nastavni plan i program za 5. - pztz...

1

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

5.RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

TUZLANSKI KANTON

Ministarstvo obrazovanja, nauke,

kulture i sporta

BOSNIA AND HERZEGOVINA

FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

TUZLA KANTON

Ministry of education, science,

culture and sports

2

NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED

DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNI

BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMINI

BROJ

NASTAVNIH

SATI

GODINJI

BROJ

NASTAVNIH

SATI

1. Bosanski/hrvatski,srpski jezik i

knjievnost

5

175

2. Strani jezik 3 105

3. Matematika 4 140

4. Priroda 2 70

5. Drutvo 1 35

6 Osnovi tehnike i informatike 1 35

7 Kultura ivljenja

1

35

8. Likovna kultura 1

35

9 Muzika kultura 1 35

10. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 35

UKUPNO REDOVNE NASTAVE

21

735

IZBORNI

FAKULTATIVNI

PREDMETI

Vjeronauka-Religijska kultura

2

70

OSTALI

VIDOVI

NASTAVE

Vannastavne aktivnosti

Fakultativna nastava

Dodatna/dopunska nastava

1

35

Odjeljenska zajednica

1

35

UKUPNO 25

875

3

P R O G R A M I NASTAVNIH

PREDMETA

ZASTUPLJENIH U PETOM RAZREDU

DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

4

Bosanski / hrvatski / srpski

jezik i knjievnost

5

BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

V RAZRED 5 sati sedmino 175 sati godinje

Podruja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva

ITANJE

15 nastavnih sati

itanje u funkciji razumijevanja sadraja, doivljaja estetskih i eti kih vrednota

teksta (tekstovi tampani latinicom i irilicom)

- Usavravanj e svih aspekata itanja (pravilnost, brzina, izraajnost)

- Samostalno itanje nepoznatih tekst ova, brzo pronalaenje vanih

informacija

PISANJE

10

Razvijanj e sposobnosti izraavanja misli, osjeanja, stavova logi ki

strukturiranim i gramatiki tanim reenicama uz uvaavanje kompozicijskih

cjelina u pisanom radu

Dalji rad na usavravanju t ehnike pisanja i est etske strane rukopisa

INTERPRETACIJA

KNJIEVNOG

TEKSTA

40 (itanaka tiva)

20 (lektira)

Razvijanj e recepcijskih sposobnosti,

osjetljivosti za umjetniko kazivanje,

obogaivanje emoti vnog svijeta, smisla i

sposobnosti za prepoznavanje i izraavanje

ljepote rijeima

Razvijanj e jezikih sposobnosti , kreatiivnog i

kriti kog miljenja, linih i drutvenih vrlina i

vrijednosti

Lektirom razvijati sposobnost

samostalnog itanja i

izraavanja doivljaja

knjievnih djela, kao i

sposobnost procjene djela i

poruke ,zauzimanje stava i

sposobnost uivanja u

itanju

GRAMATIKA

PRAVOGOVOR I

PRAVOPIS

45

Usvajanje znanja o jeziku, zakonitosti, pravila i normi b/h/s jezika

Razumijevanje znaenj a reenica u tekst u i teksta, mogunost prepoznavanja

potrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera

Izraavanje znaenja reenicama koje su organizirane u skladu sa

zakonitostima, pravilima i normama gramatike, ortoepije i ortografije

KULTURA

IZRAAVANJA

30

Razvijanj e jeziko-komunikacijskih sposobnosti, osvjeivanje vanosti

korektnog i lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi

Ovladavanje jezi kim sredstvima potrebni m za uspjeno izraavanje u

pojedinim oblicima usmenog i pismenog izraavanja

Pojaavanje mogunosti razumijevanja znaenja i izraavanja smislenim

reenicama

MEDIJSKA KULTURA

15

Recepcija sadraja filma, pozorine/kazaline predstave, radio-emisije, sadraja

tampe

Razvijanj e sposobnosti upotrebe i selekcije sadraja medija s obzirom na

vrijednost (pouno, manj e pouno, djela umjetnikih kvaliteta i filmski i

televizijski ki )

Ovladavanje terminologijom vanom za snalaenje u svijetu fil ma, radija,

televizije, tampe

6

PROGRAMSKI SADRAJI, ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I OEKIVANA POSTIGNUA

I T A NJ E I P I S A NJ E

PROGRAMSKI

ZAHTJEVI

ODGOJNO-

OBRAZOVNI

CILJEVI

OEKIVANA POSTIGNUA

MINIMALNA

DOVOLJNA

VISOKA

itanje tekstova tampanih

latininim i irilinim

pismom

Razvijanje tehnike itanja,

razumijevanje i

reprodukcij a proitanog sa,

ili bez elemenata

stvaralatva

itanjem do novih

informacija i novih znanja

itanje kao inilac

razvoja djeijeg

govornog izraza

itanje u funkciji estetskog

i etikog odgoja

P i s a nj e

Prepisivanje

Pisanje po diktatu

Kreativno pisanje

Osamostaljivanje

uenika u komunikaciji

s tekstom

Uvjebavanj e

samostalnog itanja

pomou uputstava tipa:

(prethodno proitati

tekst, potcrtati manje

poznate i rijei koje su

teke za izgovor,

uvjebati izgovor tih

rijei,zamisliti da ima

mn ogo slualaca,

povr emeno pogledati u

njihovom pravcu,

razmisliti kada je

umjesna upotreba

primjerenih pokreta,

glas prilagoditi

karakteru teksta)

- usavravanje itanja

u sebi radi breg

razu mij evanja

Razvijanje sposobnosti

samostalne

interpretacije

proitanog i

sposobnosti izdvajanja

bitnih elemenata


oblikovanja smislenog

sadraja

Prepoznavanje

kompozicionih cjelina

Pisanje uz uvaavanje

zakonitosti, pravila i

normi gramatike ,

ortoepije i ortografije

Izraavanje linih

osjeanja, stavova

i miljenja

Pravilno itanje i

razumijevanje

proitanog

Mogunost

reprodukcije

(samostalno ili na

osnovu pitanja)

Mogunost

prepozn avanja

vanih pojedinosti

u tekstu

Mogunost

samostalnog

sluenja tekstom

radi usvajanja

novih znanja

Mogunost

identifikacij e

rijei,reenica,

dijelova teksta

koji predstavljaju

prepreku u

uspj enom

druenju s

tekstom

Mogunost tanog

prepisivanj a

teksta

Pisanje po diktatu

kratkih reenica

Tano odgovaranj e

na postavljena

pitanja

Razvijena

tehnika itanja

-pravilnost

brzina i

izraajnost

Razumijevanje

proitanog ,

mogun ost

samostalne

reprodukcij e

(odgovori ma na

postavljena

pitanja,

prepriavanj em

bez plana

rj eavanjem

zadataka koj i

podrazumijevaju

linu procjenu)

Snalaenje u

tekstovima koji

se razlikuju po

obimu i

sloenosti radi

usvajanja novih

znanja

Razvij ena

samostalnost u

pisanju po

diktatu,prepisiva

nju,i pisanju

slobodnih

sastava i u

oblici ma

izraavanja koji

su programska

obaveza

Izraajno it anje,

prenoenje tona i

raspoloenja na

sluaoce

Usklaenost

intonacije, jaine i

boje glasa sa

sadrajem

itanje manje

poznatog i

nepoznatog teksta,

razumijevanje

proitanog i

reprodukcija

vanih pojedinosti

Sposobnost

kritikog i

stvaralakog

itanja

Jasno izgra en stav

o sadraju,

Mogun ost

diferencijacije

sadraja s obzirom

na vanost u

pamenju i

reprodukciji

Mogun ost

snalaenja u svim

oblicima izraavanja

, poznavanje

pravila pisanja i

gramatike u obimu

koji je utvren

programom

7

PROGRAMSKI

ZAHTJEVI

ODGOJNO-OBRAZOVNI

CILJEVI

OEKIVANA POSTIGNUA

M INIMALNA

DO VOLJNA

VISOK A

Knjievni

tekstovi :

Ivo Andri:

Aska i vuk

Skender

Kulenovi:

Cesta

Alija Duboanin:

arko Branko opi:

Izokrenuta pria

Ela Peroci:

Majin dar

Narodna pria:

Ko je na svijetu

najjai

A.S.Pukin:

Bajka o ribaru i

ribici

Stevan Bulaji:

Sarka

Eref Berbi:

Kako je otilo

ljeto

Poslovice (izbor )

Aleksa Miki:

Lipov cvat

Vesna Krmpoti:

Koliko je teka

pahuljica

(igrokaz)

Doivljaj knjievnog

djela u cjelini i

sposobnost izraavanja

doj ma

Formiranje i usvaj anj e

temeljnih pojmova iz

teorije knjievnosti

Zapaanje i for mulacija

teme knjievn og dj ela

(o emu tekst govori)

Razumijevanje

rijei/poj mova:

f a b u l a

k o m p o z i c i j a

Uoavanje i

karakt erizacija

likova u djelu:

zakljuivanje o

osjeanjima likova na

osnovu dijaloga i

njihovih postupaka

Uoavanje

karakteristinih dijelova

teksta, reenica, rijei

kojima su direktno

izraeni osnovna misao,

piev stavi stavovi lica

Izbor karakteristinih

mjesta u tekstu:

opis lika, pejzaa,

dijalog, mjesto i vrij eme

radnje, pojaavanje

dinaminosti, humor

Razlikovanje govora

pisca i govora lica

Zapaanje logikih

cjelina u kompoziciji

teksta

Samostalno itanje,

razu mijevanje

proitanog i

mogunost

reprodukcije

Uoavanje likova u

knjievnom tekstu i

mogunost uoavanja

njihovih glavnih

osobina

Mogunost

zakljuivanja

(o porukama

zakljuuje uz

nastavnikovu pomo i

posredovanje)

Uoavanje logikih

cjelina u knjievnom

djelu

Mogun ost

prepoznavanja

karakteristinih mjesta

u tekstu

Mogunost uoavanja

Uzroka i posljedica u

ponaanju likova u

knjievnom djelu

Potpun a samostalnost

u itanju,

razumijevanju i

reprodukciji sadraja

Poznavanje i

razlikovanje

poj mova: tema

knjievnog djela,

fabula i kompozicija

Uoavanje logi kih

cjelina u tekstu i

formulisanje

podnaslova

Uoavanje likova u

knjievnom djelu,

karakterizacija,

formulisanje poruke

Mogunost

uoavanja

opisa,dijaloga,

mjesta i vremena

radnje, dij elova

teksta koji

predstavljaju

posebnu

dinaminost u

razvoju doga aja

Potpuna

u analizi knjievnog

teksta,mogunost

reprodukcije svih

vanih elemenata

Potpuna samostalnost

u sluenju tekstom kao

izvorom informacija,

doivljaja i vrijednosti

Mogunost kritikog

promiljnja o knjizi,

likovimai njihovi m

postupci ma,

Razu mij evanje

pojmova iz teorije

knjievnosti koji su

programska obaveza

Stvaralaka upotreba

sadraja proitanih

knjievnih tekstova u

vlastitim pismeni m

radovi ma

Bogat rjenik koji je

u funkciji

komunikacije i

kvaliteta usmenih i

pismenih vjebi

Mogunost upor edbe

knjievnih tekstova

s obzirom na tematiku,

ljepotu

kazivanj a,jezike

aspekte

Uporeivanje

vrijednosti ,poruka

pojedinih knjievnih

djela

Razvijen senzibilitet za

doivljaj i izraavanje

doivljaja na nain

koji ima elemente

originalnosti

(izbor rijei, dojmovi)

samostalnost

8

Nasiha Kapidi-

Hadi:

Vezeni most

Enes Kievi:

Kia

Grigor Vitez:

evina jutarnja

pjesma

Musa azim

ati:

Bosna ubori

Dobria Cesari:

Jesen

Gustav Krklec:

Bijeli grad

Dragan Kulidan:

Potoi

ukrija Pando:

Posljednje laste

Lektira: Ahmet

Hromadi:

Patuljak vam

pria

Alija Duboanin:

Tiha rijeka

djetinjstva

Ivana Brli

Maurani:

Prie iz davnine

ani Rodari:

PutovanjePlave

Strijele

Mark Tven:

Tom Sojer Ismet

Bekri: Jesen u

gradu (izabrane

pjesme)

Lirska pjesma

Osnovna osjeanja

u pjesmi

Stilska sredstva:

poreenje, epitet

Pjesnika sli ka

vizuelni i akustiki

(sluni) elementi u

pjesnikoj slici

Pjesnika slika izraena

bojom i zvukom

Zapaanje ritma i rime,

izraavanje doj ma

Izgraivanje knjievno-

estetskog senzbiliteta


uenja napamet i

mogunosti izraajnog

recitovanja

Samostalnost u

itanju,razumijevanju

Razvijanje crta

kreativnosti

posredstvom akti vnosti

koje podrazu mij eva

domaa lektira

Mogunost adekvatnog

odgovora na doi vljaj

pjesme rijeima,

likovnim izrazom

Prepoznavanje

pjesnikih slika

Mogun ost

memorisanja i

recitovanja

Mogun ost

samostalnog itanja

i razumijevanj a

toka dogaaja,

uoavanje likova,

mogunost

reprodukcije

Prepoznavanje

osnovnog osj eanja

u pjesmi

Mogun ost

uoavanja stilskih

sredstava

Uoavanje ritma i

rime

Razlikovanje

poj mova iz teorij e

knjievnosti koji

su programska

obaveza

Sposobnost

samostalnog itanja,

izraavanj a

doivljaja u usmenoj

i pisanoj formi

Mogunost

prepriavanja

teksta i

prilagoavanj a

posebni m

zahtjevima

( oekivani m

slijedom ,uz

saimanje )


poetsku rije

Doivljavanje snage

poetske rij ei

Vjetina u izboru i

upotrebi rijei u

govoru i pisanju

Pokuaji pisanja

poezije

Mogunost ivog

izraajnog govorenja

stihova

Potpuna samostalnost

u itanju

Bogatstvo rjenika i

izgra en kriterij za

izbor knjige

Mogunost osobenog

govora o proitanom

djelu, Prepoznavanje

dijelova

katrakteristinih po

naraciji,opisu

9

RJENIK, GRAMATIKA, PRAVOGOVOR I PRAVOPIS

PROGRAMSKI

ZAHTJEVI

ODGOJNO-

OBRAZOVNI

CILJEVI

OEKIVANA POSTIGNUA

MINIM ALNA

DOVOLJNA

VISOKA

Zaviajni govor i

knjievni jezi k

Rijei iz mog zaviaja

Azbuka

Vrste rijei:

Imenice: zajednike,

vlastite, zbirne,

gradivne, stvarne i

nestvarne

Zamj enice: line,

prisvojne, pokazne

Pridjevi (opisni,

prisvojni, gradivni),

poreenje,komparacija

pridjeva

Reenica:

Atribut i apozicija,

objekat u reenici

Pravogovor i pravopis:

Veliko slovo u

jednolani m

i vielanim i meni ma

gradova, naselja, zemalja

Pisanje brojeva slovi ma

(glavni i redni)

Upravni i neupravni govor

Upotreba interpunkcijskih

znakova u reenici: zareza,

crte, take, dvot ake,

upitnika, usklinika,

navodnika

Doivljaj ljepote

vlastitog, organski

utemeljenog govora ali

i razumijevanje znaaja

upotrebe normativno i

stilski ureenog jezika

Usvaj anj e

znanja o

pravilima, jedinicama

jezikog sistema

principima i

zakonitostima njihovog

ustrojstva

Razvijanje logikog

miljenja i

zakljui vanja

(sposobnosti analize,

sinteze, uporeivanja,

apstrakcije i

generalizacije)

Uoavanje znaaja

Pravilno napisane rijei

( gramatiko-pravopisni

aspekt kao segment

pismenosti i

ope kulture)

Poznavanje azbuke i

abecede

Razlikovanje

promjenljivih vrsta rij ei

i mogunost

prepoznavanja

potrebnih pri mjera

u tekstu

Mogunost sluenj a

smislenim reenicama

Prepoznavanje proste

neproirene i proirene

reenice

Mogunost uoavanj a

subjekta i predikata

u reenicama,

atributa, apozicije i

objekta

Pravilna upotreba

interpunkcijskih znakova

Ovladavanje zahtjevima

i njihova primjena na

jednostavnim

pri mjeri ma tekstova i

situacija

Mogunost

tane

gramatike

analize teksta

na razini

usvojenih

znanja od I-V

razreda

Mogunost

navoenja

novih pri mjera

Korektno

sluenje

pravilima o

upotrebi

interpunkcijskih

znakova

Poznavanje

pravila i

definicija i

njihova

korektna

primjena u

izgovoru i

pisanju

Dobro

poznavanje

sadraj a

gramatike i

pravopisa

koji su

programska

obaveza od I-V

razreda

Mogunost

samostalne

analize reenice

i teksta u skladu

s postavljenim

zahtjevi ma

Vjeta upotreba

znanja o reenici

u samostalnim

pismenim

radovi ma

Pri mjena

nauenih pravila

na razini

automatizacije

10

KULTURA IZRAAVANJA

PROGRAMSKI

ZAHTJEVI

ODGOJNO-OBRAZOVNI

CILJEVI

OEKIVANA POSTIGNUA

MINIMALNA

DOVOLJNA

VISOKA

Naracija

Prepriavanje

bez obaveznog

sastavljanja

plana

Prepriavanje s

usmjerenjem na

saimanje teksta

Prianje na

osnovu datih

tematskih rijei

Prianje

dogaaja i

doivljaja

Deskripcija

Opis pejzaa

Osposobljavanje za

reprodukciju teksta bez

formulisanja naslova

cjelinama sadraja

uz uvaavanj e hronologije u

kazivanju i norme

standardnoga jezika


uoavanja uporinih mjesta,

,saimanj e sadraja i

izraavanje punim

reenicama

Pojaavanje mogunosti

samostalnog izraavanja

reenicama koje su jasne i

gramati ki pravilno

strukturirane

Osposobljavanje za

ivo, jasno, ubjedljivo

govorenje i pisanje


organizacije usmenog i

pisanog izraavanja i

procjene efekata,rezultata

vlastitog rada

Mogunost

prepriavanja koje

e obezbijediti

razumijevanje svih

vanih el emenata u

sadraju

Sposobnost

sastavljanja prie

na osnovu

poticajnih rijei :

uz svaku tematsku

rije da kae

smislenu reenicu, a

da reenice

i ne cjelovitu priu

Mogunost prianja

dogaaja i linog

doivljaja sa bitnim

el ementima sadraja

i naglaenom

emotivnom notom

Izraavanje

vienog rijeima

koje su primjerene

tematici, situaciji

Snalaenje u svim

oblicima

izraavanja

Prepri avanje

sadraja bez

sastavljanja plana

Sastavljanje prie

po dati m rijeima,

a da pria ima sve

vane element e

Reenice su jasne i

tematski se

oslanjaju na

sadraj, odnosno

date rij ei kao

uporine, poticajne

take

Mogunost

govorenja o

dogaajima i

doi vljajima

Mogunost

prepriavanja

teksta potpunim

jasnim i gramatiki

pravilno

oblikovani m

reeni cama

Sposobnost

sluenja svim

obli cima

izraavanja i

mogunost

unoenja

elemenata

originalnosti

Mogunost

proirivanja i

sai manja teksta

unoenjem novih

ideja

Osoben izbor

jeziki h i stilskih

sredstava

Ispoljavanje

smisla za

upotrebu epiteta,

uvoenje

dijaloga,

unoenje

elemenata

humora,

Postojanje

kriterija za

procjenu kvaliteta

usmenog i

pismenog

izraavanja

(ovo je dobro

uraeno,a ovo

mogu uraditi

bolje)

MEDIJSKA KULTURA

PROGRAMSKI

ZAHTJEVI

ODGOJNO-OBRAZOVNI

CILJEVI

OEKIVANA POSTIGNUA

MINIMALNA

DO VOLJNA

VISOK A

Izraajna sredstva

djela ekrana

(kadar

montaa

muzika)

dijalog u filmu i

pozorinoj/

kazalinoj

predstavi

Film-knjievno

djelo-

pozorite

(poreenje

izraajnih

mogunosti)

Razumijevanje djela ekrana

/filmai televizije/

Povezivanje kadrova po

sjeanju(sposobnost

identifikacije mjesta i vremena,likova,objekata,

radnji,povezanost radnji,odnosa

i sukoba meu likovima)

Razumijevanje redosljeda

kauzaliteta dogaaja,odnosa

meu akterima radnje

Razumijevanje poruka


prepoznavanja vlastitih potreba i stavova posredstvom

identifikacije s linostima na ekranu

Odgoj za gledanje djela ekrana

s ciljem uoavanja vanih

pojedinosti, mogunosti

izbora,osmiljavanje i

mogunost klasifikacije

sadraja

Razumijevanje

sloenosti filmskog djela i

izraajnih mogunosti filma

Gledanje djela ekrana

kao vjeba u umijeu posmatranja i obogaivanja

vizuelnog pamenja,mate, miljenja,bogaenja

asocijacija

Razvijanje senzibiliteta za

prepozvanje i doivljavanje

snage rijei i slike, govora,

zvuka i tiine

Razlikovanj e

sredstava

izraavanja

Mogunost

koncentracije

panje na

sadraj u

kontinuitetu

Mogunost

memorisanja i

reprodukcije

vienog po

sjeanj u

Sposobnost

razlikovanja

prihvatljivog i

neprihvatlj ivog

ponaanj a

likova u djelima

ekrana sa

atanovita

vrijednosnih

principa

Razlikovanje

sredstava

izraavanja

filma,radij a,

tel evizije,pozorita/

kazalita

knjievnosti

Sposobnost

percepcije i

recepcije djela

filmske u mjetnosti

pozorita /kazalita

Mogunost

samostalne

reprodukcije po

sjeanjui

ocjene sa stanovita

vrijednosnog

sist ema

Prepoznavanje

izraajnih

sredstava

filma,televizije,

pozorita/kazalita

Razvijena sposobnost

analize

umjetnikih djela

filma,knjievnosti,

pozorine umjetnosti u

obimu koji je predvien

programom


poreenje djela ekrana i

mogunost kritikog

pristupa analizi

Posjedovanje bogatstva

ideja o moguem sadraju

novih fil mova

Naglaen interes prema

umjetnosti

ENGLESKI JEZIK

V RAZRED OSNOVNE KOLE - PETA GODINA UENJA

(3 ASA SEDMINO - 105 ASOVA GODINJE)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA

Ciljevi nastave engleskog jezika Oekivani rezultati / ishodi uenja

Nastaviti na naglaavanju promoviranih ciljeva:

uenje jezika, a ne o jeziku

dalje njegovati razvijanje, pozitivnog,razigranog stava prema uenju

jezika

podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava

podsticanje radoznalosti i kreativnosti;

dalje njegovanje razumijevanja i logikog pamenja

podsticanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika

njegovanje samostalnosti u govoru i vlastitoj produkciji nauenog,b primjereno uzrastu

kroz igru, pjesmu i ples uiniti da uenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo

postupni i odmjereni prelaz ka itanju i pisanju jednostavnih rijei i reenica.

Uenici e:

razviti elju i ljubavi prema uenju engleskog jezika

razumjeti primjerene sadraje na engleskom jeziku

prihvati logiki pristup upotrebi nauenog

izraavati slobodu i samostalnosti u govoru i direktnom reagiranju

znati itati rijei pojedinano povezano sa konkretnim pojmovima

znati itati jednostavne reenice

znati prepisivati, davati kratke pismene odgovore, popunjavati slova i rijei

razviti samopouzdanje u izraavanju primjereno uzrastu

prepoznati zadovoljstvo i korist pri proirivanju znanja stranog jezika

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ:

Uenici e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr.:

- kroz crtanje, slikanje, ples, oblikovanje itd (Likovna kultura, ples)

- kroz sportove i igre (Tjelesna i zdravstvena kultura)

- sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzika kultura)

INTERKULTURALNE VJETINE:

Uenici e se:

- upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene

- upoznavati sa nekim osnovnim razlikama izmeu njihove kulture i kulture naroda sa engleskog govornog podruja (npr. razlike u upotrebi nekih

pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku uenika, npr.: Dobar dan i Good morning/afternoon, ili Dobar dan i Good day)

- uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moe

podrazumijevati:

- govor tijelom, koji se razlikuje od kulture do kulture, kao to je poinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja, pokret glavom kad se eli rei da/ne

itd.

- uzvike (npr. Oops! kada neko padne, ispusti neto ili pogrijei, ili Ouch! kojim se izraava iznenadna bol), itd.

UENJE KAKO TREBA UITI:

Uenici e uiti da:

- razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika

- budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik

- koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama

ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih

PROGRAMSKI SADRAJI

- Teme (tematska podruja vezana za svakodnevni ivot, aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta);

- Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou uenja);

- Aktivnosti (kojima se realiziraju vjetine);

- Gramatika (gramatika podruja za dati nivo);

- Vokabular (koji odgovara datim temama, predvienim funkcijama i vjetinama).

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

U prvim godinama uenja usmjeriti panju na razumijevanje, ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima, koje imaju za cilj da

pobude, razviju i podravaju zainteresiranost za uenje jezika.

Nastavnik treba da:

- paljivo planira svaki as, cilj i nain rada; da priprema materijal i opremu, zadatke za uenike pojedinano, za grupe i cijeli razred; pie pismene

pripreme za svaki as;

- stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za uenje;

- razvija od poetka radne navike;

- razvija komunikacijske sposobnosti;

- razvije vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog uenika;

- osposobi uenike da samostalno rade tokom asa i kod kue;

- njeguje potivanje drugoga u toku zajednikog rada i natjecanja;

- slobodno oblikuje svoje asove, proiruje materijal prema datoj situaciji, sarauje sa kolegama i strunim savjetnikom;

- da se dri principa jednostavnosti, primjerenosti i postupnosti, idui od jednostavnih ka sloenijim jezikim ciljevima.

- da procijeni kojim fondom rijei uenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima;

- da primjenjuje direktni, frontalni, grupni i individualni pristup;

- da praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem, a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji;

- da ne prihvata kruto uputstva data u programu, udbenicima i prirunicima, nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog, ali

primjereno uslovima u kojima radi.

Praenje i vrednovanje treba da je konstantno i provedeno veoma paljivo i nenametljivo. Ono treba da je u funkciji motivacije uenika na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za uenje jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti uinak.

Interdisciplinarni sadraj Uenje stranog jezika je izuzetno povezano sa podrujima drugih kolskih predmeta. Korelacija je naroito izraena sa predmetima likovne i

muzike kulture, tjelesne i zdravstvene kulture, matematike (brojevi, sabiranje), prirode (nae tijelo i zdravlje, ivot i rad u koli, kuni

ljubimci), vjeronauka (praznici), bosanski jezik (opisivanje), kultura ivljenja (higijenske navike).

Interkulturalne vjetine Upoznavanje kulture engleskog govornog podruja, poreenje sa vlastitom kulturom i tradicijom, razvijanje pozitivnog, tolerantnog stava prema

razliitostima.

Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u petoj godini uenja i dalje je naglaena potreba za fleksibilnou, kako u nastavnim

aktivnostima tako u rasporedu i trajanju asova. I dalje je mogue i poeljno paralelno izvoenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih

predmeta. Trajanje asa ne postavljati kruto, prilagoditi ga raspoloenju i trenutnim potrebama uenika. Koristiti igru i pjesmu kao osvjeenje i

uenje jezika provoditi u razigranom, vedrom i privlanom okruenju. Koristiti mogunosti izlaska iz uionice radi neposrednosti i oiglednosti u

nastavi.

Nastavne metode i oblici rada

Koristiti to raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Primjenjivati frontalni i individualni pristup, kao i rad u manjim i veim grupama, i rad u

parovima. Role playing, drama-playing, igranje po ulogama, pjevanje horsko i pojedinano, pantomima, pogaanje, maskiranje, pretending, igre

rijeima, rjeavanje jezike zagonetke i krialjke, igre pogaanja su neki oblici koji su se pokazali uinkoviti i koje treba primjenjivati.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama:

Ukoliko se ukae takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

Napomena nastavnicima:

Uvijek imati dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema uenicima u samostalnom sastavljanju i izgovoru reenica jer treba imati na umu da

se radi o uenicima koji su u hronolokom smislu uenici 4. razreda nekadanjeg osmogodinjeg obrazovanja.

Engleski jezik

Nivo Teme Funkcije i vjtine Aktivnosti Gramatika Vokabular

5. razred

Prvi stepen

elementarn

og

znanja

Porodica

kola

Moje

okruenje

Svakodneni

ivot

Slobodno

vrijeme

ivotinje

Zemlje,

narodi

Izraavanj

e vremena

Izborna tema-

obrada

bajke,

prie,ili

pjesme

Uenici e znati: - upuivati

odgovarajue

pozdrave i odgovarati

na njih

- vriti upoznavanje

- obraati se ljudima

- identificirati ljude i

predmete

- locirati ljude i

predmete

- opisivati:

- ljude i predmete

- neka raspoloenja i

stanja

- trenutnu aktivnost

- postavljati poznata

pitanja i odgovarati na

njih

- traiti i nuditi

pomo (Canyou help

me? Can I help you?)

RECEPCIJA:

a) SLUANJE I

REAGOVANJE:

Uenici e sluati

izgovoreni tekst i

reagovati:

1) neverbalno,

npr.:pokazivanjem/

doticanjem predmeta ili

dijela tijela koji se

spominje, izvravanjem

uputa i nareenja,

zaokruivanjem

tanog odgovora/opcije,

ispunjavanjem tabele

oznaavajui na

odgovarajui nain

potvrdne ili tane

odgovore, odnosno

negativne ili netane

odgovore, povezivanjem

odreenih ilustracija sa

odgovarajuim tekstom,

oznaavanjem

tanih/netanih (T/F)

tvrdnji itd.

2) verbalno, npr.:

ponavljanjem rijei, izraza

ili itavih reenica koje je

izgovorio nastavnik ili

Uenici e ponavljati ili

uiti:

Imenice: - brojive, nebrojive - pravilnu/nepravilnu

mnoinu

Zamjenice: - Line, subjekatski i objekatski pade

- Pokazne this, that,

these, those

- Upitne, who, which,

what, whose

- Prisvojne

- Neodreene,

somebody, anybody,

nobody

Pridjevi: - Determinatori, lanovi, a/an, the, nulti

Prisvojni pridjevi,

Pokazni pridjevi, this

(girl), that (boy), these

(girls), those (boys)

Pridjevi za neodreenu

koliinu i broj, e.g.

some, any, much, many,

Uenici e ponavljati i

uiti samo osnovni

vokabular koji se

odnosi na date teme,

kao npr.

lanovi ue i neki

lanovi ire

porodice, npr.

mother,grandfather

, uncle, aunt, grandson,

opisivanje tjelesnih i

karakternih osobina

ljudi

kola, npr.

school premises,

school subjects,

furniture, pupils

things, extracurriculum

activities, some

musical

instruments, itd.

Okruenje,

seasons of the

year, weather

(npr. rainy, sunny)

in the garden,

(npr.vegetable/flo

- traiti i davati informacije

-sluati oekujui da

uju odreenu

informaciju

- izraziti na vrlo

jednostavan nain:

- slaganje i neslaganje

- znanje i neznanje

- sposobnost i

doputanjem (can,

may)

- ponudu (pismenu ili

usmenu) koristei

najosnovniji

vokabular

- sljedee emocije:

slaganje, neslaganje,

dopadanje,

nedopadanje,

zadovoljstvo,

zanimanje i

oduevljenje za neto,

iznenaenje,

razoarenje,

zahvalnost

- ideju posjedovanja

(have, have got,

Johns book, his house

etc.)

koje su uli sa kasetofona, davanjem kratkih

odgovora na pitanja koja je

postavio nastavnik ili koja

su uli sa kasetofona,

popunjavanjem tabela,

biljeki ili reenica itd.

b) ITANJE I

REAGOVANJE:

Uenici e itati kratke

tekstove, usebi ili naglas, i

reagovati

1) neverbalno, npr.:

traenjem odreenih

informacija, izvravanjem

uputa i nareenja,

povezivanjem odreenih

ilustracija sa

odgovarajuim tekstom,

povezivanjem nabrojanih

rijei sa odgovarajuim

brojevima ili simbolima,

oznaavanjem

tanih/netanih (T/F)

tvrdnji itd.

2) verbalno, npr.:

postavljanjem pitanja i

davanjem odgovora,

biranjem tanog odgovora,

ispunjavanjem tabela i

krialjki, dovravanjem

all Upitni pridjevi, what,

which, whose

- Opisni pridjevi,

najei, u okviru

datih tema

Brojevi: 1- 100

Glagoli:

Present Simple

(potvrdna,

negativna, upitnaforma)

Present Continuous

(potvrdna, negativna,

upitna forma)

Glagoli be, have/have got


upitna forma)

Modalni glagoli can, may


upitna forma)

Imperativ, sva lica

jednine i mnoine

Prilozi (najei):

- Mjesto

- Smjer, npr. left, right,

east, west

- Vrijeme,

- Nain, npr. slowly,

quickly

wer garden), some gardening tools

(npr. spade, rake,

watering can), in

the country (npr.

camping, tent,

lunch box, fire)

Svakodnevni

ivot, rutinske

aktivnosti,

shopping , npr. at

the supermarket,

buying some

vegetables and

fruits, going out

(npr. library,

swimming pool),

my clothes,

visiting relatives,

friends, itd.

Slobodno

vrijeme, at the

park (npr. slide,

jungle gym, swing,

jump rope), snow,

snowball,

snowman, outings

ivotinje,

- izviniti se i prihvatiti

izvinjenje

- sugerisati neku

akciju (Lets )

- prihvatiti i odbiti

ponudu ili molbu

- govoriti na

jednostavan

nain o svakodnevnim

aktivnostima i

radnjama

reenica, popunjavanjem praznina zadatim

rijeima, povezivanjem

rijei u stupcima A i B,

sklapanjem ispreturanog

teksta u smisaonu cjelinu

itd.

PRODUKCIJA:

a) GOVOR:

Uenici e:

- uestvovati u razgovoru

sa drugim uenikom/

uenicima ili nastavnikom

- davati upute i nareenja

- igrati uloge

- recitovati, pjevati i igrati

jezine igre itd.

- opisivati osobe,

predmete i situacije

-postavljati jednostavna

pitanja i davati odgovore

b) PISANJE: Uenici e: - prepisivati kratke

tekstove

- pisati po diktatu

- ispunjavati

tabele/krialjke

- ubacivati/ podvlaiti

/redati rijei u smisaone

reenice

Prijedlozi: - Mjesto, npr. in, on, under, behind, in front

of

- Vrijeme, npr. in, on,

At

Reenica: - Osnovni red rijei u potvrdnoj, negativnoj,

upitnoj i zapovjednoj

reenici

- There is a/There are

someIs there a?

Are there any?

domestic, wild animals, pets

(osnovni

vokabular)

Zemlje i oblasti,

culture (osnovni

vokabular)

Izraavanje vremena

sati, dijelovi dana,

godinja doba, mjeseci

u godini, izricanje

vremena, brojevi do

1000, osnovne raunske

operacije

Osim to e stalno

proirivati vokabular,

uenici e ponavljati

ili uiti da koriste: - Skraenice, najee, npr. a.m.,

p.m., UK, USA,

skraenice za dane

u sedmici i mjesece

- Afikse, u vezi sa

datim temama i

gramatikom, npr. -

s, -ing

- pisati reenice koristei tanu formu glagola u

zagradi

-odgovarati na pitanja

- dovravati reenice

- pisati kratke sastave na

poznate teme itd.

-povezivati pobrkane

dijelove pisanog teksta

- Antonime, u vezi sa datim

temama, npr. fast

slow, up down,

hot cold

- Sloenice, u vezi

sa datim temama,

npr. football,

basketball,

swimming-pool,

pen-friend

- Kolokacije, u

vezi sa datim

temama, npr.

outdoor sports, to

do homework,

make a phone call

21

NJEMAKI JEZIK

22

NJ E M A K I J E ZI K PETA GODINA UENJA, V RAZRED OSNOVNE KOLE (3 sata

sedmino/tjedno 105 sati godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi njemakog jezika u petom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog

okvira za strane jezike. Jezike vjetine Oekivani rezultati/ ishodi uenja

Sluanje i razumijevanje uenik moe razumjeti ogranien broj rijei, obinih fraza i reenica, pitanja i uputstva line prirode ili vezana za

neposrednu situaciju i na njih jeziki ili nejeziki reagirat i

potrebna mu je znatna pomo da bi razumio:

usporavanj e brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili

prijevod itanje i razumijevanje ita naglas poznate rijei i reenice

zna pronai odreenu informaciju u jednostavnom tekstu

ako je dozvoljeno ponovljeno itanje Govor pravilno artikulira glasove, naglaava rijei, potuje ritam i

intonaciju reenice

reproducira napamet nauene stihove i pjesmice

zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o

osnovnim temama

uestvuje u razgovoru po modelu

daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima

opisuje u nekoliko reenica poznatu situaciju

pravi pauze, oklijeva, pravi greke i kod najjednostavnije

Pisanje prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i krae reenice zapisuje pojedine (poznate) rijei ili krae reenice

po modelu

zna napisati nekoliko reenica o sebi i o veoma poznatim

temama (odgovori na direktno postavljena pitanja,

pisanje kratkog pisma, krat kog opisa neke osobe)

Znanje o jeziku Na ovom nivou uenja jezika ueni k ne stjee znanje o jeziku nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike

elemente.

PROGRAMSKI SADRAJI

Tematske cjeline:

Uz ponavljanje i proirivanje tematskih cjelina obraenih u prv o m , drugom , treem i etvrtom razredu, u petom

razredu e se ponuditi i nove cjeline:

1. osobe iz neposredne okoline

2. moja soba

3. nae tijelo i zdravlje

4. boje

5. voe i povre, zdrava ishrana

6. kupovina

7. dnevne aktivnosti

8. na igralitu

9. ivotinje (zoloki vrt)

10. karneval

23

Vjetine Aktivnosti Gramatika Vokabular

Uenici e znati: - imenovati predmete u

svojoj sobi - rei gdje se ta nalazi,( npr. Neben dem Bett ist mein Schreibtisch.) - rei koje je neto boje - opisati sebe i druge - prilikom upoznavanja predstaviti treoj osobi svog druga - imenovati voe i povre - rei ta vole jesti a ta ne - rei gdje kupujemo

voe i povre - pitati za cijenu - rei koliko neto kota - nabrojati aktivnosti

kojima se bave u toku

dana - rei ta znaju uraditi - rei u koliko sati i u koji

dan se neim bave - nabrojati aktivnosti u

slobodno vrijeme - rei ta se sve nalazi na igralitu ( eine Rutsche...) - imenovati ivotinje u

zolokom vrtu

- rei kako se oblae za karneval i kako se osjeaju

- napisati kratko pismo i predstaviti u njemu sebe i svoju porodicu

SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno, npr.:

- crtanjem,

- razvrstavanjem slika,

- povezivanjem slike i sluanog teksta,

- oznaavanjem tanih i netanih

tvrdnji

- dopunjavanjem izostavljenih rijei u

reenicama

2) verbalno,

npr.:

- davanjem kratkih odgovora na

nastavnikova pitanja ili pitanja koja

su uli sa kasetofona i sl.

- kraim reenicama opisati predmet ili

osobu o kojoj su dobili informacije

ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici

e

- itati reenice i krae

tekstove ,

- traiti osnovne informacije u

tekstu i reagirati:

1) neverbalno, npr:

crtanjem., razvrstavanjem slika,

pridruivanjem slike tekstu,

oznaavanjem tanih i netanih

tvrdnji, dopunjavanjem

reenica

2) verbalno, npr:

- davnjem kraih odgovora,

- dopunjavanjem teksta

- rjeavanjem jednostavnijih

zadataka sa viestrukim izborom

GOVOR:

Uenici e:

- recitirati, pjevati,

- postavljati jednostavna pitanja,

- odgovarati na pitanja,

- igrati uloge,

Uenici e:

koristiti (ali nee

uiti o tome):

Imenice sa lanom

u jednini i

mnoini u nominativu i

akuzativu:

der Freund,das

Buch, die Tafel, die

Bcher....

den Freund,das

Buch, die Tafel, die

Bcher....

Zamjenice:

-Line zamjenice

u jednini i u

mnoine

- Prisvojne

zamjenice (mein,

dein, sein, ihr,

unser,euer,ihr)

- upitne:

wer, was,

wann, wie,

warum, welche

(Farbe)

Pridjeve u

predikativnoj

upotrebi

Glagole:

-u prezentu u sva

tri lica jednine i

mnoine,:

-negativa i upitni

oblik glagola,

- za izraavanje

elje oblik mchte

Uenici ce usvajati novi i

proirivati ve

usvojeni vokabular koji

se odnosi na date teme,

npr. :

Upoznavanje

Bist du Peter?

Ich komme aus

Sarajevo. Und du?

Moja soba:

das Bett, der Tisch, der

Stuhl, der Computer,

der Teddy, die Puppe...

Dijelovi tijela:

der Kopf, die Nase, das

Auge / die Augen, der

Bauch...

Ich habe zwei Augen.

Meine Nase ist klein.

Meine Augen sind blau..

Voe, povre,

kupovina:

Der Apfel ist rot.

Die Banane ist gelb.

Welches Obst magst du?

Ich mag Bananen.

Tomaten mag ich nicht.

Was kostet ein Kilo

Bananen?

Bananen kosten 1 Euro.

Dnevne aktivnosti:

Ich frhstcke um acht

Uhr

sluanja ili itanja jednostavnih tekstova,

PISANJE

Uenici e:

- prepisivati pojedinane rijei ,

reenice i krae tekstove,

- rekonstruirati rijei,

- dopunjavati izostavljene rijei, - od ponuenih rijei rekonstruirati

krae reenice - pisati kratko pismo

- prezent glagola

mssen u jednini,

- imperativ za 2.lice jednine i 2. lice mnoine

Brojeve: od 100

do 1000

(stotice)

Priloge za mjesto i vrijeme

Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi

Veznike und i aber

Wann gehst du in die

Schule?.

Um zwei Uhr.

Ich muss nach Hause

gehen.

Wann musst du nach

Hause gehen?

Ich komme um sechs

Uhr nach Hause.

Am Samstag gehe ich

nicht in die Schule.

Na igralitu

Ich spiele Ball und mein

Bruder spielt Tennis.

Ich kann schnell laufen

aber ich kann nicht hoch

springen.

Kannst du hoch

springen?

Zoloki vrt: Der Elefant ist gro. Der Vogel kann singen.

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

Zadaci nastave njemakog jezika e i u petom razredu biti usmjereni na podsticanj e interesa za uenje

stranih jezika kao temelja za budue cjeloivotno uenje te razvoj viejezinosti, na

usvajanje el ementarnih jezi kih sredstava, usvajanje strategija uenja stranog jezika. Uenici se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u j ednostavni m svakodnevnim situacijama uz usvajanje ogranienog fonda rijei i izraza pri emu j e

prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. Uenici u ovom uzrastu rado scenski

prikazuju naueno tako da e u razvoju vjetine govora dramatizacija nauenih modela kratkih dijaloga

biti esto zastupljen oblik nastavne aktivnosti.

Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na itanje (prepoznavanje ve naueni h rijei) -

horsko i pojedi nano, te pisanje (preslikavanje a potom prepisi vanje rijei i kratkih reenica do usvajanja

pravilnog pisanja pojedinih rijei i kraih reenica.

Teme koje se obrauju u prve tri godine uenja stranog jezika vezane su za svakodnevni ivot i

interesovanja uenika ovog uzrasta kao i njihovih vrnjaka u zemljama njemakog

govornog podruja. Odreene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu koncentrinih krugova

to omoguava kontinuirano ponavljanje, uvjebavanje i proirivanje leksikog fonda. Polazei od svoji h

vlastitih iskustava uenici u nastavi njemakog jezika imaju priliku upoznati i stranu kulturu i nain ivota pri emu prepoznaju slinosti i razlike. Time se kod njih

razvija duh tolerancije. Interkulturalno uenje na ovom nivou se postie i pri mj enom odreenih autenti

nih materijala poput djejih pjesmica, slikovnica i drugih multimedijalnih materijala. Mogunost

autentinog susreta sa govornicima kojima je njemaki maternji jezi k jeste i uspostavljanje prvih

kontakata razmjenom kratkih pisama ili el ektronske pot e.

Uenici usvajaju i osnovne tehnike uenja stranog jezika, poput

- prepoznavanja znaenja jezikih izraza na osnovu 25

26

-koritenja njihovom uzrast u prilagoenih rjenika, leksikona i sl. (rjenik sa slikama),

- praenja vlastitog napretka u uenju stranog jezika uz primjenu jezikog portfolija

Praenje i vrednovanje U petom razredu osnovne kol e iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u

nastavi. Ocjena iz stranog jezi ka odraz je cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolski m

obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e nastavnik

kontinuirano pratiti i ocijeniti.

Interdisciplinarni sadraj

Programski sadraj je meusobno povezan sa drugi m predmeti ma. Uenici e tako uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih

predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezi ka sa aktivnostima

preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao npr. Likovna kultura, Tjelesni odgoj, Muzika kultura,

Moja okolina (igralite, zoloki vrt, kupovina, ljudsko tijelo), Matematika (broj evi), Kultura ivljenja (moja

soba, zdrava ishrana).

Interkulturalne vjetine

Uenici e:

- upoznavati razliite kulture i tradicije,

- uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren

kulturi zemlje iji jezik ue.


Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

27

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

Zadaci nastave njemakog jezika e i u petom razredu biti usmjereni na

podsticanj e interesa za uenje stranih jezika kao temelja za budue cjeloivotno uenje te

razvoj viejezinosti, na usvajanje el ementarnih jezi kih sredstava, usvajanje

strategija uenja stranog jezika. Uenici se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u j ednostavni m svakodnevnim situacijama uz usvajanje ogranienog fonda rijei i izraza pri emu j e

prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. Uenici u ovom uzrastu

rado scenski prikazuju naueno tako da e u razvoju vjetine govora dramatizacija

nauenih modela kratkih dijaloga biti esto zastupljen oblik nastavne aktivnosti.

Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na itanje (prepoznavanje ve

naueni h rijei) - horsko i pojedi nano, te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje

rijei i kratkih reenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih rijei i kraih reenica.

Teme koje se obrauju u prve tri godine uenja stranog jezika vezane su za

svakodnevni ivot i interesovanja uenika ovog uzrasta kao i njihovih vrnjaka u zemljama

njemakog govornog podruja. Odreene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu

koncentrinih krugova to omoguava kontinuirano ponavljanje, uvjebavanje i proirivanje

leksikog fonda. Polazei od svoji h vlastitih iskustava uenici u nastavi njemakog jezika imaju priliku upoznati i stranu kulturu i nain ivota pri emu prepoznaju slinosti i razlike. Time se

kod njih razvija duh tolerancije. Interkulturalno uenje na ovom nivou se postie i pri mj

enom odreenih autenti nih materijala poput djejih pjesmica, slikovnica i drugih

multimedijalnih materijala. Mogunost autentinog susreta sa govornicima koji ma je

njemaki maternji jezi k jeste i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili el

ektronske pot e.

Uenici usvajaju i osnovne tehnike uenja stranog jezika, poput

- prepoznavanja znaenja jezikih izraza na osnovu sluanja ili itanja

jednostavnih tekstova,

- koritenja njihovom uzrastu prilagoenih rjenika, leksikona i sl. (rjenik sa

slikama),

- praenja vlastitog napretka u uenju stranog jezika uz primjenu jezikog portfolija

Praenje i

vrednovanje U petom razredu osnovne kol e iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezi ka odraz je cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolski m

obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e

nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti.

Interdisciplinarni sadraj Programski sadraj je meusobno povezan sa drugi m predmeti ma. Uenici e tako uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem

nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezi ka sa

aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao npr. Likovna kultura, Tjelesni

odgoj, Muzika kultura, Moja okolina (igralite, zoloki vrt, kupovina, ljudsko tijelo),

28

Matematika (broj evi), Kultura ivljenja (moja soba, zdrava ishrana).

Interkulturalne vjetine

U en ici e:

- upoznavati razliite kulture i tradicije,

- uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji

je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.


Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema

prilagoenom programu.

30

a x = b, x a = b, x : a = b,a : x = b.

MATEMATIKA

36

u

M A T E M A T I K A Za peti razred devetogodinje osnovne kole

(etiri asa sed mino)

PODRUJA CILJEVI OEKIVANI REZULTATAI

Znanje

Sticanje znanja:

poznavanje i upotreba matematikih simbola

formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0

formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N0.

formiranje pojmova i usvajanje procedura etiri

osnovne raunske opercije u skupu N0.

usvajanje znanja o viecifrenim brojevima i

njihovoj strukturi,

- predstavljanja viecifrenih brojeva na abakusu i raunske

operacije abakus t ehnikama,

-o jednainama i nejednainama s nepoznatom na jednom

mjestu,

- o rjeavanju aritmetikih (brojevnih) izraza,

prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave

potrebe brojeva u razlitim kontekstima, u drugim

predmetima i svakodnevnom ivotu,

o ugl ovima (prepoznavanje, elementi, obiljeavanje,

vrste), a naroito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovi ma

(polovini i treini).

o trouglovi ma (prepoznavanje, elementi,

obiljeavanje, vrste), a naroito o pravouglom trouglu

o jedininim povrinama, o povrini

pravou gaonika (mjerenje i izrainavanje),

o izraunavanju povrine kvadrata,

o jedininim zapreminama, o zapremini kvadra

(mjerenje i raunanje),

o izraunavanju zapremine kocke.

Uenik e znati:

prepoznati, razu mjeti i pravilno koristiti matematike

simbole

prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve

skupa N0, njihov poloaj na brojevnoj polupravoj i

njihovu strukturu,

sa sigurnou obavljati raunanja u N0,

rjeavati brojevne izraze,

predstaviti na abakusu viecifrene brojeve,

modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim)

uvjetima,

prepoznati i rjeavati zadatke date

rijei ma (i problemske zadatake)

- uglove (crtati i klasificirati) , trougove (crtati i

klasi ficirati)

prepoznati i crtati pravougonike (spec. kvadrate),

vanost procjene i provjere rezultata.

izraditi mod ele 1 mm2, 1 cm

2 , 1 dm

2 i 1

m2,

izraditi modele kvadra (spec. kocke) iz mod ela

njihovih mrea i na druge naine,

izraditi modele 1 cm3

i 1 dm3

,

izvesti jednostavnija praktina mj erenja i

raunanja povrina i zapremina.

37

u

n

s

p

i

i

r

Sposobnosti i

vjetine

Razvijanje vjetina i sposobnosti:

sporei vanja,

izanja,

lijeenja niza uputa,

prostornog organiziranja i orijentiranja,

vizuelizacije i vizuelnog grupiranja

rocjenjivanja,

prepoznavanja obrasca

nduktivnog miljenja

nduktivnog i analogn og zaklj ui vanja

azliitih naina matematikog izraavanja i komuniciranja

matematikog jezika

prikupljanja, selekcije i koritenja informacija

Uenik e moi:

s lakoom uporediti ma koja dva viecifrena broja

-izvoditi jednostavnije zakljuke (a+ b = b+a, a b = b

a, a (b+c) = a b + a c i sline)

- sigurno izvoditi osnovne raunske opercaije u N0

prepoznati i rjeavati osnovne oblike jednaina i

nejednaina u N0,

koristiti pomagala za crtanje uglova, trougl ova i

pravougaonika,

mjeriti , jedininim povrinama, povrine

(pravougaonika), jedininim zapreminama, zapreminu

(kvadaraa) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor

jedinine mjere.

-se koristiti induktivnim i analognim miljenjem u

rjeavanju razliitih zadataka i problema

Vrijednosti i

stavovi

Razvijanje spoznaja o drutvenim vrijednostima:

uvaavanja argu mentacije u branjenju linih

stavova i stavova drugih,

o vanosti donoenja sudova na osnovu provjerenih

injenica i izgraenih kriterija,

rada, posebno kolektivnog (timskog) rada,

pozitivnim crtama linosti,

vanosti radovanja linom uspjehu i uspjehu drugih,

ocjenjivanja i samocjenjivanja na osnovu objektivnog i

konstruktivnog vrednovanja,

samopouzdanja, samoaktualizacije,

uloge kritikog miljenja i zakljuivanja u

donoenju razlitih odluka.

Uenik e:

pokazivato vie zanimanja za timski rad i

socijalizaciju,

nauiti da saslua argu mentaciju i

kritiki da preispituje line stavove i stavove

drugih,

prepoznavati vrijednosti unutranjeg

(nehedonistikog) ivota i unutarnje nagrade,

poboljati vlastitu listu moti va,

emocija i doivljaj a.

- pokazavati vie altruizma (ovjekoljubivosti,

spremnosti da se pomogne drugim), pokazivati vie

senzibiliteta prema matematici i kritikom

miljenju uope,

- prepoznati vanost matematikih znanja u

rjeavanju problema i sveprisutnost matermatike u

univerzumu.

38

NASTAVNI PLAN I PROGRAM MATEMATIKE ZA

PETI RAZRED

(etiri sata sedmino)

Programski sadraji

1. BROJEVI PRVOG MILIONA

itanje, pi sanje i uporeivanje brojeva do 1 000 ponavljanje. Zapisivanje

brojeva u obliku zbroja/zbira viekratnika dekadskih jedinica. itanje,

pi sanje i uporeivanje brojeva prvog miliuna/milijuna. Klase i

razredi . Mjesne vrijednosti znamenki/cifara. Brojevna linija

/crta 01000000.

2. SABIRANJE/ZBRAJANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU

Zbrajanje/sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici/tisuiciponavljanje.

Povezanost zbrajanja/sabiranje i oduzimanja- ponavljanje.

Zbrajanje/sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. (usmeni (nealgoritamski) postupak)

Zbrajanje/sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. (abakus postupak) Zbrajanje/sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. (pismeni (algoritamski ) postupak)

Osnovna svojstva zbrajanja (komutativnost, asocijativnost, nula kao pribrojnik sabirak). Primjena osnovnih svojstava sabi ranje zbrajanja u raunanju.

Brojevni izrazi sa zbrajanjem/sabiranjem i oduzimanjem.

Zavisnost zbira/zbroja od sabi raka/pri brojnika. Nepromjenljivost zbroja/zbira i primjena.

Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. Nepromjenljivost razlike i primjena. Oduzimanje

zbroja/zbira od broja.

Brojevni izrazi sa zbrajanjem i oduzimanjem koji sadre promjenljivu (slovo).

Odreivanje nepoznatog sabiraka/pribrojni ka, umanjenika i umanjitelj. Rjeavanje

jednadbi /jednaina oblika: x a = b, a x = b , (x a) b = c. Nejednaine

oblika:

x a < b, a x < b, x a b , x a > b, a x > b, x a b .

3. MNOENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU

Mnoenje u prvom milionu kao zbrajanje/ sabiranje jednaki h pri brojnika/sabiraka. Abakus

mnoenja jednocifeni m brojem. Nula i jedini ca kao inioci/faktori.

Dijeljenje kao obrnuta operaci ja mnoenju. Jedinica i nula u dijeljenju

Mnoenje broja dekadskom jedi nicom i viestrukom broja deset. Abakus mnoenja dekadskom

jedinicom.

Dijeljenje broja dekadskom jedinicom.

Mnoenje zbroja/zbira i razlike brojem.(Distributivnost mnoenja prema zbrajanju i oduzimanju).

Dijeljenje zbira/zbroja i razlike brojem.

Algoritamsko (pismeno) mnoenje i dijeljenje jednoznamenkastim/jednocifrenim brojem.

Algoritamsko (pismeno) mnoenje i dijeljenje dvoznamenkastim/dvocifrenim brojem.

Algoritamsko (pismeno) mnoenje troznamenkastim/trocifrenim brojem.

Abakus mnoenja i abakus dijeljenja.

Osnovna svojstva mnoenja i primjena (komutativnost i asoci jati vnost mnoenja)

Zavisnost proi zvoda od inilaca/faktora.

Nepromjenljivost proizvoda i primjena Zavisnost

kolini ka od djeljeni ka i djelitelja. Nepromjenljivost

kolinika i primjena. Mnoenje i dijeljenje

proizvoda brojem. Mnoenje i dijeljenje

koritenjem olakica.

Brojevni izrazi u prvom milionu s mnoenjem i dijeljenjem koji sadre promjenljivu (slovo).

Jednadbe/jednaine oblika:

a x = b, x a = b, x : a = b,a : x = b.

Nejednadbe/nejednaine oblika: a x > b, a x b, a x < b,a x b, x : a < b.

4. BROJEVNI IZRAZI

39

Brojevni izrazi sa operacijama razliitog reda (stupnja), sa zagradama i bez zagrada.

Sastavljanje jednostavni jih brojevnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima.

5. BROJEVI VEI OD MILIONA. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP NO

Primjeri brojeva koji su vei od miliona. Tabli ca sa razredi ma/klasama cifrara. Upisivanje brojeva u

tablice. Legenda o ahu i Setin broj.

Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0. Brojevna poluprava/polupravac brojeva skupa N0. 6. KUT/UGAO

Par polupravih sa zajednikom poetnom takom kut/ugao. Kraci

i vrh ugla/kuta.Obiljeavanje kutova/uglova. Uporeivanje

kutova/uglova. Pravi, otri i tupi kut/ugao.

Ugovi/kutovi tangramfigura.

Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla.

7. TROKUT/TROUGAO

Stranice, vrhovi i kutovi/uglovi trokuta/trougla.Stranice, vrhovi i kutovi/uglovi trokuta/trougla.

Raznostrani an, jednakokraan i jednakostrani an trokut/trougaocrtanje. Pravokutan trokutcrtanje.

Crtanje tangramfigura.

Izraunavanje obima/opsega trougla/trokuta.

Trokutni oblici i trokutni brojevi.

8. POVRINA/OPLOJE PRAVOUGAONIKA/PRAVOKUTNIKA

Modeliranje pravougaoni ka od kvadrata, rastavljanje pravougaoni ka/pravokutnika na kvadrate.

Uporeivanje i mjerenje povri na/oploja pravougaonika/pravokutnika. Jedinine

mjere za zapreminu (1 m2. 1 dm

2. 1 cm

2. 1 mm

2; 1 a, 1 ha, 1 km

2). Izraunavanje

oploja/povrine pravokutni ka/pravougaonika (spec. kvadrata).

Mrea kvadra spec. kocke). Izraunavanje oploja/povrine kvadra (spec. kocke).

Kvadratni oblici i kvadratni brojevi. Izraunavanje kvadratnog broja i z njegovog prethodnika.

Kvadratni i trokutni brojevi.

9. ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE)

Modeliranje kvadra od kocki, rastavljanje kvadra na kocke Uporeivanje i mjerenje zapremine

kvadara.

Jedinine mjere za zapreminu (1 m3. 1 dm

3. 1 cm

3. 1 mm

3; 1 km

3).

Izraunavanje zapremine kvadra (spec. kocke).

Povrina/Oploje kvadra i kocke, zapremina/obujam kvadra (spec. kocke) zadacima i z prakse.

40

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

BROJEVI PRVOG MILIONA

Sadrajima ove tematske cjeline prirodno se proiruju i produbljuju znanja koje su uenici stekli u okviru tematske

cjeline hiljadica.

Sva pravila i zakonitosti o brojevima i raunskim radnjama iz prve hiljadice uvode se i provjeravaju i u skupu brojeva prvog

miliona odnosno u skupu brojeva N0. I ovdje e se koristiti sva tri pristupa: skupovni, brojevni i perceptivno pred odbeni ali sa dominacijom brojevnog pristupa.

Dubljem shvatanju uloge cifre i znaaju dekadskog brojevnog sistema uope,doprinijet e zadaci sa brojevi ma polindromima (

jednostavno, to su brojevi koji se itaju jednako s desna na lijevo kao i s lijeva na desno)

Posebnu panju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i vanom svojstvu beskonanosti.

Pojam beskonanosti treba kod uenika razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje rijei beskonano. Mogue je

koristiti izraz preko svakog broja.

RAUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU

Svi metodiki postupci koji su se koristili prilikom usvajanja raunskih operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajan ja

raunskih operacija u prvom milionu, kada su u pitanju nealgoritamska odnosno usmena raunanja.

I ovdje se mogu i trebaju koristiti raunanja na abakusu radi potpunijegn poimanja zakonitosti raunanja. Algoritamskom

(pismenom) raunanju dati adekavatan (ne prevelik) znaaj s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenom ivotu.

Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje znaaja algoritamskog raunanja na razvoj iroke lepeze uenikovih

sposobnosti.

Kao i u matematikim sadrajima prethodnih razreda jednaine i nejednaine rjeavati, iskljuivo, na osnovu definicija

raunskih opreacija i komponenti koje ih ine.

Rjeavanje jednaina i nejednaina u, u koji ma je nepoznata na jednom mjestu, ne

smije biti sama sebi svrha, nego te postupke treba vezivati za rjeevanje razliitih logikih, problemskih, a posebno praktinih

zadataka.

UGAO I TROUGAO

I majui u vidu da uenici geometrijske sadraje u poetnoj nastavi mateamatike, usvaju polazei od konkretnog,

doivljajnog, pouavanje u znanjima o uglu i trouglu treba zapoeti od konkrenih rogljasti oblika (tijela) iz okruenja.

Posebnu panju treba imati kod formiranja pojma pravog ugl a.

Koritenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvaredna mogunost u for miranju pojma pravog ugla i

u uporeivanju uglova.

Jednakokranom i pravou glom trouglu treba pristupiti s posebnom panjom.

Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram-set fi gura.

POVRINA PRAVOKUTNIH OBLIKA

Dosadanja iskustva i pokuaji (u etvrtom razredu osmogodinje osnovne kole)

u pomalo deduktivnom zasnivanju uenja povrine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za vei broj uenika.

Ovdje preporuujemo da se uenje o mj erenju povrine iskljuivo vee za mj erenje povrine pravou gaonika. Bitno da uenici

praktinim modelovanjem (isijecanjem u papiru) jedininih povrina (kvadrata) formiraju pravilne predodbe o povrini kvadrata, a

poslije toga i pravougaonika.

Izraunavanje povrine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji ogoljava postupak izraunavanja povrine do

tablinog mnoenja brojeva.

Slino, povrinu kvadra treba postaviti u kontekst uenja i vjebanja povrine pravougaonika.

MJERENJE I RAUNANJE ZAPREMINE KVADRA

I ovdje treba poeti od mod elovanja jedininih zapremina (kocki).

Koristei prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraivanju, moe se dosta uspjeno kod uenika

razviti pojam zapremine (kvadra). Nastavnik treba biti duboko svjestan vanog zakona konzervacije zapremin e koju uenik moe

doivjeti slaganjem razliitih kvadara od jednakih kocki i oblikujui kvadre od plastelina.

41

SADRAJI

ZNANJE

SPOSOBNOSTI

VRIJEDNOSTI

STAVOVI

PONAANJA

AKTIVNOSTI

UENIKA

AKTIVNOSTI

NASTAVNIKA

BROJEVI

PRVOG

MILIONA

Vezana za prvu

hiljadu/tisuu brojeva

Prepoznavanje,

itanje i pisanje

brojeva koji su vei

od hiljade.

Povezanost brojeva i

skupova.

Dekadske jedinice i

viekratnici dekadskih

Jedinica

do miliona.

Cifre/znamenke,osnov

na (brojevna) i

mjesna vrijednost

cifre/znamenke

Veze brojeva i taaka

poluprave. Ureenost

skupa brojeva prvog

miliona.

Uporeivanje

brojeva prvog

miliona.

Brojevi.

Razumijevanje materije i

problema.Razvijati pamenje

te stvaralako i logiko

razmi ljanje. Razvijati matu

i percepciju.

Odvajanja bitnog od

nebitnog.

Vjetina odabiranja inovacija.

Razvrstavanja, klasificiranja,

usporeivanja

Nizanja, i slijeenja niza

uputa.

Prostorno organiziranje i

orijentiranje. Vizuelno

grupiranje.Procjenjivanje.

Indukti vno miljenje.

Razvi janje prostorne

organizacije i orijentacije.

Razli iti naini matematikog

izraavanja i komuniciranja

koritenjem matematikog

jezika. Prostorne organizacije

i orijentacije Konvergentan i divergentna

produkcija ideja. Pamenje i

odabir informacija koje je

potrebno upamtiti. Evaluacija

efi kasnosti uenja i rada.

Samopouzdanje, jasan osjeaj

vlastitih moi i limita.

Samokontrol a emocija i

impul sa. Istinoljubi vost i

izgradnja standarda asti i

integriteta.

Adapti vnost i fleksibilnost u

prihvatanju promjena.

Inovaci je i otvorenost za nove

idej i informacije. Uvaavanje razliitosti,

tolerancija.

Podrka drugima i servilna

orijentacija.

Osjeanje pozitivne pripadnosti

zajedni ci i civilizaciji.

Empatija i altruizam.

Savjesno preuzimanje

odgovornosti zaostavrenja.

Optimizam, unutranja

motiviranost, volja za rad.

kulture rada pozitivan odnos

prema radu i rezultatima svog

rada i rada svojih drugova.

Znaaj ocjenjivanja rezultata

rada i vanost samokontrole .

Znaaj znanja o brojevima i

kvantitativnim odnosima.

Interes za rjeavanje problema

i zadataka timskim radom

Procjenjuju i vrednuju vlastite

stavove i stavove drugih

Poti vanje pravila obrazovne

igre i aktivnosti uope.

Aktivno sudjeluje u

svim socijalnim

oblicima nastavnog

rada

Prati izlaganja

nastavnika. Surauje

kreiranju obrazovnih

situacija.

Pomae nastavniku

u izradi i krei ranju n.

sredstava i obrazovnih

situacija (modela

brojeva, brojevnih

linija,.... ) Koristi

udbenik i literaturu.

Dosljedno izvrava

sve zahtjeve

nastavnika u

individualnom,,

grupnom i frontalnom

radu. Uredno pie sve

informacije koje mu

daje nastavnik

Ui kod kue i radi

domae zadatke

Izvodi sadraje iz

nastavnog plana i

programa, kreira

godinjI, mjesene i

dnevne planove rada.

Priprema

nastavnutehni ku i

tehnologiju Izrauje didaktiki

materijal. Primjenjuje

modele interaktivne

nastave. Bira zadatke i

probleme usklaene u.

mogunostima.

Ostvaruje produktivnu

stvaralaku atmosferu i

pozitivno ozraje u

odjelu

Vodi evidenciju svojih

zapaanja o

napredovanju uenika,

Koristi razliite metode i

strategije u praenju

postignua i sposobnosti

uenika

Redovito ocjenjuje rad

ueni ka i vodi uredne

zabiljeke

NASTAVNI PROGRAM MATEMAIKE ZA PETI RAZRED

42

SABIRANJE/

ZBRAJANJE I

ODUZIMANJ

E BROJEVA U

PRVOM

MILIONU

Nealgoritamsko

(usmeno) sabiranje i

oduzimanje brojeva u

prvom milionu.

Algoritamsko (pismeno)

sabiranje i oduzimanje

brojeva u prvom milionu.

Svojstva sabiranja i

oduzimanja brojeva u

prvom milionu.

Nula kao sabirak.


problema.Razvijati pamenje

te stvaralako i logiko

razmi ljanje. Razvi jati matu

i percepciju.

Odvajanja bitnog od

nebitnog.

Vjetina odabiranja inovacija.


usporeivanja

Nizanja, i slijeenja niza

uputa.


orijentiranje. Vizuelno


Indukti vno miljenje.

Razvi janje prostorne

organizacije i orijentacije.

Razli iti naini matematikog

izraavanja i komuniciranja

koritenjem matematikog

jezika. Prostorne organizacije

i orijentacije

Konvergentan i divergentna

produkcija ideja.

Pamenje i odabir informacija

koje je potrebno upamtiti.

Evaluacija efi kasnosti uenja i

rada.Apstrahiranja i

konkretizacija vizualnog

pamenja, uopavanja.

Praenje niza uputa

(algoritam) Uopavanja, prepoznavanja i

koritenje obrazca

Induktivno analogno

zakljuivanje Praenje

niza uputa

(algoritam).

Samopouzdanje, jasan osjeaj

vlastitih moi i limita.

Samokontrol a emocija i

impul sa. Istinoljubi vost i

izgradnja satndarda asti i

integriteta. Adapti vnost i fleksibilnost u

prihvatanju promjena.

Inovaci je i otvorenost za nove

idej i informacije.

Uvaavanje razliitosti,

tolerancija.

Podrka drugima i servilna

orijentacija.

Osjeanje poziti vne pripadnosti

naci ji i ci vilizaciji. Empatija i

altrui zam. Savjesno

preuzi manje odgovornosti

za ostvarenja. optimizam,

unutranja motiviranost,

volja za rad.

kulture rada pozitivan odnos

prema radu i rezultatima svog

rada i rada svojih drugova.

Znaaj ocjenjivanja rezultata

rada i vanost samokontrole .

Znaaj znanja o brojevima i

kvantitativnim odnosima.

Interes za rjeavanje problema

i zadataka timskim radom



Poti vanje pravila obrazovne


Aktivno sudjeluje u

svim socijalnim

oblicima n. rada

Prati izlaganja

nastavnika. Surauje

kreiranju obrazovnih

situacija.

Pomae nastavniku

u izradi i kreiranju n.

sredstava i obrazovnih

situacija (modela

brojeva, brojevnih

linija,.... ) Koristi

udbenik i literaturu.

Dosljedno izvrava

svezahtjeve.nas

tavni ka u

individualnom,,

grupnom i frontalnom

radu. Uredno pie sve

informacije koje mu

daje nastavnik

Ui kod kue i radi

domae zadatke

Izvodi sadraje iz

nastavnog plana i

programa, kreira

godinjI, mjesene i

dnevne planove rada.

Priprema

nastavnutehni ku i

tehnologiju

Izrauje didaktiki


modele interaktivne

nastave. Bira zadatke i

probleme usklaene u.

mogunostima.

Ostvaruje produktivnu

stvaralaku atmosferu i

pozitivno ozraje u

odjeljenju

Vodi evidenciju svojih

zapaanja o

napredovanju uenika,


strategije u praenju

postignua i sposobnosti

uenika


uenika i vodi uredne

zabiljeke

MNOENJE I

DIJELJENJE

U

PRVOM

MILIONU

Mnoenje u prvom

milionu kao sabiranje

vie jednkih brojeva.

Nealgoritamsko

( usmeno) mnoenje.

Algoritamsko

( pismeno) mnoenje

brojeva.

Dijeljnje u prvom

milionu kaosuprotna r.o.

mnoenju.

Nealgoritam. ( usmeno)

dijeljnje brojeva.

Algoritamsko

( pismeno) mnoenje

brojeva.

Jedinica i nula u

mnoenju i dijeljnju.

Svostva raunskih

operacija. BROJNI Prepoznavanje i

raunanje brojevnih

izraza. IZRAZI

43

BROJEVI

VEI OD

MILIONA.

SKUP

PRIRODNIH

BROJEVA

(N) I SKUP

NO

Osnovne inforanmcije

o prirodnim

brojevima i brojevnoj

polupravoj prirodnih

brojeva.

Praenje niza uputa

(algoritam).

KU

T/

UG

AO

TROK

UT/

TROUG

AO

POVRIN

A/

OPLOJE

PRAVOUGAO NIKA/ RAVOKUTNI

KA

Prepoznavanje ugla/

kuta. Oznaavanje ugla/kuta .

Prepoznavanje pravog,

pravog, otrog i tupog

ugla/kuta. Crtanje ugla

i pravog ugla. Prepoznavanje

trokuta.

Oznaavanje trokuta.

Prepoznavanje pravokutnog

trokuta. Prepoznavanje

jednakostraninog,

jednakokranog

trokuta.Crtane trokuta

i(specijalno) pravukutnog

trokuta. Prepoznavanje i

crtanje figura.

Jeinine povrine. Mjrenje

povrine pravokutnika.

Izraunavanje povrine

pravokutnika (spec.

kvadrata) i kvadra (spec.

kocke)


problema.Razvijati pamenje te

stvaralako i logiko

razmiljanje. Razvijati matu i

percepciju.

Odvajanja bitnog od

nebitnog.

Vjeti na odabiranja

informacija.


usporeivanja


orijentiranje.

Vizuelno


Induktivno miljenje. Razvijanje

prostorne organizacije i

orijentacije. Razliiti naini

matematikog izraavanja i

komuniciranja koritenjem

matematikog jezika. Prostorne

organizacije i orijentacije

Konvergentan i divergentna

produkcija ideja. Pamenje i

odabir inforamaci ja koje je

potrebno upamtiti. Eval uacija efikasnosti uenja i

rada.

Samopouzdanje,

jasan osjeaj vlasti

tih moi i limita.

Samokontrola

emocija i impulsa.

Istinoljubivost i

i zgradnja

standarda asti i

integriteta.

Adaptivnost i fleksibilnost u

prihvatanju

promjena. Inovacije

i otvorenost za nove

ideje i informacije.

Uvaavanje

razliitosti,

tolerancija. Podrka drugima i servilna

orijentacija.

Osjeanje pozitivne

pripadnosti naciji i

civilizaciji.

Empati ja i altruizam.

Savjesno preuzimanje

odgovornosti

zaostavrenja.

Optimizam, unutranja

moti viranost, volja za

rad. kul ture rada

pozitivan odnos prema

radu i rezultatima svog

rada i rada svojih

drugova. Znaaj ocjenjivanja

rezultata rada i

vanost samokontrole .

Znaaj znanja o

brojevima i

kvantitativnim

odnosima. Interes za

rjeavanje problema i zadataka

timskim radom

44

Akti vno

sudjeluje

u svim

socijalnim

oblicima

n. rada

Prati

izlaganja

nastavnika.

Surauje

kreiranju

o

brazovnih

situacija.

Pomae

nastavniku

u izradi i

kreiranju n.

sredstava i

obrazovnih

situacija

(model a

brojeva,

brojevnih

linija,.... )

Koristi

udbenik i

literaturu.

Dosljedno

i zvrava sve

zahtjeve

nastavnika

u

individualno

m,, grupnom

i

frontalnom

radu.

Uredno

pie sve

informacije

koje mu

daje

nastavnik

Ui kod kue i radi

domae zadatke

Izvodi sadraje iz nastavnog

plana i programa, kreira

godinj mjesene i dnevne

planove rada. Priprema

nastavnu tehni ku i tehnologiju

Izrauje didaktiki


modele

interaktivne nastave. Bira

zadatke i probleme usklaene

u. mogunostima

(individualizirano pristupanje

uenicima kroz primjenu

zadataka na vie nivoa

sloenost). Odvajanjem bitnog

od nebitnog, precizira znanja:

dovoljnog, srednjeg i

visokog nivoa, koja treba

uenik usvojiti Ostvaruje

produktivnu stvaralaku

atmosferu i pozitivno ozraje u

odjel Vodi evidenciju svojih

zapaanja o napredovanj

uenika,


45

ZAPREMINA

KVADRA

(SPEC.

KOCKE)

Jedinice za mjerenje

zapremine.

Mjrenje zapremine

kvadra. Izraunavanje

zapremine kvadra

kvadra (spec. kocke)

Apstrahiranja i konkretizacija

vi zualnog pamenja,

uopavanja.

Praenje niza uputa

(algoritam)

Uopavanja, prepoznavanja i

koritenje obrazca

Induktivno analogno

zakljuivanje Praenje

niza uputa

(algoritam). Praenje niza uputa

(algoritam).



Potivanje pravila obrazovne


strategije u praenju postignua i sposobnosti

uenika


uenika i vodi uredne

zabiljeke.

U evaluaci ji i ocjenjivanj

kori sti razliit4e oblike i

strategioje uvaavajui i

samocjenjivanje uenika

zasonovano na utvreni

kriterijumaima.

u

m

45

P R I R O D A

46

PRIRODA 5. RAZRED

70 sati godinje

CILJEVI I REZULT ATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG R AD A

PODRUJ A

UENJA

CILJEVI

OEKIVANI REZULTATI

Uenici znaju

Z

NA

NJ

E

Uenici e stei znanje o:

ivotnim zajednicama,

biljkama kao proizvoaima

hrane i kisika, grai i funkciji

biljaka, disanju biljaka,

fotosintezi, cvijetu i cvatu,

opraivanju i oplodnji biljaka

Raznovrsnosti i

rasprostranjenju plodova i

sjemenki, znaaju biljaka za

ovjeka

Divljim i samoniklim

biljkama, gajenim biljkama,

uzgoju i zatiti biljaka

Uzgoju i zatiti ivotinja,

njihovoj potrebi za hranom i

kisikom, razmnoavanju i

ponaanju ivotinja

Ekologiji i ouvanju

ivotne sredine

Nabrojati i opisati ivotne zajednice, kako biljke

proizvode hranu i kisik, grau i f unkciju biljaka i nain

na koji biljke diu, objasniti proces fotosinteze, praviti

razliku izmeu cvijeta i cvata, znati kako se vri

oplodnja biljaka opraivanjem

Da razliite biljke imaju razliita plodove, da su

plodovi pojedinih biljaka jestivi, znaaju biljaka za

ovjeka

Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim,

a one koje uzgaja ovjek gajenim, naine uzgoja i

zatie biljaka

Naine uzgoja ivotinja, vrste uzgajanih ivotinja i

njihovom ivotu, nainu razmnoavanja i njihovo,

ponaanju

Da je ekologija nauka o ouvanju ivotne

sredine, kako uenici mogu dati svoj doprinos

ouvanju ivotne sredine

47

E J N A A N O P

SP

OS

OB

NO

ST

I I

VJ

E

TIN

E

Uenici e :

razvijati kritiko razmiljanje

sposobnost planiranja

provoenje istraivanja

izvoditi mjerenja

dobivati i prezentirati dokaze

razmatrati dokaze i

vriti procjene

prenositi informacije putem

individualnog i timskog rada

kroz:

traenje ideja i provoenjem

jednostavnih posmatranja i

ogleda, te poreenjem

svojih predvianja sa

stvarnim rezultatima

sistematiziranje znanja

prezentiranje

postignutih rezultata

koristiti prethodna iskustva

koristiti odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanje

podataka

uz pomo nastavnika razvijati plan istraivanja

pratiti redosljed uputstava pri istraivanju i mjerenju

uz pomo nastavnika procjenjivati relevantnost

podataka i informacija

praviti jednostavna poreenja, raspravljati o tome

ta se deava i u kojim uslovima, te donositi

odgovarajue zakljuke

koristiti sopstvenu kreativnost i matu za rjeavanje

problema

koristiti jednostavan nauni jezik za saoptavanje

ideja, i za imenovanje i opis ivih bia, tvari, pojava i

procesa u prirodi i drutvu

V

RIJ

ED

NO

ST

I,

ST

AV

OV

I,

Uenik e razviti pozitivne

vrijednosti i stavove:

prema sebi samima,

prema drugima, svojoj

porodici, okolini i uenju

kao cjeloivotnom procesu

pokazivati vie samopouzdanja i odgovornosti

potivati razliite stavove

prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta

u kojem ive i za poboljanje kvaliteta ivota

48

NASTAVNI SADRAJI / Teme

1. ivotne zajednice

2. Biljke proizvoai hrane i kisika

3. Graa i funkcija biljaka

- korijen; graa i funkcija

- izdanak; graa i funkcija

- stablo; graa i funkcija

- list; graa i funkcija

4. Disanje biljaka

5. Fotosinteza

6. Cvijet i cvat

7. Opraivanje biljaka

8. Oplodnja biljaka

9. Raznovrsnost plodova i sjemenki

10. Rasprostranjenje sjemenki i plodova

11. Znaaj biljaka za ovjeka

12. Divlje (samonikle) i gajene biljke

13. Uzgoj i zatita biljaka

14. Uzgoj i zatita ivotinja

15. ivotinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnoavanje i ponaanje ivotinja)

16. Ekologija; ouvanje ivotne sredine

17. Fizikalna svojstva tvari/tvar ili supstanca, uzorak

O tijelima

49

DIDAKTIKO- METODIKE NAPOMENE

Priroda ne novi nastavni predmet u V razredu devetogodinje osnovne kole. Njegove

specifinosti se ogledaju u mogunostima objedinjavanja i poveziv

nastavni plan i program za 5. - pztz...

Documents