“Brodospas Alfa” –brod za budućnost / ”Premier” će ostati u Pločama? / ”Lady Lina” – još jedna podrtina

Okrugli stol SPH

“Sigurnost na Jadranu”Veća sigurnost – prevencijom ili kaznama ?

Alternativnom naobrazbom do najviših zvanja

br. 61 ožujak 2010 godina 16

Osobna iskaznica: Jacqueline Smith, predsjednica NSU

Ne dajte se zastrašivati od muških kolega !str.2 str.5

str.14

Nezavisno glasiloSindikata Pomoraca Hrvatske

Uvođenje novih zanimanjaInspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetnije Šibenik podnio optužni prijedlog.

str.6

Pomorcima iste plaćei radni uvjetiNorveške kolege su nas upozorile, a naš prvi korak će biti sazivanje OTFG-a.

str.10

Žene u transportu se moraju još bolje organiziratiU Londonu konferencija posvećena ravnopravnostina radnom mjestu

str.8-9

Budite strpljivi,ispraviti ćemogreške

kap. Mario Babić, državni tajnik:

Budite strpljivi,ispraviti ćemogreške str.2-3str.2-3

br. 61 • ožujak 20102

U raspravi je državni tajnik za more kap. M. Babić istaknuo da je hrvatski model naobrazbe pomoraca jedan od najboljih. Ipak, opći je zahtjev (i zaključak skupa) da treba uspostaviti i alternativni način stjecanja najviših zvanja (zapovjednik odnosno upravi-telj stroja bez ograničenja) – određenim razdobljem plovidbe (iskustva) te tečajevima i ispitima. Jedini koji su bili protiv takvog načina su Udruga pomorskih učilišta (uz mogućnost uvođenja alternativnog načina, ali uz uvjet da organizira na fakultetima) te Udruga kapetana sjevernog Jadrana .

Mr. sc. Maja Markovčić Kostelac (MMPI) je na skupu prezentirala sustav pomorskog školovanja u Velikoj Britaniji kroz primjer Warsash akademije čije su osnovne osobine modularnost, fleksibilnost i kombiniranje teoretskih i praktičnih modula te poveza-nost školstva i industrije.

Warsash akademija ima standardni put za stjecanje najviših zvanja i ispitni (skraćeni put). Standardni put počinje sa 16 ili 18 godina uz određeni broj bodova i ocjene iz ključnih predmeta. Trajanje je tri ili 3,5 godina (1 godina na brodu) odnosno pet modula. Izlazni rezultat je diploma uz mogućnost nastavka školovanja. Do časničkog zvanja se dolazi nakon 15/18 tjedana teorije, 35/37 tjedana prakse na brodu, 27/30 tjedana teorije, 47/48 tjedana prakse na brodu, 15 tjedana dodatnih tečajeva (priprema za ispit) i ispit (II/1). U standardnom programu do zapovjednika se dolazi s ispitom (II/1), 18 mjeseci plovidbe s II/1 svjedodžbom, 6 tjedana tečaja, ispita za prvog časnika (II/2), 18 mjeseci plovidbe, četiri tjedna priprema za ispit i ispita za zapovjednika (II/2).

Alternativni put za časnika je namijenjen iskusnim pomorcima pa je ulazni zahtjev najmanje 36 mjeseci plovidbe i zdravstvena sposobnost te dodatne svjedodžbe (MC, GMDSS, AFF, SCRB…) – trajanje je 28 tjedana (2 modula) i usmeni ispit.

Za ispitni modul za prvog časnika i zapovjednika ulazni zahtjevi su 18 mjeseci plovidbe s II/1 svjedodžbom, Medical First Aid i zdravstvena sposobnost. Trajanje je 36 tjedana (3 modula), dodatni tečajevi (ako ih nema) i ispit. Od prvog časnika ( II/2)

do zapovjednika potrebno je 18 mjeseci plovidbe i usmeni ispit.

Nakon rasprave, zaključeno je da bi u Hrvatskoj ulazni zahtjev u svakom slučaju trebao biti završena srednja pomorska škola (i nijedna druga), plovidbena praksa od 12 mjeseci, ispit za časnika palube/stro-ja (500 BT odnosno 750 kW) te plovidbeni staž u svojstvu časnika te da bi se dodatno obrazovanje isključivo obavljalo na pomors-kim fakultetima. Na potezu su sada pomor-ski fakulteti koji bi trebali u najskorijem roku dostaviti na usvajanje sadržaj modula,

njihovo trajanje i cijenu.B. Berlan, tajnik SPH je u svojoj raspravi

istaknuo da je hrvatski Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca (PZSOP) preopširan i neusuglašen s pravil-nicima zemalja EU te nefleksibilan. Naime, dio zemalja EU u svojim pravilnicima, osim posebnosti u svezi priobalne plovidbe, ne stvara razliku u mogućnostima da i građani drugih zemalja vrše naobrazbu i izobrazbu te dobiju svjedodžbe, a fleksibilniji su jer dozvoljavaju cijeloživotno obrazovanje odnosno učenje/napredovanje kroz rad. Obrazovanje u Hrvatskoj je nefleksibilno, jer ne postoji mogućnost da pomorac koji je stekao svjedodžbu za određeno zvanje sukladno STCW ili hrvatskom pravilniku nastavi napredovanje na daljnji stupanj bez formalnog obrazovanja. SPH zbog toga traži pojednostavljenje pojedinih članaka PZSOP-a i omogućavanje napredovanja u zvanju bez obveza na formalnu izobrazbu (alternativni put), da se polaganje ispita i izobrazba za zvanje časnika provodi u srednješkolskim ustanovama, a polaganje ispita i izobrazba za zvanje viših časnika provodi u sveučilišnim ustanovama. SPH predlaže da pristupanje polaganju ispita za zvanja časnika imaju samo pomorci koji imaju 36 mjeseci plovidbe, a pristupanje polaganju ispita za najviša zvanja samo pomorci koji imaju 36 mjeseci plovidbe u svojstvu časnika te srednješkolsku naobrazbu odgovarajućeg smjera (nautički, brodostrojarski). Polaganjem ispita pomorac bi stjecao određeni broj ECTS bodova koji bi mu koristili ukoliko bi želio nastaviti redovito školovanje. •

D. Prestint

U Splitu je petoga ožujka održana rasprava o sustavu obrazovan-ja pomoraca u Republici Hrvatskoj – alternativnom sustavu prilagođenom pomorcima.

Alternativnom naobrazbom do najviših zvanja

Najavili ste izmjenu Pomor-skog zakonika (PZ) krajem ove ili početkom slijedeće godine zbog obveze sklađivanja s direktivama Europske unije.

Pomorski zakonik ćemo sigurno mijenjati, jer nam je obveza usklađivanja s europskim direktivama u dijelu ispitivanja pomorskih nezgoda. Sada je propisano da pomorske nezgode ispituje ministarstvo, a direktiva kaže da nezgode ispituje neovisno tijelo i stoga će se najvjerojatnije osnovati posebna agencija. Ta direktiva ne stupa na snagu ove godine, pa nećemo žuriti s izmjenama PZ da ne bi došli u situaciju da je potrebno još neko usklađenje.

U najavama ste izjavili da će doći do izmjena u svezi socijalne reforme za pomorce.

Da, u prvom redu radi se o uređenju pitanja tzv. beneficiranog staža za pomorce. Imali smo veliki broj sastanaka s Ministarst-vom gospodarstva, rada i poduzetništva, SPH, Udrugom brodara i stručnjacima i svi se slažemo da treba pristupiti izmjenama odgovarajućih propisa da bi se ponovno “aktivirao” beneficirani staž za sve kategorije pomoraca. Međutim, Ministarstvo gospo-darstva, rada i poduzetništva još nije dalo svoj konačan stav o tom pitanju. Za nas je nedvojbeno da se treba ići u izmjene zakona, da se beneficirani staž mora odnositi na sve pomorce i da je to sada mnogo lakše ostvariti kada imamo preko 12.500 pomoraca u sustavu koji plaćaju doprinose. Time je otpala primjedba da nema evidencije o broju pomoraca i da ne plaćaju doprinose. Sustav funkcionira i postoje svi elementi da se konačno zakonski riješi to pitanje. Ukoliko se to ne ostvari prema zakonu koji rješava beneficirani staž, mi ćemo to urediti u Pomor-skom zakoniku, pa ćemo na jednom mjestu imati sve što se tiče pomoraca!

Sedamnaestog ožujka u MMPI

razgovarali smo s novim

državnim tajnikom za more

kap. Mariom Babićem u

popodnevnim satima nakon

sjednice Upravnog vijeća Agen-

cije za obalni linijski pomorski

promet koja se otegla preko vre-

mena dogovorenog za razgovor.

Nije čudno kada se raspravljalo

o novim cijenama što je bio je-

dan od prijedloga SPH iznijetog

na konferenciji za novinare u

Splitu nakon najave o smanjen-

ju i ukidanju pojedinih linija.

Pokušali smo dobiti odgovoren

na pitanja koja nam svakodnev-

no postavljaju članovi, ali ne

i samo članovi, SPH. U prvom

redu radi se o problemima u

svezi tzv. socijalne reforme za

pomorce.

Razgovarao: D. Prestint

Uvodnik

Štovani članovi SPH i čitatelji Vjesnika,

Još jedan broj Pomorskog vjesnika je pred Vama. Ova godina obilježena je dvadesetom obljetnicom osnutka Sindikata pomoraca Hrvatske, a istovremeno je proglašena i godinom pomorca. Dovoljan razlog da SPH dodatno poveća ionako mnogobrojne aktivnosti.

Državni tajnik M. Babić poručuje pomorcima da budu strpljivi, jer će se uočene grješke ispraviti, a ima ih mnogo. SPH na njih stalno ukazuje (do Ustavnog suda). Neke nelogičnosti su se u hodu ispravile, a neke – vidi obećanja državnog tajnika. Nadamo se da to neće potrajati unedogled (kao npr. beneficirani staž).

SPH je proročanski organizirao okrugli stol o sigurnosti na Jadranu – trajekt “Tin Ujević” je udario o obalu u Splitu i ispustio 33 tone dizelskog goriva. Sreća (u nesreći) je da se to dogodilo u luci, pa se moglo brzo i adekvatno intervenirati.

SPH je najavio i međunarodni sastanak sredinom travnja o budućnosti kampanje zastava pogodnosti u Hrvatskoj i Jadranu – a zaredali su problemi s podstandard-nim brodovima u hrvatskim lukama (“Premier”, “Lady Lina”...).

Aktualni problem je i alternativna naobrazba za najviša zvanja – nakon godina rasprava napokon, tako se barem čini, rješenje se nazire. Jedina je nepoznanica da li će to startati ove jeseni ili ...

SPH je upozorio da pomorci neće krizu preko svojih leđa i iznio svoje prijedloge: cijene karata (osim za otočane) su poskupjele što je bio jedan od prijedloga SPH.

Možete pročitati što je bilo Konfer-enciji žena ITF-a u Londonu i razgovor s Jacqueline Smith – prilog SPH ravnopravnosti spolova, a posjetili smo i “brod budućnosti”. Spremaju se i izmjene STCW konvencije ...

Želimo Vam mirno more!

D. Prestint

br. 61 • ožujak 2010 3Nakon što su dodijeljene stipendije đacima i studentima otvorio se problem njihove nemogućnosti obavljanja vježbeničkog staža.

Izmjenama PZ riješit ćemo i pitanje kako motivirati brodare da ukrcavaju što više vježbenika. Akcija dodjeljivanja stipendija je dala dobre rezultate i nema više tako drastičnog pada interesa za pomorske škole i fakultete, ali ostalo je otvoreno pitanje

obavljanja vježbeničkog staža. Treba reći da je oko 500 vježbenika ukrcano na brodove članica Udruge brodara, još toliko je ukrcano preko ovlaštenih posrednika. Navodim primjer iz UK: uvjet da neki brodar dobije popust ili smanjenje poreza je da na svojim brodovima mora ukrcati određeni broj vježbenika. Našim brodari-ma smo PZ-om omogućili oslobođenje od poreza na dobit bez ikakvih uvjeta, osim da brod bude pod hrvatskom zastavom. Izmjenama PZ-a uvjetovali bi tu bene-ficiju obvezom ukrcaja određenog broja vježbenika. Vjerujem da će to polučiti dobar rezultat.

Nedavno je u Splitu održana rasprava o alternativnom načinu stjecanja svjedodžbi za najviša zvanja.

Smatram da je naš obrazovni sustav obrazovanja pomoraca dobar, a dokaz tome je činjenica da su hrvatski pomorci cijenjeni u svijetu, da su dobro plaćeni i da su hrvatske svjedodžbe na bijeloj listi IMO-a – nema razloga da se nešto mijenja. Međutim, Hrvatska je pred ulaskom u EU, a u nekim članicama svjedodžbe za najviša zvanja moguće je dobiti brže i jednostavnije nego u Hrvatskoj. Do sada smo na to gledali samo kao na mogućnost, ali ulaskom u EU naši pomorci sa srednjom školom će moći otići u V. Britaniju ili Nizozemsku i tamo se dodatno obrazovati i dobiti svjedodžbu. Povratkom u Hrvatsku morati ćemo im priznati te svjedodžbe. Upravo zbog toga razmatramo mogućnost izmjene propisa na način da se takav ili sličan sustav uspostavi u u RH. Ne radi se o sustavu koji bi zamijen-io postojeći, već o alternativnom sustavu. Na raspravi u Splitu smo se složili da se takvo obrazovanje obavlja na visokoškolskim ustanovama, da bi mogli pristupiti samo pomorci sa srednjom pomorskom školom koji imaju svjedodžbu časnika i koji imaju određene godine plovidbenog staža.

Time ne bi došla u pitanje kvaliteta ? Vlada uvjerenje da će to biti sustav “plati i uzmi svjedodžbe”...

Kvaliteta ne smije doći u pitanje. Ne vjerujem da će biti kako neki misle, jer taj program će odobriti ministarstvo, u izradi programa će sudjelovati i predstavnici pomoraca, brodara, srednjih škola. Ne vjerujem i zbog toga što će se ti ispiti priznavati za daljnje školovanje. Apsolutno

smatram da to neće biti tako kako neki misle.

Kada bi alternativni sustav mogao početi funkcionirati ?

Što se tiče MMPI i Pravilnika o zvanjima – odmah, ali treba napraviti pravilnik s programom, a taj program moraju utvrditi fakulteti (sadržaj, trajanje, cijena). teoretski

bi taj program trebao obuhvatiti ono što nije obuhvaćeno srednjoškolskim obrazovanjem do uvjeta koje propisuje STCW konvencija. Fakulteti to mogu brzo napraviti, vjerujem da bi to moglo startati već ujesen.

Da li ste predvidjeli izmjene i u dijelu famoznih 183 dana …

Da. Izmjenama PZ-a riješit ćemo i prob-lem tih famoznih 183 dana odnosno njiho-

vog prebacivanja u slijedeću godinu. Nakon dvije godine primjene zakona sazrjeli su uvjeti da otklonimo sve uočene nedostatke i mislim da se mogu riješiti jer se radi o administrativnim nedorečenostima.

Otvara se i pitanje bolesti koje se javljaju nakon povratka kući, a nastale su na brodu …

Ne vjerujem da se to pitanje treba riješiti u PZ-u, međutim ako zdravstvena struka kaže da se to treba riješiti tim propisom, to ćemo i učiniti. Istina je da je bilo takvih slučajeva da se bolesti manifestiraju kasnije i stoga svakako to pitanje treba riješiti. Inače se postavlja pitanje zašto smo uopće uveli ovaj sustav obveznog osiguranja …

Postoji i problem pojave bolesti u onom trenutku kada pomorac primi poziv za ukrcaj…

Sada je pravo vrijeme da se o tome razmišlja, ali to moramo riješiti sa Zavo-dom za zdravstveno osiguranje i Poreznom upravom. SPH nas je najviše upozoravao na anomalije sustava. Možda se takva pitanja mogu riješiti podzakonskim akti-ma, da ne bi SPH ili Zavod od slučaja do slučaja intervenirali. Podržavam zahtjeve SPH, jer je bilo zabrinjavajućih slučajeva.

Postavlja se i pitanje radnika brodogradilišta koji u trenutku probnim vožnji zapravo postaju pomorci- članovi posade…

U određenom trajanju moglo bi se prih-vatiti da su oni pomorci i mogao bi im se priznavati kao staž prema STCW konven-ciji. Želim najaviti da će se plovidba na novom školskom brodu priznavati kao plovidbeni staž za polaganje ispita. Izmi-jeniti ćemo pravilnik i uvesti pojam đaka/studenta na praksi i ta plovidba će im se upisivati u Pomorsku knjižicu i računati kao staž!

Otvoreno je i pitanje visine pomorskog dodatka…

Upravo danas sam parafirao prijedlog dopisa koji će potpisati ministar Kalmeta prema ministru financija I. Šukeru u kojem predlažemo povećanje pomorskog dodatka. Ima raznih prijedloga visine ( 900, 1.200…), ali trebamo biti razumni. Mi podržavamo da se pomorski dodatak poveća, jer se dugo nije mijenjao. Od 12.500 pomoraca u sustavu oko 75 posto je ispunilo uvjet od 183 dana. Moramo učiniti sve da iznosi poreza za one koji ne ispune uvjet od 183 dana budu prihvatlji-vi, a to možemo i kroz visinu dnevnog pomorskog dodatka. Uvažavam sve argu-mente, ali moramo biti strpljivi…

Do sada je problem predstavljala i formulacija visine pomorskog dodatka: “do 400 kuna”…

Toga više neće biti, visina pomorskog dodatka će biti fiksirana na određeni iznos!

I na kraju: što biste poručili pomor-cima kao novi državni tajnik ?

Mora je poruka: budite strpljivi u svezi provedbe socijalne reforme. Dobivao sam pisma nezadovoljnika … Ja shvaćam pomorce koji imaju drugačiji način razmišljanja jer su na brodu i slabo su informirani o tome što se događa na kopnu. Shvaćam da se svaka promjena prihvaća s nepovjerenjem, ali uvjeren sam da ćemo promjenama PZ-a po pitanju soci-jalne reforme riješiti veliki dio problema na zadovoljstvo pomoraca. Vjerujem da će uvidjeti da je socijalna reforma korisna, da su zaštitili sebe i svoju obitelj, a da ona nije provedena da bismo ih uhvatili i naplatili porez. Znam da je trenutno kriza u pomorskom sektoru i da mnogi hrvatski pomorci ostaju bez posla. Poručujem da mislimo na njih i da ćemo riješiti pitanja koja ih tište na zadovoljavajući način – prvenstveno tu mislim na beneficirani staž i sustav obrazovanja. Svim pomorcima želim mirno more.•

ŽivotopisRođen sedmoga lipnja 1947. godine u Splitu. Od 1966. do 1983. godine plovi kao časnik i zapovjednik na brodovima Jadroplova. Višu pomorsku školu u Splitu završava 1971. godine. Stječe zvanje kapetana duge plovidbe 1977. godine. Diplomirao je na Pomorskom fakultetu u Rijeci 1982. godine. Od 1983. do danas radi u Ministarstvu pomorstva, Ministarstvu po-morstva, prometa i veza, Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture kao glavni pomorski inspektor i ravnatelj Uprave za pomorski promet, pomorsko dobro i luke. Na Pomorskom fakultetu u Splitu 2004. godine je redoviti predavač iz predmeta sigurnost plovidbe. Od 2004. do 2008. godine pomoćnik je ministra mora, turizma, prometa i razvitka u Upravi za pomorski promet, pomorsko dobro i luke. Od 2008. do 2010. godine ravnatelj je Uprave pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Ove godine postaje državni tajnik za more.

Intervju

Budite strpljivi, ispraviti ćemo greške

kap. Mario babić, državni tajnik MMPI

snimio: dp

br. 61 • ožujak 20104

Skup je otvorio prof. em. Vladimir-Đuro Degan naglasivši da u previše slučajeva u posljednje vrijeme politika ne sluša struku, vodio ga je akademik Davorin Rudolf, a svojom nazočnošću uveličao ga je akademik Vladi-mir Ibler. Skupu je, u ime SPH , nazočio A. Malger, zamjenik pred-sjednika SPH.

Za SPH posebno interesantne bile su neke teme koje su prezenti-rane u skraćenom obliku (max 12 minuta), a objaviti će se u zborniku radova u integralnoj inačici.

Prof.dr.sc. Vesna Tomljenović s Pravnog fakulteta u Rijeci govo-rila o naknadi štete zbog neza-konite objave industrijske akcije sindikata pomoraca – stajališta Europskog suda pravde. Iznijela je stajališta suda u svezi nastale štete i nadležnosti suda u sporu kompanije Viking prema nacional-nim sindikatima i ITF-u. Stajalište Europskog suda pravde je da se suđenje za naknadu štete mora obaviti u onoj zemlji gdje je izvršena industrijska akcija.

Prof. dr. sc. Nikoleta Radionov s Pravnog fakulteta u Zagrebu obradila je temu odgovornost zapovjednika broda za traffick-ing: prijevoz brodom jedan je od omiljenih vidova prijevoza ilegalnih imigranata i droge kojeg koristi organizirani kriminal diljem svijeta. Ustaljeni je pomorsko-prav-ni princip odgovornosti zapovjed-nika broda kao opunomoćenika brodara po zaposlenju za sve odnose koji nastanu tijekom plovidbe i u svezi s brodom. No, brzina prijevoza, količina prevezene robe i nemogućnost kontrole sastava tereta od strane zapovjednika broda pri ukrcaju čine njegov položaj u slučaju traf-fickinga (ilegalnog krijumičarenja) u suvremenoj pomorskoj praksi izuzetno teškim. U posljednje vrijeme zamjetan je trend vrlo slobodnog tumačenja dosega i

uvjeta za kaznenu odgovornost pomoraca općenito, pa tako i zapovjedne odgovornosti zapovjed-nika broda. Sukobljeni interesi brodarske industrije koja želi motivirati stvaranje i zadržavanje kvalitetnog kadra u struci i interesa obalnih država suočenih s opasnim slučajevima traffickinga počinjenih brodovima za suzbijanje takvog ponašanja čine ovo pitanje jednim od gorućih pitanja pomorsko-pravne prakse.

Akademik Davorin Rudolf izložio je u svojoj prezentaciji normi-ranje piratstva u suvremenim međunarodnim konvencijama te je naveo uzroke neefikasnosti međunarodne zajednice i država pojedinačno u suzbijanju tog međunarodnog zločina. Postav-ljeno je i retoričko pitanje je li potrebito donijeti novu konvenciju o suzbijanju i kažnjavanju pirat-stva.

Zamjenik predsjednika SPH A. Malger je zahvalio HAZU na pozi-vu za sudjelovanje u radu pred-stavnika SPH te je podržao iznijete stavove naglasivši da je SPH protiv političkih dogovora kojima se RH odriče dijelova Jadranskog mora (primjer dogovora oko granice sa Slovenijom i Crnom Gorom) te je prozvao predstavnike MMPI i

drugih nadležnih ministarstava koji su bili pozvani, ali se nisu odazvali što je očigledan znak da ne mare za znanstvena stajališta članova HAZU. •

Skupština Sindikata pomoraca Hrvatske – podružnica Plovput održana je u petak 5. ožujka 2010. godine u 13 sati u prostori-jama baze Stinice te je okupila 40-tak članova, a nazočan je bio i zamjenik predsjednika SPH Anton Malger. Skupština je otvorena konstatacijom o prelasku članova Sindikata telegrafista i radnika obalnih radio stanica u SPH.

Nakon izvješća i rasprave jednoglasno su doneseni slijedeći zaključci:

• SPHuPlovputunećestvaratinepotrebneineprimjerenetenzije,alićesvimsredstvimabranitiKolektivniugovor,plaćeiradnamjestaukolikoistobudedovodenoupitanje,

• InzistirasenaopstojnostiPlovputakakogapredviđaZakonoPlovputuiprotivsmobilokakvogcijepanjailiizvlačenjaslužbiizdruštva,

• Inzistiramonaočuvanjuijačanjutemeljnedjelatnostidruštva–sigurnostiplovidbe,i

• Sobziromdapostojiprob-lemkodisplatedodatakanaplaćukodpomoraca,aliikodnekihdrugihzanimanja,tražisesastanaksupravomdruštvausvrhudefiniranjakonačneprovedbetogpravaizK.U.

Jednoglasno su izabrani slijedeći povjerenici:

Baza - Ante Grbeša, Pomorci – Hrvoje Serdarević, Direkcija – Hrvoje Mandekić, ORP – Gianino Jedrejčić, Koordinator – Neven Melvan.

Povjerenici za zaštitu na radu: Baza – Joško Kraljević;

Pomorci – Željko Bajić. Naknadno će se izabrati povjere-

nik zaštite na radu u Direkciji. (dp)

Drugog veljače je u Uredu Split SPH održana konferencija za novi-nare o stanju u javnom obalnom linijskom pomorskom prometu u svijetlu najavljenog smanjenja proračunskih sredstava za tu namjenu. O nastalim problemima i mogućim rješenjima govorili su V. Svalina, predsjednik SPH, A. Malger, zamjenik predsjed-nika SPH i D. Mucić, koordinator Povjereništva SPH Podružnice Jadrolinija.

Istaknuto je da je SPH svjes-tan krize, ali da se ona ne smije isključivo prelamati preko leđa pomoraca zaposlenih u javnom obalnom linijskom pomorskom prometu. Istaknut je primjer Jadrolinije koja u posljednje vrijeme nije obnovila ugovore o radu na određeno vrijeme za

čak 250 pomoraca i zaposlenika na kopnu, a do početka sezone ukinuta je i dužobalna linija gdje su uposleni najveći brodovi s veli-kim brojem ukrcanih pomoraca.

SPH nudi i konkretne mjere (dok traje kriza) da se nadoknadi manjak proračunskih sredstava:

korištenje plavog dizela, ukidan-je ili smanjenje “političkih” linija (noćne linije koje se “moraju” održavati, a putnika i vozila gotovo da i nema pogotovo zimi) i rigorozna kontrola korištenja povlaštenih karata (preveliki broj zloupotreba). Uz to SPH predlaže i povećanje/usklađivanje cijena karata (uz izuzeće otočnog stanovništva) te ravnomjerno reduciranje broja isplovljavanja od Kvarnera do južne Dalmacije. (dp)

Hrvatska akademija

znanosti i umjetnosti,

Jadranski zavod, je 19.

ožujka organizirala u

Zagrebu znanstveni skup

pod nazivom “Izazovi i

perspektive u pomor-

skom pravu i pravu mora:

interesi RH”. Na pro-

gramu skupa, između os-

taloga, iznijete su i neke

teme važne za daljnju

hrvatsku strategiju u

različitim područjima (br-

odarstvo i brodogradnja,

zaštita morskog okoliša

i podvodne kulturne

baštine, sigurnost pomor-

ske plovidbe, utvrđivanje

granice i kontrola plo-

vnih puteva, upravljanje

morskim lukama i po-

morskim dobrom).

D. Rudolf u razgovoru s A. Malgerom

Politika ne sluša struku

HAZU

Ne preko leđapomoraca

SkupštinaPLOVPUT

Kriza

65 milijuna $ Naknada koju je Rolly Royce pristao platiti kompaniji Royal Caribbean za probleme u propulziji na Mermaid sustavu.

br. 61 • ožujak 2010 5

Uvod u okrugli stol je dao tajnik SPH Predrag Brazzoduro koji je pred veliki broj okupljenih postavio vrlo konkretan zadatak: što učiniti da se spase putnici i posade, spriječi onečišćenje mora ukoliko se sudare tanker i putnički trajekt. Sudi-onici su trebali iznijeti sadašnje mogućnosti pružanja pomoći, predložiti što bi trebalo poboljšati u spremnosti i mogućnosti pružanja pomoći i koje su posljedice za posade prema zakonu.

U raspravi su sudjelovali predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastruk-ture, Nacionalne središnjice za traganje i spašavanje na moru MRCC Rijeka, Upravnog odjela za pomorstvo, promet i veze Primorsko-goranske županije, Regionalnog centra za intervencije, Luke Rijeka, Eko Kvarnera, Jadrolinije, Udruge kapetana Rijeka i Kostrena, Plovputa, Hrvatskog registra brodova, CroPilota iz Rijeke, Dezinsekcije, Brodospasa, Jadran-skog pomorskog servisa, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Državnog hidrograf-skog instituta, Oil Spil Education Centra, Lučke uprave Rijeka, Udruge Bios,...

Lučki kapetan (LK Rijeka) D. Glažar prezentirao je djelovanje lučke kapetanije i E. Šarunić (Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru) su detaljno objasnili načine postupanja i sprječavanja onečišćenja ukoliko dođe do stvarne nezgode u Jadranskom moru.

Z. Žauhar (Dezinsekcija) predstavio je mogućnosti te tvrtke koja raspolaže brodovima, branama i disperzantima i koja ima ugovor s MMPI za slučaj onečišćenja. Istaknuto je da se radi o malim brodovima malih brzina kojima kojima bi trebalo mnogo vremena za dolazak na mjesto onečišćenja ukoliko se to dogodi na udaljenim otocima ili otvorenom moru.

N. Melvan (SPH) je konstatirao da su akcije spašavanja na moru koje su uspješno odrađene takve u prvom redu radi iznimnog angažmana učesnika u tim akci-

jama. Te je naveo nedostatak permanentnih dežurnih službi na terenu - posada plovila Lučkih Kapetanija, brodova za sprječavanje zagađenja, tegljača, istaknuo važnost bolje edukacije učesnika u plovidbi na non-Solas plovilima, a koji uzrokuju preko 90%

nesreća na moru. Apostrofirao je Obalnu stražu koja je trebala objediniti sve sustave sigurnosti plovidbe, nadzora, bdijenja, intervencija i istrage, (lučke kapetanije, MRCC, ORP, djelomično policije,HRM i carine) te je istaknuo neosporan napredak (MRCC, VTS i ORP) u odnosu na vrijeme kada su samo Lučke Kapetanije i Obalne radio postaje vodile računa o sigurnosti plovidbe.

Pitanje mogućnosti prevencije u slučaju katastrofalnih nezgoda na Jadrans-kom moru je prvi postavio D. Meštrović iz Plovputa, što je ostala okosnica rasprave do samoga kraja, ali i problem na kojemu treba raditi u budućnosti.

Postavljeni zadatak obrađen je s različitih aspekata uz navođenje stečenih iskustava u požaru na brodu “UND Adriyatik”, nasukanja broda “Serine”, udara u riječki lukobran broda “Capadocia” te slične nesreće koja se dogodila prije nekoliko godina u Livornu (sudar trajekta “Moby Prince” i tankera “Agip Abruzzo” s velikim brojem žrtava o čemu PV objavljuje feljton u nastavcima).

Ž. Bradarić iz Hrvatskog hidrograf-skog instituta je uveo prisutne u prob-lematiku mjesta zakloništa za brodove u slučaju morske nezgode. Kako je i sam napomenuo, to je bolna točka kako hrvatski državnih organa tako i lokalnih samouprava koji su u stalnom neslaganju. To posljedično vodi do statusa quo tj. iščekivanja potvrde lokacije na našoj obali, koja će biti zakonski određena kao mjesto gdje će se brod nakon nezgode skloniti.

Istaknuto je da Hrvatska ima dobru zakonsku regulativu koja obrađuje prob-lematiku pomorskih nesreća, sprječavanje onečišćenja i spašavanja, ali da se često ti zakoni zaobilaze. O tome je govorio M. Hodak iz HRB-a, upravo koristeći iskustvo stečeno na brodu “UND Adriyatik”, sa zaključkom da ukoliko se dogodi zamišljeni scenarij Hrvatska ga ne bi bila u stanju riješiti i da bi posljedice bile katastrofalne.

G. Stanković je jedini od sudionika govorio o posljedicama za posade brodova prema važećim zakonima u RH u svijetlu istraživanja nesreća i kriminalizacije pomoraca.

Raspravu je zaključio Brazzoduro istaknuvši prijedloge zaključaka koji su proizašli iz rasprave: planove treba dopuniti procjenom rizika, u sustav treba uključiti tvrtke s opremom koju RH nema na osnovu ugovora s financijski ustanov-ljenim pravilima, treba uvesti obvezno peljarenje brodova /tankera) pri ulazu u Kvarnerski zaljev, najbolja je preven-tiva što više scenarija i vježbi. I na kraju: imamo koncentriranu opremu i sredstva na dva mjesta što nam isturene otoke čini osjetljivima na takvu vrst nesreća, jer je potrebno mnogo vremena da započne akcija spašavanja.

B. ManojlovićD. Prestint

U sklopu 2010. godine pomorca i 20. obljetnice osnutka SPH, u petak

12. ožujka 2010. godine SPH je u Opatiji organizirao okrugli stol na

temu “Sigurnost na Jadranu”.

Veća sigurnost – prevencijom ili kaznama ?

Okrugli stol SPH

Taktika napada

U jednom razgovoru s Peterom Stapletonom, zapovjednikom broda “Boularibank” (Bank Line) koji je bio napadnut od strane somalijskih pirata početkom prošle godine, istaknute su vrlo zanimljive pojedinosti. Govoreći s Fergal Keanom s BBC Radio 4, britanski zapovjednik je vrlo smireno ispričao kako su on i njegova posada odbili napad pirata bacajući kom-ade drva na njihove brodice, prisilivši ih da odustanu. Uz komade drva, imali su namjeru bacati i unaprijed pripremljene kontejnerske spojnice (twistlock) da s njima gađa pirate koji bi se eventualno pokušali popeti ljestvama. Stapleton, čija je supruga bila među još nekim putnicima na brodu, ispričao je kako su svi na zapovjedničkom mostu prignuli kako bi se zaštitili od moguće automatske vatre ili granata i kako je pretežito ruska posada pripremljena da se radije bori nego da “trunu u nekoj svire-poj somalskoj luci čekajući pregovore o isplati otkupnine”.Što najviše fascinira u razumijevanju somalijskog položaja i određenog poštovanja prema pomoračkim vještinama pirata.

- Neobično su srčani, a napadaju samo jer su siromašni – većina takvih kriminalnih radnji na moru je prouzročena siromaštvom, ispričao je Stapleton. (dp)

Slučaj “Tin Ujević” A.Malger (Bios): … zakašnjela reakcija… onečišćenje se proširilo izvan luke…nije zaustavljen promet … nedopustivo !

S. Lončar (Jadrolinija) : .. rizična riva, konstrukcijski nepodesna i povećava rizik kod priveza…

M. Babić (MMPI): … i kapetani imaju pravo na grešku, a da za nju ne budu razapeti…

P. Brazzoduro (SPH): … ljudski faktor treba sagledati kroz promjene u kom-paniji u posljednjih godinu dana koje su uznemirile pomorce… smanjenje plaća ili mase plaća, kako kaže “Jaca”, dovodi to otkaza. I to spada u ljudski faktor, samo nije na brodu.

Zadatak:

U Kvarnerskom zaljevu na 45°

12,5’ N i 14° 23,4’ E oko 21:00 LT

došlo je do sudara tankera (zastava

BAH) od 59.315 tona nosivosti

izgrađenog 2008. godine s 35.000

tona dizelskog goriva i 23 člana

posade i putničkog broda (tra-

jekta) (zastava MLT) od 9.795 GT

izgrađenog 1997. godine sa 187

vozila, 413 putnika i 85 članova

posade.

Pramac putničkog broda udario

je u lijevi bok tankera i rastvorio

oplatu u dužini od oko 35 metara.

Pramčana rampa se uslijed udara

skrivila i zakačila za oplatu tankera.

U pokušaju oslobađanja došlo je do

zapaljenja dizela i vatra je zahvatila

pramac putničkog broda. Dizelsko

gorivo istječe u more.

Potrebno je izolirati požar, zadržati

dizelsko onečišćenje na što manji

prostor, spasiti putnike i posade.

br. 61 • ožujak 20106

Uvođenje novihzanimanja

Izmjene i dopune STCW konvencije

Desetog ožujka su u sjedištu posrednika za zapošljavanje pomoraca Zorović d.o.o. u Rijeci održani završni pregovori između SPH (V. Svalina i P. Brazzoduro) i pred-stavnika General Maritime Management (Portugal) Lda - GENMAR (kap. Dominic Kapetanovic, marine operations manager) u svezi potpisivanja kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce koji plove (ili će ploviti)

na 23 tankera koji su u vlasništvu/manage-mentu tvtke sa sjedištem u Lisabonu (Portugal). Prema najavama, GENMAR ima namjeru angažirati dodatni broj hrvatskih pomoraca za koje smatraju da su vrlo profesionalni te da im je cijena koštanja u srazmjeru s performancama. Očekuje se da će kolektivni ugovor potpisati do Uskrsa.

(dp)

Naknade u slučaju rata ili piratskog napada

Između Norveške udruge brodara i

norveških pomorskih sindikata zaključen je protokol koji se odnosi na naknade hrvatskim pomorcima u slučaju ozljede ili smrti uzrokovanih ratom ili pirats-kim napadom (bonus za povećani rizik i naknade u slučaju nesposobnosti ili

srmti). Ovim protokolom se mijenja Dodatak C NIS CBA kolektivnog ugovora (brodovi pod norveškom zastavom) i Dodatak E Model CBA kolektivnog ugovora (brodovi pod zastavom pogod-nosti). Protokol predviđa naknade za slučaj trajne nesposobnosti i smrti koji su izravna posljedica rata ili piratskog napada u visini od 165.000 USD te naknade za djecu do 21 godine (40.000 USD). Navedene naknade biti će isplaćene kao dodatak naknadama i mirovini iz kolektivnog životnog osigu-ranja, doprinosa za osiguranje ili drugih kolektivnih ili osobnih mirovinskih ili osiguravajućih aranžmana koji mogu postojati i koji pokrivaju smrt ili ozljedu uzrokovanu ratom ili piratskim napadom. Strane potpisnice će zajednički dogovoriti područja plovidbe koja su pokrivena ovim protokolom, a protokol je stupio na snagu od početka 2010. godine te vrijedi do daljnjega. (dp)

Nakon četverogodišnjeg rada, na diplomatskoj konferenciji u Manili, biti će dovršena revizija STCW konvencije, a s obzirom na veliki broj izmjena navesti ćemo samo one izmjene koje će imati utjecaja na pomorska zvanja.

Posebna je pažnja posvećena sprječavanju krivotvorenja svjedodžbi u postupku izdavanja i ovjeravanja te vođenja eviden-cije. Za tzv. bijelu listu zemalja priznatih svjedodžbi uvodi se kontinuirana evalu-acija i nadzor udovoljavanja zahtjevima, a sustav kvalitete uvodi se i za izdavanje zdravstvenih svjedodžbi (ovlašćivanje liječnika) dok medicinski standardi i preporuke još nisu usuglašeni. Preporuka je da se primjenjuju upute ILO/WHO (upute za provođenje predukrcajnih i povre-menih pregleda zdravstvene spremnosti pomoraca). Jedina izravna uputa odnosi se na vidno polje ( ne slabije od 0.1) bez pomagala.

Za sva profesionalna osposobljenja uvedeno je pravilo da se za obnovu svjedodžbi trebaju ispuniti uvjeti: u 5 godina jedna godina plovidbe ili 3 mjeseca plovidbe u posljednjih 6 mjeseci prije obnove. Za tankere: 3 mjeseca plovidbe u posljednjih 5 godina, uspješno dovršenje tečaja ili najmanje 14 dana kao supernu-merary na tipu tankera na kojem preuzima dužnost..

Uvode se nova zanimanja Able Seafarer Deck (svjedodžba člana plovidbene straže na palubi, plovidbeni staž kao član straže najmanje 18 mjeseci, ne manje od 12 mjeseci plovidbe i završenu naobrazbu), Able Seafarer Engine (svjedodžba člana plovidbene steaže u stroju, najmanje 12 mjeseci plovidbe kao član straže i najmanje 6 mjeseci straže i završen tečaj) , a Able Seafarer Electro-technical će biti definiran u Manili, a novine su i u znanjima/progra-mima, uvodi se korištenje VTS i reporting postupaka, bridge resource manage-ment, upravljanje resursima i timski rad, korištenje ECDIS-a i zaštita morskog okoliša.

Predložena je i mogućnost ograničenja svjedodžbi na vrstu pogonskog stroja (npr. parni strojevi). Uvode se nova znanja/programi za održavanje (pojačano u elek-tro funkcijama), upravljanje električnim, elektroničkim i kontrolnim sustavima,

zaštiti morskog okoliša, upravljanje resur-sima, rukovođenju, timskom radu i plani-ranju te internoj komunikaciji.

Osim osnovnih odgovornosti kompanije koje se odnose na familijarizaciju detaljnije su opisane obveze u slučajevima prenesene odgovornosti na zapovjednika i ostale članove posade: procesi za otvaranje, zatvaranje i osiguranje poklopaca skladišta, propisi i pravila kod ro-ro putničkih brodova, postupci u slučaju nužde…

Uvode se nove svjedodžbe: basic i napredni za tankere za ulja i kemikalije te osnovni ia napredni za tankere za plin, dok se za putničke brodove uvodi jedan zahtjev za putničke i ro-ro putničke brodove..

Reguliraju se sati odmora (10 sati u 24, 77 sati u bilo kojem razdoblju od 7 dana), vrijeme odmora se može podijeliti u dva dijela od kojih jedan ne smije biti kraći od 6 sati, a intervali cjelovitog odmors ne smiju prelaziti više od 14 sati. Izuzeća od toga rasporeda (nije usuglašeno), obveza rasporeda rada na vidljivom mjestu u standardiziranom obliku. Pomorac će dobivati zapis o satima odmora ovjeren od zapovjednika. Propisuje se korištenje alkohola ( 0,05% u krvi odnosno 0,25 mg/l u dahu u vrijeme rada.

Rezolucije obuhvaćaju reviziju Model courses, suradnju s ILO, promicanje tehničkih znanja i vještina i profesional-nosti pomoraca, promicanje pomorskih zanimanja, smještaj kadeta i vježbenika, smjernice za primjenu standarda zdravst-vene sposobnosti, promicanje sudjelovanja žena u pomorskoj industriji i promicanje tehničke suradnje.

Posebno valja napomenuti poteškoće oko zajedničkog glasovanja predstavnika zemalja EU kod donošenja bilo koje odluke i da je kod Poglavlja III (Strojarski dio) značajnu ulogu u izmjenama imao lobi jakih brodarskih zemalja, kao što je Japan, kako bi se povećale odgovornosti i obveze časnika stroja u elektro dijelu odnosno kako ne bi morali uvoditi nova zvanja elektročasnika.

Valja napomenuti da tajnik SPH B. Berlan aktivno sudjeluje u radu na promjenama i izmjenama STCW konvencije te da će sudjelovati na diplomatskoj konferenciji u Manili.

Kolektivni ugovor s kompanijom GENMAR

Uskoro

Na diplomatskoj konferenciji koja će se održati od 21. do 25.

lipnja u Manili usvojiti će se izmjene i dopune STCW konven-

cije, ali i 13 rezolucija. B. Berlan sudjelovao u radu 41. sjednice

IMO STCW podkomiteta koji je održan u siječnju u Londonu.

P. Brazzoduro, V. Svalina, M. Zorović, D. Kapetanovic i R. Krmpotić

br. 61 • ožujak 2010 7

Dočekuje nas zapovjednik Joško Žižić, jedan od mlađih zapovjednika… Pitamo što je

“Brodospas Alfa”. No, prije toga

na zapovjedničkom mostu spušta

sjenila. Udarilo sunce, a sjenila

spuštaju temperaturu za oko 15

stupnjeva (sve je u staklu radi

bolje vidljivosti)… Naime, na

brodu nema pogona, pa ne radi

niti klima. Stiže i osvježenje (da

ne bude zabune: bezalkoholno).

Na jarbolu zastava SVC (FOC), ali

je pokriven kolektivnim ugovorom

SPH.

“Alfa” je “offshore tug/supply

ship”, a onda u dokumentima

klasifikacijskog društva čitamo:

tug, supply vessel, fire fighting

ship 1, oil recovery ship –water

spraying”. Dosta ili previše?

Saznajemo da je nacrt broda

napravljen u Damenu, ali da je

tijekom gradnje došlo do znat-

nih izmjena, poboljšanja na

zahtjev naručitelja, a zahtjevi su

postavljeni na osnovu iskustva.

Npr. prilikom rada na palubi

posada se može skloniti u bočnim

natkrivenim prolazima u kojima

su sve komande (ako smo

dobro razumijeli). U rumunjs-

kom brodogradilištu (150 km

uzvodno po Dunavu) radnici

samo vare ono što im pripreme,

a ženska brigada (njih 50)

bojadiše brod (priča se da ne

odustaju niti kada su omam-

ljene bojom).

Dakle, na mostu smo: prema

pramcu “klasičan” brodski most

za upravljanje u plovidbi (svug-

dje piše Rolls Royce), prema

krmi je sve za rad (tegljenje,

ukrcaj/iskrcaj tereta, gašenje

požara, preuzimanje ulja i …), a

na sredini (po boku) sustav veza

(sat. telefon, Internet …). Pitamo

za radno vrijeme. Imaju watch-

keeper: kad zvoni zapovjednik

mora na odmor, osim u slučaju

kada je brod unajmljen za rad na

24 sata, ali se onda ukrcavaju dva

zapovjednika. Zapovjednik Žižić

je plovio na Jadroplovu, Mineral

Shippingu …Kaže da je na brodu

svatko našao zadovoljstvo na svoj

način: netko kraćim ugovorima,

netko dobrom hranom. Pojavljuje

se i kadet N. Rušković (iz pilotske

dinastije). Hvale ga (perspektiva),

ako ne nauči i – ode.

Obilazimo brod, saloni, kuhinja

(nema štednjaka, ali je roštilj

za janjce na palubi), prostor za

presvlaku (da se ne zaprljaju

tepisoni), dnevni boravak, strojar-

nica (Caterpillar motori). Članovi

posade nemaju pritužbi …Cijelo

nadgrađe je zatvoreno, tako da

brod može stvoriti vodenu zavjesu

i proći kroz vatru. Ima i sustav da

može proći kroz plinove (otro-

vne naravno) iz bušotina (imaju

senzore svuda po brodu) i opremu

za preživljavanje.

I tako mogli bi o brodu još par

stranica… Na palubi sazivamo

“zbor” posade koja s pred-

stavnikom brodogradilišta (nara-

vno ne iz Trogira niti iz Galatza)

koja mijenja ulje (nešto su falili).

Slikamo dio posade i – odlazimo

zaželivši im mirno more i mnogo

posla… •

D. Prestint

“Brodospas Alfa” – brod za budućnost

U posjeti

Zvali smo Brodospas

i pitali za “Alfu”:

dolazi u Trogir. U

brodogradilište, a novi

brod? Izgrađen je u

brodogradilištu Da-

men Shipyards Galati

u Galatzu (Rumun-

jska). Na portirnici

brodogradilišta smo

najavljeni. Dobivamo

zaštitne kacige dok

brodograditelji odlaze

kućama. valjda je go-

tovo radno vrijeme.

Tražimo gdje je “Alfa”.

U brodogradilištu

pustoš…

8 br. 61 • ožujak 2010 9

Konferencijom su predsjedavale Alison McGarry, koordinatorica ženske sekcije u ITF-u i Diana Holland, predsjedavateljica ženske sekcije u ITF-u. Kao počasni gost, konferenciji je oba dana prisustvovao gener-alni tajnik ITF-a, David Cockroft.

Žene iz svjetskih transportnih sindikata, koji su ITF-ovi članovi, sastale su se uoči kongresa ITF-a s ciljem jačanja sindikata i borbe protiv recesije i globalnih promjena u sferi transportnih radnika.

„Žene transportni radnici su odlučile udvostručiti svoj napor u organiziranju žena koje rade u globalnom transportu diljem svijeta, ali još nisu prepoznale prednosti sindi-kalnog udruživanja”, napomenula je Alison McGarry.

Uspjesi i problemi žena u svijetu

Dvodnevni miting je dao priliku mnogim ženama da ukažu na probleme s kojima se svakodnevno suočavaju u svojoj radnoj

okolini, ali i da istaknu uspjehe koje su postigle u proteklih nekoliko godina. Teme koje su naišle na najveći interes su bile utjecaj recesije na položaj žena (općenito svih radnika) u globalnom transportu i primjeri uspješnih sindikalnih kampanja na svim kontinentima do sada, ali i savjeti za buduće. Sustav neoliberalnog kapitalizma više ne funkcionira (ako ikad i jeste), što su u nekoliko navrata potvrdile i govornice na konferenciji, a da bi se kriza riješila, potrebno je aktivno sudjelovanje u sindikal-nim kampanjama i dobro osmišljene strate-gije. U 2009. godini je posao izgubilo 36 milijuna ljudi, što ukupno čini 212 milijuna nezaposlenih na svijetu. Više predstavnica transportnih sindikata su naglasile da su žene prve osjetile recesiju na svojoj koži

(primjerice u istočnoj Europi) te da su prve na otpusnoj listi poslodavaca, iako većina smatra da ekonomska kriza ne bira spol, rasu niti nacionalnost. Cilj takvih strateški uspješnih poteza je, kako se više puta napo-minjalo, zajednički napad globalnih izazova na području nezaposlenosti, siromaštva i klimatskih promjena.

Zanimljivo je napomenuti da je pred-stavnica australskog sindikata pohvalila vladu svoje države i poslodavce, s kojima su zajedničkim radom i uskom suradnjom uspjeli prebroditi krizu bez kolateralnih žrtava (u obliku gubitka radnih mjesta i propadanja tvrtki). Iz toga bi se moglo zaključiti i koja je bit sindikalnog rada, koji po izvješćima dobivenim sa svih kontinenata najbolje funkcionira upravo u Australiji.

Tko je Jacqueline Smith, što radi i zašto je predstav-ljamo ?

Rođena sam prije 39 godina u saveznoj državi Wyoming (SAD), a danas sam državljanka Norveške i predsjednica Norveškog sindi-kata pomoraca (NSU). Nakon višegodišnjeg iskustva na norveškim putničkim trajektima, gdje sam radila kao krupje, odlučila sam krenuti u borbu za bolji položaj i radne uvjete pomoraca u Norveškoj. Na početku mog radnog vijeka, svi krupjei su imali različite ugovore o radu, a različitim plaćama i radnim uvjetima, što je bilo neprihvatljivo. Naravno, sljedeći korak je bio učlanjenje u sindikat i stvaranje kolektivnog ugovora.

1998. godine izabrana sam za delegata na kongresu Norveškog sindikata pomoraca, a samo godinu dana kasnije prihvatila sam posao pomoćnika direktora u matičnom sindikatu u sekciji brodova za krstarenje sa sjedištem u Miamiju. Posjećivanje brodova za krstarenje koje pokriva norveški CBA (NSU CBS) te osvještavanje pomoraca na prava koja imaju bez obzira na nacionalnost je upravo bila moja zadaća. Nedugo nakon sam se povezala i sa svjetskim transportnim sindikatom ITF-om iz Londona, u kojemu sam 2003. godine postala predstavnica žena u Pomorskoj sekciji. Izborila sam se za uključenje porodiljskog dopusta u svim ITF kolektivnim ugovorima i predsjedala na dvije konferencije ženske sekcije u ITF-u. Istovremeno sam izabrana za generalnog tajnika u Norveškom

sindikatu pomoraca, a 2006. i za predsjednicu istog sindikata, čime sam postala prva žena i najmlađa predsjednica u povijesti NSU-a.

Što radi trenutno radite?

Okosnica mog trenutnog rada su pregovari za novi nacionalni norveški kolektivni ugovor (CBA), borba protiv odlaganja otpada u norveškim vodama (Norwegian Continental Shelf), FOC kampanja i rad na problemu izlaska brodara iz norveškog registra brodova, zatim pomaganje drugim sindikatima s kojima naš matični sindikat ima bilateralne sporazume s ciljem podizanja svijesti o pravima pomoraca.

Jedna od najvažnijih tema u ovome trenutku je Pomorska

radna konvencija ILOa-a koja je usvojena 2006. te napredak u njen-om usvajanju i ratifikaciji, s ciljem provedbe iste. Druga goruća tema je poboljšanje majčinskih prava,

ne samo iz kuta poslodavca, već i kao odgovornost države odnosno vlasti - u državi prebivališta i državi nositeljici zastave broda.

To je izuzetno složen problem, upravo zbog varijabilnosti zakona o majčinskim pravima od države do države, ovisno o poreznim propisima.

Kakva je situacija s Norveškim sindikatom pomoraca? Da li nailazite na probleme u pregovorima s poslodavcima ili vlašću?

Norveška ima dugu tradiciju kada je riječ o sindikatima. U ovom

trenutku imamo laburističku vladu s kojom na sreću dobro surađujemo i imamo jako dobru komunikaciju. Također dobro komuniciramo s većinom naših

članova, oko 80 posto pomoraca u Norveškoj su sindikalno orga-nizirani.

Kakav status uživaju žene-pomorci u Norveškoj, da li ih se može usporediti s ostatkom ženskih pomora-ca na svijetu?

Norveška već dugo aktivno radi na uklanjanju barijera i razlika u radu između muškaraca i žena. U Norveškom sindikatu pomoraca je oko 23 posto žena i isti postotak predstavnica je

Pripremila: Bojana Manojlović

također u raznim odborima. Od sveukupno tri izabrana pred-sjednika ili vođa NSU-a, dvije su žene. Većina naših članova su žene zaposlene u ugostiteljs-kim odjelima na brodu, ali ne kao posljedica nedostatka prilika za zapošljavanje, već zbog jednostavne nezaintere-siranosti za rad na palubi i u stroju. Međutim, primjetan je porast broja žena u pomor-skom obrazovanju, što je izrazito pohvalno. Vjerujem da žene-pomorci u Norveškoj najvjerojatnije imaju prednost u odnosu na žene pomorce u drugim zemljama, posebice u zemljama u razvoju, dok je situacija u drugim zapadnoeu-ropskim zemljama (skandi-navskim pogotovo) vrlo slična Norveškoj.

Koji je status ? Na koji način surađujete s ITF-om i u kojim kampanjama ste aktivno sudjelovali?

Norveški sindikat pomoraca je osnovan 1910. godine i broji oko 10.000 članova. Organiziramo pomorce u svim kategorijama u domaćem i međunarodnom prijevozu, uključujući i oceanske ribare. Sindikat pregovara CBA ugov-ore za preko 40.000 tisuća stra-nih pomoraca koji su zaposleni na brodovima pod norveškom zastavom i na brodovima pod zastavama pogodnosti (FOC) u vlasništvu ili pod upravom norveških brodovlasnika.

Glavni ured se nalazi u Oslu,

a ostala četiri regionalna ureda su na obali, uz pomoćni ured u Miamiju (SAD), pomorski centar u San Juanu (Puerto Rico), Baliju u Indoneziji, zajednički ured s još dva norveška sindikata i u suradnji s lokalnim sindikatom AMOSUP u Manili (Filipini) i predstavnicima u Yokohami (Japan).

Surađujemo s Norveškom konfederacijom sindikata, Nordi-jskom federacijom transport-nih radnika (NTF), Europskom federacijom transportnih radnika (ETF) i Međunarodnom federaci-jom transportnih radnika (ITF). Najvažnija kampanja u kojoj surađujemo s ITF-om je svakako FOC kampanja.

Za vrijeme Ženske konferen-cije javno ste pohvalila deset žena koje rade kao ITF inspe-ktori. Nažalost u Hrvatskoj još nemamo takva iskustva dok je tradicija žena u tom poslu u ITF-u duga i brojna.

ITF broji 130 inspektora, od kojih je deset žena. Trenutno je jedna ženska inspektorica u Norveškoj, koja od prvog travnja ove godine preuzima ulogu ITF koordinatora. Prije nekoliko godi-na su radile dvije inspektorice, no jedna je odlučila vratiti se na svoje radno mjesto na platfor-mama. Ostale žene inspektori su iz Švedske, Njemačke, Nizozemske, SAD, Ukrajine, Španjolske, Rusije, Koreje i Francuske.

Angelica Gjestrum, norveška inspektorica je došla u Norvešku iz Latvije, gdje je radila za tamošnji sindikat. Nakon što se zaposlila u

našem sindikatu, 1999. je postala ITF inspektor. Stoga tradicija žena u tom poslu ipak ne seže toliko daleko u prošlost. Jedan od razlo-ga je činjenica da je to vrlo “usam-ljen” posao koji zahtjeva 24-satnu raspoloživost, zbog čestih odlaza-ka na brod kad stigne u luku, bez obzira na doba dana ili ako dobije poziv u pomoć od strane pomorca. To je često nekompatibilno s obiteljskim životom.

Osmog ožujka smo proslavili Međunarodni dan žena. Situacija s pravima žena u globalu se polako poboljšava, ali ne smijemo zanemariti činjenicu da su žene diljem svijeta još uvijek potplaćene ili nerijetko u nemilosti muških kolega.

U razvijenim zemljama situ-

acija je mnogo bolja nego u zemljama u razvoju. Međutim, još uvijek je osjetna negativna razlika, prvenstveno u poslovima gdje dominiraju žene, pa čak i tzv. “muškim poslovima”, iako je dužina obrazovanja često jednaka za oba spola. To je problem koji je stalno na političkom programu u Norveškoj, a koje sindikati pokušavaju riješiti u pregov-orima već mnogo godina. Ipak, stvari se kreću jedinim i pravim putem, te sam sigurna da ćemo u budućnosti doživjeti punu ravnopravnost između muškaraca i žena u svim aspektima života.

Na koncu, koja je vaša poru-ka ženama-pomorcima u

Hrvatskoj i savjet ukoliko se pronalaze u gore navedenim problemima ili ih isti snađu u budućnosti na radnom mjestu.

Žene koje rade u domeni “muških zanimanja” ne smiju dopustiti da ih suradnici “zastrašuju”, ali u isto vrijeme niti automatski pretpostav-iti da su svi muškarci šovinisti. Muškarci često koriste oštriji način komunikacije s drugima, ali i između sebe, što se može protumačiti kao uvreda. Ukoliko do toga dođe, mora im biti rečeno da postoje i drugi načini prenošenja poruke ili mišljenja umjesto vrijeđanja suradnika. Ja često ignoriram većinu takvih “neumjesn-ih” komentara u prisutnosti drugih i otvoreni razgovor u četiri oka. Ljudi, uključujući muškarce, nisu toliko jaki kada su suočeni u komu-nikaciji jedan na jedan.

Moj zadnji savjet je da budete kakve jeste, obratite se svojem sindikatu ili ITF-u ukoliko niste u mogućnosti riješiti problem i budite ponosne što ste žene. •

Razgovarala: B. Manojlović

Osobna iskaznica: Jacqueline Smith,predsjednica NSU

Ne dajte se zastrašivati od muških kolega !

220 predstavnica ženskih sekcija u sindikatima iz cijelog svijeta

Doris Hiu Yan Sin, predstavnica hongkoškog Sindikata lučkih radnika je

opisala svoje iskustvo o organiziranju žena koje rade na kontejnerskim terminalima Hong Konga:

- Započeli smo okupljati jako mali broj žena bez prevelikih očekivanja, napredujući traženjem zajedničkih problema koji

ujedinjuju radnice te na taj način nastavili surađivati s drugim sindikatima.

Dina Feller iz argentinskog Sindikata zračnog prometa je pričala o pokušaju orga-niziranja radnika u zrakoplovstvu u procesu privatizacije nacionalne zračne kompanije

LANetwork, a Jacqueline Smith predstavnica norveškog Sindikata pomoraca o ženama pomorcima i ITF inspektorima (kojih je bilo prisutno čak deset), ali i problemima koje proživljavaju u svakodnevnom radu na brodu. Više puta je naglasila važnost FOC kampanje

kao jedinog načina regulacije tih problema (kolektivno pregovaranje za žene pomorce je od velike važnosti, pogotovo ako rade na brodovima za krstarenje). Kao najveće probleme za žene pomorce je navela trajanje ugovora i dug boravak (bez djece) na brodu. Primjer države koja se ovdje ističe kao pozi-tivan primjer je Argentina koja osim kvalitet-nih uvjeta pod kojim njihove državljanke plove, ima i najmlađu (29 godina joj je tek) zapovjednicu tankera za prijevoz kemikalija na svijetu, upravo u Buenos Airesu.

Zaključak dvodnevne konferencije je bio jednoglasan: truditi se u najmanjoj mjeri moramo dvostruko više nego do sada, ali i mnogo više djelovati zajedničk i- da bismo pobijedili globalnu krizu i sačuvali radna mjesta. Činjenica da 4.000 brodova stoji na vezu u Singapuru nije nikako optimistična, ali pozitivnih primjera također ima sve više, što govori i o zajedništvu kojega mogu održati samo sindikati. •

Ženske snage transportnih

sindikata ITF-a iz cijeloga

svijeta sastale su se na

dvodnevnoj konferenciji u

Londonu. Broj okupljenih

sindikalistica je dosegao

brojku od čak 220, od ko-

jih je većina iskoristila

priliku da da svoj glas za

kampanju koju žene na

radnim mjestima u trans-

portu vode od pamtivijeka-

ravnopravnost i jednakost

spolova na radnom mjestu i

u sindikatima.

Žene u transportu se moraju još bolje organizirati

Konferencija žena ITF-a

„Započeli smo okupljati jako mali broj žena bez prevelikih očekivanja, napredujući traženjem zajedničkih problema koji ujedinjuju radnice te na taj način nastavili surađivati s drugim sindikatima.“

U 2009. godini je posao

izgubilo 36 milijuna ljudi, što ukupno čini 212 milijuna nezaposlenih na

svijetu.

25.000 $je cijena dodatnog osiguranja za prolaz uz obalu Somalije

55.000 $najveća cijena koji brodari plaćaju po brodu jemenskoj mornarici za zaštitu od pirata u Adenskom zaljevu

br. 61 • ožujak 201010

Uvedena je definicija radnog vremena, utvrđeno je najkraće trajanje dnevnog odmora,tjednog i godišnjeg odmora,stanke i najvećeg broja radnih sati tjedno, određeni su određeni aspekti noćnog rada, rada u smje-nama i radnog rasporeda. Ovako propisano radno vrijeme primjenjuje se na sve radnike u privatnom i javnom sektoru, osim na radnike na koje se primjenjuju sektorski propisi. Npr. ne primjenjuje se na radnike na pomors-kim ribarskim plovilima (za pomorce nema izuzetka, već se traži izmjena ZOR-a u tom pogledu). U poje-dinim djelatnostima dnevni i tjedni odmor isključeni su od primjene ZOR-a samo ako su drukčije uređeni kolektivnim ugovorom.

Članak 3. stavak 4. ZOR-a definira iznimke u vezi uređivanja radnog vremena i navodi djelatnosti u kojima

je dozvoljeno kolektivnim ugovorima urediti iznimke u pogledu reguliranja radnog vremena odnosno mogućnost drukčijeg uređenja trajanja dnevnog i tjednog odmora uz obvezu osiguranja zamjen-skog odmora za radnike.

Što je radno vrijeme: vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, u kojem je radnik spreman (raspoloživ) obav-ljati poslove na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili na drugom mjestu koje odredi poslodavac. Dežurstvo ulazi u radno vrijeme (plaća se kao radno vrijeme),a prip-ravnost nije radno vrijeme (radnik je pripravan obavljati poslove poslodavca, ali se ne nalazi u mjestu poslo-davca. vrijeme pripravnosti i naknada uređuju se ugovo-rom o radu.

U slučaju pomoraca vrlo su važne izmjene u pogledu preraspodjele radnog vreme-

na u novom ZOR-u. Novi ZOR predviđa 48 radnih sati tjedno (48-56 ako je dogov-oreno kolektivnim ugovorom uz pisani pristanak radnika). Ako mogućnost preraspodjele nije predviđena kolektivnim ugovorom poslodavac je dužan utvrditi plan prera-spodjele s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodjelu te plan dostavi-ti inspektoru rada.

Odredbama ZOR-a utvrđeno je da se puno (ili nepuno) radno vrijeme može preraspodijeliti, ako narav posla to zahtjeva, tako da tijekom jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog (ili nepunog) radnog vremena na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog (ili nepunog) radnog vremena.

Ako je radno vrijeme prera-

spodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog (ili nepunog) radnog vremena, uključujući prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 sati tjedno. Iznimno preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdo-blja u kojem traje duže od punog (ili nepunog) radnog vremena može trajati duže od 48 sati tjedno, ali ne duže od 56 sati tjedno, pod uvjetom da je isto predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Ako ne pristane na rad duži od 48 sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog (ili nepu-nog) radnog vremena može trajati najduže 4 mjeseca, osim ako kolektivnim ugovo-rom nije drugačije određeno, u kojem slučaju ne može trajati duže od 6 mjeseci.

Ako poslodavac provede preraspodjelu iako nije predviđena kolektivnim ugovorom ili sporazumom s radničkim vijećem, niti je poslodavac utvrdio plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspo-dijeljeno radno vrijeme te takav plan prethodno dostavio inspektoru rada, radnici imaju pravo zahti-jevati da im sati rada u tjednu u kojem su radili duže budu plaćeni kao sati prekovremenog rada.

(dp)

Akcija ITF-a

Pomorcima iste plaće i radni uvjeti

Predstavnici ITF-a su na sastanku

u Berlinu upozorili da, ukoliko se odmah ne poduzmu akcije, uskoro više neće biti norveških pomoraca na norveškom offshore sektoru. Fair Practices Committee (pomorci i lučki radnici) je 19. ožujka odlučio da će pružiti podršku norveškim sindi-katima nakon što su oni upozorili na pojavu socijalnog dumpinga i sve veće pojave mijenjanja norveške zastave nekom drugom zastavom u tzv. Norwe-gian Continental Shelfu (NCS), domu norveške naftne i plinske industrije.

Maritime Officers’ Association, Norwegian Union of Marine Engi-neers i Norwegian Seafarers’ Union su zatražili pomoć od ITF-a i njezinih članova kako bi se oduprli zamjeni norveških pomoraca drugim naciona-lnostima s plaćama i radnim uvjetima koji su ispod norveških propisa.

Norrie McVicar, predsjedatelj ITF Offshore Task Force Group (OTFG) je izjavio da je nezamislivo da zemlja

kao Norveška dozvoljava drugoraz-redne uvjete, plaće i zaštitu radnih mjesta u bitnoj nacionalnoj industriji.

- Naše norveške kolege su nas upozorile, a naš prvi korak će biti sazivanje OTFG-a kako bi pronašli rješenje, a ITF će u međuvremenu posredovati između dviju strana.

Prihvaćena rezolucija, nazvana “Social Dumping on the NCS”, konstatira da se povećava broj brodova pod FOC i drugim “naciona-lnim” zastavama koji redovno rade u NCS-u te da se situacija pogoršava. Određeni broj brodova registriran u norveškom upisniku brodova mijenja zastavu zbog nefer konkurencije brodova drugih upisnika koji redovno rade u NCS-u i zamjenjuju norveške pomorce drugim nacionalnostima s plaćama i radnim uvjetima koji su niži od norveških.

Rezolucija podsjeća da su prošle godine norveški brodari Knudsen OAS, Teekay, Myklebusthaug, DOF, Havila, Farstad zamijenili norvešku zastavu na jednom ili više brodova što je rezultiralo da je više stotina norveških pomoraca i mlađih časnika izgubilo radno mjesto (u 2008. i 2009. godini 64 brodova iz offshorea je “skinulo” norvešku zastavu).

Rezolucija izražava duboku zabrinutost da će u bliskoj budućnosti zbog tog trenda nestati norveške zastave i norveških pomoraca u ovom

sektoru. Vjeruje se da je jedini put da se spriječi socijalni dumping i poveća konkurentnost norveških pomoraca da se zatraže “norveške” plaće i radni uvjeti za sve pomorce na offshore brodovima u tom području bez obzira na nacionalnost.

Rezolucija osuđuje Norwegian Ship-owners’ Association (NSA) koja nije voljna da zaustavi nefer takmičenje i koja je odbila prijedlog amandmana na Offshore Model Agreement kojim bi se uveo Special NCS bonus čime bi se kompenzirala razlika između Norwegian National Offshore Agree-ment i Offshore Model Agreement.

Rezolucija poziva norveške offshore kompanije čiji su brodovi bili “pokriveni” Offshore Model Agree-mentom na pojedinačne pregovore, a prvi takvi pregovori održani su još 12. siječnja s brodarom Troms Offshore u svezi dva broda koji su trebali raditi za Norwegian Coastal Administration. Kompanija se nije složila s uvođenjem bonusa te je izja-vila da “ima pravo da odluči kojim će ugovorom biti pokriveni njeni brodovi”.

Sastanak u Berlinu je dao punu podršku sindikatima članovima ITF-a i njihovim članovima na bušačoj platformi “Stena Don” u njihovoj kampanji za zaštitu radnih mjesta i borbi protiv socijalnog dumpinga.

(dp)

Najavljena nova kampanja ITF-a

Sve veći rizik za pomorce

Predstavnici sindikata ITF-a, na sastanku u Berlinu koji je održan 17. ožujka, na kojem su sudjelovali i predstavnici SPH, odlučili su da se pokrene nova kampanja na globalnoj razini kako bi se uvjerile vlade da upotrijebe sve potrebne resurse kako bi se stalo na kraj sve većem problemu piratskih napada u somals-kim vodama.

Predstavnici sindikata su ovlastili ITF da pokrene kampanju potpisivanja peticije u kojoj se predviđa sakupljanje oko pola milijuna potpisa, a koja će se uručiti vladama na Svjetski dan pomorstva, 23. rujna 2010. godine. U kampanji će pozvati vlade na bolju zaštitu pomoraca, a one države koje sada izbjegavaju svoje obveze da slijede primjer onih koje su aktivno uključene u borbu protiv piratskih prijetnji.

Peticija će pozvati vlade da:- se jače angažiraju i rade na pronalaženju realnih rješenja

za rastući problem piratstva,- odmah poduzmu korake da osiguraju oslobađanje i sigu-

ran povratak otetih članova posada svojim obiteljima, i- rade, zajedno s međunarodnom zajednicom, na osiguranju

stabilne i mirne budućnosti Somalije i njenog stanovništva.Steve Cotton, ITF Maritime Coordinator, je izjavio da donijeta

odluka znači povećanje pritiska na sve vlade da pojačaju svoje napore u borbi protiv piratstva.

- U kampanji ćemo istaknuti skandaloznu nebrigu zemalja koje “stvaraju” bilijune brodarstvom, a ništa ne čine da zaštite pomorce. Realnost je da pomorci izlažu riziku svoje živote prevozeći terete kroz područja koji svakim danom postaju sve opasnija. Situacija se neće promijeniti bez dramatičnog povećanja napora za rješenje problema u Somaliji.

Na sastanku je dogovoreno uvođenje oružanog vojnog person-ala na brodove, gdje se procjeni da je to potrebno, kao dodatak već angažiranim ratnim brodovima. ITF se i dalje snažno protivi ideji naoružavanja pomoraca te je vrlo zabrinut pokušajima da se priječi plaćanje otkupnina smatrajući da je dužnost brodara i država zastave broda da poduzmu sve potrebne mjere da se što je brže omoguće osigura da se pomorci vrate svojim obiteljima kada su već oteti i postali taoci pirata.

ITF je napomenuo da je nedopustivo da većina država zastava pogodnosti (FOC) poduzima malo ili gotovo ništa u borbi protiv pirata. Stav je ITF-a da te države zastava pogodnosti nisu poduzele niti jednu konkretnu akciju, niti su iskoristile svoje zakonodavstvo da bi sudski progonile pirate. (dp)

Novi ZOR

Radno vrijeme i preraspodjela

Od 1. siječnja 2010. godine primjenjuje se novi Zakon o radnim odnosima u kojem je došlo do znatnih izmjena u pogledu radnog vremena i preraspodijele radnog vremena.

br. 61 • ožujak 2010 11

Brod „21 Oktobaar II“ bježi, ali se vraća prije zore u luku, točno pred lučkom kapetanijom, ali nitko to ne primjećuje... Spasitelji traže tanker, ne znaju za trajekt. Nekoliko ribarica kreće prema tankeru, neko-liko brodova veličine ribarica napušta sidrište ploveći prema jugoistoku. Jedan od tih brodova je teško oštećen, gori i uskoro tone oko četiri milje južno od Vegliaia. Kad bi se znalo tko su ti brodovi, uključujući i „Therese“, riješila bi se jedna od zagonetki. Možda bi se potvrdilo da se radilo o nesreći unutar unaprijed smišljenog scenarija... Ako se govori o ilegalnoj trgovini oružjem može se govoriti i o ilegalnim trgovcima koji imaju motiva da spriječe legalnu trgovinu prema zemljama Afrike, Palestini i Jugoslavi-ji koji se snabdjevaju oružjem koje je namijenjeno Somaliji.

Jedna od priča koja pobuđuje zanimanje je ona o brodu „21 Oktobaar II“ i otkrivanja prom-jene vlasništva između Somalaca i Talijana prije svibnja 1991. godine. Nekoliko tjedana nakon tragedije u Livornu, ribarica mijenja posadu – Somalce mijenjaju Hrvati (!?). Brod plovi prema Hrvatskoj (!?), prolazi “kroz” Trst i produžuje za

Rumunjsku (!?). Ime ostaje isto. U Rumunjskoj postoji mala luka sjeverno od Costanze do koje se dolazi ploveći uz obalu (prema ukrajinskoj luci Odessa). Tamo je smješten 839. transportni batal-jun američke vojske, u bazi sličnoj Camp Darbyju u Livornu... U Turskoj, prilično blizu, je još jedan američki transportni terminal - Amerikanci ne krijumičare oružje, oni to rade legalno, ali vrlo tajno. Oni pružaju „kišobran“ pod kojim se obavlja trgovina oružjem i otro-vnim otpadom – hvataju sve poruke i analiziraju ih.

Odessa je povijesna luka puna povijesti, ali i brodova tipa „Therese“ koji mijenjaju imena tijekom plovidbe. Uobičajeno

prijevoze željezo, ali i drvo. Kroz prozore hotela “Odessa” mogu se vidjeti ti brodovi kako prolaze između brodova za krstarenje...

Massimo Pagliuca, iz nastavka naše priče, prije smrti je bio upravo u Rumunjskoj, a tamo je pronađena i njegova službena iskaznica. Fabio Piselli, bratić spomenutog Massima, tvrdi da je i on bio u Rumunjs-koj gdje je upoznao masu tajnih agenata iz bivšeg SSSR-a koji su kasnije (1991-93.) bili savjetnici jednoj tvrtci za elektronske sustave u Udinama koju su vodila dva brata, bivši KGB-ovci. Oni su zemljama bivše Jugoslavije, koje su bile u ratu, dostavili mnogo vojnoga materijala prolazeći kroz Sloveniju ...

Vraćamo se na fantomski helikop-ter koji se spustio u Marina di Pisa: čiji je to bio helikopter? Piselli tvrdi da nije vidio niti čuo o helikopteru s četiri mjesta promatranja na kojima je bio te večeri - iako tvrdi da je izašao iz kuće tek nakon vremena u kojem su helikopter čuli svjedoci. Neki svjedoci su rekli da je dolazio iz Camp Darbyja, a drugi da se radi o talijanskom vojnom helikopteru. U Camp Darby je bio jedan helikopter, ali njegova baza je bila u Vicenzi, a u Livorno je dolazio samo u slučaju prijevoza visokih časnika ili u slučaju potrebe za žurnim prijevozom bole-snika ili ranjenika u bolnicu u Vicen-zu. Nema podataka da je taj helikop-ter te noći bio u Camp Darby, jer je uzletište vidljivo s ceste i u neposred-noj je blizini glavnog ulaza u bazu. Istraga je potvrdila da s vojnog aerodroma u Pisi nijedan helikopter te noći nije uzletio, još manje iz baze

Luni ili iz drugih talijanskih baza. Ne vjeruje se da su baze prikrile podatke, ali samo baze koje su obuhvaćene istragom. Iz kontrolnog tornja u Livornu je potvrđeno da su čuli helikopter i osjetili vibracije u prolazu. Tko je letio ? Zašto, umjesto da pruži pomoć ili objavi uzbunu o događajima, odlazi? Zašto ga nisu zabilježili radari? Da li je bio vojni? Netko je postavio hipotezu da je upravo taj helikopter služio da omete radio veze (elektronsko ometanje) i radarsko osmatranje. Tvrdi se i da, u to doba, oprema za ometanje nije

bila predviđena za helikoptere zbog prevelikog rizika da budu otkriveni... Zbog toga se u istrazi tražio pilot, a ne helikopter, nije se tražio sustav ometanja (jamming), već tehničari ...

Talijanska agencija ANSA je 19. studenog 2007. godine objavila: Tehnički suradnik koji se bavio tragedijom trajekta „Moby Pprince“ napadnut je, drogiran i opljačkan u Marina di Pisa. Čovjek je ispričao da su ga četiri osobe zatvorile u auto-mobil kojeg su zapalile, nakon što su mu nečim nasprejali lice. Tehničar

star 39 godina iz Livorna trebao se sastati s važnim svjedokom sudara brodova iz 1991. godine…

Tehničara, bivšeg padobranca, čekao je odvjetnik Carlo Palermo u jednoj hotelskoj sobi u Pisi. A. Boccadarno se trebao sastati sa svjedokom nakon što je istraga ponovno otvorena nekoliko tjedana ranije nakon što je odvjetnik Palermo objavio neke nove elemente. Iz automobila tehničara nestali su važni dokumenti.

- Napadači su imali pokrivena lica, najprije su me udarili u glavu,

imobilizirali su me, drogirali sprejom i ubacili u automobil i tek kada mi je dim napunio grlo našao sam snage da reagiram te sam uspio izaći i pobjeći. Kada je stigla pomoć, automobil je još gorio.

Iako ime tehničara nije objavljeno u vijesti, potvrđeno je da se radilo o Fabiju Piselliju. Iako su nestali dokumenti, ipak je saslušan kod odvjetnika Palerma. Bivši padobranac elitne talijanske postrojbe Folgore, stručnjak u elektronskoj špijunaži došao je do podataka o slučaju „Moby Prince“ tijekom osobne istrage o smrti njegova bratića Massima Pagliuce!

nastavlja se

Brodovi dolaze i odlaze sa sidrišta, a nitko ništa ne primjećuje … Kada bi se otkrila imena tih bro-dova, možda bi se dobila potvrda da se ništa nije dogodilo slučajno !

Moby Prince 7Tajne mora, more tajni

Piše: D.Prestint

Slabo zdravlje pomoraca nije samo pitanje socijalne skrbi, već može uzrokovati i značajne troškove brodaru ako je pomorac upao u zdravstveni problem te nije u sposo-ban obavljati svoje dužnosti.

P&I klubovi razvili su posebne programe preventivnih pregleda prije ukrcaja na brod

kako bi na najmanju moguću mjeru sveli tu troškove. No, imaju značajne probleme s osobnim povredama i zdravstvenim prob-lemima.

U usporedbi s radnicima na kopnu, pomor-ci imaju značajno veći broj povreda na radu, veliki postotak oboljenja kralježnice i pojave hemoroida te spolnih bolesti. Pojavljuje se i sve veći problem s malarijom.

Kako spriječiti veliki dio tih bolesti: zdra-vom prehranom, održavanjem kondicije na brodu, brigom za mentalno zdravlje, brigom za zdravljem usne šupljine i zubiju i brigom za zdravlje kože zbog dugotrajnog izlaganja suncu.

Liječnici veliki naglasak stavljaju na važnost zdravstvene dijete za pomorce kada su na brodu. Dio zdravstvenih problema liječnici pripisuju i promjeni starosnog profila pomoraca – sve više plove pomorci u višoj životnoj dobi.

Brodari bi trebali imati svoja pravila o zdravlju i kondiciji – u koja bi trebalo biti uključeno i vrijeme kada su pomorci na brodu.

International Maritime Medical Asociation (IMMA) iz Londona je jedna od novih orga-nizacija koja promovira medicinske interese u globalnoj pomorskoj industriji. U nju su

uključeni liječnici, brodarski manageri, P&I klubovi, lučki operatori i isporučitelji medi-cinskih usluga i opreme.

Među prioritetima IMMA je davanje savjeta u svezi zdravlja pomoraca u odnosu prema njihovim godinama života, promjen-ama radnih uvjeta i brodske higijene.

International Shipping Federation (ISF) i mnoge druge međunarodne organizacije koje “pokrivaju” zdravstvene uvjete u pomorskoj industriji nedavno su izrazile zabrinutost zbog odnosa nekih luka prema brodovima koji su prijavili bolest na brodu, pogotovo u svezi nekih virusa kao što je H1N1 i Norovi-rus. Neke luke su, naime, najavile mogućnost da će odbiti prihvat takvih brodova (free pratique).

U studenom prošle godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je izdala savjet u svezi postupanja kada postoji sumnja na slučaj H1N1 na brodu. Izdana su vrlo detaljna pravila za sumnjivi ili potvrđeni slučaj na brodu od strane lučkih zdravst-venih vlasti.

Prevencija i kontrola H1N1 virusa je zajednička odgovornost brodara, zapovjed-nika, brodskog agenta, lučkih zdravstvenih servisa i lučkih zdravstvenih vlasti. (dp)

Brodari moraju brinuti o zdravlju pomoraca

Zdravlje

Za ljude na kopnu zdrav-

lje i kondicija su od bitne

važnosti- dostupni su im

savjeti, preventivni pregledi

i programi. Za pomorce su

zdravlje i kondicija od životne

važnosti, ali su daleko od

liječnika i njihovih savjeta.

O preventivnim pregledima i

programima mogu razmišljati

samo kada se iskrcaju.

Obrana laserom ?

U The Scotsmanu smo pročitali da je tvrtka Pro-Form Marine čije je sjedište u Dunoonu razvila neopasni laser koji napadaču stvara mučninu i dezorijentaciju koji traju 30-tak minuta koji bi bio idealno sredstvo za obranu od piratskih napada. Sustav je dizajniran da radi na daljinu od preko dvije nautičke milje, a tvrtka tvrdi da će biti po prvi put instaliran na brodu koji će ploviti prema Adenskom zaljevu.

Podsjećamo da je prije nekoliko godina na neke brodove ugrađen tzv LRAD (long-range acoustic devices) koji je emitirao koncen-trirani zvučni signal jačine 140 db prema nesretnim napadačima. No, on nije naišao na širu primjenu.(dp)

10.224ovaca i

17.932goveda

bilo je ukrcano na brodu “Danny F II” koji je potonuo kod Tripolija s 83 putnika i članova posade

br. 61 • ožujak 201012

Dva slučaja, jedan sa samog kraja 2009. godine i drugi iz veljače 2010. su pokazali kako je bitno da se u Jadranu odvija dobra suradnja hrvatskih i talijan-skih ITF inspektora Kod prvog se radilo o pozivu u pomoć s motornog broda “Trine” koji je 30. prosinca 2009. doplovio na sidrište riječke luke s teretom soli. Drugi časnik palube, Mikhaylo Medov je tražio asistenciju ITF inspektora zbog činjenice da nije primio niti jednu punu plaću u pet mjeseci službe na brodu te repatrijaciju, pošto mu je isticao ugovor u siječnju. Zapovjednik je, pak, tvrdio da Medovu ugovor traje do veljače, jer ima klauzulu 5+1 mjesec. Kada mu je objašnjeno da je pomorac u svakom slučaju u pravu pošto nije primio svoje plaće na vrijeme, te ima pravo raskinuti ugovor bez ikakvih posljedica, morao se složiti sa time. Još je ostalo da se s tim usuglasi i kompanija, United Marine Management iz Tallina. Međutim oni su tvrdili da nije njihova krivi-ca što do isplate nije došlo, jer je navodno pomorac dostavio krivi broj računa te da za iskrcaj mora čekati da istekne šest mjeseci ugovora. Da ne bi došlo do zaustavljanja

broda u Rijeci, a time i nepotrebnog eska-liranja situacije odnosno gubitka slijedećeg tereta, a znajući da je iduća destinacija broda talijanska luka Porto Nogaro gdje je trebao ukrcati teret čeličnih cijevi, inspe-ktor Milko Kronja je dogovorio s talijan-skim kolegom Paolom Siligatom da se repatrijacija zatraži iz Italije, a u slučaju komplikacija, brod zaustavi tamo pošto se

radi o puno vrijednijem teretu te brodov-lasnik neće imati puno prostora za mane-var. Procjena se pokazala dobrom, te je ukrajinski pomorac otišao kući iz talijanske luke s plaćenom kartom i svojih uredno zarađenih 13.229 dolara.

Kod broda “Irfan Akansu” radilo se o nešto složenijim problemima. Turska kompanija Asu Denizcilik ima u vlasništvu četiri mala, poprilično stara teretnjaka, koji svi plove pod nacionalnom zastavom. Običaj im je ne plaćati pomorce uredno, pa je tako početkom prošle godine brod na zahtjev posade zbog neisplaćenih plaća posjetio u Šibeniku ITF inspektor Vladimir Glavočić. On je uspio naplatiti potraživanja u iznosu od 45.800 dolara. Ovaj put je “Irfan Akansu” doplovio u Zadar s teretom soli i ukupan dug posadi je bio skoro 60.000 dolara. Međutim, dio pomoraca je „vukao“ dugove i od prethodnog ukrcanja na brod “Arda Akansu”, tako da se ukupno potraživanje popelo na preko 120.000 dolara. Pomor-cima je odmah objašnjeno da su se trebali prije obratiti za pomoć i rečeno da se u

Zadru realno može naplatiti samo dio duga, što zbog tereta male vrijednosti, što zbog činjenice da mali i već stari teretnjak, ukoliko ga se arestira u Hrvatskoj, teško može postići puno višu cijenu od duga posa-di ako ga se proda u staro željezo, a da se ne spominje kako procedure sudske prodaje u našoj zemlji traju izuzetno dugo, te su u tim slučajevima pomorci obično ostajali kratkih rukava (sjetimo se samo broda “Falak G” i njegovog već četverogodišnjeg ležanja u riječkoj luci). I ovdje je brodovlasnik ugovo-rio teret željeznih proizvoda za krcanje u luci Porto Nogaro nakon završetka iskrcaja u Zadru, te je posadi ponuđeno da se pokuša dio novca tražiti odmah, zatvaranjem štiva odnosno prestankom iskrcaja soli, a da se ista operacija ponovi u Italiji. Posada je, nakon međusobnog dogovaranja, pristala na ovu soluciju, ali su izrazili bojazan da ako se postavi zahtjev za isplatu u Zadru, brodovlasnik odluči brod po isplovljavanju usmjeriti odmah prema Turskoj, a onda bi ostali praktički bez ičega, jer se ne bi imali od čega naplatiti, a putem policije bi se tražilo njihovo napuštanje broda. Stoga je dogovoreno s inspektorom da se koordinira akcija s talijanskim kolegom u Porto Nogaru, što je i učinjeno. Nažalost, nakon jednodnevnog štrajka u Italiji, brodovlasnik je uspio nagovoriti posadu da nastavi plovidbu samo s djelomično plaćenim potraživanjima, tako da problem nije riješen u potpunosti. To je i poruka svim pomorcima, da se problem dugo-vanja za plaće rješava što prije, a ne da se čeka pet-šest mjeseci bez isplate. Da ne govorimo kako je u toj situaciji lakše manipulirati posadom, što se pokazalo i na brodu “Irfan Akansu”, jer iznervirani pomorci nerijetko pristaju na polovična rješenja problema, samo da se konačno dokopaju nešto para. • M.Kronja

Priča o brodu “Lady Lina” (zastava Togo, izgrađen 1971. godine, 2.959 tona nosivo-sti) i njegovoj posadi započela je početkom ožujka kada je otac jednog člana posade iz Bangladeša od ITF/SPH zatražio posredo-vanje za žuran iskrcaj sina zbog prijetnji od strane časnika da će biti bačeni u more, rada preko 16 sati na dan, nedostatka hrane i neisplate plaća.

Brod je trebao 8. ožujka doći u Split, ali se pojavio tek 13. ožujka s teretom soli iz egipatske luke El Arish. Inspektor ITF-a M. Kronja je posjetio brod da bi ustanovio da pomorci nisu dobili plaće i da su uvjeti rada

i života na brodu ispod zahtjeva: prema ugovoru kormilar je trebao biti na brodu 12 mjeseci uz plaću od 250 dolara mjesečno (koja nije isplaćivana!). Brodaru Dima Mari-time iz Tartousa (manager Nisreein Ship-ping Co.) poslan je pismen zahtjev za isplatu plaća i repatrijaciju dvoje članova posade iz Bangladeša iz slijedeće luke - Rijeke.

Brod je, nakon iskrcaja soli, nastavio za Rijeku gdje je trebao ukrcati teret drva. Dolaskom u Rijeku ponovno ga je posjetio inspektor ITF-a. Iako su bili pristali da nastave ploviti do Alexandrije, pomorci iz Bangladeša su zatražili žuran iskrcaj i repatrijaciju. Pokre-

nuta je akcija za njihovu repatrijaciju, ali je u međuvremenu inspektor sigurnosti plovidbe lučke kapetanije 18. ožujka ustanovio takve nepravilnost da je brodu zabranio isplovlja-vanje. Naime, posada nije mogla, niti znala dovršiti zadanu vježbu napuštanja broda (čamac za spašavanje se nije mogao spustiti, posada nije bila vična tome poslu, a posto-jao je i problem jezika komunikacije između posade).

Brodu “Lady Lina” je 26. ožujka, nakon ponovnog pregleda inspektora sigurnosti dobio odobrenje za isplovljenje, pa je dovršen ukrcaj drva na palubu i izvršen je lashing od strane posade.

U konzultaciji s ITF-om u Londonu, i u dogovoru s pomorcima koji su tražili iskrcaj, pomorci iz Bangladeša su pristali nastaviti s brodom do Alexandrije gdje je dogovoreno s inspektorom ITF-a da će posjetiti brod i učiniti sve da se obećano pomorcima ostvari. •

(dp)

SPH:zabraniti podrtinama dolazak u hrvatske luke

Na konferenciji za novinare koja je održana 26. ožujka odmah po isplovljenju broda “Lady Lina” iz Rijeke, M. Kronja, inspektor ITF-a, je iznio stav SPH da je krajnje vrijeme da se poduzmu oštre mjere protiv brodova s lošim uvjetima rada i života pomoraca koji dolaze u hrvatske luke. Naime, u posljednje vrijeme pojedine brodske agencije dovode u hrvatske luke brodove čiji brodovlasnici previše ne mare za uvjete rada i života pomoraca, predstavljaju i opasnost za njihove živote zbog tehničkih neispravnos-ti. Kao najdrastičniji primjer spomenut je brod “Falak G” koji već više godina trune u riječkoj luci nakon nasukanja i zaplijene u očekivanju sudske prodaje. Posadu toga broda repatrirao je SPH. Na popisu takvih brodova je i brod “Serine” koji se gotovo dvije godine nalazi u šibenskoj luci, a spomenut je i brod “Capadocia” koji je udario u riječki lukobran. U ožujku su se u Pločama i Rijeci pojavila još dva takva broda: “Premier” i “Lady Lina” kojima je prijetila slična sudbina.

SPH je najavio objavu svoje crne liste brodova koji dolaze u hrvatske luke, nemaju priznati ITF kolektivni ugovor za svoje posade i ne udovoljavaju minimal-nim standardima rada i života posade.

“Lady Lina” – još jedna podrtina

Iz dnevnika ITF inspektora

Dobrom suradnjom do uspjeha

Iz dnevnika ITF inspektora

br. 61 • ožujak 201014

Osmoga ožujka pristigla je obavijest da brod plovi u Split odnosno Ploče. Na AIS-u je brod lociran s vanjske strane Pelješca. Lučka kapetanija Ploče je dobila informaciju kako je brod zaustavljen od pomorske policije i kažnjen zbog nepridržavanja plovidbenih pravila. U popodnevnim satima “Premier” je doplovio u Ploče.

Slijedećeg jutra Vladimir Glavočić, inspektor ITF-a posjetio je brod dok se ukrcava teret drva. U razgovoru sa zapovjednikom i posadom Raisom Ismailovim utvrđeno je da posada mjesec-ima nije primila niti dolar te da ukupna dugovanja do kraja veljače iznose 134.500 dolara. Ustanovljeno je da na brodu ima dovoljno hrane za još dva do tri dana, ali je ona slabe kvalitete. Dolaskom je ukrcano 50 tona vode (na dolasku nisu uopće imali vode), na brodu je oko jedne tone goriva (dovoljno za četiri dana) te da nema ulja za podmazivanje.

Inspektor ITF-a odmah šalje pismo upozorenja brodovlasniku Mareks Ship-ping and Trade Co. Ltd iz Kartala (Turska) u kojem se iznosi stanje te traži poduzi-manje radnji za rješavanje problema uz prijetnju legalnih i industrijskim akcija od strane posade. O svemu je obaviješten brodski agent u Pločama. Brodovlasnik se javlja zapovjedniku pitajući se što ITF radi na brodu te da management brodara “vijeća”…

Koordinator ITF-a za Hrvatsku P. Braz-zoduro i inspektor V. Glavočić zaključuju da je vrijednost broda vrlo mala te da se privremenom sudskom zabranom isplo-vljenja na zahtjev posade ne bi naplatila potraživanja posade uz veliku opasnost od financijske štete za SPH. Donosi se odluka da posada stupi u štrajk. Obavještavaju se brodski agent, krcatelj i lučka kapetanija da se obustavlja ukrcaj tereta (već je ukrcano 1.000 “kubika” od predviđenih 2.100). Na brod dolaze krcatelji i pred-

stavnici vlasnika tereta iz BiH. Jedan od njih najavljuje namjeru iskrcaja tereta, a posada zatvara skladišta kako se teret ne bi iskrcao. Na brodu nema ugovora o prijevozu te se ne znaju obveze i ovlasti brodara/zapovjednika oko tereta.

Javlja se i brodovlasnik: ponudio je isplatu posade u iznosu od 5.000 $, u Damietti još 6-7.000 $, a dolaskom broda u Istanbul ostatak… Krcatelji tereta daju nalog za iskrcaj, a zapovjednik odbija, jer nema goriva za pomoćne motore. Zapovjednik obavještava brodara da će posada prekinuti štrajk ukoliko odmah isplati 16.000 $. Inspektor ITF-a ustanov-ljava da posada ništa ne zna o toj ponudi zapovjednika…

U srijedu pada kiša, zapovjednik je u agenciji, a posada inspektoru kaže da su svjesni da nemaju šanse da dobiju zaos-tale plaće te da su odlučili da se iskrcaju i vrate kući (5 u Gruziju i 2 u Azerbejdžan). Od brodskog agenta se traži iznos troškova za repatrijaciju (samo do aerodroma u Splitu troškovi za vize, taksi i agencijske troškove iznosili bi 1.000 eura).

Brodar se ne javlja, vozarina (50.000 $) je u rukama brodskog agenta, ali se može realizirati tek nakon završetka ukrcaja tereta. U međuvremenu vlasnik tereta pristaje na nastavak ukrcaja, ako mu zapovjednik preda pismeno jamstvo da neće biti problema s posadom u iskrcajnoj luci. Zapovjednik odlučuje otvoriti skladišta i nastavak ukrcaja tereta pod uvjetom isplate 16.000 $ posadi. Ukrcaja nema, jer pada kiša.

U četvrtak ujutro nastavlja se ukrcaj tereta. Pet članova posade nastavlja sa štrajkom te traže da ih se iskrca bez isplate potraživanja. Ne žele isploviti niukom slučaju i najavljuju da će svoje stvari iskrcati na obalu i, ako treba, otići u zatvor, jer će im tamo biti bolje nego na brodu. SPH/ITF dobiva procjenu troškova repatrijacije (2.500 eura) i prihvaća

njihovo snošenje. Od brodskog agenta se traži savjet o postupku ishođenja viza, ali tvrde da bez naloga brodara to neće zatražiti iako su pismeno dobili obavijest da SPH/ITF snosi troškove repatrijacije. Policija daje isti odgovor: bez zahtjeva brodara i garantnog pisma ne mogu izdati vizu. Uz to treba osigurati dovoljan broj članova posade za isplovljenje. Traži se očitovanje ministarstva u svezi problema s vizama…Posada obavještava ITF inspekto-ra da plaće i uvjeti rada i života nisu jedini razlog zbog kojega traže iskrcaj- ozbiljno se boje za živote, jer je vanjska oplata broda probijena na najmanje dva mjesta i morska voda ulazi u tankove dvodna (stalno se voda ispumpava kako bi brod ostao ravan).

U petak inspektor ITF-a priprema pisane prijave članova posade lučkoj kapetaniji i MMPI o nesposobnosti broda za plovidbu. Oko podneva na bro