nastavni plan program za peti razred devetogodišnje

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVOMinistarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and HerzegovinaFederation of Bosnia and HerzegovinaCANTON SARAJEVOMinistry of Education and Science

NASTAVNI PLAN PROGRAM zapeti razred devetogodišnje osnovne

škole

MAJ 2008e-mail monksksgovba wwwmonksbaTel +387 (0) 33 562-128 Fax +387 (0) 33 562-218

Sarajevo Reisa Džemaludina Čauševića

SADRŽAJ

Odluka o donošenju Nastavnog plana i programa za 5 razred devetogodišnjeosnovne škole 3

Nastavni plana za 5 razred devetogodišnje osnovne škole 6

1 Programi obaveznih nastavnih predmeta

11 Bosanski Hrvatski Srpski jezik i književnost 8

12 Strani jezik 16

121 Engleski 17

122 Francuski 25

123 Njemački 30

124 Arapski 34

13 Matematika 39

14 Priroda 49

15 Društvo 57

16 Osnove tehnike 62

17 Kultura življenja 71

18 Likovna kultura 75

19 Muzička Glazbena kultura 85

110 Tjelesni i zdravstveni odgoj 93

2 Djeca sa posebnim potrebama 99

21 Uvod 100


23 Matematika 111

24 Priroda 114

25 Društvo 122




3 VjeronaukaVjeronauk

Islamska VjeronaukaVjeronauk 141Katolička VjeronaukaVjeronauk 151Pravoslavna VjeronaukaVjeronauk

4 Profil i stručna sprema nastavnika 180


Bosnia and HerzegovinaFederation of Bosnia and Herzegovina


CANTON SARAJEVOMinistry of Education and Science

Na osnovu čl 25 Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (ldquoSlužbene novineKantona Sarajevordquo br 1004 i 2106) te na prijedlog stručne službe Ministarstva iProsvjetno-pedagoškog zavoda Kantona Sarajevo Ministar obrazovanja i naukeKantona Sarajevo donosi

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PETI RAZREDDEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

INastavni plan i program za PETI razred devetogodišnje osnovne škole je

odštampan u brošuri ldquoNASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PETI RAZREDDEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE KANTONA SARAJEVOrdquo koji je u prilogu isastavni je dio ove Odluke

IINastavni plan i program iz prethodne tačke će se primjenjivati u školskoj

20082009 godini i slijedećim školskim godinama

IIIMinistarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo će Nastavni plan i program iz

tačke I dostaviti svim osnovnim školama Kanton a Sarajevo i drugim relevantnimustanovama najkasnije do 30 maja 2008 godine radi njegove daljnje provedbe

IVNastavni plan i program iz tačke I nakon objedinjavanja objavit će se u

ldquoSlužbenim novinama Kantona Sarajevordquo

Broj 11-01-38-7211-52008Sarajevo 05052008 godine

M I N I S T A R

Mr Safet Kešo

e-mail monksksgovba wwwmonksbaTel + 387 (0) 33 562-128 Fax + 387 (0) 33 562-218

Sarajevo Reisa Džemaludina Čauševića 1

4

Obrazloženje

U skladu sa čl 3 i 118 Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (ldquoSlužbenenovine Kantona Sarajevordquo br 1004 i 2106) utvrđena je obaveza devetogodišnjegosnovnog obrazovanja za svu djecu koja su školski obveznici u skladu sa Zakonom

U tom smislu članom 118 Zakona je utvrđeno da citiramolaquoŠkolske 20042005 godine škole će upisati u osmogodišnju školu djecu koja

do 01032004 godine navršavaju 6 godina a u devetogodišnju školu djecu koja do01032004 godine navršavaju 5 i po god ina života Od školske 20052006 godine sva djeca dorasla za upis u školu u skladu saovim zakonom upisaće se u I razred škole u devetogodišnjem trajanjuraquo

U Kantonu Sarajevo smo se odlučili da prelazak na devetogodišnjeobrazovanje započne u skladu sa Koncepcijom osnovnog obrazovanja koja je urađenana nivou Federacije BiH što podrazumijeva postupan prelazak na devetogodišnjeobrazovanje dakle opredijelili smo se da se u školskoj 20042005 započneobrazovanje djece samo u prvom razredu deve togodišnje osnovne škole a da se uostalim razredima program uvodi sukcesivno

U cilju realizacije navedene obaveze bilo je neophodno donijeti odgovarajućiNastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu U saradnji sa ostalimkantonima i Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke urađen je Okvirninastavni plan i program za prvi drugi treći i četvrti razred osnovne škole koje smo uKantonu Sarajevo u prethodnim školskim godinama u potpunosti prihvatili i koji suposlužili kao osnov za izradu Nastavnog plana i programa za prvi drugi treći i četvrtirazred devetogodišnje osnovne škole Kantona Sarajevo a sve u cilju olakšanepokretljivosti učenika

Takođe je po istoj proceduri urađen Model Nastavnog plana i programa za petirazred devetogodišnje osnovne škole koji je potvrđen od strane Koordinacijeministara obrazovanja u FBiH

U Kantonu Sarajevo smo se odlučili da izvršimo evaluaciju u pogleduuspješnosti i primjerenosti nastavnog plana i programa za prva četiri razredadevetogodišnje osnovne škole te da se u skladu sa dobijenim rezultatima izvršeodgovarajuće korekcije tih programa što će biti osnov i za kvalitativnu doraduModela nastavnog plana i programa za peti razred devetogodišnje osnovne škole čijaprimjena treba da započne od školsk e 200809 godine

U tom smislu Ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo formirao jestručni tim učiteljanastavnikaprofesora razredne nastave koji su izvršili analizunastavnog plana i programa za I II III IV i V razred devetogodišnje osnovne škole

Definisana su područja analize (razvojna primjerenost povezanost iujednačenost sadržaja i ishoda logička povezanost različitih predmetnih područja utematske i druge cjeline) a u analizu su bili uključeni nastavnici koji su realiziralinastavu u I II III i IV razredu devetogodišnje osnovne škole kao i primjeri iz praksekoji argumentuju potrebu za promjenom (dječiji radovi dokumentacija planovi ianalize nastavnika) Rezultati analiza su bili dopunjeni i fokus grupama sa roditeljima(šta su primijetili da je djeci bilo teškolako nerazumljivo da li se sa nekimsadržajima ne slažu i zašto šta je bilo uspješno) te su dati prijedlozi za izmjene kojeje usaglasio stručni tim Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo

5

Izvršene su određene korekcije Nastavnog plana i programa za peti razreddevetogodišnje osnovne škole

smanjen sedmični broj nastavnih sati za 3 časa smanjen godišnji broj nastavnih sati sa 805 na 700 sedmični broj nastavnih sati iz predmeta Bosanski hrvatski srpski jezik i

književnost smanje za 1 čas sedmični broj nastavnih sati predmeta Društvo smanjen za 1 čas sedmični broj nastavnih sati predmeta Kultura življenja smanjen za 1 čas sadržaji predmeta Društvo za koje je smatrano da nisu primjereni uzrastu

djeteta u petom razredu devetogodišnje osnovne škole su revidirani ismanjeni za 1 čas

revidirani su i sadržaji predmeta Osnove tehnike

Nastavni plan i program zahtijeva kontinuirano praćenje kako bi se nakon primjene upraksi utvrdila područja u kojima su pot rebna poboljšanja promjene dopune i slično

Imajući u vidu navedene činjenice riješeno je kao u dispozitivu

Dostavljeno-Svim osnovnim školama na području Kantona Sarajevo-Prosvjetno-pedagoškom zavodu-Arhivi

6

NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED DEVETOGODIŠNJEOSNOVNE ŠKOLE

REDNIBROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNIBROJ

NASTAVNIHSATI

GODIŠNJI BROJNASTAVNIH

SATI

1Bosanskihrvatskisrpski jezik iknjiževnost 4 140

2 Strani jezik 3 105

3 Matematika 4 140

4 Priroda 2 70

5 Društvo 1 35

6 Osnove tehnike 1 35

7 Kultura življenja 1 35

8 Likovna kultura 1 35

9 Muzička kultura 1 35

10 Tjelesni i zdravstveni odgoj 2 70

UKUPNO REDOVNE NASTAVE 20 700

IZBORNI PREDMETI11 VjeronaukaVjeronauk 1 35

7

1 PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETAZASTUPLJENIH U PETOM RAZREDUDEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

8

11 BOSANSKI HRVATSKI SRPSKIJEZIK I KNJIŽEVNOST

9

BOSANSKIHRVATSKI SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

V RAZRED 4 sata sedmično 140 sati godišnje

Područja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva

ČITANJE

9 nastavnih sati

Čitanje u funkciji razumijevanja sadržaja doživljaja estetskih i etičkih vrednota teksta(tekstovi štampani latinicom i ćirilicom)

Usavršavanje svih aspekata čitanja (pravilnost brzina izražajnost)

Samostalno čitanje nepoznatih tekstova brzo pronalaženje važnihinformacija

PISANJE

6 nastavnih sati

Razvijanje sposobnosti izražavanja misli osjećanja stavova logički strukturiranim igramatički tačnim rečenicama uz uvažavanje kompozicijskih cjelina u pisanom radu

Dalji rad na usavršavanju tehnike pisanja i estetske strane rukopisa

INTERPRETACIJAKNJIŽEVNOG TEKSTA

36 (čitanačka štiva)

12 (lektira)

Razvijanje recepcijskih sposobnosti osjetljivosti zaumjetničko kazivanje obogaćivanje emotivnogsvijeta smisla i sposobnosti za prepoznavanje iizražavanje ljepote riječima

Razvijanje jezičkih sposobnosti kreativnog ikritičkog mišljenja ličnih i društvenih vrlina ivrijednosti

Lektirom razvijati sposobnostsamostalnog čitanja i izražavanjadoživljaja književnih djela kao isposobnost procjene djela iporuke zauzimanje stava i

Sposobnost uživanja u čitanju

GRAMATIKAPRAVOGOVOR IPRAVOPIS

45 nastavnih sati

Usvajanje znanja o jeziku zakonitosti pravila i normi bhs jezika

Razumijevanje značenja rečenica u tekstu i teksta mogućnost prepoznavanjapotrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera

Izražavanje značenja rečenicama koje su organizirane u skladu sa zakonitostimapravilima i normama gramatike ortoepije i ortografije

KULTURAIZRAŽAVANJA

24 nastavna sata

Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti osvješćivanje važnosti korektnog ilijepog govora u usmenoj i pisanoj formi

Ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno izražavanje u pojedinimoblicima usmenog i pismenog izražavanja

Pojačavanje mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja sm islenim rečenicama

MEDIJSKA KULTURA

8 nastavnih sati

Recepcija sadržaja filma pozorišnekazališne predstave radio -emisije sadržajaštampe

Razvijanje sposobnosti upotrebe i selekcije sadržaja medija s obzirom na vrijednost(poučno manje poučno dje la umjetničkih kvaliteta i filmski i televizijski kič)

Ovladavanje terminologijom važnom za snalaženje u svijetu filma radija televiziještampe

10

Č ITANJE I PISANJE

PROGRAMSKI ODGOJNO-OBRAZOVNI OČEKIVANA POSTIGNUĆA

ZAHTJEVI CILJEVI MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA

Čitanje tekstova štampanihlatiničnim i ćiriličnimpismom

Razvijanje tehnike čitanjarazumijevanje ireprodukcija pročitanog saili bez elemenatastvaralaštva

Čitanjem do novihinformacija i novih znanja

Čitanje kao činilac razvojadječijeg govornog izraza

Čitanje u funkciji estetskogi etičkog odgoja

P i s a nj e

Prepisivanje

Pisanje po diktatu

Kreativno pisanje

Osamostaljivanjeučenika u komunikacijis tekstom

Uvježbavanjesamostalnog čitanjapomoću uputstava tipa(prethodno pročitatitekst potcrtati manjepoznate i riječi koje suteške za izgovoruvježbati izgovor tihriječizamisliti da imamnogo slušalacapovremeno pogledati unjihovom pravcurazmisliti kada jeumjesna upotrebaprimjerenih pokretaglas prilagoditikarakteru teksta)

- usavršavanje čitanja usebi radi bržegrazumijevanja

Razvijanje sposobnostisamostalneinterpretacijepročitanog isposobnosti izdvajanjabitnih elemenata

Razvijanje sposobnostioblikovanja smislenogsadržaja Prepoznavanjekompozicionih cjelina

Pisanje uz uvažavanjezakonitosti pravila inormi gramatike ortoepije i ortografijeIzražavanje ličnihosjećanja stavova imišljenja

Pravilno čitanje irazumijevanjepročitanog

Mogućnostreprodukcije(samostalno ili naosnovu pitanja)

Mogućnostprepoznavanjavažnih pojedinostiu tekstu

Mogućnostsamostalnogsluženja tekstomradi usvajanjanovih znanja

Mogućnostidentifikacijeriječirečenicadijelova teksta kojipredstavljajuprepreku uuspješnomdruženju s tekstom

Mogućnost tačnogprepisivanja teksta

Pisanje po diktatukratkih rečenica

Tačno odgovaranjena postavljenapitanja

Razvijena tehnikačitanja -pravilnostbrzina iizražajnost

Razumijevanjepročitanog mogućnostsamostalnereprodukcije

(odgovorima napostavljenapitanjaprepričavanjembez planarješavanjemzadataka kojipodrazumijevajuličnu procjenu)

Snalaženje utekstovima koji serazlikuju poobimu isloženosti radiusvajanja novihznanja

Razvijenasamostalnost upisanju podiktatuprepisivanjui pisanjuslobodnih sastavai u oblicimaizražavanja kojisu programskaobaveza

Izražajno čitanjeprenošenje tona iraspoloženja naslušaoce

Usklađenostintonacije jačine iboje glasa sasadržajem

Čitanje manjepoznatog inepoznatog tekstarazumijevanjepročitanog ireprodukcija važnihpojedinosti

Sposobnostkritičkog istvaralačkog čitanja

Jasno izgrađen stavo sadržajuMogućnostdiferencijacijesadržaja s obziromna važnost upamćenju ireprodukciji

Mogućnostsnalaženja u svimoblicimaizražavanja poznavanje pravilapisanja i gramatikeu obimu koji jeutvrđen programom

11

PROGRAMSKIOČEKIVANA POSTIGNUĆA

ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNICILJEVI MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA

Književnitekstovi

Ivo AndrićAska i vuk

SkenderKulenovićCesta

AlijaDubočaninŠarkoBrankoĆopićIzokrenutapričaEla Peroci

Majčin darNarodnapriča Ko jena svijetunajjačiASPuškinBajka oribaru i ribici

StevanBulajićSarka

Ešref BerbićKako je otišloljeto

Poslovice(izbor)

Aleksa MikićLipov cvat

VesnaKrmpotićKoliko jeteškapahuljica

(igrokaz)

Doživljaj književnog djela ucjelini i sposobnostizražavanja dojma

Formiranje i usvajanjetemeljnih pojmova iz teorijeknjiževnosti

Zapažanje i formulacijateme književnog djela (očemu tekst govori)Razumijevanjeriječipojmova f a b u l a ko m p o z i c i j a Uočavanjei karakterizacija likova udjelu zaključivanje oosjećanjima likova naosnovu dijaloga i njihovihpostupaka

Uočavanje karakterističnihdijelova teksta rečenicariječi kojima su direktnoizraženi osnovna misaopiščev stavi stavovi lica

Izbor karakterističnihmjesta u tekstu opis likapejzaža dijalog mjesto ivrijeme radnje pojačavanjedinamičnosti humor

Razlikovanje govora pisca igovora lica

Zapažanje logičkih cjelina ukompoziciji teksta

Samostalno čitanjerazumijevanjepročitanog i mogućnostreprodukcije

Uočavanje likova uknjiževnom tekstu imogućnost uočavanjanjihovih glavnihosobina

Mogućnostzaključivanja (oporukama zaključuje uznastavnikovu pomoć iposredovanje)

Uočavanje logičkihcjelina u književnomdjelu

Mogućnostprepoznavanjakarakterističnih mjestau tekstu

Mogućnost uočavanjaUzroka i posljedica uponašanju likova uknjiževnom djelu

Potpuna samostalnostu čitanjurazumijevanju ireprodukciji sadržaja

Poznavanje irazlikovanjepojmova temaknjiževnog djelafabula i kompozicija

Uočavanje logičkihcjelina u tekstu iformulisanjepodnaslova

Uočavanje likova uknjiževnom djelukarakterizacijaformulisanje poruke

Mogućnostuočavanjaopisadijaloga mjestai vremena radnjedijelova teksta kojipredstavljajuposebnu dinamičnostu razvoju događaja

Potpuna samostalnostu analizi književnogtekstamogućnostreprodukcije svihvažnih elemenata

Potpuna samostalnost usluženju tekstom kaoizvorom informacijadoživljaja i vrijednosti

Mogućnost kritičkogpromišljnja o knjizilikovimai njihovimpostupcimaRazumijevanjepojmova iz teorijeknjiževnosti koji suprogramska obaveza

Stvaralačka upotrebasadržaja pročitanihknjiževnih tekstova uvlastitim pismenimradovima

Bogat rječnik koji je ufunkciji komunikacije ikvaliteta usmenih ipismenih vježbi

Mogućnost uporedbeknjiževnih tekstova sobzirom na tematikuljepotukazivanjajezičkeaspekte

Upoređivanjevrijednosti porukapojedinih književnihdjela

Razvijen senzibilitet zadoživljaj i izražavanjedoživljaja na način kojiima elementeoriginalnosti

(izbor riječi dojmovi)

12

NasihaKapidžić-Hadžić Vezenimost

Enes KiševićKišaGrigor VitezŠevina jutarnjapjesma

Musa ĆazimĆatić BosnažuboriDobrišaCesarić Jesen

Gustav KrklecBijeli grad

DraganKulidžanPotočićŠukrija PandžoPosljednje laste

LektiraAhmetHromadžićPatuljak vampričaAlijaDubočaninTiha rijekadjetinjstva

Ivana Brlić ndashMažuranićPriče izdavnine

Đani RodariPutovanjePlaveStrijele

Mato LovrakVlak u snijegu

Ismet BekrićJesen u gradu(izabranepjesme)

Lirska pjesma

Osnovna osjećanja upjesmi

Stilska sredstvapoređenje epitet

Pjesnička slika vizuelni iakustički (slušni)elementi u pjesničkojslici Pjesnička slikaizražena bojom i zvukomZapažanje ritma i rimeizražavanje dojma

Izgrađivanje književno-estetskog senzbilitetaRazvijanje sposobnostiučenja napamet imogućnosti izražajnogrecitovanja

Samostalnost učitanjurazumijevanju

Razvijanje crtakreativnosti posredstvomaktivnosti kojepodrazumijeva domaćalektira

Mogućnost adekvatnogodgovora na doživljajpjesme riječimalikovnim izrazom

Prepoznavanjepjesničkih slika

Mogućnostmemorisanja irecitovanja

Mogućnost samostalnogčitanja i razumijevanjatoka događajauočavanje likovamogućnost reprodukcije

Prepoznavanjeosnovnog osjećanja upjesmi

Mogućnostuočavanja stilskihsredstava

Uočavanje ritma irime

Razlikovanjepojmova iz teorijeknjiževnosti koji suprogramska obaveza

Sposobnostsamostalnog čitanjaizražavanjadoživljaja u usmenoji pisanoj formi

Mogućnostprepričavanja teksta iprilagođavanjaposebnim zahtjevima(očekivanimslijedom uzsažimanje)

Razvijen senzibilitet zapoetsku riječ

Doživljavanje snagepoetske riječi

Vještina u izboru iupotrebi riječi u govorui pisanju

Pokušaji pisanja poezije

Mogućnog živogizražajnog govorenjastihova

Potpuna samostalnost učitanju

Bogatstvo rječnika iIzgrađen kriterij zaizbor knjige

Mogućnost osobenoggovora opročitanomdjelu Prepoznavanjedijelovakatrakterističnih ponaracijiopisu

13

RJEČNIK GRAMATIKAPRAVOGOVOR I PRAVOPIS

OČEKIVANA POSTIGNUĆA

PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNICILJEVI

MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA

Zavičajni govor iknjiževni jezik

Riječi iz mog zavičaja

Azbuka

Vrste riječi

Imenice zajedničkevlastite zbirne gradivne stvarne i nestvarne

Zamjenice ličneprisvojne pokaznePridjevi (opisni prisvojnigradivni) pisanjeprisvojnih pridjeva na ndashski -čki -ćki -ov -ev

Rečenica

Atribut i objekat urečenici

Pravogovor i pravopis

Veliko slovo ujednočlanim i višečlanimimenima gradova naseljazemalja Pisanje brojevaslovima (glavni i redni)

Upravni i neupravnigovor

Upotreba interpunkcijskihznakova u rečenicizareza crte tačkedvotačke upitnikauskličnika navodnika

Doživljaj ljepotevlastitog organskiutemeljenog govora ali irazumijevanje značajaupotrebe normativno istilski uređenog jezika

Usvajanje znanja opravilima jedinicamajezičkog sistemaprincipima izakonitostima njihovogustrojstva

Razvijanje logičkogmišljenja i zaključivanja(sposobnosti analizesinteze upoređivanjaapstrakcije igeneralizacije)

Poznavanje azbuke iabecede

Razlikovanjepromjenljivih vrstariječi i mogućnostprepoznavanjapotrebnih primjera utekstu

Mogućnost služenjasmislenim rečenicama

Prepoznavanje prosteneproširene i proširenerečenice

Mogućnost uočavanjasubjekta i predikata urečenicama atributaapozicije i objekta

Pravilna upotrebainterpunkcijskihznakova

Mogućnost tačnegramatičke analizeteksta na raziniusvojenih znanja od I-V razreda

Mogućnost navođenjanovih primjera

Korektno služenjepravilima o upotrebiinterpunkcijskihznakova

Dobropoznavanjesadržajagramatike ipravopisa kojisu programskaobaveza od I-Vrazreda

Mogućnostsamostalneanalize rečenicei teksta u skladus postavljenimzahtjevima

Vješta upotrebaznanja orečenici usamostalnimpismenimradovima

Primjenanaučenih pravilana raziniautomatizacije

14

KULTURA IZRAŽAVANJA MEDIJSKA KULTURA

PROGRAMSKI ODGOJNO-OBRAZOVNIOČEKIVANA POSTIGNUĆA

ZAHTJEVI CILJEVIMINIMALNA DOVOLJNA VISOKA

Naracija

Prepričavanje bezobaveznog sastavljanjaplana

Prepričavanje susmjerenjem nasažimanje teksta

Pričanje na osnovudatih tematskih riječi

Pričanje događaja idoživljaja

Deskripcija

Opis pojave zbivanjau prirodi

Opis pejzaža

Osposobljavanje zareprodukciju tekstabez formulisanjanaslova cjelinamasadržaja poštujućihronologiju uizražavanju i normustandardnoga jezika

Razvijanjesposobnostiuočavanja uporišnihmjesta sažimanjesadržaja i izražavanjepunim rečenicama

Pojačavanjemogućnostisamostalnogizražavanjarečenicama koje sujasne i gramatičkipravilno strukturirane

Osposobljavanje zaživo jasnoubjedljivo govorenjei pisanje

Razvijanjesposobnostiorganizacije usmenogi pisanog izražavanjai procjeneefekatarezultatavlastitog rada

Mogućnostprepričavanja koje ćeobezbijeditirazumijevanje svihvažnih elemenata usadržaju

Sposobnostsastavljanja priče naosnovu poticajnihriječi uz svakutematsku riječ da kažesmislenu rečenicu ada rečenice činecjelovitu priču

Mogućnost pričanjadogađaja i ličnogdoživljaja sa bitnimelementima sadržaja Inaglašenomemotivnom notom

Izražavanje viđenogriječima koje suprimjerene tematicisituaciji

Snalaženje u svimoblicimaizražavanjaPrepričavanjesadržaja bezsastavljanja plana

Sastavljanje pričepo datim riječima ada priča ima svevažne elemente

Rečenice su jasne itematski seoslanjaju nasadržaj odnosnodate riječi kaouporišne poticajnetačke

Mogućnostgovorenja odogađajima idoživljajima

Mogućnostprepričavanja tekstapotpunim jasnim igramatički pravilnooblikovanimrečenicama

Sposobnostsluženja svimoblicimaizražavanja imogućnostunošenja elemenataoriginalnosti

Mogućnostproširivanja isažimanja tekstaunošenjem novihideja

Osoben izborjezičkih i stilskihsredstavaIspoljavanje smislaza upotrebu epitetauvođenje dijalogaunošenje elemenatahumora

Postojanje kriterijaza procjenukvaliteta usmenog ipismenogizražavanja (ovo jedobro urađenoa ovomogu uraditi bolje)

15




Izražajna sredstvadjela ekrana

(kadar montažamuzika) dijalog ufilmu ipozorišnojkazališnoj predstavi

Film-književnodjelo- pozorište(poređenje izražajnihmogućnosti)

Razumijevanje djela ekranafilmai televizije

Povezivanje kadrova posjećanju(sposobnostidentifikacije mjesta iIvremenalikovaobjekataradnjipovezanostradnjiodnosa i sukoba međulikovima)

Razumijevanje redosljedakauzaliteta događajaodnosameđu akterima radnje

Razumijevanje poruka

Razvijanje sposobnostiprepoznavanja vlastitihpotreba i stavovaposredstvom identifikacije sličnostima na ekranu

Odgoj za gledanje djelaekrana s ciljem uočavanjavažnih pojedinostimogućnostiizboraosmišljavanje imogućnost klasifikacijesadržaja

Razumijevanje složenostifilmskog djela i izražajnihmogućnosti filma Gledanjedjela ekrana kao vježba uumijeću posmatranja iobogaćivanja vizuelnogpamćenjamaštemišljenjabogaćenjaasocijacija

Razvijanje senzibiliteta zaprepozvanje i doživljavanjesnage riječi i slike govorazvuka i tišine

Razlikovanjesredstava izražavanja

Mogućnostkoncentracije pažnjena sadržaj ukontinuitetu

Mogućnostmemorisanja ireprodukcije viđenogpo sjećanju

Sposobnostrazlikovanjaprihvatljivog ineprihvatljivogponašanja likova udjelima ekrana saatanovištavrijednosnih principa

Razlikovanjesredstavaizražavanjafilmaradijatelevizijepozorištakazalištaknjiževnosti

Sposobnostpercepcije irecepcije djelafilmske umjetnostipozorišta kazališta

Mogućnostsamostalnereprodukcije posjećanjui ocjene sastanovištavrijednosnogsistema

Prepoznavanjeizražajnih sredstavafilmatelevizijepozorištakazališta

Razvijena sposobnostanalize umjetničkihdjelafilmaknjiževnostipozorišne umjetnostiu obimu koji jepredviđenprogramom

Razvijen senzibilitetza poređenje djelaekrana i mogućnostkritičkog pristupaanalizi

Posjedovanjebogatstva ideja omogućem sadržajunovih filmova

Naglašen interesprema umjetnosti

16

12STRANI JEZIK

ENGLESKI

FRANCUSKI

NJEMAČKI

ARAPSKI

17

121 ENGLESKI JEZIK

V RAZRED OSNOVNE ŠKOLE -TREĆA GODINA UČENJA(3 ČASA SEDMIČNO - 105 ČASOVA GODIŠNJE)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA

Ciljevi nastave engleskog jezika Očekivani rezultati ishodi učenja

Nastaviti na naglašavanju ciljevapromoviranih u prvoj i drugoj godini učenja

učenje jezika a ne o jeziku

dalje njegovati razvijanjepozitivnograzigranog stava premaučenju jezika

podsticati motiviranje odgovornog iaktivnog stava

podsticanje radoznalosti i kreativnosti

dalje njegovanje razumijevanja ilogičkog pamćenja

podsticanje temeljitosti predanosti ipreciznosti u učenju jezika

njegovanje samostalnosti u govoru ivlastitoj produkciji naučenogprimjereno uzrastu

kroz igru pjesmu i ples učiniti da učenjeengleskog jezika bude zabava izadovoljstvo

postupni i odmjereni prelaz ka čitanjuipisanju jednostavnih riječi i rečenica

Učenici će

razviti želju i ljubavi prema učenjuengleskog jezika

razumjeti primjerene sadržaje naengleskom jeziku

prihvati logički pristup upotrebinaučenog

izražavati slobodu i samostalnosti ugovoru i direktnom reagiranju

znati čitati riječi pojedinačnopovezano sa konkretnim pojmovima

znati čitati jednostavne rečenice

znati prepisivati davati kratkepismene odgovore popunjavati slova iriječi

razviti samopouzdanje u izražavanjuprimjereno uzrastu

prepoznati zadovoljstvo i korist priproširivanju znanja stranog jezika

18

Nastavni plan i program za peti razred treća godina učenja engleskog jezika

Nivo Teme Funkcije i vještine Aktivnosti Gramatika Vokabular

5 razred

Prvi stepenelementarnogznanja

Porodica

Škola

Mojeokruženje

Svakodnevniživot

Slobodnovrijeme

Učenici će znati

upućivati odgovarajućepozdrave i odgovarati na njih

vršiti upoznavanje

obraćati se ljudima

identificirati ljude ipredmete

locirati ljude i predmete

RECEPCIJA

a)SLUŠANJE I REAGOVANJE

Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati

1) neverbalno nprpokazivanjemdoticanjempredmeta ili dijela tijela koji se spominjeizvršavanjem uputa i naređenja zaokruživanjemtačnog odgovoraopcije ispunjavanjem tabeleoznačavajući na odgovarajući način potvrdne ilitačne odgovore odnosno negativne ili netačneodgovore povezivanjem određenih ilustracija saodgovarajućim tekstom označavanjemtačnihnetačnih (TF) tvrdnji itd

2) verbalno npr ponavljanjem riječi izraza iličitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ilikoje su čuli sa kasetofona davanjem kratkihodgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ilikoja su čuli sa kasetofona popunjavanjem tabelabilješki ili rečenica itd

Učenici će ponavljati iliučiti

Imenice

brojive nebrojive

pravilnunepravilnumnožinu

Zamjenice

Lične subjekatski iobjekatski padež

Pokazne this thatthese those

Upitne who whichwhat whose

Prisvojne

Neodređene somebodyanybody nobody

Pridjevi

Determinatori

Članovi aan the nultiPrisvojni pridjeviPokazni pridjevi this(girl) that (boy) these(girls) those (boys)Pridjevi za neodređenukoličinu i broj eg

Učenici će ponavljati iučiti samo osnovnivokabular koji seodnosi na date temekao npr

Članovi uže i nekičlanovi šireporodice nprmothergrandfatheruncle auntgrandson

Škola npr schoolpremises schoolsubjects furniturepupilsrsquo thingsextra-curriculumactivities somemusicalinstruments itd

Okruženje seasonsof the year weather(npr rainy sunny)in the garden(nprvegetableflower garden) some

19

Životinje

Zemljenarodi

opisivati

-ljude i predmete

-neka raspoloženja i stanja

-trenutnu aktivnost

postavljati poznata pitanja iodgovarati na njih

tražiti i nuditi pomoć (Canyou help me Can I helpyou)

tražiti i davati informacije

b) ČITANJE I REAGOVANJE

Učenici će čitati kratke tekstove usebi ili naglas ireagovati

1) neverbalno npr traženjem određenihinformacija izvršavanjem uputa i naređenjapovezivanjem određenih ilustracija saodgovarajućim tekstom povezivanjem nabrojanihriječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolimaoznačavanjem tačnihnetačnih (TF) tvrdnji itd

2) verbalno npr postavljanjem pitanja idavanjem odgovora biranjem tačnog odgovoraispunjavanjem tabela i križaljki dovršavanjemrečenica popunjavanjem praznina zadatimriječima povezivanjem riječi u stupcima A i Bsklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinuitd

some any much manyall

Upitni pridjevi whatwhich whose

Opisni pridjevinajčešći u okvirudatih tema

Brojevi 1-100

Glagoli

Present Simple(potvrdna negativnaupitna forma)

Present Continuous(potvrdna negativnaupitna forma)

Glagoli be havehavegot (potvrdna negativnaupitna forma)

Modalni glagoli canmay (potvrdnanegativna upitna forma)

Imperativ sva licajednine i množine

Prilozi (najčešći)

-Mjesto

-Smjer npr left righteast west

-Vrijeme-Način npr slowlyQuickly

gardening tools(npr spade rakewatering can) inthe country (nprcamping tentlunch box fire)

Svakodnevni životrutinske aktivnostishopping npr atthe supermarketbuying somevegetables andfruits going out(npr libraryswimming pool)my clothes visitingrelatives friendsitd

Slobodno vrijemeat the park (nprslide jungle gymswing jump rope)snow snowballsnowman outings

Životinjedomestic wildanimals pets(osnovni vokabular)

Zemlje i oblasti

20

slušati očekujući da čujuodređenu informaciju

izraziti na vrlo jednostavannačin- slaganje i neslaganje- znanje i neznanje- sposobnost i dopuštanje

(can may)- ponudu (pismenu ili

usmenu) koristećinajosnovniji vokabular

- sljedeće emocijeslaganje neslaganjedopadanje nedopadanjezadovoljstvo zanimanjei oduševljenje za neštoiznenađenjerazočarenje zahvalnost

- ideju posjedovanja(have have got Johnrsquosbook his house etc)

izviniti se i prihvatitiizvinjenje

PRODUKCIJA

a) GOVOR

Učenici će učestvovati u razgovoru sa drugim

učenikomučenicima ili nastavnikom davati upute i naređenja igrati uloge recitovati pjevati i igrati jezične igre itd

b) PISANJE

Učenici će prepisivati kratke tekstove pisati po diktatu ispunjavati tabelekrižaljke ubacivatipodvlačitiredati riječi u smisaone

rečenice pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u

zagradi dovršavati rečenice

Prijedlozi

Mjesto npr in onunder behind in frontof

Vrijeme npr in on at

Rečenica

Osnovni red riječi upotvrdnoj negativnojupitnoj i zapovjednojrečenici

There is aThere aresomehellipIs there ahellipAre there anyhellip

peoples theirculture (osnovnivokabular)

Osim što će stalnoproširivati vokabularučenici će ponavljati iliučiti da koriste -

Skraćenice najčešćenpr am pm UKUSA skraćenice zadane u sedmici imjesece

Afikse u vezi sadatim temama igramatikom npr s -ing

Antonime u vezi sadatim temama nprfast ndash slow up ndashdown hot ndash cold

Složenice u vezi sadatim temama nprfootball basketballswimming-pool pen-friend

Kolokacije u vezi sa

21

sugerisati neku akciju(Letrsquos hellip)

prihvatiti i odbiti ponuduili molbu

govoriti na jednostavannačin o svakodnevnimaktivnostima i radnjama

pisati kratke sastave na poznate teme itd datim temama nproutdoor sports to dohomework make aphone call

22

INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJUčenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje kojesu stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta npr

kroz crtanje slikanje ples oblikovanje itd (Likovna kultura ples)

kroz sportove i igre (Tjelesna i zdravstvena kultura)

slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura)

INTERKULTURALNE VJEŠTINEUčenici će se

upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene

upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između njihove kulture i kulture naroda saengleskog govornog područja (npr razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i umaternjem jeziku učenika npr Dobar d an i Good morningafternoon ili Dobar dan iGood day)

učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji jeprirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče Ovo može podrazumijevati

govor tijelom koji se razlikuje od kulture do kulture kao što je počinjanje od malogprsta prilikom nabrajanja pokret glavom kad se želi reći dane itd

uzvike (npr Oops kada neko padne ispusti nešto ili pogriješi ili Ouch kojim seizražava iznenadna bol) itd

UČENJE KAKO TREBA UČITI

Učenici će učiti da

razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika

budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik

koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svojeaktivnosti i aktivnosti svojih

PROGRAMSKI SADRŽAJI

Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život aktivnosti iinteresovanja djeteta ovog uzrasta)

Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerenadatom nivou učenja)

Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine)

Gramatika (gramatička područja za dati nivo)

Vokabular (koji odgovara datim temama predviđenim funkcijama ivještinama)

23

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE

U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje ponavljanje i nausmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima koje imaju za cilj da pobuderazviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezikaNastavnik treba da

- pažljivo planira svaki čas cilj i način rada da priprema materijal i opremuzadatke za učenike pojedinačno za grupe i cijeli ra zred piše pismene pripreme zasvaki čas

- stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje- razvija od početka radne navike- razvija komunikacijske sposobnosti

- razvije vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika- osposobi učenike da samostalno rade tokom časa i kod kuće- njeguje poštivanje drugoga u toku zajedničkog rada i natjecanja- slobodno oblikuje svoje časove proširuje materijal prema datoj

situaciji sarađuje sa kolegama i stručnim savjetnikom- da se drži principa jednostavnosti primjerenosti i postupnosti idući

od jednostavnih ka složenijim jezičkim ciljevima- da procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj

grupi i datim uvjetima

- da primjenjuje direktni frontalni grupni i individualni pristup

- da praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putema potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji

- da ne prihvata kruto uputstva data u programu udžbenicima i priručnicima negoda kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog ali primjerenouslovima u kojima radi

Praćenje i vrednovanje treba da je konstantno i provedeno veoma pažljivo inenametljivo Ono treba da je u funkciji motivacije učenika na daljnji rad i razvijanjenaklonosti i ambicije za učenje jezika Nastavnik istovremeno procjenjuje realizacijuzadanih ciljeva i vlastiti učinak

Interdisciplinarni sadržajUčenje stranog jezika je izuzetno povezano sa područjima drugih školskih predmetaKorelacija je naročito izražena sa predmetima li kovne i muzičke kulture tjelesne izdravstvene kulture matematike (brojevi sabiranje) prirode (naše tijelo i zdravlježivot i rad u školi kućni ljubimci) vjeronauka (praznici) bosanski jezik (opisivanje)kultura življenja (higijenske navike)

Interkulturalne vještineUpoznavanje kulture engleskog govornog područja poređenje sa vlastitom kulturom itradicijom razvijanje pozitivnog tolerantnog stava prema različitostima

Preporuke

Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u trećoj godini učenja i dalje jenaglašena potreba za fleksibilnošću kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i

24

trajanju časova I dalje je moguće i poželjno paralelno izvođenje nastave engleskogjezika sa nastavom drugih predmeta Trajanje časa ne postavl jati kruto prilagoditi garaspoloženju i trenutnim potrebama učenika Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje iučenje jezika provoditi u razigranom vedrom i privlačnom okruženju Koristitimogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi

Nastavne metode i oblici rada

Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada Primjenjivati frontalni iindividualni pristup kao i rad u manjim i većim grupama i rad u parovima Roleplaying drama-playing igranje po ulogama pjevanje horsko i pojedinačnopantomima pogađanje maskiranje pretending igre riječima rješavanje jezičkezagonetke i križaljke igre pogađanja su neki oblici koji su se pokazali učinkoviti i kojetreba primjenjivati

Napomena nastavnicima

Uvijek imati dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema učenicima u samostalnomsastavljanju i izgovoru rečenica jer treba imati na umu da se radio učenicima koji suu hronološkom smislu učenici 4 razreda nekadašnjeg osmogodišnjeg obrazovanja

25

122 FRANCUSKI JEZIK

V RAZRED OSNOVNE ŠKOLE -TREĆA GODINA UČENJA(3 sata sedmično tjedno ndash 105 sati godišnje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi francuskog jezika u V razredu osnovne škole učenici treba da prošire programskesadržaje iz IV razreda i teže dostizanju nivoa A12 Evropskog okvira za strane jezike

Jezičke vještine Očekivani rezultati ishodi učenjaSlušanje i razumijevanje - učenik prepoznaje glasove naglasak ritam i intonaciju u

jeziku koji uči- razumije jednostavna uputstva pitanja izjave upozorenja

kratka objašnjenja nastavnika i pravilno reagira na iste- razumije kratke dijaloge na poznatu temu

Čitanje i razumijevanje - prepoznaje slova napisane riječi i kratke rečenice- čita naglas poznate riječi i rečen ice

- čita i razumije kratki tekst u kojem su mu poznate sve riječi

Govor - pravilno artikulira glasove naglašava riječi poštuje ritam iintonaciju rečenice

- postavlja i odgovara na jednostavna pitanja

- aktivno učestvuje u razgovoru po modelu- može dati jednostavne informacije o sebi svojoj porodici i

prijateljima školi itd- opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju

Pisanje - prepisuje dopunjava i samostalno piše riječi i kraćerečenice

- zapisuje poznate riječi ili kraće rečenice po modelu- piše kratke rečenice ili sastave o sebi i svom okruženju

Znanje o jeziku - Na ovom nivou učenja učenik još uvijek ne stječe znanje ojeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovnejezičke elemente

26

Nivo Teme Funkcije isposobnosti Aktivnosti Gramatika Vokabular

5 razred

Osnovna škola

3 godina učenjafrancuskog jezika

Razvijanje početnogznanja

-Svakodnevni život(Porodica i život uporodici)

-Škola i učionica

-Dani u sedmici

-Godišnja doba imjeseci

-Atmosferskovrijeme Jelo i piće

-Slobodno vrijemeProslave(rođendana Novegodine blagdana)Domaće životinjeDijelovi tijela

Učenici će znatipozdravljati iodgovarati napozdraveobraćati seljudimaupoznavati seidentificirati ilocirati ljude ipredmeteopisivati ljude ipredmete nekaraspoloženja istanja iaktivnostipostavljatipoznata pitanja iodgovarati nanjih tražiti inuditi pomoć -tražiti i davatiinformacije -najednostavannačin izrazitislaganje ineslaganjedopuštanjedopadanjenedopadanjezadovoljstvo

RECEPCIJA

a) SLUŠANJE IREAGOVANJE

Učenici će slušati izgovorenitekst i reagovati

1) neverbalno nprpokazivanjem doticanjempredmeta ili dijela tijela koji sespominje izvršavanjem uputa inaređenja zaokruživanjemtačnog odgovora odnosno tačnihi netačnih tvrdnji (V i F)povezivanjem određenihilustracija sa odgovarajućimtekstom itd

2) verbalno npr Ponavljanjemriječi izraza ili čitavih rečenicakoje je izgovorio nastavnik ilikoje su čuli sa audio ili videozapisa davanjem kraćihodgovora na pitanja koja jepostavio nastavnik ili koja su čulisa audio ili video zapisapopunjavanjem i čitanjem tabelabilješki ili rečenica itd

Učenici će koristiti (ali neće učiti otome)

Imenice sa članom u jednini i množini(le livre la classe leacutecole les livres)

Zamjenice

Lične subjekatski i objekatski padež

Pridjevi

Prisvojni (mon ami ma megravere mesparents)

Pokazni (ce garccedilon cette femme ceslivres)

Upitni (Quelle heure est-il)

Opisni pridjevi (u okviru datih tema)

Brojevi 1 ndash 100 (desetice)

Glagoli prezent (le preacutesent) imperativ(limpeacuteratif) Pomoćni glagoli avoir iecirctre (potvrdna upitna i negativnaforma)

Prilozi ze mjesto vrijeme količinu(ici aujourdhui beaucoup)

Prijedlozi agrave dans de (agrave leacutecole dansla classe le livre de mon ami)

Rečenica Osnovni red riječi upotvrdnoj negativnoj upitnoj rečenici

- Svakodnevni život (faire des courses allerau marcheacute aller au supermarcheacute et acheterdu pain des fruits du lait aller agrave labibliothegraveque au match de foot visiter desamis)

- Članovi uže i neki članovi šire porodice(maman soeur grandpegravere oncle petit-fils)

- Škola la classe leacutelegraveve linstituteur lesmatiegraveres lemploi du temps la forniturescolaire)

- Godišnja doba (le printemps leacuteteacutelautomne lhiver)

- Dani u sedmici (lundi mardi)

- Mjeseci u godini (janvier feacutevrier) ndash

- Atmosfersko vrijeme (Il fait beau Il faitgris Il pleut)

- Poziv na proslavu rođendana

- Pisanje kratke čestitke (Joyeuxanniversaire agrave Joyeux Noeumll BonneAnneacutee)

- Jelo i piće (le petit deacutejeuner le deacutejeuner ledicircner la soupe lomelette la salade le jusde fruits le pain)

- Domaće životinje (le chat le chien lecheval la vache)

- Dijelovi tijela (la tecircte le bras le pied lamain )

27

zanimanje zaneštoiznenađenjezahvalnost iidejuposjedovanja -izviniti se iprihvatitiizvinjenje -prihvatiti i odbitiponudu ili molbu-govoriti najednostavannačin osvakodnevnimaktivnostima -čestitati nekomerođendan Novugodinu blagdan-reći šta vole žele jesti piti -pozvati nekogana rođendanskuproslavu -rećigdje stanuju -rećikakvo je vrijeme-nabrojati dane usedmici mjesecei godišnja doba -brojati do 100


Učenici će čitati kratke tekstove usebi ili naglas i reagovati

1) neverbalno izvršavanjemuputa i naređenja povezivanjemodređenih ilustracija saodgovarajućim tekstompovezivanjem nabrojanih riječi saodgovarajućim brojevima ilisimbolima označavanjem tačnih netačnih tvrdnji (V i F) itd

2) verbalno npr Postavljanjempitanja i davanjem odgovorabiranjem tačnog odgovoraispunjavanjem i čitanjem tabelaili križaljki dovršavanjemrečenica popunjavanjempraznina zadatim riječimadovršavanjem riječipovezivanjem riječi u stupcima Ai B sklapanjem rečenice koja jeispreturana u smisaonu cjelinuitd

28

PRODUKCIJA

a) GOVOR

Učenici će

- aktivno učestvovati urazgovoru sa drugimučenikom ili nastavnikom

- davati upute i naređenja

- recitovati pjevati i igratijezične igre

- igrati uloge

b) PISANJE

Učenici će

- prepisivati kratke tekstove

- pisati kraće diktate

- ispunjavati tabele

- ubacivati podvlačiti redati riječi u smisaonerečenice

- pisati rečenice upisujući upraznine tačnu formuluglagola u zagradi

- dovršavati rečenice

- pisati kratke sastave napoznate teme i sa poznatimvokabularom

29

DIDAKTIČKO ndash METODIČKE NAPOMENE

Zadaci nastave francuskog jezika u petom razredu su prije svega usmjereni na podsticanje interesa za učenjestranih jezika na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava i u svajanje strategija učenja stranog jezika Učenici seosposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama usvajaju ograničen fond riječii izraza pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju U ov om uzrastu učenici radoi lako uče prikazujući scenski ono što su usvojili tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija kratkihdijaloga često biti zastupljen oblik nastavne aktivnosti

Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepo znavanje već naučenih riječi) horsko ipojedinačno te pisanje (prvo preslikavanje a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnogpisanja) Teme koje se obrađuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i intereseučenika ovog uzrasta kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog govornog područja Budući da seodređene teme iz razreda u razred ponavljaju omogućeno je kontinuirano ponavljanje uvježbavanje i proširivanjeleksičkog fonda Učenici u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče načinživota njenih stanovnika kao i da prepoznaju sličnosti i razlike Na taj način kod učenika se razvija duh tolerancijeUčenicima se također pruža mogućnost susreta sa govo rnicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvihkontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte Učenici usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezikakao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza korištenja rječnika i leksikona p rilagođenih njihovom uzrastu ipraćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portofolija

Praćenje i vrednovanje

U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi Ocjena iz stranogjezika treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama njegovog aktivnogučešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje

INTERDISCIPLINARNISADRŽAJ

INTERKULTURALNEVJEŠTINE

UČENJE KAKO TREBAUČITI

Učenici će učiti francuski jezik iproširivati svoj vokabular oslanjajućise na znanje koje su stekli učenjemnekih drugih školskih predmeta npr

- maternji jezik (svijet bajki iimaginacije elementidramatizacije ndash neverbalno ufunkciji teatarskog izražavanja)

- likovna kultura (crtanjeslikanje oblikovanje)

- tjelesna i zdravstvena kultura(ples sportske aktivnosti igre)

- muzička kultura (slušanje ipjevanje omiljene vrstemuzike upoznavanje sanajpoznatijim francuskimizvođačima muzičkiinstrumenti)

- priroda (dijelovi ljudskogtijela značaj ishrane zazdravlje namirnice)

- matematika (brojevi)

- kultura življenja

Učenici će se

- upoznati sa kulturom svojezemlje i učiti da je boljepoštuju i cijene

- upoznavati sa kulturomnaroda francuskog govornogpodručja i sa nekimosnovnim razlikama izmeđunjihove i francuske kulture

- učiti da komuniciraju i da seponašaju u svakodnevnimsituacijama na način koji jeprirodan za kulturu zemlječiji jezik uče (et bien tiensoh lagrave lagrave itd)


- razvijaju pozitivan stavprema učenju jezika

- budu odgovorni i aktivni usituacijama kada se uči jezik

- koriste ključne metode izprakse pri radu u parovimaili malim grupama

- ocjenjuju svoje aktivnosti iaktivnosti drugova izrazreda

30

123 NJEMAČKI JEZIK

V RAZRED OSNOVNE ŠKOLE -TREĆA GODINA UČENJA (3 sata sedmičnotjedno ndash 105 sati godišnje)


U nastavi njemačkog jezika u petom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoaA12 Evropskog okvira za strane jezike

Jezičke vještine Očekivani rezultati ishodi učenjaSlušanje i razumijevanje učenik može razumjeti ograničen broj riječi običnih

fraza i rečenica pitanja i uputstva lične prirode ilivezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ilinejezički reagirati potrebna mu je znatna pomoć dabi razumio usporavanje brzine govora ponavljanjepokazivanje ili prijevod

Čitanje i razumijevanje čita naglas poznate riječi i rečenice

zna pronaći određenu informaciju u jednostavn omtekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje

Govor pravilno artikulira glasove naglašava riječi poštujeritam i intonaciju rečenice

reproducira napamet naučene stihove i pjesmice

zna postavljati pitanja i davati odgovore u tokudijaloga o osnovnim temama

učestvuje u razgovoru po modelu

daje jednostavne informacije o sebi porodici iprijateljima

opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju

pravi pauze oklijeva pravi greške i kodnajjednostavnije usmene produkcije

Pisanje prepisuje dopunjava i samostalno piše riječi i kraćerečenice

zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenicepo modelu

zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veomapoznatim temama (odgovori na direktno postavljenapitanja pisanje kratkog pisma kratkog opisa n ekeosobe)

Znanje o jeziku Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječeznanje o jeziku nego prepozaje i pravilnoupotrebljava osnovne jezičke elemente

31


Tematske cjeline

Uz ponavljanje i proširivanje tematskih cjelina obrađeni h u trećem i četvrtom razredu upetom razredu će se ponuditi i nove cjeline

1 upoznavanje2 moja soba3 dijelovi tijela4 boje5 voće i povrće zdrava ishrana6 kupovina7 dnevne aktivnosti8 na igralištu9 životinje (zološki vrt)10 karneval

Vještine Aktivnosti Gramatika Vokabular

Učenici će znati

- imenovati predmete usvojoj sobi

- reći koje je nešto boje

- opisati sebe i druge

- imenovati voće i povrće

- reći šta vole jesti a šta ne

- nabrojati aktivnostikojima se bave u tokudana

- reći šta znaju uraditi

- reći u koliko sati i u kojidan se nečim bave

- nabrojati aktivnosti uslobodno vrijeme

- imenovati životinje uzološkom vrtu

- pitati za cijenu

- reći koliko nešto košta

- napisati kratko pismo ipredstaviti u njemu sebei svoju porodicu

SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE

Učenici će slušati izgovoreni tekst ireagirati

1) neverbalno npr

- crtanjem

- razvrstavanjem slika

- povezivanjem slike i slušanogteksta

- označavanjem tačnih i netačnihtvrdnji

2) verbalno npr

- davanjem kratkih odgovora nanastavnikova pitanja ili pitanja kojasu čuli sa kasetofona i sl

ČITANJE I RAZUMIJEVANJE

Učenici će

- čitati rečenice i kraće tekstove

- tražiti osnovne informacije utekstu i reagirati

1) neverbalno npr

- crtanjem razvrstavanjemslika pridruživanjem sliketekstu označavanjem tačnih inetačnih tvrdnji

2) verbalno npr

- davnjem kraćih odgovora

- dopunjavanjem teksta

- rješavanjem jednostavnijihzadataka sa višestrukimizborom

GOVOR

Učenici će

- recitirati pjevati- postavljati jednostavna pitanja- odgovarati na pitanja

Učenici ćekoristiti (ali nećeučiti o tome)

Imenice sačlanom u jednini imnožini

das Buch dieTafel dieBuumlcherZamjenice

- Ličnezamjenice ujednini i u 1licu množine

- Prisvojnezamjenice(mein deinsein ihrunser)

- upitne werwas wannwie warumwelche(Farbe)

Pridjeve upredikativnojupotrebi

Glagole

- u prezentu usva tri licajednine iprvom licumnožine

- negativan iupitni oblikglagola

Učenici će usvajatinovi i proširivati većusvojeni vokabularkoji se odnosi na dateteme npr

Upoznavanje

Bist du Peter

Ich komme ausSarajevo Und du

Moja soba

das Bett der Tisch derStuhl der Computerder Teddy die Puppe

Dijelovi tijela

der Kopf die Nase dasAuge die Augen derBauch

Ich habe zwei Augen

Maine Nase ist klainMaine Augen sindblau

Voće povrćekupovina

Der Apfel ist rot

Die Banane ist gelb

Welches Obst magstduIch mag BananenTomaten mag ich nichtWas kostet ein KiloBananen

Bananen kosten 1 Euro

Dnevne aktivnosti

Ich fruumlstuumlcke um acht

32

- igrati uloge

- pripremati i sprovoditijednostavne dijaloge

PISANJE

Učenici će

- prepisivati pojedinačne riječi rečenice i kraće tekstove

- rekonstruirati riječi

- dopunjavati izostavljene riječi

- od ponuđenih riječirekonstruirati kraće rečenice

- za izražavanježelje oblikmoumlchte

- prezentglagolakoumlnnen imoumlgen ujednini

- imperativ za2lice jedninei 2 licemnožine

Brojeve do 100(desetice) Prilogeza mjesto i vrijemePrijedloge unjihovojfunkcionalnojupotrebi Veznikeund i aber

Uhr

Wann gehst du in dieSchule

Um zwei Uhr

Ich komme um sechsUhr nach Hause

Am Samstag gehe ichnicht in die Schule

Na igralištu

Ich spiele Ball undmein Bruder spieltTennis

Ich kann schnell laufenaber ich kann nichthoch springen

Kannst du hochspringen

Zološki vrt

Der Elefant ist groszlig

Der Vogel kann singen

33


Zadaci nastave njemačkog jezika će i u petom razredu biti usmjereni na podsticanje interesa zaučenje stranih jezika kao temelja za buduće cjeloživotno učenje te razvoj višejezičnosti na usvajanjeelementarnih jezičkih sredstava usvajanje strategija učenja stranog jezika

Učenici se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnimsvakodnevnim situacijama uz usvajanje ograničenog fonda riječi i izraza pri čemu je prvenstvenonastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju Učenici u ovom uzrastu rado scenski prikazujunaučeno tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija naučenih modela kratkih dijaloga biti čestozastupljen oblik nastavne aktivnosti

Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelaz i na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi)-horsko i pojedinačno te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje riječii kratkih rečenica dousvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica

Teme koje se obrađuju u prve tri godine učen ja stranog jezika vezane su za svakodnevni životi interesovanja učenika ovog uzrasta kao i njihovih vršnjaka u zemljama njemačkog govornogpodručja Određene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu koncentričnih krugova štoomogućava kontinuirano ponavljanje uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda

Polazeći od svojih vlastitih iskustava učenici u nastavi njemačkog jezika imaju priliku upoznati istranu kulturu i način života pri čemu prepoznaju sličnosti i razlike Time se kod njih razvija duhtolerancije Interkulturalno učenje na ovom nivou se postiže i primjenom određenih autentičnihmaterijala poput dječjih pjesmica slikovnica i drugih multimedijalnih materijala Mogućnostautentičnog susreta sa govornicima kojima je njemački maternji jezik jeste i uspostavljanje prvihkontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte

Učenici usvajaju i osnovne tehnike učenja stranog jezika poput

- prepoznavanja značenja jezičkih izraza na osnovu slušanja ili čitanja jednostavnih tekstova

- korištenja njihovom uzrastu prilagođenih rječnika leksikona i sl (rječnik sa slikama)

- praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portfolija

Praćenje i vrednovanjeU petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za pos tignute rezultate u nastavi

Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezamanjegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuiranopratiti i ocijeniti

Interdisciplinarni sadržajProgramski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima Učenici će tako učiti jezik i

proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskihpredmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa ak tivnostima laquopreuzetimraquo iz nekih drugihpredmeta kao npr Likovna kultura Tjelesna i zdravstvena kultura Muzička kultura Priroda (igralištezološki vrt kupovina ljudsko tijelo) Matematika (brojevi) Kultura življenja (moja soba zdravaishrana)

Interkulturalne vještineUčenici će

- upoznavati različite kulture i tradicije

- učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na načinkoji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče

34

124 ARAPSKI JEZIKV RAZRED OSNOVNE ŠKOLE -TREĆA GODINA UČENJA

(3 sata sedmično ndash 105 sati godišnje)

Uloga i značaj nastave arapskog jezikaTokom procesa obrazovanja a u okviru nastave stranih jezika neophodno je razvijanje svijesti

o poznavanju dva ili više stranih jezika

Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovanivišejezičnošću Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope morapoznavati najmanje dva strana jezika

Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredn e veze sa Bliskim i Srednjimistokom kao i sjevernom Afrikom gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kaozvanični jezik koristi arapski Pored toga više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapskijezik

Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog odstranih jezika tokom osnovne školeCilj i zadaci učenja arapskog jezika

Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju naarapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života

Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja ukojima se govori arapski jezik

Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest o značaju višejezičnos ti duhutolerancije kosmopolitizmu toleranciji humanizmu i internacionalizmu

Zadaci nastave arapskog jezika su

- razvoj sve četiri jezičke vještine

- ovladavanje osnovnim leksičkim fonetskim i gramatičkim minimumom

- upoznavanje sa kulturom naroda č iji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugihkultura

- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju

- razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja

- razvijanje samostalnosti i kreativnosti

- razvijanje sposobnosti slušanja i među sobnog uvažavanja

- osposobljavanje učenika za samostalno korištenje ra zličitih izvora znanja odnosnoovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti)

35

NIVO TREĆA GODINA UČENJA -V RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

(3 sata sedmično 105 sati godišnj e)


Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja

- učenje jezika a ne o jeziku

- razvijanje pozitivnog stava premaučenju jezika

- razvijanje radoznalosti i kreativnosti

- razvijanje razumijevanja i logičkogpamćenja

- razvijanje temeljitosti predanosti ipreciznosti u učenju jezika

- razvijanje samostalnosti u govoru

- putem igara pjesme i plesa učiniti daučenje arapskog jezika bude zabavno

- čitanje i pisanje jednostavnihsintagmi i rečenica

- ljubav i spremnost za učenje arapskogjezika

- razumijevanje jednostavnih sadržajana arapskom jeziku

- sloboda i samostalnost u govoru

- čitanje riječi vezanih za konkretanpojam (samostalno upotrebljenih)

- čitanje i pisanje jednostavnih sintagmii rečenica

- prepisivanje riječi i kratkih sadržaja

- kratki usmeni i pismeni odgovori

- dopunjavanje riječi i rečenica


- Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad)

- Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija)

- Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine)

- Gramatika (osnove gramatike za dati nivo)

- Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je ponoviti osnovne fraze i provjeriti da li su usvojeni osnovni oblici slovavarijante pisanja slova kratki i dugi vokali sukun tašdid tanwin pisanje određenog člana vezivanjeslova u riječi sintagme i kraće rečenice

36


V razred

Osnovna škola

3 godinaučenjaarapskogjezika


- Pozdravljanjei poznavanje

- Opisatiporodicusebe i druge

- Kuća

- Svakodnevniživot

- Škola(sportske ikulturneaktivnosti)

- Nabrojatiaktivnosti uslobodnovrijeme

- Koristitibrojeve do 20(bezobjašnjavanjainkongruencij)

- Iskazivanjestarosti

Učenici će znati- Pozdravljanje na

formalan ineformalan način

- Predstaviti sebe idruge

- Imenovati članovesvoje uže porodice

- Opisatijednostavnimrečenicama(imenskim) iograničenim brojemriječi ljude ipredmete u kući

- Imenovati predmeteu školskoj torbi iučionici

- Brojati od 1 do 10

- Reći koliko je sati(puni sat)

- Nabrojati dane usedmici


Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati

1) neverbalno npr

-gestikulacijom predstaviti ono što su čuli-bojenjem navedenih predmeta osoba-lijepljenjem odn slaganjem slika redoslijedom

koji proistekne iz teksta koji su čuli-pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se

odnose na riječi koje su učenici čuli odnpovezivanjem slike sa tekstomkoji čuju

-podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje seodnose na riječi koje su učenici čuli

-izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovaraili koja čuju sa kasetofona

2) verbalno npr-ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio

nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona-davanjem kratkih odgovora na nastavnikova

pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofonaČITANJE I RAZUMIJEVANJE

Učenici će prepoznati jednu ili više napisanihriječi sintagmi ili rečenica i reagirati

3) neverbalno npr

-gestikuliranjem imitiranjem -povezivanjempisanih riječi i odgovarajućih ilustracija

2) verbalno npr

-kraćim pismenim ili usmenim odgovorima napitanja

-Određeni ineodređeni član

- Elementarnaimenskarečenica

-Upitna rečenica-Gramatički

ženski rod(nastavci za žr)

-Osnovne boje(muški i ženskirod)

-Pokaznezamjenice (zabliže i daljeobjekte)

-Ličnezamjenice(jednina i 1 licemnožine)

-Pridjevi(najčešćeupotrebljavani)

-Prijedlozi (fimin ila `ala)

-Particip aktivni

-Upitni izraz (minayna)

Učenici će

učiti samoosnovnivokabular koji ćebiti osnova zatvorbu kratkihsintagmi i(imenskih)rečenica

Kroz dijalog (igrepjesmiceponavljanjeprepoznavanjecrtanje i drugevježbe)uvježbavatiosnovnivokabular

Vokabular trebaproširivati uskladu sa temamakoje se obrađuju

37

-Proslavarođendanapraznika

-Nabrojati ograničenbroj odjevnih predmeta

-dopunjavanjem izostavljenih riječi ili sintagmiu tekstu

-povezivanjem ponuđenih riječi u tekstuhellipitd

GOVOR

Učenici će

-ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorenesa kasetofona

-voditi kraće dijaloge u parovima sa drugimučenicima ili sa nastavnikom

-pjevati

- recitirati kraće pjesmice

-glumitiitd

PISANJE

Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije togausmeno usvojili a potom postepeno usvajaju ipravilan način njihovog pisanja kroz vježbepoput

-popunjavanja sintagmi i rečenica (npr Gdje sunestale riječi

-nastavnik ispisuje sintagmerečenice na tabluizostavljajući određene riječi koje učenici trebada popune)

- rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova

- takmičenje u pisanju brojeva itd

-Brojevi (do 20)

38


U prvim godinama učenja arapskog jezika pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj darazviju zainteresiranost učenika za uče nje jezika Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igreponavljanje pjesmu ples sa postepenim uvođenjem čitanja i pisanja Rad u parovima ili grupama doprinosidinamici časa i većoj angažovanosti učenika

Nastavnik treba da

- pažljivo planira svaki čas postavljajući ciljeve detaljno razrađujući načine ka ko da ih postignepripremajući materijaleopremu koja je potrebna u učionici kao i dodatne materijale u slučajuneočekivanih situacija pripremajući zadatke za pojedine učenike g rupe i cijeli razred te planirajućitrajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici

- piše pismene pripreme za svaki čas

- da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi

- procjeni kojim fondom r iječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima

- da kontrolira i razvija kod učenika pravilno usvajanje izgovora

- poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti

- razvija pozitivnu atmosferu u učionici

- razvija kod učenika radne navike marljivost odgovornost i motivaciju za učenje

- razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika

- razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika podstičući ih da maksim alno koriste vlastite talente isposobnosti


U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate Ocjena treba da budeodraz cjelokupnog odnosa učenika prema školskim obavezama Nastavnik treba kontinuirano da prati i ocjenjujerad svakog učenika

Interdisciplinarni sadržaj

U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima

- crtanjem oblikovanjem (Likovna kultura)

- plesom igrom (Tjelesni a zdravstvena kultura)

- pjevanjem (MuzičkaGlazbena kultura)

- zajedničkom šetnjom kroz park prirodu i sl (Priroda)

Interkulturalne vještine

Učenici će

upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik upoređivati je sa vlastitomkulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti

Preporuke

Kod organizacije nastave arapskog jezika u trećoj godini učenja preporuke se odnose prvenstveno na toda učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja rado insceniraju naučene dijaloge Ukoliko seu nastavni proces integriraju igre njihove p rednosti su velike Igre doprinose povećanju učeničke aktivnostipoboljšanju njihovih jezičkih znanja uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici kao i njegovanju prisnijihodnosa između učenika i nastavnika te između samih učenika Razvija se takmi čarski duh stvara živa atmosfera uučionici Postojanje i njegovanje takmičarskog duha tijesno je povezano sa učeničkom motivacijom za učenjejezika Izlasci djece u prirodu su također prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku

39

a x = b x a = b x a = ba x = b

13 MATEMATIKA

40

MATEMATIKAZa peti razred devetogodišnje osnovne škole (Četiri časa sedmično)

PODRUČJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI

Znanje

Sticanje znanja

- poznavanje i upotreba matematičkih simbola

- formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0

- formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N0

- formiranje pojmova i usvajanje procedura četiri osnovne računskeopercije u skupu N0

- usvajanje znanja o višecifrenim brojevima i njihovoj strukturi

- o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom laquona jednom mjesturaquo

- o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza

- prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave

- upotrebe brojeva u različtim kontekstima u drugim predmetima isvakodnevnom životu

- o uglovima (prepoznavanje elementi obilježavanje vrste) anaročito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovima (polovini itrećini)

- o trouglovima (prepoznavanje elementi obilježavanje vrste) anaročito o pravouglom trouglu

- o jediničnim površinama o površini pravougaonika (mjerenje iizračunavanje)

- o izračunavanju površine kvadrata

- o jediničnim zapreminama o zapremini kvadra (mjerenje iračunanje)

- o izračunavanju zapremine kocke

Učenik će znati

- prepoznati razumjeti i pravilno koristiti matematičkesimbole

- prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve skupa N0 njihovpoložaj na brojevnoj polupravoj i njihovu strukturu

- sa sigurnošću obavljati računanja u N0

- rješavati brojevne izraze

- modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim)uvjetima

- prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemskezadatake)

- uglove (crtati i klasifikovati) trouglove (crtati i klasifikovati)

- prepoznati i crtati pravougonike (spec kvadrate)

- važnost procjene i provjere rezultata

- izraditi modele 1 mm2 1 cm2 1 dm2 i 1 m2

- izraditi modele kvadra (spec kocke) iz modela njihovihmreža i na druge načine

- izraditi modele 1 cm3 i 1 dm3

- izvesti jednostavnija praktična mjerenja i računanja površina izapremina

41

Sposobnosti ivještine

Razvijanje vještina i sposobnosti- uspoređivanja- nizanja- slijeđenja niza uputa- prostornog organizovanja i orijentisanja- vizuelizacije i vizuelnog grupisanja- procjenjivanja- prepoznavanja obrasca- induktivnog mišljenja- induktivnog i analognog zaključivanja- različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja- matematičkog jezika- prikupljanja selekcije i korištenja informacija

Učenik će moći- s lakoćom uporediti ma koja dva višecifrena broja- izvoditi jednostavnije zaključke (a+ b = b+a ab =

ba a(b+c) = ab + a c i slične)- sigurno izvoditi osnovne računske operacije u N0

- prepoznati i rješavati osnovne oblike jednačina inejednačina u N0

- koristiti pomagala za crtanje uglova trouglova ipravougaonika

- mjeriti jediničnim površinama površine(pravougaonika) jediničnim zapreminama zapreminu(kvadara) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izborjedinične mjere

- koristiti se induktivnim i analognim mišljenjem urješavanju različitih zadataka i problema

Vrijednosti istavovi

Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima

- uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih stavova istavova drugih

- važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica iizgrađenih kriterija

- rada posebno kolektivnog (timskog) rada- pozitivnim crtama ličnosti- važnosti radovanja ličnom uspjehu i uspjehu drugih- ocjenjivanja i samoocjenjivanja na osnovu objektivnog i

konstruktivnog vrednovanja- samopouzdanja samoaktualizacije- uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju

različitih odluka

Učenik će

- pokazivati više zanimanja za timski rad isocijalizaciju

- naučiti da sasluša argumentaciju i kritički dapreispituje lične stavove i stavove drugih

- prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg(nehedonističkog) života i unutrašnje nagrade

- poboljšati vlastitu bdquolistuldquo motiva emocija i doživljaja- prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju

problema i sveprisutnost matematike u univerzumu

42

NASTAVNI PLAN I PROGRAM MATEMATIKEZA PETI RAZRED

(četiri sata sedmično)

Programski sadržaji

1 BROJEVI PRVOG MILIONA

Čitanje pisanje i upoređivanje brojeva do 1 000 ndash ponavljanjeZapisivanje brojeva u obliku zbira višekratnika dekadskih jedinica Čitanje pisanje i upoređivanje brojeva prvog miliona Klase i razredi Mjesne vrijednosti cifara Brojevna crta 01000000

2 SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU

Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici ponavljanjePovezanost sabiranja i oduzimanja - ponavljanjeSabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (usmeni postupak) Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (pismeni postupak) Osnovna svojstva sabiranja (komutativnost asocijativnost nula kao sabirak) Primjena osnovnih svojstava sabiranja u računanju Brojevni izrazi sabiranjem i oduzimanjem Zavisnost zbira od sabiraka Nepromjenljivost zbira i primjena Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca Nepromjenljivost razlike i primjena Oduzimanje zbira od broja Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadrže slovo (promjenljivu) Određivanje nepoznatog sabirka umanjenika i umanjitelja Rješavanje jednačina oblika x plusmn a = b a plusmn x = b (x plusmn a)plusmn b = cNejednačine oblika x plusmn a lt b a plusmn x lt b x plusmn a le b x plusmn a gt b a plusmn x gt b x plusmn a ge b

3 MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU

Množenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka Množenja jednocifenim brojem Nula i jedinica kao činiocifaktori Dijeljenje kao obrnuta operacija množenju Jedi nica i nula u dijeljenju Množenje broja dekadskom jedinicom i višekratnikom broja deset Množenja dekadskomjedinicomDijeljenje broja dekadskom jedinicom Množenje zbira i razlike brojem (Distributivnost množenja prema sabiranju i oduzimanju)Dijeljenje zbira i razlike brojem Pismeno množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem Pismeno množenje i dijeljenje dvocifrenim brojem Pismeno množenje trocifrenim brojem Osnovna svojstva množenja i primjena (komutativnost i asocijativnost množenja) Zavisnost proizvoda od činilaca (faktora) Nepromjenljivost proizvoda i primjena Zavisnost količnika od djeljenika i djelitelja Nepromjenljivost količnika i primjena Množenje i dijeljenje proizvoda brojem Množenje i dijeljenje korištenjem olakšica Brojevni izrazi u prvom milionu s množenjem i dijeljenjem koji sadrže promjenljivu (slovo) Jednačine oblika a x = b x a = b x a = ba x = bNejednačine oblika a x gt b a x ge b a x lt ba x le b x a lt b

43

4 BROJNI IZRAZI

Brojni izrazi sa operacijama različitog reda (stepena) sa zagradama i bez zagradaSastavljanje jednostavnijih brojnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima

5 BROJEVI VEĆI OD MILIONA SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP N O

Primjeri brojeva koji su veći od miliona Tablica sa razredimaklasama cifara Upisivanjebrojeva u tabliceSkup prirodnih brojeva (N) i skup N0 Brojna poluprava brojeva skupa N0

6 UGAO

Par polupravih sa zajedničkom početnom tačkom ugaoKraci i vrh ugla Obilježavanje uglovaUpoređivanje uglova Pravi oštri i tupi ugao Uglovi tangramfiguraMjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla

7 TROUGAO

Stranice vrhovi i uglovi trougla Stranice vrhovi i uglovi trougla Raznostraničan jednakokraki i jednakostraničan trougaocrtanje Pravougli trougao-crtanjeCrtanje tangramfiguraIzračunavanje obima trougla

8 POVRŠINA PRAVOUGAONIKA

Modeliranje pravougaonika od kvadrata rastavljanje pravougaonika na kvadrate Upoređivanje i mjerenje površine pravoug aonikaJedinične mjere za površinu (1 m

2

1 dm2

1 cm2

1 mm2

1 a 1 ha 1 km2

)Izračunavanje površine pravougaonika (spec kvadrata) Mreža kvadra (spec kocke) Izračunavanje površine kvadra (spec kocke) Kvadratni oblici i kvadratni brojevi

9 ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE)

Modeliranje kvadra od kocki rastavljanje kvadra na kocke Upoređivanje i mjerenjezapremine kvadaraJedinične mjere za zapreminu (1 m

3

1 dm3

1 cm3

1 mm3

1 km3

)Izračunavanje zapremine kvadra (spec kocke) Površina kvadra i kocke zapremina kvadra (spec kocke) ndash zadacima iz prakse

44


BROJEVI PRVOG MILIONA

Sadržajima ove tematske cjeline prirodno se proširuju i produbljuju znanja koje su učenici stekli u okvirutematske cjeline hiljadaSva pravila i zakonitosti o brojevima i računskim radnjama iz prve hiljade uvode se i provjeravaju i u skupubrojeva prvog miliona odnosno u skupu brojeva N 0I ovdje će se koristiti sva tri pristupa skupovni brojni i perceptivno predodžbeni ali sa dominacijom brojnogpristupaPosebnu pažnju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i važnom svojstvu beskonačnosti Pojambeskonačnosti treba kod učenika razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje riječi beskonačnoMoguće je koristiti izraz preko svakog broja

RAČUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU

Svi metodički postupci koji su se koristili prilikom usvajanja računskih operacija u prvoj hiljadi koristese i kod usvajanja računskih operacija u prvom milionu kada su u p itanju usmena računanjaPismenom računanju dati adekvatan (ne prevelik) značaj s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenomživotuZadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje značaja pismenog računanja na razvoj široke lepeze učenikovihsposobnostiKao i u matematičkim sadržajima prethodnih razreda jednačine i nejednačine rješavati isključivo na osnovudefinicija računskih operacija i komponenti koje ih čineRješavanje jednačina i nejednačina u kojima je nepoznata laquona jednom mjesturaquo n e smije biti samo sebi svrhanego te postupke treba vezivati za rješevanje različitih logičkih problemskih a posebno praktičnih zadataka

UGAO I TROUGAO

Imajući u vidu da učenici geometrijske sadržaje u početnoj nastavi matematike usvajaju polazeći o d konkretnogdoživljajnog poučavanje u znanjima o uglu i trouglu treba započeti od konkretnih rogljastih oblika (tijela) izokruženja Posebnu pažnju treba imati kod formiranja pojma pravog uglaKorištenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvanredna mogućnost u formiranjupojma pravog ugla i u upoređivanju uglovaJednakokrakom i pravouglom trouglu treba pristupiti s posebnom pažnjomIzvanredno nastavno sredstvo za to je tangram -set figura

POVRŠINA PRAVOUGAONIH OBLIKA

Dosadašnja iskustva i pokušaji (u četvrtom razredu osmogodišnje osnovne škole) u pomalo deduktivnomzasnivanju učenja površine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za veći broj učenikaOvdje preporučujemo da se učenje o mjerenju površine isklj učivo veže za mjerenje površine pravougaonika Bitnoje da učenici praktičnim modelovanjem (isijecanjem u papiru) jediničnih površina (kvadrata) formiraju pravilnepredodžbe o površini kvadrata a poslije toga i pravougaonikaIzračunavanje površine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji laquoogoljavaraquo postupak izračunavanjapovršine do tabličnog množenja brojevaSlično površinu kvadra treba postaviti u kontekst učenja i vježbanja površine pravougaonika

MJERENJE I RAČUNANJE ZAPREMINE KVAD RA

I ovdje treba početi od modelovanja jediničnih zapremina (kocki)Koristeći prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraživanju može se dosta uspješno kod učenika razviti pojamzapremine (kvadra) Nastavnik treba biti duboko svjestan važnog zakona konze rvacije zapremine koju učenikmože doživjeti slaganjem različitih kvadara od jednakih kocki i oblikujući kvadre od plastelina

Preporučujemo nastavnicima i autorima udžbenika da koriste jezičke višestrukosti na primjer uz riječi ugaohiljada trougaohellip i riječi kut tisuća trokuthellip s obzirom na potencijalno kretanje učenika u prostoru gdje sekoristi bosanski hrvatski i srpski jezik u budućnosti

45

NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED

SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI STAVOVIPONAŠANJA

AKTIVNOSTIUČENIKA

AKTIVNOSTINASTAVNIKA

BROJEVIPRVOG

MILIONA

Vezana za prvuhiljadicu brojevaPrepoznavanječitanje i pisanjebrojeva koji su većiod hiljadePovezanost brojeva iskupovaDekadske jedinice ivišekratnici dekadskihjedinica do milionaCifre osnovna(brojevna) i mjesnavrijednost CifreVeze brojeva i tačakapoluprave Uređenostskupa brojeva prvogmilionaUpoređivanjebrojeva prvogmiliona

Razumijevanje materije iproblema Razvijati pamćenjete stvaralačko i logičkorazmišljanje Razvijati maštu ipercepcijuOdvajanja bitnog od nebitnogVještina odabiranja inovacijaRazvrstavanja klasifikacijeuspoređivanjaNizanja i slijeđenja nizauputaProstorno organizovanje iorijentisanjeVizuelno grupisanjeProcjenjivanjeInduktivno mišljenjeRazvijanje prostorneorganizacije i orijentacijeRazličiti načini matematičkogizražavanja i komuniciranjakorištenjem matematičkogjezika Prostorne organizacije iorijentacijeKonvergentan i divergentnaprodukcija idejaPamćenje i odabir informacijakoje je potrebno upamtitiEvaluacija efikasnosti učenja irada

Samopouzdanje jasan osjećajvlastitih moći i limitaAdaptivnost i fleksibilnost uprihvatanju promjenaInovacije i otvorenost za noveideje i informacijeUvažavanje različitostitolerancijaPodrška drugima i servilnaorijentacijaSavjesno preuzimanjeodgovornosti za ostvarenjaOptimizam unutrašnjamotivisanost volja za radKulture radapozitivan odnosprema radu i rezultatima svograda i rada svojih drugovaZnačaj ocjenjivanja rezultatarada i važnost samokontroleZnačaj znanja o brojevima ikvantitativnim odnosimaInteres za rješavanje problema izadataka timskim radomProcjenjuju i vrednuju vlastitestavove i stavove drugihPoštivanje pravila obrazovneigre i aktivnosti uopće

Aktivno sudjeluje usvim socijalnimoblicima nastavnogradaPrati izlaganjanastavnika Sarađuje ukreiranju obrazovnihsituacijaPomaže nastavniku uizradi i kreiranjunastavnih sredstava iobrazovnih situacija(modela brojevabrojevnih linija )Koristi udžbenik iliteraturu Dosljednoizvršava sve zahtjevenastavnika uindividualnomgrupnom i frontalnomradu Uredno piše sveinformacije koje mudaje nastavnik Uči kodkuće i radi domaćezadatke

Izvodi sadržaje iznastavnog plana iprograma kreiragodišnji mjesečne idnevne planove radaPriprema nastavnutehniku i tehnologijuIzrađuje didaktičkimaterijalPrimjenjuje modeleinteraktivne nastaveBira zadatke i problemeusklađene umogućnostimaOstvaruje produktivnustvaralačku atmosferu ipozitivno ozračje uodjeluVodi evidenciju svojihzapažanja onapredovanju učenikaKoristi različite metode istrategije u praćenjupostignuća i sposobnostiučenikaRedovito ocjenjuje radučenika i vodi urednezabilješke

46

SABIRANJE IODUZIMANJEBROJEVA U

PRVOMMILIONU

Nealgoritamsko(usmeno) sabiranje ioduzimanje brojeva uprvom milionuSabiranje i oduzimanjebrojeva u prvommilionu Algoritamsko(pismeno) sabiranje ioduzimanje brojeva uprvom milionuSvojstva sabiranja ioduzimanja brojeva uprvom milionu Nulakao sabirak

MNOŽENJE IDIJELJENJE U

PRVOMMILIONU

Množenje u prvommilionu kao sabiranjeviše jednakih brojevaNealgoritamsko(usmeno) množenjeAlgoritamsko(pismeno) množenjebrojeva Dijeljnje uprvom milionukaosuprotna romnoženjuNealgoritamsko(usmeno) dijeljenjebrojeva Algoritamsko(pismeno) množenjebrojeva Jedinica i nulau množenju i dijeljenjuSvojstva računskihoperacija

Razumijevanje materije iproblema Razvijati pamćenjete stvaralačko i logičkorazmišljanje Razvijati maštu ipercepciju Odvajanja bitnogod nebitnog Vještinaodabiranja inovacijaRazvrstavanja klasifikovanjauspoređivanja Nizanja islijeđenja niza uputaProstorno organizovanje iorijentisanje Vizuelnogrupisanje ProcjenjivanjeInduktivno mišljenjeRazvijanje prostorneorganizacije i orijentacijeRazličiti načini matematičkogizražavanja i komuniciranjakorištenjem matematičkogjezika Prostorne organizacije iorijentacije Konvergentna idivergentna produkcija idejaPamćenje i odabir informacijakoje je potrebno upamtitiEvaluacija efikasnosti učenja irada Apstrahiranja ikonkretizacija vizuelnogpamćenja uopćavanjaPraćenje niza uputa(algoritam) Uopćavanjaprepoznavanja i korištenjeobrasca Induktivno analognozaključivanje Praćenje nizauputa (algoritam)

Samopouzdanje jasan osjećajvlastitih moći i limitaAdaptivnost i fleksibilnost uprihvatanju promjena Inovacijei otvorenost za nove ideje iinformacijeSavjesno preuzimanjeodgovornosti za ostvarenjaOptimizam unutrašnjamotivisanost volja za radKulture radapozitivan odnosprema radu i rezultatima svograda i rada svojih drugovaZnačaj ocjenjivanja rezultatarada i važnost samokontroleZnačaj znanja o brojevima ikvantitativnim odnosimaInteres za rješavanje problema izadataka timskim radomProcjenjuju i vrednuju vlastitestavove i stavove drugihPoštivanje pravila obrazovneigre i aktivnosti uopće


Izvodi sadržaje iznastavnog plana iprograma kreiragodišnji mjesečne idnevne planove radaPriprema nastavnutehniku i tehnologijuIzrađuje didaktičkimaterijalPrimjenjuje modeleinteraktivne nastaveBira zadatke i problemeusklađene umogućnostimaOstvaruje produktivnustvaralačku atmosferu ipozitivno ozračje uodjeluVodi evidencijusvojih zapažanja onapredovanju učenikaKoristi različite metode istrategije u praćenjupostignuća i sposobnostiučenikaRedovito ocjenjuje radučenika i vodi urednezabilješke

47

UGAO

Prepoznavanje uglaOznačavanje uglaPrepoznavanje pravogpravog oštrog i tupogugla Crtanje ugla i pravogugla

TROUGAO

Označavanje trouglaPrepoznavanjepravouglog trouglaPrepoznavanjejednakostraničnogjednakokrakog trouglaCrtanje trougla i (specijalno)pravouglog trouglaPrepoznavanje i crtanjetangramfigura

POVRŠINAPRAVO-

UGAONIKA

Jedinične površine Mjerenjepovršine pravougaonikaIzračunavanje površinepravougaonika (speckvadrata) i kvadra (speckocke)

Razumijevanje materije iproblema Razvijati pamćenjete stvaralačko i logičkorazmišljanje Razvijati maštui percepcijuOdvajanja bitnog odnebitnogVještina odabiranjainformacijaRazvrstavanja klasifikovanjauspoređivanjaProstorno organizovanje iorijentisanjeVizuelno grupisanjeProcjenjivanjeInduktivno mišljenjeRazvijanje prostorneorganizacije i orijentacijeRazličiti načini matematičkogizražavanja i komuniciranjakorištenjem matematičkogjezika Prostorne organizacije

Savjesno preuzimanjeodgovornosti za ostvarenjaOptimizam unutrašnjamotivisanost volja za radKulture radapozitivan odnosprema radu i rezultatima svograda i rada svojih drugovaZnačaj ocjenjivanja rezultatarada i važnost samokontroleZnačaj znanja o brojevima ikvantitativnim odnosimaInteres za rješavanje problemai zadataka timskim radomProcjenjuju i vrednuju vlastitestavove i stavove drugihPoštivanje pravila obrazovneigre i aktivnosti uopće

Aktivno sudjeluje usvim socijalnimoblicima nastavnogradaPrati izlaganjanastavnika Sarađujeu kreiranjuobrazovnih situacijaPomaže nastavniku uizradi i kreiranjunastavnih sredstavai obrazovnih situacija(modelabrojeva brojevnihlinija ) Koristiudžbenik i literaturuDosljedno izvršavasve zahtjevenastavnika uindividualnomgrupnom i frontalnomradu Uredno piše sve

Izvodi sadržaje iznastavnog plana iprograma kreira godišnjimjesečne i dnevneplanove rada Pripremanastavnu tehniku itehnologiju Izrađujedidaktički materijalPrimjenjuje modeleinteraktivne nastaveBira zadatke i problemeusklađene umogućnostima(individualiziranopristupanje učenicimakroz primjenu zadatakana više nivoe složenosti)Odvajanjem bitnog odnebitnog preciziraznanja dovoljnogsrednjeg i visokog nivoakoja učenik treba usvojiti

BROJNIIZRAZI

Prepoznavanje iračunanje brojnih izraza

BROJEVIVEĆI OD

MILIONASKUP

PRIRODNIHBROJEVA

(N) I SKUPNO

Osnovne informacije oprirodnim brojevima ibrojevnoj polupravojprirodnih brojeva

Praćenje niza uputa(algoritam)

48

ZAPREMINAKVADRA(SPECKOCKE)

Jedinične zapremineMjerenje zapremine kvadraIzračunavanje zapreminekvadra (spec kocke)

i orijentacijeKonvergentna i divergentnaprodukcija idejaPamćenje i odabir informacijakoje je potrebno upamtitiEvaluacija efikasnosti učenja irada Apstrahiranja ikonkretizacija vizualnogpamćenja uopćavanjaPraćenje niza uputa(algoritam) Uopćavanjaprepoznavanja i korištenjeobrasca Induktivno analognozaključivanje Praćenje nizauputa (algoritam) Praćenjeniza uputa (algoritam)

informacije koje mudaje nastavnikUči kod kuće i radidomaće zadatke

Ostvaruje produktivnustvaralačku atmosferuistvaralačku i pozitivnuatmosferu u odjeljenjuVodi evidenciju svojihzapažanja onapredovanju učenikaKoristi različite metode istrategije u praćenjupostignuća i sposobnostiučenikaRedovito ocjenjuje radučenika i vodi urednezabilješkeU evaluaciji i ocjenjivanjukoristi različite oblike istrategije uvažavajući isamoocjenjivanje učenikazasnovano na utvrđenimkriterijima

49

14PRIRODA

50

OČEKIVANI REZULTATIPODRUČJA

UČENJA CILJEVI

Učenici znaju

ZN

AN

JE

Učenici će steći znanje o

Životnim zajednicama biljkama kaoproizvođačima hrane i kisika građi ifunkciji biljaka disanju biljakafotosintezi cvijetu i cvatuoprašivanju i oplodnji biljaka

Raznovrsnosti i rasprostranjenjuplodova i sjemenki značaju biljakaza čovjeka

Divljim i samoniklim biljkamagajenim biljkama uzgoju i zaštitibiljaka

Uzgoju i zaštiti životinja njihovojpotrebi za hranom i kisikomrazmnožavanju i ponašanju životinja

Ekologiji i očuvanju životne sredine

Nabrojati i opisati životne zajednice kako biljke proizvodehranu i kisik građu i funkciju biljaka i način na koji biljkedišu objasniti proces fotosinteze praviti razliku izmeđucvijeta i cvata znati kako se vrši oplodnja biljakaoprašivanjem

Da različite biljke imaju različita plodove da su plodovipojedinih biljaka jestivi značaju biljaka za čovjeka

Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim a onekoje uzgaja čovjek gajenim načine uzgoja i zaštie biljaka

Načine uzgoja životinja vrste uzgajanih životinja i njihovomživotu načinu razmnožavanja i njihovo ponašanju

Da je ekologija nauka o očuvanju životne sredine kakoučenici mogu dati svoj doprinos očuvanju životne sredine

51

SPO

SOBN

OST

I I V

JEŠT

INE

Učenici će

razvijati kritičko razmišljanje

sposobnost planiranja

provođenje istraživanja

izvoditi mjerenja

dobivati i prezentirati dokaze

razmatrati dokaze i vršiti procjene

prenostiti informacije putemindividualnog i timskog rada

kroz

traženje ideja i provođenjemjednostavnih posmatranja i ogleda tepoređenjem svojih predviđanja sastvarnim rezultatima

sistematiziranje znanja

prezentiranje postignutih rezultata

koristiti prethodna iskustva

koristiti određene kriterije za prikupljanje i zapisivanjepodataka

uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja

pratiti redosljed uputstava pri istraživanju i mjerenju

uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka iinformacija

praviti jednostavna poređenja raspravljati o tome šta sedešava i u kojim uslovima te donositi o dgovarajućezaključke

koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanjeproblema

koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja i zaimenovanje i opis živih bića tvari pojava i procesa uprirodii društvu

VR

IJED

NO

STI

STA

VO

VI

PON

AŠA

NJE

Učenik će razviti pozitivne vrijednosti istavove

prema sebi samima prema drugimasvojoj porodici okolini i učenju kaocjeloživotnom procesu

pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti

poštivati različite stavove

prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojemžive i za poboljšanje kvaliteta života

52

NASTAVNI SADRŽAJI Teme

1 Životne zajednice2 Biljke ndash proizvođači hrane i kisika3 Građa i funkcija biljaka

- korijen građa i funkcijaizdanak građa i funkcijastablo građa i funkcijalist građa i funkcija

4 Cvijet i cvat

5 Oprašivanje biljaka6 Oplodnja biljaka

7 Raznovrsnost plodova i sjemenki

8 Rasprostranjenje sjemenki i plodova

9 Značaj biljaka za čovjeka10 Divlje (samonikle) i gajene biljke

11 Uzgoj i zaštita biljaka12 Uzgoj i zaštita životinja13 Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanježivotinja)14 Ekologija očuvanje životne sredine15 Fizikalna svojstva tvaritvar ili supstanca uzorak

16 O tijelima

53


Priroda je novi nastavni predmet u V razredu devetogodišnje osnovne školeNjegove specifičnosti se ogledaju u mogućnostima objedinjavanja i povezivanjaprirodoslovnih cjelina koje se odnose na različita područja prirode i svijeta u širemsmislu riječi Stoga PRIRODA kao malo koji predmet u cjelokupnom školovanjudoprinosi stvaranju učenikove cjelovite slike o svemu što nas okružuje u svijetu Tookruženje je potrebno spoznavati sa aspekta bioloških hemijskih i fizikalnih procesa

Takav način pristupa predmetu je priprema učenika za cjelovit način shvatanjai rješavanja problema te priprema pojmovne podloge za buduće predmete prirodnihznanosti u višim razredima tj fiziku i hemiju

Da bi se taj cilj u potpunosti ostvario neophodno je što je više mogućeprakticirati izvanučioničku nastavu gdje se posmatraju prate i bilježe prirodne pojavei procesi Način realizacije izvanučioničke nastave bi planirale škole u ovisnosti osvojim mogućnostima Kod planiranja nastave prirode na umu se moraju imatiiskustveno i interaktivno učenje problemski orjentirana nastava i primjeri izsvakodnevnog života i okruženja u kojem učenik živi Gdje god je moguće nastavnisadržaji koje planira nastavnik trebali bi se držati načela aktuelnosti u neposrednomokruženju učenika i lokalnoj zajednici

Posebnu pažnju je potrebno posvetiti učenicima s teškoćama u razvoju

54

TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTISTAVOVI PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA(ORGANIZACIJA I METODE

NASTAVE I UČENJAOCJENJIVANJE)

Životne zajednice

Posjeduje znanje o životnimzajednicama livade povrtnjakavoćnjaka šume bere mora jezera ivazduha o uvjetima života i rastabiljaka i životinja u životnimzajednicama o uzajamnom odnosubiljaka i životinja u životnoj zajednici

Prepoznaje životne zajedniceopisuje ih nabraja biljke iživotinje pravi lance uzajamnihodnosa doprinosi poboljšanjuuvjet života u životnimzajednicama posmatra izaključuje

Pozitivan stav o životnimzajednicama cijenivrijednosti životnihzajednica ne uništava biljkei životinje u životnimzajednicama

Ispunjavanje domaćihzadataka Saradnjaposmatranje prikupljanjeinformacija dogovaranjediskutiranje razmjenaiskustava predviđanjesakupljanje materijalasistematiziranje

Planiranje osmišljavanje igara iinterakcijskog učenja komuniciranjesa učenicima diskutiranjeupućivanje učenika na različiteizvore znanja uključivanje roditeljai drugih uposlenika u školi urealizaciju programskih sadržajamotiviranje učenika za rad

Biljke ndash proizvođači hrane ikisika važnost biljnog svijetaza život na Zemlji

Posjeduje znanja o biljkama kaoproizvođačima hrane i kisika važnostibiljnog svijeta za život na Zemlji

Prepoznaju razne biljke uokruženju prikuplja različitebiljke i priprema ih zaherbarijum koristi dodate izvoreznanja

Pravilan odnos premabiljkama u okruženju

Sakupljanje sistematiziranjezaključivanje izrada panoaPomaganje drugima

Posmatranje i procjenjivanjeOsmišljavanje igara u učioniciOrganizacija praktičnih vježbiSaradnja sa roditeljima

GRAĐA I FUNKCIJABILJAKAkorijen građa i funkcijaizdanak građa i funkcijastablo građa i funkcijalist građa i funkcija

Posjeduje znanja o građi funkcijibiljaka njihovim osnovnimdijelovima građi i funkciji osnovnihdijelova

Razlikovanje biljnog odživotinjskog svijeta pravljenjejednostavnijih klasifikacijabiljaka opisivanje građe korijenaizdanka stabla i listapovezivanje već stečenih znanja iiskustava sa materijom koja seobrađuje

Čuvanje biljnog svijeta uokruženju učestvovanje uakcijama uzgajanja biljaka uškoli i školskom dvorištu

Sakupljanje biljakapravljenje zbirnki korjenaizdanaka listova izrafatematskih panoa pomoćdrugima

Saradnja sa lokalnom zajednicom korištenje njenih resursa za potrebenastave Procjenjivanje napretkaučenika podsticanje radoznalostimašte i razvoj kreativnosti

55

Cvijet i cvat Posjeduje osnovna znanja o cvijetu icvatu

Razlikuju cvijet i cvat znajuosnovne dijelove cvijeta i njihovuulogu

Izgrađen pozitivan stavprema cvijetu i cvatuučešće u zajedničkimradovima u školi na izraditematskih panoa iprikupljanju i pravljenjuzbirki cvjetova i cvatova

Prikupljanje različitihcvjetova i cvatova pravljenjezbirki izrada tematskihpanoa

Planiranje pripremanje i podsticanjeučenika na kreativan i istraživačkirad Predlaganje i rukovođenješkolskim projektom

Oprašivanje i oplodnja biljakaPosjeduju znanja o prirodnom ivještačkom oprašivanju i oplodnjibiljaka

Sposobnost razlikovanjaprirodnog i vještačkog načinaoprašivanja i oplodnje

Pozitivan stav o prirodnom ivještačkom oprašivanjubiljaka

Praktični radovi izvođenjezeključaka predviđanje

Planiranje pripremanje podsticanjevođenje Izrada edukativnih ididaktičkih materijala Bilježenjepomaganje sistematiziranjeSaradnja sa lokalnom zajednicomporodicom Procjenjivanjepostignuća

Raznovrsnost plodova isjemenki

Posjeduju znanja o raznovrsnostiplodova i sjemenki njihovoj ulozi uživotu i razmnožavanju biljaka

Prepoznavanje plodova isjemenki različitih biljakarazlikovanje jestivih od nejestivih

Izgrađen stav premaraznovrsnosti plodova isjemenki u prirodi injihovom značaju irazmnožavanju biljaka

Rad na prikupljanju plodovai sjemenki pravljenje zbirki itematskih panoa

Organizacija izleta u šumuRazvijanje ljubavi prema prirodnimljepotama BiH Motiviranjepraćenje procjenjivanje

Značaj biljaka za čovjeka Posjeduju znanja o značaju biljaka začovjeka

Sposobnost prepoznavanjabiljnog svijeta prepoznavanjejestivih biljaka i njihovihdijelova pravilna upotrebabiljaka u ishrani ljudi i životinja

Ispravan stav premabiljkama i njihovom značajuza čovjeka

Istraživanje u prirodiizvođenje ogleda korištenjedodatnih izvora znanja

Razvijanje interesovanja i poželjnihnavika učenika Praćenje zdravljaučenika Motiviranje učenika na igrei sport

Divlje (samonikle) i gajenebiljke

Posjedovanje znanja o samoniklim igajenim biljkama i njihovoj upotrebi uishrani ljudi i očuvanju zdravlja

Razlikovanje divljih od gajenihbiljaka opisivanje izgleda iupotrebe biljaka odstrane ljudi

Pravilan stav prema divljimi samoniklim biljkama igajenim biljkama pomoć ugajenju biljaka

Prikupljanjesistematiziranje izradapanoa pravljenje zbirki

Organiziranje malih radnih akcijamotiviranje učenika

Uzgoj i zaštita biljakaPosjedovanje znanja o uzgoju i zaštitibiljaka načinu uzgoja i načinu zaštitebiljaka

Prepoznavanje značaja uzgojabiljaka za ishranu ljudi i ishranuživotinja pravilna upotrebazaštitnih sredstava kod uzgojabiljaka i zaštita prilikom upotrebetih sredstava

Izgrađen pravilan stavprema uzgoju i zaštitibiljaka

Praktičan rad u učionici iizvan učionice

Organizacija i izvođenje različitihogleda sa vodom Pripremamaterijala Pripremanje cjelokupnognastavnog procesa Organizacijauređenja izvora

Uzgoj i zaštita životinjaPosjedovanje znanja o uzgoju i zaštitiživotinja načinu i značaju uzgoja injihove zaštite

Razlikovanje divljih od pitomihživotinja sistematizacija životinjaprema staništu načinu ishraneizgledu i drugim karakteristikama

Izgrađen pravilan stavprema uzgoju i zaštitiživotinja

Praktičan rad u seoskomdvorištu ili farmiprikupljanje slika životinjapravljenje panoa

Organizacija izlaska u priroduPodstrekavanje praćenjepomaganje

56

Životinje i njihova potreba zahranom i kisikom(razmnožavanje i ponašanježivotinja)

Posjedovanje znanja o razmnožavanjui ishrani životinja i njihovoj potrebi zakisikom učešće u lancima ishrane

Pravljenje lanaca ishrane načinživota pojedinih životinja injihovo razmnožavanja potrebaza kisikom

Pravilan odnos premaživotinjskom svijetu

Izrada tematskih panoaistraživanje dodatnih izboraznanja praktični radovi uškoli i izvan školeposmatranje i zaključivanje

Planiranje pripremanje podsticanjei rukovođenje u istraživanjuPomaganje učenicima u izradikalendara plakata i drugogobrazovnog materijala Saradnja salokalnom zajednicom i porodicomPlaniranje pripremanjeorganiziranje Praćenje bilježenjepomaganje

Ekologija očuvanje životnesredine

Posjedovanje znanja o ekologiji kaonauci o očuvanju zdrave životnesredine

Očuvanje životne sredine učešćeu akcijama uređenja okolišadavanje doprinosa očuvanjuživotne sredine

Pravilan odnos premaočuvanju životne sredine

Aktivno učešće u očuvanjuživotne sredine praktičniradovi u školi i izvan njeprikupljanje materijala zanastavu istraživanjezaključivanje

Omogućavanje posmatranjaprikupljanje materijala pomoćučenicima u samostalnom i grupnomradu Organizacija akcija očuvanjazdravog okoliša

Fizikalna svojstva tvari

Tvarsupstanca uzorak Mjerenjetemperature leda prilikom topljenje itemperature vode koja se zagrijavavode koja ključa i isparava se izradagrafikona promjene temperature uodnosu na vrijeme zagrijavanja Krozoglede usvojiti pojmove u vezi sprelazom tvari iz jednog u drugoagregatno stavnje

Prepoznavanje agregatnih stanjavode mjerenje temperature vodeizrada grafikona

Pravilan odnos premapreuzetim obavezama izadacima pravilnorukovanje priborom imaterijalom za izvođenjeogleda

Aktivno učešće u pripremi iizvođenju ogledapreduzimanje mjera oprezaizvođenje zaključaka iinterpretacija dobijenihrezultata

Planiranje i pripremanje ogledapreporuka šire literature učenicimapraćenje i ocjenjivanje

O tijelima

Usvojiti pojmove čvrstih tečnih igasovitih tijela pravilnih i nepravilnihoblika agregatnog stanja pojedinematerije

Ogledom pokazati da su i plinovitijela i da zauzimaju prostor (nprobrnutim uranjanjem čaše uvodu) usporedba pravilnih inepravilnih oblika

Zauzimanje pravilnihstavova prema oblicima izprirode i vještačkimoblicima pravilna upotrebamaterijala i pribora zaizvođenje ogleda

Istraživanje u neposrednomokruženju izvođenjezaključaka i donošenjesudova o pojedinimpojavama aktivno učešće uizvođenju ogleda

Planiranje i pripremanje nastavnogprocesa upućivanje učenika na širuliteraturu praćenje i vrednovanjerada učenika pomoć djeci sposebnim potrebama u radu

57

15 DRUŠTVO

58

Nastavni sadržaji teme

1 Moja domovina

11 Moja domovina Bosna i Hercegovina

12 Geografska obilježja Bosne i Hercegovine

13 Bosna i Hercegovina i okruženje

14 Glavni grad Bosne i Hercegovine središta kantona županija i njihova uloga

2 Kulturno-historijske povijesne znamenitosti

21 Kulturne prosvjetne i vjerske ustanove naroda u Bosni i Hercegovini

22 Kulturno-historijske povijesne znamenitosti Bosne i Hercegovine

23 Značajni kulturno-historijski povijesni objekti u zavičaju

24 Religija - pojam vjerska slika zavičaja i naroda u Bosni i Hercegovini

3 Geografska obilježja - odlike Bosne i Hercegovine

31 Prirodni resursi geografske odlike -obilježja Bosne i Hercegovine

32 Razvijenost Bosne i Hercegovine privreda i turizam

33 Uzajamni odnos privrede

4 Saobraćaj promet

41 Vrsta saobraćaja prometa u Bosni u Hercegovini

42 Najvažnije saobraćajnice prometnice i saobraćajna prometna povezanost

43 Saobraćajna prometna povezanost u naselju i Bosni i Hercegovini

59

TEME ZNANJE SPOSOBNOSTIVRIJEDNOSTI

STAVOVIPONAŠANJE

AKTIVNOSTIUČENIKA


1 Moja domovina11 Moja domovina BiH12 Geografska obilježja

Bosne i Hercegovine13 Bosna i Hercegovina i

okruženje14 Glavni grad BiH

središtakantonažupanija iuloga

- Učenici nakartamazemljovidimaznaju položaj BiH igranice sa susjednimdržavama ndash položajBiH

- prepoznaju obilježjadomovine i znaju ihobjasniti

-Prepoznaju na kartamagranice svoje domovinete ih znaju pokazati

-prepoznaju državnaobilježja

-na kartama pokazatiteritorijalno uređenjeBiH granice entiteta ikantona županija

- Izgradnja pozitivnogstava o svojojdomovini

-Poštovanje drugihnaroda koji žive unašem okruženju

-Samostalna izradadržavnih obilježja

- Izrada karte saentitetima

- Pripremanjeaudiovizualnihmaterijala koji ćepomoći u obradigradiva i učenicimavjernije prikazati novogradivo

- Pomaganje učenicimau izradi njihovihzadataka

- Organizacija posjeta

2 Kulturno ndash historijske povijesne znamenitosti

21 Kulturno-prosvjetne ivjerske ustanovenaroda u BiH

22 Kulturno-povijesneznamenitosti BiH

23 Značajni kulturno-historijskih spomenikau zavičaju

24 Religija ndash pojamvjerska slika zavičaja inaroda u BiH

- Učenici znaju okulturno historijskimspomenicima BiH

- Znanje o najvažnijimspomenicima izprošlosti BiH

- Znanje o prošlosti svogzavičaja

- Vjerski spomenicinaroda u BiH

-Razlikovati spomenikeprema starosti i premavažnosti

-Moći objasniti štosimboliziraju određenispomenici u svom užemokruženju

-prepoznavanje obilježjavjerskih spomenika

-Razvijanje pozitivnihstavova o očuvanjukulturne baštine izprošlosti domovine inaroda koji u njoj žive

-Razvijanje pozitivnogstava o vjerskimspomenicima injihovoj ulozi

- Izraditi replikespomenika ili ihnacrtati

- Obilazak kulturnohistorijskih spomenikai rad na njihovoj zaštitii čišćenje okolnihprostora

- Organiziranje posjetakulturno-historijskimznamenitostima

- Organiziranje posjetamuzejima

- Organiziranje akcijana očuvanjuspomenika

- Organiziranje posjetavjerskim spomenicima

60

3 Geografska zemljopisna obilježjaBiH

31 Prirodni resursigeografska obilježjaBiH

32 Razvijenost BiHprivreda i turizam

33 Uzajamni odnosprivrede

-Znaju karakteristikesvake od navedenihregija u kulturnom iprivrednom pogledu

- Imaju znanja o privredii turizmu BiH i njihovojpovezanosti

-Razlikuju grane privredei njihovu zastupljenost uBiH

-Razvijanje pozivnogodnosa prema okolini iprema kulturnimvrijednostima koje tasredina ima

- Izrada karte premaprivrednoj razvijenosti

- Posjeta lokalnimprivrednim objektima isajmovima

- Pripremanje učenikaprema individualnim igrupnim zadacima

- Pripremanjepotrebnog materijalaza bolju prezentacijunovog gradiva

- Organiziranje posjeta

4 SaobraćajPromet41 Vrste saobaraćaja u

BiH42 Najvažnije

saobraćajnice isaobraćajna povezanost

43 Saobraćajnapovezanost naselja uzavičaju

-O vrstama saobraćajakoji je zastupljen u BiH

-Najvažnijesaobraćajniceprometnice u BiH

-Saobraćajnu povezanostu svom kraju

-Pokazati na karti gdje senalaze najvažnijesaobraćajnice

-Objasniti važnost dobrihsaobraćajnica za životljudi i za razvoj privrede

-Razvijanje kulturnihnavika i civiliziranogponašanja u saobraćaju

- Na karti ucrtatinajvažnijesaobraćajnice u BiH

- Aktiviranje učenika nacivilizirano ponašanjeu saobraćaju

- Pripremaaudiovizuelnihsredstava za izvođenjenastave

61


Nastavni predmet Društvo zauzima središnje mjesto u programiranju i integriranjunastavnih sadržaja ostalih predmeta u nižim razredima osnovne škole Po svojim programskimsadržajima i oblicima rada on pruža neiscrpne mogućnosti odgojno ob razovnih strategija kojepotiču aktivno učenje i umijeće kritičkog mišljenja kako bi obrazovanje na elementarnom stupnjuodražavalo potrebe demokratizacije obrazovanja u kojem učenik može opisati svijet i suditi onjemu U tom procesu važna je uloga suvrem enog učitelja Nastavni predmet društvo u svomerazvoju iznjedrio se na osnovi spoznaje o djetetovoj potrebi za cjelovitim doživljajem neposrednestvarnosti i participiranjem škole u potpomaganju djeteta u njegovoj spremnosti za sve složenijezahtjeve životnog okruženja kao i potrebe stjecanja bazičnih znanja koja garantiraju uspješnosnalaženje u društvenim predmetima u višim razredima osnovne škole U ostvarivanju složenihpitanja razumijevanja uzročno -posljedičnih veza i odnosa u društvenim pojavama i pr ocesimakoje predviđa nastavni program kod učenika je prije svega potrebno poticati i razvijati znatiželju ipropitivanje te umijeće kritičkog mišljenja a koje stavlja u funkciju više mentalne procese Akopolazimo od uvažavanja demokratskih procesa putem kvalitetne nastave predmeta društvo zaučenika je važno kako u predviđenim nastavnim sadržajima i postavkama razmišljati samostalno ipostupati u skladu sa svojim razmišljanjima te kako iskoristiti određene informacije sa različitihstajališta prosuđivati o njihovim vrijednostima na osnovu ličnih potreba i ciljeva Da bi učenicidjelotvorno razmišljali kritičko mišljenje mora postati konstanta njihova neposrednog iskustva pase s pravom problematizira uloga učitelja kao odgovorne osobe u kreiranju kvali tetne nastavedruštva Nastavnik u ovom predmetu treba voditi učenike kroz procese učenja i njegove prednostis aktiviranjem mišljenja učenika određivanjem svrhe učenja (motivacijom) aktivnimuključivanjem učenika u procesu učenja različitim teh nikama poticanjem refleksije (različitostmišljenja poticanje samoistraživanja) olakšava obradu informacija u procesu učenja i olakšavakritičko mišljenje

U ovom razredu učenici će proširiti svoja stečena znanja o svojoj domovini ljubaviprema domovini kulturološkim razlikama koje postoje u našoj domovini Također učenici ćeposebno učiti i o uređenju svoje domovine te kulturno -historijskim spomenicima kojekarakteriziraju njeno područje I na kraju učenici će obnoviti i produbiti svoja znanja o vrstinaselja i saobraćajnoj povezanosti svoje domovine Izučavanjem ovako predviđenih sadržajaučenici će steći potrebna znanja o svojoj domovini i tako se postupno uključiti u društvenepredmete koji su predviđeni u višim razredima u osnovnoj školi Primjenom metod a racionalnogučenja i motiviranjem učenika u obradi nastavni h sadržaja uz aktivno učešće nastavnika omogućitće učenicima stjecanje neophodni h znanja iz predmeta društvo

Pri realizaciji nastavnih sadržaja treba težiti primjeni raznovrsnih izvora saznanj aPotrebo je voditi računa da nivo interpretacije odgovara uzrastu učenika pa u tom ciljuograničiti broj termina sa kojima se učenici susreću prvi put Realizacija ovog programapodrazumijeva da udžbenik predstavlja spoj sa drugim izvorima saznanja što je značajnoza proširivanje znanja učenika

62

16 OSNOVE TEHNIKE

63

OSNOVE TEHNIKE

5 razred devetogodišnje osnovne škole(ukupno 35 časova)

Cilj nastave predmeta Osnove tehnike

Cilj nastave predmeta Osnove tehnike u 5 razredu devetogodišnje osnovne škole je da upoznaučenike sa osnovnim elementima tehnike kao jednim od najbitnijih segmenata života savremenogčovjeka kao i da ih pripremi za što uspješnije pohađanje nastave i usvajanje znanja iz predmetaTehnička kultura (6 7 8 i 9 razred) i predmeta Informatika (6 i 7 razred)

Zadaci nastave iz predmeta Osnove tehnike

- uvođenje učenika u tehnička i informatička znanja- podizanje svijesti kod učenika o tehničkim i informacionim tehnologijama pripreme organi zacija

dostignuća mogućnosti koje iste pružaju- uvođenje učenika u kreativan rad putem kreativnih radionica s ciljem izrade predmeta od

upotrebne vrijednosti (škola domaćinstvo)- upoznavanje učenika sa kreativnim računarskim programima za ilustraciju i crtanje- podizanje nivoa korelacije između nastavnih predmeta tehnička kultura informatika matematika

priroda društvo kultura življenja- upoznavanje osobina materijala i njihovih tehnoloških karakteristika- ovladavanje elementarnim postupcima obr ade materijala kao i upotrebom alata- razvijanje kreativnosti mašte osjećaja za koristan rad i tehničkog stvaralaštva izradom predmeta

od upotrebne i estetske vrijednosti- osposobljavanje učenika za pravilno i b ezbjedno kretanje u saobraćaju- podizanje nivoa svijesti kod učenika o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike na

životnu okolinu kao i o značaju njene primjenea na zaštitu životne okoline- poticanje na samostalnost i samoinicijativu učenika- ukazivanje na značaj individualnog rada sa postepenim uvođenjem rada u paru kao kvalitetnoj

pripremi za kasniji rad u grupitimu

NAPOMENA

1 Nastavu iz predmeta Osnovi tehnike u 5 razredu u devetogodišnjoj osnovnoj školi mogu izvoditi

- nastavnici tehničkog odgoja- nastavnici tehničkog odgoja i informatike- profesori tehničkog odgoja i informatike- nastavnici tehničkog odgoja i fizike- nastavnici tehničkog odgoja fizike- profesori kulture življenja i tehničkog odgoja

b) Realizaciju nastavnog sadržaja izvoditi isključivo podjelom odjeljenja na dvije grupe pri čemu u grupine bi trebalo biti više od 16 učenika

NASTAVNE CJELINE I OBLASTI

- Uvod u nastavni predmet (1)- Tehnika i informatika (15)

64

- Informatika i tehnika (13)- Izborni dio nastave (6)

UVOD U NASTAVNI PREDMET (1 sat)

- Sadržaj nastave iz Osnova tehnike u 5 razredu planiranje i priprema za rad u kabinetima zatehničku kulturu i informatiku organizacija radnih mjesta HTZ literatura i pribor za praćenje irealizaciju nastavnih sadržaja

TEHNIKA I INFORMATIKA (15 sati)

Izrada mehaničko-tehničkih modela i maketa od upotrebne vrijednosti- Definisanje osnovnih pojmova šta je tehnika podjela tehnike zanimanja u t ehnici i informatici

historijski razvoj tehnike i informatike

- Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanjavrste lini ja rukovanje i upotreba pribora zatehničko crtanje

- Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okolinereciklaža prerada starog papira organizacija skladištenja papirnog otpada

- Usvajanje osnovnih znanja o saobr aćajnim pravilima i propisima uloga i značenje saobraćajnihznakova osnovni pojmovi regulisanje saobraćaja na raskrsnicama bicikl kao saobraćajnosredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada)

KREATIVNA RADIONICA praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja osobinematerijala obrada alati i pribor za obradu papira kartona ljepenke kože platna plastične folije kao i izsaobraćajno-tehnčke kulture

- izrada geometrijskih figura i tijela- izrada odgojno-obrazovnih panoa prigodnih čestitki- izrada igračaka akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slaga lica od kartona)- izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog vodenog i vazdušnog saobraćaja) uz upoznavanje sa

osnovnim mehaničkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva tehnika informatika)

INFORMATIKA I TEHNIKA (13)

- historijski razvoj informatike računara i računarske tehnologije- definicija i pojam informatike računara i primjena informatike- pojam hardvera i softvera- dijelovi računara- savladavanje osnovnih pravila korištenja računara (uključivanji i isključivanje pokretanje aplikacija

rukovanje tastaturom i mišem)- kreiranje i brisanje foldera- upoznavanje sa adekvatnim programom za unos teksta (osnove)- upoznavanje sa programom za crtanje (Paint ndash osnove)

KREATIVNE VJEŽBE praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja)- izrada crteža geometrijskih figura i tijela- izrada sastavnih dijelova odgojno -obrazovnih panoa prigodnih čestitki- izrada nacrta igračaka kao i kreativnih igračaka (r azne vrste slagalica od kartona)- izrada nacrta modela saobraćajnih sredstava (kopnenog vodenog i vazdušnog saobraćaja) uz

upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradivatehnika-informatika)

- izrada kreativnih programa za testiranje usvojenih znanja iz saobraćajno -tehničke kulture

65

Tabela 1

Broj časovaNastavna oblast

Obrada Utvrđivanje Vježbe Kreativneradionice

Uvod - - - - 1

Tehnika 5 2 3 5 15

Informatika 4 2 2 5 13

Izborni dionastave

- - - 6 6

Tabela 2

Nastavna oblast i sadržaj

OBRADA Definisanje osnovnih pojmova šta je tehnika podjela tehnike zanimanja u tehnici i informaticihistorijat i razvoj tehnike i informatike

Aktivnosti učenika Očekivana postignuća Aktivnosti nastavnika

Praćenje izlaganja i svihprezentacija predmetnognastavnika kao i aktivnosudjelovanje u istom

Aktivno učešće u kreiranju časapodrazumjeva adekvatnupripremu učenika da prikupeodređeni broj informacija samedija inerneta literature i sl(priprema multimedijalnogsadržaja pisanog materijala icrteža za izradu obrazovnogpanoa)

Usvajanje osnovnih znanja otehnici značaju tehnike usvakodnevnom životu razvojutehnike informatike naučnicimazaslužnim za razvoj različitihoblast tehnike afirmacija iotkrića iz tehničkih oblasti

Upoznavanje sa zanimanjima(uvod u profesionalnuorijentaciju) razvijanje opštekulture proširivanje vlastitihafiniteta i ljubavi prema važnomsegmentu ljudskog života (beztehnike tehnologije i informatikeje nezamisliv život savremenogčovjeka u 21 vijeku)

Izlaganja nastavnog gradivaprimjenom različitih metoda ucilju što kvalitetnije zanimljivije iafirmativnije prezentacije gradiva

Postavljanje različitih vrstajednostavnih pitanja potičeučenike na kvalitetne odgovore

Nastavnik ilustruje objašnjava iprezentira prethodno pripremljenobrazovni pano koji kreirazajedno sa učenicima

U cilju osavremenjavanjanastavnog procesa nastavnikuključuje i multimedijalnesadržaje hronološki prikaztehničkih ostvarenja podatke oživotu ljudi zaslužnih na poljutehnike

66


OBRADA Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja vrste linija upotreba pribora za tehničkocrtanje


Aktivno sudjelovanje u svimoblicima nastavnog rada

Praćenje izlaganja i prezentacijapredmetnog nastavnika praćenjemultimedijalnih i drugih sadržajakoji prezentiraju nastavno gradivona času

Upoznavanje sa sastavom priboraza tehničko crtanje i njegovimpravilnim korištenjem usvajanjeelementarnih znanja o vrstamalinija

Učenici usvajaju osnovna znanjao tehničkom crtanju značajupoznavanja tehničkog crtanjaulozi i značaju tehničkih crtežaUsvajaju znanja o zanimanjima istručnoj spremi osoba koje se uprofesionalnom životu bavekreacijama i ilustracijamarazličitih dijelova mašina uređajai sl

Izlaže nastavno gradivo vezano zaosnovna pravila tehničkogcrtanja

Primjenjuje različite metode ucilju što kvalitetnije iafirmativnije prezentacijegradiva

Objašnjava i prezentira prethodnopripremljen obrazovni pano kojikreira zajedno sa učenicima Ucilju osavremenjavanja nastavnogprocesa nastavnik uključuje iupotrebu grafoskopa radnih listaa posebno multimedijalnihsadržaja iz oblasti tehničkogcrtanja


VJEŽBE Tehničko crtanjeVJEŽBE Savladavanje radnih postupaka i upotrebe alata za rad sa papirom kartonom ljepenkom kožomplatnom plastičnom folijom


Učešće u radu prema uputstvimapredmetnog nastavnika i aktivnaprimjena usvojenih znanja iztehničkog crtanja

- vrste linija

- crtež A4 formata

- okvir zaglavlje i sastavnica

Aktivno učešće u radu premauputstvima predmetnog nastavnikai aktivna primjena usvojenihznanja

Samostalan pristup radu razvijanjevlastite kreativnosti i sticabjeradnih navika

Učenici primjenjuju usvojenaznanja o tehničkom crtanju naosnovu čega se stiče ukupan uvidu stepen usvojenosti nastavnoggradiva

Vježba savladavanje osnovamarukovanja proborom

Vježba razvijanje osjećaja zapravilnu ilustraciju svih vrstalinija u odnosu na njenu ulogu natehničkom crtežu

Nastavnik savjetima iadekvatnim pomaganjem napraktičan rad uvodi učenike u sržprimjene usvojenih znanjademonstrira radne postupke izstalno potenciranje realizacijeučeničkih aktivnosti(samostalnost učenika u radu)

67


OBRADA Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologi je u zaštiti životne okolinereciklaža prerada starog papira organizacija skladištenja papirnog otpada


Praćenje izlaganja i svihprezentacija nastavnika kao iaktivno sudjelovanje u istomPraćenje multimedijalnih i drugihsadržaja koji prezentirajunastavno gradivo na času

Uz adekvatnu pripremu učenikmože na kvalitetan načinprimjenom do sada usvojenihznanja iz ove oblasti učestvovatiu kreiranju obrazovnog panoa

Učenici usvajaju osnovna znanjatehničkim mjerama zaštiteživotne okoline (reciklažaorganizacija i upravljanjedeponijama papira i papirnihproizvoda) Usvajanje znanja onovim proizvodima napravljenihod otpadnih papirnih materijala

Prezentacija gradiva it tematikevezane za osnovne principeuticaja tehnike i tehnologije uzaštiti životne okoline reciklažaprerada starog papiraorganizacija skladištenja papirnogotpada

Korištenje različitih metoda ucilju što kvalitetnije iafirmativnije

U cilju osavremenjavanjanastavnog procesa nastavnikuključuje i upotrebu grafoskopaizradu obrazovnog panoa aposebno multimedijalnih sadržajaiz oblasti osobina materijalapredmeta i uređaja tehničkimmjerama zaštite životne okoline

Poseban obrazovni osvrt dati natehničke mjere zaštite životneokoline i uticaj fabrika za preradupapira na životnu okolinu uticajsječe šume na eroziju tlaindustrijskoj preradi reciklaži isl)

68


OBRADA Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima uloga i značenje saobraćajnihznakova osnovni pojmovi regulisanje saobraćaja na raskrsnicama bicikl kao saobraćajno sredstvo(kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada)


Praćenje izlaganja vezanih zasaobraćajna pravila i propise kaoi aktivno sudjelovanje u istom

Praćenje multimedijalnih i drugihsadržaja koji prezentirajunastavno gradivo vezano zasaobraćajna pravila i propise Uzadekvatnu pripremu učenik možena kvalitetan način primjenom dosada usvojenih znanja iz oveoblasti učestvovati u kreiranjuobrazovnog panoa

Učenici usvajaju osnovna znanjao saobraćajnim pravilima ipropisima usvajanje teoretskihznanja o bezbjednosti usaobraćaju definicijamasaobraćajni znakovi šta je pješakkolovoz kolovozna traka trotoarsaobraćajna traka pješačkiprelaz nosivost vozilaopterećenje radnje vozilom naputu pravila regulisanjasaobraćajana raskrsnicamapravilo desne stranesaobraćajnim znacima Bicikl ujavnom saobraćaju savladavanjevožnje bicikla na adekvatnoocrtanom poligonu (preprekezaustavljanje mimoilaženjestartanje isl)

Izlaganje nastavnog gradiva o osaobraćajnim pravilima ipropisima ulozi i značenjusaobraćajnih znakova regulisanjusaobraćaja na raskrsnicama

Primjena različitih metoda u ciljušto kvalitetnije zanimljivije iafirmativnije prezentacije gradiva

U cilju osavremenjavanjanastavnog procesa nastavnikuključuje i upotrebu grafoskopaizradu obrazovnog panoa radnihlisti a posebno multimedijalnihsadržaja iz oblasti saobraćajno -tehničke kulture bezbjednosti usaobraćaju faktora bezbjednosti isl


KREATIVNA RADIONICA praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja o sobinematerijala obrada alati i pribor za obradu papira kartona i ljepenke kao i iz saobraćajno -tehnčkekulture)

- izrada geometrijskih figura i tijela- izrada odgojno-obrazovnih panoa prigodnih čestitki- izrada igračaka akcent baciti na kreativne ig račke (razne vrste slagalica od kartona)- izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog vodenog i vazdušnog saobraćaja) uz

upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradivatehnikainformatika)


Aktivno učešće u radu premauputstvima predmetnognastavnika i aktivna primjenausvojenih znanja iz tehničkogcrtanja

Aktivno učešće u radu premauputstvima predmetnognastavnika i aktivna primjenausvojenih znanja

Samostalan pristup radurazvijanje vlastite kreativnosti isticanje radnih navika


Vježba savladavanje osnova marukovanja proborom


Vježba razvijanje osjećaja premailustraciji u mjerilurazmjeri

Nastavnik savjetima i adekvatnimpomaganjem na praktičan raduvodi učenike u srž primjeneusvojenih znanja demonstriraradne postupke iz stalnopotenciranje realizacije učeničkihaktivnosti (samostalnost učenikau radu)

69


OBRADA Definisanje osnovnih pojmova šta je infomati ka zanimanja u informatici tehnici fizici razvojinformatike informatičke tehnologije značaj poznavanja osnovnih funkcija računara osnovni dijeloviračunara uloga i značaj poznavanja informatičkih programa i aplikacija šta je hardver šta je softv erfunkcija tipki i tastature i perifernih uređaja šta je folder -direktorij šta je datoteka na kojem principu radiračunar kako obrađuje podatke šte je podatak šta je informacija


Praćenje izlaganja vezanih zadefinisanje osnovnih pojmova oinformatici o osnovnimfunkcijama računara osnovnimdijelovima računarainformatičkim programima iaplikacija hardveru softverufunkcijama tipki i tastatureperifernim uređajima direktorijudatoteci principu rada računara

Aktivno učešće u kreiranju časapodrazumjeva adekvatnupripremu učenika da prikupeodređeni broj informacija samedija literature i sl

Nastavnik na ovaj način možesteći uvid u predznamje kojeučenik posjeduje i sa č imeraspolaže kada je u pitanjunastavak rada na časovimainformatike

Učenici usvajaju osnovna znanjao tehnici informatici značajuinformatike i informatičketehnologije u savremenom životučovjeka Historijski razvojračunara i računarske tehnike današnja dostignuća o naučnicimazaslužnim za razvoj hardvera isoftvera Upoznavanje sazanimanjima (uvod uprofesionalnu orijentaciju)

Razvijaju opštu kulturu proširujuvlastite afinitete i ljubav premavažnom segmentu ljudskog života(bez tehnike tehnologijeinformatike i drugih tehničkihoblasti je nezamisliv životsavremenog čovjeka u 21 vijeku)

Izlaganje nastavnog gradivavezanih za osnovne pojmove(infomatika razvoj informatikeosnovni elementi računara značajpoznavanja osnovnih funkcijaračunara uloga i značajpoznavanja informatičkihprograma i aplikacija)

Postavljanje različitih vrstajednostavnih pitanja potičeučenike na kvalitetne odgovoreilustruje objašnjava prezentira idemonstrira

Nastavnik uključuje i računar idirektno na računaru prezentiragradivo

70


OBRADA Savladavanje osnovnih pravila korištenja računara pokretanje računara osnovni i periferniuređaji Rukovanje tastaturomtipkovnicom ndash funkcije tipki računara Upoznavanje sa perifernim uređajimaUpoznavanje sa adekvatnim programima za unos teksta za crtanje (Paint)


Paralelan rad sa izlaganjempredmetnog nastavnika-svakatipka njena funkcija rad samišem rad na tekstu rad saopcijama pisanje brisanjekopiranje rezanje lijepljenjememorisanje kreiranje foldera idatoteke

Učenici usvajaju osnovna znanjao korištenju računara

- kako kreirati folder datoteku- kako ispisivati i uređivati

tekst- kako povlačiti linije i

uređivati iste kako bojitikreirane nacrtane površine

- kako i prema kojim pravilimanacrtati okvir zaglavlje isastavnicu na crtežuodređenog formata (A4)

- kako koristiti aplikacije kojekao gotove nudi program zacrtanje

- kako memorisati uređeno ikako datoteku smjestiti ukreirani folder

- kako izaći iz datoteke i iponovno ući u nju kakoizvršiti izmjene memorisanje

Aktivnost na prenošenju znanjaznanja o osnovnim pravilimakorištenja računara

Izlaganje gradiva primjenomrazličitih metoda Postavljanjerazličitih vrsta jednostavnihpitanja potiče učenike nakvalitetne odgovore ilustrujeobjašnjava prezentira idemonstrira

U cilju osavremenjavanjanastavnog procesa nastavnikdirektno uključuje i računar kaoosnovno sredstvo rada a pratećanastavna sredstva će bitigrafoskop i multimedijalnisadržaji

IZBORNI DIO NASTAVE (6)

Izborni dio nastave iz Osnova tehnike u 5 razredu sastoji se od jedne od sljedećih oblasti

1 Izrada modela

2 Izrada školskih učila

3 Izrada fotografija

4 Tehničko-didaktički uređaji za potrebe škole i osobnu upotrebu

71

17 KULTURA ŽIVLJENJA

72

KULTURA ŽIVLJENJA ZA V RAZRED

PROGRAMSKI ZAHTJEVI OČEKIVANA POSTIGNUĆA

ODGOJNI OBRAZOVNI MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA

Da kod učenika razvijepotrebu za radom učenjem ipotrebu za kućnim poslovim

Upućivanje učenika navrijednosti porodičnog idrugih oblika društvenogživota

Da putem praktičnih vježiučenici razviju svojukreativnost koja će im uživotu koristiti da stvarajubolje uslove življenja

Da učenici steknu osnovnahigijenska pravila priodržavanju lične higijenehigijene stambenog prostoraodjeće i obuće

Uputiti učenike na izborodređenih zanimanja i zanata

Poseban zadatak nastavekulture življenja je da svojimsadržajem uspije izmjenitiloše stečene prehrambenenavike

Da se učenici nauče pravilnoodnositi prema privatnim idruštvenim dobrimarazvijanje ekološkogponašanja

Očuvanje kulturne baštinenaših naroda i narodnosti učenjem raznih običajaposjetom muzeja starinačuvanjem starinskihupotrebnih predmeta inarodnih nošnji u okvirusvoje porodice i sl

Upoznavanje učenika sabolestima savremenog svijetai štetnom dejstvu raznihtoksikomanija

Razvijanje osjećaja ipotrebe kod učenika zakulturnim ophođenje iponašanjem u okvirusvoje porodice škole idruštva uopće

Naučiti ih pravilimakulturnog ponašanjakulturom dijaloga

Usvajanje znanja okulturnom načinustanovanja odijevanjapravilnom prehranomitd

Naučiti ih da budutolerantni premadrugim i drugčijim usredini življenja iuopće u životu

Razvijanje estetskihvrijednosti života

Stvaranje navika zaštednjom ličnihdruštvenih i pripodnihmaterijalnih dobara

Zadovoljavanjeu posjedovanjuznanja oosnovnim itemeljnimpotrebamakulturnogživljenja djetetauzrasta od desetgodina

Koje se odnosena posjedovanjeznanja ovažnostisprovođenjaosnovnihhigijenskihzdravstvenihestetskih ikulturnihpotreba

Minimalniishodi učenja oosnovamakulturestanovanjaodijevanja iprehrane trebada kod učenikarazvija ilimijenja lošestečene navike

Ishod učenja akokod učenikarazvije smisaoneophodnostipovezanostiteorijskog znanjai njegoveprimjene usvakodnevnomživotu

Ako se učeniciosposobe danaučena pravila ipostupke oosnovnimpotrebamakulturnogživljenja putempraktičnog radamogu izvoditimeđusobnomsaradnjomsamostalnogrupnim radomstrpljivo i upornosa izraženimtakmičarskimosobinama

Ishodi učenja ćebitizadovoljavajućiako roditelji inastavniciprimjetepozitivnepromjene unačinu ponašanjaučenika

Ako se kodučenika razvijeuspješnakomunikacijapoštivanjemkulture dijaloga imeđusobnoguvažavanjaučenika inastavnika

Razviti kodučenikameđusobanodnostolerantnogponašanja irješavanje sukobanenasilnimponašanjem

Da posjedujuljubav i pravilanodnos premasvim životnimdobrima koja suneophodna zakulturno življenje

73

PROGRAMSKI SADRŽAJ NASTAVNOG PREDMETA KULTURE ŽIVLJENJA ZA V (PETI) RAZREDDEVETOGODIŠNJEG OSNOVNOG OBRAZOVANJA

1 čas sedmično - 35 časova godišnje

1 U

VO

D1 Upoznavanje sa programskim sadržajem zadacima i obavezama (1 čas)

2SA

VR

EM

EN

AP

OR

OD

ICA

(OB

ITE

LJ) 1 Porodični (obiteljski) život-članovi obitelji ravnopravnost i

uvažavanje članova porodice p oznavanje porodičnog porijekla

2 Potrebe savremene porodice-raspodjela poslova uporodiciustanove koje pružaju pomoć porodici

(2 časa)

3 O

PĆA

KU

LTU

RA

PO

NA

ŠAN

JA (B

ON

TON

) 1 Ljubav-porodična ljubavnenasilno ponašanje u porodici oblicinasilja u porodici i uopće u društvu kultura dijaloga

2 Pravilan odnos prema životnim dobrima -privatnost privatnaimovina čuvanje društvene imovine ekološka pravila ponašanja usredini življenja i uopće

3 Pravilan odnos prema starinama - očuvanje kulturne baštinesredine življenja uopće naše domovine BOSNE IHERCEGOVINE tradicije i tradicionalnih običaja naših narodaprednosti i bogatstvo raznolikosti u našoj državi BOSNI IHERCEGOVINI poštivanje drugih i drugčijih

4 Obilazak starina obilježavanje i učenje tradicionalnih običaja i sl

5 Vježba ndash izrada portofolije - Starine moga zavičaja

6 Kultura demokratskog ponašanja-pojam demokratskog društva kako ostvariti svoje pravo i riješiti problem demokratskim putemmali demokratski

7 Sistematizacija iz programskog sadržaja opće kulture ponašanja

(7 časova)

4 K

UL

TU

RA

STA

NO

VA

NJA 1 Estetski elementi u stanu-tekstil zidni ukrasi narodne rukotvorine

sitni ukrasni predmeti

2 Vježba ndash Izrada ukrasnog predmeta aranžiranje cvijeća

3 Tradicionalni elementi stanovanja -arhitektura bosanske kuće

4 Posebna obilježja seoskog stanovanja-gospodarski objekti

5 Vježba - Moj izbor namještaja za moj

6 Razvijanje i sprovođenje stambene kulture -korištenje zajedničkihprostorija i prostora u sredini živ ljenja poštivanje kućnog reda

(6 časova)

5 L

IČN

AH

IGIJ

EN

A

1 Bolesti uzrokovane nehigijenom (bolesti prljavih ruku i drugebolesti savremenog svijeta)

2 Vježba ndash estetika lica kose noktiju tijela i sl vrste zanimanja izanata posjeta frizerskom kozmetičkom i drugim salonima zauljepšavanje

(2 časova)

74

6 K

UL

TU

RA

OD

IJE

VA

NJA

1 Vrste materijala za izradu odjeće-prednosti i nedostatci prirodnih ivještačkih

2 Boje u odijevanju-osobenost svake boje osnovna pravila dobrogkombinovanja boja

3 Vježba - kombiniranje dijelova odjeće u jednu estetsku cjelinu

4 Narodne nošnje u BiH ndash sastavni dio kulturne baštine vrste ručnograda

5 Prateći elementi u odijevanju -vježba vezivanja kravate marame isl

(5 časova)7

VA

ŽNO

ST P

REH

RA

NE

1 Hranljivi sastojci hrane ndash neophodni za rast razvoj rad i očuvanjezdravlja pravilan raspored dnevnih obroka i njihova kalor ijskavrijednost

2 Prehrambene namirnice ndash vrste namirnica njihova upotrebna ihranljiva vrijednost higijena i pravilno čuvanje namirnica

3 Kulinarski postupci pripreme hra ne i kontrola kvaliteta hraneekološka proizvodnja hrane

4 Vježba ndash pravilan način komb iniranja namirnica ndash pripremanjeužinr i jednostavnog jela

5 Sistematizacija rada iz prehrane

(5 časova)

8 P

RE

HR

AN

A I

ZD

RA

VL

JE 1 Bolesti uzrokovane nedostatkom hranljivih sastojaka u hraninedostatkom hrane nepravilnom prekomjernom i nehigijenskomprehranom

(1 časa)

9 SERVIRANJE HRANE I PONAŠANE ZA VRIJEME JELA (1 časa)

10 TRADICIONALNO KULINARSTVO (2 časa)

11 EKONOMIKA DOMAĆINSTVA (1 časa)

12 LJEPŠA STRANAŽIVOTA

1 Hobi zabava značaj odmora sporta i rekreacije za kulturnoživljenje

2 Evaluacija programskog sadržaja kulture življenja(2 časa)

Navedeni programski sadržaj nastavnog predmeta kulture življenja po obimutežini metodama rada i pristupu prilagoditi uzrastu dijeteta od 10 godina to jestučeniku petog razreda osnovne devetogodiš nje škole

75

18 LIKOVNA KULTURA

76

LIKOVNA KULTURA(jedan sat sedmično - 35 sati godišnje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO -OBRAZOVNOG RADA

PROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI IZADACI

TEMATSKE CJELINEOBLASTI

MOTIVI I TEHNIKEOBRAZOVNI

CILJEVI

ODGOJNI ISOCIJALIZIRAJUĆI

CILJEVI

1TAČKA I LINIJA

Prepoznavanjeuočavanjeregistrovanje odnosa usvom okruženju i nalikovnim djelima isposobnost primjeneprostornih organizacijakompozicije

-statična i dinamična

-vodoravna horizontalna

-okomitauspravna

-kružna-piramidalna

-slobodna

Savladavanje upotrebelinija crtatačaka u Ciljuostvarivanja Prostornihorganizacija Kompozicije

-Kombinovanje linijecrte sa plohom Tačkom imrljom i Njihov odnos

-Crtačke teksture

-Iz neposrednogokruženjaljudiživotinjebiljkepojave uprirodiobjekti prostori

-Korelacija sa drugimpredmetima sadržaji drugihpredmeta maternjegJezikapričabajka Pjesmaposlovica Prirode i društva Matematike istorijehistorijemuzičke I tjelesne culturekulture življenja BiH kulturnebaštine

-Njegovanje tradicije inarodnih običaja prazniciznačajni datumi etnografskonaslijeđe

-Primjena tačaka i crta linija sasvim karakteristikama isvojstvima u isticanju teksture

-Kompozicioni prostorniodnosi u Vizuelno likovnimsadržajima

-Primjena svih oblika poticaja urealizaciji likovnih radova ndash

-grafitna olovka tuš i pero Tuši drvce tuš i kistlavirani Tušflomastericrni ili tamnidrveniugljen

-Prepoznati iuporediti nasvojimumjetničkimradovimaprostornuorganizacijukompozicije

- statičnudinamičnu

- vodoravnuhorizontalnu

- okomituuspravnu

- kružnu

- piramidalnu

- slobodnu

-Moći registrovatirazumjeti ipredstavitirazličite formeorganizacijekompozicijeupotrebomcrtačkih tekstura

-Usvojiti pojmoveOrganizacijekompozicije

- statično idinamično

- vodoravnohorizontalno

- okomitouspravno

- kružno- piramidalno- slobodno

- Dalji rad narazvijanju senzornihmanipulativnihizražajnih ipraktičnihsposobnosti kodučenika sanaglaskom nakarakterizaciju oblikai figurau dvo itrodimenzionalnojorganizaciji prostora

- Razvijanjesposobnostikombinatorikelogičkogzaključivanjadivergentnogmišljenja -Razvijanjekritičkog mišljenjaformiranje stavova iodnosa premavrijednostimaočuvanje kulturnebaštine i prirodneokoline

- Izgrađivanjepozitivog odnosaprema raduinicijativasamostalnostistrajnostdosljednostangažovanostspremnost zasaradnju i timski rad

- Razvijanje humanihodnosa solidarnostijačanje i bogaćenjeemocija

77

2 BOJA

-Sposobnost opažanjaprepoznavanja ipredstavljanja uočenog uokruženju i na likovnimdjelima

- likovnih elemenata i

-principa komponovanjamrlja ploha potezdebeli namaz lazurninamaz kompozicija bojaharmonija ritam domi-nacija harmonijaahromatske boje ufunkciji bogaćenja paleteboja

-Oslabljene i intenzivneboje

-boja kao sredstvoostvarivanja slikarskihtekstura

-Akvarel gvaš temperakolaž pastel zgrafitogrebanje premazaneosnove prethodnoobojene voštanimbojama flomasteri uboji za manje formateradova mozaik

-Uočavanje značajaobogaćivanja izrazauvođenjem više valerskihvrijednosti boje

-Uočavanje shvatanjeznačaja i mogućnostiupotrebe potpunijebogatije palete bojakao i načina njeneprimjene

-Lazurno transparentnoboja preko boje dajenovu valersku vrijednostboju

-Pastuozno naglašendeblji nanos boje uočavase potez kista rukopisautora

-Razumjeti i moćipredstaviti oslabljenuboju miješanje bojaproširivanje bogaćenjepalete boja

-Usvojeni pojmovi zaoblast boja mrlja plohapotez debeli namazlazurni namazkompozicija bojaharmonija ritamdominacija

3 PLOHA

-Dalje savladavanjeoblasti grafike građenje irazvijanje senzibilitetaprema grafičkom izrazu ioblasti grafike

-dalji rad na potpunijemodnosu primjene slike iteksta

-Organizacija kompozicijekroz oblasti crtanjaslikanja grafike

-Papir grafika izradašablona od papirakartona

-Visoki tisak linorezizrada šablona klišeana linoleumu

-Kolaž kroz primjenukompozicionih odnosaslike i teksta

-Uočavanje značajavizuelnog odnosa slike iteksta u primjeniorganizacije kompozicije

- Razumijevanje složenihgrafičkih odnosa rad naizradi klišea za visokitisak linorez kartongrafiku dalje razvijanjesenzibiliteta u grafičkomizrazu

-Usvojeni pojmovi zaoblast ploha inicijalkaligrafija minijaturavizuelna informacijaznak linorez visokitisak grafičar

-Razvijanje sposobnostiposmatranjasintetičkogkoncipiranjauočavanjazaključivanjasnalažljivostikreativnog konkretnogi apstraktnog mišljenjabogaćenje mašteorijentacija u vremenui prostoru

-Razvijanje sposobnostipripremanja tonovaboja valerskihsvjetlosnihvrijednosti za njihovuprimjenu u praktičnomradu realizacijilikovnih radovaodjevanjuoplemenjivanjuživotnog prostorakreiranju znakovavizuelnihkomunikacijakreiranju izgledaupotrebnih predmeta

-dalji rad na razvijanjusposobnosti predstav-ljanja sadržaja pjesmepriče događaja pojavau prirodi osjećanjaemocija i slično krozlikovni izraz

78

4 POVRŠINA

-Površina u likovnojoblasti dizajnagrafičkog dizajnaindustrijskog dizajnaprimijenjene umjetnosti

-Uloga površine usavremenim medijimakompjuterskoj graficispotu TV poruciplakatu kroz različitekompozicije dinamičnai statična kompozicija

-Uloga površine u formiporuke novi kreiraniznakovi vizuelnihkomunikacija odnospovršina i vizuelnajasnoća poruka

- Složenija kreativnarješenja i realizacija urazličitim materijalima

- Kreiranje novihvizuelnih informacijaporuka novihznakova odnos slike iteksta naslovne straniceknjige školskoglistahellip

- Kreiranje novog izgledaindustrijskog predmetaproizvoda

- Razumjevanje uloge iznačaja znakovavizuelnih komunikacijai ovladavanjemogućnostimakorištenja sa ciljemprenošenja vizuelnihinformacija

- Osposobljavanje zakreiranje novihvizuelnih znakova ivizuelnih poruka

- Uočavanje značajauloge površine unaglašavanju važnogbitnog malo-velikostatično-dinamičnosvijetlo-tamno hellip

- Uočavanje izražajnihmogućnosti stripasinteze slike i teksta

- Razumijevanje spotaTV poruke plakata kaoforme vizuelnihkomunikacija

- Usvojeni pojmovi zaoblast površinavizuelna informacijaporuka industrijskidizajn spot TVporuka statičnodinamično

79

5 MASA I PROSTOR

-Dalji rad na potpunijemshvatanju prostora ioblikovanja u prostoru

-Puna plastika u prostoru

-Mobili pokretne formeu prostoru dinamičnaskulptura

-Reljef kao skulptorskaforma niski plitkireljef meco reljefsrednje ispupčeneforme 1-2 trećine maseu prostoru visoki reljefskulptura u prostorukoja se samo sa nekimdjelom utapa u osnovu

-Masa i prostor uarhitekturi elementigrađenja

-Konstrukcija

-Zid

-Stub kvadrtične osnove

-Stup kružne osnove

-Krov

- Usložnjavanje odnosaprema prostoru ioblikovanje prostora uoblasti oblikovanjagrađenja primijenjeneumjetnosti i dizajna

- Upotreba svih materijaladostupnih dostupnihuzrastu

- Rad na karakterizacijifigura u prostoru odnosdijelova i cjeline

- Realizacija plitkogreljefa

- Ravnoteža i pokret uprostoru mobilirealizacija skulpturre uprostoru

- Organizacija prostornekompozicije različitimelementima po veličinii obliku instalacijaprostorna organizacijamaketa urbanizam

- Razumijevanje i mogu-ćnosti predstavljanjaprostora i oblika uprostoru

- Sticanje sposobnostiprevođenja transpono-vanja dvodimenzional-nog u trodimenzionalnoi trodimenzionalne udvodimenzionalnuformu organizaciju

- Prostorna organizacijamože imati malu iveliku masu mobili ndashrad na organizacijiravnoteže i pokreta

- Usvojeni pojmoviMasa prostor gradnjaarhitektura građenjeelementi građenja zidstub stup krov niskiplitki reljef mecoreljef visoki reljefmobili skulptura upokretu pokretneforme

80

OČEKIVANI REZULTATI

Sa učenicima se radi na daljem usvoju i proširivanju znaja o upotrebi materijala i sredstva kojise koriste u oblasti tačka i linija

- da znaju razlikovati vrijednosti linija po intenzitetu jačini po prostirnoj orijentaciji

- da mogu prepoznati ritam i upotrebljav ati ga u svom likovnom izrazu

- da mrlju i tačku koriste kao likovni elemenat u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanjukompozicije organizacije kompozicije statična i dinami čna vodoravna horizontalna okomitauspravna kružna piramidalna slobodna

- da znaju da je površina omotač nekog oblika objekta predmeta u prostoru

- da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta neke građevine

- da usvoji termine elementi građenja arhitektura konstrukcija zid stub stup krov

- da dalje usavršavaju tehniku korištenja olovke tuša i drvceta tuša i kista da savladaju tehnikulaviranog tuša

za oblast slikarstva

- da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama akv arelu gvašu temperi kolažu pasteluflomasterima u boji mozaiku

- da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja da jedna boja može biti svjetlija itamnija da se miješanjem mogu dobiti tonovi drugih boja

- da proširuju znanje o komplementarnom kontrastu boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti

- usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarski rukopis teksturu lazurno ipastuozno rukopis autora

za oblast plohagrafika

- da usvoje pojam kliše šablon matr ica grafički otisak grafičar štampanje

- da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za visoki tisak linorez papir grafika

- da znaju osmišljeno u organizaciji kompozicije primjenjivati sliku i tekst izrada stripa naslovnestrane knjigehellip

za oblast površina masa i prostor

- da uočavaju odnose u prostoru uočavaju proporcije prepoznaju karakter oblika

- da su sposobni organizovati kompoziciju po principu pokretne ravnoteže mobili

- da znaju šta je simetrija i asimetrija -da su u stanju izvesti prostorni crtež crtež sa tankom mekomžicom

- da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura tekstura izvedena sa nekim oblikovnim materijalom

- da raspoznaju šta je puna plastika figura u prostoru a šta reljef plitki meco i visoki reljef

- da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna odnos plohe i teksta naslovna strana za knjiguplakat papir za pakovanjehellip

- da kreiraju kadar stripa ili strip TV spothellip

- da usvoje pojmove vizuelna informacija kadar strip fotografija

81

STRUKTURA PROGRAMA

1 TAČKA I LINIJALikovno područje crtanjeOrganizacija kompozicije smještanje rada u zadati format dinamična i statična kompozicijahorizontalna vodoravna kompozicija vertikalna uspravna kompozicija kružnapiramidalna trougaona slobodna raspršena dominacija

2 BOJALikovno područje slikanjeU slikanim radovima primjenjivaće se kao izražajna sredstva pri realizaciji kompozicijemrlje potezi lazurni tanki nanos boje pastuozni debeli nanos boje harmoničan skladanodnos boja ritam dominacija

3 PLOHAKroz tematsku oblast PLOHU realizovaće se sve likovne oblasti koje se u svojoj konačniciiskazuju u dvodimenzionalnoj formi crtež slika grafikaU petom razredu pored navedenih organizacija kompozicije dalje će s e raditi na potpunijojprimjeni odnosa slike i teksta s obzirom na uzrast interes učenika biti će usmjeren premadaljem savladavanju oblasti grafike jednobojne i višebojne visokog tiska u tehnici papirgrafike i linoreza

4 POVRŠINATematska oblast Površina realizuje se kroz likovne oblasti dizajna grafičkog dizajnaindustrijskog dizajna primijenjene umjetnosti kompjuterske grafike spot TV poruka plakatnavedenih kompozicionih odnosa dinamična i statična kompozicijahorizontalna vodoravna kompozicija vertikalna uspravna kompozicija kružnapiramidalna trougaona slobodna raspršena dominacijaZnakovi vizuelnih komunikacija kao elementi vizuelnih poruka i njihova likovnost Učenicirade na izradi stripa znakova vizuelnih komunikacija anlizi fotografije uočavanju irazumijevanju spota vizuelne medijske poruke

5 MASA I PROSTORTematska cjelina masa i prostor obuhvata likovne oblastiOblikovanje građenje primijenjenu umjetnost i dizajnI dalje u ovom uzrastu prisu tan je izražen interes za oblikovanjem u prostoru koje djecadoživljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralačkim procesom U kreativnom procesukoriste se svi materijali pristupačni uzrastu i psihofizičkim mogućnostima djeteta Definišu sepojmovi i realizuju radovi u punoj plastici mobili pokretne forme u prostoru kao i reljefiniski reljef meco reljef visoki reljef Arhitektonski elementi elementi gradnjekonstrukcija zid stub stup krov

82


Likovna kultura u V razredu podrazumijeva početak sintetičkog koncipiranja vizuelnog doživljajapovezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem bogaćenjem novimlikovnim sadržajima i likovnim iskustvima nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnostiUsvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacijekompozicije

1 OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije

2 OBLIKOVANJE U PROSTORU ndash riješavanja trodimenzionalnih fo rmi

Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije realizuju se kroz LIKOVNEOBLASTI likovna područja

Za oblikovanje na plohi kroz područja- CRTANJE

- SLIKANJE

- GRAFIKA

- PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA

Oblikovanje u prostoru kroz područja- PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE


Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskihcjelinaoblasti koje bi trebale biti ustrojene unificirane jednobrazno za sv e razrede od 1-9 razreda

1 TAČKA I LINIJA

2 BOJA

3 PLOHA

4 POVRŠINA

5 MASA I PROSTOR

Ovakva forma obezbjeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja sposobnosti i likovne kreativnostidjece permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazov anje Tematske cjeline bi se realizovalekroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva putaobrađena u toku školske godine Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke likovneprobleme obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovologičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnihkrugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i p rezentiranja novih sadržaja i znanja

Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast niti bilo koju tehniku Kvalitet učenja ulikovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali prepoznaju ga i razrij ešeputem likovno tehničkih sredstava Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje sposobnosti isaznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelnolikovnih ideja i problema u komponovanju osmiš ljenih likovnih kompozicija

Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanjadoživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja Razvoj likovne pismenostiobuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju stvaraju predstavu o značajulikovne umjetnosti u vlastitom životu i interakciju umjetnosti nauke i društva novih medija i okruženja

83

Motivi ndash teme likovni sadržaji

Zahvalne teme za likovno kreat ivni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje Motive prema svojo vizuelizacijisadržaja dijelimo na

1 Vizuelne motive

2 Nevizuelne motive

3 Motive likovne forme likovni i kompozicioni elementi

- iz neposrednog okruženja djeteta porodica škola mjesto sta novanja prostori objekti pojave uprirodi biljkehellip

- sadržaji drugih predmeta korelacija sa drugim predmetima maternjeg jezika priča bajka poslovicabasna pjesmica matematike prirode i društva glazbene kulture tjelesne i zdravstvene kulture ikulture življenja

- iz narodnih običaja tradicije značajni datumi praznici etnografsko nasljeđe

- značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne baštine umjetnosti

- likovni i kompozicioni elementi shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih z adataka krozupotrebu likovnih i kompozicionih elemenata

- nevizuelni poticaji emocije osjećanja čula muzika

POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI

CRTANJE usvojiti pojmove organizacije kompozicije statično -dinamično vodroravnouspravno kružnopiramidalno i slobodno

SLIKANJE uočavanje značaja obogaćivbanja izraza uvođenjem više valerskih vrijednosti boje usvojenipojmovi mrlja ploha potez pastuozni namaz lazurni namaz kompozicija boja harmonija ritamdominacija

GRAFIKA malo-veliko statično-dinamično svijetlo-tamno kliše za visoki tisak linorez kartongrafiku inicijal kaligrafija minijatura

PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE masa prostor gradnja arhitektura građenje elementigrađenja zid stub stup krov niski plitki r eljef meco reljef visoki reljef mobili skulptura u pokretupokretne forme

VIZUELNA KOMUNIKACIJA grafički dizajn vizuelna informacija poruka industrijski dizajn spotTV poruka statično dinamično

OCJENJIVANJE

Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika s obzirom načinjenicu da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta upornosti iiskustva stečenog znanja i usvojenih navika pozitivnog i negativnog uticaja sredine kao i sklademocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente Iz tog razloga i dječiji crtežmoguće je analizirati sa različitih aspekata

1 estetskog

2 psihološkog

3 pedagoškog

Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju j er imaju potrebu da iskažu svoj svijet svoje viđenje svijetapredmeta i pojava svoje strahove i oduševljenja onda su svi ti radovi ldquostenografski zapis dušerdquo i kao takvimoraju biti dobri Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta

84

1 Likovna Forma Likovni jezik i

2 Likovnih sadržaja

Oblast Likovna Forma Likovni jezik koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja suteoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti

Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu Učenici kojinisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime seizražavati Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualnemogućnosti stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak napor koji djete ulaže u realizacijuzadatka da bi postiglo rezultat aktivnost na časovima likovne kulture Nema loših dječijih radovaVizuelno estetska kultura razvija kod učeni ka sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno sti odnos premaestetskom pravilno doživljavanje vizuelnih informacija odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini

Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovn o kreativni raddjece Ako nastavnik traži od djece da tačno ldquoprepisujurdquo percipirano da doživljavaju i gledaju očimaodraslih svijet oko sebe onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremenenastave ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju

85

19 MUZIČKAGLAZBENAKULTURA

86

MUZIČKA GLAZBENA KULTURA ZA V RAZRED(1 sat sedmično - 35 sati godišnje )


PODRUČJA UČENJA CILJEVIOČEKIVANI REZULTATI

ISHODI UČENJA

ZNANJE

Sticanje znanja o

- mješoviti hor i višeglasno pjevanje horski glasovi

- tačno imenovanje naučenih notnihtrajanja oznaka i termina (italijanski)

- pjevanje jednostavnih primjerasolmizacijom

- svjesno izvođenje jednostavnihbrojalice i primjera prema notnomzapisu u 2 3 i 4-dijelnoj-dobnoj mjeriritamskim govorom

- sviranje kao pratnja uz pjevanje ikroz aranžmana uz svjesno korištenjemuzičkih znanja

- orkestarskim instrumenatima pogrupama gudački duhački drveni ilimeni udaraljke

Učenici bi trebali imati znanje irazumijevanje

- osnovnim elementima vokalnetehnike (tačna intonacija dikcijaartikulacija) te tehnike sviranja radikvalitetnije interpretaciji muzičkogdjela u horu i orkestru

- osnovnih muzičkih pojmova izmetrike ritmike i melodike

- svjesno obrazlaže najadekvatnijuprimjenu raznih instrumenata usamostalnoj izradi originalniharanžmana

- pokazuje veliku zainteresovanost iljubav prema muzici svjesnost označaju i potrebi muzike u životu

SPOSOBNOSTI IVJEŠTINE

Razvijanje muzičke sposobnosti ivještine

- samostalnog uočavanja saopštavanjapoznatih i novih termina i pojava unotnom zapisu

- samostalne i kvalitetne interpretacijemuzičkog djela (od solističkog doskupnog)

- memoriranja djela naslova i autora

- sistematiziranja muzičkih znanja uzkorištenje muzičkih termina

- Improvizacija i prezentacija ideja(individualno i u grupi) predviđanjarezultata

- korištenja znanja u osmišljavanjuideja za kreativno ispoljavanje iizražavanje doživljaja (likovnoliterarno i pokretom)

- svjesno prihvata i ispravlja svojegreške u intonaciji i u muziciranjuukazuje i na greške i ispravlja idruge

- prethodna muzička iskustva imuzičke termine koristi u daljemučenju

- već formirane kriterije za procjenukvaliteta koristi prilikom izvođenja islušanja djela

- uživanje u sve slobodnijempredstavljanju publici saimprovizacijama na Orffoviminstrumentima na vlastituinicijativu

- pred novim muzičkim zadatkompita i traži odgovor

- slobodno izlažu svoje mišljenje iideje i prave poređenja ostvarenog

87

VRIJEDNOSTISTAVOVI PONAŠANJE

Razvijanje pozitivnih vrijednosti istavova

- samokritičnost prema sebi kaoizvođaču (vokalnom iinstrumentalnom) a u odnosu nadruge

- postaje sve snažnije i intenzivnijeispoljavanje emocionalne i estetskeosjetljivosti na kvalitet muzike

- ispoljavanje vrlo intenzivnih interesai ljubavi prema sadržajima izmuzičke baštine BiH

- svjesnost značaja muzike u životu ipotrebi učenja o muzici i muziciranjakroz čitav život

- vrlo jasno ispoljavanje razvojainteresa i intenzivne želje zabavljenjem muzikom koja treba dapostane trajna potreba

- Razvijati samopouzdanje u pjevanjui sviranju je sve veće kao izalaganje i odgovornost za kvalitetskupnog muziciranja

- Iskreno i dobronamjerno iskazujesvoje mišljenje i kritiku a poštuje icijeni mišljenja i stavove drugih

- Uočava i hvali aplauzom nagrađujenajkvalitetnije izvođenje

- Ispoljava svoj odnos prema muzici iželju da je često sluša u školi nakoncertima i sl

- Traži sam i sa vidnim adovoljstvomse uključuje u muzičko-scenske idruge projekte sa muzikom

- Samostalno se uključuje u muzičkesekcije

- Djeluje i na druge da slijede njegovprimjer

- Propagira upis mlađih učenika umuzičku školu

STRUKTURA SADRŽAJA

I PJEVANJE I SVIRANJE

II MUZIČKEGLAZBENE IGRE

III BROJALICE

IV SLUŠANJE MUZIKE

V DJEČIJE STVARALAŠTVO

88


Iako u uslovima minimalnog broja časova (1 čas sedmično) u petom razredu pored upornog i istrajnog radana korekciji problema koje imaju pojedini učenici u oblasti melodike (tačna intonacija širenje opsega glasamemorisanje melodije) ili ritmike posebno intenzivno raditi na kultivisanju dječijeg glasa i podizanju kvalitetapjevanja pojedinca i prilagođavanj a glasa u skupnom muziciranju U ovom razredu pored rada na razvoju muzikalnostii trajnih interesa i ljubavi prema muzici raditi vrlo seriozno na osvještavanju i korištenju ranije usputno usvojenihitalijanskih muzičkih termina u muzičkom opismenjavanju U ovoj oblasti velika novina je pjevanje solmizacijom u Cdur ljestvici i kontinuirani rad na razvoju osjećaja za ritam i metriku kroz brojalice koje treba izvoditi ritamskimgovorom polazeći od svjesne analize notnog zapisa te reprodukcije trajanja prikazanih u notnom zapisu teupoznavanje novih notnih znakova i mjere ( 68 informativno) I dalje raditi na sve samostalnijem određivanju osnovnihelemenata muzičkog djela a posebno zapažanju i određivanju forme muzičkog djela (muzička rečenica tema fra zacjeline) izvođača i sastava muzičkih instrumenata orkestra vrste glasova u horu (četveroglasni hor)

U skladu sa smanjenim brojem časova u odnosu na predhodna četiri razreda smanjen je broj pjesama zapjevanje i sviranje kao i slušanje muzike a p osebno broj muzičkih igara i brojalica

Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 12 pjesama u toku školske godine Nakon doživljaja pjesmeu izvođenju nastavnika i sa CD -a djeca je uče pjevajući uz nastavnika u cjelini uz pratnju melodijskog instr umenta(klavir sintisajzer gitara) Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku učenici će učvrstiti i u praksi iinterpretaciji svjesno koristiti ranija znanja vezana za tempo i dinamiku notne vrijednosti (osminka četvrtinkapolovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze) mjere (2 3 i 4 -dijelnu) i naučiti i novu 68 mjeru Primjeniti ranija i novamuzička znanja u kreiranju pratnje i aranžmana za Orffove instrumente Najjednostavnije pjesme iz ranijih razreda kaošto suldquoSatić kucaldquo bdquoPatakldquo bdquoHo davkaldquo bdquoSage se mlada do zemljeldquo i slično prema izboru nastavnika mogu se sadjecom raditi tako da ih djeca uče svirati na kla viru metalofonu ili ksilofonu prema tehničkim mogućnostima u školi

Učenici u petom razredu treba da nauče najmanje 4 muzičke igre koje uključuju pokret One pomažu itjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije raznih zemalja svijeta a sastoje se iz osnovnih pokreta splesnim elementima te raznih kretnji ruku Koreografije okretnih igara i kola iz različitih krajev a imaju utvrđene figurei kretnje

Tako su djeca kroz pjevanje i sviranje i muzičke igre bila u prilici da upoznaju pored djela iz BiHstvaralaštvo i tradiciju iz Hrvatske Srbije Slovenije te Slovačke Engleske Škotske Francuske Austrije NjemačkeRusije Norveške i Meksika Na taj način je Nastavni program za peti razred dobio multikulturalni karakter

U petom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice koje su dječija igra a istovremeno i dječije tradicionalnostvaralaštvo One i u ovom razredu spadaju u racionalne i iracionalne brojalice čiji ritam i metrika pomažu razvojumuzikalnosti djeteta Ova oblast je veoma pogodna za uvježbavanje nota po trajanju i podjelu jedinice na dva dijela iritamskog govora pa će omogućiti da se ranije doživljen e muzičke zakonitosti osvijeste te znanja učvrste isistematiziraju Kreativnost u ovoj oblasti podrazumijeva podsticanje učenika u osmišljavanju originalnih aranžmana iinventivnoj interpretaciji

Slušanjem u petom razredu treba upoznati najmanje 14 kompozicija jer ono pruža obilje mogućnosti zaupoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta I nadalje je težište na umjetničko -doživljajnojkomponenti sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu u stalnom pora stu Slušanjemtreba učvrstiti vizuelno i zvučno orkestarske instrumente po grupama gudački duvački drveni i limeni i udaraljke Inadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno kao i pokretom jer se time podstičenjihova kreativnost

Za oblast dječijeg stvaralaštva u petom razredu zbog smanjenog broja nastavnih časova nisu mogli bitiodvojeni posebni časovi kao u predhodna četiri razreda Zato je neophodno u svakoj od navedenih oblasti pronaćinajefikasnije načine za slobodniju individualnu improvizaciju i druge oblike neverbalne komunikacije(u paru grupnu ikolektivnu) Podsticati djecu da kroz muzičko -scenske igre povezuju razne umjetničke oblasti sa naglaskom naoriginalnost i raznovrsnost dječijih rješenja Njegovati razne oblike svjesne improvizacije (na zadanu melodiju ritamte izmišljanju melodije na date stihove kao i stihove na zadanu ili novu melodiju) uz korištenje instrumenata (vlastitotijelo priručna sredstva instrumenti koje su napravila djeca O rffov dječiji instrumentarij) Muzički sadržaji u sebiimaju sve elemente koji prirodno ostvaruju korelaciju sa svim drugim predmetima pa i stranim jezikom

89

SADRŽAJ ZNANJE IRAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI STAVOVI

PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKAAKTIVNOSTI NASTVANIKA(ORGANIZACIJA I METODENASTAVE I UČENJA OCJENJIVANJE)

1 PJEVANJE I SVIRANJEIzbor1 Prvi maj (Milan Jeličanin)2 Pijetao i sat (Refik Hodžićstihovi Arif Semanić) ili Vučjaželja (Marija Matanović)3 Čičak (Julio Marić ndash stihoviRajko Balaban)4 Cvrčak i bubamara (AlfiKabiljo stihovi StjepanJakševac) i Ševin kljun(AsimHorozić stihovi Ivica VanjaRorić)5 Tetkino tetkino ( DamirPjanić stihovi Enes Kišević)ili Mjesečev pjesnik (JKaplan)6 Dajte nam ljubavi (Hana iDinko Šimić)7 Macice u livadama(JKaplan)8 Osvanu dan kanon iliSvitac (Božidar Stančić)9 S one strane Jajca narodnaili Pjevaj mi pjevaj sokolenarodna10 Bosa Mara Bosnupregazila narodnailiTrepetljika trepetalanarodna svatovska Mostar11 Marko Skače po zelenojtrati (narodna iz Slovenije) iliPo koroškem po Kranjskem(narodna)12 Evo san ti doša ili Jučer simi rekla (narodna pjesma izDalmacije)

- Poštuje pravila vokalnetehnike koja dovode dokvalitetag pjevanja(intonacijaartikulacija dikcija)

- Razumije koristi i uinterpretaciji poštujeosnovne muzičkeoznake u notnomzapisu (muzičkitermini naitalijanskom)

- Izvodi lakše notnezapise ritamskimgovorom i primjenjujeznanja iz metrike iritmike -

- Pjeva solmizacijomlakše primjere

- Prihvata i po potrebikorigira svojuintonaciju radipodizanja kvalitetamuziciranja

- Samostalno pjeva isvira Orffoveinstrumente

- Shvata dvoglasje ipjeva kanon u dvaglasa

-Osjet za ritam i mjeru je sveizraženiji

- Samostalno korigujevlastito pjevanje i sviranjeupoređujući se sa drugima

- Istražuje samoinicijativno iuključuje se u sviranjepratnje pjesmi

-Kooperativnost u stalnomporastu kao i osjećajkompetentnosti u pjevanju isviranju

-Muzicira samoinicijativno ibez podsticaja komunicirajz pomoć instrumenata

-Aktivno učestvuje u izradi iizvođenju aranžmana

- Sve veća samostalnostoriginalnost i spretnosti uimprovizaciji

- U skladu sasamoprocjenom i u odnosuna druge vježba da postignekvaalitet

- Pozitivan interes premamuzici ga podstiče naveliko zalaganje i trud uskupnom muziciranju

- Ima sve razvijeniju svijest označaju svakog pojedinca uhoru i shvata potrebuuklapanja svog glasa ucjelinu (horzbor orkestar)

- Svijesno obavlja muzičkezadatke i obaveze ( kaopojedinac ili dio grupe)radi postizanja kolektivnoguspjeha

- Ličnim primjerom idjelovanjuem u razredupokazuje pozitivne stavovei vrednote prema muzici

- Stalno učešće u pjevanju isviranju kroz redovnunastavu i vannastavneaktivnosti priredbe izletiu porodici

- Komunikacija i interakcijau improvizaciji

- Muziciranje i djelovanje uskladu sa zahtjevimamuzičkog djela

- Upotreba instrumenata uskladu sa zadacima pjesmeodnosno osmišljenogaranžmana

- Zajednička i stalna briga očuvanju školskih muzičkihinstrumenata kaovrijednosti

- Pokazuje da muzikudoživljava i cijeni ličnimprimjerom i muziciranjem

- Planira i osmišljavamuzičke zagonetkerebuse premetaljke i drugeigre kao podsticaj zaučenje muzičkih pojmova

- Inicira organizira i samučestvuje u interpretaciji iimprovizaciji u interakciji(škola-porodica)

- Motivira i upućujeučenilke na druge izvoreznanja pored udžbenika

- Motivira pojedinačni iskupni rad i njimnenametljivo rukovodi

- Aktivnim uključenjem uzajednički rad pomažekomunikaciju i podstičezagrijanost u radu

- Prilikom praćenja iprocjene individualnihpostignuća vrši poređenjesa rezultatima u četvrtomrazredu

90

2 MUZIČKEGLAZBENE IGRE

Izbor

1 Lovac Ranko (VMakjanić)

2 Na slovo (pjesma izEngleske)

3 Pleši pleši (Slovačkatradicionalni ples)

4 La kukarača Meksikotradicionalna

- Prati ritam pjesmicepokretom spontano iliizvodi zadatu koreografiju

- Ispravno izvodi novu igruprimjenjujući ranija znanja

- Prepoznaje pojedinetradicionalne nošnje

- Samostalno pjeva i izvodizadane pokrete saosjećajem sigurnosti

- Samostalno igra i usvajapravila sa više sigurnosti

- Samostalno izražavakretnjama ono što tekst imuzika sugerišu

- Shvatanje i razumijepostojanje i značaj plesa ikola kod svih narodasvijeta (multikulturalnost)

- Podsticanje kreativnostiigrom pokretom ipjevanjem

- Razvijanje svijesti okulturi ponašanja nanastupima folklornihansambala

- Odabiranje i predlaganjemuzičke igre za priredbei uvježbavanju pokretauz pjevanje (zajedničko ipojedinačno

- Crtanje (slikanje) narodnihnošnji

- Rasprave i dogovori oponašanju na smotri

- Učlanjenje u ritmičku iilifolklornu sekciju

- Priprema osmišljava idemonstrira te prati istimulira svojim učešćem

- Upućuje i pokazujesimulacije na kompjuteru

- Sarađuje sa roditeljima iuključuje ih u rad

- Organizira praktične vježbei odlazak na probu KUD-a

3 BROJALICE

Izbor

1 Aro baro piko paro(Zaspisala Elly BašićBilja-Gorica) ili Ena menanikoti (Zapisala MilicaObradović Jajce)

2 Sjela baba u balon(Zagreb)

3 An ban zekapan(Zapisala Elly Bašić GornjiMihaljevac Međimurje)

4 Maco maco mala

- Izvodi brojalicu precizno itačno u skladu sa tekstom

- Prema zadatku zvodiogovarajuće pokrete u mjerii ritmu

- Svira ritam na instrumentupo dogovoru i na osnovuvlastitih ideja

- Gledanjem u notni zapisizvodi ritam brojaliceritamskim slogovima (tata-te)

- Upoređuje i brzo uočavasličnosti i razlike u trajanjunota obrazlaže ih i tačnoizvodi po zadatku

- Na osnovu sviranja ritmaprepoznaje ranije naučenebrojalice (muzičkezagonetke)

- Samostalno izvodi ritamsviranjem nainstrumentima

- Osmišljeva predlaže iizvodi pratnju kombinujeinstrumente (aranžmani)

- Aktivno i samoinicijativnose uključuje i mašta krozbrojalicu koju pozitivnovrednuje

- Raduje se novom iskustvuigri i komunikaciji kojarazvija osjećaj pripadnostigrupi

- Samosvijest je sve većakroz kreativne načineritmičkog izražavanja auči i druge

- Pamti i donosi u razrednove brojalice i izmišljanove zajedničke igre

- Osmišljava novemaštovite igre sainstrumenatima

- Pronalaženje i zapisivanjebrojalica sortiranje iizvođenje zaključaka

- Dopunjavanje zidnogpanoa novim zapisima

- Dopunjavanje razredneizložbe-stalna postavka

- Osmišljava prigodnemuzičke igre zainteraktivno učenjedemonstrira izvođenje isviranje

- Aktivnim učešćem pomažekoordinira rad i usmjeravaaktivnosti učenika

- Razvija kreativnost dječijeradne i kulturne navike

- Procjenjuje interesovanja inapredak učenika

4 SLUŠANJE MUZIKE

Izbor

1 Tu hanina jo haninosefardska romansa

2 Dželemdželem romskapjesma

3 Na Avinjonskom mostu(Sur le pont dAvignon

- Ima bogat fond djela kojaprepoznaje prilikomslušanja

- Prepoznaje i saopštava imekompozitora

- Prepoznaje orkestarskeinstrumente po grupama(gudački duhački drveni ilimeni udaraljke)

- Brzo pamti i pjevušimelodiju pjesme kojusluša

- Brzo uočava i saopštavaizvođača djela

- Upoređuje razlikuje isamostalno i tačno izvodizaključke o slušanomdjelu

- Samostalno izražava utiskeo slušanom djelupokazujući pri tom vidnozadovoljstvo i interes

- Često traži da se djeloponovno sluša

- Samostalno saopštavazašto mu se dopada ili nedopada i komentira

- Prikupljanje kaseta i CD-asa djelima koja će seslušati u školi

- Pronalaze i prikupljajuslike kompozitora imuzičkih instrumenata uknjigama i štampi(simfonijski orkestar)

- Pravljenje preglednog

- Osposobljava ih zauočavanje i bilježenje

- Upućuje i podstiče naprikupljanje materijala

- Osmišljava i realizujesimulacione igre za djecu

- Priprema i vođi djecu krozaktivnosti dijaloga i

91

Francuska pjesma) iliPjesma rastanka (popijevkaiz Škotske)

4 Molimo za finu tišinu(A Korać) ) i Zdravomaleni (Alfi Kabiljo

5 Osmjeh majke(SMihaljinac stihoviMKeran arr Dr VinkoKrajtmajer

6 Uz jutarnju šetnju(ASmailović)

7 Žamor i smijeh djece-Kad bi svi ljudi na svijetu(Arsen Dedićstihovi MilanGrgić) i Dvoboj (AsimHorozić i stihovi ŠimoEšić)8 Djeca i skakavci (Emaesasa Josip Magdić) iliJadovanka za teletom (JGotovac)

9 Vesela pjesma (Do remi) pjesma iz mjuziklabdquoMoje pjesme moji snovildquo(The sound of musicRichard Rogers)

10 Scene II čin (Andante-Andante non troppoTempo I odlomak iz baletaLabudovo jezero(PIČajkovski) violončeloi violina

11 Šeherezada I stavakSindbadovo putovanjeodlomak iz orkestarskesvite bdquoSeherezadaldquo (Bajka

- Razlikuje izvođačkeansamble orkestar horizvođačke glasove

- Mješoviti hormuški i ženskiglasovi

- Muzička rečenica temafraza cjeline ili dijelovikompozicije

- Prepoznaje vokalnoinstrumentalno i vokalno-instrumentalno izvođenje

- Prepoznaje narodnumuzičku tradiciju

- Poznaje i pamti imena Bhkompozitora i njihovanajpoznatija djela

- Tačno određuje dinamikutempo i drugekarakteristike djela

- Razlikuje i poznajepojedine instrumente ivizuelno i auditivno

- Uz slušanje muzike pratijednostavni notni zapis iprimjeni muzičke terminelegato staccato ritammelodija te odredi mjeru inotne vrijednosti

- Prilikom slušanja muzikeposebno na koncertupoštuje pravila ponašanja

- Koristiti jednostavanmuzički jezik zasaopštavanje ideja i zaimenovanje i opis djelainstrumenata ansambala

- Razlikuje i obrazlaže vrstehorova ( dječiji ženskimuški mješoviti) i ženske imuške glasove po visini izvučnoj boji

osobine djela

- Svojim čestimkomentarima i biranimriječima i odnosompokazuje da cijeni muzikuizvođače i kompozitore

- Traži da djela i umjetnikevidi uživo na koncertima itako pokazuje pozitivnenavike i potrebu zamuzikom

- Shvata da je orkestar -muzički uređena zajednicakoja svira prema pravilimai znaku dirigenta

- Pokazuje lijepu kulturuponašanja kad slušaizvođenje djece u razredu ina koncertu

- Svoj pozitivan odnosprema djelima iumjetnicima pokazujeaplaudiranjem drugarima ina koncertu

- Pokazuje razvoj svijesti označaju muzike u porodiciškoli i okolini

- Razgovorom o muzici uispoljava svoje stavove ipotrebe za lijepim ishvatanje da muzikapodiže kvalitet života

panoa na koji se dodajuslike instrumenata koje suupoznali što ih motivišena učenje

- Tradicionalnih narodnihinstrumenata i nošnjinaroda BiH-pano(pronalaze i prikupljajuslike)

- Izrađuju zidne panoe satematskim sadržajima

- Vodič kroz kulturnemuzičke događaje u gradu(isječci iz štampe sanajavom koncerata ugradu)

- Posjeta najznačajnijimkulturnim objektima umjestu

- Vođenje intervjua saumjetnicima

- Posjeta koncertima uosnovnoj muzičkoj školi

interakcije

- Pomoć učenicima usamostalnom i grupnomradu

- Ukazuje na adekvatan načinizrade preglednih zidnihkalendara sa terminimakoncerata

- Planira termine za posjetekulturnim ustanova i bilježiih na kalendaru

- Osmišljava i obavljatemeljitu pripremu učenikaza izlaske iz škole i posjetekoncertu i kulturnimustanovama

- Objašnjava ponašanje nakoncertu oblačenje

- Saradnja sa roditeljima iumjetničkim ustanovama

- Posmatranje i praćenjenapretka učenika pohvale inagrade

92

iz 1001 noći N RKorsakov

12 Nekoliko varijacija izdjela bdquo12 varijacija u C-duruldquo (W A Mozart) iliPosljednje proljeće (EGrig)

13 Barcarolla iz opereHoffmannove priče (JOffenbach orkestarskaizvedba)

14 Dječiji hor iz operebdquoKarmenldquo (G Bizet) iVidjeh čudoldquo (VladoMilošević mješoviti hor)

5 DJEČIJESTVARALAŠTVO

- Slobodna improvizacijana Orffoviminstrumentima

- Plesna dramatizacija

- Literarno i ili likovnoizražavanje doživljajamuzike

- Osmišljavanje muzičkogigrokaza i prezentacijarezultata samostalnog igrupnog rada

- Eksperimentiše istražuje ikombinuje instrumente

- Pravi varijacije na zadanutemu (melodiju ritam)

- Spontano na muzikuprogovara pokretomlikovno ili literarno

- Improvizacijom kreiranove aranžmane zapjesmice i brojalice

- Samostalno smišljaupoređuje dodajemijenja

- Pravi improvizacijuritmičke pratnje pjesmi

- Stvara kombinacijomriječi instrumenatapokreta i likovnimizrazom

- Sam predlaze ideje iinstrumente zadočaravanje likova iuključuje s u rad namuzičkoj dramatizaciji

- Vidnom željom za čestimmuziciranjem pokazujepravilan odnos premamuzici

- Improvizacija jeslobodnija kolektivnagrupna u paru(dijalogom) individualna

- Sa zadovoljstvomučestvuje u muzičkojdramatizaciji i njihovojjavnoj prezentaciji

- Predlaganje i dogovaranjeo improvizaciji koja pružaneverbalnu komunikacijukooperaciju i socijalizaciju

- Pronalaženje priča i bajkičiji se likovi mogumuzikom bdquoozvučitildquo

- Izvođenje muzičkogigrokaza uz kombinacijupojedinaca likova ikolektiva

- Svojim odnosom istavovimapodstičekreativne oblikeispoljavanja prati iohrabruje

- Priprema rukovodi iplanira muzičke sadržaje ukorelaciji sa ostalimumjetničkim i drugimodgojnim područjima

- Saradnja sa lokalnomzajednicom posjetaškolskoj priredbi teposjete koncertima

93

110 TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ

94

PROGRAM NASTAVE TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJAZA PETI RAZRED OSNOVNE ŠKOL E

Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenike za primjenuosnovnih kinezioloških znanja i kinezioloških iskustava - koja će im omogućit samostalnotjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotor nih i funkcionalnih sposobnosti istimuliranja normalnog rasta i razvoja a sve to u interes u njegovanja i zaštite zdravlja i općedobrobiti učenika

Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog kastvaranju sistema uvjeta koji će učenicima pomoći da (1) usvoje osnovna znanja i razvijuinteres i naviku za njegu i zaštitu zdravlja (2) usvoje osnovna kineziološka znanja (izpodručja naučnih disciplina kineziologije) i steknu kineziološka iskustva (iz područjapsihomotornih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje (3) usvoje znanja o kontroliosnovnih parametara kineziološkog statusa (4) aktivno koriste slobodno vrijeme i snalaze seu urgentnim situacijama (5) zadovolje potrebu za igrom i kretanjem i razviju interes zabavljenje sportskim rekreativnim i eventualno kinezio -terapijskim aktivnostima (6)razumiju poštuju i promoviraju ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma (7) uvažavajusvoje kompetencije i racionalno ih afirmiraju

Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgojajesu (1) objektivnost ndash prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima (2) primjerenostsadržaja dobi i spolu učenika (3) sigurnost učenika (4) korisnost sadržaja za svakodnevniživot sportsku rekreaciju urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitihkinezioloških aktivnosti (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potrebaučenika

Ciljevi sadržaji i ishodiCILJEVI SADRŽAJI ISHODI Djevojčice Dječaci

Tjelesno vježbanje ivolumenoznost tijela

posjeduje osnovna znanja o povezanostitjelesnog vježbanja sa volumenoznošćutijela

x x

Ishrana i zdravljeposjeduje osnovna znanja o uticaju pravilneishrane na zdravlje

x x

Indeks tjelesne mase (ITM) izračunava ITM-a x x

Umor u školi i načini njegovogotklanjanja

posjeduje osnovna znanja o umoru u školi inačinima njegovog otklanjanja x x

Organizacija sportskihtakmičenja

posjeduje osnovna teorijska i praktičnaznanja o organizaciji sportskih takmičenja isuđenju u različitim kineziološkimaktivnostima

x x

1 O

snov

na te

orijs

ka z

nanj

a

Prehrana i tjelesni naporposjeduje osnovna teorijska i praktičnaznanja o značaju prehrane za tjelesnenapore

x x

1 Trčanja- Ciklična kretanja različitim

tempom do 6 minuta- Brzo trčanje do 60 m iz niskog

starta

posjeduje osnovna teorijska i praktičnaznanja o cikličnim kretanjima različitimtempom do 6 min te brzom trčanju do 60 miz niskog starta zgrčka

x x

2 Skakanja- Skok uvis prekoračnom tehnikom

raquoškarelaquo- Skok udalj zgrčnom tehnikom- Zgrčeni skok odrazom s odskočne

daske

posjeduje osnovna teorijska i praktičnaznanja o skoku u uvis ldquoškaramardquo x x

1 O

braz

ovni

2 O

snov

na m

otor

ička

zna

nja

3 Bacanja- Bacanje male medicinke od 1 kg s

mjesta lijevom i desnom rukom

posjeduje osnovna teorijska i praktičnaznanja o bacanju medicinke od 1 kg smjesta zamahom lijevom i desnom rukom

x x

95

4 Višenja upiranja i penjanja- Penjanje po motki do 5 m- Jednonožni uzmah na niskoj pritci- Stoj na rukama uz okomitu plohu- Njih u uporu na paralelnim

ručama do sjeda raznožno- Galop naprijed po tlu i na

gredama različitih visina -Vagazanoženjem na tlu i na gredamarazličitih visina

posjeduje osnovna teorijska i praktičnaznanja o njihu u uporu na ručama do sjedaraznožno jednonožnom uzmahu na niskojprečci stoju na rukama uz ver tikalnupovršinu penjanju na motku do 5 m galopunaprijed po tlu i na gredama različitihvisina vagi zanoženjem na tlu i na gredamarazličitih visina

x x

5 Preskakanja- Raznoška

posjeduje osnovna teorijska i praktičnaznanja o izvođenju zgrčke x x

6 Ritmičke i plesne strukture- Osnovni koraci aerobike niskog i

visokog intenziteta- Skok raquoškaricelaquo- Narodni ples po izboru iz

zavičajnog područja

posjeduje osnovna teorijska i praktičnaznanja o osnovnim koracima aerobikeniskog i visokog intenziteta skokubdquoškariceldquo te narodnom plesu po izboru izzavičajnog područja

x x

7 IgreRukomet vođenje lopte različitimnačinima dodavanje i hvatanje lopterazličitim načinima šut s tlaosnovnim načinomKošarka osnovni košarkaški stav unapadu s loptom i pivotiranje šutjednom rukom s prsiju iz mjestaslobodna igra 11Odbojka vršno odbijanje izsrednjeg odbojkaškog stavapodlaktično odbijanje donji servis iprijem servisa vršno igre vršnimodbijanjem 1 1 2 2Nogomet Zaustavljanje loptehrptom stopala principomamortizacije osnovno oduzimanjelopte sučelice žongliranje loptom

posjeduje osnovna teorijska i praktičnaznanja o rukometu -vođenju lopte rukomrazličitim načinima dodavanju i hvatanjulopte rukom različitim načinima š utiranje stla rukom osnovnim načinom košarci -šutiranje jednom rukom s grudi iz mjestakošarkaškom stavu i pivotiranju odbojci -vršnom odbijanju iz srednjeg odbojkaškogstava podlaktičnom odbijanju donjemservisu i prijemu servisa vršno miniodbojci 33 nogometu -zaustavljanju lopteamortizacijom hrptom stopala oduzimanjulopte sučelice ili bočnim izbijanjemžongliranju loptom

x x

s potrebnom jakošću i brzinom izvodijednostavne pokrete i kretanja

x x

posjeduje neophodnu nervno-mišićnukordinaciju i kontrolu složenijih pokreta x x

1 M

otor

ičke

spos

obno

sti -Snaga

-Brzina

-Koordinacija

-Ravnoteža

-Gibljivost

-Preciznost

Odgovarajućisadržaji iz121 2 3 45 6 7 i 8 kaodrugi kineziološkisadržaji a shodnopotrebamaučenika imogućnostimaškole i okoline

postiže optimum motoričkih sposobnostibrzine koordinacije gibljivosti i ravnoteže x x

samostalno primjenjuje aerobne programeza razvoj maksimalnog primitka kisika

x x

2 A

ntro

polo

ški

2 Funkcionalne sposobnosti značajnije usavršava sisteme anaerobnogdobivanja energije za eksplozivne i brzinskeaktivnostima

x x

96

3 Morfološke osobine

održava povoljan odnos između količinemišićne mase i potkožnog masnog tkivarazumije funkcionalno-morfološkepromjene i probleme tokom puberteta isazrijevanja

x x

Tjelesne sposobnosti osobarazličitih spolova

poštuje razlike u tjelesnim sposobnostimaizmeđu osoba različitih spolova x x

Tjelesne sposobnosti osoba sposebnim potrebama

poštuje razlike u tjelesnim sposobnostimaizmeđu osoba sa i bez posebnih potreba x x

Emocionalna samoregulacijaposjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosuprema učitelju i sistem rada x x

Suđenje i pravila igre posjeduje uljudne navijačke navik eprihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore x x

3 O

dgoj

ni

Kultura ponašanja

dostojanstvano iskazuje razočarenje izadovoljstvo neuspjehom odnosnouspjehom prepoznaje pogreške i osuđujeneprimjerena ponašanja surađuje u igri inenasilno rješava konflikte

x x

Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstven i odgoj nesamo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerenaindividualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se zdravlje učini cijenjenom d ruštvenomvrijednošću pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj ikorišćenje zdravstvenih usluga Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i temazdravlje porodice zdrava životna sredin a ishrana humani odnosi među polovimameđuljudski odnosi mentalno zdravlje povrede različiti faktori rizika odnos zdravstvenogradnika i pacijenta zaštita od bolesti itd

Rast i razvoj djeteta u ovom periodu prije svega karakterizira usporen tjelesni rastpočetak intenzivnog rasta mišića veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja određeni nivointelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava socijalna razvijenost zakooperativne odnose sa vršnjacima i zbog opterećenja u školi višak tjelesne energij e koji semože uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme zaučenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata a koje čineosnovu za uspješan razvoj stuktura motoričkih programa pojedinca

Potrebno je usvojiti određeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike gimnastikeritmike i sportskih igara Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja zaoptimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportsk ih znanjaTakođer igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom satu vježbanja U različite djelovenastavnog sata gdje to uvjeti omogućuju uključuje se muzika naglašava izražavanjepokretima imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekv iziti Djeca ovog uzrasta susposobna za prihvatanje detaljnih uputstava njihova socijalna razvijenost osigurava uspješangrupni rad spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti Razvija se i njegujeshvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog ž ivota

Za drugi osnovnoškolski ciklus koji obuhvaća 4 5 i 6 razred osnovne školekarakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfolškimmotoričkim i funkcionalnim obilježjima Stoga treba postupno usmjeravati nasta vu tjelesnog izdravstvenog odgoja prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja sposobnosti iosobina koje su u ovom i narednom razvojnom razdoblju bitne za učenike Slijedom biološkihi popratnih psihosocioloških različitosti između učenika i učen ica sa stajališta naučnih istručnih saznanja predmetna nastava tjelesnog i zdravstvenog odgoja mora biti organiziranaposebno za učenice a posebno za učenike

Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja zasnovan je na osnovnim postavkamatjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja a usmjeren je na obrazovnuantropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja S obzirom da je ovorazdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja obrazovna komponenta pretpostavlja

97

usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja upotpunjena temeljnim teorijskimznanjima iz kineziologije podstiču razvoja osobnosti učenika Cilj joj je sistemska i trajnapromjena prvenstveno motoričkih morfoloških i funkcionalnih obilježja učenika putemtjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrstekotrljanja kolutanja puzanja hodanja i trčanja kojima se svladavaju distance na različitimvrstama podloge nagiba i pravaca) (b) svladavanje prepreka (različite vrste i obliciprovlačenja penjanja i silaženja skokovi naskoci saskoci i preskoci kojima se svladavajurazličite vrste okomitih kosih i horizontalnih prepreka bez uporabe tehničkih i drugihpomagala) (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja vučenja dizanja inošenja kojima se svladavuju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika te različite vrstei oblici pojedinačnih skupina tzv nadvlačenja potiskivanja i njihove kombinacije kojima sesvladavaju nepredvidive aktivne dimaničke sile suvježbača) (d) manipuliranje objektima(različite vrste i oblici bacanja i hvatanja ciljanja i gađanja slaganja i rastavljanja predmetakojima se svladavaju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog brojaoblika i masa u određenom prostoru i vremenu) ili specificirane kao (a) monostrukturalnamotorička znanja koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike plivanja biciklizma idr (b) aciklična motorička znanja koja su bitno obilježje tzv boril ačkih aktivnosti kao štosu boks hrvanje judo karate i dr (c) kompleksna motorička znanja dakle ciklična iaciklična koja se susreću u sportskim igrama kao sto su nogomet rukomet košarka i dr (d)rdquoestetskardquo motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha) kojasu sadržana u aktivnostima tipa gimnastike ritmičke gimnastike skokova u vodu i drodnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za (a) razvoj funkcionalnihsposobnosti (aerobnih i anaerobn ih) (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacijeravnoteže brzine preciznosti fleksibilnosti eksplozivne repetitivne statičke snage idinamometrijske sile te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastnemase)

Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražajemanipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima Motoričke sposobnostikoordinacija gibljivost statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačanetransformacijske osjetljivosti što omogućuje veće promjene

Tjelesna aktivnost uz opće morfološke učinke koji podrazumijevaju utiecaj na sastavtijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnogmasnog tkiva te prevencija p retilosti razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoadostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem čime se povećava mogućnostimotoričkog izražavanja učenika u svim aktivnostima te uz fiziološke učinke usmjerene napodsicanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano -mišićnogasistema -pozitivno djeluje i na imunološki sistem nužan za održavanje zdravlja i prevencijuakutnih i hroničnih bolesti odnosno i na cjelokupni antropološki status S ukupnogantropološkoga stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i u dogovoru sroditeljima ili starateljima uputiti ih u primjerene sportske klubove

Cilj odgojne komponente tjelesnog i zdravstvenog odgoja jeste stvaranje takvogsistema vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno icjeloživotno provođenje tjelovježbe te stimulirati djecu i mlade da se uključe u sportskeklubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi

VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTA VI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOGODGOJA

Aktivnost učenika se prati vrednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa)vanastavnog procesa u okviru škole vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima

Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja u čenika u nastavi tjelesnog izdravstvenog odgoja izvodi se (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine težine i držanjatijela) (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnihmotoričkih (koordinacije agilnosti ravnoteže preciznosti gipkosti snage brzine iizdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3)

98

ocjenjivanjem znanja sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnom izdravstvenom odgoju

Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja funkcionalnih ipsihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti

1 Tjelesni razvoj tjelesna visina tjelesna masa i držanje tijela2 Funkcionalne sposobnosti trčanje u vremenu od 3 minute3 Psihomotoričke sposobnosti brzina frekvencije pokreta ndash taping rukom koordinacije

ndash poligon natraške eksplozivne snage ndash skok u dalj s mjesta repetitivne snage ndashpretklon trupa statičke snage ndash vis u zgibu fleksibilnosti ndash pretklon raznožno

U drugom ciklusu ocjenjivanje je opisno i brojčano i opisno Opisna ocjena obuhvaćakratak opis uspješnosti i napretka učenika njegove suradnje aktivnosti u pojedinimsadržajnim cjelinama i eventualno sklonosti Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostimaunose se u dnevnik rada nastavnika Rezultati praćenja s luže kao osnova za programiranjerada u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika kao i zanjihovo ocjenjivanje

Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije što znači da se mora voditiračuna o sljedećem (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakonaktivnosti na koju se odnosi ili tokom obavljanja aktivnosti (2) ona mora da bude konkretnatj mora da se odnosi na aktivnosti i učinaka ne na ličn ost ili trajne karakteristike osobe (3)ona mora biti pozitivna da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu a tek potomonih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore Ovakopostavljeno i realizirano praćen je napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno kontinuiranokonkretno pozitivno i adekvatno obrazloženo) doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebiformiranju realne sliku o sebi o onome što znaju umiju o svojim sposobnostima što jeznačajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe

99

2 DJECA SA POSEBNIM POTREBAMA

OKVIRNI PROGRAMSKI SADRŽAJ IZA V RAZRED

100

21 UVOD

Odgoj i obrazovanje djece pa i djece sa poteškoćama u razvoju i učenju je odprioritetnog javnog interesa i treba biti dio jedinstvenog odgoja i obrazovanja

Inkluzija u obrazovanju nije samo podrška u učenju djeci sa poteškoćama već jepodrška učenju i sudjelovanju svih učenika u redovnoj školi Inkluzija je utemeljena nakonceptu jedinstvenog obrazovnog sistema koji naglašava neophodnost individualizacije radasa svim učenicima a ne samo onim koji su označeni kao posebni

Kod nekih učenika čije potrebe i mogućnosti to zahtijevaju individualizacija će i ćido individualno prilagođenih programa

Polazeći od tog koncepta Okvirni plan i program je a njegova realizacije treba biti jošpotpunije u saglasnosti sa prirodom djece pa i djece sa potrebom posebnog pristupa urazvoju ili učenju i njihovim mogućn ostima Odabir nastavnih sadržaja oblici radapodsticaji trebaju obezbjeđivati osnovni odgoj i obrazovanje i optimalno pomagati cjelokupnipsihofizički razvoj djeteta u određenoj mjeri ih pripremiti za život i rad te uključivati uaktivan društveni život

Individualizirani i individualno prilagođeni pristup učenicima je temeljini stav bezkojeg nema adekvatnog rada sa svim kategorijama učenika

Iz tog razloga i poštujući savremena teorijska saznanja kao i najsavremenijapraktična iskustva u radu sa djecom sa posebnim potrebama a posebno sa djecom saporemećajima u razvoju neophodnobi bilo da se kao podrška učenju sve djece angažujustručnjaci različitih profila defektolog (oligofrenolog) rehabilitator logoped pedagogpsiholog socijalni radnik zdravstveni radnici različitih profila i specijalni pedagozi različitihprofila

Da bi učenici sa poteškoćama u razvoju i učenju mogli da prate plan i program rada uredovnim odjeljenjima neophodno je za njih individualizirati Okvirni nastavni plan i program

Ovaj Prijedlog programskih sadržaja treba da posluži isključivo u svrhuindividualizacije minimuma programskih sadržaja u redovnom odjeljenju uz sadržaje koje ćesvaki voditelj raditi prema Okvirnom nastavnom planu i programu

Navedeni sadržaji su samo programska orijentacija u redovnim i posebnim školamaUkoliko dijete značajno odstupa u odnosu na svoj kalendarski uzrast potrebno je

izraditi posve individualno prilagođeni plan i program (kao sastavni dio redovnog Okvirnognastavnog plana i programa odnosno redovnog participiranja učenika u učionici)Korekciono-terapeutski programi koji su planirani za rad u okviru produženog stručnogtretmana sastavni su dio jedinstvenog vaspitno -obrazovnog rada i ponuđenih programskihsadržaja

Individualni prilagođeni nastavni plan i program mora biti tako koncipiran dazadovolji princip inkluzivnog odgoja i obrazovanja u redovnoj osnovnoj školi Trebaomogućiti rad sa djetetom sa poteškoćama u razvoju ili učenju unutar redovnih odjeljenja kaointegralni dio svih odgojno ndash obrazovnih aktivnosti koje su djetetu dostupne prema njegovimsposobnostima i mogućnostima

Odgoj i obrazovanje djece sa posebnim potrebama u specijalnim školama odvijat će seorijentaciono po ovom Okvirnom nastavnom planu i progra mu ovim okvirnim sadržajimanastavnog plana i programa uz obavezan individualno prilagođeni program (u pismenojformi) usvojen od strane stručnog tima škole i roditelja djeteta nastavničkog vijeća škole iliodjeljenskih vijeća

101

INKLUZIVNI PRISTUP OBRAZOVANJU UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA UODJELJENJIMA V RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE

O inkluziji se može razmišljati kao o pogledu na svijet kao o cilju aktivnosti kao oneprestanom nikad -završenom procesu kao o strategiji kao o planu aktivnosti Čini nam seupotrebljivim sljedeće određenje inkluzije to je način mišljenja utemeljen na određenimuslovima i stavovima koji pomažu u stvaranju inkluzivne škole i inkluzivnog društvaOsnovna navedena uvjerenja i stavovi su

sva djeca mogu učiti

sva djeca imaju pravo na obrazovanje u heterogenim razrednim odjelima sa svojimvršnjacima u njima prostorno najbližoj školi

školski sistem je odgovoran uvažiti obrazovne i psihološke potrebe svih učenika iosigurati im neophodnu podršku i pomoć (Naukkarinen A 20 02 str1)

roditelji se uključuju u odlučivanje o izboru sadržaja rada učenika

Cilj inkluzije u obrazovanju nije pružanje podrške u učenju i sudjelovanju samoučenicima s posebnim potrebama nego podrške u učenju i sudjelovanju svih učenika uredovnoj školi Inkluzija je utemeljena na konceptu jedinstvenog obrazovnog sistemaumjesto još uvijek prevladujućeg dualnog sistema obrazovanja

Jedinstven obrazovni sistem naglašava neophodnost individualizacije odgojno -obrazovnog rada sa svim učenicima a s u čenicima koji su označeni kao posebno zahtjevniindividualno prilagođenim programima

Tri su temeljne praktične komponenete obrazovne inkluzije

Prvo postojanje mreža za podršku učiteljima i učenicima Drugo suradnja učitelja drugih uposlenika i ro ditelja To je proceduralna

komponenta koja uključuje pojedince različitih specijalnosti (učitelje specijalneučitelje školske savjetnike itd) roditelje i same učenike u proces planiranja irealiziranja planiranih sadržaja

Treće suradnja učenika u procesu učenja i drugim aktivnostima To je instrukcijskakomponenta povezana sa stvaranjem poticajnih uslova za učenje u okviru razreda ukojima se uvažavaju postignuća učenika različitih sposobnosti i nteresa Timovi zaučenje partnersko učenje interaktivno učenje suradničko učenje u grupi su neki odoblika međusobne saradnje učenikaldquo (Sainback W amp Stainback S str 3 -4)

Inkluzija u obrazovanju podrazumijeva

jednako vrednovanje svih učenika bez obzira na njihove sposobnosti znanjenacionalnu pripadnost imovinsko stanje itd

unapređenje sudjelovanja učenika u školskim i izvanškolskim aktivnostima restruktuiranje školske prakse tako da ona može odgovoriti različitim potrebama

učenika smanjivanje ili uklanjanje barijera učenja i sudjelov anje svih učenika a ne samo

učenika koji su označeni kao oni koji imaju posebne obrazovne potrebe razlike između učenika promatrati više kao sredstvo za podršku učenju nego kao

problem koji treba prevladati naglašavanje uloge škola u izgradnji zajedni ce razvoju vrijednosti isto tako kao i

unapređenju postignuća učenika u učenju prepoznavanje obrazovne inkluzije kao jednog od aspekata inkluzije u

društvu (Booth T Ainscow M Black -Hawkins K Vaughan M ampShaw L str 12)

102

Ovaj pristup radikalno mijenja shvaćanje i odnos prema učenicima s posebnim potrebamate postepeno napušta i upotrebu termina bdquoposebne potrebeldquo što nisu prihvatili ni sami učenicipa govori o različitim preprekama ili barijerama učenju i uključivanju učenika u nastavniproces

U razmišljanju o uzrocima teškoća u razvoju fokus se pomijera sa učenika (stupanjdostignutog intelektualnog razvoja tjelesni i senzorni nedostaci nedostaci u području pažnjepamćenja mišljenja i govora) na uzroke teškoća u socijalnom okruženju k ao što su nedostatakodgovarajuće legislative manjkavosti u obrazovanju nastavnika društveni položaj odgojno -obrazovnog rada neprilagodljivost ili nefleksibilnost nastavni programi nedostupnost službiza podršku i pomoć stavovi prema onima koji su ra zličiti nedostaci u arhitekturineuključenost i nedovoljna informiranost roditelja itd

Prepreke učenju i sudjelovanju učenika mogu se nalaziti u širem političkom društvenomi ekonomskom okružju obilježjima obrazovnog sustava načinu organiziranja ifunkcionoranja konkretne škole radu nastavnika kao pojedinca i u samom učeniku

Inkuzivni pristup temelji se na jedinstvenom ili zajedničkom sistemu odgoja iobrazovanja koji polazi od sljedećih predpostavki

Individualizirani pristup svim učenicima a ne samo učenicima koji su označeni kaodrugačiji

Individulani pristup u segmenitma programa ili u cjelokupnom programu je kod nekihučenika sa značajno smanjenim saznajnim sposobnostima ili sa visokoiznadprosječnim snajnim sposobnostima neophodan

Odbacuje se shvaćanje o specijalnim i normalnim učenicima a prihvata razmičljanjeo prepoznavanju položaja učenika duž kontinuuma tjelesnih intelektualnih psihičkihi drugih karakteristika

Naglašavaju se specifične potrebe u poučavanju svih učenika a od bacuje opravdanostvelikih troškova u procesu dijagnosticiranja i kategoriziranja učenika kao do sada

Unaprijeđuju se suradnički odnosi između učitelja a napuštaju odnosi koji supromovirali kompeticiju i otuđenje

Redovni okvirni obrazivni programi se prilagođavaju potrebama svih učenika anapušta se stav o prilagođavanju učenika redovitom obrazovnom programu i uslučaju neuspjeha upućivanju u specijalnu školu Specijalna škola postaje centar zastručnu podršku u učenju u različitim stalnim i prela znim formama

Svi učenici na zahtjev roditelja se obrazuju u redovitom sistemuobrazovanja (Naukkarinen A(2002b str3) uz izgrađenu mrežupodrške

Osnovne odrednice inkluzivnog pristupa

1 Učenici uče i pohađaju nastavu u heterogenim razrednim odj elima

grupiranje učenika unutar odjela nasuprot eventualnom izdvajanju koje je samo jesamo privremeno fleksibilno i određeno konkretnim kratkoročnimm ciljem

pripadnici odjeljenja se nakon privremenog kraćeg izdvajanja ponovo vraćaju iuklapaju u odjeljenje

2 Suradnja učitelja

u učionici osim učitelja kada je to potrebno rade i drugi profesionalci (pomoćniučitelj specijalni učitelj itd)

potrebna pomoć različitih profesionalaca učeniku se osigurava kada god je tomogućeu redovnom razredu i li odjelu redovne škole Samo u uslovima kada tointeresi djetea nalažu pomoć se organizuje u posebnim centrima privremeno ilitrajno

103

učitelji stručni saradnici rukovodstvo škole roditelji učenika predstavnici socijalnihi zdravstvenih organizacija rade timski zasnivajući svoju aktivnost na predpostavci daje svako od njih odgovoran ne samo za kvalitetu svog rada nego i za ukupni razvojučenika

multiprofesionalna suradnja podrazumijeva međusobnu uslovljenostnost i ovisnostrada pojedinca u svim fazama tog rad od početnog planiranja izvođenja do konačeprocjene i realizacije programa

3 Suradnja učenika u procesu učenja

naglašava se važnost razvoja socijalnih sposobnosti i moralnih vrijednosti učenika teprimjenjuje rad u parovima učenje u sk upinama interaktivno učenje i sl

učenici su zajedno s učiteljima odgovorni za ponašanje u učionici te tok i ishod rada

4 učenici po pravilu pohađaju najbližu školu tj školu koju bi pohađali da nemaju teškoćerazvoju i učenju

pohađanje školekontaktiranje s istom djecom prije tokom i poslije škole omogućavarazvoj prijateljskih odnosa te prevenira otuđenje i marginalizaciju (Naukkarinen A(2002 a) str11)

EDUKATIVNE KARAKTERISTIKE UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA

DJECA SA SMANJENIM INTELEKTUAL NIM SPOSOBNOSTIMA

Kod učenika sa smanjenim intelektulanim sposobnostima često su prisutne promjeneu emocionalno -voljnoj sferi povećana uzbudljivost i inertnost teškoće razvijanja interesa imotivacije za socijalne aktivnosti a mogu postojati i nepra vilnosti tjelesnog razvoja upodručju rasta oštećenja odrađenih funkcija i motorike teškoće uspostavljanja radnih navikai drugo

Djeca sa lakše smanjenim intelektualnim sposobnostima se u odnosu na vršnjakeprosječnih sposobnosti razlikuju u uspješnost i rješavanja verbalnih i artimetičkih zadataka usposobnostima čitanja i pisanja i broju pogrešaka u tim aktivnostima u sposobnosti prijelazasa konkretnog na apstraktno mišljenje u shvaćanju apstraktnih pojmova i termina a naročitoonih koji se odnose na prostor vrijeme količinu itd

U odnosu na vršnjake takva djeca sporije napreduju i duže ostaju na istoj razinisporije uče češće manifestuju smetnje u govoru imaju siromašniji riječnik slabije razvijenufinu motoriku a ponekad imaju i smetnje v ida i sluha Kod njih susrećemo smanjenukritičnost slabu koncentraciju nedostatno razvijeno mišljenje naglašenu sugestibilnost a iemocionalnu neuravnoteženost Djeca sa lakše smanjenim intelektualnim sposobnostimapokazuju interese koji više odgovara ju djeci niže mentalne nego što im je kronološka dobi tjobično se druže i igraju sa znatno mlađom djecom

Takvu djecu teško otkrivamo u predškolskom razdoblju jer njihovo zaostajanje nijeuočljivo i ne pada lako u oči roditeljima i odgajateljima Ono p ostaje uočljivo tek kada dijetepođe u osnovnu školu Tada se javljaju ozbiljne pa i nepremostive teškoće u savladavanjuprogramom predviđenog gradiva Tako njihova slabija fina motorika uzrokuje priličneteškoće u savladavanju početnog čitanja i pisanja

Djeca sa lakše smanjenim intelektualnim sposobnostima mogu se odgajati iobrazovati te uključiti u rad i društveni život svugdje gdje postoje prikladni pedagoški radni isocijalni uslovi za njihovu afirmaciju Takve se osobe mogu osposobiti za jednost avneposlove Što se prije otkriju i s njima počne rad to su rezultati bolji

104

Nastavnici viših razreda osnovne škole takvu djecu trebaju pripremati za učenjeispunjenog i sretnog življenja a manje za učenje programskih sadržaja Ovo iz razloga štodjeca sa lakše smanjenim intelektualnim sposobnostima uglavnom ne mogu savladati odgojno-obrazovne programe namijenjene ostaloj djeci Ti se programi moraju kvantitativno ikvalitativno prilagoditi Specifičnost rada s tom populacijom odnose se na sadržaje ali i nametode odgoja i obrazovanja Budući da takva djeca funkcioniraju na razini konkretnog i upravilu imaju slabije pamćenje i labilnu flukturirajuću pažnju teško ih je motivirati za učenje iškolski rad Njihovo napredovanje u obrazovanju je sporo i uz o bavezno korištenje zornihdidaktičkih materijala veći broj ponavljanja te sporije prelaženje gradiva Ova djeca nerijetkoprekidaju zadatak na čijem rješavanju rade i počinju neki drugi posao ili neku druguaktivnost pri čemu pokazuju površnost i rastres enost

Takvo ponašanje može se djelomično mijenjeti uključivanjem te djece u njima bliskesadržaje i na razini funkcionisanja koje odgovara njihovim potencijalima

Neophodno je također kreirati odgojne situacije koje potiču njihovu socijalizaciju iobrazovnu afirmaciju Osobito je zančajna svakodnavna praktična primjena novostečenihznanja i podrška u produženom stručnom tretmanu

Sadržaji slobodnih aktivnosti i rehabilitacijski sadržji (korekcija govora terapijaglazbom i sl) koriste se u cilju sve stranog stručnog tretmana tih osoba

Nastavniku mogu biti do velike pomoći roditelji djece čije je angažiranje uaktivnostima s djecom veoma važno ponajprije za djecu a i za školu u cjelini Pomoć usavremenim pa i našim složenim uslovima mogu biti i vo lonteri koji dobiju pedagoškupreporuku svojih matičnih odgojno -obrazovnih i sličnih profesionalnih ustanova te(prosvjetnopedagoških zavoda)

SMETNJE VIDA

Smetnje vida obuhvaćaju sljepoću i slabovidnost

Slijepom osobom se smatra osoba koja na bolje m oku s korekcijom ima ostatak vidaod 5 (005)

Slabovidom se smatra osoba koja na boljem oku s korekcijom ima ostatak vida od 6do 25

U proučavanju utjecaja sljepoće na ličnost djeteta neophodno je uvažavati individualnipristup je li dijete slijepo od rođenja ili je gubitak vida nastupio u kasnijoj dobi kakav jedjetetov individualni zdravstveni status karakteristike socijalne sredine u kojoj dijete živi itdDosadašnja istraživanja intelektualnih sposobnosti dokazala su da je među slijepima red ovnovisok prosijek intelektualno nadprosječnih nešto manji postotak prosječnih i određenipostotak graničnih i osoba sa sniženim intelektualnim sposobnostima

Danas je prihvaćeno mišljenje da sama sljepoća bitno ne utječe na inteligenciju slijepihosoba

Kada je u pitanju emocionalna i socijalna adaptacija slijepih manja sposobnostprilagođavanja u nekim slučajevima nije samo posljedica nedostatka vida već se tu moguispreplesti i neki drugi činitelji Jedan od glavnih činitelja koji mogu izazvati nega tivan odnosslijepog djeteta prema samom sebi i okolini jest pogrešan stav socijalne okoline

Eventualne teškoće na planu prilagođavanja koje se javljaju u obliku egocentrizma nisudakle izravno proporcionalane stupnju gubitka djetetovog vida Shvaćanj a prema kojimaslijepi imaju osobitu sposobnost pamćenja ili su obdareni za glazbu ili pak za usmenoračunanje danas su napuštena a smatra se da se te njihove sposobnosti razvijaju kaoposljedica konstantne upućenosti na korištenje i vježbanje tih sposob nosti

Kad je riječ o osobinama krakterističnim za slijepe učenike kao sklonost fantaziranjustereotipni pokreti tijela sklonost pasivnosti i nedostatak samoinicijativnosti potrebno jeistaknuti da one nisu prisutne kod svih slijepih učenika a tamo gd je postoje nisu jednako

105

izraženeDosadašnja iskustva u radu sa slijepom djecom pokazuju da takva djeca u procesu odgoja

i obrazovanja nisu pesimistički orjentirana ali to mogu postati ukoliko su stavovi nastavnikavršnjaka i roditelja pesimistični i is punjeni sažaljenjem

Slabovidni učenici svoj reducirani vid uspješno koriste u uslovima kada je ovisno o vrstii stupnju vizuelne smetnje instalirano odgovarajuće osvjetljenje osiguran nagib veličina iudaljenost teksta pri čitanju te izbjegnuto blješ tanje

Slabovida djeca nerijetko mogu imati maglovitu nejasnu i nedefiniranu sliku pred očimaMogu manifestovati teškoće razlikovanja detalja na predmetima i slikama koje percipirajuMogu se brzo zamarati i zbog toga postati nervozna nestrpljiva i pov ršna u promatranju iučenju Takvoj djeci općenito nedostaje smireni tempo vizualnog percipiranja a naročito uslučajevima nistagmoidne fiksacije Nistagmoidna fiksacija je nemirna i lutajuća fiksacijakoja može biti horizontalna vertikalna i kružna Ona je posljedica konstanatnog titranja očijukoje se zbiva neovisno o djetetovoj volji i uzrokuje teškoće fiksiranja predmeta slika ilipokreta za vrijeme vizualnog promatranja

U nastavi u principu na slabovidnog učenika treba gledati kao na dijete s vid om kojise odgaja obrazuje radi i živi među vršnjacima i ljudima zdravog vida Što se tiče njegovihsposobnosti i sposobnosti ostalih vešnjaka nema pouzdanih dokaza o postojanju značajnihrazlika između njihovoh sposobnosti osim naravno u onim slučaje vima kada uz slabovidnostpostoji neka druga utjecajna teškoća u razvoju prema kojoj je potrebno uskladiti adekvatnostpristupa

Ukoliko nemaju dodatnih smetnji slijepa i slabovidna djeca mogu se uključiti uredovite odgojne i obrazovne programe i uglav nom ih uspješno savladavaju Međutimosobitosti rada sa slijepima uglavnom su u području

- nastave

- vježbanja i rehabilitacije preostalog vida- osposobljavanja za samopomoć u svakodnavnom životu i- orjentacije i kretanja u prostoru

Metode nastave adaptiraju se percipiranju i usvajanju znanja u uvjetima nedostatkavida pri čemu se umjesto crnog tiska koristi reljefini Braillov tisak i taktilno čitanje i pisanjeTaktilni put je osnovni put percipiranja i spoznavanja slijepih ali se koriste i ostali put eviprimanja informacija pogotovo auditivni put Specifičnosti se javljaju u početnom čitanju ipisanju koje prosječno inteligentna slijepa djeca savladaju u razdoblju približno predviđenomza savladavanje čitanja i pisanja na crnom tisku Ovladavanje re ljefnim taktilnim tiskomizmimno je važno za dalje školovanje kada se uz standardne tekstove na Braillovom pismu uvišim razredima osnovne škole počinju koristiti simboli za matematiku hemiju glazbu islično

Specifičnosti postoje i u nastavi aritmeti ke gdje se upotrebljava računarska sprava zaslijepe te u nastavi geometrije gdje se zbog teškoća slijepih u poimanju treće dimenzije -perspektive neki programski sadržaji ne mogu kvalitetno obraditi pa se oni modificiraju uskladu sa mogućnostima slijepih

U nastavi likovnog te radno-tehničkog i tjelesnog odgoja također su nužnemodifikacije nastavnog programa s naglaskom na sadržajima dostupnim slijepima U procesuodgoja i obrazovanja te populacije naglasak je općenito na individualnom pristupu i progra mui stvaranju uvijeta za neposredno percipiranje svim raspoloživim osjetilima

Vježbanje ili rehabilitacija preostalog vida novo je područje rada sa slijepima koji sekod nas afirmira posljednjih nekoliko godina Njegova je svrha da se u didaktičkifunkcionalnim situacijama djeca osposobljavaju za racionalno korištenje svog preostalogmakar i skromnog vida Upotrebom preostalog vida percipiranje slijepih može se znatnounaprijediti i pridonijeti realnosti njihove slike o svijetu koji ih okružuje

Posebno naglašen sastavni dio rada sa ovom djecom je osposobljavanje za

106

samopomoć u svakodnavnom životu koja se odnosi na usvajanje vještina i navika koje djecazdravog vida spontano usvajaju a slijepo je za te aktivnosti potrebno sistematskoosposobljavati jer oni nemaju mogućnost imitacije pokreta i radnji ljudi iz neposredneokoline To osposobljavanje odnosi se na usvajanje vještina i navika iz područja osobnehigijene održavanja odjeće i obuće stanovanja pripremanja i konzumiranja hrane estetskoguređenja prostora komuniciranja s drugim ljudima itd

Nešto je drugačija situacija sa slabovidnom djecom koja imaju potrebu zareduciranjem kvantiteta i tempa prelaženja programom predviđenog gradiva Toj djeci jepotreban uvećani crni tisak ili optička pomaga la (naočale povećala projektori TVzatvorenog kruga itd) odgovarajuće osvjetljenje i klupe s mogućnošću prilagođavanja nagibaza čitanje i pisanje Od ostalog pribora potrebne su specijalne biljžnice s matiranim papirom idebljim crnim linijama te mekane olovke ili kvalitetni flomasteri koji ostavljaju debljiuočljiviji trag koji s pozadinom teksta čini dobar kontrast bez blještanja omogućavauspiješnije pecipiranje i reducira pretjerano zamaranje vida

Djeca sa oštećenjem vida (visoko slabovida) a posebno slijepa trebaju i posebnepoticaje u radu uz strogo individualizirani rad Do značajnije opreme u našim učionicama testručne podrške rad u prva četiri razreda je značajno otežan ili upitan

Nastavnik treba biti dodatno edukovan za rad sa slab ovidom djecom i obavezna jepodrška tiflopedagoga

Slabovida djeca koja imaju i ostale smetnje a posebno ako funkcionišu na nivousmanjenih saznajnih sposobnosti trebaju znatno više poticaja i vremena za savladavanjesadržaja od djece koja ih nemaju

SMETNJE SLUHA

Smetnje sluha odnose se na gluhoću i nagluhost Gluhe osobe imaju gubitak sluhavećiod 80dbi ni uz pomoć slušnog pomagala ne mogu cjelovito percipirati glasovni govor

Prema životnoj dobi i stupnju razvitka glasovnog govora u kojem je nast ao gubitaksluha među gluhima razlikujemo

osobe koje pri gubitku sluha nisu usvojile vještinu glasovnog sporazumijevanje Tosu tzv predgovorno gluhe osobe koje iako imaju ispravne govorne organe najčešće ne mogugovoriti zato što slušno ne percipir aju govor drugih Gluhe su od rođenja ili su sluh izgubiletako rano da su vlastito iskustvo stekle vidom i ostalim intaktnim osjetilima Kod ovih osobakoje praktično žive u ldquosvijetu tišinerdquo postoje ozbiljne posljedice po ličnost i njezinu aktivnostkao i školsko postignuće

osobe koje su prije gubitka sluha usvojile vještinu govornog sporazumijevanjaPoslijegovorna gluhoća nastala je nakon ovladavanja glasovnim govorom U ovom slučajuposljedice su nešto lakše a izražavaju se ovisno o dobi gubitka sl uha odnosno o slušnomiskustvu subjekta s kojim je potrebno pravodobno otpočeti rad sluha i govora

Nagluhom smatramo osobu koja zbog oštećenja sluha ima ozbiljne teškoće u slušanjugovora i govornoj komunikaciji Nagluhom smatramo osobu s gubitkom sluha od 61 do 80 dbna uhu s boljim ostacima sluha Spontani gubitak govora značajno je otežan zbog čega jetakvu osobu neophodno obuhvatiti sustavnim procesom vježbanja sluha i izgradnje glasovnoggovora i prije inkluzivnog obrazovanja

U nekim se slučajevima smetnje sluha mogu korigovatiati slušnim pomagalima i dijete semože osposobiti za slušnu diferencijaciju dostatnu za percipiranje glasovnog govora Kada tonije moguće gestovni govor i čitanje s usana glavni su načini komuniciranja tih osoba

Gestama se međutim ne mogu precizno saopštiti složenija psihička stanja pa se takavnačin govora smatra jednim od bitnih uzroka teškoća socijalizacije djece sa smetnjama sluhaa naročito gluhe djece

Geste nisu toliko konkretne i afektivne da bi mogle biti ispra vni nosioci pojmova kojima

107

se vrlo često susrećemo u oralnom govoru i procesu odgoja i obrazovanjaTo je jedan od bitnih uzroka što proces spoznavanja gluha djeteta premda prolazi kroz

iste faze kao iu slučaju djeteta bez slušnih smatnji teče mnogo spo rije Apstraktno mišljenjekod gluhe djece ima mnogo manju ulogu u procesu spoznavanja nego kod vršnjaka intaktnogsluha Kako istraživanja pokazuju ovisno o obrazovnom području gluha djeca zaostajun završnjacima koji čuju ali u nekim obrazovnim područ jima npr u likovnom i radnom odgojumogu biti ispred njih

Zbog teškoća komuniciranja kod djece sa slušnim smetnjama može se ponekad javitinaglašena egocentričnost ili slabija emocionalna razvijenost koja se izražava u oblikugrubosti surovosti agres ivnosti ili povlačenja u sebe i izbjegavanja društva vršnjakapogotovo u onim socijalnim situacijama u kojima takvo dijete ne nailazi na očekivanorazumijevanje i prihvaćanje Bez sluha se okolina vrlo teško spoznaje a teško ostećenje sluhane utječe samo na sposobnost komuniciranja nego prožima čitavo bićei njegovofunkcionisanje

Dijete sa smetnjama sluha a naročito gluho dijete varira i u socijalnoj zrelosti ovisno ostupnju gubitka sluha i utjecaju okolinskih faktora Tamo gdje takvo dijete nailaz ia nastimulativnu okolinu zaostajanje će biti manje izraženo Suprotno tome nestimulativnaokolina nerijetko među takvom djecom potiče nezainteresovanost tvrdoglavost nesigurnost iplašljivost Sposobnost prilagođavanja djeteta sa smetnjama sluha i nje gova uspješnostopćenito ovise i o dobi djeteta u kojoj je nastao gubitak ili oštećenje sluha

Stručna procjena o najadekvatnijem tretmanu je neophodna

PRILAGOĐAVANJE POSTUPAKA U USVAJANJU ZNANJA

Određene ponuđene napomene za poticaje pri rada sa dje com na usvajanju znanja uinkluzivnom obrazovanju dali smo uz programske sadržaje IV razreda i mogu se koristiti i zaostale uzraste uz izvjesne izmjene i nadopune Naredni programski sadržaji dali smo u ciljuopćeg izbora prilagođavanja sadržaja u individ ualiziranom pristupu djetetu pri izradiindividualno prilagođenog programa

108

22 BOSANSKI HRVATSKI SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

OKVIRNI SADRŽAJI ZA NASTAVU BOSANSKOG HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI ZA V RAZRED DJECE SA POTEŠK OĆAMA U UČENJU IRAZVOJU

Sadržaji Prilagođeni postupci podsticaji i ciljevi u radu Didaktički materijal i sredstva

Čitanje i obrada književnih tekstova

Dalji rad na usavršavanju tehnike čitanjarazumijevanja i doživljavanja pročitanograzvijanje sposobnosti reprodukcije pročitanoguz

- usavršavanje tehnike čitanja pravilnoi izražajno čitanje u skladu saučenikovim mogućnostima

- čitanje prilagođenog teksta naglas- čitanje sa razumjevanjem i

reprodukovanjem- čitanje sa prepoznavanjem

interpunkcijskih znakova

Čitanje prilagođenog teksta i određivanje

1 toka događaja (početak glavni dio izavršetak)2 mjesta radnje3 vrijeme radnje4 uočavanje najvažnijih trenutaka u priči5 određivanje glavnih i sporednih likova(analiza likova )6 određivanje osobina likova u priči- čitanje priče bajke i pjesme- čitanje po ulogama

U čitanju

- prilagođavati sadržaje tekstova u skladu sa učenikovim mogućnostimai raditi na razumjevanju pročitanog sadržaja u skladu sa emocionalnimi drugim osobinama djetetove ličnosti razumjeti riječi izraze irečenice sadržaj teksta uočiti likove i njihove osobine (na temeljunjihovih postupaka) i moći reproducirati

- manje zanimljive sadržaje približiti učenicima pomoću igre igre sasvrhom i povezivanjem tih sadržaja sa sadržajima drugih nastavnihpredmeta

U izražavanju

- stalno podsticati dijete na govorno izražavanje- forsirati verbalnu komunikaciju- omogućiti učeniku prilikom dramatizacije da učestvuje u jednoj od

uloga prema svojim mogućnostima u svrhu emocionalnogdoživljavanja određenog lika

- omogućiti učeniku prilikom obrade pjesme memorisanje strofe ponjegovom izboru i prezentaciju njegovih recitatorskih sposobnosti naškolskim i priredbama van škole

- forsirati igru kao ugodan situacijski kontekst u kome je mogućeostvariti uspješnu komunikaciju

- kod problema sa govorom postupke prilagođavati po preporucilogopeda

Najvažnije je da je ponuđeni materijal u skladusa mogućnostima razumjevanja djeteta

Književni tekstovi moraju biti jednostavni aliopis mora biti sa lijepim jasnim i realnimslikama

Slova treba da su velika i podebljanarazmakizmeđu redova nešto veći

Kod uvođenja sasvim novih elemenata uvijekkoristiti i nešto što je djetetu već dobro poznato

Koristiti audio-vizuelne materijale sa pričama ibajkama i kraćim crtanim filmovima

109

2 Kultura izražavanja

21 Usmeno izražavanje

- razgovor pitanje ndash odgovor- prepričavanje teksta na temelju detaljnih i

uopćenih pitanja- dramatizacija književnog teksta- pričanje događaja predstavljenog jednom

ili nizom slika- vježbe imitacije- situacijski razgovor- vježbe memorisanja- opis poznatog predmeta- pričanje događaja i doživljaja iz dječjeg

života- izražavanje kratkim jasnim i smislenim

rečenicama

22 Pismeno izražavanje

- usavršavanje tehnike pisanja- prepričavanje po pitanjima i na osnovu

zajedničkog plana- sastavljanje kraće priče prema slici ili nizu

slika- pismeno opisivanje poznatog predmeta- pismeno opisivanje prirodnih pojava- pismeno opisivanje doživljaja i događaja- pisanje razglednica i čestitki- pretvaranje viđenog i doživljenog u riječi- pisanje pisanih latiničnih slova i pravilno

povezivanje u strukturu riječi

U pisanju

- prepisivanjem kraćih tekstova sa zanimljivim sadržajem usavršavatitehniku pisanja

- davanjem adekvatnih pismenih pitanja inicirati pravilne pismeneodgovore

- omogućavanje učeniku doživljavanje predmeta svim osjetilima usvrhu adekvatnijeg opisa

- upućivanje učenika u tehniku pravilnog pisanja čestitke u povodurođendana ili blagdana u cilju učenja učtivosti u obraćanjuuvažavanju i poštovanju drugog

- približiti učenika situaciji određenog događaja ili doživljaja koji će onmoći opisati prema svojim mogućnostima

U gramatici

- sadržaji gramatike apstraktnog su karaktera i kao takvi dalekirazumjevanju učeniku četvrtog razreda s obzirom na konkretnost kaotemeljno obilježje njegova mišljenja jer djete još uvijek ima problemasa čitanjem pa će to biti sve do trenutka kada proces čitanja postaneautomatiziranOve sadržaje dijete usvaja na sadržajima drugih područja nastavematernjeg jezika pa i na sadržajima drugih nastavnih predmeta Jošuvijek učenici nisu spremni usvajati apstrektne sadržaje pa ielementarne pojmove treba temeljiti na komunikaciji situacijskomgovornom kontekstu komunikacijskim prilagođenim tekstovima izadržati se na razini prepoznavanja jezičkih sadržaja

- Podsticati čitanje bogatiti riječnik podsticati maštu i tim pomagati uboljem izražavanju misli i osjećaja

- Obratiti pažnju na psihološki kriterij koji podrazumijeva primjerenostteksta receptivnim mogućnostima učenika

- Obratiti pažnju na estetski kriterij što podrazumijeva umjetničkuvrijednost teksta

- Istaći etički kriterij koji podrazumijeva afirmaciju sustava vrijednostikoji je ne prolazan

- Podsticati govor igrom i kroz igru- Pronalaziti situacije u kojima će se učenik snalaziti u verbalnim

igrama

Koristiti lutke i maske jer se djeca puno lakšeizražavaju kad su sakrivena iza toga

Koristiti slike jednog predmeta

Koristiti slike jedne i više radnji

110

3 Pouka o jeziku- abeceda ndash pojam- vrste riječi

1 rečenica (izjavna upitna i uzvičnapotvrdna i odrična)

2 imenice (vlastite i zajedničke broj i rod)3 glagoli (radnja stanje zbivanje) -

gramatička analiza (gramatički pravilanredoslijed riječi u rečenici i povezivanjeriječi i rečenica u smislene cjeline)

pravopis1 veliko i malo slovo2 pisanje imena planina rijeka polja gradova

i sela3 dvotačka u nabrajanju tačka upitnik i

uskličnik4 upitne i usklične rečenice bez definicija5 pisanje odrične rječce ne uz glagole6 pisanje rječce li u upitnim rečenicama7 pravilan izgovor i isanje glasova čćdž i đ

- Omogućiti učeniku pričanje događaja i doživljaja iz njegovog života

- Pronalaziti predmete slike i situacije koje su za dijete interesantne ucilju njihovog usmenog i pismenog opisivanja

- Izrađenu i napisanu čestitku izložiti na izložbi u učionici ili ponijetikući roditeljima kao poklon

- Omogućiti učeniku čitanje sopstvenog pismenog rada

- Uključivati dijete u pripreme za čas u učionici ili negdje drugo gdje ćese izvoditi nastava

- Raditi na izgradnji pripadnosti grupi koji bi se kasnije koristio kaopodsticaj u radu

- Muziku koristiti za stvaranje vedre i opuštene atmosfere pogodne zarad

- Razvijanje nježnostii prijateljskog odnosa nastavnika sa učenicima suznačajan i veliki podsticaj za učenika

Koristiti vizuelna auditivna i manipulativnasredstva kako bi učenici mogli zamisliti vidjetičuti osjetiti i izraziti svoje emocije i svojaviđenja putem naracije ili pismenog sastava

Bitno je u toku rada koristiti predmete iz dječjeokoline

Koristiti kompijuterske igre prilagođenesposobnostima učenika

KNJIŽEVNI TEKSTOVIRB Ime i prezime pisca Naziv djela1 Ismet Bekrić Dječije nebo2 Enisa Osmančević -Ćurić Za sretan put po dukat žut3 Ismet Bekrić Jesen u gradu4 Vladimir Nazor Đače5 Rabindranat Tagore Papirnati brodovi6 Ezop Lisica i jarac7 Muhidin Šarić Šta to potok radi zimi8 Zejćir Hasić Pahulja9 Njemačka narodna priča Tri leptira10 Hasan Kikić Bosna je vječna11 Oldržih Sirovatka Pijevac i lisica12 Lav Tolstoj Dva druga13 Ešref Berbić Iz proljeća u ljeto14 Grigor Vitez Tiha tiha pjesma

111

23 MATEMATIKAOKVIRNI SADRŽAJI ZA PREDMET MATEMATIKA ZA 5 RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE ZA DJECU SA POTEŠKOĆAMA U UČENJU I RAZVOJU

SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTIVRIJEDNOSTI

STAVOVIPONAŠANJE

AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTINASTAVNIKA

1 BROJEVI DO 100

Prirodni brojevi do 20(ponavljenje geadiva izIV raz)

Zbrajanje i oduzimanjebrojeva do 20 sa i bezzapisivanja

Usmeno sabiranje ioduzimanje brojeva uobimu 20 sa i bezzapisivanja saprelazom prekodesetice

Dopunjavanje saprelazom

Usmeno množenje uobimu broja 20

Usmeno dijeljenje uobimu broja 20

Pojam cjelina polovinečetvrtine bezzapisivanja

Veza između zbrajanja ioduzimanja

Prirodni niz brojeva do100 i operacije u okvirubrojeva do 100 za oneučenike koji mogu usvojiti

Rješavanjejednostavnih računskihproblema (kroz igru izabavu poštujućipravila)

Zadaci se postupnousložnjavaju odoperacija u okvirubroja 5 zatim 10 akoto dijete savlada onda uokvitu 15 i konačno uokviru skupa od 20elemenata

Problemske situacije supostavljene u vidujednostavnih računskihigara

uočavanje

razumijevanje

Shvatanje pojmaprirodnog niza do 100ili premamogućnostima djetetauz uočavanje iimenovanjeprethodnika isljedbenika

Rješavanjejednostavnih zadataka

Koristiti mamtematičkijezik i simbole

Razviti sposobnostkomuniciranjarazmjene osnovnihmatematičkih simbola iobavijesti u iskustavu

Kritički vrednovativlastita postignuća iuspoređivati ih srezultatima drugih (parskupina razred)

Razviti sposobnost dapogrešku shvaća kaopoticaj za novepokušaje

Razviti sposobnostuporabe jednostavnogmatetamatičkogpribora

Procijeniti dužinumasu vrijednost ivrijeme Vrednujuosobine i stavovedrugih

Razvijaje pozitivnihstavova ponašanja zarad i učenje kroz igru

Razvoj interesa ismisla za kolektivneigre i zajedništva kaofactor koji utiče naformiranje pozitivnihcrta i osobenosti svakeličnosti djeteta

Razvoj smisla za rad uparu manjoj ili većojskupini

Razvoj svijesti opotrebi računanjamjerenjaprocjenjivanja ipredviđanja i značenjutih radnji usvakodnevnom životu

Razvoj pozitivnogmišljenja o ponašanju isklonosti ka otkrivanjui istraživanjuVrednovanje svojih ituđih mišljenjaadekvatno

Razvoj ekološkesvijesti i pozitivnogodnosa premapredmetima u okvirurelacija i položaja uprirodnom okruženju

Sudjeluje u svim etapamarada na satu

Aktivno sudjeluje umatematičkim igramaprimjenjujući ranije stečenaznanja

Režira jednostavnematematičke igre koristećizbrajanje i oduzimanje krozdruštvene igre (čovječe neljuti se tombola bacanjekockica igra parnih ineparnih brojeva igre sakartama zapisivanje rimskihbrojeva pomoću šibicapronalaženje rednih irimskih brojeva u novinamačasopisima i svakodnevnomživotuhellip)

U matematičkim igramaprimjenjuje stečeno znanje(igre koncem vunompronalaženje najkraćegputahellip)

Stavlja naglasak narazumijevanje osnovnihmatematičkih pojmova

U bližem i širem okružjupronalaziti crte tačke

Planira nastavne sadržaje

Prikuplja didaktički materialza rad samostalno i saučenicima

Podstiče kako samostalan radučenika tako i rad u većim imanjim grupama

Tematski povezujematemetičke sadržaje sasadržajima drugih predmeta

Priprema zadatake i zaduženjaza svakog učenika u skupini

Kontinuirano prati i opisnovrednuje napore učenika injegov rad

Podstiče samostalan rad izaključivanje djeteta

Obezbjeđuje rad u grupamaparalelno saindividualiziranim radom ifrontalnim radom

Omogućuje očiglednostsistematičnost i postupnost uuočavanju klasa i inkluzijeklasa

Organizuje brigu o okruženjusa skladnim odnosom linijaboja i ploha U uređenju

112

sadržaje ovog nivoa

- usmeno sabiranje ioduzimanje u okviru100

- usmeno množenje itablica množenja sa 105 4 3 6 8 9 i 7

- usmeno dijeljenje bezostatka u okviru broja100

- tablica dijeljenja

2 MJERE IMJERENJA

Mjere za dužinu- metar i decimentar

praktično mjerenje uzupotrebu pribora

Mjere za tečnost

- litar i decilitar praktično- mjerenje predmeta u

okolini- praktično mjerenje na

vagi

3GEOMETR FIGURE

Posmatranje i uočavanjena predmetima pojmovivodoravno uspravnokoso kao položajapredmeta

Ivica vrh i ugaouoočavanjehorizontalnog

u okviru zadatihbrojeva

Uočavanje rezultatapraktičnog mjerenja irazuminevanje odnosa

Uočavanje odnosa iveličina Shvatanjepojma klasa i inkluzijeklasa

Uspoređivanje dužiPodudarne duži

Zbrajanje dužiOduzimanje duži

Crtanje trokutakvadrata pravokutnikakružnice krugalikovaoblika

Djeca koristejednostavne grafikone iinterpretiraju ih

Djeca sama sastavljajui rješavanjumatematičke zadatakaiz svakodnevnog životau obimu svojihmogućnosti

Razvijanje sposobnostiuočavanja prostornihodnosa oblika iveličina

Uočavanje relacija uskladu sa nivoima imogućnostima djeteta

Razvijanje sposobnostigrafomotorike

Razvijanje sposobnostiuočavanja veza iodnosa

djeteta

Razvijanje sposobnostiza sklad odnosa uokruženju djeteta

Razvijanje osjećanjasamopoštovanja djetetai zadovoljenja potrebesamoispunjenja kaovrhunske potrebeličnosti

površine i oblike

Pomoću različitih materijalaizrađuje oblike i površine istavljenje u skladan odnos zaoko

Koristi svakodnevnesituacije za primjenustečenih matematičkihznanja (odlazak u trgovinuna tržnicu itd)

Koristi jednostavnegrafikone pristupe ipostupke kojima se uvažavastupanj razvoja djeteta

Pomaže djeci da kritičkisagledaju ono što su naučili

Tematski povezuje nastavnesadržaje unutar Nastavnogplana i programa

Uključuje u matematiku idruga nastavna područja

Sadržaj Nastavnog programautvrđuje prema interesima isposobnostima učenika azahtjeve prilagođavapostavljenom programu aistovremeno potrebama imogućnostima djeteta kakobi program bio uspješnoostvaren

prostora učestvuju i samiučenici

Omogućava posjeteprodavnicama tržnici idrugim objektima za praktičanrad djece

Vrši procjenu djeteta radiprilagođavanja programskihsadržaja Procjenjuje jake islabe strane djeteta

Priprema vježbegrafomotorike kroz nastavnelistiće koje individualiziranodaje učenicima

Nakon procjene i opservacijeprilagođava sadržajeindividualnim mogućnostimadjeteta

113

vertikalnog i kosogpoložaja

posmatranjegeometrijskih tijela

posmatranje kocke ikvadra

2 Geometrija Ravne izakrivljene plohe(površine) likovi i crteza one učenike koji mogu

usvojiti sadržaje ovihnivoa složenosti

Pravac polupravacduž kut crtanje iobilježavanje

Crtanje paralelnih iokomitih pravaca

114

24 PRIRODA

OKVIRNI SADRŽAJI ZA PREDMET PRIRODA ZA 5 RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE ZA DJECU SA POTEŠKOĆAMA U UČENJU I RAZVOJU

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO ndash OBRAZOVNOG RADA

PODRUČJAUČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI

ZN

AN

JE


- Životnim zajednicama građi i funkciji biljaka cvijetu i cvatuoprašivanju i oplodnji biljaka

- Rasprostranjenju plodova i sjemenki

- Gajenim biljkama uzgoju i zaštiti biljaka

- Uzgoju i zaštiti životinja

- Očuvanju životne sredine

- Opisati građu i funkciju biljaka praviti razliku između cvijeta i cvata znatikako se vrši oplodnja biljaka oprašivanjem

- Da različite biljke imaju različite plodove da su plodovi pojedinih biljakajestivi značaju biljaka za čovjeka

- Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim a one koje uzgajačovjek gajenim načine uzgoja i zaštite biljaka

- Načine uzgoja zaštite životinja vrste uzgajanih životinja i njihovom životu

- Kako učenici mogu dati svoj doprinos očuvanju životne sredine

SPO

SOBN

OST

I I V

JEŠT

INE

Učenici će-razvijati kritičko razmišljanje-sposobnost planiranja-provođenje istraživanja-izvoditi mjerenja-dobivati i prezentirati dokaze-razmatrati dokaze i vršiti procjene-prenositi informacije putem individualnog i timskog rada

kroz-provođenjem jednostavnih posmatranja-sistematiziranje znanja-prezentiranje postignutih rezultata

- koristiti prethodna iskustva

- prikupljati i zapisivati podatke

- pratiti redoslijed uputstava pri mjerenju

- uz pomoć nastavnika procjenjivati podatke

- pratiti jednostavna poređenja te donositi zaključke

- koristiti jednostavan jezik za imenovanje i opis živih bića tvari pojava iprocesa u prirodi

115



VR

IJE

DN

OST

I S

TA

VO

VI

PON

AŠA

NJE

Učenik će razviti pozitivne vrijednosti i stavove

- prema sebi samima prema drugima svojoj porodici okolini i učenjukao cjeloživotnom procesu

- pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti

- poštivati tuđe stavove

116


1 Životne zajednice

2 Biljke ndash proizvođači hrane i kisika

3 Građe i funkcija biljaka

- korijen građa i funkcija

- izdanak građa i funkcija

- stablo građa i funkcija

- list građa i funkcija

4 Cvijet i cvat

5 Oprašivanje biljaka


7 Rasprostranjenost sjemenki i plodova

8 Značaj biljaka za čovjeka

9 Divlje (samonikle) i gajene biljke

10 Uzgoj i zaštita biljaka

11 Uzgoj i zaštita životinja

12 Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja)

13 Ekologija očuvanje životne sredine

14 tijelima

117


Da bi se ti ciljevi u potpunosti ostvarili neophodno je kod djece sa posebnim potrebama što višeprakticirati izvanučioničku nastavu gdje se posmatraju prate i bil ježe prirodne pojave i procesi Način realizacijeizvanučioničke nastave bi planirale škole u ovisnosti o svojim mogućnostima Kod planiranja nastave prirode naumu se moraju imati psihofizičke karakteristike djeteta i interaktivno učenje primjeri iz svak odnevnog života iokruženja u kojem učenik živi Gdje god je moguće nastavni sadržaji koje planira nastavnik trebali bi se držatinačela aktuelnosti u neposrednom okruženju učenika i lokalnoj zajednici radi očiglednosti

Potrebno je sistematično i postupn o malim koracima izlagati nastavne sadržaje za ovaj predmet posebnoučenicima s teškoćama u razvoju

118

TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI IVJEŠTINE

VRIJEDNOSTISTAVOVI

PONAŠANJEAKTIVNOST UČENIKA


(ORGANIZACIJA IMETODE NASTAVE I

UČENJA OCJENJIVANJE

Životne zajedniceLivade povrtnjacivoćnjaci šume baremora jezera i vazduh

Prepoznaje životnezajednice nabrajabiljke i životinjeposmatra izaključuje

Ne uništava biljke iživotinje u životnimzajednicama

Ispunjavanje domaćihzadataka Saradnjaposmatranje dogovaranjediskutiranje sakupljanjematerijala

Planiranje osmišljavanje igara iinterakcijskog učenjakomuniciranje sa učenicimadiskutiranje upućivanjeučenika na različite izvoreznanja uključivanje roditelja idrugih uposlenika u školi urealizaciju programskihsadržaja motiviranje učenika zarad

Prepoznavanje u okružju Posjeduje znanja obiljkama

Prepoznaju raznebiljke u okruženjuprikuplja različitebiljke i priprema ihza herbarijum


Sakupljanje sistematiziranjezaključivanje izrada panoa


GRAĐA I FUNKCIJABILJAKA

Korijen građa i funkcijaIzdanak građa i funkcijaStablo građa i funkcijaList građa i funkcija

Posjeduje znanja odijelovima građi ifunkciji osnovnihdijelova biljke

Razlikovanje biljnogod životinjskogsvijeta pravljenjejednostavnihklasifikacija biljakaOpisivanje građekorijena izdanakastabla i lista

Čuvanje biljnog svijeta uokruženju učestvovanjeu akcijama uzgajanjabiljaka u školi iškolskom dvorištu

Sakupljanje biljaka listovaizrada tematskih panoa pomoćdrugima

Saradnja sa zajednicomProcjenjivanje napretkaučenika

119


VRIJEDNOSTISTAVOVI





Cvijet i cvatPosjeduje osnovnaznanja o cvijetu i cvatu

Razlikuje cvijet icvat znaju osnovnedijelove cvijeta

Učešće u zajedničkimradovima u školi naizradi tematskih panoa iprikupljanju i pravljenjuzbirki cvjetova i cvatova

Prikupljanje različitih cvjetovai cvatova pravljenje zbirkiizrada tematskih panoa

Planiranje pripremanje ipodsticanje učenika naprikupljanje cvjetova i cvatova


Posjeduju znanja oraznovrsnosti plodova isjemenki

Prepoznavanjeplodova i sjemenkirazličitih biljakarazlikovanje jestivihod nejestivih

Izgrađen stav premaraznovrsnosti plodova isjemenki u prirodi uprirodi

Rad na prikupljanju plodova isjemenki pravljenje zbirki itematskih panoa

Organizacija izleta u šumuRazvijanje ljubavi premaprirodnim ljepotama BiHMotiviranje praćenjeprocjenjivanje

Značaj biljaka za čovjekaPosjeduju znanja označaju biljaka začovjeka

Sposobnostprepoznavanjabiljnog svijetaprepoznavanjejestivih biljaka injihovih dijelovapravilna upotrebabiljaka u ishraniljudi i životinja

Ispravan stav premabiljkama i njhovomznačaju za čovjeka

Korištenje dodatnih izvoraznanja

Razvijanje interesovanja ipoželjnih navika učenikaPraćenje zdravlja učenikaMotiviranje učenika na igre isport u prirodi

120


VRIJEDNOSTISTAVOVI





Divlje (samonikle) igajene biljke

Posjedovanje znanja osamoniklim i gajenimbiljkama i njihovojupotrebi u ishrani ljudi

Razlikovanje divljihod gajenih biljaka

Pravilan stav premadivljim i samoniklimbiljkama i pomoć ugajenju biljaka

Prikupljanje sistematiziranjeizrada panoa pravljenje zbirki

Organiziranje malih radnihakcija motiviranje učenika

Uzgoj i zaštita biljaka

Posjedovanje znanja ouzgoju i zaštiti biljakanačinu uzgoja i načinuzaštite biljaka saočiglednimposmatranjem

Prepoznavanjeznačaja uzgojabiljaka za ishranuljudi i ishranuživotinja pravilnaupotreba zaštitnihsredstava kod uzgojabiljaka i zaštitaprilikom upotrebetih sredstava


Praktičan rad u učionici i izvanučionice

Priprema materijala icjelokupnog nastavnog procesau prirodi

Uzgoj i zaštita životinjaPosjedovanjeelementarnih znanja ougoju i zaštiti životinja

Razlikovanje divljihod pitomih životinjasistematizacijaživotinja premastaništu načinuishrane izgledu idrugimkarakteristikama


Praktičan rad u seoskomdvorištu ili farmi prikupljanjeslika životinja pravljenjepanoa

Organizacija izlaska u priroduza posmatranje životinja injihovog života

126

121


VRIJEDNOSTISTAVOVI





Životinje i njihova potrebaza hranom(razmnožavanje iponašanje životinja)

Posjedovanje znanja orazmnožavanju i ishraniživotinja

Način životapojedinih životinja injihovorazmnožavanje


Izrada tematskih panoapraktični radovi u školi i izvannje prikupljanje materijala zanastavu

Pomaganje učenicima u izradikalendara plakata i drugogobrazovnog materijalaSaradnja sa porodicomPraćenje bilježenjepomaganje

Očuvanje životne sredine

Posjedovanje znanja oočuvanju životnesredine učešće uakcijama uređenjaokoliša

Očuvanje životnesredine učešće uakcijama uređenjaokoliša

Pravilan odnosprema očuvanjuživotne sredine

Aktivno učešće praktičniradovi u školi i izvan njeprikupljanje materijala zanastavu

Omogućavanje posmatranjaprikupljanja materijala pomoćučenicima u samostalnom igrupnom radu Organizacijaakcija očuvanja okoliša

O tijelima

Usvojiti pojmovečvrstih tečnih igasovitih tijela pravilnihi nepravilnih oblika

Posmatranje tijela uprirodi

Zauzimanje pravilnihstavova prema oblicimaiz prirode i vještačkimoblicima

Neposredno okruženjedonošenje sudova o pojedinimpojavama na nivoupsihofizičkih mogućnostiučenika

Planiranje i pripremanjenastavnog procesa upućivanjeučenika na posmatranjepraćenje i vrednovanje radaučenika pomoć djeci saposebnim potrebama u radu

122

25 DRUŠTVOOKVIRNI SADRŽAJI ZA PREDMET DRUŠTVO ZA 5 RAZREDDEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE ZA DJECU SA POTEŠKOĆAMAU UČENJU I RAZVOJU


Stjecanje znanja

- svojoj domovini njezinom položaju stanovništvu okruženju i važnosti očuvan jadomovine

- borbi naroda za slobodu i neovisnost domovine u toku njenog dugog postojanja- regionalnim obilježjima Bosne i Hercegovine

Učenici znaju

- obilježja koja simboliziraju našu do movinu (grb zastava i himna)- geografskizemljopisn i položaj Bosne i Hercegovine- narode i narodnosti koji žive u našoj domovini- objasniti položaj Bosne i Hercegovine kroz borbu njenih naroda za slobodom i nezavisnosti

Sposobnosti i vještine

Učenici

- samostalno ili u skupinama učenici promatraju uč e i dolaze do individualnih ilizajedničkih zaključaka koje mogu prezentirati na nivou psihofizičkih mogućnostidjeteta

- kroz učenje razvijaju spoznaje o okruženju u kojem žive i doprinose razvitkutolerancije i prava na različita mišljenja

Učenici znaju- kroz ponavljanje i sistematiziranje gradiva učenici utvrđuju prethodno ste čena znanja- izraditi lentu vremena i druga pomag ala za orijentaciju u vremenu- izraditi mapukartu znamenitosti naše domovine

Vrijednosti stavovi ponašanje- Učenici razvijaju pozit ivne vrijednosti i stavove prema domovini obiteljiporodici prema sebi samima

prema drugima i drugačijima- Uče slušati druge poštovati i uvažavati drugačije stavove- Oblikuju moralne vrijednosti- Utječu na usvajanje i bogaćenje vlastitog riječnika

123


1 Moja domovina



2 Kulturno povijesne znamenitosti

21 Kulturno ndash historijske znamenitosti Bosne i Hercegovine

22 Značajni kulturno ndash historijski objekti u užem zavičaju

23 Vjerska slika zavičaja i naroda u Bosni i Hercegovini


31 Prirodni resursi geografske odlike ndash obilježja Bosne i Hercegovine

32 Razvijenost Bosne i Hercegovine privreda poljoprivre da i turizam

4 Promet saobraćaj

41 Vrsta prometa saobraćaja u Bosni i Hercegovini

42 Najvažnije prometnice saobraćajnice i prometna saobraćajna povezanost

43 Prometna saobraćajna povezanost u naselju i užem zavičaju

DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE

Za djecu sa posebnim potrebama shodno njihovim karakteristikama mišljenja treba prilagoditi sadržajepredmeta društvo Za djecu sa smanjenim saznajnim sposobnostima sadržaji ovog predmeta mogu biti apstraktniDjeca sa smanjenim sposobnos tima teško formiraju pojmove vremenske i prostorne udaljenosti Potrebno jeposebno kroz predmet društvo koristiti sve do sada date napomene posebno one date uz 4 razred radi izradeinidivualiziranog pristupa ovim učenicima Sistematičnost postupnost i očiglednost u veoma sitnim koracimaomogućit će djelomično usvajanje sadržaja predmeta društvo

124


VRIJEDNOSTISTAVOVI





11Moja domovina BiH

12 Geografska obilježjaBiH

13 Bosna i Hercegovinai okruženje

-Učenici nakartamazemljovidimaznaju položaj Bi Higranice sa susjednimdržavama ndash položaj BiH

-Prepoznaju obilježjadomovine -Znaju onarodima u BiH

-Prepoznaju nakartama granicesvoje domovine te ihznaju pokazati

-Prepoznaju državnaobilježja-Na kartama

pokazati teritorijalnouređenje BiHgranice entiteta ikantona županija

-Izgradnja pozitivnogstava o svojoj domovini ivrednovanje žrtava uprošlosti koje su postalezalog nezavisnosti isuverenosti

-Konstitutivni narodi uBiH

-Poštovanje premadrugim narodima kojižive u našem okruženju

-Samostalna izrada državnihobilježja

-Izrada mapa s granicama BiH

-Izrada mapa s teritorijalnompodjelom BiH entiteti ižupanije

-Pripremanje audiovizuelnihmaetrijala koji će pomoći uobradi gradiva i učenicimavjernije prikazati novo gradivo

-Pomaganje učenicima u izradiosobnih mapa BiH

-Pomaganje učenicima u izradinjihovih zadataka

-Pomaganje učenicima u izradipiramida koje će očiglednoprikazati kretanje stanovništvau BiH Organizacija posjetažupanijskim središtima

2 Iz prošlosti domovine

21 Područje današnjeBiH u prehistoriji ndashnajznačajnija nalazišta

22 Nastanak samostalnesuverene i nezavisne BiH

-Učenici znaju oprošlosti svoje domovineod doseljenja do danas

-Na geografskimkartama prepoznatirazvoj i granice BiHkroz povijest odprvih početaka dodanas

-Vrednovanjeispravne borbe zaslobodu BiH

-Prikupljanje materijalao prošlosti našedomovine

-Izrada panoa o prošlostinaše domovine-Organiziranje školskihizložbi povodomvažnijih državnihpraznika

-Priprema potrebnogaudiovizuelnog materijalavezanog za prošlost našedomovine

-Posjeta muzejima iizložbama koji govore oprošlosti BiH

125


VRIJEDNOSTISTAVOVIPONAŠANJE

AKTIVNOST UČENIKA

AKTIVNOSTINASTAVNIKA(ORGANIZACIJA IMETODE NASTAVE IUČENJA OCJENJIVANJE

3 Kulturno-povijesneznamenitosti

31 Kulturno-prosvjetne ivjerske ustanove naroda uBiH


33 Značajni kulturno-historijski spomenici uzavičaju

34 Religija-pojamvjerska slika zavičaja inaroda BiH

-Učenici znaju okulturno ndash povijesnimznamenitostima BiH

-Znanje o najvažnijimspomenicima iz prošlostiBiH

-Znanje o prošlosti svogzavičaja

-Vjerska svetišta narodau BiH

-Moći objasniti štosimboliziraju određenispomenici u svom užemokruženju -Prepoznavanje

obilježja vjerskihsvetišta


-Razvijanje pozitivnogstava vjerskim svetištimai njhovoj ulozi

-Izraditi replike spomenika iliih nacrtati

-Obilazak kulturno povijesnihspomenika i rad na njihovojzaštiti i kroz čišćenje okolnihprostora

-Organiziranje posjeta kulturnopovijesnim znamenitostima

-Organiziranje posjetamuzejima

-Organiziranje akcija naočuvanju spomenika

-Organiziranje posjeta vjerskimsvetištima


41 Prirodni resursigeografska obilježja BiH

42 Razvijenost BiHpoljoprivreda i turizam

-Učenici znajuregionalnu podjelu BiH

-Imaju znanja o privredii turizmu Bi Hi njihovojpovezanosti

-Prepoznavanje ipokazivanjaregionalne podjeleBiH

-Razvijanjepozitivnog odnosaprema okolini iprema kulturnimvrijednostima kojeta sredina ima

-Posjeta lokalnimprivrednim objektima

-Pripremanje učenikaprema individualnim igrupnim zadacima

-Pripremanje potrebnogmaterijala za boljuprezentaciju novoggradiva

-Organiziranje posjeta

126



AKTIVNOST UČENIKA


5 Prometsaobraćaj

51 Vrste prometa u BiH

52 Najvažnijeprometnice i prometnapovezanost

53 Prometna povezanostnaselja u zavičaju

-O vrstama prometa kojije zastupljen u BiH

-Najvažnijeprometnicesaobraćajnice u BiH

-Prometnu povezanost usvom kraju

-Pokazati na karti gdje senalaze najvažnijeprometnice

-Objasniti važnost dobrihprometnica za život ljudii za razvoj gospodarstva

-Razvijanje kulturnihnavika i civiliziranogponašanja u prometu

-Na mapi ucrtati najvažnijeprometnice u BiH

-Aktiviranje učenika nacivilizirano ponašanje uprometu

-Priprema audiovizuelnihsredstava za izvođenje nastave

Uputstvo za izvođenje programa

Nastavni sadržaji iz predmeta Društvo za osnovnu školu odabrani su tako da se učenici upoznaju sa razvoje m društva u bosanskohercegovačkim okvirima U realizaciji nastavnogsadržaja treba težiti primjeni raznovrsnih izvora saznanja Potrebno je voditi računa da nivo interpretacije odgovara uzrastu učenika i psihofizičkim karakteristikama učenika pa u tom cilj uograničiti broj termina sa kojima se učenici susreću prvi put

Za plan i program na hrvatskom jeziku također i za plan i program na bosanskom jeziku omogućuje se obrada jednog poglavlja s temama koje bi se odnosile na povijest historijujednog od konstitutivnih naroda BiH Prijedlog tema uradili bi županijski kantonalni zavodi za školstvo Ovaj dio se takođe treba prilagoditi potrebama i mogućnostima djetetu koje imapoteškoće

127

26 MUZIČKAGLAZBENA KULTURAOKVIRNI SADRŽAJI ZA V RAZRED ndash DEVETOGODIŠNJI OSNOVNI ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA DJECU SA POTEŠKOĆAMAU UČENJU

PODRUČJAUČENJA

CILJEVI PROCJENA OČEKIVANI REZULTATI UČENJA SADRŽAJ

ZNANJE

Sticanje znanja

-o postavljanju glasa itačna intonacija-prepoznati instrument

-izvođenje ritma brojalice

-partitura u slikama

SPOSOBNOSTII VJEŠTINE

Razvijanje muzičkesposobnosti i vještine

-eksperimentisanj-em kaopojedinac i komuniciranje unutartimskog rada

-prezentiranja interpretacijemuzičke memorije

VRIJEDNOSTISTAVOVI

PONAŠANJE

Razvijanje pozitivnihvrijednosti i mišljenja -premasebi kao pjevaču -prema porodicikao horu -razvijanje ljubaviprema muzičkoj baštini BiH -razvijanje trajnih interesa iljubavi prema muzici

-Procjena se vrši naosnovu testaritmičkih struktura

-na koje oblasti setreba fokusirati kodučenika nprmotorikasocijalizacijaverbalizacija

-da li učenik uživa uritmičkim ilimuzičkiminstrumentima

-kakva je njegovamotorika

-kako izgledaučenikov spektaremocija (sretantužan ozbiljanuzbuđen) -kakoreagira nainstrumente (brzosporo glasno tiho idr)

-Da li je sviranje na instrumentima potrebnovježbati kako bi muziciranje bilo skladno

-o značenju i potrebi muzike u životu

-primjenjivati pravila muzičke igre

-najkvalitetniju izvedbu nagrađuje pljeskom

-poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih

-sa zadovoljstvom se uključuje i daje svesamostalniji doprinos u interakciji (projektikoncerti priredbe)

-odgovornost za kvalitet muziciranja

IzborPjesmice-Maestral (Josip Stamac)

-Proljetna pjesma (Staniša Korunović)

-Kišobran za dvoje (Đelo Jusić)

-Bumbari i pčele (S Rajčić)

-Na kiši (S Korunović)

-Zeko i potočić (Branko M)

-Kad ja pođoh na Bentbašu (narodna)

-Kad si sretan

-Šaputanje (N Hercigonja)

Brojalice-Eglen beglen

-Igralica

-Nini nini moj sine jedini

Uspavanke-Nina sine ninala te majka

128

SLUŠANJE MUZIKE DJEČIJESTVARALAŠTVO

VRIJEDNOSTISTAVOVI

PONAŠANJEAKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA

-Divlji jahač (RSchumann)

-Čarobna frula (W AMozart) ndash

Magarac i pijanist izkarnevala životinja(CSaint Saens)

-Čežnja za proljećem(W A Mozart)

- Ptičija tuga (LVBeethoven)

- Proljeće (I stav) izčetiri godišnja doba(Vivaldi)

-Improvizacijapokreta u ritmu iplesu

-Literarno i likovnoizražavanje doživljajamuzike


-Kroz kreativnenačine ritmičkogaizražavanja jačasamosvijest

-Razgovara oosjećaju ugode iopuštanja-Često tražiponovno slušanjedjela

-Dočaravanje osjećaja kroz slušanjeizvedbe

-Dopuna zidnog panoa novimslikama

-Pravljenje instrumenata od papira

-Skupljaju slike instrumenata

-Priprema vodi i razvija interesučenika prema muzici svojimodnosom i stavovima

-Planira aktivnosti i muzičkesadržaje u korelaciji sa ostalimumjetničkim i drugim odgojnimpodručjima

129

27 LIKOVNA KULTURA

OKVIRNI SADRŽAJI ZA V RAZRED ndash DEVETOGODIŠNJI OSNOVNI ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA DJECU SA POTEŠKOĆAMA U UČENJU

PROGRAMSKI SADRŽAJI LIKOVNOG ODGOJA ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI

TEMATSKE CJELINE OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE Obrazovni ciljevi Odgojni i socijalizirajući ciljevi

1 TAČKA I LINIJA

-Fokusirano istraživanje i uočavanjeregistrovanje u okruženju i na likovnimdjelima bogatstvo raznolikosti linijacrtanjihovih odnosa kontrasta ritma smjerova ianaliza uočenog i istraženog

-Kombinovanje linijecrte sa plohom tačkom imrljom

- Crtačke teksture

-Iz djetetove okoline ljudi životinje biljkepojave u prirodi objekti prostori

-Iz sadržaja ostalih predmeta korelacija sa drugimpredmetima maternjeg jezika priča bajkapjesma poslovicahellip prirode društvamatematike muzičke i tjelesne kulture

-Iz narodnih običaja praznici značajni datumietnografsko nasljeđe

-Tačka i crtalinija kao samostalni likovnielemenat sa svim svojim karakteristikama ikompozicionim odnosima u vizuelno-likovnimsadržajima

-Nevizuelni poticaji emocije čula muzika hellip

-Olovka tuš i drvce tuš i kist lavirani tušflomasteri crni ili tamni

-Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkimradovima kontrast ritam prostiranje linija imoći se izražavati linijama različitogkaraktera i toka

-Uočiti razumijeti i moći predstaviti crtačkuteksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenihtačaka i linija u različitim odnosima

-Usvojeni pojmovi za oblast liniju odnoslinijacrta ritam smjer mrlja crtačkatekstura površina tlocrt

- Razvijanje kod učenika senzornihmanipulativnih izražajnih i praktičkihsposobnosti sa naglaskom nadivergentno mišljenje

-Formiranje stavova i odnosa premavrijednostima očuvanje kulturnebaštine i prirodne okoline

-Pozitivan odnos prema raduinicijativa samostalnost angažovanostspremnost za saradnju i timski rad

- Razvijanje humanosti solidarnostidrugarstva jačanje i bogaćenje emocija

- Razvijanje sposobnosti posmatranjauočavanja zaključivanja snalažljivostikreativnog konkretnog i apstraktnogmišljenja i mašte orijentacija uvremenu i prostoru

130

2 BOJA

-Usmjereno istraživanje i opažanje u okruženjui na likovnim djelima kontrast kvaliteta razlikadegradacija boja kontrasta kvantitetakoličine i komplementarnog kontrasta iprezentiranje istraženog i uočenog

-Mehaničko i optičko miješanje boja -Tonsko ikolorističko slikanje

-Slikarske teksture

-Akvarel gvaš tempera kolaž pastel fleomasteriu boji za manje formate radova

-Uočiti razumijeti i moći predstaviti kontrastmalih razlika obojenih površina velikihrazlika kontrast obojenih površina uočitirazumijeti i izraziti komplementarni kontrast

-Razumijeti i moći predstaviti optičkomiješanje boja upotrebom obojenih tačakaosnovnih boja

-Razumijeti i moći predstaviti mehaničkomiješanje boja dvije osnovne boje dajuizvedenu boju

-Usvojeni pojmovi za oblast boja intenzitetboje razređivanje boje kvalitet bojekomplementarn kontrast optičko miješanjeboja tonsko i kolorističko slikanje slikarskatekstura

Razvijanje sposobnosti dovođenja usklad tonova boja njihova praktičnaprimjena u odjevanju uređenježivotnog prostora izrada čestitkiukrasnih predmeta nakita

-Razvijanje sposobnosti predstavljanjasadržaja pjesme priče događajapojava u prirodi emocija i sl krozlikovni izraz

3 PLOHA

-Dalje razvijanje senzibiliteta prema grafičkomizrazu

-Izrada složenije šablone za grafički otisak

- Crta i ploha fundamentalni elemenat grafike

-Višebojna papir grafika

-Papir grafika izrada šablona od papira -kartonamatrica grafička boja tempera

-Uočiti razumijeti i moći predstaviti grafičkeodnose rad na izradi šablona za grafičkiotisak papir grafika jednobojna i višebojnarazvijanje senzibiliteta prema grafičkomizrazu

-Usvojeni pojmovi za oblast ploha grafikavišebojna grafika šablon matrica zapreslikavanje grafički otisak grafičarštampanje

131

4 POVRŠINA

-Koncentrisana pažanja na istraživanje i uočavanje proporcijaoblika i prostora osnovnih kompozicionih odnosa simetrijeasimetrije u okolini i na umjetničkim djelima i predstavljanjeistraženog i uočenog - crtalinija u prostoru prostorni crtež

-Vizuelno opažanje kadra na fotografiji stripu TV-slici

-Kadrovi u nizu

- Crno bijeli film

- Boja na filmu

-Spot i njegovo značenje

-Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost

-Scena i scenografija i scenska maska ndash oblikovanje irazumijevanje

-Zaštitni znakovi

-Realizacija u materijalu po izboru izrada scenskih elemenatamaski lutki čestitki opreme knjige reklama pismo kao elemenatvizuelnih poruka tehnike

-

Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosasimetrije asimetrije u neposrednom okruženju i naumjetničkim djelima sposobnost predstavljanja istraženogi zapaženog

-Registrovati razumijeti i moći predstavit elementescenografije scene i scenske maske spotove i zaštitneznakove koristiti pismo kao elemenat vizuelnih porukalikovnost pisma bosančica kaligrafija

-Uloga i značaj vizuelnih medija filma TV-a fotografijeznačaj boje u medijima

-Usvojeni pojmovi za oblast površina grafički dizajnmaska scena scenografija zaštitni znak film videokadar strip

5 MASA I PROSTOR

-Ploha u prostoru

-Plastične teksture teksture u prostoru

-Karakter oblika i prostora je rezultat što proizlazi iznjihovih funkcija

-Puna plastika i reljef

-Glina glinamol plastelin papir karton mekani lim žicapapirna ambalaža drveni otpadni materijal

-Usvojeni pojmovi masa i prostor proporcija kompozicijaoblika i prostora simetrija i asimetrija prostorni crtežtrodimenzionalna tekstura puna plastika reljef

132

TEMATSKE CJELINE TEMATSKEOBLASTI

VRIJEME REALIZACIJE LIKOVNI PROBLEM LIKOVNI ZADATAKUKUPAN BROJ SATI za prvo i

drugo polugodište

Septembar

1 Odnos slike i teksta kalendar godišnjih doba2 Odnos slike i teksta kadar stripa3 Ahromatski tonovi kružni ritam4 Ritam u izmijenjenoj formi niz konturne linije1 LINIJA TAČKA

Februar

5 Crtačke teksture hrapavo-glatko6 Crte po toku ritam7 Simetrija u ogledalu zrcaljenje likova ahromatski tonovi8 Kružni ritam komplementarni kontrast

16 sati

Oktobar

1 Ritam ploha boja i oblika ornament2 Kontrast boja linija i ploha ritam3 Komplementarni kontrast4 Modulacija tople i hladne boje portret valjkasta forma

2 BOJA

Mart

5 Modulacija kolorističko slikanje6 Rekompozicija redefinicija ploha7 Kontrast zastupljenosti količine boje toplo-hladno8 Kontrast svijetlo-tamno

16 sati

Novembar

1 Omjer i proporcija2 Reljef udubljene i ispupčene forme3 Tlocrt omjer4 Ravnoteža plošno istanjena masa3 MASA I PROSTOR

Juni5 Odnos kontrast veliko-malo6 Masa malog volumena linija u prostoru

12 sati

4 PLOHA Decembar

1 Ritam maksimalna zasićenost čistih boja tonovi boje2 Kružni ritam raspršivanje kontrast svijetlo-tamno3 Kružni ritam raspršivanje kontrast svijetlo-tamno4 Izmijenjeni ritam odnosa toplo-hladno

16 sati

133

April

5 Ritam likova6 Transparentnost prozirnost likova7 Slikarska tekstura ploha 8 Odnos slike i teksta

Januar 1 Odnos slike i teksta dominirajući ritam

5 POVRŠINAMaj

2 Trodimenzionalne plastične teksture3 Slikarska tekstura kadar4 Ritam u izmijenjenom obliku u alternaciji vrste boja5 Odnos slike i teksta vizuelna poruka

10 sati

Ukupan fond sati 70

134


Da učenici usvoje pojmove da se znaju koristiti materijalima i sredstvima za oblast liniju

- da znaju razlikovati liniju po intenzitetu jačini po prostiranju smjerovi prostiranja linije

- da prepoznaju ritam kao princip komponovanja

- da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni elemenat u predstavljanju različitih tekstura iosmišljavanju kompozicije

- da znaju da je površina


- da dalje usavršavaju tehniku korištenja olovke tuša i drvceta tuša i ki sta da savladaju tehnikulavranog tuša


- da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama akvarelu gvašu temperi kolažu pasteluflomasterima u boji

- da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja da se boja može oslabiti

- da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu boje koje se slažu a nalaze se usuprotnosti

- optičko miješanje boja tačkice dvije različite boje na jednoj površini daju treću boju

- usvojit će da način na koji je nanesena b oja predstavlja slikarsku tekstur


- da usvoje pojam šablon matrica grafički otisak grafičar štampanje

- da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku papir grafika


- da shvate šta je proporcija

- da su sposobni organizovati kompoziciju oblika u prostoru

- da znaju šta je simetrija i asimetrija

- da su u stanju izvesti prostorni crtež crtež sa tankom mekom žicom

- da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura tekstura izvedea sa nekim oblikovnim materijalom

- da raspoznaju štaje punaplastika figura u prostoru a šta raljef

- da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna naslovna strana za knjigu prospekthellip

- da kreativno izvedu masku osmisle scenografiju te ksta za predstavu u razredu školi da kreirajukadar stripa

- da usvoje pojmove zaštitni znak strip film video kadar


Likovna kultura u V razredu podrazumijeva angažovanje i povezivanja novih vizuelnih iskustava sa d otada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava usvojenomrazumijevanju likovne umjetnosti Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz formeprostorne organizacije kompozicije


2 OBLIKOVANJE U PROSTORU ndash riješavanja trodimenzionalnih formi


Za oblikovanje na plohi kroz područja

-CRTANJE

-SLIKANJE

-GRAFIKA

135

Oblikovanje u prostoru realizovalo bi se kroz područja

-PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE

-PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJAProgramski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz form uTEMATSKIH CJELINA TEMATSKIH OBLASTI koje bi trebale biti ustrojene unificiranejednobrazno za sve razrede od 1 -9 razreda Ovakva forma obezbijeđuje kontinuitet u usvajanju iproširivanju znanja sposobnosti i likovne kreativnosti djece permanen tno kroz cjelokupniosnovnoškolski odgoj i obrazovanjePet TEMATSKIH CJELINA TEMATSKIH OBLASTI realizovalo bi se kroz Likovno kreativni radu svakom polugodištu što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrađena u toku školskegodine Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke likovne problemeobezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovologičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu S obzirom na to da se T EMATSKE CJELINETEMATSKE OBLASTI kao matrica ili kostur PROGRAMA ponavljaju u svim razredima 1 -9razreda ostvaruju cjelovitost koncepta usvajanja likovnog jezika i likovne kulture u osnovnoj školiPonavljanje Tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanjausvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja

Strukturu programa za V razred čineTEMATSKE CJELINE TEMATSKE OBLASTI

1 TAČKA I LINIJA

2 BOJA

3 PLOHA

4 MASA I PROSTOR

5 POVRŠINA

Ovako postavljene Tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast niti bilo koju tehnikuKroz Tematske cjeline bile bi zastupljene sve likovne oblasti sve likovne tehnike predviđeneprogramom i odmjerenosti prema uzrastu

Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizu eliziraju problem koji ranije nisuznali prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava Taj proces kod učenikarazvija kreativno mišljenje sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnihtemelja koji će im pomoći u anali zi složenih vizuelno likovnih ideja i problema ukomponovanju osmišljenih likovnih kompozicijaLikovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan procesvizuelnog istraživanja doživljaj zadovoljstva u razriješavanju problema i sposobnostivrednovanja Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojihučenici spoznaju stvaraju predstavu o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu iinterakciju umjetnosti nauke i društva novih medija i okru ženja


Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje Motive prema svojovizuelizaciji sadržaja dijelimo na

1 Vizuelne motive

2 Nevizuelne motive


- iz neposredng okruženja djeteta porodica škola mjesto stanovanja prostori objek ti pojave uprirodi biljkehellip

- sadržaji drugih predmeta korelacija sa drugim predmetima maternjeg jezika priča bajkaposlovica basna pjesmica matematike moje okoline glazbene kulture tjelesne zdravstvene

136

kulture- iz narodnih običaja tradicije značajni datumi praznici etnografsko nasljeđe- likovni i kompozicioni elementi shodno učeničkom uzrastu razriješavanje likovnih zadataka

kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata- nevizuelni poticaji emocije osjećanja čula muzika hellip

Oblici rada

Oblik rada odnosi se na način organizovanja učenika u pristupu realizacije likovno kreativnog rada štopodrazumijeva

1 Frontalni oblik rada

2 Individualni oblik rada

3 Rad u parovima

4 Grupni oblik rada

Način rada

Povezan je sa procesom ostvarene motivacije za likovno kreativni rad pa se odnosi na

1 Rad po posmatranju

2 Rad nakon posmatranja

3 Rad po sjećanju

4 Rad po zamišljanju

5 Rad po izmišljanju

Rad po posmatranju ne treba shvatati previše ldquostrogordquo jer na ovom uzrastu faza intelektualnogrealizma pristup okolini je spontan i djeca još uvijek nisu u stanju koordinirati percipirano i ono štopredstavljaju Kod učenika je još uvijek prisutna emotivna a ne objektivna proporcija koristesimboličku a ne lokalnu boju Zanimljivost ovih radova očituje se u kreativnoj interpretaciji

Metode rada

U realizaciji časa Likovne kulture nastavnik se koristi sljedećim metodama

1 Analitičko posmatranje

2 Demonstracija

3 Razgovor

4 Usmeno izlaganje

5 Metoda scenarija

6 Rad sa tekstom

7 Kombinovanje

8 Variranje

9 Građenje

10 Razlaganje

Nastavna sredstva i pomagala didaktički materijali

Sve što je u funkciji očiglednosti i što doprinosi boljoj motivaciji djece može se koristit i kao didaktičkimaterijal

1 Reprodukcije

2 Originalno umjetničko djelo

3 Prirodni oblici

4 Vještački oblici proizvod ljudskog rada

137

5 Dijapozitivi

6 Fotografije

7 Grafoskop

8 TV

9 Video rekorder kasete

10 Tabla ploča kreda

11 Ostalo

POJMOVE KOJE ĆE UČENICI US VOJITI

za likovno područje Crtanje

- odnos linijacrta ritam smjer mrlja crtačka tekstura površina tlocrt

za likovno područje Slikanje

- intenzitet boje razređivanje boje akvalitet boje komplementarni kontrast optičko miješanjeboja tonsko i kolorističko slikanje slikarska tekstura

za likovno područje Grafika

- višebojna grafika šablon matrica za preslikavanje grafički otisak grafičar štampanje

za likovno područje Prostorno oblikovanje i građenje

- proporcija kompozicija oblika i pros tora simetrija i asimetrija prostorni crtežtrodimenzionalna tekstura puna plastika reljef

za likovno područje Vizuelnih komunikacija

- grafički dizajn maska scena scenografija zaštitni znak film video kadar strip

KAKO OCJENJIVATI

Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika obzirom da crtežpredstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta upornosti i iskustvastečenog znanja i usvojenih navka pozitivnog i negativnog ut icaja sredine kao i sklad emocionalnih iizražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente Iz tog razloga i dječiji crtež moguće jeanalizirati sa različitih aspekata

1 estetskog

2 psihološkog i

3 pedagoškog

Ako prihvatimo da se djeca likovno izraža vaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet svojeviđenje svijeta predmeta i pojava svoje strahove i oduševljenja onda su svi ti radovildquostenografski zapis dušerdquo i kao takvi moraju biti dobriČinjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učen icima koji su nadareni i onima koji nisui postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji Učenici koji nisu nadareni ne bi smjeli bitildquokažnjenirdquo slabim ocjenama zato što je priroda ldquozaboravilardquo da ih obdari sposobnosti zalikono-kreativno izražavanje ne posjeduju likovni talenat

Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta1 Likovna Forma Likovni jezik i2 Likovnih sadržaja

Oblast Likovna Forma Likovni jezik koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja suteoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti Dakle učenici koji nisu talentovani trebaju imatipriliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavati Prilikomocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu i ndividualne mogućnosti stepenzalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak napor koji djete ulaže u realizaciju zadatka da bi

138

postiglo rezultat aktivnost na časovima likovne kulture Nema loših dječijih radova Vizuelno estetskakultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti odnos prema estetskompravilno doživljavanje vizuelnih informacija odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini Pravilanodnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja z a likovno kreativni rad djeceAko nastavnik traži od djece da tačno ldquoprepisujurdquo percipirano da doživljavaju i gledaju očima odraslihsvijet oko sebe onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremenenastave ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju

139

28 TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJOKVIRNI SADRŽAJI ZA NASTAVU TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA ZA V RAZRED ZA DJECU S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU I UČENJU

Sadržaj Ciljevi Didaktički materijal i sredstva

Osnovna znanja metode očvršćivanja načini samoregulacije isamokontrole

Upoznati učenike o osnovama zdravog života o važnostiodržavanja osobne higijene o značaju tjelesnog odgoja o štetnostipušenja alkohola i narkotika o razvijanju kontrole pokretapravilnom disanju o promjenama u dječijem razvoju

Općepripremni sadržaji

Gimnastičke vježbe kao osnovni sadržaj pripremnog dijela svakogsata Tu ulaze vježbe postrojavanja i prestrojavanja vježbeoblikovanja vježbe pravilnog držanja tijela vježbe sa spravama(loptice palice krugovi lopte i kratke vijače) vježbe na spravama(niska greda švedska klupa) vježbe u parovima vježbe u oblikupostavljanja motoričkih zadataka vježbe sa raznim estetskimsadržajima

Hodanje i trčanje

Hodanje i trčanje naprijed i nazad Hodanje uz pjesmu i muzikuosnovne tehnike brzog trčanja i start iz različitih položaja brzotrčanje na 30-50 metara Trčanje u prirodi sa savladavanjemprirodnih prepreka

Skakanje

Skokovi u daljinu i visinu sa zaletom Rješavanje zadataka u fazileta skokovi preko niskih prirodnih prepreka skokovi pomoćuodskočne daske i preskoci preko niskih prepreka

Bacanje hvatanje i gađanje

Bacanje loptice i drugih predmeta u cilj u dalj i u vis iz mjesta izhoda i zaleta

Penjanje puzanje i provlačenje

Penjanje na različite predmete (švedska klupa švedski sanduk uzkosinu) i silaženje sa istihprovlačenje i puzanje ispod

Sticane znanja o očuvanju i unapređenju zdravlja kao istvaranje higijenskih navika kod učenika

Poticati učenika na pravilno izvođenje vježbi

Poticati učenika na pravilno trčanje uz usmjeravanje pažnjeučenika na pravilno disanje

Razvijanje jačine odraza i sposobnosti izvođenja skoka saobje noge

Razvijanje tehnike skoka razvijanje snage nogu i ravnotežetijela

Upotrebljavati rekvizite kao što su loptepalice krugovi vijače niska gredašvedska klupahellip

Koristiti muziku i pjesmu

Koristiti niske prepreke i odskočnu dasku

140

različitih predmeta (grede razapete vijače švedske klupe)kombiniranje penjanja puzanja provlačenja hodanja i trčanja

Vučenje potiskivanje i nadvlačenjeVučenje premeta po tlu borba u parovima za predmete (loptapalica vijača medicinka) pojedinačno i grupno potiskivanjevučenje i nadvlačenje

Kotrljanje i kolutanjeKolut naprijed i nazad kolut naprijed sa zaletom povezivanjeviše kolutova nazad

Višenje i upiranjeNjihanje klim i ljuljanje u visu zavjes za oba potkoljenanaskoci i saskoci u upor iz upora prednjeg spust naprijed

Plesne struktureVježbe ritmičkog kretanja uz upotrebu lopte vijače čunjeva idrugih rekvizita vježbe napetosti i opuštanja realizacijazadanog ritma plesna struktura i plesni koraci

IgreElementarne štafetne i timske igre između dvije i četirivatreuvježbavanje elemenata tehnike rukometa košarke inogometa

Posebni sadržaji

Vježbe ravnoteže vježbe brzine i frekvencije pokreta vježbekoordinacije vježbe preciznosti

Plivanje

Plivanje u dubokoj vodironjenje pravolno disanje plutanjaklizanja po površini vode igre u void

Skijanje

Nošenje i stavljanje skija kretanje sa i bez štapova penjanje ispuštanje niz blagu padinu padanje i ustajanje iz pada

Razvoj snage i spretnosti ruku

Razvoj snage i spretnosti tijela razvoj koordinacijeekstremiteta

Jačanje tijela u cjelini

Razvoj snage tijela i koordinacije pokreta kao i razvojspsosobnosti održavanja ravnoteže


Razvoj osjećaja za ritam i estetskih vrijednosti

Razvoj pozitivnog stava prema sportu razvoj socijalizacijedjeteta sticanje osnovnih znanja o sportovima razvojtakmičarskog duha

Razvijanje sposobnosti održavanja ravnoteže razvijanjebrzine i koordinacije pokreta kao i preciznosti

Razvijanje pozitivnog stava prema vodi jačanje i pravilanrazvoj tijela u cjelini jačanje zdravlja djeteta

Razvoj pozitivnog stava prema snijegu i sportu jačanjetijela u cjelini

Koristiti loptice i druge pogodnepredmete

Koristiti predmete kao što su švedskaklupa švedski sanduk grede vijačehellip

Koristiti lopte palice vijače medicinke

Koristiti muziku i pjesme iz programanastave Muzičke kulture modernumuziku kao i muziku za narodne plesove

Koristiti potrebne rekvizite za izvođenjeigara

Koristiti loptu štap hellip

Koristiti bazen sa vodom i rekvizite kojipospješuju sigurnost djeteta u vodi

Koristiti skije i štapove kao i ostaluskijašku opremu

141

ISLAMSKA VJERONAUKA

NASTAVNI PLAN I PROGRAMZA V RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

(1 nastavni sat)

UVOD

Program islamske vjeronauke za peti razred devetogodišnje osnovne školepredstavlja konstrukciju jedne etape primjerene uzrastu djece u tom razredu a koja jekonceptualno dio još u prvom razredu započetog procesa kreiranja okvirnogkurikuluma za osnovnu školu u kojem se postupno primjereno uzrasnoj potrebirazvija odgojno-obrazovna vjeronačna intencija

Četvrti peti i šesti razred zajedno čine jednu programsku cjelinu kojoj jebazična odgojna intencija što čvršće stamenije i djelotvornije situirati mladu osobu uburni pubertetski period

Odgojna ambicija vjeronauke u ovom razredu biva potcrtana i utemeljena naegzaktno izdvojenim pokazateljima razvojnih teškoća i stranputica ove(desetogodišnjaci) životne dobi Naime istraživački rezultati ukazuju na sniženudobnu granicu eksperimentisanja sa alkoholom cigaretom drogom Generalnasklonost za ovakvo eksperimentisanje obitava u prostoru socijalizacijskogkapaciteta mlade osobe Ključna hipoteza u pristupu problemu odnosi se na postojanjeodgojno uvjetovanog socijalizacijskog deficita Istraživanja su upravo pokazala dasklonost drogi egzistira u formi latentnog poriva bez svjesnih asocijacija s drogom ibez artikuliranja interesa za nju (slično je i s cigaretom alkoholom) Dro ga dobivapsihološku vrijednos t baš u fazi eksperimentisanja kad se instrumentalno povezuje sunutrašnjim potrebema

Ključ pristupa problemu je u postojanju odgojne kreacije koja će dovesti dotoga da mladi čovjek razvije zahtjevnije konstruktivne obrasce svog i funkcioniranjau cjelini

U petom razredu se dio ove odgojne ambicije nastoji ostvariti uvr štavanjemprograma razvijanja temeljnih životnih vještina koje će podržati mladog čovjeka uumijeću građenja odnosa podnošenju i rješavanju interpersonalnih konfilata iizlaženju na kraj na konstruktivan način sa svojim osjećanjima

Nedostatak ovih životnih vještina je u osnovi pojave i emocionalnih iponašajnih teškoća kod djece i mladih

142

PROGRAMSKA STRUKTURA PREDMETNIH SADRŽAJA

1 SJETIMO SE NA POČETKUndash Allah nam je dao određene dužnosti

Didaktičke naznakendash Ova cjelina ima za cilj da podsjeti učenike na njihove obaveze i radne navike

na početku školske godine Nastavnik kroz priču Allah nam je dao određenedužnosti (priča je uzeta iz bdquoMajko pričaj mi o Allahuldquo S YILDIRIMBookline 2005) treba da potakne učenike da savjesno i odgovorno pristuperadu u novoj školskoj godini Na početku će kroz razgovor i različite tehnikeuvođenja u rad najaviti nastavnu jedinicu Nakon metodičkog interpretiranjapriče pitanjima ih usmjeriti da zaključe šta je Omer želio da li se to ostvarilo izašto nije Potaknuti učenike da oni kažu šta žele u novoj godini kako bi tomogli ostvariti i zašto baš tako

ndash Rukovodeći se ajetom raquoČovjekovo je samo ono što sam uradi i trud će senjegov sigurno iskazatiraquo (En-Nedžm 39-40) usmjeriti djecu da uradeindividualne planove rada u novoj školskoj godini U tom cilju nastavnik ćena početku dati instrukcije i iskazati svoja očekivanja šta treba da sadržiindividualni plan i stavit će se na raspolaganje u cijelom procesu u ulozikoordinatora a insistirat će i na njihovom međusobnom konsultiranju

Parametri deskriptivne evaluacijendash Nastavnik će evaluirati ne samo produkt (individualni plan za školsku godinu)

nego i proces kreativnost trud i zalaganje broj konsultiranih izvora kolegaučenika partnerske i timske radove Pratit će zajedno sa učenicimarealizaciju plana i za tu svrhu uraditi listu za individualnu samoevaluaciju zaučenike i zajedničku listu za evaluaciju realizacije plana

ndash Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjimandash Pratit će i sljedeće elemente aktivno učešće učenika razvojno nastojanje

učenika želja za napredovanjem i novim saznanjima prikazivanje neizvjesnogkao lagahan svakodnevni rad dosljednost u provođenj u plana razvijanjeosjećaja odgovornosti prema vlastitim obavezama

ndash Vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija

2 SOCIJALNE VJEŠTINE

ndash Žao mi je pogiješio samndash Treba reći hvalandash Pismo mom prijateljundash Suosjećam sa drugima i spreman sam da sarađujem

Didaktičke naznakendash Ova tematska cjelina planirana je da se razbije na svoje dijelove pojedine

vještine i da se realizira tokom cijele školske godine Nastavnik ihkontinuirano prati i na kraju školske godine zajedno evaluira U tu svrhunastavnik vodi dnevnik bilješki za svakog učenika ponaosob prati poteškoće iostvarenje vještina Za svaku vještinu treba izraditi program njenog dosezanja

143

i tačno utvrditi faze realizacije programa Inicijalno mogu poslužiti nastavnejedinice planirane u okviru ove tematske cjeline

ndash Socijalne vještine mogu se učiti samo u grupi gdje su odnosi najvažniji diocjelokupnog procesa (Kobolt 1997)

ndash Na početku rada na nekoj vještini nastavnik kreira relaksiranu atmosferukoristeći razgovor igru s djecom različite projektivne te hnike uvođenja u radNakon toga najavljuje kompetenciju o kojoj će se tog dana govoriti čini toukratko kombiniranjem svoje informacije i razgovora s učenicima potompokazuje djeci vještinu prigodnim filmom videoinsertom pričomproblemskom fotografijom nizom fotografija adekvatnom narodnom iliumjetničkom pričom Nakon toga se učenicima metodički interpretira viđeniedukativni materijal Učenici se potiču pitanjima šta su oni osjetili šta suosjećali akteri priče ili filma kako su akteri po stupili je li se moglo drukčijepostupiti da li učenici mogu zamisliti situaciju iz svakodnevnice gdje je ovavještina primjenjiva i demonstrirati je u razredu Potom se može primijenititehnika igranja uloga nastavnik instruira grupu učenika u simulaci ji određenesituacije u kojoj će socijalna vještina biti primijenjena Učenici dobivajudomaću zadaću da zabilježe u svojoj svakodnevnici u kojoj je određenavještina profunkcionirala ili situaciju kad su u tome uspjeli i da o tomezajedno razgovaraju na satu vjeronauke

ndash Razviti svijest kod učenika o značaju uočavanja vlastitih grešaka i razbijanjesvijesti o sebi kao nepogrešivoj osobi Razviti misao da je ljudski griješiti alida grešku treba priznati i tražiti oprost od onog kome je nenesena nepravdasrcem i riječima

ndash Na tragu kuranskog ajeta u suri Ibrahim bdquoLijepa riječ kao lijepo drvo korijenmu je duboko u zemlji a grane se u nebo uzdižuldquo inicirati razvijanje svijestida jedna lijepa riječ može razviti niz lijepih osjećanja npr ljubav povjer enjesreću ohrabrenje uljudnost i sl Pokušati izraditi mapu Lijepa riječ

ndash Nastavnik kreira situaciju sa izmišljenim pismom prijatelju u kome se iznosiproblem Učenike podstiče da uoče taj problem da se izjasne da liopravdavaju ili ne postupke navede ne u pismu i kako bi savjetovali o datomproblemu Radom u grupi učenici pišu o problemu i opisuju trenutnu situacijua svi članovi grupe kružnim tokom upisuju svoj prijedlog rješavanja problemaSličnim aktivnim radom u grupi i paru uraditi i ostale nast avne jedinice važnoje da se iskazivanje emocija empatija saradnja pokažu kroz igrokaz na času

Parametri deskriptivne evaluacijendash Evalucijski slojevi učešće učenika iskrenost pounutrašnjeni efekti odgojnog

rada na socijalnoj kompetenciji (naprimjer želja za primjenom vještinerazvojno nastojanje mlade osobe)

ndash Gradacijski kontinuum usvojenih vještina Izvinjavanje (prepoznaje kad setreba izviniti kaže oprosti svojim ponašanjem pokazuje kad mu jejoj žao)Zahvaljivanje (prepoznaje da se treba zahvaliti kaže hvala svojimponašanjem pokazuje zahvalnost) Rješavanje problema (prepoznaje i prihvataproblem vjeruje da je problem rješiv spreman je da riješi problem sam ili sdrugima ne odustaje dok problem ne riješi prepoznaje da je problem riješen)Prepoznavanje i iskazivanje emocija (prepoznaje vlastite osjećaje izražavaosjećaje ne ugrožavajući druge govori o tome kako se osjeća neverbalnimznakovima pokazuje kako se osjeća spreman je podijeliti svoje osjećaje sdrugima) Empatija (pokazuje da prepoznaje osjećaje drugih pokazuje da

144

razumije osjećaje drugih uživljava se u osjećaje drugih i prikladno reagiratolerantan je prema osjećajima drugih) Saradnja (poštuje dogovorena pravilaprisutan je dok aktivnost traje aktivno sudjeluje u radu grupe obavlja svoj diozajedničkog zadatka cijeni rad drugih)

3 BOŽIJI POSLANICIndash Allahov prijateljndash Sačuvajmo čistoću duše i tijelandash Poslušnost Bogu i roditeljimandash Plemeniti sin plemenitog poslanika

Didaktičke naznakendash Vještim rukovođenjem nastavnika napraviti mapu prijateljstva iskrenog

pravog i lažnog Primjereno kazivanje o Ibrahimu as smjestiti u mapuprijateljstva Potaknuti učenike da uoče na mapi prijateljstva svoj nivoprijateljstva prema Allahu i drugima

ndash Primjenom različitih tehnika gr upnog rada i rada u paru definirati čistoću dušei čistoću tijela Primjerenim kazivanjem o Lutu as potaknuti učenike daprošire saznanje o čistoći duše i tijela Mogu se primijeniti grozdovi čitanje spauzama kolo uokolo i sl Povezati prisutnost ne morala u vrijeme Luta as iu naše vrijeme primjereno uzrastu Nastavnik će u ovoj fazi eksperimentiranjapreventivno djelovati kako različiti oblici nemorala promovirani putemmedija ne bi postali unutrašnja potreba djeteta

ndash Nastavnik će pažljivo oblikovati ponašanje učenika po ponašanju uzora kakobi stekli različite oblike socijalnog ponašanja ličnih osobina i vrijednosti kaošto su poslušnost poštivanje predanost plemenitost požrtvovanost Sve ovoučenici mogu stjecati po uzoru na sinove Ib rahimove Ismaila i Ishaka as

ndash Kroz živote spomenutih poslanika upoznati ih sa gradnjom Kabe Sa ovo mjedinicom se može povezati Isra i Miradž povezanost ranijih poslanika iMuhameda as vrijednost i značaj Kabe

ndash Tematska cjelina se ne mora realizira ti u kontinuitetu ali je važno danastavnik aktivira što više različitih aktivnosti učenja jezičke tjelesne slušneemocionalne vizuelne voljne spoznajne interpersonalne radi dugotrajnogcjeloživotnog učenja Ove aktivnosti treba da osposobe lično sti na toleranciju imeđukulturalno komuniciranje

ndash Nastavnik može učenicima predložiti da se kreativno izraze (literarnolikovno) na dijelove sadržaja u kojima smatraju da njihov talenat može doći doizražaja

Parametri deskriptivne evaluacijendash Usvojenost znanja o Božijim poslanicima osobenostima Kabendash Napredovanje u jezičkom (usmenom i pismenom) i likovnom izr ažavanjundash Učešće u realizaciji projektnih zadatakandash Doprinos nastavi kvalitetnim indivi dualnim stavovima i mišljenjimandash Vrednovanje grupnih i individualnih prezentacijandash Vrednovanje literarnih i l ikovnih radova na izabrane teme

145

4 IZ ŽIVOTA POSLJEDNJEG BOŽIJEG POSLANIKAndash Najveći oslonac i podrška Poziv je upućenndash Ilahija Dođi najdražindash Kršćani su ohrabrili i podržali muslimanendash Bliže se dani radosti

Didaktičke naznakendash Događajima iz života Muhameda as pristupiti s ciljem uzimanja pouka i

njihovim povezivanjem sa životom u vremenu u kojem živimo Kroz primjerhzr Hatidže potaknuti ih da prepoznaju svoj oslonac i podršku ali i da samipokušaju to biti nekoj dragoj osobi Javni poziv u vjeru treba da razvije svijesto tome da svaka ideja ima svoje vrijeme i da često treba biti strpljiv istrajan iuporan u ostvarivanju svojih ideja čak i onda kada nam se čini potpunonemogućom

ndash Ilahijom probuditi najljepša osjaćenja prema Poslaniku as njegovoj misiji iživotu

ndash Prihvatanje muslimana i Abesiniji povezati sa suživotom tolernacijom imeđukulturalnim dijalogom

ndash Kroz godinu tuge pomoći učenicima u skorašnjim gubicima razvijati pogledena smrt kao dio samog života i njenu neizbježnost i optimističan pogled nabudućnost Razgovorom uočiti različite oblike ispoljavanja tuge i poštivanjeosjećanja drugih

ndash Rukovodeći se narodnom da poslije kiše dođe sunce povezati događaj okoMiradža sa nagovještajem radosti i ostvarenja poslaničke misije Razvijanjesvijesti da čovjek bitno utječe na svoju sreću i da je ne treba tražiti spolja


Parametri deskriptivne evaluacijendash Nivo uključenosti i aktivnosti u individualne i grupne zadatke ndash Usvojenost novog znanja o Poslaniku as i događajima iz njegovog života

Miradžundash Kvalitet melodijske interpretacije ilahije Dođi najdražindash Vrednovanje grupnih i individualnih prezentacijandash Vrednovanje literarnih i l ikovnih radova na izabrane teme

5 OBJAVE SU MILOST LJUDIMA

ndash Od ropstva do moćindash Počinje nova erandash Sura Kafirunndash Milost je upotpunjena

Didaktičke naznakendash Kroz kazivanje o Tevrati i Zeburu učenike upoznati sa histrijom Izraelićana

Istaći univerzalne pouke svetih knjiga i vjeru u jednog Boga

146

ndash Putem kazivanja o Indžilu i Isau as upoznati učenike sa kršćanstvom injegovim dodirnim tačkama sa islamom

ndash Predstavljanje Kurrsquoana kao knjige koja je upotpunila vjeru i milost Božijuprema ljudima knjigu koja govori o suživotu toleranciji ljubaviraznolikostima i uvažavanju Učenjem sure Kafirun usmjeravati učenike dažive islam ali da imaju tolerantan stav prema vjerovanjima i uvjerenjimaUčenjem sure Kafirun usmjeravati učenike da žive islam ali da imajutolerantan stav prema drugim vjerovanjima i uvjerenjima

ndash U okviru nastavne jedinice Vjera nas uči da druge poštujemo predstavitiosnovne elemente o tri velike religijske zajednice u Bosni i Hercegovini

ndash Imati na umu već date napomene o načinima rada sa djecom ovog uzrasta irazvijanje čiste duše koja će uočavati svijetle strane i voljeti ljude onakvekakvi su

Parametri deskriptivne evaluacijendash Usvojenost znanja o Božijim objavamandash Usvojenost sure Kafirunndash Usvojenost znanja o osobenostima religijskih zajednica u Bosni i Hercegovinindash Nivo uključenosti i aktivnosti u individualne i grupne zadatke

6 MOJ VJERSKI ODGOJ

ndash Allah voli da se volimo i pomažemondash Mekteb ndash izvor srećendash Allahu trebamo uvijek zahvaljivatindash Biramo vrijednosti

Didaktičke naznakendash Na osnovu priče Allah nas voli i štiti iz knjige bdquoMajko pričaj mi o Allahuldquo

kreirati ciljano vođeni razgovor koji će za cilj imati afirmaciju ljubavi kaouniverzalne vrijednosti i bitne pretpostavke povoljne emocionalne klime uživotu uopće u porodici školi mektebu i sl Upućivanje učenika da uoče višeaspekata ljubavi prema Bogu ljudima roditeljima bratu i sestri prijateljima isl

ndash Razvijanje svijesti da je prirodno da se međusobno pomažemo kao što nasAllah pomaže svakodnevno bez prigovaranja Podsticaj učenicima da otkrijusvoje jake strane i njima da pomažu porodicu zajednicu i sl Afirmacijom isamopotvrđivanjem učenika razvijati njihove socijalne odnose k valitetodgoja demokratsku klimu i osjećanje da svako u nečemu uspijeva

ndash Nastavnik razvija bolje razumijevanje i prihvatanje učenika sa izraženimživotnim teškoćama kao što je nedostatak roditelja bolest siromaštvo i slzatim učenika koji se teže socijalno prilag ođavaju i iznalazi načine da im sepruži adekvatna pomoć Podstiče djecu na uspostavljanje boljeg razumijevanjasa roditeljima i da slobodno iskazuju svoja osjećanja Nastavlja sa vježbanjemsposobnosti prepoznavanja osjećanja kod drugih i razumijevanja uz roka kojisu ih uvjetovali

ndash U spontanom razgovoru s učenicima ustanoviti gdje se stiče vjerski odgoj(uraditi spisak svih mišljenja učenika i posebno istaknuti u porodici sadrugovima u školi i u mektebu U okviru nastavne jedinice Mekteb ndash izvor

147

sreće nastavnik će kroz razgovor ustanoviti u kojoj mjeri i broju učenici idu umekteb provjerit će da li su stavili u svoj ovogodišnji plan i posjetu mektebuNastavnik će afirmirati pohađanje mekteba metodom ldquoza one koji žele i moguvišerdquo konstatirati da će djeca o vjeri još više saznati u mektebu a onaj ko višezna o Allahovoj vjeri Allahu je i bliži i draži Nastavnik može inicirati ipismeno izražavanje na temu Moj najljepši dan u mektebu

ndash Pored čitanja i analize priče Kurrsquoan govori o Allahu iz knjige bdquoM ajko pričajmi o Allahuldquo pripremiti djecu igrom i razgovorom na vjerovanje u ono što nevidimo Povezati sa Bogom i razgovarati o načinima Njegog spoznavanjaSamo aktivnim sudjelovanjem djece u ovom radu mogu se podstaći napravilno razmišljanje o Bogu pokušati argumentirano potisnuti njihovarazličita praznovjerja pojasniti im njihove nedoumice i sl Obavezno dozvolitidjeci da iznesu svoja mišljenja i stavove bez osuđivanja i ismijavanjaUpoznati ih sa Ajetu-l-Kursijjom i pojasniti im vrijednost ovih ajeta Učenikepotaknuti ali im ostaviti u slobodan izbor njihovo memoriranje

ndash Čitanjem i analizom priče Allahu trebamo uvijek zahvaljivati potaknutiučenike da često izgovaraju riječi koje su nama lahke na jeziku a teške kodAllaha subhanallah el-hamdulillah i Allahu ekber Obraditi zikir poslijenamaza Ovim nastavnim jedinicama pokušati kod učenika potisnuti raznepoštapalice koje često imaju i negativna značenja i zamijeniti ih navedenimriječima Cilj ovog dijela je razvijanje svijesti o potrebi s talnog spominjanja isjećanja na Allaha džš

ndash Nastavnik će bolje upoznati učenike kroz upoznavanje njihovog preferiranjaodređenih vrijednosti Nastavnik će na jedan list navesti veći broj vrijednosti(oko 20) Zadatak učenika može biti da individualno od aberu pet vrijednostizatim od tih pet izaberu tri a od te tri izaberu samo jednu Nastavnik ćearanžirati ugodnu atmosferu za individualno prezentiranje rezultata radaUčenici će govoriti zašto su izabrali određene vrijednosti zašto su seodređenih odricali kad su morali zašto su izabrali onu koja je ostala posljednjai kako su se osjećali kad su napuštali određene vrijednosti

Parametri deskriptivne evaluacijendash Nastojanje učenika da se aktivno uključe u planiranje pripremanje i

realiziranje nastave vjeronaukendash Senzibiliziranost učenika za prepoznavanje situcija u kojima su pokazali

vjerničko funkcioniranje i svijest o Allahovoj ljubavi prema stvorenjima oNjegovoj svemoći o Njemu kao Stvoritelju svega

ndash Usvojenost salavata Ajetul-Kursijje tespiha (zikra poslije namaza)ndash Senzibilitet za graduiranje vrijednostindash Razvijenost navike zahvaljivanja Allahu džšndash Nivo uključenosti u individualne partnerske i grupne zadatke i aktivnosti

7 NAMAZ I PLANIRANJE VREMENA

ndash Allah je stvorio dan i svjetlondash U smiraj dana zahvaljujem Allahundash Uljepšajmo se za namaz

148

Didaktičke naznakendash Kroz razgovor i igru kreirati relaksiranu atmosferu Nastavnik lagahno uvodi u

nastavnu jedinicu ponavljajući sabah-namaz koji povezuje sa pričomPovezati namaz sa ajetom laquoAllah je izvor svjetlosti nebesa i Zemljeraquo (Nur35) Nastavnik će kroz razgovor s učenicima pobrojati blagodati koje postajuvidljive svitanjem dana u našem okruženju Informirat će učenike da dužinadana na različitim dijelovima na Zemlji nije ista Na primjeru poja ve dananakon noći nastavnik će konstatirati da će doći vrijeme kada će biti poznatosve što skrivamo kao što odlazak snijega otkrije sv e što nije u vrijemenjegovog prisustva bilo vidljivo Inicirati pismeno izražavanje na temu Štaželim popraviti kod sebe dok nije svanulo

ndash Povezati naučeno o smjeni dana i noći i sabahu te obraditi klanjanje akšam -namaza Nastavnik će različitim tehnikama potaknuti učenike da uoče važnosti vrijednost ovog namaza

ndash Nastavnik će svojim rukovođenjem da poveže basnu sa na učenim o džematuistaći vezu ezana ndash spasa ndash džemata Podstaknuti učenike da uoče zajedništvojačinu slogu i jedinstvo džemata Spominjanjem prvog mu jezina u islamunaglasit će važnost i vrijednost mu jezina istaći osobine prvog mu jezina ipovezati ih sa životom Pokazati film o prvom mu jezinu i primijeniti tehnikuigranja uloge mujezina

ndash Ponovimo uvjete i sastavne dijelove namaza iz ugla uljepšavanja svog izgledai ukrašavanja svog govora tijelom i riječima Nastavnik analizira pozicije tijelau namazu i upoređuje ih sa pozicijama stvorenja koja se sličnom pozicijomzahvaljuju Gospodaru Nastavnik potcrtava potrebu pravilnog i dosljednogizvođenja svih pokreta i pozicija tijela

ndash Adekvatnim razgovorom nastavnik će istaći da je najljepše sjećanje na Allahai Poslanika Korištenjem različitih tehnika poučiće učenike kako da čine ovosjećanje Primjereno je da se uz ovu nastavnu jedinicu ponovi salavat i da gamemoriraju oni koji nisu u prošlom razredu Učenike obavezno upoznati sanjegovom vrijednošću i prij evodom Ova tematska cjelina se može realiziratitokom cijele godine i nije obavezna da bude u kontinuitetu

ndash Učenjem sure Kafirun usmjeravati učenike da žive islam ali da imajutolerantan stav prema drugim vjerovanjima i uvjerenjima

Parametri deskriptivne evaluacijendash Razvijenost svijesti o različitosti prirodnih procesa kao mudrosti u Allahovom

stvaranjundash Kreativno usmeno izražavanje glumačke sposobnosti kroz igranje uloga u

dramatizaciji basnendash Jezički ispravno i pravilno artikulirano izražavanjendash Pravilnost i melodičnost u učenju ezanandash Usvojenost načina i sadržaja u klanjanju akšam -namazandash Usvojenost salavata i njegovog prijevodandash Nivo uključenosti u individualne partnersk e i grupne zadatke i aktivnosti

149

8 U SUSRET RADOSTIMA RAMAZANA

ndash Perom ilahijom i kasidom o ramazanu

Didaktičke naznakendash Nastavnik će iskoristiti činjenicu da učenici vole pjesme i pjevanje da se i u

školi osjeti njihova radost kroz učenje ilahije i kaside u horu Poreduvježbavanja melodijske interpretacije ilahije nastavnik će ovaj nastavni satiskoristiti za razgovor o sadržaju ilahije i učeničkim iskustvima koja su vezanaza sadržaj ilahije Nastavnik može inicirati da učenici nacrtaju svoj doživljajilahije ili sadržaje koji se u ilahiji spominju

ndash Nastavnik će u okviru ove nastav ne jedinice inicirati pismeno izražavanjeUčenici će pisati o ramazanu i napisati ono što žele da poruče ovim povodomUkoliko nastavnik vidi da nekim učenicima teže ide pisanje pisma predložitće im da napišu pjesmu ili priču o ramazanu Ovu nastavnu je dinicu bi bilodobro planirati kao blok-sat jer bi svi učenici napisano trebali i prezentirati itako bolje i neposrednije iskazati svoja osjećanja

ndash Nastavnik će odabrati i prikladan način da obilježi bajrame sa učenicima iroditeljima u školskom okruženj u a dozvolit će i da se prenese porodičnaatmosfera obilježavanja Bajrama

Parametri deskriptivne evaluacijendash Jezički ispravno i pravilno artikulirano izražavanj endash Doprinos nastavi kvalitetnim indivi dualnim stavovima i mišljenjimandash Uključenost u planiranje i izvođenje bajramskih svečanostindash Učešće u realizaciji projektnih zadatakandash Vrednovanje grupnih i individualnih prezentacijandash Vrednovanje literarnih i likovnih radova na zadane teme

9 RAZLIČITOSTI U MOM KOMŠILUKUndash Kršćanski i židovski blagdani

Didaktičke naznakendash Primjenjujući različite metodske postupke (istraživanje izlaganje razgovor

proučavanje geografskih karata čitanje i interpretacija tekstova izraduplakata) obraditi osnovne katoličke pravoslavne i židovske blagdane

ndash U funkciji boljeg razumijevanja osobenosti kršćanstva i židovstva upriličitigledanje izabranih dostupnih filmova uz kraće informativno komentarisanje

ndash U okviru tematske cjeline o kršćanstvu i židovstvu cilj je usvojiti stavpoštovanja prema svim religijama izgrađivati stav poštovanja duhovnihvrijednosti različitih kultura i civilizacija razvijati sposobnosti uvažavanjatuđih stajališta i mišljenja razviti sposobnost uočavanja elemenataponašanjakoji ukazuju na osobe koje drukčije vjeruju uočiti važnost poznavanja ipoštivanja drugih kultura razvijati poštovanje prema drugim narodima ireligijskim zajednicama u bliskom okruženju

Parametri deskriptivne evaluacijendash Usvojenost osnovnih informacija o kršćanskim i židovskim blagdanima

150

ndash Doprinos nastavi kvalitetnim indivi dualnim stavovima i mišljenjimandash Učešće u realizaciji projektnih zadatakandash Vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija

Literatura1 Latić Dž (1999) Svjetske religije Sarajevo Bosančica print i Bosanski kulturni

centar2 Stanojlović S (2003) Razumijevanje mladih ndash unapređivanje socijalnih i

emocionalnih kompetencija3 Yildirim S(2005) Majko pričaj mi o Allahu Sarajevo Bookline

________________________

Profil i stručna sprema nastavnika

završen Fakultet islamskih nauka Islamski pedagoški fakultet Islamska pedagoškaakademija VII stepen ndash profesor islamske vjeronauke VI stepen - nastavnik islamskevjeronauke

Uvjet za zapošljavanjesaglasnost nadležnog organaslužbe Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

151

BISKUPSKA KONFERENCIJA BOSNE IHERCEGOVINE

POVJERENSTVO BK BiH ZA VJERONAUK U ŠKOLIKaptol 32 Sarajevo

PLAN I PROGRAMKATOLIČKOGA VJERONAUKA

ZA OSMOGODIŠNJE I DEVETOGODIŠNJEOSNOVNE ŠKOLE U BiH

(NASTAVNE TEME PO GODIŠTIMA DONESENE U TABELAMAPREMA KURIKULARNOM MODELU 1+8 ILI 1+4+4)

SEPARAT ndash 5 RAZRED

OVAJ PLAN I PROGRAM DONOSI NASTAVNE TEME PRIKAZANE UTABELAMA

IZRAĐEN JE PREMA DOSADAŠNJEM PLANU I PROGRAMUŠTO SU SLUŽBENO ODOBRILI I POTPISALI 2003

BISKUPSKA KONFERENCIJA BOSNE I HERCEGOVINEI

ŽUPANIJSKA MINISTARSTVA PROSVJETE ZNANOSTI KULTURE I ŠPORTA U FEDERACIJI BiH

S NASLOVOM


152

U OSNOVNOJ ŠKOLI(2003)

SARAJEVO 2007

5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina I ZEMLJA JE NAŠA I BOŽJA KUĆANaziv kataloške teme 1 Zajedno stvarati i čuvati svijet1 Ključni pojmovi Božja mudrost Božja dobrota čovjek -sustvaratelj

ekologija2 Potrebno predznanje Prve spoznaje i doživlja ji o Bogu Stvoritelju o

stvaranju neba zemlje i ljepoti stvorenoga zaštitaprirode i živih stvorenja

3 Obrazovna postignuća Uočiti čudesnost i ljepotu našega planeta zemlje icijeloga svemira poznavati biblijsko izvješću ostvaranju svijeta otkriti i shvatiti svemoć BogaStvoritelja koji sve stvara mudro i dobro znatiprepričati biblijski izvještaj Stvaranja razumjetipojmove Stvoritelj i sustvaratelj poznavati značenjepojma ekologije usvojiti nekoliko pravila čuvanjaokoliša

4 Odgojni i socijalizirajućiciljevi i sadržaji

Shvatiti i doživjeti da Bog čovjeku povjerava da budegospodar i čuvar prirode razvijati i usvojiti osjećajodgovornosti za zaštitu našega planeta zemlje doma iDomovine

5 Prijedlozi za metodičkuobradu

Izmjena učeničkih iskustava o shvaćanju i doživljajusvijeta prirode i čovjeka da se uoči ono dobro ali i onošto čovjeka čini nesretnim i ograničenim igraasocijacija pripovijedanje svestrana analiza iinterpretacija literarnih tekstova i likovnih priloga(skupni rad i rad u parovima) usporedba prikupljenihinformacija i poruka razgovor pismeno i likovnoizražavanje rad s fotografijama s prizorima iz čudesnogsvijeta prirode i svemira te ljudskog udjela u otkrivanjui daljnjoj izgradnji izrada tematskog plak ata ili panoa

6 Dodatna ilustracija Dokumentarnim filmom prikazati tajnama svemira iprirode

7 Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik Opisivanje krajolika Priroda i društvoPriroda nas okružuje Uvjeti života (sunce voda zrak)Likovna kultura Paul Klee Vrt ruža 1920 ulje i tušna papiru

8 Novo stručno nazivljekoje se uvodi u temu

Božja mudrost čovjek sustvaratelj s Bogom ekologija

153

9 Izborni sadržaji zadarovite učenike

Promatranje zemlje kao dijela svemira i čovjekovomjesto i uloga u čuvanju zemlje i njezinih ljepotasudioništvo u raznim projektima bdquoekologijeldquo

10 Prijedlozi za rad sučenicima s posebnimodgojno-obrazovnim potrebama

1 Slabovidnim učenicima omogućiti da vide slikuizbliza i duže je promotre slijepim uč enicima kaopoticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo2 Kod apstraktnih pojmova koristiti pojednostavljenesadržaje i perceptivna potkrepljenja3 Isto kao i kod oštećenja sluha4 Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanjaomogućiti izbor najprimjerenijeg modela5 Koristiti razne vrste potkrjepljenja kao i učenje krozigru nadopunjavaljke križaljke osmomjerkeindividualizirani listićihellip

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina I ZEMLJA JE NAŠA I BOŽJA KUĆANaziv kataloške teme 2 Sklad prirode i svijeta ndash susret s dobrim Bogom1 Ključni pojmovi Bog je nevidljiv i svemoguć red u prirodi Božja

objava i tragovi u prirodi dobri Otac zahvalnost Bogu2 Potrebno predznanje Prve slike i spoznaje o divnom Božjem svijetu i

čudesnosti prirode raznolikost i ljepoti Božjihstvorenja (biljnoga i životinjskoga svijeta)

3 Obrazovna postignuća Uočiti i otkriti u prirodnim ljepotama red i sklad tepovezanost svega u prirodi razumjeti da je čovjekposebno stvorenje u odnosu na sva druga stvorenja posvome razmišljanju osjećajima slobodnomodlučivanju što će činiti razumjeti i opisati pojmovebdquovjerujemldquo bdquosvemogućldquo bdquovidljiv i nevidljivldquo uvidjetida čovjek Boga ne može vidjeti svojim l judskim očimanaučiti i navesti neka Božja svojstva (nevidljivsvemoguć mudar dobar)


Razvijati sposobnost da u prirodnim zakonima redu iskladu cijele prirode prepozna Božje tragove stećisposobnost divljenja Bogu i skladu svega što je Bogstvorio osobito čovjeka koji je Božja slika izrazitiosjećaj molitvene i životne zahvalnosti Bogu


Promatranje i interpretacija slike crteža ili fotografije suživljavanjem u pojedine događaje i likoveprikupljanje podataka i igra naslova izlaganje itumačenje nepoznatih pojmova analiza i interpretacijaodabranih tekstova gledanje kratkog obrazovnogprograma o temi skladnosti prirode i prirodnih zakonaraščlamba i tumačenje pojmova kao vidljiv nevidljivsavršen povjeriti darovati vjerujem bdquovjerujem u BogaOca svemogućega stvoritelja neba i zemljeldquo vođenirazgovor izrada plakata izrada umne mape

6 Dodatna ilustracija

154

7 Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik Vidni i slušni doživljaj u pjesmiPriroda i društvo Život životinja Životna zajednicašuma Život uz more i u moru Živjeti u skladu sprirodom Likovna kultura Nijanse boja harmonija(sklad) boja Simetrije zrcaljenje translacija rotacijaProporcionalnost i kompozicija oblika Kontrastdominacija i jedinstvo boja oblika i veličinaMatematika kut trokut pravokutnik kvadrat kvadarkocka


Bog je nevidljiv i svemoguć Bog je dobar Božjaobjava i tragovi u prirodi vjerovati bdquovjerujem u BogaOca svemogućegaldquo


Priče i pripovijesti o postanku svijeta drugih religija isvjetonazora

10 Prijedlozi za rad sučenicima s posebnimodgojno-obrazovnimpotrebama

1 Slabovidnim učenicima omogućiti da vide slikuizbliza i duže je promotre slijepim učenicima kaopoticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo2 Tekstove obogatiti slikama i jednostavnimrečenicama3 Potpitanjima provjeravati usvojenost nastavnogsadržaja4 Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanjaomogućiti izbor najprimjerenijeg modela5 Naglasiti bitno Koristiti razne vizualne materijalememori plakate fotogovor

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina I ZEMLJA JE NAŠA I BOŽJA KUĆANaziv kataloške teme 3 Čovjek u Božjem zrcalu i njegova zahvala Bogu1 Ključni pojmovi čovjek ndash čudesno biće čovjek slika Božja vjera u

Boga zahvala Bogu2 Potrebno predznanje Prve slike i spoznaje o stvaranju čovjeka poznavanje

izvješća o stvaranju privih ljudi neke biblijske crtice očovjekovu prijateljstvu s Bogom

3 Obrazovna postignuća Upoznati čovjeka kao posebno i čudesno biće opisatipo čemu je čovjek sličan Bogu (mis li govori ljubiodlučuje stvara) shvatiti da sve oko nas govoriosobito čovjek da Bog postoji naučiti Apostolskovjerovanje kojim kršćani ispovijedaju glavne istinesvoje vjere upoznati i zapamtiti molitvu Hrvatakatolika kojom ispovijedaju vjeru u Boga


Životno vrednovati i prihvatiti spoznaju da su čovjek isav stvoreni svijet dar Božji razvijati osjećaj ispremnost zahvalnosti Bogu gajiti osjećaj poštovanjaprema čovjeku kao slici Božjoj pokaz ati kako se možemolitvom i pjesmom po uzoru na psalme zahvaljivatiBogu i slaviti Boga

155


Igra asocijacija i izmjena iskustava i razgovor međuučenicima pripovijedanje i izdvajanje bitnih pojmovastvaralačko čitanje b iblijskih tekstova i njihovapojedinačna i skupna obrada (svestrana obrada psalma)promatranje istraživanje i interpretacija crteža ilikovnih priloga s povezivanjem biblijskih i likovnihporuka meditacija uz poticajne fotografije i glazbupantomima i dramatizacija izrada plakata pisanjevlastite zahvalne molitve u obliku psalma fotogovor

6 Dodatna ilustracija Prikazivanje sadržaja uz pomoć pripovijedanjafilmova primjera i sl

7 Preporuke za korelaciju Hrvatski jezi Odnosi među likovima Priroda idruštvo Organi za kretanje disanje i probavu Krvotoki izlučivanje Osjetila nas povezuju s prirodom Čovjekje prirodno društveno misaono i duhovno bićeLikovna kultura Georges Seurat Lijepa žena sepudera 1888 ulje na platnu Engleski jezikPonavljanje i proširivanje naziva za dijelove tijela iosjećaje opisivanje tijela i zdravstvenog stanja itd


Čovjek ndash čudesno biće čovjek ndash Božja slika čovjekvjernik i nevjernik ispovijest vjere Apostolskovjerovanje


O Bogu govorimo u simbolima i znakovima Slavljenjai zahvaljivanja Bogu kod Židova i kršćana


1 Slabovidnim učenicima omogućiti da vide slikuizbliza i duže je promotre slijepim učenicima kaopoticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo2 Razumijevanje a ne memoriranje Apostolskogvjerovanja i molitve Hrvata katolika Ograničenakorelacija s engleskim jezikom3 Kao i kod oštećenja sluha4 Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanjaomogućiti izbor najprimjerenijeg modela5 Naglasiti bitno Prilagoditi tekstove

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina II S BOGOM NA PUTU ŽIVOTANaziv kataloške teme 1 Božje zapovijedi - pravila života1 Ključni pojmovi Deset zapovijedi Božji zakon pravila života

Zapovijed ljubavi2 Potrebno predznanje Osnovne spoznaje i činjenice Mojsije i bdquog orući grmldquo

izlazak iz Egipta davanje Deset zapovijedi na Sinaju(teme obrađene u 3 razredu)

3 Obrazovna postignuća Upoznati i opisati značenje dviju ploča Zakona kojegaBog daje Mojsiju otkriti i shvatiti Božje zapovijedi kaopravila života uočit i posljedice kršenja pravila usvakodnevnom životu naučiti Deset zapovijedi i

156

Zapovijed ljubavi uočiti i spoznati da su Božjezapovijedi pravila za pravedan i sretan život svih ljudina zemlji


Razumjeti doživjeti i iskusiti važnost poštivanjaBožjega zakona u životu svakoga čovjeka i svih ljudispremnost čuvanja i obdržavanja Božjih zapovijedi usvakodnevnom životu


Izmjena iskustava i evociranje spoznaja o Božjimzapovijedima čitanje slušanje i interpretacija biblijskihtekstova pojedinačni i skupni rad s biblijskim iliterarnim tekstovima crtežima i fotografijamameditacija uz glazbu s prikazom umjetničkihreprodukcija interaktivno pisanje ili pisanje dijalogalikovno i pismeno izražavanje

6 Dodatna ilustracija bdquoDeset zapovijedildquo ili bdquoMojsijeldquo (dijelovi igranoga ilianimiranoga filma)

7 Preporuke za korelaciju Engleski jezik Ponavljanje i proširivanje gradivavezanog uz školu razred školske predmete r asporedsati izražavanje odnosa u prostoru razumijevanje iizražavanje molbe dopuštenja zapovijedi


Ploče Saveza Božji zakon Božje zapovijedi ndash pravilaživota kršenje zapovijedi i grijesi pravedan i sretanživot

9 Izborni sadržaji zadarovite učenike10 Prijedlozi za rad sučenicima s posebnimodgojno-obrazovnimpotrebama

1 Tekstovi na brajiciuvećanom tisku2 Razumijevanje bez memoriranja Deset zapovijedi inemogućnost korelacije s engleskim jezikom3 Sustavno provjeravati razumijevanje i poticati nasamostalno izražavanje4 U govornim aktivnostima nema posebnosti Akotreba pisaticrtati prilagoditi sredstva za pisanjemanualnim mogućnostima učenika (držač za olovkufiksiranje papira na podlozi veći prostor za pisanje)5 Sažeto i jednostavno opisati Deset Božjih zapovijediVizualno potkrijepiti plakatima i umnim mapama

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina II S BOGOM NA PUTU ŽIVOTANaziv kataloške teme 2 Bog je jedini Gospodin - ljubi ga i svetkuj dan

Gospodnji1 Ključni pojmovi jedan Bog klanjanje Bogu psovka dan Gospodnji2 Potrebno predznanje Poznavanje značenja znaka križa molitva Očenaša

sposobnost opisivanja značenja riječi Bog Stvoriteljsvemoguć pravi Bog pravedan dobri Otac

3 Obrazovna postignuća Upoznati i razumjeti poruku prvih triju Božjihzapovijedi uočiti kako se ljudi klanjaju krivim

157

bogovima i otkriti načine klanjanja pravome Boguuvidjeti da ljudi griješe kada psovkom kletvama iružnim riječima vrijeđaju Boga i čovjeka otkritipoveznicu između poštivanja Božjeg imena isvetkovanja dana Gospodnjega upoznati starozavjetnitekst Izl 20 8-1


Upoznati i prihvatiti da je Bog najveće dobro kojemu sejedino treba klanjati graditi stav odbojnosti premariječima kojima se vrijeđaju Bog i čovjek poštovatiBožje ime i odlučiti nikada ne psovati ni najmanjupsovku graditi sposobnost slavljenja B oga u obiteljskoji društvenoj zajednici shvatiti i doživjeti važnostkršćanskoga slavlja nedjelje kao dana Gospodnjega


Kritičko čitanje i interpretacija biblijskih i literarnihtekstova u poveznici s promatranjem i ana lizom crteža ifotografija (reprodukcija) identifikacijski razgovordramatizacija teksta kolažno prikazivanje zapovijedi snaglaskom na učenička iskustva i njihova svakodnevnapitanja vođeni razgovor o poštovanju i kršenjunedjeljne obveze slavljenja B oga (misa molitvadruženje izostanak s mise rad nedjeljomhellip) pismeno ilikovno istraživanje izrada plakata

6 Dodatna ilustracija Video filmovi koji tematiziraju Boga i njegovuopstojnost i prisutnost u ljudskom životu kao i različitenačine slavlja Boga u različitim narodima i kulturamasvijeta

7 Preporuke za korelaciju Engleski jezik Blagdani ndash opisivanje aktivnosti vezanihuz blagdane i uspoređivanje običaja


jedan Bog lažni bogovi klanjanje pravome Bogusvetost Božjeg imena psovka kletva Dan Gospodnji


Rad na zadatku gdje se sve oko nas nalaze i kriju lažnibogovi tko su oni i kako ih možemo prepoznati


1 Dati prednost usmenom izražavanju2 Raditi na primjerima iz života Umanjena korelacija sengleskim jezikom3 Kod prepričavanja učiti učenike da govore punomrečenicom te tražiti da ponove pitanje4 Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnostipovezanih s učenikovom životnom sredinom5 Sažeto i jednostavno opisati prve tri zapovijediVizualno potkrijepiti plakatima i umnim mapama

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina II S BOGOM NA PUTU ŽIVOTANaziv kataloške teme 3 Poštuj roditelje i čuvaj dar života1 Ključni pojmovi roditelji i stariji poštivanje dar života bdquone ubijldquo

158

2 Potrebno predznanje Spoznaje o odnosu s roditeljima i o životu u obit eljimastečenima iz neposrednoga iskustva i u školi značenjeMajčina dana slike iskustva i spoznaje stečeneposredstvom medija o nemirima nasilju i ratovima unašoj okolini i svijetu

3 Obrazovna postignuća Upoznati i razumjeti poruku četvrte i pete Božjezapovijedi otkriti značenje riječi bdquopoštivatildquo roditeljepoznavati znakove i pravila poštovanja roditelja usvakodnevnom životu i naučiti im zahvaliti upoznatineke načine pomaganja u svojoj obitelji (obiteljskiposlovi) prepoznati važnost brige za tjelesni život iznačenje Božje zapovijedi bdquone ubijldquo poznavati kako seu dječjoj dobi može riječima i djelima griješiti protivpete Božje zapovijedi (tučnjava nanošenje povredavrijeđanje osveta) naučiti pravila iskazivanjapoštovanja u ophođenju s drugima osobito starijimosobama


Doživjeti i iskusiti potrebu poštovanja i zahvalnostiroditeljima za dar života i njihovu skrb o nama graditistav i sposobnost opiranja svemu što drugima ugrožav aživot (tučnjava svađa nasilje) naučiti i donijeti pravilaizbjegavanja nasilja i sukoba među svojim vršnjacima(strpljivost razgovor oproštenje)


Razgovor među učenicima i izmjena iskustava oodnosima roditelja i djece čitanje analiza iinterpretacija biblijskih i literarnih tekstovapromatranje i interpretacija slike crteža ili fotografijeprikupljanje podataka i igra naslova katalog pitanja ivođeni razgovor o prikupljenim podatcima izlaganjepismeno izražavanje izrada kolaža na temu bdquoŠtititiživot - ugroziti život

6 Dodatna ilustracija Prikladni filmovi (igrani video i animirani) itelevizijske emisije za djecu na temu odnosa roditelja idjece poštivanja i zaštite čovjekova života od začećado prirodne smrti filmovi protiv nasilja osobito kojipromiču mir itd

7 Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik Zoran Pograšić Mama je kriva za svePriroda i društvo Čovječje zdravlje Glazbena kulturaJ Kaplan Čestitka majčici (pjesma) Engleski je zikPredstavljanje članova uže i šire obitelji rodbinskiodnosi itd


Poštovati i slušati roditelje bdquodar životaldquo bdquone ubijldquobdquougroziti životldquo sukobi i nasilje strpljivost


Moja odgovornost u obitelji razredu zajednici idruštvu Narodi i države sklapaju sporazume radi mira ipravednosti u svijetu

10 Prijedlozi za rad sučenicima s posebnimodgojno-obrazovnim potr

1 Dati prednost usmenom izražavanju2 Iskazivanje iskustava Ograničena korelacija saglazbenom kulturo i engleskim jezikom

159

3 Poticati na samostalno izražavanje i bogatiti rječnikučenika4 Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnostipovezanih s učenikovom životnom sredinom5 Sažeto i jednostavno opisati četvrtu i petu zapovijedVizualno potkrijepiti plakatima i umnim mapama

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina II S BOGOM NA PUTU ŽIVOTANaziv kataloške teme 4 Pravedno živi - ne ukradi niti želi tuđe stvari1 Ključni pojmovi krađa škrtost zavist pravednost darežljivost2 Potrebno predznanje Svakodnevna životna iskustva učenika biblijske zgode

(Zakej) i razne životne zgode koje tematiziraju pitanjepravde i nepravde krađe i naknade neka pitanja zaispiti savjesti u pripremi za ispovijedRazumjeti i poznavati poruku sedme i desete Božjezapovijedi opisati značenje pojma bdquone ukradildquorazumjeti pojmove zavist škrtost i krađa u poveznici skonkretnim životnim pričama i iskustvima učenikarazumjeti značenje poslovice bdquoBožje oko uvijek gledaništa mu se sakrit ne daldquo razumjeti i opisati naprimjerima iz života Isusovu poruku bdquoDoista gdje ti jeblago ondje će ti biti i srceldquo (Mt 6 19 -21)


Uočiti i prihvatiti važnost poštivanja sedme zapovijedibdquone ukradildquo u obitelji školi u trgovini i cijelojzajednici razvijati stav poštovanja i brige za zajedničkai tuđa dobra i vlasništvo otkriti doživjeti i prihvatitičine nesebičnosti dobrote i darežljivosti kaodragocjeno blago koje donosi pravu nutarnju srećuosobama koje tako postupaju


Čitanje slušanje i interpretacija tekstova pojedinačni iskupni rad s biblijskim i literarnim te kstovima crtežimai fotografijama vođeni razgovor i tumačenje pojmovakrađa zavist škrtost pravednost i darežljivost upoveznici sa životno bliskim primjerima pisanjedijaloga rad s autorskim tekstom bdquoPravedno živjetildquolikovno i pismeno izražavanje osobito pisanje kratkogučeničkog sastava na temu škrtosti ili krađe

6 Dodatna ilustracija Kratki filmovi i crtani filmovi s temama krađa zavistdarežljivost

7 Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik i likovna kultura s temama koje obrađujuili dotiču ljudske vrline i mane kao što su škrtostzavist darežljivost i pravednost


Bog sve vidi i sve zna zajednička dobra krađa škrtostsebičnost zavist pravednost darežljivost


Različito ponašanje ljudi prema svojim i tuđimstvarima i vlasništvu pa kako danas biti i ostati pošten ipravedan čovjek

160


1 Dati prednost usmenom izražava nju2 Poslovice i izreke s porukama obraditi u višimrazredima Potreban je dodatni kontinuirani rad naslaganju rečenica od zadanih riječi3 Potreban je dodatni kontinuirani rad na slaganjurečenica od zadanih riječi4 Koristiti mnogo konkretnih pri mjera po mogućnostipovezanih s učenikovom životnom sredinom5 Sažeto i jednostavno opisati sedmu i desetuzapovijed Vizualno potkrijepiti plakatima i umnimmapama

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina II S BOGOM NA PUTU ŽIVOTANaziv kataloške teme 5 Budi istinit u riječi i djelu1 Ključni pojmovi istina iskrenost laž krivo se zakleti prijevara2 Potrebno predznanje Neposredna životna iskustva slike i spoznaje o lažima

prijevarama i spletkama u obiteljskom životu užojokolini i u društvu

3 Obrazovna postignuća Razumjeti značenje i poruku zapovijedi bdquone reci lažnasvjedočanstvaldquo otkriti i shvatiti da je važno i dobrouvijek govoriti istinu uočiti i na životnim zgodamarazumjeti kako laž dovodi do raznih nevolja (lažroditeljima radi loše ocjene u školi laž radi igre sprijateljima zatajiti izostanak sa svete mise krivopričati o drugima na nekoga nešto izmisliti prevaritidrugoga) razumjeti značenje poruke bdquoMrske suGospodinu usne lažljive a mili su mu oni koji zboreistinuldquo (Izr 12 22)


Razvijati stav iskrenosti prema sebi samu i drugimadoživjeti radost iskustva zbog istinoljubivostisposobnost ispravna postupanja kada se po griješi inešto slaže reći istinu priznati pogrješku ispričati seiskreno se ispovjediti za laž i prijevaru


Čitanje analiza i interpretacija biblijskih i literarnihtekstova promatranje i interpretacija fotografi ja i crtežai usporedna analiza biblijskih i likovnih porukaizdvajanje i pitanja i razgovor na temelju raznihživotnih primjera o iskrenosti i laži scensko ili pismenoizražavanje sastavljanje novinskog članka slušanjeOde radosti

6 Dodatna ilustracija Video filmovi (igrani i animirani) koji na dječjoj razinirazumijevanja i s pozitivnim poticajima tematizirajuiskrenost laž i prijevaru

7 Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik čitanje i interpretacija priča i pjesama stematikom iskrenosti laži lažnog svjedočenja itd


istina iskrenost laž krivo se zakleti lažno svjedočitiprijevara priznati grijeh

161


1 Dati prednost usmenom izražavanju2 Pojednostaviti sadržaje a izreke s porukama obraditiu višim razredima3 Nema posebnosti4 Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnostipovezanih s učenikovom životnom sredi nom5 Sažeto i jednostavno opisati osmu zapovijedVizualno potkrijepiti plakatima i umnim mapama

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina III BOŽJI NAS GLASNICI ZOVUNaziv kataloške teme 1 Glas viče u pustinji Pripravite put Gospodinu1 Ključni pojmovi prorok Ivan Krstitelj pustinja obraćenje pripraviti put

Gospodinu2 Potrebno predznanje Poznavati Došašće kao vrijeme iščekivanje i priprave

za Isusov rođendan prve spoznaje o nekim biblijskimčinjenicama grijeh prvih ljudi i njihov izgon iz rajaljudsko zlo grijeh i smrt obećanje Spasiteljapoznavanje nekih biblijskih likova koji su bili naBožjem putu (Abraham Josiphellip) Isus obećaniSpasitelj i Mesija

3 Obrazovna postignuća Na karti Palestine pokazati rijeku Jordan znatipripovjediti događaj na rijeci Jordanu i protumačitiglavne poruke o kojima govori Ivan Krstitelj otkriti daje prorok čovjek koji govori u Božje ime i potičečovjekovo obraćenje Bogu


U Ivanovoj poruci uočiti i iskusiti put i način vlastitepriprave u Došašću za Isusov dolazak rado drugimapomagati ispraviti nepravdu širiti mir kajati se zagrijehe i propuste tražiti oproštenje pripremati se zabožićnu ispovijed i ispuniti Ivanov poziv na obraćenje idobra djela


Čitanje pripovijedanje analiza i interpretacijabiblijskoga teksta promatranje zemljovida stvaranjekataloga pitanja u radu po skupinama napravitiusporedbu biblijske poruke s porukom crteža ili slikeIvana Krstitelja vođeni razgovor na temeljuprikupljenih informacija pripovijedanje scenski prikazna temu bdquoSvjedoci ljubavildquo pisanje novinskogaizvješća o događaju na rijeci Jordanu izrada plakata iizrada adventskoga kalendara s nakanom širenja kulturezajedništva i predbožićnoga slavlja u školi

6 Dodatna ilustracija Video-film o Ivanu Krstitelju (igrani ili crtani)7 Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik Usporedba Odnos među likovima

Samostalno stvaranje priče Likovna kultura radovi natemu priprave za Božić

162


Ivan Krstitelj ndash Isusov preteča prorok pustinja rijekaJordan obraćenje pripraviti put Gospodinu


Adventski i božićni običaji u drugih naroda i kulturaSakrament krštenja u životu obitelji i župne zajednice


1 Koristiti reljefnu kartu za slijepe i slabovidne osobe2 Izvedbeno prilagođavanje tekstova i pomoć prisamostalnom stvaranju priče3 Provjeravati razumijevanje potpitanjima i voditiučenika k stvaralačkom izražavanju4 Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicimana klupu koji imaju poteškoća u kontr oli pokreta rukusvima u bilježnicu5 Prilagoditi tekstove iznijeti bitno

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina III BOŽJI NAS GLASNICI ZOVUNaziv kataloške teme 2 bdquoNeka mi bude po riječi tvojojldquo1 Ključni pojmovi navještaj Isusova rođenja Isusovo začeće Sin Božji

Duh Sveti2 Potrebno predznanje Prve i osnovne spoznaje o Mariji kao Isusovoj majci o

anđelu Gabrijelu i naviještenju Isusova rođenja susretMarije s rođakinjom Elizabetom

3 Obrazovna postignuća Otkriti i shvatiti da Bog ima plan sa svim ljudima patako s Marijom koju izabire da bude Božja majkapoznavati biblijski izvještaj o anđelovu navještenjuMariji razumjeti da je Marija imala čvrsta vjeru u Bogapo kojoj je pristala da bude Isusova majka otkrivatiDuha Svetoga kao čudesnu Božju silu po kojoj jeMarija začela Isusa znati izmoliti molitvu AnđeoGospodnji


Otkriti i doživjeti snagu Marijine ponizne vjeredoživjeti radost Marijine spremnosti da prihvati Božjipoziv i plan iskusiti Božju i Marijinu blizinu u molitviAnđeo Gospodnji rado moliti Marijin zagovor


Razgovor među učenicima i prikupljanje već stečenihspoznaja pojedinačno i skupno čitanje analiza iinterpretacija biblijskih i literarnih tekstovapromatranje i interpretacija slike crteža ili fotografijeprikupljanje podataka i igra naslova pripovijedanjeizlaganje i tumačenje pojmova Božji plan spasenjazačet po Duhu Svetom Marijina vjera slušanjemeditativne glazbe uz projekcije prizora Navještenjapismeno izražavanje scenski prikaz Marijinanavještenja prema molitvi Anđeo Gospodnjihellip

6 Dodatna ilustracija Igrani ili animirani filmovi (isječci) o Marijinunavještenju odlazak na likovnu izložbu s temomBožića

163

7 Preporuke za korelaciju Priroda i društvo Leonardo da Vinci Bogorodica sasv Anom 1510 ulje na drvenoj ploči Glazbena ilikovna kultura slušanje glazbe pjevanje pjesmicaduhovnoga sadržaja i iz života hrvatskoga naroda kojesu tematski vezane s pripravom za proslavu Božića


Božji plan spasenja Isus ndash Sin Božji začet po DuhuSvetom Marijina vjera


Mjesto i uloga žene u Crkvi u svjetlu ulogu BlaženeDjevice Marije u povijesti spasenja


1 Koristiti reljefnu kartu za slijepe i slabovidne osobe2 Izvedbeno prilagođavanje tekstova i pomoć prisamostalnom stvaranju priče3 Provjeravati razumijevanje potpitanjima i voditiučenika k stvaralačkom izražavanju4 Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicimana klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta rukusvima u bilježnicu5 Prilagoditi tekstove iznijeti bitno

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina III BOŽJI NAS GLASNICI ZOVUNaziv kataloške teme 3 Posvuda je Betlehem ndash Isus je svjetlo naroda1 Ključni pojmovi car August grad Davidov Emanuel bdquomir ljudimaldquo

bdquosvjetlo narodaldquo2 Potrebno predznanje Poznavanje glavnih likova i osnovnih činjenica oko

Isusova rođenja u Betlehemu pohod Kraljeva kraljHerod bdquonevina dječicaldquo

3 Obrazovna postignuća Na karti Svete zemlje pokazati Betlehem pripovjeditiglavne činjenice Isusova rođenja prema Lukinu evanđelju(Lk 2 8-14) otkriti značenje riječi Emanuel u porucipastirima otkriti važnost Isusova rođenja za sve ljudeotkriti i spoznati da je Isus svojim rođenjem don ijelo mir isvjetlo ljudima koji im samo Bog može dati


Doživjeti poruku Božje ljubavi i mira kao uvjet zasretan i radostan osobni život i život u zajednicipobuditi i iskusiti osjećaj radosti zbog Božje blizine isudjelovati u slavlju Božića povezati božićnu poruku snarodnim običajima i doživjeti radost slavljenjaBadnjaka i Božića u svome zavičaju


Igra asocijacija i izmjena iskustava čitanje biblijskogateksta po ulogama te pojedinačni i skupni rad u analizi iinterpretaciji biblijskih i literarnih tekstova usporednopromatranje i analiza sadržaja umjetničkihreprodukcija promjena perspektive biblijskogapripovijedanja iz kuta kraljeva Josipova pastiradramatizacija teksta vježba meditativne šutnje i pisanjekratke meditacije pisanje kratkog sastava na temubožićnoga svjetla i mira izrada božićnoga panoa

164

6 Dodatna ilustracija Filmovi koji uprizoruju Isusovo rođenje (igrani ianimirani)

7 Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik dječji literarni radovi na temu Božićapriprema božićne priredbe uz zajednički rad učitelja ivjeroučitelja Priroda i društvo Vincent Van GoghZvjezdana noć 1889 trska i tinta Likovna kulturacrtanje božićnih motiva i izrada figurica ukrasa i dr


car August Isus - potomak Davidov rođen od DjeviceMarije bdquomir ljudimaldquo Isus ndash svjetlo narodaldquo


24 prosinca - kod nas i u drugih naroda Hanukka -Blagdan svjetla kod Židova


1 Slabovidnim učenicima omogućiti da vizualnimaterijal vide izbliza i duže promatraju igra svjetla itame2 Posebna pomoć pri snalaže nju na karti Svete zemlje ipotpitanjima pomoći pri stvaranju literarnog rada3 Pomoći učeniku sa stalnim potpitanjima4 Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanjaomogućiti izbor najprimjerenijeg modela5 Ne zahtijevati znanje imena i zemljopisn ih pojmova

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina IV ISUS JE SIN BOŽJI ndash NJEGA SLUŠAJTENaziv kataloške teme 1 Dječak Isus u kući Oca nebeskoga1 Ključni pojmovi Isusova domovina hodočašće Jeruzalems ki hram Otac

nebeski2 Potrebno predznanje Sposobnost uočavanja sličnosti i razlika između crkve

sinagoge i hrama poznavanje nekih mjesta Isusovedomovine koji su blisko vezani za njegov životBetlehem Nazaret i Jeruzalem prve spoznaje o Isusovuživotu u nazaretskoj obitelji Isusa Marije i Josipa

3 Obrazovna postignuća Na karti pokazati Jeruzalem mjesto u kojem je Isusprikazan u hramu i Nazaret u kojem je odrastaoupoznati Isusov zavičaj i način života židovskogadječaka u to doba prepr ičati događaj Isusovaprikazanja u hramu razumjeti riječi starca Šimuna bdquoočimoje vidješe spasenje tvojeldquo pripovjediti zgodu odvanaestogodišnjem Isusu u Jeruzalemskom hramu (Lk2 41-51) razumjeti i objasniti Isusove riječi bdquoNiste liznali da mi je biti u onome što je Oca mojegaldquo


u Isusovoj poslušnosti prema svojim roditeljima otkriti idoživjeti što znači bdquoslušati roditeljeldquo razvijatisposobnost susreta poštovanja i razgovora saroditeljima i odgojiteljima


Razgovor i pripovijedanje o stečenim spoznajamapromatranje zemljovida Isusove domovine čitanje iinterpretacija biblijskoga teksta u poveznici spromatranjem i interpretacijom slike i stripa

165

pripovijedanje i tumačenje Isusovih riječi da mu je bitiu kući bdquoOca mojegaldquo terenska nastava (posjet ilibdquohodočašćeldquo do mjesne crkve ili svetišta ili pomogućnosti i sinagoge)

6 Dodatna ilustracija Isječci iz filmova o Isusovu djetinjstvu pohod crkvisvetištu sinagogi

7 Preporuke za korelaciju Glazbena kultura J Gotovac Dom (pjesma)8 Novo stručno nazivljekoje se uvodi u temu

Jeruzalemski hram bdquoprikazanje u hramuldquo staracŠimun spasenje svijeta bdquoOtac mojldquo Otac nebeski


Značenje učenja Tore za židovskoga dječaka u Isusovovrijeme


1 Osigurati tekstove na brajiciuvećanom tiskupisaćipribor za slabovidne2 Specifična korelacija s glazbenom kulturom iprilagodba tekstualnih sadržaja3 Davati jednostavne primjere koje učenici radeusmeno i potpitanjima pomoć pri izražavanju4 Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicimana klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku5 Ne zahtijevati znanje zemljopisnih pojmova i Isusovazavičaja način života i vjerske običaje Objašnjavatijednostavnim izrazima poznatim učenicima

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina IV ISUS JE SIN BOŽJI ndash NJEGA SLUŠAJTENaziv kataloške teme 2 bdquoOvo je moj ljubljeni Sinldquo1 Ključni pojmovi Isusovo krštenje Sin Božji golub jedan Bog Presveto

Trojstvo Otac Sin i Duh Sveti2 Potrebno predznanje Sposobnost prepoznavanja triju b ožanskih osoba u

znaku križanja sposobnost opisivanja obreda krštenjadjece poznavanje značenja riječi Isus SpasiteljMesija rijeka Jordan

3 Obrazovna postignuća Znati pripovjediti događaj Isusova krštenja na rijeciJordanu uočiti da se kod Isuso va krštenja objaviloPresveto Trojstvo Otac Sin i Duh Sveti upoznati inaučiti glavnu istinu kršćanske vjere koju čovjeknikada ne može posve razumjeti samo je jedan Bog atri su božanske osobe Otac Sin i Duh Sveti naučiti iopisati kako smo kod krštenja kršteni u ime Oca i Sina iDuha Svetoga


S povjerenjem prihvatiti tajnu trojedinoga Bogaotkrivajući njegovo djelovanje i snagu u događajimapovijesti spasenja i vlastitom životu poznavati i iskusit ivažnost molitve trojedinome Bogu ndash Ocu Sinu i DuhuSvetom


Igra asocijacija i izmjena iskustava na temu krštenjačitanje analiza i interpretacija biblijskih i literarnihtekstova promatranje i interpretacija slika crteža ili

166

fotografija i usporedba njihovih poruka s biblijskimporukama vođeni razgovor o prikupljenim podatcima ispoznajama izlaganje i tumačenje simbola goluba tepojmova Sin Božji Presveto Trojstvo Bog Otac Sin iDuh Sveti meditacija sa slušan jem glazbe iprojekcijom likovnih priloga (simbolički i likovniprikazi osoba Presvetoga Trojstva) promjenaperspektive u pripovijedanju biblijskoga izvješćapantomima i dramatizacija teksta pismeno izražavanjeizrada mentalne mape

6 Dodatna ilustracija7 Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik Razgovor ndash verbalna i neverbalna

komunikacija Odnos među likovima8 Novo stručno nazivljekoje se uvodi u temu

Isusovo krštenje Isus je Božji Sin jedan je Bog a tri subožanske osobe Otac Sin i Duh Sveti PresvetoTrojstvo


1 Slabovidnim učenicima omogućiti da vizualnimaterijal vide izbliza i duže promatraju2 Sadržaje potkrijepiti jednostavnim tekstovima ivizualizirati3 Isto kao kod oštećenja sluha4 Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja5 Koristiti jednostavne izraze raditi učenicima poznateusporedbe

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina IV ISUS JE SIN BOŽJI ndash NJEGA SLUŠAJTENaziv kataloške teme 3 Isus u Nazaretu ndash Glasnik radosne vijesti1 Ključni pojmovi sinagoga svitak knjige pomazanje Radosna vijest

Božji siromasi2 Potrebno predznanje Razlikovanje knjiga Staroga i Novoga zavjeta

sposobnost opisivanja značenja riječi prorok i MesijaIsusov grad Nazaret

3 Obrazovna postignuća Upoznati židovsku sinagogu kao mjesto čitanja itumačenja svetih knjiga poznavati i prepričati događajs Isusom u nazaretskoj sinagogi otkriti čemu se čudeIsusovi mještani protumačiti Isusovu poruku bdquoDuhGospodnji na meni jehellipldquo i bdquoon me poslablagovjesnikom biti siromasimaldquo upoznati znakoveposebne Božje brige za siromašne bolesne grješne isve potrebne ljude


Doživjeti potrebu brige za ugrožene i graditi sposobnostrazumijevanja i pomaganja potrebnima iskusiti daprenositi Radosnu vijest znači spremnost zauzimanja ibrige za siromašne i potrebne

167


Kritičko čitanje te pojedinačni i skupni rad na analizi iinterpretaciji biblijskoga teksta promatranje i analizailustracija u poveznici s biblijskom porukominteraktivno pisanje prikupljanje informacija sidentifikacijskim i vođenim razgovorom pismeno ilikovno izražavanje

6 Dodatna ilustracija Dokumentarni film o židovskoj sinagogi i molitvenimobičajima Židova

7 Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik glazbena i likovna kultura ndash teme osiromasima bolesnima potrebnima


Duh Gospodnji pomazanje blagovjesnik Radosnavijest (dublje i šire značenje od dotadašnjih spoznaja)Božji siromasi



Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina IV ISUS JE SIN BOŽJI ndash NJEGA SLUŠAJTENaziv kataloške teme 4 Isusu je važan čovjek1 Ključni pojmovi subota ndash sveti dan čudesno ozdravljenje kršenje

propisa dječja prava2 Potrebno predznanje Poznavanje značenja židovske subote kao neradnoga

dana i dana Gospodnjega poznavanje dotad obrađenihbiblijskih zgoda o Isusu koji slijepcu Bartimeju vraćavid hrani gladno mnoštvo i oprašta grijehe grješnicima

3 Obrazovna postignuća Upoznati i objasniti značenje subote u životu Židovaosobito odredbe bdquone radildquo pripovjediti Isusov susret suzetim čovjekom i njegovo ozdravljenje (Iv 5 1 -16)uočiti i razumjeti da Isus ozdravlja bolesnika snagomsvojih riječi bdquouzmi svoju postelju i hodildquo doživjetiradost bolesnika nakon ozdravljenja objasniti zaštoIsus krši židovske propise i ozdravlja bolesnikaupoznati i nabrojiti neka važnija dječja prava koja bi sviljudi na svijetu trebali poštivati


Otkriti i doživjeti Isusovu brigu za ljude i snagunjegove riječi i djela dok pomaže bolesniku i ozdravljaga razvijati sposobnost uočavanja nevolje svojih

168

bližnjih i spremnosti da im se pomogne otkriti da usvijetu mnoga djeca trpe bolest glad i razne nepravde ida im kršćani trebaju pomagati nabrojiti neka temeljnadječja prava koja posebno treba poštivati


Čitanje stvaralačko pripovijedanje analiza i tumačenjebiblijskih tekstova usporedno čitanje evanđeoskihizvješća s promatranjem i analizom sadržajaumjetničkih reprodukcija dramska igra promjenaperspektive biblijskoga pripovijedanja pisanje noveprispodobe razgovor na temu bdquoSubota je radičovjekaldquo rad s crtežima na temu bdquoDa bi djeca moglaživjeti potrebno jehellipldquo izrada panoa na temu bdquoDječjaprava danasldquo

6 Dodatna ilustracija Obrazovne emisije i poticajni filmovi o brizi zaobespravljenu djecu

7 Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik i likovna kultura ndash teme o raznimživotnim situacijama u koje pokazuju brigu za potrebiteljude i pomaganje tim ljudima


Isusova božanska moć čudesno ozdravljenje subota ndashsveti dan kršenje židovskih propisa ljudska i dječjaprava


Neke poznate osobe u čitavom svijetu koje su se borileza temeljna ljudska prava


1 Osigurati tekstove na brajiciuvećanom tiskupisaćipribor za slabovidne2 Pojačana vizualizacija sadržaja i poticanje govorenjauz potpitanja3 Vježbati opisivanje punim rečenicama4 Označiti u udžbeniku bitne dijelove nalijepiti radnimaterijal u bilježnicu5 Tumačiti jednostavnim učenicima poznatimizrazima koristiti vizualno potkrjepljenje iindividualizirane listiće

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina IV ISUS JE SIN BOŽJI ndash NJEGA SLUŠAJTENaziv kataloške teme 5 Petrova ispovijest ndash Isus je Sin Boga živoga1 Ključni pojmovi Petar ispovijest vjere Sin Boga živoga2 Potrebno predznanje Razlikovati apostole od svih drugih Isusovih učenika i

sljedbenika poznavati imena nekoliko apost olauočavati i opisati razliku između značenja riječivjerujem i ne vjerujem

3 Obrazovna postignuća Otkriti kako Isus traži od svojih učenika da za sebekažu i odluče tko je on za njih i da po tome živepoznavati događaj Petrove ispovijesti vjere u Is usaKrista razumjeti i opisati riječi o Isusu da je bdquoSin Bogaživogaldquo upoznati kako Isus prihvaća Petrovu vjeru i štomu obećava otkriti i naznačiti koliko je važna naša

169

vjera u Isusa Božjega Sina naučiti Apostolskovjerovanje


Otkriti i doživjeti snagu Petrove vjere u Isusa Kristarazvijati spremnost da pred svima i da uvijek priznamoda vjerujemo u Isusa i da tu vjeru svjedočimo nasvakome mjestu u obitelji u školi na ulici i kamo godse krećemo


Čitanje slušanje pripovijedanje i interpretacijatekstova pojedinačni i skupni rad s tekstovima ifotografijama u analizi i interpretaciji Petrova lika injegove vjere vođeni razgovor o dobivenim podatcimai tumačenje pojma bdquoSin Boga živogaldquo promjenaperspektive u pripovijedanju biblijskoga događaja ndash sastajališta jednog od drugih apostola ili nekogprolaznika pisanje dijaloga igra uloga i dramatizacijateksta likovno i pismeno izražavanje na temu bdquoTko jeza mene Isus Kristldquo

6 Dodatna ilustracija Film o sv Petru posjet crkvi ili svetištu gdje se slavisv Petar apostol

7 Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik pričanje doživljaja iz osobnog životapripovijedanje i pisanje o zamišljenome događaju


Petar apostol Isus - Sin Boga živoga ispovijest vjerebdquoPetar ndash Stijenaldquo


Uzorni svjedoci vjere u Isusa Krista danas (papin likhellip)


1 Osigurati tekstove na brajiciuvećanom tiskupisaćipribor za slabovidne2 Razumijevanje a ne memoriranje Apostolskogvjerovanja3 Isto kao i kod oštećenja sluha4 Označiti u udžbeniku bitne dijelove n alijepiti radnimaterijal u bilježnicu5 Jednostavno pripovijedanje teksta uz raznapotkrjepljenja

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina V NA ISUSOVU PUTU ndash SLIJEDIMO NJEGOVO

DJELONaziv kataloške teme 1 Slijedimo Isusove riječi i djela1 Ključni pojmovi korizma post djela milosrđa snaga vjere2 Potrebno predznanje Poznavanje značenja korizme kao vremena pripreme za

Uskrs i vremena u kojem kršćani još više čine dobradjela poznavanje nekih bib lijskih zgoda koje govorekako Isus ljudima pomaže i spašava ih

3 Obrazovna postignuća Shvatiti i objasniti značenje riječi korizma prepoznati inavesti neka dječja iskustva patnje koja se događaju usvijetu i oko nas upoznati biblijski tekst o Isus ovupostu u pustinji i kušnjama razumjeti pojmove post i

170

djela milosrđa upoznati i nabrojiti tjelesna djelamilosrđa razumjeti i doživjeti snagu vjere u IsusaKrista koji pomaže u raznim životnim patnjama poprimjeru žene tuđinke (Mt 15 21 -28)


Razvijati sposobnost prihvaćanja svih ljudi osobitougroženih patnika i potrebnih i spremnosti da impomognemo radi vjere u Isusa Krista razumjeti idoživjeti korizmu kao posebno vrijeme u kojem trebačiniti djela ljubavi i milosrđa


Evokacijski razgovor i igra asocijacija čitanjestvaralačko pripovijedanje i tumačenje biblijskih iliterarnih tekstova s usporedbom poruka dobivenihpromatranjem i analizom sadržaja umjetnički hreprodukcija igra uloga promjena perspektivebiblijskoga pripovijedanja razgovor na temu milosrđa ipomaganja duhovna djela ndash tjelesna djela milosrđafotogovor s temom duhovnih i tjelesnih djela milosrđasastavljanje novinskog izvješća ili članka o neko dobrudjelu i dobročinitelju

6 Dodatna ilustracija Razna iskustva patnje i pomoći koje ljudi pružaju jednidrugima u trenucima patnje gladi katastrofa i ratova(TV ndash reportaže i emisije)

7 Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik likovna i glazbena kultura s tematikom iobičajima bliskima korizmenom vremenu i pripravi zaproslavu Uskrsa


post Isusova kušnja snaga vjere duhovna djelamilosrđa tjelesna djela milosrđa


Običaji u hrvatskom narodu u vrijeme korizmeKorizmena akcija odricanja za dobro potrebnih isiromašnih


1 Tekstovi na brajiciuvećanom tisku2 Obogatiti sadržaje specifičnim katehetskimpomagalima i pojednostaviti biblijski tekst3 Raditi više na komunikacijskoj nego lingvističkojkompetenciji4 U govornim aktivnostima nema posebnosti Akotreba pisaticrtati prilagoditi sredstva za pisanjemanualnim mogućnostima učenika5 Upoznati djela milosrđa ne zahtijevatireproduciranje


DJELONaziv kataloške teme 2 Ići putem Kristova križa1 Ključni pojmovi Cvjetnica Veliki tjedan Maslinska gora trpljenje

križni put

171

2 Potrebno predznanje Poznavanje osnovnih činjenica Kristove muke i smrtidogađaj Cvjetnice i Kalvarije iskustva proslavedogađaja Velikoga tjedna u obitelji žup noj zajednici i usvom mjestu

3 Obrazovna postignuća Opisati i protumačiti događaje Cvjetnice i Velikogačetvrtka i petka upoznati i ispripovjediti biblijskoizvješće o Isusovoj muci i smrti na križu upoznati irazumjeti Isusovu muku i križni put kao znak njegovebožanske ljubavi i praštanja prema čovjeku razumjeti iprihvatiti poteškoće i kušnje trpljenja u vlastitom životukao put nasljedovanja Isusa patnika otkriti i objasnitiznačenje Isusove poruke bdquošto god učiniste jednom odmoje najmanje braće meni učinisteldquo (Mt 25 40)


Razumjeti i doživjeti Kristovu smrt kao vrhunacočitovanja Božje ljubavi i kao čin pobjede nad grijehomi smrću razvijati sposobnost odupiranja zlu i grijehugajiti spremnost prihvaćanja i rješavanja poteškoće poIsusovu primjeru biti spreman priteći u pomoć ljudimakoji pate i umiru


Promatranje i interpretacija slike crteža ili fotografijekoje prikazuju Kristov križ i patnju čitanje iinterpretacija biblijskih tekstova prikupljanje podatakai igra naslova pripovijedanje i izlaganje s tumačenjempojmova bdquouzeti grijehe svijetaldquo i bdquootkupitildquo razgovor ipisanje kratkog sastava na temu patnje i smrti uperspektivi Kristova križa meditacij a uz poticajnesladove i glazbu s temom križa i Kristove otkupiteljskepatnje izrada plakata izrada uskrsnoga panoa(projektna nastava) zajedničko oblikovanje križnogputa crtežima

6 Dodatna ilustracija Igrani ili animirani filmovi o Kristovoj muci i smrtiorganizirati križni put na razini razreda ili se pridružitižupnoj zajednici

7 Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik Pisanje literarnih radova na temuKristove muke i uskrsnuća Priroda i društvo Michelangelo Bounarroti Pietagrave 16 st mramo rGlazbena i likovna kultura slušanje glazbe iz bogatehrvatske pasionske baštine likovni radovi na temumuke smrti i uskrsnuća Kristova (projektna isuradnička nastava - pravljenje uskrsnog panoa)


križni put Kristova muka bdquouzeti grijehe svijetaldquopobjeda nad grijehom i smrću otkupljenje vječnospasenje


Zajedničko oblikovanje i priprema križnog puta


1 Osigurati tekstove na brajiciuvećanom tiskupisaćipribor za slabovidne2 Primjena specifičnih katehetskih pomagaladidaktička igra pridruživanja i specifičnost korelacije s

172

glazbenom kulturom i hrvatskim jezikom3 Primjena specifičnih katehetskih pomagaladidaktička igra pridruživanja i pomoć pri pisanjuliterarnih radova4 Označiti u udžbeniku bitne dijelove nalijepiti radnimaterijal u bilježnicu5 Konkretno obilježiti navedene dane Dramatizacijatekstova


DJELONaziv kataloške teme 3 Svjedočiti pobjedu uskrsloga Krista1 Ključni pojmovi smrt život uskrsnuće šalom ndash mir2 Potrebno predznanje Poznavanje glavnih osoba i činjenica koje su povezane

s događajem Kristove muke i uskrsnuća i iskustvaproslave Uskrsa u obitelji i župnoj zajednici

3 Obrazovna postignuća Shvatiti smrt kao dio ljudskog života pripovjeditibiblijsko izvješće o Kristovu uskrsnuću (Mt 28 1 -10)otkriti objasniti i doživjeti Isusovo uskrsnuće kaopobjedu života nad smrću otkriti i pobuditi radost zbogvlastitog uskrsnuća razumjeti i protumačiti dioApostolskog vjerovanja o Isusu Kristu koji je bdquotreći danuskrsnuo od mrtvihldquo znati protumačiti riječ šalom


Steći životnu nadu i snagu za svakodnevni život naotajstvu Kristova uskrsnuća i na vjeri u uskrslogaKrista prepoznati mir kao dar pobjede života nadsmrću i kao mogućnost za skladan život s Bogom iljudima osjetiti potrebu izgradnje mira danas i uvidjetivlastite mogućnosti doprinosa miru


Izražajno čitanje te pojedinačan i skupni rad na analizi iinterpretaciji biblijskih i literarnih tekstova usporednopromatranje i tumačenje crteža slika i biblijskih porukapripovijedanje i tumačenje pojmova bdquouskrsnuo od mrtvihldquoi bdquouzašao na nebesaldquo bdquovječno spasenjeldquo pravljenjeintervjua s roditeljima i susjedima o značenju Isusovauskrsnuća u svakodnevnom životu kršćana igra uloga iscenska interpretacija Kristova uskrsnuća kolaž s temombdquoRadost ndash Uskrs u svijetuldquo slušanje i izvođenje uskrsnihpjesma ples i pantomima kao znak tuge i radosti stemom bdquoSvjetlo uskrsnog jutraldquo

6 Dodatna ilustracija Igrani i animirani filmovi o Kristovoj muci i uskrsnuću7 Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik likovna i glazbena kultura ndash

pripovijedanje iskustava crtanje i slušanje glazbeuskrsnoga vremena


uskrsnuće od mrtvih ukazanje Uskrsloga mir uskrslogKrista otkupljenje vječno spasenje


Značenje uskrsnuća u osobnom životu u svjetlu temeuskrsnuće Isusa Krista (umjetnički izričaj)

173


1 Slabovidnim učenicima omogućiti da vide slikuizbliza i duže je promotre slijepim učenicima kaopoticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo2 Prilagodba biblijskoga teksta i konkretizirati ključnepojmove3 Dati jednostavnije tekstove i raditi na usmenimvježbama4 Poticati učenike na samostalno izražavanje4 Poticati učenike na samostalno izražavanje5 Omogućiti učeniku iskazivanje radosti uskrsnućaviše nego znanja o činjenicama uskrsnuća

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina VI GRADIMO KRISTOVU CRKVUNaziv kataloške teme 1 Kristov Duh okuplja Crkvu1 Ključni pojmovi Duh Sveti plameni jezici Crkva bra ća i sestre bdquojedno

srce i jedna dušaldquo2 Potrebno predznanje Iskustva života u svojoj župnoj zajednici okupljanje

vjernika na svetu misu primanje sakramenata ipobožnosti poznavati neke zajedničke aktivnosti ioblike pomaganja vjernika u župnoj zaj ednicisposobnost prepoznavanja Duha Svetoga kao trećebožanske osobe

3 Obrazovna postignuća Razumjeti i pripovjediti biblijski izvještaj o silaskuDuha Svetoga nad apostole otkriti i shvatiti vezuizmeđu apostola prvih kršćana i djelovanja DuhaSvetoga u njihovu životu uočiti i razumjeti da DuhSveti okuplja Kristove učenike u zajednicu braće isestara i pomaže im da budu bdquojedno srce i jedna dušaldquo


Shvatiti i osjetiti da Duh Sveti i danas Kristovu C rkvuvodi posvećuje i čisti da vjernicima daje svoje darovei snagu da mogu živjeti i svjedočiti svoju vjeru gajitiotvorenost poticajima i vodstvu Duha Svetoga u našemživotu znati zahvaliti za primljene darove


Igra asocijacija na temu braća i sestre čitanje analiza iinterpretacija biblijskih i literarnih tekstovapromatranje i interpretacija slike crteža ili fotografije iusporedba njihovih poruka s biblijskim porukamastvaranje kataloga pitanja razgovor o p rikupljenimpodatcima i porukama izlaganje s tumačenjem simbolabdquoplameni jezicildquo i pojma bdquorođendan Crkveldquo daroviDuha Svetoga pantomima i igra uloga izrada umnemape pisanje kratke molitve za jedinstvo među svimkršćanima svijeta

6 Dodatna ilustracija Organiziranje molitvenog susreta s učenicimapripadnicima drugih kršćanskih zajednica u školi

7 Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik slike iz života prisutne u djelima dječjeknjiževnosti i pjesništva

174


Duhovi - silazak Duha Svetoga plameni jezici rođenjeCrkve dar Duha Svetoga bdquojedno srce i jedna dušaldquo


Blagdan Duhova - rođendan Crkve Upoznajmo daroveDuha Svetoga


1 Provjeriti stoji li iza riječi iskustvo odnosnopredodžba2 Pojednostaviti biblijske tekstove3 Prema potrebi provjeriti razumijevanje Predvidjetikraće i lakše odlomke za čitanje4 Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnostipovezanih s učenikovom životnom sredinom5 Pojednostavljeno pripovijedanje biblijskih tekstova

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina VI GRADIMO KRISTOVU CRKVUNaziv kataloške teme 2 Crkva u šarenim bojama i licima1 Ključni pojmovi Katolička crkva zajednica vjernika papa biskup

svećenik vjernik laik2 Potrebno predznanje Sposobnost razlikovanja Crkve kao zajednice koju je

Krist osnovao od crkve kao zgrade u koj oj se okupljajuvjernici spoznaja da danas ima Kristovih vjernika(kršćana i katolika) u svim narodima i jezicima svijeta

3 Obrazovna postignuća Shvatiti i doživjeti Crkvu kao zajednicu u kojoj seokupljaju ljudi svih rasa iz svih naroda plemena ijezika na svijetu uočiti i upoznati da su u Katoličkojcrkvi svi vjernici pred Bogom jednaki ali da opetsvatko u njoj ima svoje mjesto i svoju službu papabiskup svećenik i vjernik laik poznavati razlikuizmeđu biskupa i svećenika


Razvijati osjećaj pripadnosti Crkvi kao zajedniciKristovih vjernika po čitavom svijetu izgraditi osjećajpoštovanja prema papi i svome biskupu kaonasljednicima apostola i crkvenim poglavarimanjegovati osjećaj brige za sve članove Crkve u svijetu is njima se povezati molitvom i dobrim djelima


Promatranje karte svijeta i razgovor o prisutnostirazličitih naroda i jezika u svijetu te spontani razgovorna temu bdquoJedna Crkva u šarenim bojama i licimaldquoizmjena iskustava o odnosima među kršćanima uvlastitoj sredini čitanje analiza i interpretacijabiblijskih i drugih tekstova s usporednim promatranjemi interpretacijom slika crteža ili fotografijaprikupljanje podataka i igra naslova katalog pitanja ivođeni razgovor o prikupljenim podatcima izlaganje stumačenjem službe jedinstva i razlika između papebiskupa svećenika i vjernika laika u Crkvi izradakolaža s temom bdquoCrkva je šareni vrt Kristovihvjernikaldquo

175

6 Dodatna ilustracija Prikazati dijelove filmova ili Tv -emisija o papinupohodu Hrvatskoj i BiH

7 Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik dokumentarni film pripovijest i pjesma8 Novo stručno nazivljekoje se uvodi u temu

Katolička Crkva biskupija crkvene službe papabiskup vjernik laik


Rad na zadatku Što povezuje sve kršćane u svijetu ašto povezuje različite religije i vjeroispovijesti


1 Osigurati didaktički materijal na brajici i uvećanomtisku2 Nema posebnosti3 Nema posebnosti4 Poticati učenike na samostalno izražavanje5 Prepoznavanje službi u crkvi i povezivanje savizualnim materijalom

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina VI GRADIMO KRISTOVU CRKVUNaziv kataloške teme 3 Moja župna zajednica i župna crkva1 Ključni pojmovi župa župna zajednica župnik župna crkva zaštitnik

župe2 Potrebno predznanje Iskustva sudioništva u životu svoje župe i

prepoznavanje nekih oblika služenja u zajednici kojepripadaju samo svećeniku poznavanje nekih oblikasluženja vjernika u zajednici od ministranata do čitačapjevača hellip

3 Obrazovna postignuća Navesti ime svoje biskupije župe i župnika otkritisvoju župu kao zajednicu braće i sestara koji seokupljaju na nedjeljnu sv misu primaju sakramente islave župnoga zaštitnika shvatiti kako se u župi svakinjezin član treba osjećati kao bdquokod svoje kućeldquo iuzajamno se poštovati i pomagati znati opisati svojužupnu crkvu i navesti što treba imati da se u njoj možeslaviti sveta misa i vjernici se okupljati na raznepobožnosti


Razvijati osjećaj pripadnosti svojoj župn oj zajednici ispremnost aktivna uključivanja u život svoje župeosjećati se aktivnim članom svoje župe odlučitiredovito ići na nedjeljnu misu i vjeronauk biti članministrantske ili neke druge skupine i rado pomagatipotrebnima


Terenska nastava (upoznavanje svoje župne crkve izajednice) razgovor rad s fotografijama izlaganje ipripovijedanje s tumačenjem pojmova župa župnazajednica metodom bdquohit parada zajedništvaldquo prikazativažnost crkvenog i župnog zajedništv a susret irazgovor sa župnikom te ministrantskom ili pjevačkomskupinom slušanje liturgijske glazbe izrada kolaža stemom bdquoCrkva je zajednica Isusovih vjernikaldquo

176

6 Dodatna ilustracija Pohod učenika župnoj crkvi i pastoralnom centru irazgovor sa svećenikom te nekim aktivnim skupinama ičlanovima vjernika u župi

7 Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik dokumentarni film8 Novo stručno nazivljekoje se uvodi u temu

naziv svoje biskupije župa župna zajednica župnik


Duh Kristov nas vodi na naše odmoru i na ljetnimpraznicima


1 Konkretizirati sadržaj omogućiti učenicima stjecanjeiskustva u konkretnom sakralnom prosto ru2 Posjet župnoj crkvi prepoznati imenovatirazlikovati ključne pojmove i iskazivanje iskustva3 Nema posebnosti4 Omogućiti učenicima stjecanje iskustva po potrebiosigurati prijevoz i pratnju druge osobe5 Konkretizacija u crkvenom prostoru te s katehetskimmaterijalom i pomagalima

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina IZBORNE TEMENaziv kataloške teme 1 Bog poziva ljude na put dobrote1 Ključni pojmovi Došašće put dobrote svetac ndash svet čovjek sv Nikola

sv Lucija2 Potrebno predznanje Spoznaje i iskustva o Došašću kao vremenu priprave za

proslavu Isusova rođendana u svojoj sredini i unarodnoj tradiciji poznavanje osnovnih podataka o svNikoli i neke zgode iz njegova života

3 Obrazovna postignuća Otkriti kako je ljudima potreban Bog da bi istinski iradosno živjeli razumjeti dobrotu kao Božji dar i putsvetosti na primjeru sv Nikole koji vraća nesretnimroditeljima njihova zarobljena sina otkriti Božju brigu idobrotu prema ljudima osobito ugroženima razumjetišto za kršćane znači pomagati ljudima osobitosiromašnima i potrebnima


Razvijati vlastiti dar dobrote po uzoru na sv Nikoluodlučiti u Došašću pomoći potrebnom u i odabrati nekodobro djelo u iskrenoj ispovijedi očistiti i pripremitisvoje srce za Isusov dolazak


Razgovor i izmjena iskustava o vremenu priprave zaBožić u obitelji i široj zajednici čitanje analiza iinterpretacija biblijskih i literarnih tekstova u poveznicis promatranjem i interpretacijom slika i crteža teslušanjem prigodne glazbe prikupljanje podataka idavanje naslova pripovijedanje zgode iz života svNikole pismeno izražavanje s temom dobrote ipriprave za proslavu Božića likovno izražavanje iizrada plakata i panoa za Došašće i Božić

177

6 Dodatna ilustracija Prikazivanje različitih hrvatskih narodnih običaja upripravi za Božić te vlastita izrada adventskoga vijencabožićnih ukrasa i čestitki škol ska božićna priredba

7 Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik razgovori i iskustva vezano uz pripremudjece u školi i obitelji za proslavu sv Nikole svLucije sv Barbare Likovna kultura crtanjeadventskih motiva pravljenje adventskoga vijenc a i drGlazbena kultura slušanje glazbe pjevanje pjesmica iznarodne duhovne i folklorne baštine povezanih sadventskim vremenom

8 Novo stručno nazivljekoje se uvodi u temu9 Izborni sadržaji zadarovite učenike

Neki adventski i božićni običaji pjesme i veselice izrazličitih hrvatskih krajeva


1 Nema posebnosti2 Pojednostavljeni tekstovi i specifična korelacija sglazbenom kulturom3 Poticati samostalno izražavanje uz sliku4 Nema posebnosti5 Zajedničko obilježavanje Došašća i blagdanasvetaca6 Omogućiti učeniku samostalan rad u obilježavanjuDošašća i blagdana

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina IZBORNE TEMENaziv kataloške teme 2 Božji Zakon u životu židovskog dječaka1 Ključni pojmovi odgoj djece obrezanje bar micvah slavljenje šabata

Pesah2 Potrebno predznanje Abraham Mojsije Stari zavjet sinagoga Jeruzalem3 Obrazovna postignuća Uočiti važnost obitelji u odgoju i životu židovske djece

poznavati važnije židovske vjerske obrede koji seodvijaju i svečano slave u obitelji znati što značiobrezanje za židovskog dječaka upoznati vjerski obredpo kojem židovski dječak postaje vjersk i punoljetan ipo prvi puta čitati tekst iz Svetoga pisma otkriti štoŽidovima znači sveta knjiga Tora


Razvijati potrebu upoznavanja vjerskih i narodnihobičaja vršnjaka koji su druge vjere s poštovanjem seodnositi prema pripadnicima drugih vjera i njihovojtradiciji i običajima


Igra asocijacija s pribiranjem iskustava i spoznaja opoznavanju imena događaja i običaja židovskoganaroda pripovijedanjem i razgovor poj edinačni iskupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima crtežimai fotografijama pisanje dijaloga ili poticajnog pismažidovskom dječaku

178

6 Dodatna ilustracija Pohod židovskoj sinagogi ili gledati dječjidokumentarni film ili emisiju o životu i vjer skimobičajima židovskoga naroda

7 Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik i glazbena kultura8 Novo stručno nazivljekoje se uvodi u temu

Pesah bar micvah Tora šabat


1 Tekstovi na brajiciuvećanom tisku2 Prezahtjevna tema za djecu s oštećenjem sluhaindividualno utvrđivati prethodno gradivo3 Kao i kod djece s oštećenjem sluha4 U govornim aktivnostima nema posebnos ti Akotreba pisaticrtati prilagoditi sredstva za pisanjemanualnim mogućnostima učenika (držač za olovkufiksiranje papira na podlozi veći prostor za pisanje)5 Izdvojiti bitno ne ulaziti u tumačenje ni opisivanjevjerskih obreda naglasak staviti na važnost obitelji islavlja u obitelji te važnost Svetog pisma

Predmet KATOLIČKI VJERONAUKRazred 5 (4) RAZRED OSNOVNE ŠKOLENastavna cjelina IZBORNE TEMENaziv kataloške teme 3 Božja riječ i krštenje ndash hrvatski kršćanski

korijeni1 Ključni pojmovi Hrvati pokrštavanje narodna baština2 Potrebno predznanje3 Obrazovna postignuća Razumjeti simboliku riječi bdquokorijenldquo otkriti i doživjeti

kako je lijepo imati miran dom i domovinu upoznatikako su Hrvati kao narod primili krštenje i odluči lisvoju domovinu graditi na Kristovu evanđelju i zakonuljubavi prepoznati Višeslavovu krstionicu i zavjetnikriž kao hrvatske simbole primanja krštenja i vjernostiKristu i Crkvi


Razvijati stav zahvalnosti Bogu i svojim precima štoimamo Domovinu i svoju bogatu duhovnu i kulturnutradiciju voljeti svoju Domovinu i sve njezinestanovnike vlastitim životom svjedočiti stav da suevanđelje i katolička vjera temelj izgradnje osobnesreće te općeg dobra i napretka hrvatskoga narodaodlučiti moliti Zavjetnu molitvu Hrvata katolika


Promatranje analiza i interpretacija crteža i fotografijaanaliza i interpretacija tekstova razgovor izradaplakata panoa ili zidnih novina pismeno i likovnoizražavanje s temom bdquoDuboki su naši korijenildquoterenska nastava (posjet zavičajnom muzeju ilizavičajnoj kući)

6 Dodatna ilustracija Prikazati filmske i druge zapise važnijih kulturnihčinjenica iz hrvatske narodne baštine koji isho de iz

179

kršćanskih temelja vjere i duhovnosti hrvatskoganaroda

7 Preporuke za korelaciju Priroda i društvo Dolazak Hrvata i stvaranje državeHrvatska u doba narodnih vladara Hrvatska ueuropskom okružju Simboli domovine


Pokrštavanje Hrvata narodna baština duhovna baština


Upoznati neka mjesta gradove i zemlje odakle dolazenaši preci

10 Prijedlozi za rad sučenicima s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

1 Koristiti listiće na brajiciuvećanom tisku2 Smanjiti opseg povijesnih sadržaja3 Isto kao kod djece oštećena sluha4 Dati prednost usmenom izražavanju5 Izdvojiti bitno ukratko opisati krštenje Hrvatapotkrijepiti vizualnim materijalom

Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi vjeroučitelji svisokom stručnom spremom (stupanj VII1) kao što su

- diplomirani teolozi- diplomirani katehete i katehistice- profesori vjeronauka-diplomirani teolozi- profesori vjeronauka-diplomirani katehete i katehistice

180

3 NASTAVNICI ndash STRUČNI PROFILI NASTAVNIKA KOJIMOGU REALIZIRATI NASTAVU U PETOM RAZREDUDEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

1 Nastavu iz predmeta Bosanski Hrvatski Srpski jezik i književnost u petomrazredu devetogodišnje osnovne škole mogu izvoditi učitelji nastavnici profesori razredne nastave

2Nastavu iz predmeta Matematika u petom razredu devetogodišnje osnovne školemogu izvoditi učitelji nastavnici profesori razredne nastave

3Nastavu iz predmeta Priroda u petom razredu devetogodišnje osnovne školemogu izvoditi učitelji nastavnici profesori razredne nastave

4Nastavu iz predmeta Društvo u petom razredu devetogodišnje osnovne školemogu izvoditi učitelji nastavnici profesori razredne nastave

5Nastavu iz predmeta Muzička kultura u petom razredu devetogodišnje osnovneškole mogu izvoditi učitelji nastavnici profesori razredne nastave

6Nastavu iz predmeta Likovna kultura u petom razredu devetogodišnje osnovneškole mogu izvoditi učitelji nastavnici profesori razredne nastave

7Nastavu iz predmeta Tjelesni i zdravstveni odgoj u petom razredudevetogodišnje osnovne škole mogu izvoditi učitelji nastavnici profesorirazredne nastave

Napomena učitelji U skladu sa Zakono m o osnovnom odgoju i obrazovanju

8Nastavu stranih jezika u petom razredu devetogodišnje osnovne škole izvodenastavnici ndash profesori stranog jezika

9Nastavu kulture življenja u petom razredu devetogodišnje osnovne školeizvode- nastavniciprofesori kulture življenja- nastavniciprofesori ekonomike domaćinstva i hemije - nastavniciprofesori kulture življenja i tehničkog odgoja

10 Nastavu vjeronauke izvode nastavniciprofesori vjeronauke

11 Nastavu iz predmeta Osnove tehnike realiziraju nastavniciprofesoritehničkog odgoja i informatike

U slučaju da škola ne raspolaže profilom nastavnog kadra koji je naveden uprethodnom stavu nastavu iz predmeta Osnove tehnike mogu realiziratikombinovano u zavisnosti od nastavnih sadržaja nastavniciprofesori tehničkogodgoja i nastavniciprofesori informatike ali i oni nastavnici koji imaju grupeinformatika i tehnički odgoj sa nekim drugim predmetom (fizika matematika )po pojedinim temama kako slijedi

181

UVOD U NASTAVNI PREDMET (1 čas) može realiziratinastavnikprofesor tehničkog odgoja u saradnji sa nastavnikom profesorominformatike

Sadržaje iz oblasti TEHNIKA I INFORMATIKA (15 časova) možerealizirati nastavnikprofesor tehničkog odgoja odnosno nastavnici profesoritehničkog odgoja sa nek im drugim predmetom ili grupom predmeta

Sadržaje iz oblasti INFORMATIKA I TEHNIKA (13 časova) možerealizirati nastavnikprofesor informatike odnosno nastavniciprofesoriinformatike sa nekim drugim predmetom ili grupom predmeta

IZBORNI DIO NASTAVE (6 časova) ndash može realizirati nastavnikprofesortehničkog odgoja odnosno nastavnici profesori tehničkog odgoja sa nekimdrugim predmetom ili grupom predmeta

NAPOMENA

Uz posebno odobrenje Ministra obrazovanja i nauke nastavu u V razredu mogurealizirati i nastavniciprofesori predmetne nastave po nastavnim predmetimakako slijedi

Bosansk HrvatskiSrpski jezik i književnost u petom razredu devetogodišnjeosnovne škole ndash nastaveniciprofesori BosanskogHrvatskogSrpskog jezika iknjiževnosti

Matematika u petom razredu devetogodišnje osnovne škole ndash nastavniciprofesorimatematike

Priroda u petom razredu devetogodišnje osnovne škole ndash nastavniciprofesoribiologije

Društvo u petom razredu devetogodišnje osnovne škole ndash nastavniciprofesorihistorije i geografije

Muzička kultura u petom razredu devetogodišnje osnovne škole ndash nastavniciprofesori muzičke kulture

Likovna kultura u petom razredu devetogodišnje osnovne škole ndashnastavniciprofesori likovne kulture

Tjelesni i zdravstveni odgoj u petom razredu devetogodišnje osnovne škole ndashnastavniciprofesori tjelesnog i zdravstvenog odgoja

SADRŽAJ

Odluka o donošenju Nastavnog plana i programa za 5 razred devetogodišnjeosnovne škole 3

Nastavni plana za 5 razred devetogodišnje osnovne škole 6

1 Programi obaveznih nastavnih predmeta


12 Strani jezik 16

121 Engleski 17

122 Francuski 25

123 Njemački 30

124 Arapski 34

13 Matematika 39

14 Priroda 49

15 Društvo 57

16 Osnove tehnike 62

17 Kultura življenja 71




2 Djeca sa posebnim potrebama 99

21 Uvod 100


23 Matematika 111

24 Priroda 114

25 Društvo 122




3 VjeronaukaVjeronauk

Islamska VjeronaukaVjeronauk 141Katolička VjeronaukaVjeronauk 151Pravoslavna VjeronaukaVjeronauk

4 Profil i stručna sprema nastavnika 180
















M I N I S T A R

Mr Safet Kešo



4

Obrazloženje










5









6


REDNIBROJ


SEDMIČNIBROJ

NASTAVNIHSATI


SATI



3 Matematika 4 140

4 Priroda 2 70

5 Društvo 1 35








7


8


9




ČITANJE

9 nastavnih sati




PISANJE

6 nastavnih sati





12 (lektira)






45 nastavnih sati




KULTURAIZRAŽAVANJA

24 nastavna sata




MEDIJSKA KULTURA

8 nastavnih sati




10

Č ITANJE I PISANJE








P i s a nj e

Prepisivanje

Pisanje po diktatu

Kreativno pisanje


























11



Književnitekstovi





StevanBulajićSarka


Poslovice(izbor)



(igrokaz)




























12











Lirska pjesma

























13







Azbuka

Vrste riječi



Rečenica






















14




Naracija





Deskripcija


Opis pejzaža



















15



























16

12STRANI JEZIK

ENGLESKI

FRANCUSKI

NJEMAČKI

ARAPSKI

17

121 ENGLESKI JEZIK














Učenici će










18



5 razred


Porodica

Škola

Mojeokruženje

Svakodnevniživot

Slobodnovrijeme

Učenici će znati


vršiti upoznavanje




RECEPCIJA






Imenice

brojive nebrojive


Zamjenice




Prisvojne


Pridjevi

Determinatori






19

Životinje

Zemljenarodi

opisivati

-ljude i predmete


-trenutnu aktivnost











Brojevi 1-100

Glagoli







-Mjesto







Zemlje i oblasti

20








PRODUKCIJA

a) GOVOR



b) PISANJE




Prijedlozi



Rečenica










21





22






















23















Preporuke


24






25

122 FRANCUSKI JEZIK
















26


5 razred

Osnovna škola




-Škola i učionica

-Dani u sedmici





RECEPCIJA







Zamjenice


Pridjevi






















27






28

PRODUKCIJA

a) GOVOR

Učenici će




- igrati uloge

b) PISANJE

Učenici će








29

















Učenici će se









30

123 NJEMAČKI JEZIK



















31


Tematske cjeline




Učenici će znati











- pitati za cijenu





1) neverbalno npr

- crtanjem




2) verbalno npr



Učenici će



1) neverbalno npr


2) verbalno npr




GOVOR

Učenici će









Glagole




Upoznavanje

Bist du Peter


Moja soba


Dijelovi tijela


Ich habe zwei Augen



Der Apfel ist rot

Die Banane ist gelb



Dnevne aktivnosti


32

- igrati uloge


PISANJE

Učenici će









Uhr


Um zwei Uhr



Na igralištu




Zološki vrt



33


















34




















35




























36


V razred

Osnovna škola





- Kuća

- Svakodnevniživot
















1) neverbalno npr










3) neverbalno npr


2) verbalno npr











-Particip aktivni


Učenici će




37





GOVOR

Učenici će



-pjevati


-glumitiitd

PISANJE






-Brojevi (do 20)

38



Nastavnik treba da




















Učenici će


Preporuke


39


13 MATEMATIKA

40



Znanje

Sticanje znanja
















Učenik će znati














41















različitih odluka

Učenik će






42










43

4 BROJNI IZRAZI




6 UGAO


7 TROUGAO




2

1 dm2

1 cm2

1 mm2

1 a 1 ha 1 km2




3

1 dm3

1 cm3

1 mm3

1 km3


44






UGAO I TROUGAO







45



AKTIVNOSTIUČENIKA


BROJEVIPRVOG

MILIONA






46


PRVOMMILIONU



PRVOMMILIONU






47

UGAO


TROUGAO


POVRŠINAPRAVO-

UGAONIKA






BROJNIIZRAZI


BROJEVIVEĆI OD

MILIONASKUP

PRIRODNIHBROJEVA

(N) I SKUPNO



48






49

14PRIRODA

50


UČENJA CILJEVI

Učenici znaju

ZN

AN

JE












51

SPO

SOBN

OST

I I V

JEŠT

INE

Učenici će




izvoditi mjerenja




kroz












VR

IJED

NO

STI

STA

VO

VI

PON

AŠA

NJE






52




4 Cvijet i cvat






16 O tijelima

53






54




Životne zajednice


















55






































56



















O tijelima






57

15 DRUŠTVO

58


1 Moja domovina














4 Saobraćaj promet




59


STAVOVIPONAŠANJE

AKTIVNOSTIUČENIKA






































60















BiH42 Najvažnije












61





62

16 OSNOVE TEHNIKE

63

OSNOVE TEHNIKE












NAPOMENA






64



















65

Tabela 1



Uvod - - - - 1

Tehnika 5 2 3 5 15


Izborni dionastave

- - - 6 6

Tabela 2












66















- vrste linija

- crtež A4 formata








67











68























69












70


















1 Izrada modela




71


72




























73



1 U

VO


2SA

VR

EM

EN

AP

OR

OD

ICA

(OB

ITE




(2 časa)

3 O

PĆA

KU

LTU

RA

PO

NA

ŠAN

JA (B

ON

TON








(7 časova)

4 K

UL

TU

RA

STA

NO

VA








(6 časova)

5 L

IČN

AH

IGIJ

EN

A



(2 časova)

74

6 K

UL

TU

RA

OD

IJE

VA

NJA






(5 časova)7

VA

ŽNO

ST P

REH

RA

NE






(5 časova)

8 P

RE

HR

AN

A I

ZD

RA

VL


(1 časa)








75

18 LIKOVNA KULTURA

76






CILJEVI


CILJEVI

1TAČKA I LINIJA




-okomitauspravna


-slobodna



-Crtačke teksture











- okomituuspravnu

- kružnu

- piramidalnu

- slobodnu





- okomitouspravno






77

2 BOJA













3 PLOHA













78

4 POVRŠINA













79

5 MASA I PROSTOR






-Konstrukcija

-Zid



-Krov











80




























81

STRUKTURA PROGRAMA






82







- SLIKANJE

- GRAFIKA





1 TAČKA I LINIJA

2 BOJA

3 PLOHA

4 POVRŠINA

5 MASA I PROSTOR




83



1 Vizuelne motive

2 Nevizuelne motive














OCJENJIVANJE


1 estetskog

2 psihološkog

3 pedagoškog


84






85


86




ISHODI UČENJA

ZNANJE

Sticanje znanja o


























87
















STRUKTURA SADRŽAJA



III BROJALICE

IV SLUŠANJE MUZIKE


88










89



































90


Izbor






















3 BROJALICE

Izbor




4 Maco maco mala





















4 SLUŠANJE MUZIKE

Izbor




















91





















osobine djela















interakcije








92



























93


94








x x


x x






x x

1 O

snov

na te

orijs

ka z

nanj

a


x x



starta


x x



daske


1 O

braz

ovni

2 O

snov

na m

otor

ička

zna

nja




x x

95





x x







x x



x x


x x


1 M

otor

ičke

spos

obno

sti -Snaga

-Brzina

-Koordinacija

-Ravnoteža

-Gibljivost

-Preciznost




x x

2 A

ntro

polo

ški


x x

96



x x







3 O

dgoj

ni

Kultura ponašanja


x x






97








98







99



100

21 UVOD













101





















102



















103















104






SMETNJE VIDA









105







- nastave







106






SMETNJE SLUHA









107








108












U čitanju



U izražavanju











109







rečenicama






U pisanju






U gramatici







igrama




110




















111



STAVOVIPONAŠANJE


1 BROJEVI DO 100













uočavanje

razumijevanje































112






2 MJERE IMJERENJA



Mjere za tečnost



vagi

3GEOMETR FIGURE















djeteta



površine i oblike













113








114

24 PRIRODA




ZN

AN

JE












SPO

SOBN

OST

I I V

JEŠT

INE









115



VR

IJE

DN

OST

I S

TA

VO

VI

PON

AŠA

NJE





116









4 Cvijet i cvat










14 tijelima

117




118


VRIJEDNOSTISTAVOVI






















119


VRIJEDNOSTISTAVOVI





















120


VRIJEDNOSTISTAVOVI






















126

121


VRIJEDNOSTISTAVOVI

















O tijelima






122



Stjecanje znanja



Učenici znaju



Učenici






123


1 Moja domovina










4 Promet saobraćaj






124


VRIJEDNOSTISTAVOVI





11Moja domovina BiH




























125



AKTIVNOST UČENIKA
































126



AKTIVNOST UČENIKA


5 Prometsaobraćaj
















127


PODRUČJAUČENJA


ZNANJE

Sticanje znanja








VRIJEDNOSTISTAVOVI

PONAŠANJE





















-Kad si sretan



-Igralica



128


VRIJEDNOSTISTAVOVI



















129

27 LIKOVNA KULTURA




1 TAČKA I LINIJA



- Crtačke teksture















130

2 BOJA



-Slikarske teksture








3 PLOHA








131

4 POVRŠINA



-Kadrovi u nizu

- Crno bijeli film

- Boja na filmu




-Zaštitni znakovi


-





5 MASA I PROSTOR

-Ploha u prostoru






132



drugo polugodište

Septembar


Februar


16 sati

Oktobar


2 BOJA

Mart


16 sati

Novembar



12 sati

4 PLOHA Decembar


16 sati

133

April



5 POVRŠINAMaj


10 sati

Ukupan fond sati 70

134


































-CRTANJE

-SLIKANJE

-GRAFIKA

135





1 TAČKA I LINIJA

2 BOJA

3 PLOHA

4 MASA I PROSTOR

5 POVRŠINA





1 Vizuelne motive

2 Nevizuelne motive




136



Oblici rada




3 Rad u parovima

4 Grupni oblik rada

Način rada




3 Rad po sjećanju




Metode rada



2 Demonstracija

3 Razgovor

4 Usmeno izlaganje

5 Metoda scenarija

6 Rad sa tekstom

7 Kombinovanje

8 Variranje

9 Građenje

10 Razlaganje



1 Reprodukcije


3 Prirodni oblici


137

5 Dijapozitivi

6 Fotografije

7 Grafoskop

8 TV



11 Ostalo












KAKO OCJENJIVATI


1 estetskog

2 psihološkog i

3 pedagoškog




138


139







Hodanje i trčanje


Skakanje














140







Posebni sadržaji


Plivanje


Skijanje




















141

ISLAMSKA VJERONAUKA


(1 nastavni sat)

UVOD







142















143










144











145















146






6 MOJ VJERSKI ODGOJ







147











148











149














150





________________________




151











S NASLOVOM


152


SARAJEVO 2007














153














154














155















156
















157















158















159














160














161













162
















163
















164

















165

















166













167















168















169


















170
















križni put

171















172
















173













174















175
















176
















177














178














179












180















181





NAPOMENA
























M I N I S T A R

Mr Safet Kešo



4

Obrazloženje










5









6


REDNIBROJ


SEDMIČNIBROJ

NASTAVNIHSATI


SATI



3 Matematika 4 140

4 Priroda 2 70

5 Društvo 1 35








7


8


9




ČITANJE

9 nastavnih sati




PISANJE

6 nastavnih sati





12 (lektira)






45 nastavnih sati




KULTURAIZRAŽAVANJA

24 nastavna sata




MEDIJSKA KULTURA

8 nastavnih sati




10

Č ITANJE I PISANJE








P i s a nj e

Prepisivanje

Pisanje po diktatu

Kreativno pisanje


























11



Književnitekstovi





StevanBulajićSarka


Poslovice(izbor)



(igrokaz)




























12











Lirska pjesma

























13







Azbuka

Vrste riječi



Rečenica






















14




Naracija





Deskripcija


Opis pejzaža



















15



























16

12STRANI JEZIK

ENGLESKI

FRANCUSKI

NJEMAČKI

ARAPSKI

17

121 ENGLESKI JEZIK














Učenici će










18



5 razred


Porodica

Škola

Mojeokruženje

Svakodnevniživot

Slobodnovrijeme

Učenici će znati


vršiti upoznavanje




RECEPCIJA






Imenice

brojive nebrojive


Zamjenice




Prisvojne


Pridjevi

Determinatori






19

Životinje

Zemljenarodi

opisivati

-ljude i predmete


-trenutnu aktivnost











Brojevi 1-100

Glagoli







-Mjesto







Zemlje i oblasti

20








PRODUKCIJA

a) GOVOR



b) PISANJE




Prijedlozi



Rečenica










21





22






















23















Preporuke


24






25

122 FRANCUSKI JEZIK
















26


5 razred

Osnovna škola




-Škola i učionica

-Dani u sedmici





RECEPCIJA







Zamjenice


Pridjevi






















27






28

PRODUKCIJA

a) GOVOR

Učenici će




- igrati uloge

b) PISANJE

Učenici će








29

















Učenici će se









30

123 NJEMAČKI JEZIK



















31


Tematske cjeline




Učenici će znati











- pitati za cijenu





1) neverbalno npr

- crtanjem




2) verbalno npr



Učenici će



1) neverbalno npr


2) verbalno npr




GOVOR

Učenici će









Glagole




Upoznavanje

Bist du Peter


Moja soba


Dijelovi tijela


Ich habe zwei Augen



Der Apfel ist rot

Die Banane ist gelb



Dnevne aktivnosti


32

- igrati uloge


PISANJE

Učenici će









Uhr


Um zwei Uhr



Na igralištu




Zološki vrt



33


















34




















35




























36


V razred

Osnovna škola





- Kuća

- Svakodnevniživot
















1) neverbalno npr










3) neverbalno npr


2) verbalno npr











-Particip aktivni


Učenici će




37





GOVOR

Učenici će



-pjevati


-glumitiitd

PISANJE






-Brojevi (do 20)

38



Nastavnik treba da




















Učenici će


Preporuke


39


13 MATEMATIKA

40



Znanje

Sticanje znanja
















Učenik će znati














41















različitih odluka

Učenik će






42










43

4 BROJNI IZRAZI




6 UGAO


7 TROUGAO




2

1 dm2

1 cm2

1 mm2

1 a 1 ha 1 km2




3

1 dm3

1 cm3

1 mm3

1 km3


44






UGAO I TROUGAO







45



AKTIVNOSTIUČENIKA


BROJEVIPRVOG

MILIONA






46


PRVOMMILIONU



PRVOMMILIONU






47

UGAO


TROUGAO


POVRŠINAPRAVO-

UGAONIKA






BROJNIIZRAZI


BROJEVIVEĆI OD

MILIONASKUP

PRIRODNIHBROJEVA

(N) I SKUPNO



48






49

14PRIRODA

50


UČENJA CILJEVI

Učenici znaju

ZN

AN

JE












51

SPO

SOBN

OST

I I V

JEŠT

INE

Učenici će




izvoditi mjerenja




kroz












VR

IJED

NO

STI

STA

VO

VI

PON

AŠA

NJE






52




4 Cvijet i cvat






16 O tijelima

53






54




Životne zajednice


















55






































56



















O tijelima






57

15 DRUŠTVO

58


1 Moja domovina














4 Saobraćaj promet




59


STAVOVIPONAŠANJE

AKTIVNOSTIUČENIKA






































60















BiH42 Najvažnije












61





62

16 OSNOVE TEHNIKE

63

OSNOVE TEHNIKE












NAPOMENA






64



















65

Tabela 1



Uvod - - - - 1

Tehnika 5 2 3 5 15


Izborni dionastave

- - - 6 6

Tabela 2












66















- vrste linija

- crtež A4 formata








67











68























69












70


















1 Izrada modela




71


72




























73



1 U

VO


2SA

VR

EM

EN

AP

OR

OD

ICA

(OB

ITE




(2 časa)

3 O

PĆA

KU

LTU

RA

PO

NA

ŠAN

JA (B

ON

TON








(7 časova)

4 K

UL

TU

RA

STA

NO

VA








(6 časova)

5 L

IČN

AH

IGIJ

EN

A



(2 časova)

74

6 K

UL

TU

RA

OD

IJE

VA

NJA






(5 časova)7

VA

ŽNO

ST P

REH

RA

NE






(5 časova)

8 P

RE

HR

AN

A I

ZD

RA

VL


(1 časa)








75

18 LIKOVNA KULTURA

76






CILJEVI


CILJEVI

1TAČKA I LINIJA




-okomitauspravna


-slobodna



-Crtačke teksture











- okomituuspravnu

- kružnu

- piramidalnu

- slobodnu





- okomitouspravno






77

2 BOJA













3 PLOHA













78

4 POVRŠINA













79

5 MASA I PROSTOR






-Konstrukcija

-Zid



-Krov











80




























81

STRUKTURA PROGRAMA






82







- SLIKANJE

- GRAFIKA





1 TAČKA I LINIJA

2 BOJA

3 PLOHA

4 POVRŠINA

5 MASA I PROSTOR




83



1 Vizuelne motive

2 Nevizuelne motive














OCJENJIVANJE


1 estetskog

2 psihološkog

3 pedagoškog


84






85


86




ISHODI UČENJA

ZNANJE

Sticanje znanja o


























87
















STRUKTURA SADRŽAJA



III BROJALICE

IV SLUŠANJE MUZIKE


88










89



































90


Izbor






















3 BROJALICE

Izbor




4 Maco maco mala





















4 SLUŠANJE MUZIKE

Izbor




















91





















osobine djela















interakcije








92



























93


94








x x


x x






x x

1 O

snov

na te

orijs

ka z

nanj

a


x x



starta


x x



daske


1 O

braz

ovni

2 O

snov

na m

otor

ička

zna

nja




x x

95





x x







x x



x x


x x


1 M

otor

ičke

spos

obno

sti -Snaga

-Brzina

-Koordinacija

-Ravnoteža

-Gibljivost

-Preciznost




x x

2 A

ntro

polo

ški


x x

96



x x







3 O

dgoj

ni

Kultura ponašanja


x x






97








98







99



100

21 UVOD













101





















102



















103















104






SMETNJE VIDA









105







- nastave







106






SMETNJE SLUHA









107








108












U čitanju



U izražavanju











109







rečenicama






U pisanju






U gramatici







igrama




110




















111



STAVOVIPONAŠANJE


1 BROJEVI DO 100













uočavanje

razumijevanje































112






2 MJERE IMJERENJA



Mjere za tečnost



vagi

3GEOMETR FIGURE















djeteta



površine i oblike













113








114

24 PRIRODA




ZN

AN

JE












SPO

SOBN

OST

I I V

JEŠT

INE









115



VR

IJE

DN

OST

I S

TA

VO

VI

PON

AŠA

NJE





116









4 Cvijet i cvat










14 tijelima

117




118


VRIJEDNOSTISTAVOVI






















119


VRIJEDNOSTISTAVOVI





















120


VRIJEDNOSTISTAVOVI






















126

121


VRIJEDNOSTISTAVOVI

















O tijelima






122



Stjecanje znanja



Učenici znaju



Učenici






123


1 Moja domovina










4 Promet saobraćaj






124


VRIJEDNOSTISTAVOVI





11Moja domovina BiH




























125



AKTIVNOST UČENIKA
































126



AKTIVNOST UČENIKA


5 Prometsaobraćaj
















127


PODRUČJAUČENJA


ZNANJE

Sticanje znanja








VRIJEDNOSTISTAVOVI

PONAŠANJE





















-Kad si sretan



-Igralica



128


VRIJEDNOSTISTAVOVI



















129

27 LIKOVNA KULTURA




1 TAČKA I LINIJA



- Crtačke teksture















130

2 BOJA



-Slikarske teksture








3 PLOHA








131

4 POVRŠINA



-Kadrovi u nizu

- Crno bijeli film

- Boja na filmu




-Zaštitni znakovi


-





5 MASA I PROSTOR

-Ploha u prostoru






132



drugo polugodište

Septembar


Februar


16 sati

Oktobar


2 BOJA

Mart


16 sati

Novembar



12 sati

4 PLOHA Decembar


16 sati

133

April



5 POVRŠINAMaj


10 sati

Ukupan fond sati 70

134


































-CRTANJE

-SLIKANJE

-GRAFIKA

135





1 TAČKA I LINIJA

2 BOJA

3 PLOHA

4 MASA I PROSTOR

5 POVRŠINA





1 Vizuelne motive

2 Nevizuelne motive




136



Oblici rada




3 Rad u parovima

4 Grupni oblik rada

Način rada




3 Rad po sjećanju




Metode rada



2 Demonstracija

3 Razgovor

4 Usmeno izlaganje

5 Metoda scenarija

6 Rad sa tekstom

7 Kombinovanje

8 Variranje

9 Građenje

10 Razlaganje



1 Reprodukcije


3 Prirodni oblici


137

5 Dijapozitivi

6 Fotografije

7 Grafoskop

8 TV



11 Ostalo












KAKO OCJENJIVATI


1 estetskog

2 psihološkog i

3 pedagoškog




138


139







Hodanje i trčanje


Skakanje














140







Posebni sadržaji


Plivanje


Skijanje




















141

ISLAMSKA VJERONAUKA


(1 nastavni sat)

UVOD







142















143










144











145















146






6 MOJ VJERSKI ODGOJ







147











148











149














150





________________________




151











S NASLOVOM


152


SARAJEVO 2007














153














154














155















156
















157















158















159














160














161













162
















163
















164

















165

















166













167















168















169


















170
















križni put

171















172
















173













174















175
















176
















177














178














179












180















181





NAPOMENA









4

Obrazloženje










5









6


REDNIBROJ


SEDMIČNIBROJ

NASTAVNIHSATI


SATI



3 Matematika 4 140

4 Priroda 2 70

5 Društvo 1 35








7


8


9




ČITANJE

9 nastavnih sati




PISANJE

6 nastavnih sati





12 (lektira)






45 nastavnih sati




KULTURAIZRAŽAVANJA

24 nastavna sata




MEDIJSKA KULTURA

8 nastavnih sati




10

Č ITANJE I PISANJE








P i s a nj e

Prepisivanje

Pisanje po diktatu

Kreativno pisanje


























11



Književnitekstovi





StevanBulajićSarka


Poslovice(izbor)



(igrokaz)




























12











Lirska pjesma

























13







Azbuka

Vrste riječi



Rečenica






















14




Naracija





Deskripcija


Opis pejzaža



















15



























16

12STRANI JEZIK

ENGLESKI

FRANCUSKI

NJEMAČKI

ARAPSKI

17

121 ENGLESKI JEZIK














Učenici će










18



5 razred


Porodica

Škola

Mojeokruženje

Svakodnevniživot

Slobodnovrijeme

Učenici će znati


vršiti upoznavanje




RECEPCIJA






Imenice

brojive nebrojive


Zamjenice




Prisvojne


Pridjevi

Determinatori






19

Životinje

Zemljenarodi

opisivati

-ljude i predmete


-trenutnu aktivnost











Brojevi 1-100

Glagoli







-Mjesto







Zemlje i oblasti

20








PRODUKCIJA

a) GOVOR



b) PISANJE




Prijedlozi



Rečenica










21





22






















23















Preporuke


24






25

122 FRANCUSKI JEZIK
















26


5 razred

Osnovna škola




-Škola i učionica

-Dani u sedmici





RECEPCIJA







Zamjenice


Pridjevi






















27






28

PRODUKCIJA

a) GOVOR

Učenici će




- igrati uloge

b) PISANJE

Učenici će








29

















Učenici će se









30

123 NJEMAČKI JEZIK



















31


Tematske cjeline




Učenici će znati











- pitati za cijenu





1) neverbalno npr

- crtanjem




2) verbalno npr



Učenici će



1) neverbalno npr


2) verbalno npr




GOVOR

Učenici će









Glagole




Upoznavanje

Bist du Peter


Moja soba


Dijelovi tijela


Ich habe zwei Augen



Der Apfel ist rot

Die Banane ist gelb



Dnevne aktivnosti


32

- igrati uloge


PISANJE

Učenici će









Uhr


Um zwei Uhr



Na igralištu




Zološki vrt



33


















34




















35




























36


V razred

Osnovna škola





- Kuća

- Svakodnevniživot
















1) neverbalno npr










3) neverbalno npr


2) verbalno npr











-Particip aktivni


Učenici će




37





GOVOR

Učenici će



-pjevati


-glumitiitd

PISANJE






-Brojevi (do 20)

38



Nastavnik treba da




















Učenici će


Preporuke


39


13 MATEMATIKA

40



Znanje

Sticanje znanja
















Učenik će znati














41















različitih odluka

Učenik će






42










43

4 BROJNI IZRAZI




6 UGAO


7 TROUGAO




2

1 dm2

1 cm2

1 mm2

1 a 1 ha 1 km2




3

1 dm3

1 cm3

1 mm3

1 km3


44






UGAO I TROUGAO







45



AKTIVNOSTIUČENIKA


BROJEVIPRVOG

MILIONA






46


PRVOMMILIONU



PRVOMMILIONU






47

UGAO


TROUGAO


POVRŠINAPRAVO-

UGAONIKA






BROJNIIZRAZI


BROJEVIVEĆI OD

MILIONASKUP

PRIRODNIHBROJEVA

(N) I SKUPNO



48






49

14PRIRODA

50


UČENJA CILJEVI

Učenici znaju

ZN

AN

JE












51

SPO

SOBN

OST

I I V

JEŠT

INE

Učenici će




izvoditi mjerenja




kroz












VR

IJED

NO

STI

STA

VO

VI

PON

AŠA

NJE






52




4 Cvijet i cvat






16 O tijelima

53






54




Životne zajednice


















55






































56



















O tijelima






57

15 DRUŠTVO

58


1 Moja domovina














4 Saobraćaj promet




59


STAVOVIPONAŠANJE

AKTIVNOSTIUČENIKA






































60















BiH42 Najvažnije












61





62

16 OSNOVE TEHNIKE

63

OSNOVE TEHNIKE












NAPOMENA






64



















65

Tabela 1



Uvod - - - - 1

Tehnika 5 2 3 5 15


Izborni dionastave

- - - 6 6

Tabela 2












66















- vrste linija

- crtež A4 formata








67











68























69












70


















1 Izrada modela




71


72




























73



1 U

VO


2SA

VR

EM

EN

AP

OR

OD

ICA

(OB

ITE




(2 časa)

3 O

PĆA

KU

LTU

RA

PO

NA

ŠAN

JA (B

ON

TON








(7 časova)

4 K

UL

TU

RA

STA

NO

VA








(6 časova)

5 L

IČN

AH

IGIJ

EN

A



(2 časova)

74

6 K

UL

TU

RA

OD

IJE

VA

NJA






(5 časova)7

VA

ŽNO

ST P

REH

RA

NE






(5 časova)

8 P

RE

HR

AN

A I

ZD

RA

VL


(1 časa)








75

18 LIKOVNA KULTURA

76






CILJEVI


CILJEVI

1TAČKA I LINIJA




-okomitauspravna


-slobodna



-Crtačke teksture











- okomituuspravnu

- kružnu

- piramidalnu

- slobodnu





- okomitouspravno






77

2 BOJA













3 PLOHA













78

4 POVRŠINA













79

5 MASA I PROSTOR






-Konstrukcija

-Zid



-Krov











80




























81

STRUKTURA PROGRAMA






82







- SLIKANJE

- GRAFIKA





1 TAČKA I LINIJA

2 BOJA

3 PLOHA

4 POVRŠINA

5 MASA I PROSTOR




83



1 Vizuelne motive

2 Nevizuelne motive














OCJENJIVANJE


1 estetskog

2 psihološkog

3 pedagoškog


84






85


86




ISHODI UČENJA

ZNANJE

Sticanje znanja o


























87
















STRUKTURA SADRŽAJA



III BROJALICE

IV SLUŠANJE MUZIKE


88










89



































90


Izbor






















3 BROJALICE

Izbor




4 Maco maco mala





















4 SLUŠANJE MUZIKE

Izbor




















91





















osobine djela















interakcije








92



























93


94








x x


x x






x x

1 O

snov

na te

orijs

ka z

nanj

a


x x



starta


x x



daske


1 O

braz

ovni

2 O

snov

na m

otor

ička

zna

nja




x x

95





x x







x x



x x


x x


1 M

otor

ičke

spos

obno

sti -Snaga

-Brzina

-Koordinacija

-Ravnoteža

-Gibljivost

-Preciznost




x x

2 A

ntro

polo

ški


x x

96



x x







3 O

dgoj

ni

Kultura ponašanja


x x






97








98







99



100

21 UVOD













101





















102



















103















104






SMETNJE VIDA









105







- nastave







106






SMETNJE SLUHA









107








108












U čitanju



U izražavanju











109







rečenicama






U pisanju






U gramatici







igrama




110




















111



STAVOVIPONAŠANJE


1 BROJEVI DO 100













uočavanje

razumijevanje































112






2 MJERE IMJERENJA



Mjere za tečnost



vagi

3GEOMETR FIGURE















djeteta



površine i oblike













113








114

24 PRIRODA




ZN

AN

JE












SPO

SOBN

OST

I I V

JEŠT

INE









115



VR

IJE

DN

OST

I S

TA

VO

VI

PON

AŠA

NJE





116









4 Cvijet i cvat










14 tijelima

117




118


VRIJEDNOSTISTAVOVI






















119


VRIJEDNOSTISTAVOVI





















120


VRIJEDNOSTISTAVOVI






















126

121


VRIJEDNOSTISTAVOVI

















O tijelima






122



Stjecanje znanja



Učenici znaju



Učenici






123


1 Moja domovina










4 Promet saobraćaj






124


VRIJEDNOSTISTAVOVI





11Moja domovina BiH




























125



AKTIVNOST UČENIKA
































126



AKTIVNOST UČENIKA


5 Prometsaobraćaj
















127


PODRUČJAUČENJA


ZNANJE

Sticanje znanja








VRIJEDNOSTISTAVOVI

PONAŠANJE





















-Kad si sretan



-Igralica



128


VRIJEDNOSTISTAVOVI



















129

27 LIKOVNA KULTURA




1 TAČKA I LINIJA



- Crtačke teksture















130

2 BOJA



-Slikarske teksture








3 PLOHA








131

4 POVRŠINA



-Kadrovi u nizu

- Crno bijeli film

- Boja na filmu




-Zaštitni znakovi


-





5 MASA I PROSTOR

-Ploha u prostoru






132



drugo polugodište

Septembar


Februar


16 sati

Oktobar


2 BOJA

Mart


16 sati

Novembar



12 sati

4 PLOHA Decembar


16 sati

133

April



5 POVRŠINAMaj


10 sati

Ukupan fond sati 70

134


































-CRTANJE

-SLIKANJE

-GRAFIKA

135





1 TAČKA I LINIJA

2 BOJA

3 PLOHA

4 MASA I PROSTOR

5 POVRŠINA





1 Vizuelne motive

2 Nevizuelne motive




136



Oblici rada




3 Rad u parovima

4 Grupni oblik rada

Način rada




3 Rad po sjećanju




Metode rada



2 Demonstracija

3 Razgovor

4 Usmeno izlaganje

5 Metoda scenarija

6 Rad sa tekstom

7 Kombinovanje

8 Variranje

9 Građenje

10 Razlaganje



1 Reprodukcije


3 Prirodni oblici


137

5 Dijapozitivi

6 Fotografije

7 Grafoskop

8 TV



11 Ostalo












KAKO OCJENJIVATI


1 estetskog

2 psihološkog i

3 pedagoškog




138


139







Hodanje i trčanje


Skakanje














140







Posebni sadržaji


Plivanje


Skijanje




















141

ISLAMSKA VJERONAUKA


(1 nastavni sat)

UVOD







142















143










144











145















146






6 MOJ VJERSKI ODGOJ







147











148











149














150





________________________




151











S NASLOVOM


152


SARAJEVO 2007














153














154














155















156
















157















158















159














160














161













162
















163
















164

















165

















166













167















168















169


















170
















križni put

171















172
















173













174















175
















176
















177














178














179












180















181





NAPOMENA









5









6


REDNIBROJ


SEDMIČNIBROJ

NASTAVNIHSATI


SATI



3 Matematika 4 140

4 Priroda 2 70

5 Društvo 1 35








7


8


9




ČITANJE

9 nastavnih sati




PISANJE

6 nastavnih sati





12 (lektira)






45 nastavnih sati




KULTURAIZRAŽAVANJA

24 nastavna sata




MEDIJSKA KULTURA

8 nastavnih sati




10

Č ITANJE I PISANJE








P i s a nj e

Prepisivanje

Pisanje po diktatu

Kreativno pisanje


























11



Književnitekstovi





StevanBulajićSarka


Poslovice(izbor)



(igrokaz)




























12











Lirska pjesma

























13







Azbuka

Vrste riječi



Rečenica






















14




Naracija





Deskripcija


Opis pejzaža



















15



























16

12STRANI JEZIK

ENGLESKI

FRANCUSKI

NJEMAČKI

ARAPSKI

17

121 ENGLESKI JEZIK














Učenici će










18



5 razred


Porodica

Škola

Mojeokruženje

Svakodnevniživot

Slobodnovrijeme

Učenici će znati


vršiti upoznavanje




RECEPCIJA






Imenice

brojive nebrojive


Zamjenice




Prisvojne


Pridjevi

Determinatori






19

Životinje

Zemljenarodi

opisivati

-ljude i predmete


-trenutnu aktivnost











Brojevi 1-100

Glagoli







-Mjesto







Zemlje i oblasti

20








PRODUKCIJA

a) GOVOR



b) PISANJE




Prijedlozi



Rečenica










21





22






















23















Preporuke


24






25

122 FRANCUSKI JEZIK
















26


5 razred

Osnovna škola




-Škola i učionica

-Dani u sedmici





RECEPCIJA







Zamjenice


Pridjevi






















27






28

PRODUKCIJA

a) GOVOR

Učenici će




- igrati uloge

b) PISANJE

Učenici će








29

















Učenici će se









30

123 NJEMAČKI JEZIK



















31


Tematske cjeline




Učenici će znati











- pitati za cijenu





1) neverbalno npr

- crtanjem




2) verbalno npr



Učenici će



1) neverbalno npr


2) verbalno npr




GOVOR

Učenici će









Glagole




Upoznavanje

Bist du Peter


Moja soba


Dijelovi tijela


Ich habe zwei Augen



Der Apfel ist rot

Die Banane ist gelb



Dnevne aktivnosti


32

- igrati uloge


PISANJE

Učenici će









Uhr


Um zwei Uhr



Na igralištu




Zološki vrt



33


















34




















35




























36


V razred

Osnovna škola





- Kuća

- Svakodnevniživot
















1) neverbalno npr










3) neverbalno npr


2) verbalno npr











-Particip aktivni


Učenici će




37





GOVOR

Učenici će



-pjevati


-glumitiitd

PISANJE






-Brojevi (do 20)

38



Nastavnik treba da




















Učenici će


Preporuke


39


13 MATEMATIKA

40



Znanje

Sticanje znanja
















Učenik će znati














41















različitih odluka

Učenik će






42










43

4 BROJNI IZRAZI




6 UGAO


7 TROUGAO




2

1 dm2

1 cm2

1 mm2

1 a 1 ha 1 km2




3

1 dm3

1 cm3

1 mm3

1 km3


44






UGAO I TROUGAO







45



AKTIVNOSTIUČENIKA


BROJEVIPRVOG

MILIONA






46


PRVOMMILIONU



PRVOMMILIONU






47

UGAO


TROUGAO


POVRŠINAPRAVO-

UGAONIKA






BROJNIIZRAZI


BROJEVIVEĆI OD

MILIONASKUP

PRIRODNIHBROJEVA

(N) I SKUPNO



48






49

14PRIRODA

50


UČENJA CILJEVI

Učenici znaju

ZN

AN

JE












51

SPO

SOBN

OST

I I V

JEŠT

INE

Učenici će




izvoditi mjerenja




kroz












VR

IJED

NO

STI

STA

VO

VI

PON

AŠA

NJE






52




4 Cvijet i cvat






16 O tijelima

53






54




Životne zajednice


















55






































56



















O tijelima






57

15 DRUŠTVO

58


1 Moja domovina














4 Saobraćaj promet




59


STAVOVIPONAŠANJE

AKTIVNOSTIUČENIKA






































60















BiH42 Najvažnije












61





62

16 OSNOVE TEHNIKE

63

OSNOVE TEHNIKE












NAPOMENA






64



















65

Tabela 1



Uvod - - - - 1

Tehnika 5 2 3 5 15


Izborni dionastave

- - - 6 6

Tabela 2












66















- vrste linija

- crtež A4 formata








67











68























69












70


















1 Izrada modela




71


72




























73



1 U

VO


2SA

VR

EM

EN

AP

OR

OD

ICA

(OB

ITE




(2 časa)

3 O

PĆA

KU

LTU

RA

PO

NA

ŠAN

JA (B

ON

TON








(7 časova)

4 K

UL

TU

RA

STA

NO

VA








(6 časova)

5 L

IČN

AH

IGIJ

EN

A



(2 časova)

74

6 K

UL

TU

RA

OD

IJE

VA

NJA






(5 časova)7

VA

ŽNO

ST P

REH

RA

NE






(5 časova)

8 P

RE

HR

AN

A I

ZD

RA

VL


(1 časa)








75

18 LIKOVNA KULTURA

76






CILJEVI


CILJEVI

1TAČKA I LINIJA




-okomitauspravna


-slobodna



-Crtačke teksture











- okomituuspravnu

- kružnu

- piramidalnu

- slobodnu





- okomitouspravno






77

2 BOJA













3 PLOHA













78

4 POVRŠINA













79

5 MASA I PROSTOR






-Konstrukcija

-Zid



-Krov











80




























81

STRUKTURA PROGRAMA






82







- SLIKANJE

- GRAFIKA





1 TAČKA I LINIJA

2 BOJA

3 PLOHA

4 POVRŠINA

5 MASA I PROSTOR




83



1 Vizuelne motive

2 Nevizuelne motive














OCJENJIVANJE


1 estetskog

2 psihološkog

3 pedagoškog


84






85


86




ISHODI UČENJA

ZNANJE

Sticanje znanja o


























87
















STRUKTURA SADRŽAJA



III BROJALICE

IV SLUŠANJE MUZIKE


88










89



































90


Izbor






















3 BROJALICE

Izbor




4 Maco maco mala





















4 SLUŠANJE MUZIKE

Izbor




















91





















osobine djela















interakcije








92



























93


94








x x


x x






x x

1 O

snov

na te

orijs

ka z

nanj

a


x x



starta


x x



daske


1 O

braz

ovni

2 O

snov

na m

otor

ička

zna

nja




x x

95





x x







x x



x x


x x


1 M

otor

ičke

spos

obno

sti -Snaga

-Brzina

-Koordinacija

-Ravnoteža

-Gibljivost

-Preciznost




x x

2 A

ntro

polo

ški


x x

96



x x







3 O

dgoj

ni

Kultura ponašanja


x x






97








98







99



100

21 UVOD













101





















102



















103















104






SMETNJE VIDA









105







- nastave







106






SMETNJE SLUHA









107








108












U čitanju



U izražavanju











109







rečenicama






U pisanju






U gramatici







igrama




110




















111



STAVOVIPONAŠANJE


1 BROJEVI DO 100













uočavanje

razumijevanje































112






2 MJERE IMJERENJA



Mjere za tečnost



vagi

3GEOMETR FIGURE















djeteta



površine i oblike













113








114

24 PRIRODA




ZN

AN

JE












SPO

SOBN

OST

I I V

JEŠT

INE









115



VR

IJE

DN

OST

I S

TA

VO

VI

PON

AŠA

NJE





116









4 Cvijet i cvat










14 tijelima

117




118


VRIJEDNOSTISTAVOVI






















119


VRIJEDNOSTISTAVOVI





















120


VRIJEDNOSTISTAVOVI






















126

121


VRIJEDNOSTISTAVOVI

















O tijelima






122



Stjecanje znanja



Učenici znaju



Učenici






123


1 Moja domovina










4 Promet saobraćaj






124


VRIJEDNOSTISTAVOVI





11Moja domovina BiH




























125



AKTIVNOST UČENIKA
































126



AKTIVNOST UČENIKA


5 Prometsaobraćaj
















127


PODRUČJAUČENJA


ZNANJE

Sticanje znanja








VRIJEDNOSTISTAVOVI

PONAŠANJE





















-Kad si sretan



-Igralica



128


VRIJEDNOSTISTAVOVI



















129

27 LIKOVNA KULTURA




1 TAČKA I LINIJA



- Crtačke teksture















130

2 BOJA



-Slikarske teksture








3 PLOHA








131

4 POVRŠINA



-Kadrovi u nizu

- Crno bijeli film

- Boja na filmu




-Zaštitni znakovi


-





5 MASA I PROSTOR

-Ploha u prostoru






132



drugo polugodište

Septembar


Februar


16 sati

Oktobar


2 BOJA

Mart


16 sati

Novembar



12 sati

4 PLOHA Decembar


16 sati

133

April



5 POVRŠINAMaj


10 sati

Ukupan fond sati 70

134


































-CRTANJE

-SLIKANJE

-GRAFIKA

135





1 TAČKA I LINIJA

2 BOJA

3 PLOHA

4 MASA I PROSTOR

5 POVRŠINA





1 Vizuelne motive

2 Nevizuelne motive




136



Oblici rada




3 Rad u parovima

4 Grupni oblik rada

Način rada




3 Rad po sjećanju




Metode rada



2 Demonstracija

3 Razgovor

4 Usmeno izlaganje

5 Metoda scenarija

6 Rad sa tekstom

7 Kombinovanje

8 Variranje

9 Građenje

10 Razlaganje



1 Reprodukcije


3 Prirodni oblici


137

5 Dijapozitivi

6 Fotografije

7 Grafoskop

8 TV



11 Ostalo












KAKO OCJENJIVATI


1 estetskog

2 psihološkog i

3 pedagoškog




138


139







Hodanje i trčanje


Skakanje














140







Posebni sadržaji


Plivanje


Skijanje




















141

ISLAMSKA VJERONAUKA


(1 nastavni sat)

UVOD







142















143










144











145















146






6 MOJ VJERSKI ODGOJ







147











148











149














150





________________________




151











S NASLOVOM


152


SARAJEVO 2007














153














154














155















156
















157















158















159














160














161













162
















163
















164

















165

















166













167















168















169


















170
















križni put

171















172
















173













174















175
















176
















177














178














179












180















181





NAPOMENA









6


REDNIBROJ


SEDMIČNIBROJ

NASTAVNIHSATI


SATI



3 Matematika 4 140

4 Priroda 2 70

5 Društvo 1 35








7


8


9




ČITANJE

9 nastavnih sati




PISANJE

6 nastavnih sati





12 (lektira)






45 nastavnih sati




KULTURAIZRAŽAVANJA

24 nastavna sata




MEDIJSKA KULTURA

8 nastavnih sati




10

Č ITANJE I PISANJE








P i s a nj e

Prepisivanje

Pisanje po diktatu

Kreativno pisanje


























11



Književnitekstovi





StevanBulajićSarka


Poslovice(izbor)



(igrokaz)




























12











Lirska pjesma

























13







Azbuka

Vrste riječi



Rečenica






















14




Naracija





Deskripcija


Opis pejzaža



















15



























16

12STRANI JEZIK

ENGLESKI

FRANCUSKI

NJEMAČKI

ARAPSKI

17

121 ENGLESKI JEZIK














Učenici će










18



5 razred


Porodica

Škola

Mojeokruženje

Svakodnevniživot

Slobodnovrijeme

Učenici će znati


vršiti upoznavanje




RECEPCIJA






Imenice

brojive nebrojive


Zamjenice




Prisvojne


Pridjevi

Determinatori






19

Životinje

Zemljenarodi

opisivati

-ljude i predmete


-trenutnu aktivnost











Brojevi 1-100

Glagoli







-Mjesto







Zemlje i oblasti

20








PRODUKCIJA

a) GOVOR



b) PISANJE




Prijedlozi



Rečenica










21





22






















23















Preporuke


24






25

122 FRANCUSKI JEZIK
















26


5 razred

Osnovna škola




-Škola i učionica

-Dani u sedmici





RECEPCIJA







Zamjenice


Pridjevi






















27






28

PRODUKCIJA

a) GOVOR

Učenici će




- igrati uloge

b) PISANJE

Učenici će








29

















Učenici će se









30

123 NJEMAČKI JEZIK



















31


Tematske cjeline




Učenici će znati











- pitati za cijenu





1) neverbalno npr

- crtanjem




2) verbalno npr



Učenici će



1) neverbalno npr


2) verbalno npr




GOVOR

Učenici će









Glagole




Upoznavanje

Bist du Peter


Moja soba


Dijelovi tijela


Ich habe zwei Augen



Der Apfel ist rot

Die Banane ist gelb



Dnevne aktivnosti


32

- igrati uloge


PISANJE

Učenici će









Uhr


Um zwei Uhr



Na igralištu




Zološki vrt



33


















34




















35




























36


V razred

Osnovna škola





- Kuća

- Svakodnevniživot
















1) neverbalno npr










3) neverbalno npr


2) verbalno npr











-Particip aktivni


Učenici će




37





GOVOR

Učenici će



-pjevati


-glumitiitd

PISANJE






-Brojevi (do 20)

38



Nastavnik treba da




















Učenici će


Preporuke


39


13 MATEMATIKA

40



Znanje

Sticanje znanja
















Učenik će znati














41















različitih odluka

Učenik će






42










43

4 BROJNI IZRAZI




6 UGAO


7 TROUGAO




2

1 dm2

1 cm2

1 mm2

1 a 1 ha 1 km2




3

1 dm3

1 cm3

1 mm3

1 km3


44






UGAO I TROUGAO







45



AKTIVNOSTIUČENIKA


BROJEVIPRVOG

MILIONA






46


PRVOMMILIONU



PRVOMMILIONU






47

UGAO


TROUGAO


POVRŠINAPRAVO-

UGAONIKA






BROJNIIZRAZI


BROJEVIVEĆI OD

MILIONASKUP

PRIRODNIHBROJEVA

(N) I SKUPNO



48






49

14PRIRODA

50


UČENJA CILJEVI

Učenici znaju

ZN

AN

JE












51

SPO

SOBN

OST

I I V

JEŠT

INE

Učenici će




izvoditi mjerenja




kroz












VR

IJED

NO

STI

STA

VO

VI

PON

AŠA

NJE






52




4 Cvijet i cvat






16 O tijelima

53






54




Životne zajednice


















55






































56



















O tijelima






57

15 DRUŠTVO

58


1 Moja domovina














4 Saobraćaj promet




59


STAVOVIPONAŠANJE

AKTIVNOSTIUČENIKA






































60















BiH42 Najvažnije












61





62

16 OSNOVE TEHNIKE

63

OSNOVE TEHNIKE












NAPOMENA






64



















65

Tabela 1



Uvod - - - - 1

Tehnika 5 2 3 5 15


Izborni dionastave

- - - 6 6

Tabela 2












66















- vrste linija

- crtež A4 formata








67











68























69












70


















1 Izrada modela




71


72




























73



1 U

VO


2SA

VR

EM

EN

AP

OR

OD

ICA

(OB

ITE




(2 časa)

3 O

PĆA

KU

LTU

RA

PO

NA

ŠAN

JA (B

ON

TON








(7 časova)

4 K

UL

TU

RA

STA

NO

VA








(6 časova)

5 L

IČN

AH

IGIJ

EN

A



(2 časova)

74

6 K

UL

TU

RA

OD

IJE

VA

NJA






(5 časova)7

VA

ŽNO

ST P

REH

RA

NE






(5 časova)

8 P

RE

HR

AN

A I

ZD

RA

VL


(1 časa)








75

18 LIKOVNA KULTURA

76






CILJEVI


CILJEVI

1TAČKA I LINIJA




-okomitauspravna


-slobodna



-Crtačke teksture











- okomituuspravnu

- kružnu

- piramidalnu

- slobodnu





- okomitouspravno






77

2 BOJA













3 PLOHA













78

4 POVRŠINA













79

5 MASA I PROSTOR






-Konstrukcija

-Zid



-Krov











80




























81

STRUKTURA PROGRAMA






82







- SLIKANJE

- GRAFIKA





1 TAČKA I LINIJA

2 BOJA

3 PLOHA

4 POVRŠINA

5 MASA I PROSTOR




83



1 Vizuelne motive

2 Nevizuelne motive














OCJENJIVANJE


1 estetskog

2 psihološkog

3 pedagoškog


84






85


86




ISHODI UČENJA

ZNANJE

Sticanje znanja o


























87
















STRUKTURA SADRŽAJA



III BROJALICE

IV SLUŠANJE MUZIKE


88










89



































90


Izbor






















3 BROJALICE

Izbor




4 Maco maco mala





















4 SLUŠANJE MUZIKE

Izbor




















91





















osobine djela















interakcije








92



























93


94








x x


x x






x x

1 O

snov

na te

orijs

ka z

nanj

a


x x



starta


x x



daske


1 O

braz

ovni

2 O

snov

na m

otor

ička

zna

nja




x x

95





x x







x x



x x


x x


1 M

otor

ičke

spos

obno

sti -Snaga

-Brzina

-Koordinacija

-Ravnoteža

-Gibljivost

-Preciznost




x x

2 A

ntro

polo

ški


x x

96



x x







3 O

dgoj

ni

Kultura ponašanja


x x






97








98







99



100

21 UVOD













101





















102



















103















104






SMETNJE VIDA









105







- nastave







106






SMETNJE SLUHA









107








108












U čitanju



U izražavanju











109







rečenicama






U pisanju






U gramatici







igrama




110




















111



STAVOVIPONAŠANJE


1 BROJEVI DO 100













uočavanje

razumijevanje































112






2 MJERE IMJERENJA



Mjere za tečnost



vagi

3GEOMETR FIGURE















djeteta



površine i oblike













113








114

24 PRIRODA




ZN

AN

JE












SPO

SOBN

OST

I I V

JEŠT

INE









115



VR

IJE

DN

OST

I S

TA

VO

VI

PON

AŠA

NJE





116









4 Cvijet i cvat










14 tijelima

117




118


VRIJEDNOSTISTAVOVI






















119


VRIJEDNOSTISTAVOVI





















120


VRIJEDNOSTISTAVOVI






















126

121


VRIJEDNOSTISTAVOVI

















O tijelima






122



Stjecanje znanja



Učenici znaju



Učenici






123


1 Moja domovina










4 Promet saobraćaj






124


VRIJEDNOSTISTAVOVI





11Moja domovina BiH




























125



AKTIVNOST UČENIKA
































126



AKTIVNOST UČENIKA


5 Prometsaobraćaj
















127


PODRUČJAUČENJA


ZNANJE

Sticanje znanja








VRIJEDNOSTISTAVOVI

PONAŠANJE





















-Kad si sretan



-Igralica



128


VRIJEDNOSTISTAVOVI



















129

27 LIKOVNA KULTURA




1 TAČKA I LINIJA



- Crtačke teksture















130

2 BOJA



-Slikarske teksture








3 PLOHA








131

4 POVRŠINA



-Kadrovi u nizu

- Crno bijeli film

- Boja na filmu




-Zaštitni znakovi


-





5 MASA I PROSTOR

-Ploha u prostoru






132



drugo polugodište

Septembar


Februar


16 sati

Oktobar


2 BOJA

Mart


16 sati

Novembar



12 sati

4 PLOHA Decembar


16 sati

133

April



5 POVRŠINAMaj


10 sati

Ukupan fond sati 70

134


































-CRTANJE

-SLIKANJE

-GRAFIKA

135





1 TAČKA I LINIJA

2 BOJA

3 PLOHA

4 MASA I PROSTOR

5 POVRŠINA





1 Vizuelne motive

2 Nevizuelne motive




136



Oblici rada




3 Rad u parovima

4 Grupni oblik rada

Način rada




3 Rad po sjećanju




Metode rada



2 Demonstracija

3 Razgovor

4 Usmeno izlaganje

5 Metoda scenarija

6 Rad sa tekstom

7 Kombinovanje

8 Variranje

9 Građenje

10 Razlaganje



1 Reprodukcije


3 Prirodni oblici


137

5 Dijapozitivi

6 Fotografije

7 Grafoskop

8 TV



11 Ostalo












KAKO OCJENJIVATI


1 estetskog

2 psihološkog i

3 pedagoškog




138


139







Hodanje i trčanje


Skakanje














140







Posebni sadržaji


Plivanje


Skijanje




















141

ISLAMSKA VJERONAUKA


(1 nastavni sat)

UVOD







142















143










144











145















146






6 MOJ VJERSKI ODGOJ







147











148











149














150





________________________




151











S NASLOVOM


152


SARAJEVO 2007














153














154














155















156
















157















158















159














160














161













162
















163
















164

















165

















166













167















168















169


















170
















križni put

171















172
















173













174















175
















176
















177














178














179












180















181





NAPOMENA









nastavni plan program za peti razred devetogodišnje

Documents