1NAVIJAKA SOLIDARNOST

VLADA REPUBLIKE HRVATSKEUred za udrugeOvaj projekt je financiran sredstvima EU .This project is financed by the European Union.

Europska unijaEuropean union

Ovaj projekt sufinancira Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge .This project is co-financed by the Croatian Government Office for Cooperation with NGOs.

COUNTRY BASED SUPPORT SCHEME (CBSS) OF THE EUROPEAN INSTRUMENT FOR DEMOCRACY AND HUMAN RIGHTS (EIDHR) 2012 CROATIA.

Predgovor ...............................................................................................5I. Direktna demokracija kao rjeenje

upravljanjem nogometnim klubovima ...................................................7to je to direktna demokracija?..............................................................7Primjeri upravljanja u Hrvatskoj ...........................................................10Kakav bi to onda bio klub voen po

direktno-demokratskim principima? ....................................................13II. Policijska represija nad navijaima i

navijako nasilje ...................................................................................17Zato represija ba sada? .....................................................................17Vano je znati svoja prava .....................................................................18Neki savjeti za navijako organiziranje pred samu utakmicu ................35III. Rasizam i nacionalizam na tribinama ..............................................39

SADRAJ

5PREDGOVOR

Ovaj prirunik nastao je tijekom 2014. godine i napravljen je od strane lanova Udruge navijaa NK Zagreb Bijeli aneli. Nastao je kroz tri modula treninga, radionica i predavanja koja se bave zajednikim sa situacijama kojima se navijai unutar republike Hrvatske susreu. Pot-jee iz iskustva navijakih i ultras pokreta. I obini navijai i lanovi ultras pokreta lanovi su dvije razliite tradicije, ali imaju dosta zajedniko, pr-venstveno jer su na istim tribinama i dijele iste problem. Prirunik obuh-vaa razliite probleme s kojima se navijai susreu od samog ulaska na stadion pa sve do pozivanja karnivalne atmosfere na tribinama. Prvi dio i prvi modul zove se Direktna demokracija kao rjeenje upravljanjem no-gometnim klubovima. Na tome modulu prialo se kakvo bi za navijae bilo najbolje rjeenje upravljanje klubom. Drugi dio zove se Policijska represija i navijako nasilje. Viegodinji pritisak nad navijakim udru-gama i skupinama u Hrvatskoj od policije doveo je do jasnih krenja ljud-skih prava navijaa. Cilj je i upoznati navijae sa svojim pravima i s nekim tehnikama kako osigurati da policija nee koristiti neprimjernu silu ili se ponaati na neprikladan i nelegalan nain. Takoer prirunik analizira zato, kako i na koji nain dolazi do navijakog nasilja na stadionima i iz-van njih. Trei dio zove se Rasizam i nacionalizam na tribinama. Naime, obje tradicije takoer esto susreu s raznim vrstama diskriminacije, to prema navijaima, a to od strane navijaa prema nekim ugroenim skupinama. Za navijae je vie vezano za tribine i javno okupljanje, na ponaanje prilikom utakmica i nainom direktnih akcija. Unutar navijaa su prisutne razliite vrste diskriminacija poput rasizma, homofobije, na-cionalizma, ksenofobije itd.

7I. DIREKTNA DEMOKRACIJA KAO RJEENJEUPRAVLJANJEM NOGOMETNIM KLUBOVIMA

U Hrvatskoj veina nogometnih klubova su udruge graana. Iako bi takvo rjeenje za nogometne klubove trebalo biti najdemokratinije i najpovo-ljnije jer bi tada navijai, simpatizeri, zaposleni i igrai svojim ulanjen-jem u klub imali direktan uvid u sve organizacijske i financijske spise klu-ba, to u gotovo svim klubovima nije sluaj. Naime, te udruge su uvelike privatizirane od strane jednog ili vie ljudi koji onda kroje politiku kluba po svojim nahoenjima. Klubovi esto postaju privatna zabava lokalnog politkog namjetenika koji od velikih tradicija klubova stvaraju vikend igraku za sebe, svoju obitelj i svoje pobornike, te godinama degradiraju klubove usputno zaraujui ogroman novac za svoj privatni dep. Nar-avno da takva situacije nije povoljna za navijae, koji ipak klubovima donose neki novac, i ne ele da on bude otuen nego uloen u buduost. Takoer, veliki problem je umjeanost lokalne politike u klubove. Lokalni monici esto ili sami preuzimaju klub ili namjetaju svoje ljude te kroz njega peru javni novac. Kao savreno rjeenje prepoznali smo direkt-no-demokratski sustav koji bi onemoguio mnogo takvih situacija.

to je to direktna demokracija?

Ponimo od prvotnih pojmova: Demokracija (demos = narod; kratein = vladati) izvorno i doslovno

znai vladavina naroda. Oblik drutvenog ureenja u kojem vlast proizlazi iz naroda, tako da

je narod vrhovni nositelj vlasti. Oblik vladavine u kojem svi graani imaju jednako pravo sudjelovati

u donoenju odluka koje se tiu njihovih ivota (individualnog ivota i zajednikog ivota).

8 Vladavina veine u korist veine.

Dva temljena oblika demokracije: Predstavnika (elektorska, parlamentarna) demokracija Direktna (neposredna, izravna) demokracija

Predstavnika demokracija profesionalni politiari kao predstavnici svojih glasaa (u naemu

sluaju predsjednici klubova kao predstavnici svih lanova) koncept voe, prenoenje moi sa veine na pojedinca

Problemi predstavnike demokracije:Izabrani predstavnici u teoriji predstavljaju glasae (skup glasaa) I nji-hove glasove na izborima, meutim u praksi glasaju po stranakoj liniji, a ne u interesu glasaa koje zastupaju Stranaka linija uvjetovana je: utjecajem lobija i monih interesnih skupina privatnim interesom demokratski i nedemokratski iza-branih voa stranaka interesom odranja stranke na vlasti interesom stranakih voa unutar stranke Odluke su podlone i interesima svakog pojedinog zastupnika: privatni i poslovni interesi zastupnika korupcija zastraivanje dodvoravanje glasaima graani se izjanjavaju jednom u etiri godine o pred-stavnicima koji nakon toga nisu duni sluati volju graana ili donositi odluke prema obeanjima predstavnike je teko opozvati, a njihov neprihvatljivi rad sprijeiti ne postoji odgovornost profesionalnih politiara, odnos-no nain da za svoj lo rad profesionalni politiar pravovremeno bude sankcioniran potie apatiju biraa, neaktivnost i nezainteresiranost za bitna pitanja zbog nemoi i zato to se odgovornost, ali prvenstveno

9mo prebacuje na predstavnike predstavnici postaju nezamjenjivi voe izbor dirigiraju snane stranke to ukida mogunost stvar-ne opozicije

Direktna demokracija oblik demokracije koji je najblii idealu demokracije, jer na minimum

smanjuje jaz izmeu subjekta demokracije i procedura demokracije oblik demokracije u kojem ljudi glasaju o drutvenim / politikim

inicijativama direktno, za razliku od predstavnike demokracije u kojoj ljudi glasaju za predstavnike koji onda glasaju o drutvenim / politikim inicijativama

Zajednica glasa direktno ili putem mandatara (rasprava; formuliranje problema, pitanja i prijedloga za njihovo rjeavanje; rasprava; donoenje odluka; izvravanje odluka; provjera izvravanja odluka)

Princip kolektivnog donoenja odluka u kojem sudjeluju svi zaintere-sirani na koje se dotina odluka odnosi

svi imaju jednako pravo sudjelovanja u raspravi svi imaju pravo glasa sustav raspravljanja, odluivanja i izvravanja odluka je horizontalno strukturiran nema voa pa tako niti njihove pristranosti jer odluke donose svi odluke su donesene prema volji veine i prema interesu veine, a ne

pojedinih voa na svakome je odgovornost pri odluivanju, ali i provedbi odluke mo odluivanja i upravljanja se vraa u ruke cjelokupne zajednice kroz raspravu se tei konsenzusu konsenzus nije nuan, ali je poeljan jer se njime tite interesi man-

jine veina odluuje, a manjinu titi konsenzus koji se postie raspravom,

kompromisima itd.

Elementi modela direktne demokracije: Delegati I mandatari

10

kako nema voa, konkretne zadatke odrauju delegati ili mandatari Delegati: izabiru se jednokratno za izvravanje neke dunosti nemaju pravo pregovaranja ili odluivanja umjesto tijela koje predstavljaju smiju samo prenositi odluke ili stavove tijela koje pred-stavljaju Mandatari: pojedincima ili grupama daju se mandati da izvravaju neke uestale tehnike poslove za tijelo koje predstavljaju, ili kad je nu-no brzo djelovanje Pravo na opoziv (delegata i mandatara) lako opozivanje pojedinaca izabranih za neku funkciju laka kontrola pojedinaca koji obavljaju konkretne zadat-ke

Primjeri upravljanja u Hrvatskoj

Na nekoliko primjera u Hrvatskoj vidjeli smo kako se opa naela demokracije kre. Prvo smo od lanova Udruge navijaa NK Zagreb Bi-jeli aneli uli situaciju u njihovom klubu. NK Zagreb je jedan od na-jzatvorenijih klubova u Hrvatskoj. Klub koji godinama rezultatski stag-nira upravljan je od strane jednog ovjeka koji se doslovno iivljava nad njegovom tradicijom i navijaima. No, kako ne bi previe skretali sa teme, klub je Udruga graana koja se zove Nogometni klub Zagreb. O toj udruzi nita se ne zna. Niti lanstvo, niti tijela udruge. Samo sluajno do navijaa doao je statut star preko 14 godina u kojemu se vidi pos-tojanje tijela: i to redom; Skuptina, predsjednik kluba, tajnik kluba, di-rektori (sportski, tehniki, direktor marketinga), nadzorni odbor, upravni odbor, stegovna komisija Meutim za NK Zagreb je poznat samo preds-jednik kluba, te postojanje tajnice. Sva ostala tijela su nepoznata. Kako njihovi lanovi, te zapravo i njihovo stvarno postojanje. Tu se vidi jasno krenje statuta, zakona o udrugama i javno poslovanje kluba. Krenje jo vie zabrinjava kada znamo da klub upravlja sa gradskom imovinom, te svake godine utri neku koliinu javnog novca, to od strane grada tako

11

i od strane HNS-a. Naravno tu je i najproblematiniji dio. NK Zagreb je udruga graana u koju se ne moe ulaniti. Navijai su nekoliko puta ili sa zahtjevom prema klubu kako bi ostvarili pravo ulanjivanja po za-konu o udrugama, no dobili su samo jasno ignoriranje. I tako udruga sa nepotrebnim ogromnim brojem tijela, sa samo nekoliko lanova, troi ogroman novac graana, nikome za to ne polae raune i pritom jasno kri zakon.

Drugu situaciju uli smo od inicijative Zajedno za Dinamo. Njihov klub je u slinoj situaciji kao NK Zagreb. Samo to imamo udrugu graana, ne pod diktaturom jednog ovjeka ve pod oligarhijom jedne obitelji. Dinamo upravalja sa do dvadeset puta veim novcem od bilo kojeg dru-gog nogometnog kluba u Hrvatskoj. Razlog je opet javni novac. Naime u republici Hrvatskoj sportske udruge izuzete iz poreznog sustava, tako da sve to zarade, ne moraju nikome pravdati. Zahvaljujui dogovoru izmeu gradonaelnika i klubskog vodstva od strane grada prema GNK Dinamo u nekooliko godina otilo je 130 miliona kuna. Vodstvo Dinama taj novac upotrebio je da napravi nevjerovatno iroko poslovanje, i mnogostru-ko ga je umnoio. Danas, osim to vlada cijelim hrvatskim nogometom, ta obitelj iako je u njihovom poslovanju oitih i jasnih nepravilnosti, jo uvijek je nedodirljiva ak i od strane vlasti i zakona. Tako imamo situaci-ju da Dinamo kao klub ima nelegalne suradnje sa nekoliko prvoligakih klubovia ime kri zakon o trinom natjecanju, a slino kao i NK Zagreb izuzet iz poreznog sustava te svaki transfer nije duan pravdati ikome. Cifre od transfera u vrijeme njegove vladavine su astronomske. Takoer tu su u i lihvarski ugovori sa igraima i za nas najbitniji dio, upravljan-je udrugom graana GNK Dinamo. Ta udruga ipak malo javnije posluje pa znamo koji ljudi sjeda na kojim pozicijama i u kojim tijelima no ipak postoje mnoge nepravilnosti kojima se skriva ilegalan rad. Iako lanski model u Dinamu postoji, lanovi nemaju nikakvo pravo glasa i ovlasti nad svojom udrugom. Oni su tu samo da uplate lanarinu. Na izbori-ma skuptina kluba bira upravu, a uprava bira skuptinu kluba. I nikakve promjene nisu mogue osim onih kojih mafijaka oligarhija unutar kluba dopusti. Inicijativa Zajedno za Dinamo sastoji se od lanova Dinama i bori se za transparentne izbore i transparentno poslovanje unutar kluba na temelju demokratskih prava jedan lan jedan glas. Kroz godine

12

djelovanja inicijative je upozoravala na kriminal i nazakonitosti u klu-bu. Naravno zbog koliine novaca koji se kroz klub okree i umjeanosti mnogih politikih struktura u ove nelegalne poslove, oni se nisu uspjeli niti pribliiti svome cilju iako su zakoni na njihovoj strani.

Trea pria dolazi od Udruge Na Hajduk. To je udruga organizirana s jednim ciljem. Da se kriminal i politika iz HNK Hajduk izbaci, da se na-kon vie godina netransparentnog i loe voenja kluba konano stvari ponu odvijati transparentno, kako u Hajduku, tako i u cijelom Hrvats-kom nogometu. Naime Hajduk je proao pretvorbu iz udruge graana u dioniko drutvo to je zapravo preduvijet za gubitak navijakih prava osim u sluaju da se navijaima ponude dionice kluba. Upravo zato osno-vana je udruga Na Hajduk. Kada je klub bio na rubu bankrota te je bilo oito da ne moe financijski podnijeti optereenja zajedno sa dugovima koje su napravile bive uprave prilikom netransparentnog poslovanja, navijai su bili ta slamka spasa. Udruga je osnovana te se u dogovoru sa portskim dionikim drutvom ljudi koji se ulanjuju u nju, ulanjuju se zapravo u Hajduk. Svojom lanarinom pomau klub, a imaju pravo glasa izabrati vodstvo svoje udruge, te direktno biraju Nadozorni odbor Haj-duka. Time, iako demokracija nije u potpunosti zaivila, navijai zapravo postavljaju ljude koji nadziru rad u klubu kako bi sve bilo transparentno. Svaki lan udruge moe postati kandidat za nadzorni odbor, i svaki lan ima jednako pravo glasati.

Najdalje u demokratizaciji je otila ekipa iz Varadina. Kada je njihov klub nakon godina pljake i unitavanja od strane politiki podobnih lju-di, promijenio ime, navijai su odluili osnovati svoj klub. Vratili su ime NK Varteks, te stari predratni grb. Sada imaju klub, koji iako igra po na-jniim ligama, presedan je za demokratski voen klub. Makar su u svojoj udruzi/klubu zadrali tijela predstavnike demokracije, taj klub je zaista voen od strane navijaa, a vrhovno tijelo je Skuptina, na kojoj zaista svi lanovi imaju pravo glasa, te svi lanovi mogu biti birani.

13

Kakav bi to onda bio klub voen po direktno-demokratskim principi-ma?

Koncept dir-dema je zapravo najjednostavniji koncept. Iz svoje udruge valja izbaciti predstavnika tijela (predsjednika, dopredsjednika, tajnika, odbore, komisije...) i graditi udrugu na samo jednom tijelu Skuptini. Uz Skuptinu, treba dodati samo jo Sastanak ili Savjet, kao tijelo koji je po svemu podreeno Skuptini, a razlog je to ipak birokratski dravni aparat zahtjeva odgovorne osobe zastupnike, to je zapravo nesvjes-no traenje voa.

Funkcije Skuptine trebaju biti: Saziva Skuptinu Kluba, utvruje politiku razvitka Kluba, donosi i mijenja Statut te Pravila i smjernice o radu Kluba, odluuje o udruivanju u savez s drugim organizacijama, donosi financijski plan i zavrni raun, donosi i mijenja program rada, donosi druge akte i odluke vezane za rad Kluba, bira i razrjeuje dunosti stalne sudionike u Savjetu Kluba, bira i razrjeuje dunosti druge predstavnike i zastupnike kluba te

odreuje njihov mandat, razmatra i usvaja izvjea o radu Kluba, daje smjernice za rad Kluba, odluuje o osnivanju ustrojstvenih oblika (ogranaka, sekcija, radnih

grupa i sl.) te im utvruje zadae, bira i razrjeuje likvidatora Kluba, odluuje o prestanku rada Kluba, tumai Statut, Pravila i smjernice o radu kluba te ostale dokumente

Kluba, obavlja i druge poslove odreene zakonom ili Statutom.

to je to Savjet ili Sastanak?1. Savjet je izvrno tijelo Kluba i najvie tijelo upravljanja izmeu dva

zasjedanja Skuptine. 2. Savjet ine stalni i zainteresirani sudionici.

14

3. Stalne sudionike u Savjetu bira Skuptina na vrijeme ne due od go-dinu dana i iste osobe mogu biti ponovno birane.

4. Stalne sudionike u Savjetu bira se meu lanovima Skuptine.5. Skuptina bira pet lanova Kluba kao stalne sudionike u Savjetu od

ega njih troje i kao potpisnike pravnih i financijskih spisa.6. Stalni sudionici u Savjetu su zadueni za novano poslovanje, evi-

denciju lanstva i brigu oko ostalih organizacijskih aspekata Kluba.7. Zainteresirani sudionici u Savjetu su svi oni lanovi Kluba koji su pri-

sutni na sastanku Savjeta, a koji ujedno imaju pravo biti i lanovi Sk-uptine.

8. Svi sudionici u Savjetu jednakopravno sudjeluju u raspravi i donoen-ju odluka na sastanku Savjeta.

9. Pravilima i smjernicama o radu kluba detaljnije se odreuje nain odluivanja i rada Savjeta.

Funkcije Savjeta ili Sastanka: saziva Skuptinu Kluba, organizira i rukovodi poslovanjem Kluba, utvruje prijedlog programa djelatnosti i planove rada i Statuta koji

se podnose Skuptini na razmatranje i prihvaanje, brine o izvrenju usvojenog programa rada i provedbi odluka Skup-

tine Kluba, podnosi izvjea o radu Skuptini Kluba, upravlja imovinom Kluba, obavlja i druge poslove predviene Statutom i Pravilima i smjernica-

ma o radu kluba.

Dakle, uveliko smo ograniili ovlasti Savjeta, iako je Savjet zapravo jednak Skuptini odnosno, svi koji dou na sam sastanak Savjeta imaju jednako pravo odluivanja. Ipak svaka vea odluka Savjeta mora biti potvrena na Skuptini. Na taj nain se izbjegava bilo kakva mogunost prekoraen-ja ovlasti, krae i sl.

Dolazimo sada do logistikih dijelova. Kao to je ve navedeno Skuptina kluba odluuje o osnivanju ustrojstvenih oblika (npr. sekcija, ogranaka, radnih grupa i sl.) te im utvruje zadae. Taj dio je jako bitan. Zapravo se

15

sve klupske zadae i obaveze mogu staviti pod obaveze npr. radnih gru-pa. Radne grupe ne postaju tijela udruge nego samo skupina ljudi unutar udruge koja je zaduena za neki dio posla te je duna o tome pravodob-no obavijetavati Skuptinu. Radnih grupa moe biti beskonano i ovise o potrebama kluba. Poeljno je da jedna osoba ne bude u vie radnih grupa, i da te radne grupe ne budu prevelike, niti premale. Tako bi za jedan nieligaki klub dovoljno bilo da ima pet radnih grupa.

Radne grupe:1. Administracija rjeava administrativni dio, papire prema gradskom poglavarstvu, nogometnom savezu, pravna pitanja, prijavljuje igrae i utakmice2. Financije raunovodstvo, kako se finanicije u klubovima okreu na tjednoj bazi jako je bitno imati ovu radnu grupu kako bi financijski iz-vjetaji Skuptini bili dostavljani na tjednoj bazi jer bi se time uvelike smanjila mogunost malverzacija3. Marketing i promocija kluba odravanje web-a, facebooka, galerija, webshopa, obnova prodajnih rekvizita, reklamiranje, sponzorstva, bene-fiti i humanitarne akcije kako za klub tako i za lokalnu zajednicu, press...4. Logistika prijevoz momadi, odravanje terena i opreme, kuhanje i nabavka svega to je potrebno za normalno odvijanje utakmica5. Momad trener + jo nekoliko ljudi (pomonih trenera) koji se bave samo sa momadi, ili razliitim uzrastima, organiziraju i odravaju treninge, itd.

Naravno i radne grupe su obavezne davati izvjetaje Skuptini, a o detal-jima se treba dogovoriti na samoj skuptini, kada bi bilo poeljno donijeti i interni dokument koji bi se zvao Pravilnik i smjernice o radu kluba i u kojima bi se sve funkcije po dogovoru detaljnije opisale i dogovorile.

17

II. POLICIJSKA REPRESIJA NAD NAVIJAIMA INAVIJAKO NASILJE

Kao to smo u uvodu napomenuli, danas, policijski odnos prema navi-jakoj subkulturi je zaista poprimilo vrlo represivne metode. Radi se ve i o krenju ljudskih prava navijaa kao graana i njihovo predstavljanje kao problematinu populaciju i promicanje jedne skupine ljudi u graane drugog reda. Naime, nije policija sama upetljana u ovaj komplicirani akt, ve i sami klubovi za koje navijai navijaju pa i mediji koji igraju svoju veliku ulogu. Tu se radi zapravo o jednom kompliciranom sociolokom i drutvenom problemu.

Zato represija ba sada?

Navijai su krajem osamdesetih i devedesetih godina po prvi puta or-ganizirani u organizirane grupe. Vrlo brzo su od strane visokih repub-likih politika jako nacionalizirani i to sa jednom svrhom izazivanjem nacionalnih netrepeljivosti kako bi dolo do rata u bivoj dravi. Tada je na stadionima bio veliki broj graana i nogomet je zaista bio popu-laran sport s kojim se vrlo lako moglo utjecati na iroke radnike mase, tadanje radnike drave. Politka je tako dobila i nacionalnu mrnju, i nasilje kao njezin rezultat. Nasilje tada postaje dio navijake subkulture kao jedan od oblika navijakog izraavanja. Sigurno je da je tako neto veliki drutveni problem, no zato se onda tada, ali ni u meuvremenu, niti policija, niti klubovi, a niti mediji nisu toliko bavili svojim huligan-ima kao to se bave danas. Stvar je jednostavna, kada visokoj politici takva situacija odgovara, tada se nemaju namjere petljati u takve stvari. Meutim ta visoka politika, arogantna kakva je, nikada nije zamiljala da e se danas morati boriti protiv demona koje je sama proizvela. No koliko je ta tvrdnja istinita, i koliko dananja situacija u nogometu pa i

18

represija prema navijaima odgovara dananjoj visokoj politici ostaje pi-tanje. No zanimljiva je medijska eksponiranost navijakih nedjela u tre-nutku najvee gospodarske krize i ekonomskog kraha drave. Ali opet za-nimljivost je da navijai danas vie nisu bezglava rulja kao nekada i da ih se danas vie ne moe lagano izmanipulirati za postizanje politikog cilja nekog monika ili jedna stranke. Ipak neki oblici poput nasilja i ksenofo-bije ostali su kao uroeni unutar navijakog pokreta u Hrvatskoj jer su se pojavljivali u samom poetku organiziranog navijanja. Danas imamo situaciju da se naelno takve negativne pojave u nogometu osuuju, no ne na adekvatan nain. Navijai su u medijima prikazani samo i iskljuivo kao huligani, a od toga profitira i nogometni savez te klubovi koji na taj nain skrivaju svoje ilegalne poslove, a i visoka politika koja profitira time to se kroz medije provlae ipak trenutno manje vani problemi u drut-vu. Nema nikakve strategije niti inicijative da se s navijaima takve stvari rijee na adekvatan nain komunikacijom. Policija s druge strane oito velikoduno surauje s gazdama klubova i tu takoer postoji odreena simbioza. Naime, na najveem hrvatskom derbiju koji zadnjih godina u prosjeku gleda otprilike tri tisue gledatelja, mi imamo brojku od neko-liko stotina policajaca. Preveliki broj policajaca nalazi se i na svim dru-gim derbijima prve lige, ali i na potpuno nevanim utakmicama. Nije se jednom dogodilo da policija namjerno izazove probleme svojim neopra-vdanim postupanjem poput upadanja na tribine i privoenja ljudi, samo kako bi opravdala svoje prenapuhane brojke na sportskim terenima. Stoji i argument da su navijake grupe trenutno najvee politiki nema-nipulirane grupe barem kod nas, to ih svrstava u potencijalno opasnu skupinu kako za politiku, tako i za sustav i onoga tko ga brani.

Vano je znati svoja prava

Kod neprimjerenog postupanja policije i klubova vano je znati svoja graanska prava. Kod takvih situacija bavimo se sa dva konkretna zako-na Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, i zakon o spreavanju nereda na portskim natjecanjima. Oba zakona su dosta neodreena, i postoje mnogi problemi untar njihovih lanaka. Evo najbitnijih lanaka i stavaka iz oba zakona, a koji se tiu navijaa.

19

Zakon o policijskim poslovima i ovlastima:

lanak 2. - opasnost je stanje bliske i izravne mogunosti nastupanja tete za zatieno dobro.

lanak 3.a - policija je ovlatena, u mjeri u kojoj je to potrebno, kao i radi nadzora zakonitosti postupanja policijskih slubenika, zvuno i vizualno ili na drugi nain snimiti obavljanje policijskih poslova i primjenu policijskih ovlasti odgovarajuim tehnikim ureajima.

lanak 5. - policijski slubenik postupa imajui u vidu razmjer izmeu ovlasti koju primjenjuje i svrhe obavljanja policijskog posla.

- Policijski slubenik e uvijek primijeniti policijsku ovlast kojom se u najmanjoj mjeri zadire u slobode i prava ovjeka, a postie svrha obavljanja policijskog posla.

lanak 6. policija e, sukladno mogunostima, poduzeti hitne mjere nune za otklanjanje izravne opasnosti za ljude i imovinu, ako je oi-gledno da te mjere ne moe pravodobno poduzeti nadleno tijelo.

- Policijski slubenik e i izvan slube poduzeti radnju spaavanja ivota i zatite osobne sigurnosti ljudi i imovine.

lanak 11.f osumnjienik koji se odazvao pozivu policije radi prik-upljanja obavijesti bit e pouen:

-o razlozima pozivanja i koje su osnove sumnje protiv njega, -o pravu na tumaenje i prevoenje, sukladno odredbama poseb-nog propisa, -o pravu da nije duan iskazivati niti odgovarati na pitanja,da po zavretku prikupljanja obavijesti ili po isteku est sati od trenutka dolaska u policijske prostorije iste moe odmah napustiti.

lanak 14.1. Policijski slubenik primjenjuje policijsku ovlast u skladu s Ustavom

i zakonom.2. Policijski slubenik je duan potivati dostojanstvo, ugled i ast svake

osobe, kao i druga temeljna prava i slobode ovjeka. Posebno ob-

20

zirno policijski slubenik postupa prema djeci, maloljetnim, starim i nemonim osobama, osobama s invaliditetom i prema rtvi kaznen-og djela i prekraja.

3. Osobama s invaliditetom e se prilikom postupanja sukladno ovom Zakonu osigurati potrebna prilagodba i odgovarajua podrka, uz-imajui u obzir specifinosti svakog pojedinog oteenja (tjelesno, senzoriko, intelektualno i mentalno).

lanak 28. osoba iji se podaci nalaze u zbirci ima, sukladno poseb-nom zakonu, pravo uvida, ispisa i ispravka osobnih podataka sa-dranih u zbirci osobnih podataka a koja se na njega odnose.

lanak 52. ako postoji opasnosti za ivot ljudi ili imovinu, policijs-ki slubenik moe privremeno ograniiti pristup, kretanje ili zadra-vanje u prostoru ili objektu. Ako drukije nije propisano zakonom, ogranienje pristupa, kretanja i zadravanja smije trajati dok postoji opasnost za ivot ljudi ili imovinu.

U sluaju iz stavka 1. ovog lanka, policijski slubenik e udaljiti osobe i prema okolnostima naloiti uklanjanje stvari iz prostora ili objekta.

lanak 79. radi sprjeavanja kaznenih djela za koja se progoni po slubenoj dunosti i prekraja, policija moe snimati javna mjesta au-dio video ureajima.

Kad postoji opasnost da prilikom javnog okupljanja doe do ugroavanja ivota i zdravlja ljudi ili imovine, policija je ovlatena obaviti audio video snimanje i fotografiranje javnog skupa. Policija mora namjeru o snimanju iz stavka 1. i 2. ovog lanka prethodno javno objaviti. lanak 81. sredstva prisile u smislu ovog Zakona su: tjelesna snaga, raspriva s nadraujuom tvari, palica, sredstva za vezivanje, ureaj za prisilno zaustavljanje motornog vozila, slubeni pas,

21

slubeni konj, posebna motorna vozila, kemijska sredstva, vatreno oruje, ureaj za izbacivanje vode, eksplozivna sredstva, posebna oruja.

lanak 82.1. Sredstva prisile smiju biti uporabljena u sluajevima propisanim ovim

Zakonom radi zatite ivota ljudi, svladavanja otpora, sprjeavanja bijega, odbijanja napada i otklanjanja opasnosti ako je vjerojatno da se mjerama upozorenja i naredbi nee postii cilj.

2. Sredstva prisile se s posebnim obzirom primjenjuju prema djetetu, osobi s invaliditetom, osobi ije je kretanje znatno oteano, trudnici u vidljivom stadiju trudnoe, te osobi koja je oigledno bolesna.

3. Sredstva prisile se uporabljuju nakon prethodnog upozorenja, osim ako je vjerojatno da bi prethodno upozorenje ugrozilo postizanje cil-ja.

lanak 83.1. Policijski slubenik nee uporabiti sredstva prisile u mjeri veoj od

nune za ostvarenje svrhe postupanja.2. Policijski slubenik e uvijek uporabiti najblae sredstvo prisile kojim

se postie cilj.3. Policijski slubenik prestaje s uporabom sredstva prisile odmah po

prestanku razloga zbog kojih je sredstvo prisile bilo uporabljeno.

lanak 84. policijski slubenik je ovlaten uporabiti tjelesnu snagu radi:

1. svladavanja otpora osobe koja remeti javni red i mir ili koju treba dovesti, privesti, zadrati ili uhititi,

2. sprjeavanja samoozljeivanja osobe,3. odbijanja napada na sebe ili drugu osobu ili na objekt ili prostor koji

osigurava,4. sprjeavanja samovoljnog udaljavanja osobe s odreenog mjesta.

22

5. policijski slubenik je ovlaten uporabiti raspriva s nadraujuom tvari kad su ispunjeni uvjeti za uporabu tjelesne snage, osim u slua-jevima svladavanja pasivnog otpora.

6. policijski slubenik je ovlaten uporabiti palicu, ako je uporaba tje-lesne snage ili rasprivaa s nadraujuim tvari, bezuspjena ili ne jami uspjeh.

lanak 85. policijski slubenik je ovlaten uporabiti sredstva za vezivanje radi sprjeavanja:

1. otpora osobe ili odbijanja napada usmjerenog na policijskog slube-nika,

2. bijega osobe,3. samoozljeivanja ili ozljeivanja druge osobe.

lanak 91. - policijski slubenik je ovlaten uporabiti vatreno oruje:1. u nunoj obrani,2. u krajnjoj nudi ako bez uporabe vatrenog oruja ne moe otkloniti

istodobnu ili izravno predstojeu neskrivljenu opasnost za vlastiti ili ivot druge osobe, koja se na drugi nain nije mogla otkloniti,

3. ako na drugi nain ne moe uhititi osobu zateenu u kaznenom djelu za koje se moe izrei kazna zatvora od najmanje deset godina ili os-obu za kojom je raspisana potraga zbog poinjenja takvog kaznenog djela,

4. ako na drugi nain ne moe sprijeiti bijeg osobe koja je osumnjie-na ili optuena za kazneno djelo iz stavka 1. toka 3. ovog lanka ili osobe koja je pobjegla s izdravanje kazne zatvora za takvo kazneno djelo.

lanak 95.1. Policijski slubenik je ovlaten narediti skupini osoba da se razie

ako se skupina protupravno okupila ili se protupravno ponaa te tako moe izazvati nasilje.

2. Ako se skupina ne razie, doputeno je uporabiti sredstva prisile iz lanka 81. ovog Zakona, osim sredstava iz toke 10., 12. i 13. tog lanka.

3. Sredstva iz stavka 2. ovog lanka doputeno je uporabiti samo po

23

zapovijedi naelnika policijske uprave ili policijskog slubenika kojeg on ovlasti.

lanak 98.Osobni podaci policijskog slubenika koji je uporabio vatreno oruje su tajni.Ministarstvo e osigurati besplatnu pravnu pomo policijskom slube-niku protiv kojeg se poduzimaju radnje u okviru prethodnog postupka, kazneni postupak ili postupak naknade tete u vezi s obavljanjem polici-jskih poslova koje je po ocjeni policije obavio u skladu sa zakonom.Ocjenu iz stavka 2. ovoga lanka donosi povjerenstvo koje imenuje glavni ravnatelj za Ravnateljstvo policije i naelnik policijske uprave za policij-sku upravu.Ministarstvo e osigurati besplatnu pravnu pomo i graaninu koji je pruio pomo policijskom slubeniku, protiv kojeg se vodi postupak iz stavka 2. ovoga lanka, zbog radnje poinjene u vezi s pruanjem po-moi.

Zakon o spreavanju nereda na portskim natjecanjima lanak 1.Svrha je ovoga Zakona osiguravanje sigurnosti gledatelja, natjecatelja i drugih sudionika portskog natjecanja ili portske priredbe i stvaranje okruenja koje sprjeava, suzbija i sankcionira nedolino ponaanje, ne-rede, te nasilje, prije, za vrijeme i nakon portskog natjecanja ili portske priredbe, zatita gledatelja koji se dolino ponaaju, zatite drugih graana i njihove imovine, imovine pravnih osoba te stvaranje uvjeta da portsko natjecanje ili portska priredba to vie pridonosi kvaliteti ivota graana, osobito mladei.

lanak 2.Ovim se Zakonom propisuju: protupravna ponaanja prije, za vrijeme i nakon portskog nat-jecanja ili portske priredbe (u daljnjem tekstu: portsko natjecanje), obveze i odgovornosti portskih udruga, ustanova i trgovakih drutava (u daljnjem tekstu: portski klub) koji su organizatori ili sudjelu-ju u portskom natjecanju, te portskih saveza i drugih portskih udruga

24

vie razine, posebni uvjeti koje mora ispunjavati portski objekt i obveze vlasnika ili korisnika portskog objekta, obveze i odgovornosti gledatelja portskog natjecanja, osobito ograniavanja u mogunosti prisustvovanja portskom natjecanju, obveze i odgovornosti portaa, trenera, sudaca i drugih osoba koje vode portsko natjecanje, obveze i odgovornosti sredstava javnog priopavanja, obveze i ovlasti ministarstva nadlenog za port i ministarstva nadlenog za unutarnje poslove u provoenju ovoga Zakona, kaznena djela, prekraji i sankcije za protupravna ponaanja propisana ovim Zakonom.

lanak 4.1. Protupravnim ponaanjem u smislu ovoga Zakona smatra se: posjedovanje ili konzumiranje alkoholnih pia i drugih pia koja sadre vie od 6% alkohola, droga te posjedovanje pirotehnikih sred-stava, oruja i drugih sredstava pogodnih za nanoenje ozljeda ili za stva-ranje nereda i nasilja, pokuaj unoenja ili unoenje u portski objekt alkoholnih pia, droga, pirotehnikih sredstava, oruja i drugih predmeta koji su prema prosudbi redara pogodni za nanoenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja, pokuaj ulaska, dolazak i boravak na prostoru portskog ob-jekta u alkoholiziranom stanju iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovara-jui iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, maskiranje lica kapom, maramom ili na drugi nain radi prikrivanja identiteta, pokuaj unoenja, unoenje i isticanje transparenta, zastave ili druge stvari s tekstom, slikom, znakom ili drugim obiljejem kojima se iskazuje ili potie mrnja ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, re-gionalne ili vjerske pripadnosti, bacanje predmeta u natjecateljski prostor ili gledateljski pros-tor, pjevanje pjesama ili dobacivanje poruka iji sadraj iskazuje ili

25

potie mrnju ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti, paljenje i bacanje pirotehnikih sredstava, paljenje ili unitavanje na drugi nain navijakih rekvizita i dru-gih predmeta, pokuaj nedoputenog ulaska ili nedoputen ulazak u natje-cateljski prostor ili u gledateljski prostor ili prostor koji je namijenjen sucima ili drugim osobama koje sudjeluju u portskom natjecanju, boravak i zadravanje na mjestu u gledateljskom prostoru za koje se ne posjeduje ulaznica ili odgovarajua isprava izdana od strane organizatora.2. Protupravna ponaanja iz stavka 1. ovoga lanka mogu biti ostvarena

tijekom itavog razdoblja od polaska, putovanja, trajanja natjecan-ja do povratka sa portskog natjecanja.

3. Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga lanka, unoen-je i posjedovanje portskog oruja od strane natjecatelja koji to oru-je unose u portski objekt radi sudjelovanja na portskom natjecanju u odgovarajuem portu, ne smatra se protupravnim ponaanjem.

II. PORTSKO NATJECANJE lanak 5. 1. Organizator portskog natjecanja duan je procijeniti mogunosti

izbijanja nereda i nasilja na portskom natjecanju i poduzeti mjere radi njihovog sprjeavanja i suzbijanja, propisane ovim Zakonom i drugim zakonima i propisima za njihovo provoenje, te propisima meunarodnih i domaih portskih saveza i drugih portskih udruga vie razine.

2. Organizator portskog natjecanja u procjeni opasnosti od nereda i nasilja i ocjeni potrebnih mjera za njihovo sprjeavanje i otklan-janje duan je suraivati s nadlenim policijskim tijelom i osigurati dovoljan broj osoba, ukljuujui i policijske slubenike, na prostoru portskog objekta i u njegovoj neposrednoj blizini, radi provoenja mjera sigurnosti portskog natjecanja.

3. Organizator portskog natjecanja duan je postupati po nalogu policije glede poduzimanja mjera sigurnosti u postupku pripreme, organiziranja i odravanja portskog natjecanja.

26

4. Kada je za vrijeme odravanja portskog natjecanja dolo do pro-tupravnog ponaanja gledatelja u veem opsegu, slubene osobe organizatora koje vode natjecanje dune su privremeno ili trajno prekinuti portsko natjecanje.

lanak 10.1. Redari su duni: tititi sudionike portskog natjecanja te imovinu koja se nalazi u portskom objektu, utvrditi posjeduje li osoba ulaznicu ili drugu odgovarajuu is-pravu izdanu od strane organizatora te sprijeiti neovlaten ulazak u portski objekt, utvrditi posjeduje li osoba koja ulazi ili se nalazi na portskom objektu alkoholna pia, drogu, pirotehnika sredstva, oruje ili druge predmete pogodne za nanoenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja te takve predmete privremeno oduzeti, utvrditi posjeduje li osoba koja ulazi ili se nalazi u portskom objektu transparente, zastave, simbole i sl. kojima se iskazuje ili potie mrnja ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pri-padnosti ili neke druge posebnosti i privremeno oduzeti takve predmete, zabraniti pristup u portski objekt osobi koja je u alkoholi-ziranom stanju iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajui iznos miligrama u litri izdahnutog zraka ili pod utjecajem droge, ili koja pokuava unijeti u portski objekt alkohol, drogu, pirotehnika sredstva, oruje ili druge predmete pogodne za nanoenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja, zabraniti gledateljima prijelaz iz jednog dijela portskog objek-ta u drugi dio, zadrati gledatelja koji se nasilno ponaa ili drugaije remeti red i mir na portskom natjecanju i predati ga policiji, onemoguiti gledatelje u pristupu u one dijelove portskog ob-jekta koji nisu namijenjeni gledateljima, osobe zateene u poinjenju prekraja predati policiji.2. Radi provedbe dunosti iz stavka 1. ovoga lanka redari su ovlateni: izdati upozorenje i zapovijed, pregledati osobu, privremeno oduzeti predmete, utvrditi osobne podatke, podvrgnuti utvrivanju prisutnosti alkohola u organizmu, zabraniti i sprijeiti ulazak u portski objekt.

27

3. Redari u obavljanju svojih poslova smiju uporabiti tjelesnu snagu ako na drugi nain ne mogu odbiti:

napad usmjeren prema sebi, prema gledateljima, prema natje-cateljima i drugim osobama, napad usmjeren na unitenje ili oteenje dijelova portskog objekta i njegove opreme.4. Redari zaposlenici trgovakog drutva koje obavlja zatitarsku djelat-

nost i pripadnici policije imaju i ovlasti propisane posebnim zakoni-ma.

lanak 14.Organizator portskog natjecanja e pozvati klubove navijaa domae-ga portskog kluba, a gostujui portski klub klubove svojih navijaa, da zajedno razmotre mjere koje mogu poduzeti klubovi navijaa radi spr-jeavanja nereda i nasilja prilikom portskog natjecanja te za vrijeme putovanja na portsko natjecanje i u povratku sa portskog natjecanja.

lanak 15.portski klubovi e podupirati osnivanje i rad klubova navijaa, omo-guiti lanovima klubova navijaa kupnju ili dodjelu ulaznica za portsko natjecanje, organizirati za lanove klubova navijaa posjete portskim objektima i upoznavanje s natjecateljima i slubenim osobama portsk-og kluba, pruati im pomo prilikom putovanja u zemlji ili inozemstvu na portska natjecanja u kojima sudjeluje portski klub, koristiti kao redare i lanove klubova navijaa.

IV. GLEDATELJI lanak 24.1. Gledatelj se, za vrijeme dolaska na portsko natjecanje, tijekom

portskog natjecanja i nakon odlaska sa portskog natjecanja, ne smije protupravno ponaati.

2. Gledatelju koji se protupravno ponaa zabranit e se i sprijeiti dolazak na portsko natjecanje, udaljit e se iz portskog objekta i iz okolice portskog objekta ili mjesta odravanja portskog natjecanja i mogu mu se izrei ovim Zakonom i posebnim zakonima propisane prekrajne i kaznenopravne sankcije.

28

lanak 25. 1. Policija je ovlatena osobi koja se izjasni ili je prema okolnostima oi-

gledno da ide na portsko natjecanje, a svojim ponaanjem izaziva osnovanu sumnju da je pod utjecajem alkohola ili droga ili se drugai-je protupravno ponaa utvrditi identitet, pregledati nosi li alkoholno pie ili droge, pirotehnika sredstva, oruje i druga sredstva pogodna za nanoenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja, nosi li transpar-ente, zastave, simbole i sl. koji sadravaju rasistike ili druge poruke koje mogu izazvati nesnoljivost, oduzeti joj takve stvari, podvrgnuti je utvrivanju prisutnosti alkohola u organizmu mjerenjem koliine alkohola u litri izdahnutog zraka odgovarajuim mjernim ureajem, udaljiti je iz sredstava javnog prometa, zabraniti joj dolazak u mjesto portskog natjecanja ili ulazak u portski objekt, zadrati je do isteka vremena od dva sata nakon zavretka portskog natjecanja.

2. Policija je ovlatena u provoenju odredbe stavka 1. ovoga lanka pregledati autobus, vlak ili osobni automobil koji prevozi navijae na portsko natjecanje i sa portskog natjecanja.

3. Ako je osoba iz stavka 1. ovoga lanka voza ili suvoza u osobnom automobilu policija moe iskljuiti iz prometa osobni automobil do isteka vremena od dva sata nakon zavretka portskog natjecanja i prema takovim osobama poduzeti druge mjere iz stavka 1. ovoga lanka.

lanak 26. 1. Policijski slubenici, pored ovlasti propisanih drugim propisima, ima-

ju i ovlasti koje prema ovom Zakonu imaju redari. 2. Policijski slubenici mogu gledatelje koji se protupravno ponaaju

zadrati u portskom objektu ili u okolici portskog objekta do dva sata nakon zavretka portskog natjecanja i prema njima poduzeti i druge mjere propisane ovim Zakonom i posebnim zakonima.

3. Prilikom poduzimanja mjera iz stavka 2. ovoga lanka vodit e se rauna da se ne ugrozi sigurnost drugih gledatelja, natjecatelja i da se ne onemogui odvijanje portskog natjecanja.

29

lanak 27.1. Policija e osobe iz lanka 25. stavka 1. i lanka 26. stavka 2. ovoga

Zakona privesti i zadrati u prostorima policije ili drugim pogodnim prostorima.

2. Pogodnim se smatraju prostori koji imaju sanitarne i vodoopskrbne ureaje i koji osiguravaju viesatan siguran boravak pojedinca ili veeg broja ljudi.

3. Prostori u kojima se zadravaju osobe iz stavka 1. ovoga lanka mora-ju biti pod neprekidnim nadzorom policijskih slubenika.

lanak 28.1. Ukoliko policija ocijeni da uslijed protupravnog ponaanja gledatelja

u portskom objektu i/ili u njegovoj okolici prije poetka portsk-og natjecanja prijeti opasnost za sigurnost gledatelja i natjecatelja moe zabraniti odravanje portskog natjecanja.

2. Ukoliko policija ocijeni da uslijed protupravnog ponaanja gledatelja za vrijeme odravanja portskog natjecanja prijeti opasnost za sig-urnost gledatelja i natjecatelja zatraiti e od slubenih osoba koje vode portsko natjecanje da privremeno ili trajno prekinu portsko natjecanje.

3. Ukoliko policija ocijeni da organizator portskog natjecanja nije po-duzeo mjere iz lanka 5. i lanka 6. stavka 5. ovoga Zakona, uslijed ega prijeti opasnost za sigurnost gledatelja i natjecatelja, zabranit e odravanje portskog natjecanja.

4. Kada je za vrijeme odravanja portskog natjecanja dolo do pro-tupravnog ponaanja gledatelja u veem opsegu, a ne prijeti opas-nost za sigurnost gledatelja i natjecatelja, policija e predloiti slubenim osobama koje vode natjecanje da privremeno ili trajno prekinu portsko natjecanje.

VII. SANKCIJE

lanak 31. Sankcije za prekraje propisane ovim Zakonom su novana kazna, kazna zatvora i zatitne mjere, a za maloljetne prekritelje i odgojne mjere.Sudjelovanje u tunjavi ili napadu na gledatelje ili druge osobe.

30

lanak 31.a 1. Tko za vrijeme odlaska na portsko natjecanje, trajanja portskog

natjecanja ili povratka sa portskog natjecanja sudjeluje u tunjavi ili napadu na druge gledatelje, redare, slubene osobe organizatora natjecanja, portae ili druge osobe, uslijed ega je neka osoba teko tjelesno ozlijeena, kaznit e se za samo sudjelovanje kaznom zatvo-ra od tri mjeseca do tri godine.

2. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt neke osobe, poinitelj e se kazniti za samo sudjelovanje kaznom za-tvora od est mjeseci do pet godina.

3. Organizator ili voa grupe koja poini kazneno djelo iz stavka 1. ovo-ga lanka kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

4. Organizator ili voa grupe koja poini kazneno djelo iz stavka 2. ovo-ga lanka kaznit e se kaznom zatvora od tri do deset godina.

5. Nema kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ako je osoba koja je sudjelovala u tunjavi uvuena u nju bez svoje krivnje ili samo radi toga jer se branila ili razdvajala druge sudionike u tunjavi.

Organiziranje nasilja na portskim natjecanjima

lanak 31.b Tko organizira ili vodi grupu ljudi koja zajedniki za vrijeme odlaska na portsko natjecanje, trajanja portskog natjecanja ili povratka sa portsk-og natjecanja sudjeluje u tunjavi ili napadu na druge gledatelje, redare, slubene osobe organizatora natjecanja, portae ili druge osobe, usli-jed ega je neka osoba tjelesno ozlijeena ili je dolo do oteenja ili unitenja tue stvari ili imovine vee vrijednosti, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

Unitavanje stvari ili imovine na portskom natjecanju

lanak 31.c Tko za vrijeme odlaska na portsko natjecanje, trajanja portskog nat-jecanja ili povratka sa portskog natjecanja oteti, izoblii, uniti ili ui-ni neuporabljivom tuu stvar ili imovinu vee vrijednosti, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

31

Nepotivanje mjera i zabrana

lanak 31.d Tko se za vrijeme trajanja zatitne mjere iz lanka 32., sigurnosne mjere iz lanka 34. ili zabrane prisustvovanja portskom natjecanju iz lanka 34.a ovoga Zakona zatekne na prostoru portskog objekta ili se njegova prisutnost utvrdi na drugi nain, kaznit e se novanom kaznom ili kaz-nom zatvora do jedne godine.

lanak 32.1. Prekrajni sud moe poinitelju prekraja propisanog ovim Zakonom

uz novanu kaznu i kaznu zatvora, pored zatitnih mjera i mjera opre-za propisanih Prekrajnim zakonom izrei i zatitnu mjeru:

zabrane prisustvovanja odreenim portskim natjecanjima na podruju Republike Hrvatske s obvezom javljanja u policijsku postaju, zabrane prisustvovanja odreenim portskim natjecanjima na podruju Republike Hrvatske s obvezom boravka u policijskoj postaji, zabrane odlaska na odreena portska natjecanja u inozemst-vu na kojima sudjeluju hrvatske reprezentacije ili portski klubovi s obve-zom javljanja u policijsku postaju i obvezom predavanja putne isprave.2. Zatitne mjere iz stavka 1. ovoga lanka mogu se izrei u trajanju koje

ne moe biti krae od jedne godine niti due od dvije godine.3. Za prekraje propisane ovim Zakonom zatitna mjera oduzimanja

predmeta obvezno se izrie.4. Pravomonu odluku o prekraju u kojoj je izreena zatitna mjera

iz stavka 1. ovoga lanka, sud osim podnositelju optunog prijedlo-ga dostavlja i nacionalnom portskom savezu, koji je o tome duan obavijestiti organizatora portskog natjecanja, odnosno ugovornog distributera ovlatenog za prodaju ulaznica te klub, odnosno udrugu navijaa.

5. Organizator portskog natjecanja ili ugovorni distributer odbit e prodati ili dodijeliti ulaznicu za odreeno natjecanje osobi kojoj je izreena zatitna mjera iz stavka 1. ovoga lanka ili mjera opreza za vrijeme dok traje ta zatitna mjera ili mjera opreza.

6. Organizator portskog natjecanja duan je poduzeti mjere za onemo-guivanje pristupa na prostor portskog objekta osobi za koju zna ili

32

je duan znati da joj je izreena zatitna, odnosno sigurnosna mjera zabrane prisustvovanja odreenim portskim natjecanjima ili mjera opreza.

7. Organizator portskog natjecanja ili ugovorni distributer odbit e prodati ili dodijeliti ulaznicu za odreeno natjecanje osobi za koju raspolae saznanjima da se ranije protupravno ponaala te e po-duzeti mjere za onemoguavanje pristupa na prostor portskog ob-jekta toj osobi.

lanak 32.a1. Osoba kojoj je izreena zatitna mjera iz lanka 32. stavka 1. pod-

stavka 1. ovoga Zakona, duna je najkasnije dva sata prije poetka odreenog portskog natjecanja pristupiti u nadlenu policijsku postaju prema mjestu prebivalita, a ako je odsutna iz mjesta pre-bivalita i nalazi se u Republici Hrvatskoj u najbliu policijsku postaju i javiti se deurnom policijskom slubeniku te ga izvijestiti o adresi na kojoj e se nalaziti za vrijeme trajanja odreenog portskog natjecan-ja, kao i za vrijeme do isteka dva sata nakon zavretka tog natjecanja.

2. Adresa iz stavka 1. ovoga lanka ne moe biti unutar podruja od dva kilometra od portskog objekta na kojem se odrava portsko nat-jecanje za koje je osobi izreena zatitna mjera iz lanka 32. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, osim u sluaju kada ta osoba unutar navedenog podruja ima prebivalite ili boravite, odnosno mjesto rada ili u drugim opravdanim sluajevima.

3. Osoba kojoj je izreena zatitna mjera iz lanka 32. stavka 1. pod-stavka 2. ovoga Zakona, duna je najkasnije dva sata prije poetka odreenog portskog natjecanja pristupiti u nadlenu policijsku postaju prema mjestu prebivalita, a ako je odsutna iz mjesta pre-bivalita i nalazi se u Republici Hrvatskoj u najbliu policijsku postaju, te je duna boraviti u slubenim prostorijama policije ili drugim po-godnim prostorijama do isteka dva sata nakon zavretka portskog natjecanja.

4. Osoba kojoj je izreena zatitna mjera iz lanka 32. stavka 1. pod-stavka 3. ovoga Zakona, duna je najkasnije pola sata prije poetka odreenog portskog natjecanja pristupiti u policijsku postaju prema mjestu prebivalita, a ako je odsutna iz mjesta prebivalita i nalazi se

33

u Republici Hrvatskoj u najbliu policijsku5. postaju i javiti se deurnom policijskom slubeniku te ga izvijestiti o

adresi na kojoj e se nalaziti za vrijeme trajanja odreenog portsk-og natjecanja kao i za vrijeme do isteka dva sata nakon zavretka tog natjecanja te je duna sedam dana prije odravanja portskog natjecanja predati putnu ispravu u policijskoj postaji prema mjestu prebivalita.

6. Ako je osoba iz stavka 1., 3. i 4. ovoga lanka iz opravdanih razloga, radi zdravstvenog stanja ili profesionalnih obveza koje ne trpe odgo-du, u nemogunosti postupiti sukladno odredbama stavka 1., 3. i 4. ovoga lanka, duna je javiti se telefonom u policijsku postaju prema mjestu prebivalita i izvijestiti o adresi na kojoj se nalazi.

7. Policija je ovlatena provjeriti nalazi li se osoba iz stavka 1. i 4. ovoga lanka na danoj adresi.

8. Policija moe za osobom iz stavka 1., 3. i 4. ovoga lanka koja nije pris-tupila u nadlenu ili najbliu policijsku postaju i javila se deurnom policijskom slubeniku ili za koju se provjerom utvrdilo da se ne nala-zi na danoj adresi, raspisati potragu radi dovoenja sucu prekrajnog suda.

9. Policija e prekrajnom sudu dovesti osobu iz stavka 1., 3. i 4. ovoga lanka, ako je zateena u prostoru portskog objekta ili je njezina pri-sutnost utvrena pregledom zapisa videonadzora portskog objekta ili zapisa videonadzora koji je obavila policija.

lanak 33.1. Ako je portsko natjecanje, na temelju mjerila iz lanka 5. i 6. ovoga

Zakona ocijenjeno s visokom opasnou od izbijanja nereda i nasilja, na zahtjev policije predsjednik prekrajnog suda osigurat e prisust-vo suca prekrajnog suda i zapisniara, ukoliko portski objekt raspo-lae odgovarajuim prostorijama za njegov rad.

2. Ukoliko portski objekt ne raspolae odgovarajuim prostorijama za rad prekrajnog suca, potrebno je osigurati njegovo deurstvo u prostorijama nadlenoga prekrajnog suda.

3. Deurnog suca na zahtjev organizatora odreuje predsjednik prekra-jnog suda najblieg mjestu odravanja portskog natjecanja iz stavka 1. ovoga lanka.

34

lanak 34. 1. Poinitelju kaznenog djela uinjenog za vrijeme odravanja portsk-

og natjecanja sud moe pored kazne i sigurnosnih mjera propisanih Kaznenim zakonom izrei i sigurnosnu mjeru zabrane prisustvovanja odreenim portskim natjecanjima u trajanju koje ne moe biti krae od jedne godine niti due od pet godina raunajui od pravomono-sti sudske odluke, s tim da se vrijeme izvravanja kazne zatvora ne uraunava u vrijeme trajanja ove mjere.

2. Na sigurnosnu mjeru iz stavka 1. ovoga lanka, na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lanka 32.a ovoga Zakona.

lanak 34.a 1. Osobi za koju postoje saznanja da se ve ranije protupravno ponaa-

la za vrijeme dolaska, odravanja ili odlaska s nekog portskog natjecanja prekrajni sud na prijedlog policijske uprave nadlene za mjesto odravanja portskog natjecanja ili policijske uprave nadlene za podruje na kome se nalazi prebivalite takve osobe moe izrei zabranu prisustvovanja odreenom portskom natje-canju ili zabranu prisustvovanja portskim natjecanjima za vrijeme koje ne moe biti krae od est mjeseci niti due od godinu dana.

2. Osoba kojoj je izreena zabrana iz stavka 1. ovoga lanka duna je najkasnije dva sata prije poetka odreenog portskog natjecanja pristupiti u nadlenu policijsku postaju prema mjestu prebivalita, a ako je odsutna iz mjesta prebivalita i nalazi se u Republici Hrvatskoj u najbliu policijsku postaju i javiti se deurnom policijskom slube-niku te ga izvijestiti o adresi na kojoj e se nalaziti za vrijeme trajanja odreenog portskog natjecanja, kao i za vrijeme do isteka dva sata nakon zavretka tog natjecanja.

3. Adresa iz stavka 2. ovoga lanka ne moe biti unutar podruja od dva kilometra od portskog objekta na kojem se odrava portsko natjecanje za koje je osobi izreena zabrana iz stavka 1. ovoga lanka, osim u sluaju kada ta osoba unutar navedenog podruja ima pre-bivalite ili boravite, odnosno mjesto rada ili u drugim opravdanim sluajevima.

35

Neki savjeti za navijako organiziranje pred samu utakmicu

(1) NalaenjePolicija esto prati socijalne medije poput foruma i drutvenih mrea kako bi saznali gdje se razne grupe okupljaju, na primjer, prije utakmice ili prosvjeda. Vano je biti svjestan da takvi kanali nisu otporni na takvu vrstu pijunae. Jedno od rjeenja je dogovaranje i nalaenje u manjim grupama kako bi na poetku izbjegli probleme. Ako policija naie na takvu grupu, i prepozna njihove namjere, jo uvijek ima razne trikove koje e koristiti radi prikupljanja informacija. Na primjer, postoji zakon kojim je nelegalno konzumirati alkohol na javnim mjestima u Hrvatskoj. Policija esto selektivno primijeni ovaj zakon zbog prikupljanja infor-macija. Ako netko unutar grupe posjeduje na vidiljivom mjestu ili kon-zumira alkohol, nee se prvi puta dogoditi da vas zaustave te legitimiraju na mjestu.Takoer, policija e vas pokuati pregledati zbog raznih razloga: kada vje-ruje da e sprijeiti krivino djelo, dok istrauje to se ve dogodilo, i kako bi prikupili to vie informacija o dogaaju koji kontroliraju i ljudima koji se tamo kreu, te taktikom intimidacije kako bi izvrili pritisak nad protestom ili organiziranom navijakom grupom. Naime, njihove moi nisu ba velike, a njima je takoer snana poruka koja rui jednu vrstu intimidacije da osoba nikada ne treba objasniti policiji zato je negdje I koje su joj namjere.Takoer bi se moglo dogoditi da e se policija pokuati infiltrirati u navi-jaku grupu u civilnom odijelu. Ako priate s nekim i imate sumnju da je policajac u civilu, uvijek moete tu osobu upitati jer policijski slube-nik je duan predstaviti se pokazivanjem slubene znake i slubene iskaznice na zahtjev osobe prema kojoj e primijeniti policijsku ovlast. Takoer, uvijek prije primjene policijske ovlasti, moraju se predstaviti pokazivanjem slubene znake i slubene iskaznice (lanak 17.). Meu-tim, iznimno nee se predstaviti u sluaju da e to ugroziti postizanje njenoga cilja.esto policajac u civilu pristupa prijateljski pita nekoliko pitanja, i to esto u potrazi za informacijom. Treba se uvijek prisjetiti, da bilo koja informacija koju osoba izgovara moe biti iskoritena protiv nje. Bez komentara e odraditi svoj posao. Takoer policija ponekad pokuava

36

snimati. Zakonski je odreeno da policija u medijima mora najaviti sni-manje dogaaja koji snima. Tada je pruanje pasivnog otpora rjeenje - izbjegavajte gledati u kameru itd. No u zakonu o sportu takoer stoji da ako osoba krije lice s namjerom da ne bude identificirana, policija ima ovlasti da te privede.

Krajnje rjeenje - Bust karticeKada je mogua situacija vie privoenja ili ak sukoba s policijom, do-bro je dijeliti bust kartice s informacijama o tome kako osoba treba pos-tupati osoba bude privedena (eng: busted). Na bust karticama obino su navedeni podatci: (1) broj odvjetnika od kojeg moete dobiti besplatan legalan savjet (2) podsjetnik da kod policije sve proe bez komentara. (3) vane informacije i izvadci iz zakona koje navodimo ovdje:

Legalno promatranjePolicija esto prekorauje svoje ovlasti i radi stvari koji nisu skroz legalne. Zato je dobro kao grupa imati nekoga uza sebe koji e promatrati sva dogaanja oko grupe. Izabere se jedna osoba koji nosi neto to ga vidl-jivo odvaja od mase, npr. fluorescentnu jaknu. Ta osoba takoer treba bloki i pisalo. Kada se policija bude pribliivala navijaima s namjerom legitimacije, pregledavanja i/ili privoenja, legalni promatra e;

(i) Zapisati sve detalje (slubene brojeve svakog policajaca)

(ii) Napraviti video snimku mobitelom ili nekim drugim sredstvom. Poseb-no je vano snimiti razgovor izmeu policajca i ispitivanih, ili privoenja istih, pa tako i mogue nasilne postupke policije te prekoraenja ovlasti.

Legalni promatrai rade kao svjedoci tako da imate vie informacija u sluaju da se neto loe ili neoekivano dogodi. A s video snimkom, policija e osjeati vie pritiska da radi sve po zakonu. Ukoliko ste vidje-li i/ili doivjeli neprikladno policijsko ponaanje, kao legalni promatra, traite svjedoke i - zapiite detalje (broj itd.) policijaca, naite druge svjedoke - napravite detaljne biljeke o svemu to se dogodilo to prije, ukljuujui vrijeme i datum kada su biljeke napravljene.

37

- dopunite witness form to prije, pogotovo ako ste vidjeli ili ako su drugi vidjeli neto to je rezultirao s uhienjem ili ozlijedom. - razmotrite elite li napraviti albu protiv tog policajca ili ne. Ako ste ozbiljno ozlijeeni, prvo konzultirajte odvjetnika - recite o tom dogaaju svima koje poznajete

(2) Ulazak u stadionUlazak u stadion je kritian trenutak to se tie nadzora od strane policije i redara. Stadion je mjesto koji je relativno lako nadzirati naspram ostalih javnih povrina i svi su posebno izloeni prilikom ulaska i izlaska. Neko-liko stvari koje bi se mogle dogoditi:

- Policija ponekad evidentira na ulasku na stadion. Njihov cilj ovd-je je promijeniti vae ponaanje na tribini jer ako doe do nekih stvari koje nisu u skladu sa zakonom, poput koritenja pirotehnike, oni imaju detalje od onih navijaa koje su evidentirali prilikom ulaska. Tako se na obavijesni razgovor esto ne zovu oni navijai koji kre zakon nego oni koji su evidentirani. Na njih se onda pokuavaju izvriti razliiti naini pritiska kako bi odali prave krivce. - esto e prve legitimirati one koji nose transparente stalno traei voe navijaa. Protiv ove taktike se nije lako boriti. Savjet je da ipak voe navijanja, bubnjari i ostali bitni faktori za izgled tribine ne unose transparente. No ipak se neto moe nauiti od engleskih casual-sa, koji ne izgledaju vidljivo kao grupa i/ili prijetea masa.

(3) Na tribini, tijekom utakmiceNa tribini su grupe esto pod nadzorom, i kao navijai esto deluju oporativno. Bitno je solidarizirati se jedan s drugim unutar grupe to se pogotovo prilikom krenja ovlasti policije, uzima zdravo za gotovo. to je vie mogue, bitno je da se i razliite grupe koje prate druge timove soli-dariziraju kako bi postigli to veu i areniju frontu koja djeluje na razlii-tim djelovima grada i zemlje. Trenutani ZAKON O SPRJEAVANJU NERE-DA NA PORTSKIM NATJECANJIMA nikako ne ide na ruku navijaima jer je u najmanju ruku protuustavan i kri neka temeljna ljudska prava.

39

III. RASIZAM I NACIONALIZAM NA TRIBINAMA

Hrvatski stadioni i tribine su puni netrepeljivosti. To je nepobitna injen-ica. Gotovo na svim stadionima prve lige povremeno se dogaaju takvi ispadi. Ispada ima i na reprezentativnim utakmicama ime se nacionalna vrsta sramoti u svojim natjecanjima. Bitno je i za napomenuti da to nije samo Hrvatski problem jer se sline stvari dogaaju diljem Europe, pa i u razvijenijim demokracijama zapadne europe. Dodatni problem je i ksenofobija i ovinizam koji krase nae organizirano navijanje. Ponekada su i cijele koreografije usmjerene prema omalovaavanju protivnika ili pak nekih nacionalnih pa ak i spolnih manjina. ovinizam je problem koji krasi navijake skupine prvenstveno zbog potrebe dokazivanja snage i organizacije, ali poglavito drugim navijaima. Oito je da tu dolazi do nekoliko kontradikcija. Tu je upleteno mnogo faktora poput maizma, pa ak i regionalne netrepeljivosti unutar drave koja se trenutno pomalo ini smijena no vrlo brzo moe poprimiti neke osobine koji mogu biti pogubne. Zar je zaista potrebno da neki navija Hajduka ili Dinama izgubi ivot zbog besmislenih organiziranih tunjava na autoputu? Ksenofobija pak pokazuje svijest drutva. Iako je situacija u regiji slina to se tie drava u okolini Hrvatske u smislu gospodarstva i niske drutvene svijes-ti, jo uvijek su najbitnije one stvari koje nisu drutvene, a na nacional-izam se jedne strane odgovara se jaim nacionalizmom s druge strane. Oita destruktivnost u opem javnom mijenju se posebno reflektira na navijae jer su oni onaj radikalniji dio drutva. Takve su stvari sigurno problem za navijae, a jednim dijelom zbog toga, veina hrvatskih tribina zjapi prazno. Nema vie cijelih obitelji, niti irokih drutvenih i radnikih masa ve iskljuivo organizirana navijaka skupina od prosjeno mladih mukaraca. iroke mase odbija kao i policijska represija, tako i kriminal unutar nogometa, navijakih skupina i jo vie injenica da zbog jednog

40

odlaska na utakmicu mogu bukvalno dobiti po glavi. No iako navijake grupe za sebe vole rei da nisu rasisti, da su nepolitizirane, ove fotografi-je dokazuju suprotno:

Bad blue boys (GNK Dinamo Zagreb)

Torcida (HNK Hajduk Split)

41

Kohorta (NK Osijek)

Armada (HNK Rijeka) - reprezentativna utakmica

42

Demoni (NK Istra 1961)

Zbog toga se unutar drutva razvijaju netrepeljivosti, ali ovaj put prema navijaima. Postaju drutveno odbaeni i ona radikala koja nije poeljna. to se tie rasistikih povika na stadionu jo nekoliko stvari je vrijedno spomenuti. Jasno je da takve uzvike uvijek pokree manjina no problem je u oporativnoj prirodi navijake mase. Masa vrlo brzo preuzima uzvik manjine i tada dolazi do toga da cijela grupa uzvikuje pojedini pogrdni ili rasistiki uzvik. Ponekad je bitno provocirati, npr. protiv razliitih uprava, korumpiranog nogometnog saveza i slinih problema u nogometu, no to ne znai da je u redu da se njih poistovjeuje s pojedinim manjinama ili ugroenim skupinama. Nacionalizam je opet jedna potpuno drugaiji nivo rasizma. esto se mjenjaju osjeaji poput patriotizma sa nacionaliz-mom. To to je osoba patriot i voli svoju zemlju NE znai nuno da mora mrziti onoga koji je u njegovoj zemlji drugaiji ili pak susjedne zemlje i narode koje su u njegovoj blizini. Upravo suprotno, njih valja potovati, a prezirati njihove i svoje nacionalistike skupine, jer imaju iskrivljeno miljenje o vama ili sebi. Navijake grupe s druge strane se ograuju od te manjine, ali ne inei nita kako bi se takve osobe uklonile, i kako bi se ove negativne pojave uklonile..

43

esto ujemo dva argumenta:

1. Da uzvici kao npr. cigan i srbin nisu nuno uvrijedljivi, no jasno je kada grupa to uzvikuje to misli pod time. To su obino za onoga tko uzvikuje rijei prezira, kako prema ovim skupinama ili manjinama, tako i onome kome se uzvikuje.

2. Da treba neto koristiti na taj nain kako bi postigao odreenu razinu radikalnosti, pa e vie ljudi prije posluati, i da e se prije skrenuti panja na pravi problem itd.

Ovi su argumenti neprihvatljivi, prvi jer ignorira postajanje drutvenog konteksta u kojem se takvav uzvik uje, odnosno, drutveno gledano, uvrede su, i utjeu na ponaanje ljudi koji ih koriste. Drugi argument, jer je to odlik manjka kreativnosti... ima cijeli niz drugih taktika koja grupe koriste bez koritenja bilo koje rasistike ili nepodobne izjave. Takoer je bitno ne generalizirati i shvaati da velika veina ljudi na tribini nisu rasisti.

Ipak postoje i neki pozitivni pomaci u navijakoj subkulturi kod nas. Postoje mnoge akcije humanitarnog tipa koje su pokrenuto upravo od strane navijaa. Te akcije su nekada za lanove same navijake grupe, ali imamo primjera i za humanitarnim akcijama za samu zajednicu. Primjer moe biti financirano djeije igralite u kabrnji, malome dalmatinskom mjestu koje je za vrijeme rata pretrpilo straan zloin. To je primjer do-brog puta kako bi navijai mogli ruiti predrasude ostatka drutva prema svojoj subkulturi. Korak dalje moe biti povezivanje sa razliitim orga-nizacijama, koje mogu utjecati i pripomoi prilikom nekih problema s kojima se susreu navijai. Povezivanje sa drugim subkulturama, takoer dolazi u obzir. Jedan od netipinih koraka su napravili Bijeli aneli, sa svojim odravanjem radionica unutar osnovnih i srednjih kola na kojima se s najmlaima raspravljalo o navijanju openito, kroz igru i dramski dio gdje su pokazali kakva je to njihova nenasilna i nerasistika praksa navi-janja, a to je velika razlika od onoga to im se o navijaima predstavlja u medijima. Djeca su tada uila da se stave u poziciju igraa, navijaa pa ak i policije koja kontrolira situaciju na stadionima.

46

VLADA REPUBLIKE HRVATSKEUred za udruge

Europska unijaEuropean union

UREDNIKZlatko Nikoli

AUTOR TEKSTOVAAndrew Hodges

IZDAVACentar za mirovne studije

LEKTURAZlatko Nikoli

OBLIKOVANJEValentino Muni

GODINA2014.

Ovaj materijal nastao je uz finacijsku podrku Europske unije, u okviru pro-jekta Dobrodoli izbjeglice, koji se provodi u sklopu programa EIDHR 201 2 P Country Based Support Scheme. Za sadraj je iskljuivo odgovoran Centar za mirovne studije i ne moe se smatrati slubenim stavom Europske unije. This publication has been produced with the assistance of the European Union within Refugees Welcome-Improving conditions for asylum migrants reception and integration project under Country Based Support Scheme (CBSS) of the Eu-ropean Instrument for Democracy and Human Rights (EIDHR) 2012 Croatia . The contents of this publication are the sole responsibility of Centre for Peace Studies and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.

Stajalita izraena u ovoj publikaciji ne odraavaju nuno stajalite Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. The views expressed in this publication do not necessarily reflect the position of the Croatian Government Office for Cooperation with NGO-s.

48

VLADA REPUBLIKE HRVATSKEUred za udrugeOvaj projekt je financiran sredstvima EU .This project is financed by the European Union.

Europska unijaEuropean union

Ovaj projekt sufinancira Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge .This project is co-financed by the Croatian Government Office for Cooperation with NGOs.

COUNTRY BASED SUPPORT SCHEME (CBSS) OF THE EUROPEAN INSTRUMENT FOR DEMOCRACY AND HUMAN RIGHTS (EIDHR) 2012 CROATIA.