NEWSLETTER NO 23. Udruge korporativnih pravnika

Za sve koji su zaboravili ili nisu znali, web Udruge je www.udruga-korporativnih-pravnika.hr

1. ŠTO SE DEŠAVALO TOKOM GODINE 2. TROŠKOVI SPORA ZA STRANKU- piše član Udruge

1. ŠTO SE DEŠAVALO TOKOM GODINE

Proteklu godinu obilježila su brojna događanja u Udruzi. Kao i do sada, nastojali smo bili aktualni i pratiti potrebe naših članova. Organizirali smo seminare, aktivirali suradnju s drugim udrugama, držali predavanja. Evo nam i kratkog podsjetnika!

Početkom 2009. , u sklopu nastavka aktivnostima na suradnji s udrugama, savezima udruga i nevladinim organizacijama,održan je sastanak sa predsjednicom Udruge pravnika u zdravstvu gđom Snježanom Cerjan koji je rezultirao potpisivanjem Sporazuma o suradnji s Udrugom pravnika u zdravstvu.

U razdoblju od 19.01-30.1.2009. godine održan pripremni seminar za polaganje pravosudnog ispita,a predavači su bili eminentni suci, s dugogodišnjom praksom kao ispitivači na pravosudnom ispitu.

Početkom veljače održan je prvi Klub Udruge s temom strategija mirenja u RH. Predavač je bila naša članica gđa Suzana Kolesar, član povjerenstva za ARS (alternativno rješavanje sporova), miritelj i tajnica Suda časti i Centra za mirenje Hrvatske obrtničke komore.

U ožujku je održan okrugli stol na temu Antirecesijske mjere u radno-pravnom zakonodavstvu i praksi. Gosti sudionici bili su gđa Jesenka Šojat, sudac Općinskog građanskog suda u Zagrebu i mr.sci. Viktor Gotovac, s katedre za radno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Članovi Udruge sudjelovali su na 2. Susretu korporativnih pravnika Republike Slovenije, a predsjednica Udruge gđa Josipa Jurinić nazočila je , kao gost, 2. redovnoj Skupštini udruge pravnika u zdravstvu. Prijavili smo se, i prošli evaluaciju, na Natječaju za sponzorstvo za 2009. Holcima d.o.o. Tema našeg projekta bila je Društveno odgovorno poslovanje.

27. travnja 2009. godine održana je redovita godišnja sjednica Skupštine Udruge korporativnih pravnika. Predsjedništvo je podnijelo izvješće o radu udruge i predsjedništva za VI-XII mjesec 2008 i I-III 2009 koje je Skupština prihvatila. Na sjednici je donesena odluka o izmjenama i dopunama statuta Udruge, još jedan mandat predsjednice Udruge dobila je gđa Josipa Jurinić, te su izabrani članovi predsjedništva Udruge i članovi Nadzornog odbora.

Članovi naše Udruge sudjelovali su na proljetnom zasjedanju predsjedništva ECLE održanom u Varšavi početkom svibnja, kao i na tradicionalnom 47. Susretu pravnika u gospodarstvu u Opatiji. U prostorijama Udruge održana su predavanja vezana za Zakon o tržištu kapitala koje su prezentirali gđa Sandra Opačić, glavna savjetnica za superviziju u HANFI i gosp. Željko Kopčić, direktor sektora za licenciranje HANFE. Članovi naše Udruge sudjelovali su u radu Informativne radionice vezano za izradu projektnih prijedloga: prekogranični program – Hrvatska – Bosna i Hercegovina 2007-2013. Udruga je organizirala i predavanje na temu Novi zakon o zaštiti tržišnog natjecanja. Predavač je bila gđa. Jasna Pecotić Kaufman, s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Također je održana i prezentacije knjige Opći akti trgovačkih društava – primjeri iz prakse, naših članova Marijana Mitrovića i Jelene Stankus Tkalec. Jesen je obilovala međunarodnim događajima. Član naše Udruge prisustvovao je u listopadu na petodnevnoj godišnjoj konferenciji International Bar Association (IBA) u Madridu, koja je ove godine polučila veliki uspjeh s preko 5000 sudionika iz cijelog svijeta. Također smo imali predstavnika i na potpisivanju Konvencije o ugovorima za međunarodni prijevoz stvari u cjelosti ili djelomično morem , nazvane Roterdamska pravila. U Bukureštu smo prisustvovali jesenskom zasjedanju predsjedništva ECLE, a u Frankfurtu članice naše Udruge sudjelovale su na seminaru Drafting and negotiating, legal opinions, standards, risks, contents. Prisustvovali smo i XXIV tradicionalnom savjetovanju o aktualnostima hrvatskog zakonodavstva i prakse u Opatiji, te smo bili i aktivni sudionici 2. Kongresa pravnika u zdravstvu u Topuskom. Predsjednica naše Udruge gđa Josipa Jurinić napisala je stručni rad i održala prezentaciju na temu Mirenje u praksi – promišljanje o širem prihvaćanju i zaprekama u vođenju postupaka mirenja, a članica naše Udruge Iskra Gudan Alternativni načini rješavanja sporova (ADR) u praksi koncerna KONČAR, mirenje /arbitraža.

Mnogi naši članovi sudjelovali su u Zagrebu na dvodnevnom seminaru Praktična primjena FIDIC-ovih uvjeta ugovaranja & MDB harmoniziranog ugovora o građenju (Izdanje 2006). Bile smo i aktivni sudionici Okruglog stola ,u organizaciji Pravničke udruge željezničkih društava (PUŽ) ,Vrijeme je prepoznavanja – arbitraža- mirenje – korporativni pravnik. Predstavnice naše Udruge Josipa Jurinić i Aida Marijan održale su prezentacije na temu Mogućnosti primjene alternativnih rješavanja sporova u praksi ovise o nama, te Pravnik – važnost uloge – Ruku pod ruku s Upravom. Krajem studenog u prostorijama Udruge, naše članice Aida Marijan i Nelke Fikeys Krmić održale su predavanje Korporativna sigurnost – informacijska sigurnost, a godinu smo završili druženjem na prigodnom božićnom domjenku održanom 18.12. u našim prostorijama.

2. Ministar pravosuđa je dao suglasnost na TARIFU O NAGRADAMA I NAKNADI TROŠKOVA ZA RAD ODVJETNIKA

Hrvatska odvjetnička komora je uvažila primjedbe i preporuke ministra pravosuđa /sukladno čl.3 i 30 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odvjetništvu NN117/08/ i donijela na sjednici Upravnog odbora Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i ista je dostavljena na suglasnost ministru. Temeljem pozitivnog mišljenja Gospodarsko socijalnog vijeća, ministar je dao suglasnost na Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, donesenu na sjednici Upravnog odbora Odvjetničke komore od 12.11.09. Ocjenjeno je da tako revidirana tarifa doprinosi ubrzavanju sudskih postupaka i pojeftinjuje neke od socijalno osjetljivih postupaka. Drago nam je da se okončao spor oko tarife i nadamo se da će i korporativni pravnici i društva u kojima radimo imati, makar i posredne koristi od toga.

3. NAKNADA PARNIČNIH TROŠKOVA STRANCI – PRAVNOJ OSOBI KAD JU ZASTUPA KORPORACIJSKI PRAVNIK- piše gosp. Igor Jenul, dipl.iur. Luka Rijeka, d.d.

Koristimo priliku da se osvrnemo na pitanje troškova parničnog postupka za slučaj kad stranku zastupa korporacijski pravnik. U izvrsnoj knjizi Građansko parnično procesno pravo autora Siniše Trive i Mihajla Dike, u izdanju Narodnih Novina, studeni 2004.g., sedmo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, na str.466, Glava četrnaesta-Troškovi parničnog postupka, u zadnjem pasusu sitnije pisanog i „boldiranog“ odjeljka koji sadrži sudske sentence, bitne izvatke iz sudskih odluka, nalazi se odluka koja nas ovdje zanima. Te odluke obuhvaćaju razdoblje od cca 34 godine unazad i odnose se na troškove nastale u parnici ili povodom parnice, za koje se može tražiti naknada. Odluke su i danas aktualne jer su autori pažljivo odabrali sentence koje proizlaze iz pozitivnopravnih odredbi ZPP-a na snazi u navedenom razdoblju, a i dulje, ali za potrebe ovog članka dovoljno je i razdoblje od cca 34 godine. Tako je i navedena odluka aktualna i u skladu sa danas važećim odredbama ZPP-a o troškovima parničnog postupka. Odluka VpsH Pž 2578/82-SP 1/85-51, dakle odluka Višeg privrednog suda Hrvatske, sadrži slijedeću sentencu: Ako je punomoćnik stranke pravne osobe njezin radnik, mogu joj se priznati troškovi do iznosa koji bi snosila da je u sjedištu suda angažirala odvjetnika. Što to znači?

To znači da je sud konzekventno primijenio Zakon o parničnom postupku. Nama su ovdje relevantne odredbe ZPP-a koje određuju koji se troškovi naknađuju i kome se naknađuju. Idemo redom tih odredbi. Čl. 151.st.1. – Parnične troškove čine izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu parnice. Time je određen opći kriterij za uvrštenje određenih troškova u kategoriju troškova koji se strankama u parničnom postupku naknađuju. Čl. 151.st.2. – Parnični troškovi obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba kojima zakon priznaje pravo na nagradu. Ovaj stavak uvodi još jednu kategoriju troškova – nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba kojima zakon priznaje pravo na nagradu i još jedan dodatni kriterij i to je uvjet za priznanje te nagrade – da zakon priznaje pravo na nagradu. U čl.162. određeno je da državni odvjetnik ima pravo na naknadu troškova, ali ne i pravo na nagradu. Ovdje se eksplicitno propisuje koja su prava državnog odvjetnika u domeni troškova. U čl.163. pak za zastupanje stranaka što ih zastupa državno odvjetništvo, određeno je da troškovi postupka obuhvaćaju i iznos koji bi se stranci priznao na ime nagrade. Dakle i nagradu na koju ima pravo državno odvjetništvo. Vratimo se sad malo na čl.155. ZPP-a, koji glasi: Pri odlučivanju koji će se troškovi stranci nadoknaditi sud će uzeti u obzir samo troškove koji su bili potrebni radi vođenja parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni, te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi. Ovaj članak isto je glasio i u ZPP-u 76 i ostao je neizmijenjen do sada. Ovim člankom precizirana su okvirna mjerila za procjenu i dosudu troškova od strane suda no isto tako njima će se rukovodit sud kod donošenja odluke tko će snositi troškove utvrđene primjenom ovog članka. Važno je primijetiti u ovom članku procesnopravno i uopće pravno vrijedan kriterij, egzaktnu normu – troškovi koji su bili potrebni radi vođenja parnice. Ova norma je ključna za prosudbu troškova u parničnom postupku. U njoj je sadržano kako načelo ekonomičnosti postupka tako i raspravno i istražno načelo, načelo traženja istine, načelo saslušanja stranaka, načelo savjesnog korištenja procesnih ovlaštenja i praktički sva načela parničnog procesnog prava jer čl.155. uključuje troškove za sve one radnje koje su bile potrebne radi vođenja parnice. Tako je trošak ne samo ekonomski korektor opsega i trajanja parnice već i faktor koji potiče i stranke i sud da se koncentriraju zaista na sve ono što vodi parnicu ka njenom imanentnom cilju – što kvalitetnijoj odluci bez odugovlačenja u postupku, po sintagmi-u razumnom roku. Pored odredbi ZPP-a na snazi je i Pravilnik o naknadi troškova u sudskim postupcima – NN-8/88, čl. 105 Zakona o sudovima 3/94, čl. 157 st 1. Zakona o sudovima 150/05 (dalje Pravilnik) koji od 1966.g. sa određenim izmjenama, koje bitno ne mijenjaju pravni karakter instituta troškova parničnog postupka, predstavlja pravni izvor sudu i strankama kod određivanja visine i načina isplate naknade troškova koji se podmiruju u parnici ( i u kaznenom postupku ). Taj Pravilnik sukladno čl.1. traži da ga se primjenjuje pod uvjetima propisanim u ZPP-u. Kako se ZPP u području troškova nije bitno mijenjao od 1976.g naovamo pa ni od 1956.g., što je razumljivo jer se radi o temeljnom zakonu čiji se principi povijesno gledano sporo mijenjaju jer se radi o temeljnim društvenim odnosima što ih taj zakon regulira i čiji pozitivnopravni principi su postavljeni pred više od sto godina, to je i navedeni Pravilnik i danas na snazi. Temeljem tih propisa jasno je da i stranci pravnoj osobi koju zastupa njezin radnik pripadaju troškovi nastali u parnici po istaknutim kriterijima iz naznačenih kao i drugih odredbi ZPP-a i Pravilnika čl.6-13. i to naknada putnih troškova, troškova dnevnice ili na naknadu za

izgubljenu zaradu čl.24 Pravilnika, dok punomoćnici koji nisu odvjetnici imaju po čl.6.-13. Pravilnika pravo na naknadu kao i pravna osoba u svojstvu stranke. Dolje navedena nagrada nije propisana za punomoćnike koji nisu odvjetnici:

Ugovaranje nagrade prema uspjehu u pružanju pravne pomoći

Članak 19.

(1) U imovinskopravnim stvarima odvjetnici mogu sa strankom ugovoriti nagradu za rad i u razmjeru s uspjehom u postupku odnosno u pravnim radnjama koje će za stranku poduzeti, sukladno odvjetničkoj tarifi.

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka valjan je samo ako je zaključen u pisanom obliku.

Da je stranka pravna osoba angažirala odvjetnika i u slučaju da uspije u cijelosti, odnosno razmjerno sa svojim tužbenim zahtjevom bila bi dužna odvjetniku nagradu iz čl.19. zakona o odvjetništvu (pod uvjetom da ju je ugovorila ). Ta nagrada je tzv.pactum de quota litis i ugovara se u pisanoj formi posebno između stranke i odvjetnika i o tom trošku sud ne odlučuje, on je stvar dogovora između stranke i odvjetnika limitiran u svojoj visini postotkom određenim odvjetničkom tarifom dok o materijalnim troškovima i nagradi prema tarifi, da ju tako nazovemo za razliku od nagrade razmjerno uspjehu u sporu propisane odredbom čl.19. Zakona o odvjetništvu, odlučuje sud u presudi o glavnoj stvari ili posebnim rješenjem o naknadi troškova strankama u parnici.

Kad pogledamo presudu Višeg privrednog suda Hrvatske vidimo da je sud u toj presudi u potpunosti primijenio jedno od temeljnih načela prava- načelo ravnopravnosti. Načelo ravnopravnosti znači jednaka prava za svakoga pod istim uvjetima. U našem primjeru su stranke te koje terete troškovi postupka pa kao što stranci koju zastupa odvjetnik pripada pravo na naknadu troškova koje je platila i koje duguje svom odvjetniku tako i za isti posao stranci pravnoj osobi pripadaju troškovi jer svoga punomoćnika – korporacijskog pravnika mora plaćati za posao zastupanja pred sudom. Obzirom da nije bila niti je sada propisana tarifa za korporacijske pravnike to je sud temeljem ravnopravnosti izraženoj u parničnom postupku kao ravnopravnost stranaka i konkretno u svojoj odluci odredio da stranci pravnoj osobi pripadaju troškovi do iznosa koji bi snosila da je u sjedištu suda angažirala odvjetnika, prema tome i naknadu za neposredne troškove i nagradu ( nagrada je u vrijeme donošenja navedene presude ustvari bila prema tarifi bez „pactuma“, a troškovi oni za koje se bilo određenom dokumentacijom bilo općepoznatim činjenicama moglo egzaktno utvrditi koliko iznose ). Sud je vođen odredbama ZPP-a i temeljnim pravnim načelom donio pravnu odluku visoko pravno vrijednosnog ranga. I danas nema zapreke da sudovi tako postupaju. Na to ih ovlašćuje ZPP i Ustav RH. Zakon o sudovima određuje u čl. 5.da sudovi u RH sude na temelju Ustava i Zakona. Evo prave prilike da se primjeni navedena odredba Zakona o sudovima. Stranke preko svojih punomoćnika korporacijskih pravnika trebaju zatražiti trošak barem u visini odvjetničke tarife bez „pactuma“. Ovakvo rješenje ne sadrži u punoj mjeri primjenu načela ravnopravnosti no barem donekle izjednačava osobe koje u biti rade isti posao u parnici. I odvjetnik i korporacijski pravnik kvalificirane su osobe za zastupanje stranaka pred sudom. Kako se mi kao korporacijski pravnici rijetko ili nikada ne pozivamo na sadržaj navedene sudske odluke i ne tražimo troškove, a sudovi nisu dužni da nam priznaju nešto što nismo tražili, sudovi nisu ni u prilici da odlučuju o takvim zahtjevima. Možda je prilika da

poučeni gornjim iskustvima damo priliku sudovima da ipak primjene u cijelosti pozitivne propise.

ŠTO PRIPREMAMO ZA SLIJEDEĆU GODINU? Okrugle stolove i predavanja o aktualnim temama Druženja uz razmjenjivanje mišljenja i iskustava

Aktivirajte se i Vi i dopunjavajte Vaš i naš Newsletter – kao i web stranicu.

U Zagrebu, prosinac 2009. godine

Udruga korporativnih pravnika

www.udruga-korporativnih-pravnika.hr