* 902.034(497.5)

POČECI PODVODNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Povijesno - arheološke bilješke

Nikša PETRIĆ

Izvorni znanstveni članak

Nikša Petrić Odsjek za arheologiju HAZU

21450 HVAR

U ovom radu se po prvi put opisuje razvoj podvodne arheologije u Hrvatskoj, čije početke bilježimo već u 16. st., a ozbiljnija istraživanja u 18. i 19. st. U kulturno-povijesnom, prirodoslovnom i arheološkom smislu donosi niz izvanredno zanimljivih, višestruko značajnih podataka. Ovim se radom upotpunjuju spoznaje o povijesti arheologije u Hrvatskoj i doprinosi boljem suvremenom promišljanju naše arheologije i kulturne baštine.

Uzimajući u obzir tek nekoliko dosad poznatih podataka, govoriti o počecima podvodne arheologije u Hrvatskoj činilo se jednostavnom temom. Međut im, pažljivijim iščitavanjem tekstova različitih kul turno-povijesnih sadržaja, pokazalo se da je zanimanje za starine u jadranskom podmorju i kopnen im vodama Hrvatske te njihovo bilježenje započelo već vrlo rano! Laka uočljivost arhi tekture i p redmeta na manjoj dubini omogućena je geomorfološkim svojstvima jadranske obale, čemu dopri­nosi i osobita bistrina mora .

Renesansni pjesnik Petar Hektorović zapisao je u stihu "kako u zarcalu sve na dnu videći" 1 . Pojava potonuća istočne obale Jadrana (za u prosjeku oko 1 m m godišnje) doprinijela je da se mnogi antički priobalni objekti i nj ima pripadajući predmet i nađu pod m o r e m te da budu kon­tinuirano zapažani tijekom punih pet stoljeća! Prva zapažanja bilježimo,

1 P. HEKTOROVIĆ, 1568. (1997).

dakle, već u XVI. st., a zatim ih prat imo sve do složenih arheoloških opisa i zahvata u XIX. i XX. st.

U ovome ću radu kronološki prikazati niz arheoloških podvodnih istraživanja.

Iako suvremena podvodna arheologija, vezana uz razvoj autonomnog ronjenja, započinje tek oko druge polovice XX. st., početke ronjenja i vađenja potonulih predmeta i ostataka brodova, nalazimo već u XIV. st. Doduše, ti počeci nemaju izravne veze s podvodnom arheologijom, аИ predstavljaju zanimljiv podatak o davnoj želji da se iz mora vrati ono što se u n jemu slučajno našlo.

U Arhivu grada Dubrovnika nalazimo zapis iz XIV. st. u kojemu se spominju ronioci što se bave koraljarstvom. Jedan od njih, nastanjen u Dubrovniku, ponudio je da će sa svojom ekipom spasiti krećansku marcil-ijanu potonulu kod otoka Mljeta 1372. godine. Sljedeći n a m podatak govori da su iz nave potonule u uvali Suđurađ na Šipanu 1576. godine, četiri ronioca, nastanjena u Dubrovniku, izronila 1607. i 1608. godine dva brončana topa - falkoneta i druge brodske p redmete , za što im je bilo plaćeno.

Iste, 1608. godine, jedan ronilac potvrđuje da je bio plaćen "za sedam topova i jednog smirilja izvađenih s morskog dna". Te je godine Stjepan Palavicini , čiji se grip nalazio na m o r s k o m e dnu pod z id inama Dubrovnika, ugovorio s roniocem da će ovaj "svojim profesionalnim znanjem i r adom sa dna mora izvući u potpunosti spomenut i grip". 1609. godine spominje se udruga ronilaca u Dubrovniku, koja utvrđuje da će "na raznim mjestima... izvlačiti stvari iz mora" 2 .

Renesansna arheologija, u zamahu svog svestranog interesa, bilježi na području Istre i podmorske arheološke podatke . Prvi ih je zabilježio poz­nati r enesansn i kartograf Pietro Coppo, rodom iz Izole. On spominje antičko pristanište u Simonovom zaljevu (Izola), antičke zgrade i zidove u moru kod Vrsara i punte Cisane te na ušću rijeke Raše: "Se troua in questo contorno et r iuera de Orser purassai Scogli et Isolette, davanti sono quat-tro Isole: che fanno el Porto de Orser. Se t roua de sotto alia riua del mar vestigii de ediffitii antiqui vn bon tratto de longo sino al fondamento de saline: che demonst rano esser sta purassai habitation, non e dubio questo loco esser sta habitato da Orsina fameglia Romana venuta ad habitar Ii dapoi la destruction de Roma".

"Da Collone a Portesuol redutto cosi dito, miglia tre. et da quia Murazo altro loco mia quattro. tra Murazo et Collone si ex tende vna ponta in mar chiamata Cisana sora laqual in m a r mia do se vede mura ie et ediffitii roti

2 S. VEKARIĆ, 1987.

f l O

che demost rano esser sta vna terra potria esser sta quella che Plinio nomina Nexantio in Istria: che fo ruinata da Romani."

"Larsa Imme sono mia. XI. La boccha delqual e larga vno miglio: per spatio de miglia sei navegabile da legni grossi. da Ii in su miglia quattro da piccoli. quat tro mia distante dalla boccha e vn trageto a vn certo Colfeto el qual se ch iama el trageto de San Zorzi. dove se vede vn m u r o con merl i a rente acqua in sabion doue se iudica esser sta vna terra '".

U svom I t i n e r a r u iz proljeća 1553. po Dalmaciji, mletački sindik Zuan Battista Giustiano opisuje podmorske nalaze u Caski na otoku Pagu: "E'nell'isola una valle detta Cesca, nella quale fu giä una cittä chiamata da Plinio Issa, non ignorabilis civitas, le cui vestigie si vedono hoggidi parte sotto aqua et par te in terra, con mura et mosaichi bellissimi." (Ljubić, 1877)

Ovi su podaci imali utjecaja na kasnije autore i njihovo zanimanje za podmorske arheološke osobitosti istarske obale.

Više od stoljeća nakon Coppa, oko 1650. godine, novigradski biskup Giacomo Filippo Tommasini u svom rukopisnom djelu (objavljenom tek 1837. g.) 4, donosi nekoliko podataka iz naše teme. Poznavajući djelo P. Coppa, citira ga u početnom dijelu u kojem raspravlja o položaju Nezakcija, a zatim, opisujući Izolu, opisuje Simonov zaljev gdje se u m o r u vidi antički mol sa željeznim alkama: "... ed allora celebre era il suo porto di San Simon registrato nella carta di navigare capace d'ogni naviglio, e sotto Pacqua si vede Pantico suo molo con anelli di ferro a quali si lega-vano le funi delle navi: al presente e qui una piccola chiesa". Opisujući luku Savudrije Tommasini navodi kako se za oseke vide veliki kamen i

3 UP . СОРРО, 1540. : "U okolici i uz Vrsarsku rivijeru nalazi se priličan broj hridi i otočića. S prednje strane su četiri otoka koja čine Vrsarsku luku. Pod rivom, u moru , nalaze se ostaci starih zgrada koji se protežu daleko sve do temelja solana i ukazuju na postojanje kuća za stanovanje. Nema sumnje da je ovo mjesto nastani la r imska obitelj Orsina koja je ondje došla stanovati nakon uništenja Rima."... "Od Collone do utvrde (?) koju zovu Portesuol udaljenost je tri milje, a odavde do sljedećeg mjesta Muraza, četiri milje. Između Muraza i Collona prostire se u moru jedan rt zvan Cisana, na kojem se u moru u dužini od dvije milje vide zidovi i s rušene zgrade koje pokazuju da je tu nekada bilo naselje. Moglo bi to biti ono koje Plinije naziva Nexantio u Istri, a koje su Rimljani srušili."..."Rijeka Raša dugačka je XI milja, dok joj je ušće široko jednu milju. U dužini od šest milja plovna je za velike brodove, a zatim još četiri milje za one male . Četiri milje daleko od ušća nalazi se jedan prijelaz u jed­nom m a l e n o m zaljevu, koji se naziva prijelaz Sv. Jurja, gdje se vidi zid s kruniš tem (?) na s a m o m rubu vode, u pijesku, po kojem se može prosuditi da je tu bilo naselje." ; A. DEGRASSI, 1924. U vezi s ubikacijom istarske Cisse (Caenazzo 1992; Suić 1987.) valja spomenut i neke , čini mi se, nedovoljno korištene podatke. Naime, citat P. Coppa "prostire se u moru jedan rt zvan Cissana, na kojem se u moru u dužini od dvije milje vide zidovi i s rušene zgrade koje pokazuju da je tu nekada bilo nasel je" nije izmišljen. Sljedeći je podatak A. Fortisa koji je objavio J. Strange 1775. godine. "U prvom p ismu učenog opata, koje sadrži opažanja o Istri, upoznajem se s vrlo važnim r imskim natpisom, otkrivenim nedavno u gomili ruševina starinskih zgrada na Punta Cissana, na obali (discovered, not long since, a m o n g a heap of ru ins of old buildings, at Punta Cissana, on that coast). Slijedi točan prijepis: ... (donosi natpis) . Ovaj natpis je od velike vrijednosti jer određuje položaj antičke Cisse, koji je prije bio nepoznat" (Petrić 1998, 146, 156). Smatrao sam potrebnim ovdje istaknuti navode Coppa, A. Fortisa i J. Strangea zato jer nisu konzult irani (Suić, 1987), koji će, vjerujem, podrobnijim arheološkim čitanjem pomoći temi.

4 G. F. TOMMASINI, 1837.

I l l

blokovi jednoga mola i ostaci antičkih zgrada: "La punta di Salvori e prin-cipalissima nella provincia perehe porto, m a giä doveva esser maggiore, perehe si vedono nel calar delle acque gran quadroni di pietre, che dimostrano esservi stato un molo e si vedono anche in quei contorni ves-tigie di edifici antichi".

Za razliku od P. Coppa, koji za luku Vrsar spominje da se u moru nalaze ostaci starih zgrada koje se protežu daleko do temelja solana, Tommasini opisuje luku i samo "saline distrutte". O Brijunima kaže: "...ha fatto quatro buoni porti per ogni vascello", navodi antičke ostatke i donosi zanimljiv podatak: "Vi erano due saline, ora disfatte. Ha un lago bellissimo che mai si secea, del circuito d'un quarto di miglio, e nel mezzo, quando l 'acque sono basse, vi si vede un pozzo". Zanimljiv je i njegov tekst o soli i solanama. Za Medulin Tommasini kaže: "Lungi due miglia a settentrione vien il porto Medolino all 'altra riva, del quale res tano anco le vestigia del-l'antico castello di Medolino".

Podmorske arheološke nalaze duž obale Istre ponovo će opširnije opi­sivati Pietro Kandier u XIX. te Attilio Degrassi u XX. st., no o njima će više riječi biti u daljnjem tekstu.

Vratimo se ponovo na krajnji jug h rva t ske obale , u blizinu Dubrovnika. Iako kratka, vizitatorska zabilješka dubrovačkog nadbiskupa G. B. Conventatija iz 1716. sažeto opisuje podmorski dio arheoloških ostataka antičkog naselja Epidauruma, na mjestu današnjeg Cavtata (Ragusa Vecchia). On kaže: "Poene memor ie dell 'antico Epidauro qui si r ami rano , e queste si restr ingono ad alcuni vestigii delle vecchie mure bagnate hora dal mare , anzi che le ricopre..." 6 .

Padovanski prirodoslovac Vitaliano Donati dugo je proučavao geologi­ju planina, obale i morskog dna hrvatske obale, iz čega je proizašlo njego­vo najznačajnije djelo. Raspravljajući o razini mora , t emi koja je nakon njegova djela, pa sve do danas, p redmetom znanstvenih rasprava i proučavanja, on po prvi put donosi nekoliko podataka značajnih za pod­morsku arheologiju, koji se odnose na područje Istre i Dalmacije. Donati kaže: "Vidi in Lissa Isola di Dalmazia un 'ant ichiss ima fabbrica che ora forma u n a buona parte del Convento de'Frati Minori Conventuali; e ques-ta nel suo bassamento e molto al disotto del comune del mare cui sta vic-ina. In questa stessa isola alia parte di levante scopronsi sul Mare incrostature di mosaico coperte dal Mare stesso. NellTsola di Bua s'osser-va alcun vestigio di mosaico a pelo del comune del l 'acque. La piazza di Zara sotto il presente pavimento da sei piedi ha un altro bellissimo pavi-mento di quadri bianchi e rossi di m a r m o , da m e casualmente veduto due

5 I. BOJANOVSKI, 1988.; N. PETR1Ć, 1998b.

anni sono, e quelle- senza dubbio e piü basso del comune del mare . Quivi pure sotto la m u r a che guarda il mare a mezzo giorno in faccia de'Frati di S. Francesco, v'e un pezzo di pavimento a Mosaico, che di continuo e cop-erto dal Mare; e lo stesso a w i e n e sopra un pavimento pur di mosaico lunghissimo, che s'osserva a Diclo, villa poco discosta da Zara; e nello stesso luogo vi sono alcune grandi Volte, il piano delle quali e anzi inferi­ore al livello comune del Mare stesso. In vicinanza di Pola alia parte di Levante s'osserva un mosaico a fior d'acqua, e che in mediocre escrescen-za viene coperto. A Zuri , scoglio di Sebenciano, in Porto Stupiza si t rovano sotto m a r e u r n e cinerar ie , Lucerne, vasi unguentar i , e cose simili da u n campo vicino al m a r e , e che di sovente dal m a r e stesso viene innondato; e pure certa cosa e, che gli antichi (la superstizione de'quali nella erezione de'loro sepolcri e abbastanza nota) non abbiano scielto una situazione di luogo cosi cattiva per abitar dopo morte" 6 .

Ovi primjeri , kao i cijelo Donatijevo djelo, uvelike su utjecali na mnoge onodobne znanstvenike, poglavito na Alberta Fortisa i njegov rad. Znameni t i Fortis, sa svoja dva djela, veoma je zaslužan za upoznavanje kul turne Evrope s razn im podacima o Istri, Kvarneru i Dalmaciji, pa tako i onima koji se odnose na podmorsku arheologiju. Već u djelu iz 1771. Fortis donosi nekoliko podmorskih arheoloških podataka. Tako primjerice spominje na laze kod Pule, a u Osoru bilježi natpise iz zbirke biskupa Dinaričića. Jedan od njih bio je nađen u moru (SI. 1):

I. . . . . L I C I A E . I N .

. . . . A E . D V L G I S S I . .

A N N I S . X I I B E . .

. . . . F I L . C A S T I S .

. . . . A S I M P L I C I A . . S l t Natpis iz Osora (prema . . . . A M A N T I S S I M A . A. Fortis 1771.)

6 U V. DONATI, 1750.: "Vidio sam na otoku Visu u Dalmaciji jednu jako staru građevinu koja danas čini dobar dio samostana fratara konventualaca; a ona je u svojim temelj ima mnogo ispod prosječne raz ine mora kojem se nalazi u blizini. Na ovom istom otoku, na istočnom dijelu otkrivaju se u moru inkrust i-rani dijelova mozaika pokriveni morem. Na otoku Čiovu vidi se poneki trag mozaika točno na razini vode. Na trgu Zadru, šest stopa pod današnjim popločenjem, nalazi se drugi prekrasan pod od bijelih i crvenih kockica m r a m o r a , koji sam slučajno vidio prije dvije godine, i on je bez sumnje niži od pros­ječne razine mora . Također pod zidinom koja gleda k moru p r e m a jugu pred pročeljem fratara sv. Franje, nalazi se komad mozaičkog poda koji je neprestano pokriven morem; a isto se događa i s jako dugačkim mozaičkim podom kojeg se primjećuje u Diklu, selu malo udal jenom od Zadra; a na istom mjestu nalazi se nekoliko velikih lukova, koji su čak niži od prosječne razine mora. U blizini Pule, u istočnom dijelu, primjećuje se mozaik na samom rubu vode, koji kod prosječnog podizanja mora bude pokriven. Na Žirju, otoku na š ibenskom području, u luci Stupici nalaze se pod morem urnae cenerari-ae, lucernae i unguentarii, i slične stvari s pokrajnjeg polja blizu mora , koje preplavljuju more ; a ipak je sigurno da antički stanovnici (kojih je praznovjerje pri podizanju vlastitih grobova prilično poznato) nisu izabrali tako loše mjesto za stanovanje nakon smrti".

U djelu "Viaggio in Dalmazia", dobro poznajući rad Donatija, Fortis raspravlja o razini mora te donosi niz vrlo zanimljivih podmorskih arheo­loških podataka s dalmatinske obale. Spominje antičke nalaze u Zadru, antičke zidine u moru Nina, Privlaku te nalaz m r a m o r n o g ukrašenog arhi-trava u rijeci Krki. Posljednji navedeni podatak prvi je spomenuti nalaz koji potječe iz neke rijeke na području Hrvatske. Spominje zatim i antičke ostatke u Prukljanskom jezeru, u Makarskoj , Živogošću i Naroni. Kod Sućurja, na istočnom kraju otoka Hvara, Fortis opisuje zanimljiv nalaz antičkog brodoloma s teretom amfora. To je prvi opis jednog antičkog brodoloma: "Fuor del capo S. Giorgo suddetto vedesi in poco fondo d'ac-qua un gran mucehio di u rne antiche, che denno avere una dimora in quel sito di quattordici secoli per lo meno; molte di queste u rne trovansi anehe sparse a quattro, a due, a tre, colcate lontano dal maggior cumulo. Non sono sepolte, che anzi si vede loro piü della me ta del corpo; con mediocre spesa e fatica si puö t rarne dal mare qua lcheduna . Elle no hanno poco piü d'un piede di diametro, e intorno a tre d'altezza; por tano sovente il nome del fabbricatore in belle e riconoscibili lettere r omane . Sembra che il naufragio di qualche vascello carico di stoviglia le abbia cola depositate. Ora il giro di tanti secoli ne le ha nascoste sotto la crosta di recrement i m a r i n i a zatim: "La villa di S. Giorgio: La sola cosa che possa condurvi un viaggiatore si e la quantitä di u rne r o m a n e che vi si veggono, a poca distanza dal lido, ammonticchiate e sparse pel fondo del mare , dove giac-ciono da quattordici secoli per lo meno. In a lcune di esse leggesi il nome del fabbricatore, dopo d'averle spogliate della crosta poco resistente di cui l 'hanno r icoperte , nel giro di tanti anni, l 'escare ed altri polipari: i carat-teri most rano d'essere de ' buoni tempi" 7 . Smat ram da djelo Alberta Fortisa, zbog obilja podataka, zaslužuje cjelovitiju studiju.

Fortisov prijatelj i mecena , John Strange, arheolog, prirodoslovac i britanski rezident u Veneciji, objavio je na osnovi Fortisovih pisama dva arheološka izvještaja u časopisu Archeologia, Society of Antiquaries, u

7 U A. FORTIS, 1771. , 18-22, 118, 136 str. i A. FORTIS, 1774.: prijevod Mate Maras, 1984., 14, 15, 77, 97, 215, 221, 222, 238 str. Sućuraj, 223, 254 str.: "Izvan spomenutog rta Sućurja vidi se u plitkoj vodi gomi­la starih žara koje na tome mjestu borave ba rem četrnaest stoljeća; mnoge su od tih žara rasute po četiri, po dvije, po tri, daleko od glavne hrpe. Nisu zakopane nego im se vidi više od pola tijela; uz osrednji trošak i trud može se poneku izvaditi iz mora . Imaju malo više od stope u promjeru, oko tri su visoke; često nose ime proizvođača ispisano lijepim i raspoznatlj ivim r imskim slovima. Čini se da ih je ondje pohranio brodolom neke lađe s tovarom posuđa. Protjecanje tolikih stoljeća nije ih skrilo pod korom morskih o tpadaka što ju je proučavao Donati niti je ta kora naras la debljom od pola palca na žarama koje su njome iznutra i izvana obložene."... "Selo Sućuraj , smješteno na istočnom kraju otoka, po sebi je neugledno i osrednje napučeno mjesto. Jedina stvar koja može tamo odvesti putnika jest množina r imskih žara što se na maloj udaljenosti od obale vide nagomi lane i razbacane po morskom dnu, gdje leže ba rem četrnaest stoljeća. Na nekima od njih čitljivo je ime proizvođača, kada se s njih skine neotporna kora kojom su ih u tijekom tolikih godina pokrili krastavi i drugi polipi: slova pokazu­ju da potječu iz dobrih vremena."

SI. 2 Crtež sarkofaga u moru Vranjica kod Splita (prema M. Sabljar 1854.)

SI. 3 Prikaz podvodnih antičkih ostataka u uvali sv. Šimuna kod Izole (prema A. Degrassi 1923.)

Londonu 1775. i 1779. godine. U prvom članku spominje nalaz r imskog pločnika ispod razine mora u Zadru te bilježi nalaz ukrašenog arhitrava iz rijeke Rrke.

Zanimljivost je ovog teksta da se radi o prvim zabilješkama o podvod­nim arheološkim nalazima iznesenim u jednom arheološkom časopisu 8! Želio bih, samo usput, spomenut i hrvatskog genijalnog znanstvenika Ruđera Boškovića, koji je bio pozvan svojim znanstvenim metodama popraviti dvije značajne luke Italije s ant ičkom i srednjovjekovnom tra­dicijom, Rimini (1764.) i Savonu (1771.), što je vrlo uspješno obavio. O tom je pothvatu pisano u njegovim djelima 9 .

Anton Steinbüchel von Rheinwall, profesor arheologije i ravnatelj carskog muzeja u Beču, koji je pratio cara Franza I. Von Habsburga na putovanju po Dalmaciji u prolječe 1818. godine, opisao je antičke sarkofage u moru u Vranjicu kod Splita 1 0 (SI. 2).

Pietro Randler, trščanski polihistor i pokretač časopisa "U Istria", u prvom je njegovom broju 1846. objavio arheološki rad u kojem opisuje podmorske nalaze istarskih luka od Izole do Pule. U nekoliko se navrata i

8 J. STRANGE, 1775.; N. PETRIĆ, 1998. 9 R. BOŠROVIĆ, 1765.; Isti, 1892. 10 A. STEINBÜCHEL, 1820.

kasnije Kandier v raćao ovoj temi. Njegov je rad bio osobito poticajan. Nastavili su ga mnogi arheolozi, a apsolvirao Attilio Degrassi (SI. 3)".

Godine 1851. J. H. W.

SI. 4 Crtež amfore iz Salone (Salone) (prema M. Sabljar, 1854.)

\

г

_ 4) -

i *

\6

Henzen objavio je natpis iz 184. godine koji govori o gradnji mosta na rijeci Cetini, što je nađen u rijeci nedaleko Trilja (rimski Tilurium) 1849. godine (SI. З) 1 2 . Sljedećih godina, 1852. i 1853./54., na svojim putovanji­ma po Dalmacij i , kus tos Narodnog muzeja u Zagrebu, Mijat Sabljar, zabilježio je niz vrijednih podataka za našu pod­morsku arheologiju. Kao dobar crtač, ostavio n a m je i crteže uočenih nalaza (SI. 4). Na otoku Pagu, u Caski, Sabljar je zabi­

lježio zgrade u moru , u Vranjicu je nacr tao već spomenute sarkofage, a u Risnu luku i antičke zidove u moru (SI. 5) 1 3 .

Francuski putopisac Charles Yriarte opisuje 1875. (1878., 1999.) antičku luku Poreča: "Od antičkog teatra nije preostalo ništa osim tlorisa koji otkrivaju ostaci kružnog oblika, no kad izađemo iz grada i obalom odšetamo u San Pietro, kroz bistru se vodu u vri jeme oseke jasno razabiru golemi temelji , željezne spojke i zahrđali željezni prstenovi koji leže na dnu i ukazuju na ostatke antičke luke, njene rive i molove."

Podmorski nalazi duž istočne jadranske obale spominju se u mnog im djelima tadašnjih znanstvenika (Petter, Klöden, Burton, Bianchi, Gelčić, Rutar, Bizzaro). Arthur Evans navodi također podmorske nalaze u Cavtatu i Risnu. Ove potonje spominje i Henri Cons 1 4 . Dotadašnje znanje o pod­morskim arheološkim nalazima na jadranskoj obali Hrvatske sažeto je izraženo u nekoliko rečenica u prirodoslovnom djelu J. Wolfa i J. Lukscha

H P . KANDLER, 1846. Kandier spominje istarske nalaze u još nekoliko radova. Njegov je doprinos pod­morskoj arheologiji od velikog značaja.

12 .1. FI. W. HENZEN, 1851. 13 I. MIRNIK, 1972.; Isti, 1981. Bilježnice M. Sabljara nalaze se u arhivu Uprave za zaštitu kul turne baštine

Ministarstva kul ture u Zagrebu. 14 A. EVANS, 1883/1885.; H. CONS, 1881.

•rut- кЈс*-£*+- ć¢.. .£ / V -

-vc 2zrm /^r\x- t*.jza-Ot da j& Jcc<r> " \

)2>Ö

Sl. 5 Crtež podmorske arhitekture u Caski kod Novalje na otoku Pagu (prema M. Sabljar 1852.)

SI. 6 Statua Vespazijana iz Visa (prema N. Cambi 2000.)

1881. godine: "Konačno rečeno i na činjenicama zasnovano, postoji poni­ranje istarske i dalmatinske obale. Osim postojanja mnogobrojnih uvala i nas tanka otoka, koji su nekada bili njihov sastavni dio; i potonuli ostaci građevina, sarkofaga i dr. kod Pule, Visa, Zadra, Šibenika, Trogira, Hvara i Dubrovnika, rječiti su svjedoci tih procesa . Potpuni ne s t anak delte Neretve i nedostatak takvih nanosa kod ostalih rijeka Dalmacije, može poslužiti kao dodatna potvrda" 1 ' .

U moru luke Visa, gdje se nalazi­la ant ička Issa, 1870. godine pronađena je u moru skulptura cara Vespazijana. Nalaz je poklonjen admira lu Milošiću, čija je zbirka dospjela u Kunsthis tor isches Museum u Beču (SI. 6 ) ш .

To je već vrijeme kad se a rhe­ologija u Hrvatskoj počinje razvijati u suvremenom smislu. Arheološki muze j u Splitu pokreće časopis Bullettino di archeologia e storia dal-mata, 1878. godine , a don Šime Ljubić, ravnatelj Arheološkog muze­ja u Zagrebu, osniva 1878. godine

15 L J. WOLF - J. LUKSCH, 1881., 44 str.: "Entschieden ausgesprochen und auf Thatsachen basiert, stellt sich der Niedergang der istrichen und dalmatischen Gestade he raus . Neben den zahlreichen Rüsteneiuschnit ten und der e igenthümlichen Formation der vorgelager ten Inseln geben auch die unter Waser l iegenden Baureste , Sarkophage etc. bei Pola, Lissa, Zara , Sebenico, Trau, Lesina und Ragusa sprechendes Zeugnis fur das Bestehen dieses Vorganges. - Das al lmähliche Verschwinden des Delta der Narenta und das Fehlen von derlei Bildungen bei a n d e r e n Flüssen Dalmatiens mögen als weitwrw Bestätigung dienen". Stoljetna tradicija o potonulom gradu kod Rovinja potakla je zapovjed­ništvo austrijske mornar ice iz Pule da poduzme 1890. godine podmorsko istraživanje o čemu postoji zapisnik s izjavom ronioca (Caenazzo 1922.).

16 W. GURLITT, 1877.; N. CAMBI, 2000. Još Fortis spominje u viškoj luci "e segnaramente di pavimenti a mosaico, che vengono coperti dal ma re quando le acque si alzano", a 1873. se također spominje "Nel porto di Lissa, in t empo di bassa marea , riescono distinguibili delle ant iche construzioni e perfino dei pavimenti a mosaico" (Maschek, Manuale , 3, 1873,114 str.). Šezdesetih godina 20 st. je bila u moru kod Prirova nađena skulptura boga Marta.

Villsig-gio cli Vranjic Est

copercliio di luiijro 1 -77m'.

sarcofago largo OGöin.

o t i ! .n : ] \r

• w

X

^5 conorcliio di кагсо-fago lungo l'77in.

largo 0'(>Г>т.

M u r o :i Ii t i c 0 i li n i u Г C

O

ei es O

O t-c:

area di sarcofaL ro

lunga l '77m. larga O'üöm.

area di sarcofago

lunga 2'0Sin. larga ü*75m.

5/. 7 Antički sarkofazi u moru Vranjica kod Splita (prema F. Bulić 1899.)

Hrvatsko arheološko društvo. Od 1879. on pokreće pri muzeju časopis Viestnik Hrvatskoga arheologičkoga družtva. Simbolično je da već u prvom broju Viestnika don Šime Ljubić objavljuje bakrenu skulpturu morske božice pod nazivom "Kip morske boginje s jednozubnim sidrom" te piše o antičkim sidrima. U mnogim brojevima časopisa nalaze se podaci zanimljivi za podvodnu arheologiju, od kojih ću neke ovdje spomenuti .

Spominju se zidine Biograda koje se nazi ru u moru te mozaik uz morsku obalu u Baski na Krku. Za ri ječne nalaze značajni su članci Š. Ljubica o nalazu broda i antičkih novaca u Dravi kod Osijeka, r imske kacige s natpisom nađene u Savi kod Mitro vice te antičkih nalaza u rijeci Kupi u Sisku 1 7 .

17 Š. LJUBIĆ, 1879.; Isti, 1883.; Isti, 1885.; Isti, 1886.

Don Frane Bulić, rav­natelj Arheološkog muze­ja u Splitu i u r edn ik Bulletina, bilježi pod­m o r s k e na laze u Dalmaciji. Tako na pr im­jer spominje nalaze kod Novalje i Časke na otoku Pagu, te nalaze na otoku Ugljanu. Bilježi ukratko i antičke nalaze i neolitičku s jekiru iz r i jeke Cet ine kod Omiša, antičke nalaze u uvali Splitska na otoku Braču, a piše i o luci

SI. 8 Crtež ranokršćanske svjetiljke iz hvarske luke Salone. Kao a rheo loga

antički sarkofazi u moru , koje su ranije spominjali Steinbüchel i Sabljar. Bulić je čak unajmio ronioce kako bi precizno dokument i rao sarkofage i provjerio mogućnos t njihovog vađenja. Bio je to prvi pokušaj organizirane podmorske arheološke akcije (SI. 7) 1 8 .

Od ravnatel ja Arheološkog muzeja u Zagrebu, Josipa Brunšmida, imamo nekoliko vrijednih i zanimljivih zabilješki na t emu podvodne a rhe ­ologije. Opisujući arheološke zbirke u Hvaru, spomenuo je nalaz gran­itnog stupa i lijepe ranokršćanske svjetiljke u hvarskoj luci, koje je crtež sačuvan u njegovoj bilježnici. Brunšmid je zabilježio i kameni natpis s četiri grčka slova nađen u Potoku u Senju, numizmat ičke nalaze iz potoka Medvešćaka u Zagrebu te sitne antičke skulpture i druge antičke nalaze iz rijeke Rupe kraj Siska (SI. 8 ) ш .

Don Luka Jelić pisao je o podmorskim nalazima u Bibinju kraj Zadra, lukobranu u mjestu Pakoštane te nalazima u uvali Bošani kraj Biograda. Godine 1913. donosi i nacr t antičkog građevnog sklopa u uvali Stari Trogir, kojega se dijelovi nalaze u moru (SI. 9) 2 0 .

Alberto Puschi 1898. je godine pisao o na laz ima na Brijunima, a R. Weisshäupl 1892. godine o amforama iz Pule. J. Bersa 1902. godine

18 F. BULIĆ, 1885/86.; Isti, 1898.; Isti, 1899.; Isti, 1900.; Isti, 1900a.; Isti 1902. 19 J. BRUNŠMID, 1895.; Isti 1907.; Isti, 1900.; Isti, 1914. Njegova se bilježnica nalazi u Arheološkom m u z e ­

ju u Splitu, AMS Arhiv Abramić, 13/Ш. 20 L. JELIĆ, 1898.; Isti, 1913.

(prema J. Brunšmid 1896.) r o d o m iz Vranjica, neobično su ga zanimali

SI. 9 Antički građevni sklop u uvali Stari Trogir (prema L. Jelić 1913.)

SI. 10 Pečati na amforama iz radionica Gaja Lekanija Bassa iz antičke vile u uvali Verige na otočju Brijuni (prema A. Gnirs, 1910a)

spominje antičke nalaze pod m o r e m u Zadru, a N. Z. Bjelovučić u radu o povijesti poluotoka Pelješca 1907. godine donosi i podatak o antičkoj arhitekturi u moru , u uvali Lovište na njegovom zapadnom rtu. M. Abramić i A. Colnago bilježe 1909. podmorske nalaze u Starigradu (Argyruntum), a N. Štuk 1913. amforište u Srebrenu kod Dubrovnika 2 1 .

Konzervator za Istru, Anton Gnirs, svojim je arheološkim djelovanjem znatno i bitno doprinio poznavanju podmorskih nalaza uz obalu Istre. Tako već 1901. opisuje arhi tekturu, amfore i dolije koji se nalaze u tom području. Osobito su značajni njegovi nacrt i uzmorskih villa rustica, kojih se dijelovi nalaze i u moru . Zaslužan je za istraživanje vila na Brijunima, osobito one u uvali Verige. U ovom kontekstu posebno spominjem nalaz antičke zgrade sa stotinjak amfora u uvali Sv. Petra u Puljskom zaljevu te njegovo značajno otkriće ostataka radionice amfora Gaja Lekanija Bassa, 1910. godine (SI. 10).

Za proučavanje promjene razine Jadranskoga mora , koje je u europ­skoj prirodoslovnoj li teraturi bilo vrlo intenzivno, mnogo su značili pod­morski nalazi duž hrvatske obale. Tako je i Gnirs napisao vrlo značajnu studiju na tu t emu, koristeći sve n jemu znane podmorske nalaze od Istre do Boke Kotorske 2 2 .

Taj rad, zajedno s r adom Nike Andrijaševića, koji također donosi poz­nate podmorske nalaze s istočne jadranske obale, upotpunjuje dotadašnje poznavanje podmorsk ih nalazišta na obalama Hrvatske i značajan je doprinos prirodoslovnoj znanosti i arheologiji Jadranskog mora 2 3 .

21 A. PUSCHI, 1898.; Isti, 1900.; R. WEISSHÄUPL, 1892.; J. BERSA, 1902.; N.Z. BJELOVUČIĆ, 1907.; M. ABRAMIĆ - A. COLNAGO, 1909.; N. ŠTUR, 1913.

22 A. GNIRS, 1901.; Isti, 1905.; Isti, 1907.; Isti, 1910.; Isti, 1910 A. U m n o g i m još radovima A. Gnirs donosi zanimljive podatke i njegovo djelo zaslužuje posebnu studiju; R. MATIJAŠIC, 1998.

23 N. ANDRIJAŠEVIĆ, 1910.; T. ŠEGOTA - A. FILIPČIĆ, 1991.

- •

Kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Carl Patsch, znatno je dopr in io arheologij i Da lmaci je , osobito ant ičke Narone. U radovima iz 1907. i 1922. donosi i podatke vezane uz podvodnu arheologi ju, a piše i o amforama . Godine 1925. opisuje antičke nalaze na otoku Ščedru kraj Hvara i bil­ježi ostatke antičkog svjetioni­ka na otočićima Lukavci 2 4 .

Godine 1923. L e h m a n -Her t leben objavljuju sintetski rad "Die antiken Hafenanlagen des Mittelmeeres" u ko jemu spominju i antička pristaništa na jadranskoj obali.

U tom razdobl ju valja svakako spomenuti i nekoliko nalaza koji su u hrvatskoj arhe­ološkoj l i te ra tur i kasnije detal jni je opisani . Godine 1924., na krajnjem rtu Istre, p ronađena je u plićaku veća

količina olovnih prečaka antičkih sidara, a 1927. su spužvari kod Šibenika otkrili antički brodolom i izvadili preko dvjesto amfora. U osorskom zalje­vu Jas bile su nađene glave skulptura Oktavijana i Druza Mlađeg (SI. 11), a 1939., u rijeci Cetini kod Trilja, p ronađena je r imska votivna ara i drugi antički predmet i 2 5 .

Bernardo Benussi 1928. također spominje podvodne nalaze uz obalu Istre, a tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu, Mihovil Abramić, opisuje žigove na amforama iz Narone. U opisu istraživanja antičke Isse, Abramić 1949. godine spominje nalaze šest dolija u m o r u duž obale u Viškoj luci. Antičku obalu Isse, vidljivu pod m o r e m u duljini od pedesetak metara , spominje već 1892. Apolonije Zanella 2 6 .

SI. 11 Portret Druza Mlađeg iz Osora (prema N. Cambi 2000.)

24 C. PATSCH, 1907.; Isti, 1922.; Isti, 1925. 25 D. VRSALOVIĆ, 1974.; D. RENDIĆ - MIOĆEVIĆ, 1952.; N. CAMBI, 1982.; Isti, 2000. 26 B. BENUSSI, 1928.; M. ABRAMIĆ, 1927.; Isti, 1949.; A. ZANELLA, 1892.

Prvu polovicu 20. st. okrunio je svojim djelom Attilio Degrassi . Na osnovi vlastitih istraživanja, poznajući građu i iskustva autora poput Coppa, Tommasinija, Kandlera i drugih, napisao je poznato djelo izuzetne vrijednosti pod nazivom "Iporti romani dell'Istria"27. Dogodilo se to u osvit razvoja suvremene podmorske arheologije. Tako je Degrassi na najbolji mogući naćin prihvatio i suvremeno prezentirao dotadašnja arheološka znanja na tu temu, i to upravo na primjeru Istre, gdje još od XVI. st. može­mo pratiti bilješke na temu podmorske arheologije. Njezin suvremeni razvoj od 50-ih godina XX. stoljeća opisan je u knjizi Dasena Vrsalovića 2 8.

Da su stoljeća hrvatske povijesti bila sretnija, zasigurno bi se više i znanstveno svrsishodnije ućinilo za podvodnu areologiju. Namjera n a m je bila u ovome radu prikazati kako su podvodne arheološke zanimljivosti hrvatskoga podmorja postale već u XVI. st., a poglavito tijekom XVIII. i XIX. st., dijelom znanstvene konstante u europskoj prirodoslovnoj znanosti i arheologiji.

Nadam se da će i ovaj, iako sažeti prikaz, bar donekle doprinijeti boljem razumijevanju podvodne arheologije te poštovanju posla i ljudi koji su joj posvetili mnoge intelektualne i životne napore njome bave 2 9 .

27 A. DEGRASSI, 1913.; Isti, 1923.; Isti, 1926.; Isti, 1955.; Isti, 1957.; R. MATIJAŠIĆ, 1998. 28 D. VRSALOVIĆ, 1974. 29 N. PETRIĆ, 1998a.; Isti, 1998b. Da se arheološki podatak može naći i u poeziji evo dokazom je i ova

pjesma dragog Drage Ivaniševića (1907. - 1981.), koja poetski i arheološki (M. Jurišić, M. Orlić, 1991.) upotpunjuje našu temu (D. Ivanisevic, 1967.)

AMFORA Pjesma o jednoj r imskoj amfori koja je godine 47. prije n. e. u pomorskoj bitki između Vatinija i Oktavija, zajedno s drugim amforama, lađama, ljudima (ljudi su uvijek bili najsporedniji), potonula kod Šćedra (Tauris). Vatinije i Oktavije, zapovjednici brodovlja, borili su se u građanskom ratu (bellum civile), prvi na strani Cezara, drugi na strani Pompeja. Amforu su ljeti godine 1961. izvadili iz mora ronioci Rrapnjani , ljudi golemih stopala.

Na dnu mora koje neumorno skida i stavlja obrazine na lice u naručju pijeska ležala si vjekovima amforo

u kutu moje sobe daleko od tvoje hirovite ljuljaške ovdje na sjeveru h ladnu oblik je tvoj s tragovima života školjki i trava (vidljivim lišajem vremena) govor vrijeđan

osmijeha u kratkom času u kojem te pogled moj miluje ti nehajna kroz m e n e gledaš igru prošlosti i sadašnju istovetnu s igrom budućnosti (uzaludna komešanja od gladi do gladi od bogova do boga i ništavila sve nestali dah)

i pitam se čemu moj s trah o usnula amforo

Zahvaljujem prijateljima i kolegama Maji Bonačić-Mandinić, Jasminki Ćus-Rukonić, Kristini Mihovilić, Ireni Radić Rossi, Ivanu Mimiku i Ambrozu Tudoru, koji su mi u ovom radu pomogli.

SKRAĆENICE

AMS1

ARR

AT

Bul i . d a l m .

I z d a n j a HAD-a

JfA

JÖAI

G o d i š n j a k ZSKH

L je top i s JAZU

R a d H A Z U

VAHD

VHAD

Atti e m e m o r i e d e l l a S o c i e t ä I s t r i a n a di A r c h e o l o g i a e S tor ia p a t r i a , P a r e n z o - Po l a - V e n e z i a - T r i e s t e

A r h e o l o š k i r a d o v i i r a s p r a v e , Z a g r e b

A r e h e o g r a f o T r i e s t i n o , T r i e s t e

R u l l e t i n o di A r c h e o l o g i a e S to r i a d a l m a l a , Split

I z d a n j a H r v a t s k o g a r h e o l o š k o g d r u š t v a , Z a g r e b

J a h r b u c h für A l t e r t u m s k u n d e , W i e n

J a h r e s h e f t e d e s Ö s t e r r e i c h i s c h e n A r c h ä o l o g i s c h e n Ins t i t u t , W i e n

G o d i š n j a k zaš t i t e s p o m e n i k a k u l t u r e H r v a t s k e , Z a g r e b

L je top i s J u g o s l a v e n s k e a k a d e m i j e z n a n o s t i i u m j e t n o s ­ti , Z a g r e b

Rad H r v a t s k e a k a d e m i j e z n a n o s t i i u m j e t n o s t i , Z a g r e b

Vjesn ik za a r h e o l o g i j u i h i s t o r i j u d a l m a t i n s k u , Split

Vjesn ik H r v a t s k o g a a r h e o l o š k o g d r u š t v a , Z a g r e b

LITERATURA

ABRAMIĆ M. - C O L N A G O A., 1909. Untersuchungen in Norddalmatien. JÖAI, 12, Be ib la t t .

ABRAMIĆ M., 1927 . Žigovi na opekama i amforama iz Narone. Les sceaux sur briques et amphores de Narone. VAHD 49 , Split.

ABRAMIĆ M., 1949 . Arheološka istraživanja grčke kolonije Isa na otoku Visu. Lje top i s J A Z U 5 5 , Z a g r e b .

ANDRIJAŠEVIĆ N. , 1910 . O vertikalnom pomicanju obalne crte u historičko doba na sjevero-istoku jadranskog mora. Bull , d a l m . , XXXIII, supp l . I - I I , Split.

BENUSSI B., 1928 . Dalle annotazioni di Alberto Puschi per la Carta archeologica delVIstria. AT 4 2 , T r i e s t e .

BERSA J., 1902 . Nuove scoperte di antichitä a Zara e nei dintorni. Bull . d a l m . 2 5 , Split .

B J E L O V U Č I Ć N. Z. , 1907 . Poluotok Rat ili Pelješac, Z a g r e b . BOJANOVSKI I., 1988 . Ad CIL III, 1741, Obod kod Cavtata (Epidaurum). Ad CIL III,

1741, Obod bei Cavtat (Epidaurum). I z d a n j a HAD-a 12, Z a g r e b . BOSCOVICH G. R. ( B o š k o v i ć , R.), 1765 . Memorie sopra il Porti di Rimini, P e s a r o . BOSCOVICH G. R. ( B o š k o v i ć , R.), 1892. Sui danni del Porto di Savona, loro cagioni

e rimedi. Relazione officiale fatta nel 1771., dal P. Ruggiero Giuseppe Boscovich, S a v o n a .

BRUNŠMID J., 1895 . Arheološke bilješke iz Dalmacije i Panonije. VHAD, n . s . 1, Z a g r e b .

BRUNŠMID J., 1907 . Kameni spomenici Hrvatskoga narodnog muzeja u Zagrebu. VHAD, n . s . 9, Z a g r e b .

BRUNŠMID J., 1900. Stari novci iz potoka Medvešćaka u Zagrebu. VHAD, n . s . 4 , Z a g r e b .

BRUNŠMID J., 1914. Antikni figuralni bronsani predmeti u Hrvatskom narodnom muzeju u Zagrebu. VHAD, n . s . 13 , Z a g r e b .

BULIĆ F., 1 8 8 5 / 1 8 8 6 . Prinesak poznavanju starina rimske Liburnije. Bul i . d a l m . , 8, 9, Split .

BULIĆ F., 1898 . Ritrovamenti antichi inAlmissa. Bul i . d a l m . , 2 1 , Split . BULIĆ F., 1899 . Tre sarcofaghi romani nel villaggio di Vranjic sotto il livedo del

mare. Bul l , d a l m . , 2 2 , Spli t . BULIĆ F , 1900. Ritrovamenti riguardanti i sarcofaghi romani sotto il livedo del

mare nel villaggio di Vranjic presso Salona. Buli . d a l m . , 2 3 , Split . BULIĆ F , 1900a . Ritrovamenti antichi sull'isola Brazza risguardanti il Palazzo di

Diocleziano a Spalato. Bu l i . d a l m . , 2 3 , Split . BULIĆ F , 1902 . Ritrovamenti antichi nelle mura perimetrali delVantica Salona.

Uiscrizione della praefectura Phariaca Salonitana. Bul i . d a l m . , 2 5 , Split. C A E N A Z Z O T , 1922 . SulVubicazione di Cissa, AMSI, XXXIV, P a r e n z o . CAMBI N. , 1982. Tri carska portreta iz Osora. Drei Kaiserportraits aus Osor. I z d a n j a

HAD-a , 7, Z a g r e b .

CAMBI N., 2 0 0 0 . Imago animi, antički portret u Hrvatskoj. Imago animi. Roman Portraits in Croatia, Split .

CONS H., 1 8 8 1 . Le province romaine de Dalmatie, P a r i s . COPPO P., 1540. Piero Coppo del silo del'Istria (A Iosepho Favstino). V e n e z i a . DEGRASSI A., 1 9 1 3 . Scoperte d'antichita romane nel territorio d'Isola. AT, vo l . VII,

se r . I l l , fasc . 1, N. XXXV, Tr i e s t e . DEGRASSI A., 1 9 2 3 . Tracce di Roma sulla spiaggia di S. Simone d'Isola. AT, vol . X,

ser . I l l , N. XXXVIII, T r i e s t e . DEGRASSI A., 1924. DiPietro Coppo e delle sue opere. AT, vo l . XI, ser . I l l , N. XXXIX,

Tr i es te . DEGRASSI A., 1926. IIporto romano di s. Giovanni della Corneta. AMSI, XXXVII I /1 ,

P a r e n z o . DEGRASSI A., 1 9 5 5 . 1 porti romani delVIstria. AMSI, vo l . V d e l l a n . s . , N. LVII (de l l a

R a c c o l t a ) , V e n e z i a . (Lo s t e s so in: A n t h e m o n , Scr i t t i di A r c h e o l o g i a e A n t i c h i t ä c l a s s i c h e i n o n o r e di C. Anti . F i r e n z e ) .

DONATI V , 1750. Della storia naturale marina delTAdriatico. V e n e z i a EVANS E., 1885 . Antiquarian researches in Illyricum. W e s t m i n s t e r 1 8 8 3 / 1 8 8 5 . FORTIS A., 1 7 7 1 . Saggio d'osservazioni sopra Tisola di Cherso ed Osero. V e n e z i a . FORTIS A., 1774. Viaggio in Dalmazia. V e n e z i a GNIRS A., 1 9 0 1 . Römische Ansiedlungen in der Gegend zwischen Pola und Rovigno.

M i t t e i l l u n g e n d e r k. k. C e n l r a l - C o m m i s i o n für E r f o r s c h u n g u n d E r h a l t u n g d e r K u n s t - u n d h i s t o r i s c h e n D e n k m a l e , XXVII, W i e n .

GNIRS A., 1905 . Relazione sopra recenti scoperte e seavi nel circondario di Pola. AMSI, XXI, P a r e n z o .

GNIRS A., 1 9 0 7 . Beobachtungen über den Fortschritt einer säkularen Niveauschwankung des Meeres während der letzten zwei Jahrtausende. J a h r e s b e r i c h t d e r k. u . k. M a r i n e - U n t e r r e a l s c h u l e in Po la a m S c h l ü s s e d e s S c h u l j a r e s VIII, Pola .

GNIRS A., 1910. Eine römische Tonwarenfabrik in Fasana bei Pola. JfA, IV, W i e n . GNIRS A., 1910. Eine antik - römische Tonwarenfabrik und Warendepot bei Pola.

J a h r e s h e f t e d e s Ö s t e r r i u c h i s c h e n a r c h ä o l o g i s c h e n I n s t i t u t e s , XIII, W i e n . G U R L I T T W., 1 8 7 7 . Sammlung Millosicz. A r c h ä e o l o g i s c h - e p i g r a p h i s c h e

M i t t e i l u n g e n a u s O e s t e r r e i c h I, W i e n . HEKTOROVIĆ R, 1 5 6 8 / 1 9 9 7 . Ribarenje i ribarsko prigovaranje složeno po Petretu

Hektoroviću, V e n e z i a 1568; Fishing and Fishermen's Conversations by Petar Hektorović. ( t r a d u z i o n e di D . Goy) , S ta r i G r a d .

H E N Z E N J. H. W., 1851 . Iscrizioni tatine 3 . B u l l e t i n o d e l l ' I s t i t u t o di c o r r i s p o n d e n z a a r e h e o l o g i c a 9-10 , R o m a .

IVANISEVIC, D. , 1967. Igre bogova ili pustinje ljubavi, Z a g r e b . JELIĆ L., 1898 . Povijesno-topografske crtice o biogradskom primorju. VHAD, 3 ,

Z a g r e b . JELIĆ L., 1 9 1 3 . Die Halbinsel Bosoljina. JfA, VII, W i e n . JURIŠIĆ M. , ORLIĆ M., 1991 . Antički brodolom kod otoka Šćedra, G o d i š n j a k ZSKH,

17, Z a g r e b . KANDLER P., 1846 . AI sig. Tomaso Luciani, I s t r i a 1, T r i e s t e .

L E H M A N - H E R T L E B E N , 1923 . Die antiken Hafenanlagen des Mittelmeeres, Cl io , 14, Be ib l a t t .

LJUBIĆ Š., 1877 . Commissiones et relationes venetae, II, Z a g r e b . LJUBIĆ Š., 1879 . Kip morske boginje s jednozubnim sidrom, VHAD, 1, Z a g r e b . LJUBIĆ Š., 1883 . Stari novci našasti u Dravi kod Osieka, VHAD, 5, Z a g r e b . LJUBIĆ Š., 1885 . Kaciga iz rimske dobe, VHAD, 7, Z a g r e b . LJUBIĆ Š., 1886. Arkeologično odkriće u Sisku, VHAD, 8, Z a g r e b . MATIJAŠIĆ R., 1998 . Gospodarstvo antičke Istre, Pu la . MIRNIR I., 1972 . Prve hidroarheološke zabilješke kod nas, M o r e 1 5 / 3 , Z a g r e b . MIRNIR L, 1 9 8 1 . Mijat Sabljar u Solinu i Vranjicu god. 1854. Mijat Sabljar at Solin

and Vranjic in 1854, VAHD 7 5 , Split . PATSCH C , 1907. Zur Geschichte und Topographie von Narona, W i e n . PATSCH C , 1922. Historische Wanderungen im Karst und an der Adria, W i e n . PATSCH C , 1925 . Südosteuropäische Skizzen und Studien. Die Insel Torcola und die

Scogli Bacili, M i t t e i l u n g e n d e r G e o g r a p h i s c h e n G e s e l l s c h a f e n in W i e n , 68 , W i e n .

PETRIĆ N. , 1998. Arheološka izvješća sir John Strangea iz 1774. i 1776.g. o Istri, Dalmaciji i Italiji, M o g u ć n o s t i 1/3, Split .

PETBIĆ N. , 1998a . Počeci pretpovijesne arheologije u Hrvatskoj i Narodni muzej u Zagrebu. Beginnings of Prehistoric Arheology in Croatia and the National Museum in Zagreb, N a š M u s e u m , Z b o r n i k r a d o v a , Z a g r e b .

PETRIĆ N. , 1998b . Iz hrvatske renesansne arheologije, Croatian Renaissance Archaeology, SP 2 5 , Spli t .

PUSCHI A., 1898 . Le Pullari, Relazione preliminare, AMSI, XIV, P a r e n z o . PUSCHI A., 1900. Von den brionischen Inseln, M i t t e i l u n g e n d e r k. k. C e n t r a l -

C o m m i s s i o n z u r E r f o r s c h u n g u n d E r h a l t u n g d e r B a u d e n k m a l e , 26 , W i e n . R E N D I Ć - M I O Č E V I Ć D. , 1952 . Novi i neobjelodanjeni natpisi iz Dalmacije, VAHD 5 3 ,

Split . S T E I N R Ü C H E L A., 1820. Dalmatien, Eine Beiseskizze, J a h r b ü c h e r d e r L i t e r a t u r 12,

W i e n . STRANGE J., 1775 . An Account of some antient Roman Inscriptions, lately discovered

in the Provences of Istria and Dalmatia; with Remarks. In a Letter to the Reverend Doctor Miltes, Dean of Exter, and President of the Society of Antiquaries, from John Strange, E s q . A r c h a e o l o g i a . Soc i e ty of A n t i q u a r i e s III, L o n d o n .

SUIĆ M. , 1987 . Cissa Pullaria - Baphium Cissense - episcopus cissensis, ARR, 10, Z a g r e b .

ŠEGOTA T. - F ILIPČIĆ A., 1 9 9 1 . Arheološki i geološki pokazatelji holocenskog položaja razine mora na istočnoj obali Jadranskog mora, R a d HAZU, 4 5 8 , Z a g r e b .

ŠTUR N. , 1 9 1 3 . Iskopine u Epidaurumu, Bull , da lm . , XXXVI, Spli t . T O M M A S I N I G. F., 1 8 3 7 . De commentari storici-geografici delta provincia

delVIstria, AT 4 , T r i e s t e . VERARIĆ S., 1987. Dva primjera spašavanja broda u XVII i ХУШ stoljeću u

Dubrovniku. Two examples of salvage operations in old Dubrovnik. Adr ias 1, Split.

VRSALOVIĆ D. , 1974. Istraživanja i zaštita podmorskih arheoloških spomenika u SB Hrvatskoj. Exploration and Preservation of the Underwater archaeological sites and finds in SR Croatia., Z a g r e b .

W E I S S H Ä U P L R., 1892. Römische Amphoren aus Pola, M i t t e i l u n g e n d e r k. k. C e n t r a l - C o m m i s s i o n z u r E r f o r s c h u n g u n d E r h a l t u n g d e r B a u d e n k m a l e 18, W i e n .

W O L F J. - L O R S C H J., 1881 . Physikalische Untersuchungen in adriatischen und sicilisch-jonischen Meere während des Sommers 1880 an Bord des Dampfers "Hertha", W i e n .

YR1ARTE Ch . , 1875 . Trieste e Fistria, M i l a n o . YRIARTE Ch . , 1878 . Les bords de UAdriatique et Le Montenegro, Venise - L'lstrie - Le

Quarnero - La Dalmatie - Le Montenegro et le rive Italienne, P a r i s . YRIARTE Ch . , 1999. Istra & Dalmacija, ( p r i j e v o d V. M i r k o v i ć - Ba lžev ić ) , Z a g r e b . Z A N E L L A A., 1892. uNotizie archeologiche...", m a n o s c r i t t o .

SUMMARY

THE BEGINNINGS OF UNDERWATER ARCHAEOLOGY IN CROATIA

Historical - Archaeological Notes

Nikša PETRIĆ

T h i s w o r k for t h e first t i m e d e s c r i b e s t h e d e v e l o p m e n t of u n d e r w a t e r a r c h a e ­o logy in C r o a t i a . In i t i a l o b s e r v a t i o n s f r o m t h i s field w e r e r e c o r d e d a l r e a d y i n t h e 16 t h c e n t u r y , b u t p r i m a r i l y in t h e 18"' a n d 19"' c e n t u r i e s , w h i c h is e x t r e m e l y r a r e w i t h r e g a r d to t h e c u l t u r a l - h i s t o r i c a l a s p e c t s , n a t u r a l s c i e n c e s , a n d a r c h a e o l o g y , of fer ing e x t r a o r d i n a r i l y i n t e r e s t i n g i n f o r m a t i o n t h a t is s i g n i f i c a n t in a v a r i e t y of w a y s . T h i s w o r k s u m s t h e h i s t o r i c a l c h a r a c t e r i s t i c s of C r o a t i a n a r c h a e o l o g y , a n d h e l p s in t h e c o n t e m p o r a r y d e l i b e r a t i o n s a b o u t a r c h a e o l o g y a n d c u l t u r a l h e r i t a g e in C r o a t i a .

ARHEOLOŠKI MUZE.] ISTRE