRODE I DUHA JEZIKAUSMJERAVA RAZVITAK JEZIKAMORA BITI OPĆEPRIHVAĆENA NJOME SE UTVRĐUJU GRAMATIČKE

KATEGORIJE PROMJENLJIVIH VRSTA RIJEČI (lice,vrijeme, način, rod, broj, padež ... )

GRAMATIKA ODREĐUJE PRAVA I NEPRAVA ZNAČENJA RIJEČI (indikativ, relativ, modalnost...)

6

2. LEKSIČKA NORMA

VODI RAČUNA O ČISTOTI JEZIKAODREĐUJE RIJEČI NAŠEG KNJIŽEVNOG

JEZIKA I OCJENJUJE NJIHOVIO ZNAČENJEKONTROLIŠE PREUZIMANJE STRANI

RIJEČI (POSUDBENICA ILI POZAJMLJENICA)

KONTROLIŠE OŽIVLJAVANJE ZASTARJELIH RIJEČI (ARHAIZAMA) I ODREĐUJE KONTEKST U KOJEM MOGU BITI UPOTREBLJENE

7

3. ORTOEPSKA NORMA

ODREĐUJE PRAVILNOST IZGOVORA RIJEČIPOSEBNO VODI RAČUNA O PRAVILNOM

NAGLAŠAVANJUPRIMJENJUJE SE SAMO U GOVORUNAŠ JEZIK IMA RAZVIJEN AKCENATSKI

SISTEM I IMA POSTAKCENATSKE DUŽINE, ŠTO GA ČINI TEŠKIM – ALI I LIJEPIM

8

4. ORTOGRAFSKA NORMA

ORTOGRAFSKA NORMA JE, USTVARI, PRAVOPIS NAŠEG JEZIKA

NEKI JE NE SMATRAJU NORMOM U PRAVOM SMISLU

TO SU: PRAVILA O PISANJU VELIKOG I MALOG SLOVA SASTAVLJNO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI PISANJE POJEDINI SUGLASNIKA O UPOTREBI SKRAĆENICA O INTERPUNKCIJI O TRANSKRIPCIJI STRANIH RIJEČI O RASTAVLJANJU RIJEČI NA KRAJU RETKA ...

9

5. STILISTIČKA NORMA

PODRAZUMIJEVA PRIMJENU SVIH PRETHODNIH NORMI

BITNA JE ZA PRAVILNO RAZUMIJEVANJE I FUNKCIONIRANJE JEZIKA

ZA OSTVARIVANJE KOMUNIKATIVNE I ESTETSKE FUNKCIJE

RAZLIČITO SE DEFINIŠE, A NEKI JE ČAK I OSPORAVAJU

MEĐUTIM, BITNO JE ŠTA SE KAŽE I KAKO SE KAŽE

10

1. GRAMATIČKA NORMA

NAŠA GRAMATIČKA NORMA JE VRLO SLOŽENA

TREBA UPOTREBLJAVATI PRAVILNE OBLIKE RIJEČI

TREBA IZBJEGAVATI POKRAJINIZME, LOKALIZME, DIJALEKTIZME, ŽARGONIZME I SL.

RADIO I TV STANICE POSVJEĆUJU PUNO PAŽNJE PRAVILNOM IZRAŽAVNJU

11

SLOŽENOST NAŠE GRAMATIČKE NORME

NEKE OBLIKE JEDNOSTAVNO TREBA IZBJEGAVATI, I PORED TOGA ŠTO SU PROPISANI GRAMATIČKIM PRAVILIMA PATAK – PACI (mn.) PETAK – PECI CVETAK – CVECI SVITAK – SVICI

12

DOZVOLJENA ODSTUPANJA OD GRAMATIČKE NORME

ODSTUPANJA SE JAVLJAJU KAO TEŽNJA KA STILSKOM NAGLAŠAVANJU I BOLJOJ IZRAŽAJNOSTI

Doziveo sam strasnu traumu Kad su u nasu sumuDosli lovci da love Nas sirote zecove.

... Grunula je lovceva puskaI vidite rezultat Poceo sam da suskam.

(licentia poetica)

13

Opravdanost odstupanja

Odstupanje od gramatičke norme je opravdano u iznimnim situacijama, kada se ostvaruje semantička i afektivna funkcija kao u prethodnom primjeru.

U jeziku umjetničkih djela, pa i u novinarstvu, poželjno je kritički se odnositi prema gramatičkoj normi.

U naučnim radovima mora se striktno poštovati gramatička norma.

14

Rod i broj imenica

Rod se najčešće određuje prema prirodnom rodu

Neke imenice imaju oblike i jednine i množine

Neke imaju samo oblike množine (pluralija tantum): vrata, njedra, usta, leđa, gaće, jasle, gusle, naćve, skripta (često se radi o predmetima sastavljenim od dva dijela)

Druge, pak, imaju samo jedninu: vlastita imena, toponimi

15

Česte greške u javnim programima

Pogrešno je:Par riječi ...Par rečenica Za par nedjelja

Ne postoje riječi u paru kao golubovi (muško i žensko), ili kao volovi kad vuku teret (lijevi i desni), ili kao čarape, cipele ...

16

Gramatičnost, logičnost, prikladnost

Ponekad je rečenica gramatički ispravna, ali nije logična ili je na neki drugi način neprikladna Ako ste došli kod nekoga na žalost, ne možete

mu čestitati!

“Zahvaljujući požaru, kuća je izgorjela.”

Zahvaljujući uvijek predstavlja nešto pozitivno! Ovdje se sukobljavaju gramatika i logika.

17

Nesuglasice

Neki oblici su proglašeni za književne, iako nisu pravilno gramatički izvedeni

Voljeti (voleti) – volim (um. volem) Ne jesam – nisam (um. nesam)

18

Upotreba padeža

Akuzativ i lokativ AKUZATIV ZA CILJ UZ GLAGOLE KRETANJA:

Idem u Novi Pazar.

LOKATIV UZ GLAGOLE MIROVANJA: Živim u Novom Pazaru.

Akuzativ i dativ DATIV ZA PRAVAC UZ GLAGOLE KRETANJA:

Idem prema Novom Pazaru

19

Aorist glagola biti

Nepravilno je upotrebljavati samo oblik BI *JA BI...., TI BI..., *ŠTA BI VI REKLI ...

GLAGOL BITI U AORISTU IMA OBLIKE: BIH, BI, BI; BISMO, BISTE, BIŠE1

1. kad gradi složene glagolske oblike, 3. l. mn. aorista se skraćuje i ima oblik BI

20

Dubleta u gramatičkoj normi

Nešto može biti gramatično u dva vida: Božji – Božiji Mačji – mačiji Mišji – mišiji Zečji – zečiji

Očevi – oci Orlovi – orli Zečevi – zeci

21

Pravilno - nepravilno

Pravilno kod upotrebe negacija: Ni za šta, ni za kakvu, ni od čega, ni od koga, ni u

čemu, ni pred kim, ni o kom, ni po čemu, ni u čemu...

Sve za otadžbinu. Otadžbinu nizašta! (Otadžbinu daje džabe, budzašto!)

Predsjedavao je sjednici. A ne: “Predsjedavao je sjednicom.”

Kod telefoniranja je preporučeno: OVDJE M.N., IZVOLITE!

NIJE U DUHU NAŠEG JEZIKA NI PORED, NI NA, NI KRAJ TELEFONA