narodne novine - vladahbz.com...pravničkog staža u pravosudnim tijelima hercegbosanske županije....

VLADA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

9. Odluka o visini osnovice boda za osobne

dohotke korisnika Proračuna Hercegbosanske županije ........................................................ 46

10. Odluka o cijenama oglasa i drugih usluga u “Narodnim novinama Hercegbosanske županije” ........................... 46

11. Odluka o davanju suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem poslovanju sudova za prekršaje u Hercegbosanskoj županiji............................. 47

12. Zaključak ..................................................... 47 13. Rješenje o imenovanju pomoćnika

ministra financija u Vladi Hercegbosanske županije ............................ 47

14. Odluka o davanju suglasnosti na Pravilnik o programu pripravničkog staža u pravosud-nim tijelima Hercegbosanske županije ................ 48

15. Odluka o davanju suglasnosti na Pravilnik o naknadi troškova u sudskim postupcima ...... 48

16. Rješenje o imenovanju pomoćnika ministra unutarnjih poslova ........................................ 48

17. Rješenje o imenovanju pomoćnika ministra unutarnjih poslova ........................................ 48

18. Rješenje o razrješenju direktora JP “Hercegbosanske šume” ............................... 49

19. Rješenje o imenovanju vršitelja dužnosti direktora JP “Hercegbosanske šume” ........... 49

20. Uredba o èlanarinama u turistièkim zajednicama .................................................. 49

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

21. Naputak u svezi plaæanja èlanarine turistièkim zajednicama ................................. 54

MINISTARSTVO PRAVOSUÐA I UPRAVE

22. Pravilnik o unutarnjem poslovanju sudova za prekršaje ....................................................... 59

23. Pravilnik o programu pripravnièkog staža u pravosudnim tijelima Hercegbosanske županije ......................................................... 84

24. Pravilnik o naknadi troškova u sudskim postupcima .................................................... 85

OGLASNI DIO

UPIS U SUDSKI REGISTAR

1. “BOROVAÈA-MARINPLAST” d.j.o. GRAHOVO .................................................... 93

GODIŠTE IV BROJ 2 LIVNO, 12. OŽUJKA 1999. godine

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

Službeno glasilo

PREGLED SADRŽAJA

Str. 46 - Broj 2 NARODNE NOVINE 12. ožujka 1999.

HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

2. “MIVA-COMMPANY” d.o.o. TOMISLAVGRAD ......................................... 94

3. “P.A. TRADE” d.j.o. TOMISLAVGRAD ........ 96 4. “GAJ COMMERCE” d.j.o. GLAMOÈ ............ 96 5. “LI-VEO” d.j.o. LIVNO ................................... 97 6. “LJUBIÈIÆ” d.j.o. TOMISLAVGRAD ............ 98 7. “KAÈAR” d.j.o. GLAMOÈ ............................ 100 8. “SIRELA-MLJEKARA” d.o.o. LIVNO .......... 100 9. “A-DONNA” d.j.o. TOMISLAVGRAD .......... 100 10. “FLORA-LI” d.j.o. LIVNO ............................ 100 11. “BAGAVAC” d.j.o. LIVNO ........................... 100 12. “DOPRO” d.o.o. TOMISLAVGRAD ............ 101 13. “RTV LIVNO” d.o.o. LIVNO ........................ 101 14. “PERLA” d.o.o. LIVNO ................................ 101 15. “COMMO” d.j.o. LIVNO .............................. 102 16. “DP-JOB” d.j.o. DRVAR .............................. 102 17. “BRODOMERKUR-TOMISLAVGRAD” d.j.o.

TOMISLAVGRAD ....................................... 102 18. “HOTEL DINARA” d.o.o. LIVNO ................. 103

UPIS U REGISTAR UDRUŽENJA GRAÐANA

1. RAGBI KLUB “TOMISLAV” TOMISLAVGRAD ......................................... 97

2. HRVATSKI ODBOJKAŠKI KLUB “DRVAR” DRVAR ......................................................... 98

* * *

VLADA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

Na temelju članka 19. i 20. stavak 2. Zakona o Vladi

Hercegbosanske županije (“Narodne novine Her-

cegbosanske županije”, broj 2/96) i članka 10. Odluke o

plaćama korisnika Proračuna Hercegbosanske županije i

proračuna općina u županiji (“Narodne novine

Hercegbosanske županije”, broj 6/97), kao i članka 5.

Odluke o plaćama dužnosnika u tijelima vlasti


cegbosanske županije”, broj 5/97). Vlada Hercegbosanske

županije na sjednici održanoj 22. veljače 1999. godine,

donijela je sljedeću

ODLUKU

o visini osnovice boda za osobne dohotke korisnika

Proračuna Hercegbosanske županije

Članak 1.

Utvr|uje se visina osnovice boda za osobne dohotke

korisnicima Proračuna Hercegbosasnke županije u iznosu

od 100 (stotinu) DEM (KM).

Članak 2.

Utvr|ena visina osnovice boda iz članka 1. ove Odluke

obračunavat će se počevši od 01. siječnja 1999. godine, a

za sprovedbu se zadužuje županijsko Ministarstvo

financija.

Članak 3.

Ova Odluka će se objaviti u “Narodnim novinama

Hercegbosanske županije”.

Bosna i Hercegovina

Federacija BiH

Hercegbosanska županija

Vlada

Broj: 01-32/99

Livno, 22. veljaèe 1999. g.

Predsjednik

Mirko Mihaljeviæ

* * *

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20. stavak 2.

Zakona o Vladi Hercegbosanske županije (“Narodne

novine Hercegbosanske županije”, broj 2/96) Vlada

Hercegbosanske županije na sjednici održanoj 22. veljače

1999. godine donijela je

ODLUKU

o cijenama oglasa i drugih usluga u “Narodnim

novinama Hercegbosanske županije”

Članak 1.

Pretplata na “Narodne novine Hercegbosanske

županije” u 1999. godini iznosi 100,00 DEM.

Utvrðuje se cijena pojedinačnog broja u iznosu od 5,00

DEM.

Članak 2.

županijska tijela, organizacije i pojedinci koji

dostavljaju oglase, na ime troškova objavljivanja plaćaju:

1. za službene objave, nadmetanja, natječaje i oglase

za zasnivanje radnog odnosa, oglase o provoðenju

stečajeva, likvidacija poduzeća, dražbi, po promje-

nama u zemljlšnim knjigama, po 1 cm stupca

tiskanog teksta 7 DEM

2. za sudske oglase, koji nisu obuhvaćeni pod točkom

1. kao što su: oglasi o postavljanju privremenog

zastupnika i staratelja u sudskim postupcima,

oglasi o voðenju ostavinskog postupka, oglasi o

poništavanju štednih knjižica, čekova, kreditnih

pisama, polica osiguranja i drugih isprava, mjenica

i drugih vrijednosnih papira, oglasi o pokretanju

postupka za proglašavanje nestalih osoba umrlima

i o dokazivanju smrti, te drugi i slični oglasi 30

DEM,

3. za oglas o nestanku peèata, žiga i štambilja 30

DEM,

4. oglas o gubitku putovnice, radne knjižice, čekovne

karte, prometne i vozačke dozvole, osobne iskaz-

nice, indexa, diplome, školske svjedodžbe, vojne

iskaznice i drugih javnih isprava 10 DEM,

5. za oglas o gubitku dozvole za obavljanje odre|enih

djelatnosti, o gubitku servisne knjižice za motorno

vozilo i gubitku tablice taxi vozila 20 DEM,

6. za oglase o upisu u sudski registar, jedna strojem

pisana stranica teksta (tisućuosamsto znakova) 100

DEM.

12. ožujka 1999. NARODNE NOVINE Str. 47 - Broj 2


Članak 3.

Uplate iz članka 1. i 2. ove Odluke vrše se na žiro-

račun broj 11700-637-2002549 (DEM), 11700-637-2549

(KM) ili 11700-637-1002549 (Kn), (s naznakom za

“Narodne novine Hercegbosanske županije”) ili izravno

kod ravnatelja lista.

Članak 4.

Cijene usluga izražene su u njemačkim markama, a

plaća se u toj valuti, konvertibilnim markama ili u kunama

po tečaju kojeg utvrðuje Ministarstvo financija

Hercegbosanske županije na dan uplate.

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a

objavit će se u “Narodnim novinama Hercegbosanske

županije”.

Bosna i Hercegovina

Federacija BiH


Vlada

Broj: 01-33/99


Predsjednik

Mirko Mihaljeviæ

* * *



cegbosanske županije”, broj 2/96), Vlada Hercegbosanske

županije, na sjednici održanoj 22. veljače 1999. godine

donijela je

ODLUKU

o davanju suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem

poslovanju sudova za prekršaje u Hercegbosanskoj

županiji

Članak 1.

Daje se suglasnost Vlade na Pravilnik o unutarnjem

poslovanju sudova za prekršaje u Hercegbosanskoj

županiji.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a


županije”.

Bosna i Hercegovina

Federacija BiH


Vlada

Broj: 01-34/99


Predsjednik

Mirko Mihaljeviæ

* * *

Temeljem članka 19. stavak 1. i članka 20. stavak 4.

Zakona o Vladi Hercegbosanske županije (“Narodne

novine Hercegbosanske županije”, broj 2/96), na sjednici

Vlade održanoj dana 22. veljače 1999. godine donijet je

sljedeći

ZAKLJUČAK

I

Nalaže se općinskim načelnicima u Hercegbosanskoj

županiji (samo za općine u kojima nisu ustrojeni općinski

sudovi za prekršaje) da do 01. svibnja 1999. godine ustroje

općinske sudove za prekršaje.

II

Neizvršavanjem točke I ovog Zaključka Vlada

Hercegbosanske županije će ovlastiti Ministarstvo

pravosuða i uprave da, u suradnji s općinskih sudovima

koji funkcioniraju u županiji, odredi uredovne dane u

općinama u kojima nije ustrojen općinski sud za prekršaje

da institucijom supstitucije stave u funkciju općinske

sudove za prekršaje, a troškove supstitucije snosit će

općine na koje se to bude odnosilo.

III

Ovaj Zaključak stupa na snagu odmah, te se ima

objaviti u “Narodnim novinama Hercegbosanske

županije”.

Bosna i Hercegovina

Federacija BiH


Vlada

Broj: 01-42/99


Predsjednik

Mirko Mihaljeviæ

* * *


Hercegbosanske, županije (“Narodne novine Her-

cegbosanske županije”, broj 2/96) Vlada Hercegbosanske

županije, na sjednici održanoj 1. ožujka 1999. godine

donijela je

RJE[ENJE

o imenovanju pomoćnika ministra financija u Vladi

Hercegbosanske županije

Članak 1.

Rafo Krstanović iz Tomislavgrada imenuje se

pomoćnikom ministra financija u Vladi Hercegbosanske

županije u Sektoru za porezni sustav i platni promet.

Članak 2.



Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a


županije”.

Bosna i Hercegovina

Federacija BiH


Vlada

Broj: 01-46/99

Livno, 1. ožujka 1999. g.

Predsjednik

Mirko Mihaljeviæ

* * *




županije, na sjednici održanoj 8. ožujka 1999. godine,

donijela je

ODLUKU

o davanju suglasnosti na Pravilnik o programu

pripravničkog staža u pravosudnim tijelima

Hercegbosanske županije

Članak 1.

Daje se suglasnost na Pravilnik o programu pri-

pravničkog staža u pravosudnim tijelima Hercegbosanske

županije.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu donom donošenja, a


županije”.

Bosna i Hercegovina

Federacija BiH


Vlada

Broj: 01-61/99


Predsjednik

Mirko Mihaljeviæ

* * *




županije, na sjednici održanoj 8. ožujka 1999. godine,

donijela je

ODLUKU

o davanju suglasnosti na Pravilnik o naknadi troškova

u sudskim postupcima

Članak 1.

Daje se suglasnost na Pravilnik o naknadi troškova u

sudskim postupcima.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu donom donošenja, a


županije”.

Bosna i Hercegovina

Federacija BiH


Vlada

Broj: 01-62/99


Predsjednik

Mirko Mihaljeviæ

* * *





donijela je

RJE[ENJE

o imenovanju pomoćnika ministra unutarnjih poslova

Članak 1.

Draško Dalić iz Livna imenuje se pomoćnikom

ministra za policiju u Ministarstvu unutarnjih poslova

Vlade Hercegbosanske županije.

Članak 2.

Ovo Rješenje stupa na snagu danom došenja, a objavit

će se u “Narodnim novinama Hercegbosanske županije”.

Bosna i Hercegovina

Federacija BiH


Vlada

Broj: 01-74/99


Predsjednik

Mirko Mihaljeviæ

* * *





donijela je

RJE[ENJE

o imenovanju pomoćnika ministra unutarnjih poslova

Članak 1.

Mirko Vidović iz Livna imenuje se pomoćnikom

ministra unutarnjih poslova za pravne poslove i potporu u

Ministarstvu unutarnjih poslova Vlade Hercegbosanske

županije.

Članak 2.





Bosna i Hercegovina

Federacija BiH


Vlada

Broj: 01-75/99


Predsjednik

Mirko Mihaljeviæ

* * *



cegbosanske županije”, broj 2/96) i članka 23. stavak 1.

Zakona o šumama (“Narodne novine Hercegbosanske

županije”, broj 4/98) Vlada Hercegbosanske županije, na

sjednici održanoj 12. ožujka 1999. godine donijela je

RJE[ENJE

o razrješenju direktora JP “Hercegbosanske šume”

Članak 1.

Stanislav Komšo, dipl iur. iz Drvara razrješuje se

dužnosti direktora JP “Hercegbosanske šume” d.o.o.

Kupres.

Članak 2.



Bosna i Hercegovina

Federacija BiH


Vlada

Broj: 01-76/99


Predsjednik

Mirko Mihaljeviæ

* * *


Hercegbosanske. županije (“Narodne novine Her-

cegbosanske županije”, broj 2/96) i članka 23. stavak 1.

Zakona o šumama (“Narodne novine Hercegbosanske

županije”, broj 4/98) Vlada Hercegbosanske županije, na

sjednici održanoj 12. ožujka 1999. godine donijela je

RJE[ENJE

o imenovanju vršitelja dužnosti direktora JP

“Hercegbosanske šume”

Članak 1.

Nedjeljko Pokrajčić, dipl ing. iz Tomislav-grada

imenuje se vršiteljem dužnosti direktora JP “Her-

cegbosanske šume” d.o.o. Kupres.

Članak 2.

Ovo Rješenje stupa na snagu došenja, a objavit će se u

“Narodnim novinama Hercegbosanske županije”.

Bosna i Hercegovina

Federacija BiH


Vlada

Broj: 01-77/99


Predsjednik

Mirko Mihaljeviæ

* * *

Na temelju èlanka 19. i èlanka 20. Zakona o Vladi

Hercegbosanske županije (Narodne no-vine Her-

cegbosanske županije broj 2/96) Vlada Hercegbosanske

županije, na sjednici održanoj dana 01. ožujka 1999.

godine donijela je

UREDBU

o èlanarinama u turistièkim zajednicama

Èlanak 1.

Ovom Uredbom utvrðuju se: kriteriji za razvrstavanje

turistièkih mjesta u razrede, skupine gospodarskih

djelatnosti i stope po kojima se obraèunava i plaæa

èlanarina turistièkoj zajednici.

Èlanak 2.

Turistièka mjesta u Hercegbosanskoj županiji (u

daljnjem tekstu: “Županija”) po svome znaèaju za turizam

razvrstavaju se u razrede na temelju službenih podataka

županijskog Zavoda za statistiku prema slijedeæim

pokazateljima:

1. trogodišnjem prosjeku ostvarenog broja turistièkih

noæenja u turistièkom mjestu (broj noæenja),

2. broju turistièkih noæenja iz toèke 1. stavka 1.

ovoga èlanka po stanovniku turistièkog mjesta

(koeficijent intenziteta turistièkog prometa),

3. ukupnoj vrijednosti prometa u ugostiteljskoj

djelatnosti po stanovniku mjesta (koeficijent

specifiènog turistièkog prometa).

Vrijednost pokazatelja iz toèke 1. stavka 1. ovoga

èlanka izraèunava se iz broja noæenja u tri uzastopne

kalendarske godine koje su neposredno prethodile godini u

kojoj se obavlja izraèunavanje.

Vrijednost pokazatelja iz toèke 3. stavka 1. ovoga

èlanka izraèunava se na osnovi podataka za posljednju

godinu koja prethodi godini u kojoj se obavlja iz-

raèunavanje.

Broj stanovnika iz toèke 2. i 3. stavka 1. ovoga èlanka

utvrðuje se prema službenim podacima za posljednju

godinu koja predhodi godini u kojoj se obavlja

izraèunavanje.

Èlanak 3.

Prema pokazateljima iz èlanka 2. ove Uredbe, turis-

tièka mjesta razvrstavaju se u razrede: A, B, C i D.



Akt o razvrstavanju turistièkih mjesta donosi ministar

nadležan za turizam. Ovaj akt objavljuje se u “Narodnim

novinama Hercegbosanske županije” .

Èlanak 4.

Turistièko mjesto razvrstava se u razred A, ako

njegove pojedinaène vrijednosti pokazatelja (Èlanak 2.

stavak 1. toèka 1, 2. i 3.) prelaze najmanje dvije od tri

graniène vrijednosti pokazatelja.

Graniène vrijednosti pokazatelja za razvrstavanje u

razred A su:

a) trostruka srednja vrijednost pokazatelja iz èlanka 2.

stavak 1. toèka 1. ove Uredbe,

b) dvostruka srednja vrijednost pokazatelja iz èlanka

2. stavak 1. toèka 2. ove Uredbe,

c) 50% veæa srednja vrijednost pokazatelja iz èlanka

2. stavak 1. toèka 3. ove Uredbe.

Èlanak 5.

Turistièko mjesto razvrstava se u razred B ako njegove

pojedinaène vrijednosti pokazatelja (èlanak 2. stavak 1.

toèka 1, 2. i 3.) prelaze najmanje dvije od tri graniène

vrijednosti pokazatelja.

Graniène vrijednosti pokazatelja za razvrstavanje u

razred B su:

a) dvostruka srednja vrijednost pokazatelja iz èlanka

2. stavak 1. toèka 1. ove Uredbe,

b) dvostruka srednja vrijednost pokazatelja iz èlanka

2. stavak 1 toèke 2. ove Uredbe,

c) srednja vrijednost pokazatelja iz èlanka 2. stavak 1.

toèka 3. ove Uredbe.

Èlanak 6.

Turistièko mjesto razvrstava se u razred C ako njegove

pojedinaène vrijednosti pokazatelja prelaze 50% srednjih

vrijednosti pokazatelja iz èlanka 2. stavak 1. toèka 1, 2. i 3.

ove Uredbe.

Èlanak 7.

Turistièko mjesto razvrstava se u razred D ako njegove

pojedinaène vrijednosti pokazatelja ne prelaze 50%

srednjih vrijednosti pokazatelja iz èlanka 2. stavak 1. toèka

1, 2. i 3. ove Uredbe.

Turistièko mjesto iz stavka 1. ovoga èlanka, može se

propisom ministra nadležnog za turizam na prijedlog

nadležnog opæinskog tijela razvrstati u razred C ako:

a) njegove pojedinaène vrijednosti pokazatelja iznose

barem 40% srednjih vrijednosti pokazatelja iz

èlanka 2. stavak 1. toèka 1, 2. i 3. ove Uredbe,

b) se od turizma može oèekivati poboljšanje ukupnih

gospodarskih rezultata mjesta.

Èlanak 8.

Srednja vrijednost pokazatelja utvrðuje se na naèin da

se vrijednosti pokazatelja svih turistièkih mjesta poredaju

po velièini u niz posebno za svaki od pokazatelja iz èlanka

2. stavak 1. toèke 1, 2. i 3. ove Uredbe nakon èega se za

svaki niz izraèunava medijan.

Tako izraèunati medijani predstavljaju srednje vrijed-

nosti pokazatelja.

Èlanak 9.

Turistièka zajednica opæine, odnosno turistièka

zajednica mjesta i Županije može predložiti ministarstvu

nadležnom za turizam da se turistièko mjesto, koje je veæ

razvrstano u razred A, B, C ili D, razvrsta u sljedeæi viši ili

niži razred ako su u mjestu nastale promjene u obujmu i

kvaliteti turistièke ponude.

Odluku o tome donosi ministar nadležan za turizam po

predhodno pribavljenom mišljenu Turistièke zajednice

Županije ukoliko prijedlog ne dolazi od iste.

Èlanak 10.

Pravna i fizièka osoba koja u turistièkom mjestu ima

svoje sjedište ili podružnicu, pogon filijalu i slièno (u

daljnjem tekstu: poslovna jedinica), a koja trajno ili

sezonski ostvaruje prihod obavljanjem ugostiteljskih,

turistièkih i s turizmom neposredno povezanih djelatnosti,

dužna je plaæati èlanarinu turistièkoj zajednici.

Pravna osoba koja se s više od 50% financira iz

opæinskog, županijskog ili federalnog proraèuna ne plaæa

èlanarinu turistièkoj zajednici.

Visina èlanarine koju plaæa pravna i fizièka osoba kao

obvezatni èlan turistièke zajednice opæine ili turistièke

zajednice mjesta, ovisi o razredu turistièkog mjesta gdje je

sjedište ili poslovna jedinica osobe, o skupini u koju je

razvrstana djelatnost kojom se pravna ili fizièke osoba

bavi, te o stopi na ukupni prihod utvrðenoj ovom Uredbom.

Ako pravna i fizièka osoba obavlja više djelatnosti na

kojima se utemeljuje obveza plaæanja èlanarine turistièkoj

zajednici, za svaku od tih djelatnosti treba platiti posebnu

èlanarinu u razmjeru s ukupnim prihodom svake djelatnosti

i primjenom propisanih stopa za svaku od djelatnosti.

Pravna i fizièka osoba iz stavka 4. ovoga èlanka može

èlanarinu platiti i primjenom stope propisane za djelatnost

koju pravna ili fizièka osoba obavlja u veæem obujmu u

odnosu na ostale djelatnosti za koje je upisana u upisnik

županijskog suda, na ukupno ostvareni prihod, ako je za

nju to povoljnije.

Èlanak 11.

Èlanarina je prihod turistièkih zajednica a rasporeðuje

se sukladno odredbama ove Uredbe.

Èlanak 12.

Èlanarinu turistièkoj zajednici dužna je plaæati pravna

i fizièka osoba koja obavlja sljedeæe djelatnosti:

PRVA SKUPINA:

Pravne osobe

55.Ugostiteljstvo;



63.30 Djelatnost turistièkih agencija i turoperatora

i ostale usluge turistima;

91.62.1. Djelatnost marina;

60.21.1. Prijevoz putnika u cestovom prometu,

redovni (linijski);

60.21.2. Prijevoz putnika u gradskom i pri-

gradskom prometu (linijski);

60.23 Ostali prijevoz putnika cestom;

67.13. Pomoæne djelatnosti u financijskom

posredovanju (mjenjaènice), d.n.;

01.41 Uslužne djelatnosti u biljnoj proizvodnji

(samo djelatnost sadnje i održavanja vrtova, par-

kova i zelenih površina za športske terene i sl.);

65.12.1 Banke (djelatnost mjenjaèkih usluga).

Fizièke osobe

Ugostiteljska djelatnost, turistièka djelatnost,

ukljuèujuæi: usluge smještaja u djeèjim vrtiæima

za djecu turista, usluge èuvanja domaæih životinja

turista, usluge škola skijanja na snijegu, usluge

škola skijanja na vodi, usluge škola jedrenja,

usluge škola ronjenja, te usluge ostalih športskih

škola i športskih uèitelja koje su u službi turistièke

ponude, usluge sezonskog iznajmljivanja svih vrsta

športske i rekreativne opreme i ureðaja, te ostale

sliène usluge, osim usluga iznajmljivanja vozila,

kao i djelatnost luka nautièkog turizma;

djelatnost pružanja usluga u prometu;

djelatnost izrade i prodaje suvenira;

djelatnost sezonskih trgovaèkih radnji, te se-

zonskog zanatstva;

usluge mjenjaènica;

usluge graðana u domaæinstvima;

usluge graðana na plovnim objektima;

djelatnost ureðivanja i održavanja odnosno

korištenja plaža, kupališta;

športskih terena i sl.

DRUGA SKUPINA

Pravne osobe

63.21 Ostale prateæe djelatnosti u (cestovnom)

kopnenom, prometu autobusni kolodvori, tekuæe

održavanje i manji popravci voznog parka, usluge

na cestama, mostovima, tunelima, parkiralištima ili

javnim garažama, parkiralištima za bicikle, zimsko

èuvanje stambenih auto prikolica);

7.10 Iznajmljivanje automobila;

60.22 Taksi služba;

92.71 Djelatnost kockarnica i kladionica;

92.33 Djelatnost sajmova i zabavnih parkova;

92.34 Ostale zabavne djelatnosti.

Fizièke osobe

Usluge iznajmljivanja vozila;

Usluge taksi prijevoza;

Usluge cjelogodišnjeg iznajmljivanja svih vrsta

športske i rekreativne opreme i ureðaja;

Glazbenici;

Draguljari, zlatari, filigranisti;

Usluge javnih garaža, te prostora za parkiranje i

èuvanje vozila;

Usluge organiziranja zabavnih igara i igara na

sreæu.

TREÆA SKUPINA

Pravne osobe

50.20 Održavanje i popravak motornih vozila;

50.40.4 Održavanje i popravak motocikla i

njihovih dijelova i pribora;

93.02 Frizerski saloni i saloni za uljepšavanje;

43.01 Pranje, kemijsko èišæenje tekstila i krznenih

proizvoda;

74.70 Èišæenje svih vrsta objekata;

36.40 Proizvodnja športske opreme;

36.50 Proizvodnja igara i igraèaka.

Fizièke osobe

Djelatnost organizirenje športskih, kulturnih,

zabavnih i drugih priredbi;

Djelatnost glazbenih agencija;

Djelatnost izrade i popravka športsko-turistièkih

rekvizita;

Usluge održavanja vozila i održavanja plovila;

Usluge fotografa;

Usluge pedikera, manikira, masera, kozmetièke

usluge, usluge frizerskih salona;

Usluge optièara, proizvoðaèa šešira za plažu,

proizvoðaèa obuæe od drveta ili konopa, pro-

izvoðaèa kožne i druge galanterije, keramièara,

izrade èipki i vezova, kujundžija, korpara,

cvjeæara, proizvoðaèa narodnih nošnji, lonèara,

svijeæara;

Usluge pranja rublja i kemijskog èišæenja;

Intelektualne usluge u turizmu:

savjetnici za marketing, propagandisti,

posrednici u prometu nekretnina,

arhitekti hortikulture,

usluge opremanja turistièkih objekata.

Èlanak 13.

Obveznici plaæanja èlanarine u djelatnosti trgovine

razvrstavaju se u posebne skupine:

PRVA SKUPINA

Pravne osobe

52.12 Ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim

prodavaonicama;

52.25 Trgovina na malo alkoholnim i drugim

piæima;



52.26 Trgovina na malo duhanskim proizvodima;

52.30 Trgovina na malo farmaceutskim, medicin-

skim, kozmetièkim i toaletnim proizvodima

(ukljuèuje šifre: 52.31, 52.32 i 52.33);

52.4 Ostala trgovina na malo novom robom

(nerabljenom) u specijaliziranim prodavaonicama

(ukljuèuje šifre: 52.41; 52.42, 52.43, 52.44, 52.45,

52.46, 52.47,52.48);

52.50 Trgovina na malo rabljenom robom, u

prodavaonicama;

52.60 Trgovina na malo izvan prodavaonica

(ukljuèuje šifre: 52.61,52.62 i 52.63);

50.10.2 Trgovina na malo motornim vozilima;

50.30.2 Trgovina na malo dijelovima i priborom za

motorna vozila;

50.40.2 Trgovina na malo motociklima i njihovim

dijelovima i priborom;

50.50 Trgovina na malo motornim gorivima i

mazivima.

DRUGA SKUPINA

52.11 Trgovina na malo u nespecijaliziranim

prodavaonicama pretežno hranom, piæima i

duhanskim proizvodima;

52.20 Trgovina na malo hranom, piæima i

duhanskim proizvodima u specijaliziranim proda-

vaonicama (ukljuèuje šifre: 52.21, 52.22, 52.23,

52.24 i 52.27).

TREÆA SKUPINA

50.10.1 Trgovina na veliko motornim vozilima;

50.30.1 Trgovina na veliko dijelovima i priborom

za motorna vozila;

50.40.1 Trgovina na veliko motociklima i njihovim

dijelovima;

51.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim siro-

vinama i živom stokom ukljuèuje šifre: 51.21,

51.22, 51.23, 51.24 i 51.25);

51.3 Trgovina na veliko hranom, piæima i

duhanskim proizvodima (ukljuèuje šifre:

51.31,51.32, 51.33, 51.34, 51.35, 51.36, 51.37,

51.38 i 51.39);

51.4 Trgovina na veliko proizvodima za kuæanstvo

(ukljuèuje šifre: 51.41, 51.42,51.43, 51.44, 51.45,

51.46 i 51.47);

51.5 Trgovina na veliko nepoljoprivrednim

proizvodima, ostacima i otpacima (ukljuèuje šifre:

51.51, 51.52, 51.53, 51.54, 51.55, 51.56 i 51.57);

51.6 Trgovina na veliko strojevima, opremom i

priborom ukljuèuje šifre: (51.61, 51.62, 51.63,

51.64, 5l.65 i 51.66);

51.7 Ostala trgovina na veliko.

ÈETVRTA SKUPINA

Sve djelatnosti iz treæe skupine koje se bave i

vanjskom trgovinom.

Fizièke osobe

PRVA SKUPINA

Trgovina na malo neprehrambenim proizvodima

DRUGA SKUPINA

Trgovina na malo prehrambenim proizvodima

Trgovina na malo mješovitom robom

Èlanak 14.

Obveznici plaæanja èlanarine iz èlanka 12. ove Uredbe

plaæaju èlanarinu po sljedeæim stopama:

Razred turistièkog mjesta

A B C D

Prva skupina 0,23 0,20 0,18 0,16

Druga skupina 0,18 0,15 0,13 0,11

Treæa skupina 0,13 0,10 0,08 0,06

Èlanak 15.

Obveznici plaæanja èlanarine iz èlanka 13. ove Uredbe

plaæaju èlanarinu po sljedeæim stopama:

Razred turistièkog mjesta

A B C D

Prva skupina 0,048 0,043 0,040 0,038

Druga skupina 0,038 0,035 0,033 0,031

Treæa skupina 0,028 0,025 0,023 0,020

Èetvrta skupina 0,013 0,010 0,010 0,008

Èlanak 16.

Do donošenja akta o razvrstavanju turistièkih mjesta iz

èlanka 3. ove Uredbe pravne i fizièke osobe plaæat æe

èlanarinu turistièkoj zajednici sukladno razvrstavanju

turistièkih mjesta u razrede kako slijedi:

Turistièko mjesto razred

Livno A

Tomislavgrad B

Kupres B

Glamoè C

Drvar C

B.Grahovo D

Èlanak 17.

Poslovne evidencije obraèunate i naplaæene èlanarine

od pravnih osoba obavlja ispostava Porezne uprave i Zavod

za platni promet nadležni prema prema sjedištu pravne

osobe.



Za poslovne jedinice izvan sjedišta pravne osobe

nadležna je ispostava Porezne uprave u mjestu gdje se

obavlja djelatost.

Poslove evidencije obraèunate i naplaæene èlanarine

od fizièkih osoba obavlja nadležna ispostava Porezne

uprave prema mjestu gdje se obavlja djelatnost koja

podliježe plaæanju èlanarine.

Pravna ili fizièka osoba uplaæuje èlanarinu na prolazni

raèun nadležnog Zavoda za platni promet do petnaestog u

mjesecu za predhodni mjesec.

Uplaæena sredstva èlanarine, nakon odbitka troškova

naplate, Zavod za platni promet u roku od dva dana

dostavlja korisnicima prema sljedeæem rasporedu:

1. 60% sredstava turistièkoj zajednici opæine,

2. 40% sredstava turistièkoj zajednici Županije.

Na podruèju opæine gdje su osnovane turistièke

zajednice mjesta 50 % sredstva èlanarine iz stavka 5. toèke

1. ovoga èlanka naplaæenih na podruèju turistièkog mjesta

pripada tom turistièkom mjestu.

Èlanak 18.

Troškove evidencije, obraèuna, naplate i rasporeðivan-

ja èlanarine koje obavlja Zavod za platni promet snose

korisnici naplaæenih èlanarina.

Èlanak 19.

Ukoliko na podruèju opæine nije osnovana turistièka

zajednica opæine ili mjesta pripadajuæa sredstva od

uplaæenih èlanarina iz èlanka 17. stavka 5. toèka 1. i

stavka 6. Zavod za platni promet rasporeðuje na raèun

Turistièke zajednice Županije.

Èlanak 20.

Osnovica za obraèun èlanarine pravnoj i fizièkoj osobi

jest ukupni prihod ostvaren u djelatnostima odreðenim

ovom Uredbom. Ukupni prihod, u smislu ove Uredbe, èine

svi prihodi koje je pravna osoba dužna iskazati u bilanci

uspjeha prema odredbama Zakona o raèunovodstvu,

odnosno ukupni primici koje fizièka osoba iskazuje u

Knjizi primitaka i izdataka u skladu s zakonskim propisima

koji reguliraju poslovanje fizièkih osoba, umanjeni za

ukalkulirani porez na promet.

Za svaku poslovnu jedinicu izvan sjedišta pravne i

fizièke osobe utvrðuje se posebna osnovica i ukupni prihod

za obraèun èlanarine.

Pravnoj i fizièkoj osobi smanjuje se osnovica za

obraèun èlanarine za dio njenog ukupnog prihoda

ostvarenog u poslovnim jedinicama koje se nalaze izvan

turistièkog mjesta u kojem je sjedište pravne i fizièke

osobe.

Za obraèun èlanarine pravne i fizièke osobe koja

obavlja više djelatnosti za koje je dužna plaæati èlanarinu,

osnovica je ukupan prihod za svaku od tih djelatnosti.

Èlanak 21.

Pravna i fizièka osoba èlanarinu plaæa na podruèju

opæine, u kojem ima sjedište, a za poslovne jedinice na

podruèju opæine gdje je sjedište poslovne jedinice.

Pravna i fizièka osoba koja djelatnost obavlja bez

poslovne prostorije, èlanarinu plaæa na podruèju opæine

gdje obavlja djelatnost.

Èlanak 22.

O izboru naèina obraèuna i plaæanja èlanarine turis-

tièkoj zajednici pravna i fizièka osoba dužna je pismeno

izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave do 10.

sijeènja tekuæe godine na obrascu koji propisuje ministar

nadležan za turizam.

Pravna i fizièka osoba dostavlja nadležnoj ispostavi

Porezne uprave podatke o osnovici za obraèun èlanarine

sukladno odredbama èlanka 20. ove Uredbe, posebno za

sjedište tvrtke pravne i fizièke osobe i za poslovne jedinice

za svako turistièko mjesto.

Pravna i fizièka osoba dostavlja podatke iz stavka 2.

ovoga èlanka, za svaku od djelatnosti na kojoj se

utemeljuje obveza plaæanja èlanarine ili za svoj ukupni

prihod, ako je za nju to povoljnije.

Podatke iz stavka 2.i 3. ovoga èlanka pravna i fizièka

osoba dostavlja na obrascu èiji oblik i sadržaj propisuje

ministar nadležan za turizam.

Èlanak 23.

Pravna i fizièka osoba plaæa mjeseèni predujam

èlanarine u visini jedne dvanaestine osnovice po obraèunu

poslovnog rezultata za prethodnu godinu.

Konaèni obraèun èlanarine pravna i fizièka osoba

obavlja u rokovima i na naèin propisan za obraèun i

naplatu poreza na dobit.

Ako pravna i fizièka osoba u vidu predujma plati više

èlanarine nego što je dužna po konaènom obraèunu,

preplaæeni dio vraæa joj se na njen zahtjev ili se uraèunava

u sljedeæe razdoblje plaæanja èlanarine.

Za pravnu i fizièku osobu koja poèinje obavljati

djelatnost, plaæanje predujma èlanarine do prvog

podnošenja obraèuna poslovnog rezultata utvrðuje

ispostava Porezne uprave na temelju procijenjene

moguænosti ostvarenja ukupnog prihoda.

Procijenjeni ukupni prihod utvrðuje se prema ost-

varenom financijskom rezultatu po isteku tri mjeseca

poslovanja.

Ako pravna i fizièka osoba ne uplati èlanarinu u

zakonom utvrðenom iznosu i roku, Porezna uprava æe

postupiti sukladno propisima i postupku za prisilnu naplatu

poreza.

Èlanak 24.

Nadzor nad naplatom èlanarine od pravnih i fizièkih

osoba obavlja Porezna uprava i Financijska policija.

Èlanak 25.

Novèanom kaznom od 100 do 500 KM ili u protuvri-

jednosti druge važeæe valute kaznit æe se za prekršaj

pravna i fizièka osoba koja u propisanom roku ne plati



èlanarinu (èlanak 19. stavak 2.) te koja ne dostavi podatke

o osnovici za obraèun èlanarine (èlanak 22.)

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga èlanka kaznit æe se i

odgovorna osoba u pravnoj osobi novèanom kaznom od 50

do 150 KM ili protuvrijednosti druge važeæe valute.

Èlanak 26.

Odredbe ove Uredbe primjenjuju se i na podružnice,

predstavništva i sl. stranih fizièkih i pravnih osoba koje

imaju sjedište u turistièkom mjestu.

Èlanak 27.

Ovlašæuje se ministar nadležan za turizam donositi

naputke o primjeni pojedinih odredbi ove Uredbe.

Èlanak 28.

Obraèun èlanarine turistièkoj zajednici sukladno ovoj

Uredbi obveznici æe primjenjivati prvi puta u 1999. godini.

Obavijest o izboru naèina obraèuna i plaæanja èlanar-

ine u smislu èlanka 22. stavka 1. za 1999. godinu obveznici

su dužni dostaviti na naèin i u rokovima za predaju

konaènog obraèuna èlanarine za 1998. godinu na obrascu

TZ-1.

Èlanak 29.

Raspored sredstava uplaæenih na prijelazni raèun na

ime èlanarina za 1998. godinu Zavod za platni promet æe

izvršiti sukladno odredbama èlanka 17. stavka 5. i èlanka

19. ove Uredbe.

Èlanak 30.

Danom stupanja na snagu ove Uredbe na podruèju

Hercegbosanske županije prestaje primjena dosada

važeæih propisa o èlanarinama turistièkim zajednicama.

Èlanak 31.

Ova Uredba stupa na snagu danom objavljivanja u u

Narodnim novinama Hercegbosanske županije.

Bosna i Hercegovina

Federacija BiH


Vlada

Broj: 01-45/99


Predsjednik

Mirko Mihaljeviæ

* * *

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Na temelju èlanka 27. Uredbe o èlanarinama u

turistièkim zajednicama (“Narodne novine”, broj 2/99,

ministar gospodarstva donosi

NAPUTAK

u svezi plaæanja èlanarine turistièkim zajednicama

OPÆE ODREDBE

Ovim naputkom utvrðuje se naèin obraèuna i uplate

èlanarine turistièkim zajednicama i propisuje oblik i

sadržaj obrasca o izboru naèina obraèuna i plaæanja

èlanarine turistièkoj zajednici (Obrazac TZ-1), te obrasca

za obraèun èlanarine (Obrazac TZ-2 ) .

Obveznici plaæanja èlanarine turistièkim zajednicama

te stope po kojima se obraèunava i plaæa èlanarina

odreðeni su èlankom 12. do 15. Uredbe o èlanarinama

turistièkoj zajednici.

A) IZBOR NAÈINA PLAÆANJA ÈLANARINE

(Obrazac TZ-1)

O izboru naèina plaæanja èlanarine turistièkoj zajedni-

ci obveznik je dužan pismeno, na obrascu “TZ-1” koji je

sastavni dio ove upute, izvijestiti nadležnu ispostavu

Porezne uprave najkasnije 15 dana nakon osnivanja

turistièke zajednice mjesta, opæine odnosno županije ako

nije osnovana turistièka zajednica mjesta ili opæine.

Obveznik može, sukladno èlanku 10. stavku 4. i 5.

Uredbe, èlanarinu plaæati primjenom propisane stope za

osnovnu djelatnost na ukupan ostvareni prihod, odnosno na

srazmjerni dio ukupnog prihoda za svaku poslovnu

jedinicu ili primjenom propisanih stopa posebno za svaku

djelatnost koja podliježe plaæanju èlanarine na srazmjerni

dio ukupnog prihoda, ovisno o tome što je za njega

povoljnije.

Kod dostavljanja obavijesti nadležnoj ispostavi

Porezne uprave u svom sjedištu obveznik je dužan navesti

naziv svih poslovnih jedinica i mjesto gdje se obavlja

djelatnost.

Obveznik koji obavlja djelatnost koja podliježe

plaæanju èlanarine u poslovnim jedinicama u turistièkom

mjestu izvan svog sjedišta, dužan je dostaviti obavijest o

izboru naèina obraèuna i plaæanja èlanarine i nadležnoj

ispostavi Porezne uprave prema mjestu obavljanja

djelatnosti svake poslovne jedinice.

Èlanarinu turistièkoj zajednici za poslovne jedinice

izvan svog sjedišta obveznik plaæa na prijelazni raèun

nadležnog Zavoda za platni promet u mjestu obavljanja

djelatnosti poslovne jedinice.

Za svaku narednu godinu obveznik plaæanja èlanarine

dužan je pismeno izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne

uprave o izboru naèina obraèuna i plaæanja èlanarine do

10. sijeènja te godine.

Ukoliko obveznik do navedenog roka ne izvjesti

Poreznu upravu smatrat æe se da zadržava dosadašnji naèin

plaæanja.

B) PODACI O OSNOVICI ZA OBRAÈUN I UPLATU

MJESEÈNOG PREDUJMA ÈLANARINE

TURISTIÈKOJ ZAJEDNICI

Pored podataka o naèinu obraèuna i pla-æanja èlanar-

ine obveznik je dužan na obrascu “TZ-1” dostaviti podatke



o osnovici za obraèun mjeseènih predujmova èlanarine za

naredno razdoblje.

Osnovica za obraèun mjeseènih predujmova èlanarine

turistièkoj zajednici je ukupan ostvareni prihod ili prihod

ostvaren posebno za svaku djelatnost prema zadnjem

obraèunu poslovnog rezultata.

Mjeseèni predujam za naredno razdoblje dobije se

primjenom propisane stope na osnovicu iz predhodnog

stavka (ovisno o naèinu izbora plaæanja mjeseènog

predujma èlanarine) i podijeli se s brojem mjeseci za koji

je zadnji obraèun napravljen.

Za obveznike plaæanja èlanarine koji u predhodnoj

godini nisu poslovali visinu predujma, do prvog

podnošenja obraèuna, utvrðuje Porezna uprava na temelju

procijenjene moguænosti ostvarenja ukupnog prihoda,

prema ostvarenom financijskom rezultatu po isteku tri

mjeseca poslovanja.

Mjeseène predujmove èlanarine obveznik je dužan

uplatiti do petnaestog u mjesecu za predhodni mjesec.

Ako obveznik ne uplati mjeseèni predujam èlanarine u

propisanom roku Porezna uprava æe postupiti sukladno

propisima i postupku za prisilnu naplatu poreza.

Za obveznike koji nisu uplatili prvi predujam nadležna

ispostava Porezne uprave izvršit æe naplatu u visini 1/6

odnosno 1/12 obraèunskog iznosa èlanarine primjenom

propisanih stopa za osnovnu djelatnost na ukupni prihod po

zadnjem obraèunu.

C) KONAÈNI OBRAÈUN ÈLANARINE

Pravne osobe, obveznici plaæanja èlanarine turistièkoj

zajednici utvrðuju svoju obvezu prema periodiènom

odnosno godišnjem obraèunu poslovnog rezultata.

Obveznici iz predhodnog stavka dužni su u propisa-

nom roku za predaju periodiènog odnosno završnog

obraèuna istovremeno predati nadležnoj jedinici Zavoda za

platni promet i obraèun èlanarine turistièkoj zajednici

posebno za svako turistièko mjesto u kojem obavlja

djelatnost koja podliježe plaæanju èlanarine. Zavod za

platni promet dostavlja obrazac, odnosno obrasce ispostavi

Porezne uprave zajedno s ostalim obrascima za periodièni

odnosno završni obraèun.

Za poslovne jedinice izvan svog sjedišta obveznik je

dužan dostaviti jedan primjerak konaènog obraèuna

èlanarine za tu poslovnu jedinicu nadležnoj ispostavi

Porezne uprave u turistièkom mjestu gdje obavlja

djelatnost.

Obveznici plaæanja èlanarine fizièke osobe podnose

konaèni obraèun èlanarine ispostavi Porezne uprave

nadležnoj prema svome prebivalištu odnosno mjestu

obavljanja djelatnosti zajedno s godišnjom prijavom poreza

na dobit.

Obraèun se podnosi na obrascu “TZ-2” koji je sastavni

dio ove upute.

Ukoliko je prema konaènom obraèunu u ime predujma

uplaæeno manje èlanarine uz obrazac “TZ-2” pravne su

osobe dužne priložiti i popunjene naloge za uplatu razlike

èlanarine.

Uz predaju obrasca “TZ-2” ispostavi Porezne uprave

fizièke osobe, obveznici plaæanja èlanarine dužni su

priložiti dokaz o uplati razlike èlanarine po konaènom

obraèunu, ako je u vidu predujma uplaæeno manje

èlanarine nego što je obraèunato.

D) POPUNJAVANJE OBRASCA “TZ-2”

U obrazac “TZ-2” treba unijeti sve podatke koji se

obrascem traže, a to su:

I - Naziv ispostave Porezne uprave nadležne prema

sjedištu pravne odnosno prebivalištu fizièke osobe

Za poslovne jedinice izvan sjedišta pravne osobe

nadležna je ispostava u turistièkom mjestu u kojem se

obavlja djelatnost poslovne jedinice.

Za podružnice (poslovne jedinice) stranih pravnih

osoba nadležna je ispostava prema sjedištu podružnice

(poslovne jedinice).

II - Opæi podaci o obvezniku plaæanja èlanarine

Naziv pravne osobe te matièni broj odnosno ime i

prezime fizièke osobe, te jedinstveni matièni broj

graðana. Za poslovne jedinice uz naziv pravne

osobe se upisuje poslovna jedinica i mjesto

obavljanja djelatnosti iste.

Adresa sjedišta pravne osobe odnosno prebivališta

fizièke osobe ili adresa sjedišta podružnice strane

pravne osobe (mjesto, ulica i kuæni broj) te šifra

opæine sjedišta/prebivališta,

Naziv djelatnosti koju pravna ili fizièka osoba

obavlja u veæem opsegu u odnosu na ostale

djelatnosti za koje je upisana u sudski registar od-

nosno nadležni opæinski registar, te šifra djelatnos-

ti prema Odluci o Standardnoj klasifikaciji

djelatnosti (“Službene novine F BiH”, broj 28/98).

III - Podaci za konaèni obraèun èlanarine i utvrðivanje

mjeseènog predujma èlanarine za naredno razdoblje

Red. br. 1.

Osnovica za obraèun èlanarine za pravne osobe i

podružnice stranih pravnih osoba je ukupni prihod koji

èine svi prihodi koje su te osobe dužne iskazati u bilanci

uspjeha prema Zakonu o raèunovodstvu .

Osnovica za obraèun èlanarine za fizièke osobe -

obrtnike su ukupni primici iz Knjige primitaka i izdataka

umanjeni za naplaæeni porez na promet sadržan u

prodanim proizvodima i uslugama.

Ako obveznici plaæanja èlanarine obavljaju više

djelatnosti na kojima se utemeljuje obveza plaæanja

èlanarine turistièkoj zajednici (ovisno o izboru naèina i

obraèuna i plaæanja èlanarine), uz Obrazac “TZ-2” dužni

su priložiti razradu obraèuna za svaku od djelatnosti i to u

razmjeru s ukupnim prihodom odnosno ukupnim

primicima od svake djelatnosti, primjenom stope za svaku

djelatnost propisane èlankom 14. i 15. Uredbe o

èlanarinama u turistièkim zajednicama.

Ako obveznici plaæanja èlanarine osim u sjedištu

obavljaju djelatnosti koje podliježu plaæanju èlanarine u

više poslovnih jedinica u drugim turistièkim mjestima

zajedno s obrascima periodiènog ili završnog obraèuna



koje predaju nadležnoj jedinici Zavoda za platni promet

dužni su priložiti razradu obraèuna èlanarine na obrascu

“TZ-2” pojedinaèno za svako turistièko mjesto gdje

obavljaju djelatnost.

Red. br. 2.

Ako obveznici plaæanja èlanarine pod red. br. l.

iskazuju podatak o osnovici, tj. ukupni prihod odnosno

primitke, bez razrade obraèuna i za svaku od djelatnosti,

upisuje se stopa propisana za djelatnost koju obveznik

obavlja u veæem opsegu u odnosu na ostale djelatnosti

odnosno za koju je upisan u sudski registar ili registar

nadležnog opæinskog ureda.

Ako obveznici plaæenja èlanarine pored red. br. 1.

iskazuju podatak o osnovici s razradom obraèun i za svaku

od djelatnosti, upisuje se prosjeèna stopa.

Prosjeèna stopa izraèunava se tako da se zbroj svih

pojedinaèno utvrðenih iznosa èlanarine podijeli sa zbrojem

svih osnovica za obraèun èlanarine, te pomnoži sa 100,00.

Red. br. 3.

Obraèunata svota èlanarine dobije se promjenom stope

iz red. br. 2. na osnovicu iz red. br. 1.

Red. br. 4.

Upisuje se svota predujma èlanarine koju su obveznici

plaæanja èlanarine uplatili u razdoblju za koje se sastavlja

obraèun.

Red. br. 5.

Ako je svota obraèunate èlanarine veæa od svote

uplaæenog predujma èlanarine, razlika za uplatu dobije se

tako da se svota iz red. br. 4. oduzme od svote pod red. br.

3. Ovu razliku obveznici su dužni uplatiti na propisani

raèun najkasnije do dana podnošenja obraèuna.

Red. br. 6.

Ako je svota obraèunate èlanarine manja od svote

uplaæenog predujma èlanarine, razlika za povrat dobije se

tako da se svota iz red. br. 3. oduzme od svote pod red. br.

4. Preplaæeni dio vraæa se obveznicima na njihov pisani

zahtjev ili se uraèunava u naredno razdoblje plaæanja

èlanarine.

Red. br. 7.

Mjeseèni predujam èlanarine za naredno razdoblje

utvrðuje se u visini jedne dvanaestine obraèunate svote

iskazane pod red. br. 3., ako se obraèun sastavlja za cijelu

godinu. Ako se, ovisno o osnivanju ili prestanku rada

turistièke zajednice odnosno poèetku ili prestanku

obavljanja djelatnosti obvezatnog èlana turistièke zajednice

tijekom godine, obraèun sastavlja za kraæe razdoblje,

mjeseèni predujam za naredno razdoblje utvrðuje se, tako

da se obraèunata svota iz r.br. 3. dijeli s odgovarajuæim

brojem mjeseci iz razdoblja za koje se sastavlja obraèun.

E) UPLATA I RASPORED ÈLANARINE

Obveznici uplaæuju èlanarinu na prijelazni raèun

nadležnog zavoda za Zavoda za platni promet prema

mjestu gdje obavljaju djelatnost koja podliježe plaæanju

èlanarine propisan Naredbom o uplatnim raèunima; broj ;

842-5577.

Nastavno navodimo primjer popunjavanja naloga za

uplatu èlanarine za obveznika - pravnu osobu sa sjedištem

u Livnu koji ima i poslovnu jedinicu u Tomislavgradu i

koji èlanarinu plaæa primjenom propisane stope za

osnovnu djelatnost na srazmjerni dio prihoda ostvaren u

svakom turistièkom mjestu:

Osnovna djelatnost obveznika je ugostiteljstvo

(55…).

Propisana stopa èlanarine za osnovnu djelatnost je:

Livno 0,23% (razred A); Tomislavgrad 0,20%

(razred B)

Primjenom propisanih stopa na srazmjerni dio

ostvarenog prihoda u svakom turistièkom mjestu

dobije se èlanarina koju je obveznik dužan uplatiti

na uplatne raèune;

Za Livno; 11700-842-055-1005577;

Za Tomislavgrad; 11710-842-028-1005577.

Uplaæena sredstva Zavod za platni promet rasporeðuje

sukladno èlanku 19. Uredbe o èlanarinama svakog

ponedjeljka.

Raspored sredstava od uplaæenih èlanarina u za 1998.

godinu Zavod za platni promet æe izvršiti sukladno

odredbama èlanka 17. stavka 5. i èlanka 19. ove Uredbe.

Obveznici plaæanja èlanarine sastavit æe konaèni

obraèun èlanarine na obrascu “TZ-2” i dostaviti ga

Poreznoj upravi na naprijed izloženi naèin prvi puta

podnošenjem periodiènog obraèuna za 1999. godinu za

èlanarinu koju su turistièkoj zajednici bili dužni platiti u toj

godini.

Obavijest o izboru naèina obraèuna i plaæanja èlanar-

ine za 1999. godinu u smislu èlanka 22. stavak 1. Uredbe

dostavit æe na naèin i u rokovima za podnošenje konaènog

obraèuna èlanarine za 1998. godinu na obrascu “TZ-1” koji

vrijedi za tu godinu.

Bosna i Hercegovina

Federacija BiH


Ministarstvo gospodarstva

Broj: 05-325-5/99


Ministar

Stipe Pelivan

* * *



MINISTARSTVO PRAVOSUÐA I UPRAVE



Na temelju članka 328. Zakona o prekršajima

(“Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj 2/97)

ministar pravosu|a i uprave donosi

PRAVILNIK

o unutarnjem poslovanju sudova za prekršaje u

Hercegbosanskoj županiji

I. OP]E ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se organizacija i način

unutarnjeg poslovanja u općinskim sudovima za prekršaje i

Županijskom sudu za prekršaje (u daljnjem tekstu: sud) i

pravilno, uredno i pravodobno obavljanje poslova suda.

Članak 2.

Unutarnje poslovanje, u smislu ovog pravilnika,

obuhvaća obavljanje poslova sudske uprave u sudu i

administrativno-tehničkih poslova.

Članak 3.

Nadzor nad provedbom ovog pravilnika obavlja

Ministarstvo pravosu|a i uprave (u daljnjem tekstu:

Ministarstvo).

U osiguranju provedbe ovog Pravilnika Ministarstvo

daje naputke i objašnjenja za njegovu primjenu, koja su

obvezna za sud.

1. Javnost rada

Članak 4.

Sud je dužan u svom poslovanju osigurati potrebne

uvjete za javnost rada sukladno zakonu i ovom Pravilniku.

Članak 5.

Obavještenje predstavnicima tiska i drugih sredstava

javnog informiranja o radu suda daje predsjednik suda ili

sudac koga on ovlasti.

Obavještenja iz prethodnog stavka u svezi sa radom

suda i tijekom postupka u pojedinim predmetima daje

predsjednik suda ili uz njegovo odobrenje sudac koji u

predmetu postupa.

II. POSLOVI SUDSKE UPRAVE

Članak 6.

Poslovi sudske uprave obuhvaćaju naročito:

osiguranje uvjeta za rad suda,

organiziranje unutarnjeg poslovanja u sudu,

brigu da se poslovi u sudu obavljaju pravilno,

uredno i pravodobno,

poslove obavljanja prekršajnih sankcija,

vo|enje statistike i izvještajne službe suda,

financijsko-materijalno poslovanje suda,

poslove u svezi s pritužbama stranaka na rad suda,

brigu o stručnom obrazovanju sudaca i ostalih

djelatnika suda i

stručne poslove u svezi s ostvarivanjem prava i

dužnosti djelatnika suda.



1. Predsjednik suda

Članak 7.

Predsjednik suda organizira rad u sudu i brine se da se

poslovi obavljaju pravilno, uredno i na vrijeme. U

obavljanju ovih zadataka u granicama zakonskih ovlasti

predsjednik suda izdaje naredbe i naputke u stvarima

sudske uprave, obavlja nadzor nad radom svih djelatnika u

sudu i poduzima mjere u svrhu otklanjanja zapaženih

propusta ili nepravilnosti u njihovom radu.

Predsjednik suda brine se o pravodobnom uzimanju u

rad predmeta, okončanju postu-pka, izradi rješenja,

njihovom dostavljanju i izvršavanju, kao i o vo|enju

potrebitih evidencija.

Članak 8.

Predsjednik suda, pored poslova i zadataka koji

proizlaze iz zakona i ovog pravilnika obavlja i druge

poslove i zadatke koji su predvi|eni pravilnikom o

unutarnjoj organizaciji.

Predsjednik suda kontrolira rad sudaca i ostalih

djelatnika suda povremenim pregledom upisnika i drugih

knjiga, stalnim uvidom u predmete čije rješavanje traje

duže vrijeme kao i na drugi pogodan način.

2. Godišnji raspored poslova

Članak 9.

Godišnji raspored poslova (u daljnjem tekstu: raspored

poslova) utvr|uje predsjednik suda.

Raspored poslova može se mijenjati u tijeku godine.

Članak 10.

Raspored poslova utvr|uje se krajem tekuće godine

tako da se može primjenjivati od 1. siječnja iduće godine.

Ako nema potrebe za izmjenama, važnost rasporeda

poslova iz tekuće godine produžuje se i za sljedeću godinu.

Članak 11.

Rasporedom poslova obavlja se raspored sudaca i

ostalih djelatnika za obavljanje odre|enih poslova, a u

županijskom sudu za prekršaje odre|uje se i broj i sastav

vijeća.

Prilikom utvr|ivanja rasporeda poslova vodit će se

računa o sposobnostima i sklonostima pojedinih sudaca i

drugih djelatnika za obavljanje odre|enih poslova, o potrebi

da se osposobe za obavljanje svih poslova u sudu, o potrebi

specijalizacije na pojedinim poslovima, kao i o

ravnomjernoj opterećenosti u radu.

Rasporedom poslova odre|uje se i sudac koji će

zamjenjivati predsjednika suda u slučaju njegove izočnosti

ili spriječenosti.

3. Radni i stručni sastanci

Članak 12.

U sudu se, radi uskla|ivanja rada, po potrebi, održavaju

radni sastanci sa svim djelatnicima suda odnosno sa

djelatnicima koji obavljaju iste ili slične poslove.

Radne sastanke saziva predsjednik suda.

Članak 13.

U sudu se povremeno održavaju sastanci sudaca i

stručnih suradnika radi razmatranja pravnih pitanja

značajnih za obavljanje poslova u sudu.

4. Praćenje i evidentiranje društvenih odnosa i pojava

Članak 14.

Predsjednik suda osigurava evidentiranje i proučavanje

društvenih odnosa i pojava koje zapazi u radu, a od interesa

su za zaštitu javnog poretka, te o tim pojavama izvijestit će

nadležno zakonodavno tijelo.

Zapažanja o pojavama iz stavka 1. ovog članka sudac

dostavlja predsjedniku suda.

Predsjednik županijskog suda za prekršaje radi

ostvarivanja zadataka iz stavka 1. ovog članka može tražiti

od općinskih sudova obavijesti koje se odnose na praćenje i

proučavanje društvenih odnosa i pojava, te davati potrebne

naputke o načinu obavljanja ovih poslova.

5. Pritužbe na rad suda

Članak 15.

Predsjednik suda dužan je bez odlaganja provjeriti

osnovanost pritužbe koja se odnosi na rad suda ili

pojedinih djelatnika suda, te podnositelja pritužbe

obavijestiti o rezultatima provjeravanja i o eventualno

poduzetim mjerama.

6. Savjetovanje

Članak 16.

Sudovi, u me|usobnoj suradnji i u suradnji s drugim

zainteresiranim tijelima i organizacijama, povremeno

održavaju savjetovanja s predstavnicima redovnih sudova,

drugih pravosudnih tijela, tijela uprave kao i drugih

organizacija radi razmjene mišljenja o pitanjima koja su od

zajedničkog interesa.

7. Statistika i izvještaji sudova

Članak 17.

Poslovi u svezi sa statistikom obavljaju se po propisi-

ma o načinu vo|enja statistike sudova za prekršaje.

Članak 18.

Sud sastavlja tabelu rokova u kojoj je označeno kome i

kada treba na osnovu važećih naputaka dostavljati

statističke i druge izvještaje. Ova tabela služi kao

podsjetnik, a ističe se na vidnom mjestu u radnoj prostoriji



djelatnika koji je ovlašten za sastavljanje statističkih i

drugih izvještaja.

Članak 19.

Sudovi dostavljaju Ministarstvu godišnje i polu-

godišnje statističke izvještaje sukladno metodološkim

naputkom za statistička istraži-vanja u oblasti prekršaja,

najkasnije do 15. siječnja odnosno do 15. srpnja tekuće

godine.

Ministarstvo može tražiti od sudova i druge izvještaje i

podatke koji su mu potrebni radi obavljanja poslova iz

svog djelokruga.

Članak 20.

Za točnost izvještaja i podataka iz članka 19. ovog

Pravilnika odgovara predsjednik suda što potvr|uje svojim

potpisom i pečatom suda.

8. Godišnji izvještaj o radu

Članak 21.

Godišnji izvještaj o radu suda sadrži naročito: podatke

o primljenim predmetima i načinu njihovog rješavanja

(struktura, broj riješenih i neriješenih predmeta, kvaliteta

rada), pregled izrečenih, izvršenih i neizvršenih prekršajnih

sankcija i razloge neizvršenja, rezultate postignute u

praćenju društvenih odnosa i pojava i izvještavanja

nadležnih zakonodavnih tijela, kadrovsku osposobljenost i

materijalne i druge uvjete za rad suda, kao i prijedlog mjera

za unapre|enje rada suda.

Godišnji izvještaj sadrži i posebno obrazloženu ocjenu

ostvarenja programa rada sa uporednim pregledom

planiranih i postignutih rezultata u radu.

9. Pripravnici

Članak 22.

Predsjednik suda obavlja raspored pripra-vnika

diplomiranih pravnika i poduzima mjere za njihovo

osposobljavanje za samostalno obavljanje poslova i

zadataka čije je obavljanje uvjetovano ispitom suca za

prekršaje.

Na način iz stavka 1. ovog članka obavlja se raspored i

osposobljavanje diplomiranih pravnika koji su u sud

upućeni iz drugih tijela ili organizacija.

Članak 23.

Za svakog pripravnika-diplomiranog pravnika

ustanovljava se evidencija u koju se upisuju podaci o

provedenom vremenu na poslovima i zadacima koje je

pripravnik obavljao.

Pripravnici - diplomirani pravnici vode dnevnik rada u

koji svakodnevno unose podatke o poslovima i zadacima

na kojima su radili. Unošenje podataka u dnevnik rada

obavlja se pod nadzorom suca, odnosno djelatnika suda

kod koga je pripravnik na praksi.

10. Čuvanje tajne

Članak 24.

Djelatnici suda dužni su čuvati državnu, vojnu,

službenu i poslovnu tajnu za koju su saznali u obavljanju

poslova i zadataka.

Tajnom iz stavka 1. ovog članka smatraju se podaci ili

dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili općim

aktom proglašeni tajnom.

Članak 25.

Uvid u podatke iz članka 24. ovog Pravilnika dozvolit

će se samo osobama koje su na to ovlaštene zakonom,

drugim propisom ili općim aktom.

Uvid u podatke i dokumente dozvoljava predsjednik

suda ili djelatnik koga on ovlasti.

11. Stručna knjižnica

Članak 26.

Sud ima stručnu knjižnicu s potrebitim zakonskim

tekstovima i tekstovima drugih propisa, komentarima,

stručnim knjigama, pravnim časopisima, službenim

glasilima i drugom potrebnom literaturom.

Članak 27.

Predsjednik suda brine se o održavanju i obnavljanju

knjižnog fonda stručne knjižnice.

Knjižni fond stručne knjižnice čuva se u posebnim

ormarima i o njemu se brine ovlašteni djelatnik suda.

Članak 28.

Službena glasila i njihovi prilozi dostavljaju se, po

potrebi, odmah na uvid sucima i drugim djelatnicima suda

uz potvrdu prijema, a zatim se predaju djelatniku koji

rukuje knjižnim fondom stručne knjižnice.

Članak 29.

U stručnoj knjižnici se vodi evidencija o cjelokupnom

knjižnom fondu knjižnice.

Svaka knjiga, časopis i druga literatura moraju biti

obilježeni brojem pod kojim su inventirani te ovjereni

službenim pečatom koji se stavlja na više mjesta, odnosno

strana.

12. Evidencija naputaka i drugih akata

Članak 30.

Napuci i drugi akti Ministarstva i županijskog suda za

prekršaje poslije zavo|enja u upisnik, priopćavaju se

djelatnicima suda na koje se odnose dostavljanjem na uvid

ili čitanjem na radnom sastanku.

Napuci i drugi akti trajne vrijednosti prepisat će se i

dostaviti svim sucima, a po potrebi i drugim djelatnicima

suda.

Članak 31.

Napuci i drugi akti iz članka 30. ovog Pravilnika drže

se odvojeno u posebnim omotima razvrstani po sadržaju.



Uz svaki omot vodi se popis naputaka, odnosno akata

koji se nalazi u omotu.

Članak 32.

Naknadne promjene u pogledu važenja pojedinih

naputaka, njihove izmjene i dopune, obavljaju se tako što

se prilikom zavo|enja novih naputaka u evidenciji ujedno

označavaju i brojevi ranijih naputaka s napomenom da su

stavljeni izvan snage, odnosno izmijenjeni u cjelosti ili

djelomično. Kod rednog broja pod kojim je zaveden

naputak koji je stavljen izvan snage, odnosno izmijenjen i

dopunjen, stavlja se ista zabilješka kao i na samom

naputku, koji se nalazi u zbirci naputaka, odnosno akata.

13. Vještaci i tumači

Članak 33.

U prekršajnom postupku vještak se odre|uje sukladno

Pravilniku o uvjetima za obavljanje poslova vještačenja

(“Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj: 8/97), a

tumač sukladno Pravilniku o uvjetima za obavljanje

poslova sudskog tumača (“Narodne novine Her-

cegbosanske županije”, broj 8/97).

Članak 34.

Naknada troškova vještaku i tumaču odre|uje se na

osnovi propisa iz članka 33. ovog pravilnika.

Isplata i visina naknade troškova prekršajnog postupka

ostalim osobama obavlja se na osnovi Pravilnika o naknadi

troškova u sudskim postupcima Hercegbosanske županije

(“Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj 9/98).

III. ORGANIZACIJA UNUTARNJEG POSLOVANJA

Članak 35.

Organizacija unutarnjeg poslovanja sudova utvr|uje se

tako da se sukladno njihovom položaju, funkciji i zadacima

osigura zakonito, efikasno i racionalno obavljanje poslova i

zadataka iz njihovog djelokruga.

Članak 36.

Organizacijom unutarnjeg poslovanja sudova obavlja

se raspored poslova i zadataka na odgovarajuće

organizacijske jedinice i djelatnike na principu grupiranja

funkcionalno srodnih i me|usobno povezanih poslova i

zadataka u procesu rada, tako da se osigura:

zakonito, efikasno i racionalno obavljanje poslova

i zadataka,

puna uposlenost djelatnika i maksimalno korištenje

njihovih stručnih znanja i drugih radnih sposob-

nosti,

efikasno rukovo|enje, koordinacija i nadzor nad

obavljanjem poslova i zadataka,

osobna odgovornost za obavljanje poslova i

zadataka,

primjena suvremenih metoda rada i sustavno

unapre|enje rada.

1. Obrazovanje zajedničkih službi

Članak 37.

Radi ekonomičnijeg poslovanja, sudovi mogu poslove

prijema i otpreme pošte, ekonomat, računovodstvo i arhive

sporazumno povjeriti stručnoj službi koja obavlja te

poslove i za druga državna tijela.

IV. PROMET SA STRANKAMA I DRUGIM

OSOBAMA I TIJELlMA

1. Naziv suda

Članak 38.

Pored ulaznih vrata u zgradi u kojoj je smješten sud

postavlja se natpis sa službenim nazivom suda ispisan

latinicom.

2. Orijentacijska tabela

Članak 39.

Radi lakšeg snalaženja stranaka i drugih osoba, u

zgradi suda na vidnom mjestu postavlja se orijentacijska

tabela koja sadrži: pregled radnih prostorija po vrstama

poslova koji se u njima obavljaju i broj radne prostorije.

Na ulaznim vratima radne prostorije ističe se natpis sa

oznakom poslova koji se u toj prostoriji obavljaju kao i ime

i prezime suca odnosno djelatnika koji te poslove

obavljaju.

3. Radno vrijeme

Članak 40.

Radno vrijeme suda utvr|uje se sukladno posebnim

propisima.

Početak i završetak radnog vremena objavljuju se na

vidnom mjestu zgrade suda (u hodniku, na ulaznim

vratima, na portirnici i sl.).

4. Prijem stranaka

Članak 41.

Primanje osoba koje nisu pozvane, obavlja se u

odre|eno vrijeme u okviru redovitog radnog vremena.

Vrijeme za prijem osoba iz stavka 1. ovog članka

odre|uje se rasporedom poslova i objavljuje se na ulazu u

radne prostorije.

Osobe kojima je zbog udaljenosti ili zbog drugih

razloga otežan ponovni dolazak u sud, primaju se i izvan

vremena odre|enog za primanje.

5. Sudski dani

Članak 42.

Sudovi koji održavaju sudske dane dužni su objaviti

vrijeme i mjesto održavanja sudskih dana kako u zgradi

suda, tako i u mjestu gdje se održava sudski dan.



Članak 43.

Izvješćivanje stranaka i drugih ovlaštenih osoba o

stanju predmeta obavlja ovlašteni djelatnik suda na osnovu

podataka iz upisnika i predmeta. Izvješćivanje se

ograničava na nužne podatke o tome u kojem se stadiju

postupaka predmet nalazi, a isključen je svaki razgovor o

pravilnosti pojedinih procesnih radnji kao i davanje izjava

o mogućem ishodu postupka.

6. Razgledanje i prepisivanje spisa predmeta

Članak 44.

Razgledanje i prepisivanje spisa predmeta obavlja se u

prostorijama suda i pod nadzorom ovlaštenog djelatnika, u

vrijeme odre|eno rasporedom poslova.

Nacrt odluka, zabilješke suca i zapisnik o vijećanju i

glasovanju ovlašteni djelatnik će izdvojiti iz predmeta prije

nego što se predmet da na razgledanje odnosno

prepisivanje.

Članak 45.

Odobrenje za razgledanje ili prepisivanje spisa

predmeta daje sudac kod kojeg se predmet nalazi u radu, a

u ostalim slučajevima predsjednik suda.

Članak 46.

Promet sa drugim tijelima i organizacijama obavlja se,

po pravilu, preko predsjednika suda.

U prekršajnom postupku sudac kod koga se predmet

nalazi u radu kontaktira neposredno sa drugim tijelima i

organizacijama.

Promet s tijelima i organizacijama drugih država

obavlja se po posebnim propisima.

7. Sadržaj zamolnice

Članak 47.

Zamolnice koje se upućuju državnim tijelima,

poduzećima i drugim pravnim osobama moraju biti jasne i

potpune.

Zamolnice obvezno sadrže oznaku predmeta i

stranaka, te kratki i odre|eni sadržaj zahtjeva. Ako se traži

saslušanje stranaka ili drugih osoba, u zamolnici se moraju

točno navesti okolnosti i činjenice o kojima se te osobe

trebaju izjasniti.

U odgovoru na zamolnicu upućenu sudu obvezno se

navodi oznaka predmeta - zamolnice.

8. Potvrda o prijemu pismena

Članak 48.

Osoba koja je sudu predala podnesak ili drugo kakvo

pismeno, ima pravo tražiti potvrdu o predaji tog podneska

odnosno pismena. Potvrda se daje na kopiji podneska ili na

posebnom listu na kojem je otisnut prijamni štambilj.

9. Pružanje pravne pomoći

Članak 49.

Pružanje pravne pomoći gra|anima obuhvaća po

pravilu davanje pravnih savjeta i uzimanje na zapisnik

podnesaka koji su u svezi sa prekršajnim postupkom.

Pravnu pomoć u sudu pružaju suci i stručni suradnici.

Raspored vremena za pružanje pravne pomoći odre|uje

predsjednik suda i objavljuje se na oglasnoj ploči suda.

10. Dežurstvo i hitni predmeti

Članak 50.

Za rješavanje hitnih predmeta u sudu se može uvesti

dežurstvo u dane odmora ili praznika, i u druge dane kada

sud ne radi.

Dežurstvo obavlja sudac s djelatnikom suda na način

koji osigurava njihovu dostupnost (u službenim

prostorijama ili stanu).

Kao hitni predmeti smatraju se predmeti u kojima se

postupak vodi protiv privedene ili zadržane osobe, stranog

državljanina koji privremeno boravi u našoj zemlji,

državljanina BiH koji je privremeno uposlen u inozemstvu,

kao i postupak radi osiguranja dokaza.

Sudac je dužan obaviti pojedine procesne radnje u

hitnim predmetima i nakon isteka radnog vremena.

V. POSLOVANJE IZVAN ZGRADE SUDA

Članak 51.

Pojedine procesne radnje sud obavlja izvan sudske

zgrade samo ako se drukčije te radnje ne mogu obaviti.

O obavljanju procesne radnje izvan zgrade suda

obavještava se predsjednik suda.

VI. POSTUPANJE SA SPISIMA UPU]ENIM SUDU

1. Prijem pismena

Članak 52.

Pismena koja su sudu dostavljena preko poštanske

službe odnosno pismena koje stranka neposredno podnosi,

prima djelatnik koji je za to odre|en rasporedom poslova.

Na primljeno pismeno stavlja se prijemni štambilj (štambilj

broj 1).

2. Otvaranje pošte

Članak 53.

Djelatnik odre|en za prijem pismena otvara svu poštu

osim one koja je upućena predsjedniku suda, koja je

označena kao povjerljiva i koja je upućena na osobu.

Na omotu pošiljke koja je upućena predsjedniku suda,

koja je označena kao povjerljiva i koja je upućena na

osobu, stavlja se zabilješka o prijemu pismena i odmah se

predaje predsjedniku suda odnosno osobi na koju je

naslovljena.



Povjerljiva i strogo povjerljiva pošta upisuje se u

poseban upisnik.

3. Prijem pismena neposredno od stranke

Članak 54.

Djelatnik koji prima pismeno neposredno od stranke

ne može odbiti prijem tog pismena.

Ako pismeno sadrži koji formalni nedostatak (npr.

nema potpisa stranke ili adrese stranke ili nedostaje prilog

naveden u tekstu pisma), ili sud nije nadležan postupiti po

tom pismenu, djelatnik će na to upozoriti stranku i poučiti

kako otkloniti nedostatke odnosno uputit će je na nadležno

tijelo. Ako stranka, i pored upozorenja, zahtijeva da se

pismeno primi, djelatnik će primiti to pismeno uz naznaku

učinjenog upozorenja.

4. Prijem pismena preko pošte

Članak 55.

Pismenu koje je dostavljeno sudu preko poštanske

službe, a čije je podnošenje vezano za rok obvezno se

prilaže omot u kojem je pismeno primljeno.

Ako je datum na poštanskom žigu nečitljiv tako da se

ne može utvrditi dan predaje pošte, a postoji opravdana

sumnja da pismeno nije predato u zakonskom roku, zatražit

će se izvještaj od pošte o datumu predaje pismena pošti.

Na pismenu koje otvara predsjednik suda ili djelatnik

na kojeg je pismeno naslovljeno, zabilješka na omotu o

prijamu pismena stavlja se i na pismeno.

Ako u jednom omotu ima više pismena, omot se

prilaže jednom pismenu, a na drugim se, ako je to od

važnosti, ispod prijemnog štambilja, označuje gdje se omot

nalazi.

5. Prijem pismena izvan radnog vremena

Članak 56.

Prijem pismena obavlja se u tijeku cijelog radnog

vremena.

Pismena koja stignu sudu nakon isteka radnog

vremena, prima i po potrebi, otvara dežurni djelatnik suda,

ako je dežurstvo odre|eno. Hitna pismena koja sudu stignu

poslije redovitog radnog vremena može primiti i djelatnik

koji je odre|en za čuvanje zgrade, ali ih ne može otvarati.

Takva pismena čuvar zgrade predaje dežurnom djelatniku

suda, ako ga ima, odnosno djelatniku suda koji obavlja

prijem pošte.

U slučajevima iz stavka 2. ovog članka, djelatnik koji

je primio hitno pismeno, dužan ga je predati djelatniku za

prijem pismena neposredno poslije početka rada prvog

sljedećeg radnog dana.

Članak 57.

Primanje pismena neposredno od pošte obavlja se na

način predvi|en pravilima poštansko-telegrafsko-telefonske

službe.

6. Postupak prilikom otvaranja pošiljki

Članak 58.

Prilikom otvaranja omota treba paziti da se ne ošteti

pismeno, da se prilozi uz pismena ne pomiješaju, i da se

provjeri da li se brojevi pismena napisani na omotu slažu

sa brojevima na tim pismenima.

Nedostatke i nepravilnosti utvr|ene prilikom otvaranja

omota pismena treba konstatirati kratkom zabilješkom koja

se stavlja neposredno uz otisak prijemnog štambilja.

Ako se u omotu na|e pismeno upućeno na drugo tijelo,

o tome se sastavlja zabilješka, a zatim se na najpogodniji

način šalje tijelu kome je upućeno. Ovakva pismena ne

zavode se u upisnik.

Ako se prilikom otvaranja omota utvrdi da je uz

pismeno priložen novac ili drugi predmet od vrijednosti, to

se konstatira kratkom zabilješkom na primljenom pismenu

uz oznaku iznosa novca odnosno vrste predmeta. Novac i

predmet, poslije zavo|enja pismena u upisnik, predaje se

odre|enom djelatniku uz potpis na pismenu.

Ako je uz pismeno priložena dostavnica, treba potvrdi-

ti prijem pismena stavljanjem datuma, potpisa i službenog

pečata na dostavnici i odmah je vratiti pošiljaocu.

7. Osnivanje spisa

Članak 59.

Primljeno pismeno kojim se osniva novi predmet o

prekršaju upisuje se u odgovarajuće upisnike istog dana i

pod datumom kada je primljeno.

Ako se iz opravdanih razloga primljeno pismeno ne

može upisati u upisnik istog dana kada je primljeno, upisat

će se najkasnije idućeg radnog dana, ali pod datumom kada

je primljeno.

8. Omot predmeta

Članak 60.

Pismeno kojim se osniva novi predmet o prekršaju

dobiva svoj omot (obrazac broj 1). Omot na unutarnjoj

strani sadrži popis spisa u koji se unose pismena redom

kojim se ulažu u predmet (npr. zahtjev, rješenje o

pokretanju postupka, zapisnici i dr). Redni broj stavlja se

olovkom i u gornjem desnom kutu pismena.

Članak 61.

Na omotu predmeta stavlja se oznaka koja se sastoji od

kratice upisnika, rednog broja upisnika i posljednja dva

broja godine u kojoj je primljeno pismeno (npr. P-9/98).

Upisničar ili drugi djelatnik će staviti na omot predme-

ta ili drugo pismeno štambilj “HITNO” kad je to zakonom

ili drugim propisom označeno kao hitan predmet.

Predmet sa oznakom “HITNO” dostavlja se odmah

sucu ili drugom djelatniku koji po njemu postupa.

Članak 62.

Pismeno koje se odnosi na predmet o prekršaju u

tijeku postupka ulaže se u taj predmet.



Prilikom zavo|enja zahtjeva za pokretanje prekršajnog

postupka djelatnik pisarnice dužan je provjeriti da li se

protiv iste osobe već vodi prekršajni postupak, pa ako

utvrdi da je postupak u tijeku na omotu predmeta će

označiti broj predmeta po kojem je prekršajni postupak u

tijeku i o tome će obavijestiti suca koji vodi postupak.

9. Sre|ivanje spisa predmeta

Članak 63.

Spisi predmeta moraju biti sre|eni i uredni. O urednosti

predmeta brine se svaki djelatnik suda koji predmet dobiva

u rad (upisničar, tipkačica, sudac i arhivar).

Pojedini dijelovi predmeta ulažu se kronološkim

redom i označavaju rednim brojem u “Popisu spisa”, a

zatim lijepe ili na drugi način pričvršćuju uz omot spisa.

Prilozi se stavljaju uz pismena na koje se odnose. U

slučaju da se tako ne može postupiti zbog veličine priloga

ili iz drugih razloga, prilozi se drže odvojeno od spisa, s

tim da se na odgovarajućem mjestu u spisu stavi zabilješka

gdje se prilozi nalaze.

Članak 64.

Pismena koja se odnose na predmete koji su u radu,

ulažu se u te predmete.

Pismena kasnijeg datuma stavljaju se u spis iznad

pismena ranijeg datuma.

10. Postupanje s dostavnicama i povratnicama

Članak 65.

Dostavnice i povratnice (u daljnjem tekstu:

dostavnice) ulažu se bez odlaganja u spis na koji se odnose.

U spisu se trajno drže samo one dostavnice koje imaju

trajni procesni značaj.

Sudac odlučuje koje će dostavnice otkloniti iz spisa.

Dostavnica koja služi kao dokaz o uručenju odluke ili

drugih pismena vezanih za rok, lijepi se uz izvornik odluke

na koju se odnosi.

11. Predaja pismena u rad putem interne knjige

Članak 66.

Djelatnik pisarnice predaje pismena u rad sucu

odnosno drugom djelatniku suda putem interne dostavne

knjige (obrazac broj 2) ukoliko se službena radnja ne treba

obaviti u pisarnici. Predmeti hitne prirode predaju se

odmah u rad.

Predaja predmeta i vraćanje predmeta pisarnice

evidentira se u upisniku običnom olovkom u rubrici

“primjedba”.

Zahtjev za izuzeće suca predaje se predsjedniku suda

odmah po prijamu.

VII. DOSTAVLJANJE I OTPREMANJE PISMENA

1. Dostavljanje pismena

Članak 67.

Dostavljanje odluka suda i drugih pismena obavlja se

na način propisan odredbama čl. 132. do 139. Zakona o

prekršajima.

Ako je za sudsku odluku ili drugo pismeno koje se

dostavlja potreban dokaz o prijemu, dostavljanje se obavlja

uz povratnicu dostavnicu.

Članak 68.

Pismeno koje se otprema preko poštanske službe može

se otpremiti kao “obično”, “preporučeno” i na “poštanski

pretinac”.

Pismeno koje se otprema preko poštanske službe

upisuje se u dostavnu knjigu za poštu (obrazac broj 3).

Dostavna knjiga za poštu služi kao dokaz o obavljenoj

otpremi pismena.

Članak 69.

Dostavljanje pismena može se obavljati i neposredno

putem dostavne knjige za mjesto (obrazac broj 4).

Dostavljanje pismena obavlja se u omotima i u

dostavnoj knjizi se potvr|uje prijem pismena. Neuručena

pismena vraćaju se pisarnici uz naznaku razloga zbog kojih

dostava nije obavljena.

Dostava pismena može se obaviti neposredno

strankama i u sudu. Takva dostava se obavlja, po pravilu,

bez omota i prijam se potvr|uje na dostavnici.

Punomoćniku se dostava može obaviti neposredno

samo ako je punomoć uložena u spisu.

2. Otpremanje pismena

Članak 70.

Pismena preuzeta za otpremanje moraju, po pravilu,

biti otpremljena istog dana. Pismena hitne prirode

otpremaju se bez odlaganja istog dana.

Na izvorniku pismena u odgovarajućoj rubrici štam-

bilja prijepisa i otpreme, djelatnik koji obavlja otpremanje

upisuje datum otpreme i stavlja svoj potpis.

VIII. RJE[AVANJE PREDMETA

1. Zakazivanje ročišta

Članak 71.

Predmeti u kojima je odre|eno ročište ili rok, drže se u

za to odre|enom rokovniku u pisarnici ili kod suca.

Ako se predmet izuzima radi privremene uporabe prije

isteka odre|enog roka, u rokovnik se stavlja na mjesto

predmeta zabilješka o tome gdje se predmet nalazi.

Predmeti iz rokovnika ako se nalaze u pisarnici

predaju se sucu u rad, po pravilu, na jedan dan ranije nego

što je odre|en rok.

2. Rješavanje predmeta



Članak 72.

Primljeno pismeno odnosno primljeni predmet sudac

pregleda, svrstava i prema važnosti i hitnosti utvr|uje kojim

će se redom uzeti u rad.

Sudac je obvezan bez odlaganja uzeti u rad predmete

koji su zakonom ili drugim propisom označeni kao hitni,

kad se postupak vodi protiv privedene ili zadržane osobe,

stranog državljanina koji privremeno boravi u našoj zemlji,

državljanina BiH koji se nalazi na privremenom radu u

inozemstvu, predmete u kojima prijeti opasnost da će

dokazi biti uništeni kao i predmete koji su od posebnog

značenja s obzirom na vrstu prekršaja.

Članak 73.

Sudac odre|uje broj ročišta u tijeku jednoga dana

prema trajanju službenih radnji, broju pozvanih osoba, vrsti

i broju dokaza koje treba izvesti i složenosti postupka tako

da se vrijeme što racionalnije iskoristi.

Za više predmeta, osim predmeta koji su spojeni radi

provedbe jedinstvenog postupka, ne mogu se odrediti

ročišta u isto vrijeme.

Članak 74.

Predmete u kojima je odre|eno ročište i predmete koji

su stavljeni u rok, sudac upisuje u dnevnik za suce koji se

vodi po sustavu kalendara.

Članak 75.

Kad sudac utvrdi da je potrebno da provede redovit

postupak naredbom odre|uje koje osobe treba pozvati,

njihovu adresu te datum, dan, sat i mjesto održavanja

ročišta.

3. Spajanje predmeta

Članak 76.

Ako se više predmeta spoji radi provo|enja

jedinstvenog postupka, predmet po kome je kasnije

pokrenut postupak pripaja se predmetu u kome je postupak

pokrenut ranije i vodi pod brojem ranijeg predmeta.

Na omotu ranijeg predmeta stavlja se poslovni broj

predmeta koj i je pripojen, a ako na omotu pripojenog

predmeta postoji kakva posebna oznaka, prenijet će se na

omot ranijeg predmeta.

Kada se jednom predmetu prilaže drugi predmet samo

radi uvida u taj drugi predmet, na omotu predmeta kome se

drugi predmet prilaže, označava se da mu je taj predmet

priložen. Ta oznaka se precrtava kad priloženi predmet

bude izdvojen.

4. Razdvajanje predmeta

Članak 77.

Ako se predmet prije dovršetka postupka razdvaja radi

odvojenog postupanja, u odvojeni predmet ulažu se

ovjereni prijepisi svih pismena koja se na taj predmet

odnose.

Za odvojeni predmet sačinit će se novi popis spisa. Na

omot odvojenog predmeta prenose se važne zabilješke koje

se odnose na razdvojeni predmet, a na ranijem omotu te

zabilješke se precrtavaju.

5. Postupak za obnavljanje predmeta

Članak 78.

Ako se pojedini spisi ili dijelovi spisa izgube, oštete ili

unište, pokreće se postupak za obnavljanje spisa.

Kad su u pitanju spisi po kojima je postupak u tijeku,

postupak za obnavljanje spisa pokreće predsjednik suda

naredbom po službenoj dužnosti.

Kad su u pitanju spisi po kojima je postupak

pravomoćno okončan, postupak za obnavljanje spisa

pokreće se samo ako postoji opravdan interes. Naredbu o

tome donosi predsjednik suda po službenoj dužnosti ili na

zahtjev okrivljenog, odnosno podnositelja zahtjeva za

pokretanje prekršajnog postupka.

Neće se pokrenuti postupak za obnavljanje spisa ako je

u pitanju spis za koji je protekao rok do koga se po

odredbama ovog Pravilnika čuvaju takvi spisi.

Članak 79.

Obnavljanje spisa po kojima je postupak u tijeku

obavlja sudac kome je predmet bio dodijeljen u rad, a u

ostalim slučajevima sudac kojeg odredi predsjednik suda.

Obnavljaju se samo oni dijelovi spisa koji su od bitnog

značenja za postupak.

Obnavljanje se obavlja na osnovu prijepisa ostalih

oštećenih ili uništenih spisa kojima raspolažu stranke ili

sud, podataka iz upisnika i pomoćnih knjiga, a po potrebi i

na osnovi suglasnosti izjava stranke, svjedoka, vještaka,

zastupnika i drugih osoba koje su sudjelovale u postupku.

Kad o pojedinim radnjama nema podataka, a izjave

navedenih osoba nisu suglasne, te radnje će se ponoviti ako

nije donesena prvostupanjska odluka.

Stranke se obavještavaju o nestanku ili oštećenju samo

onih spisa po kojima je postupak u tijeku, ujedno se

pozivaju da podnesu prijepise svih podnesaka, zapisnika,

sudskih odluka i drugih pismena kojima raspolažu.

Članak 80.

Zahtjev za obnavljanje spisa po kojima je postupak u

tijeku zavodi se u isti upisnik u kome je zaveden predmetni

spis.

Zahtjev za obnavljanje spisa po kom je postupak

pravomoćno okončan, zavodi se u upisnik, a nakon obnove

spisa, on se zavodi u odgovarajući upisnik pod novim

rednim brojem.

Na omotu spisa u svim slučajevima se stavlja oznaka

“Obnovljen spis”.

6. Oblik, rješenja i način pisanja i potpisivanja

Članak 81.



Izlaganje u pismeno izra|enoj odluci mora biti jasno i

razumljivo. Treba se pridržavati zakonske terminologije, a

upotrijebljeni izrazi trebaju odgovarati ugledu suda i da ne

vrije|aju ničije dostojanstvo.

Sudske odluke pišu se poluproredom i ne mogu se

pisati sa obje strane polutabaka ako je papir takve kvalitete

da otisak slova na jednoj strani čine nečitljiv tekst na

drugoj strani polutabaka.

Vremensko trajanje kazne, iznos novčane kazne, iznos

troškova prekršajnog postupka i drugi novčani iznosi

označavaju se u izreci rješenja o prekršaju brojem i

slovima.

U izreci i obrazloženju rješenja o prekršaju stranke

treba uvijek označavati njihovim imenom i prezimenom, a

ne po redu njihovog nabrajanja (npr. prvookrivljeni,

trećeokrivljeni i sl.).

U tekstu odluke mogu se upotrebljavati kratice, ali

samo ako su općeusvojene i razumljive i ne daju povoda

sumnji o njihovom pravom značenju.

Nazive propisa koji se navode u tekstu odluke treba

navesti njihovim punim nazivom, brojem i godinom

službenog glasila u kome su objavljeni.

Članak 82.

Sva pismena uprave suda potpisuje predsjednik suda

ili sudac koji ga zamjenjuje.

Pismena u prekršajnom postupku kojim sudovi

obraćaju sa strankama i ostalim sudionicima u postupku

državnim tijelima, poduzećima i drugim pravnim osobama

(molbe, dopisi i dr.) moraju imati u gornjem lijevom kutu

naziv suda, mjesto, sjedište, broj i datum.

Dopise koji se odnose na predmet u radu potpisuje

sudac.

U slučaju trajne spriječenosti ili zbog drugih iznimnih

okolnosti zbog kojih ne postoji mogućnost da predsjednik

vijeća odnosno sudac potpiše odluku, odluku će potpisati

umjesto predsjednika vijeća jedan član vijeća, a umjesto

suca zamjenik suca ili drugi sudac kojega odredi

predsjednik suda.

Na isti način će se postupiti i u slučaju ako donesena

odluka nije izra|ena.

Članak 83.

Rješenje o prekršaju kao i zapisnik piše se na cijeloj

polovici tabaka. Ostala pismena mogu se pisati i na

četvrtini tabaka.

Članak 84.

Zamolnice, nalozi strankama za postupanje u od-

re|enom roku i dr. pišu se u dva primjerka, od kojih jedan

ostaje u predmetu.

Prijepisi odluka izra|uju se u dovoljnom broju primje-

raka, odnosno prema naredbi za dostavljanje.

Kad se prepisuje odluka protiv koje se može izjaviti

pravni lijek, treba primjerak prijepisa odluke osigurati za

sud koji će o pravnom lijeku odlučivati.

Prijepisi moraju biti čitljivi i uredni.

Poslije obavljenog prijepisa i sravnavanja strojopisači-

ca je dužna u kopijama ispraviti greške učinjene prilikom

prijepisa. Na izvorniku pismena strojopisačica je dužna

staviti štambilj prijepisa i otpreme.

7. Dostavljanje odluka suda

Članak 85.

Sve odluke o ishodu prekršajnog postupka kako

prvostupanjskog tako i drugostupanjskog suda moraju se

dostaviti okrivljenom i podnosiocu zahtjeva za pokretanje

prekršaj-nog postupka, a na traženje i oštećenom.

Rješenje koje je postalo pravomoćno mora se dostaviti

s klauzulom pravomoćnosti i tijelu koje po službenoj

dužnosti vodi evidenciju o prekršajnom kažnjavanju

fizičkih i pravnih osoba.

IX. POSTUPANJE PO PRAVNIM LIJEKOVIMA

1. Izvještaj o izjavljenom pravnom lijeku

Članak 86.

Predmet u kojem je protiv rješenja o pre-kršaju

izjavljen pravni lijek dostavlja se nadležnom sudu s

izvještajem o izjavljenom pravnom lijeku (obrazac broj 5).

Članak 87.

Prije nego što se predmet otpremi nadležnom sudu radi

odlučivanja o pravnom lijeku, djelatnik suda koji je

pripremio nacrt izvještaja iz članka 86. ovog Pravilnika,

dužan je provjeriti da li su u predmetu priložene

odgovarajuće dostavnice i potreban broj prijepisa odluka

povodom kojih je pravni lijek izjavljen, kao i da li su spisi

predmeta sre|eni.

županijski sud za prekršaje kome je dostavljen

nesre|en spis, može ga vratiti općinskom sudu da ga

prethodno sredi. Ako županijski sud za prekršaje tako ne

postupi, izvijestit će predsjednika općinskog suda da je spis

dostavljen nesre|en.

Članak 88.

Po prijemu predmeta kod županijskog suda za

prekršaje osniva se novi predmet pod oznakom

odgovarajućeg upisnika tog suda.

2. Postupanje s predmetom koji je vraćen od

županijskog suda za prekršaje

Članak 89.

županijski sud za prekršaje vraća predmet općinskom

sudu s potrebnim brojem primjeraka svoje odluke za

stranke i za sud.

Općinski sud je dužan da strankama bez odlaganja

dostavi odluke županijskog suda za prekršaje.

U predmetu županijskog suda za prekršaje ostaje

prvostupanjsko rješenje, izvornik odluke sa zapisnikom o

vijećanju i glasovanju, kao i druga pismena koja se odnose

isključivo na postupak pred tim sudom.

Članak 90.



Kad su izjavljeni izvanredni pravni lijekovi: zahtjev za

sudsku zaštitu i zahtjev za zaštitu zakonitosti općinski sud

je dužan sre|en spis na traženje županijskog suda za

prekršaje dostaviti bez odlaganja.

X. ARHIVA

1. Postupak stavljanja predmeta u arhivu

Članak 91.

Pravomoćno riješen predmet stavlja se u arhivu po

naredbi suca.

Prije stavljanja predmeta u arhivu treba provjeriti je li

predmet sre|en, da li se u predmetu nalaze pismena koja bi

trebalo izdvojiti ili vratiti strankama, tijelu ili organizaciji,

te je li predmet konačno završen.

Predmet u kojem je doneseno rješenje o kažnjavanju

može se staviti u arhivu, kad se utvrdi da je kažnjeni platio

novčanu kaznu, odnosno nastupio na izdržavanje kazne

zatvora.

Ako je rješenje o prekršaju ustupljeno na izvršenje

mjesno nadležnom sudu, predmet će se staviti u arhivu kao

završen.

Ako je rješenjem o prekršaju izrečena zaštitna mjera,

predmet se može staviti u arhivu kad sudac ili drugi

ovlašteni djelatnik suda utvrdi da je zaštitna mjera izvršena

odnosno da je nadležni organ za izvršenje zaštitne mjere

primio rješenje o prekršaju u cilju izvršenja te mjere.

Na način iz stavka 5. ovog članka postupit će se i s

predmetima u kojima je donesena odluka o plaćanju

troškova prekršajnog postupka.

2. Uzimanje predmeta iz arhive

Članak 92.

Predmet iz arhive može se izdati samo na pismeno

traženje suca ili drugog ovlaštenog djelatnika suda. Na

mjestu gdje se nalazio izdati predmet stavlja se pismeno

kojim se traži izdavanje predmeta.

Djelatnik koji rukuje arhivom najmanje jednom

mjesečno provjerava da li su izdati predmeti vraćeni u

predvi|enom roku, pa ako utvrdi da nisu, poduzet će mjere

da se predmeti vrate.

O izdatim predmetima iz arhive vodi se poseban popis.

Predmeti stavljeni u arhivu sre|uju se po vrsti

(prekršajnih, izvršnih, zamolnice, pravna pouka) i po

rednim brojevima oznaka spisa pojedinih upisnika, ulažu u

posebne fascikle na kojima se stavlja skraćena oznaka i

godina predmeta kao i brojevi predmeta koji su u fasciklu

uloženi (npr. P-1998/101-200).

3. Rok čuvanja predmeta, upisnika i drugih knjiga

Članak 93.

Čuvanje, odabiranje i izdvajanje predmeta, upisnika,

imenika i drugih pomoćnih knjiga stavljenih u arhivu,

obavlja se po odredbama Pravilnika o uvjetima i rokovima

čuvanja registraturskog materijala arhivske gra|e, kao i

odabiranja arhivske grade i registraturskog materijala i

Naputka o načinu primopredaje arhivske gra|e izme|u

imatelja arhivske gra|e i nadležnog arhiva i ovog

Pravilnika.

Članak 94.

Trajno se čuvaju i ne izdvajaju radi predaje arhivu

predmeti koji su zbog svog sadržaja od povijesnog i

političkog značenja, kao i predmeti sudske uprave koji su

od važnosti za opću ili mjesnu povijest.

Članak 95.

Iz arhive se izdvajaju ukoliko se trajno ne čuvaju,

sljedeći predmeti:

1. predmeti u kojima je odbačen zahtjev za pokre-

tanje prekršajnog postupka ili je prekršajni postu-

pak obustavljen - poslije dvije godine,

2. predmeti u kojima je izrečena novčana kazna -

poslije tri godine,

3. predmeti u kojima je izrečena kazna zatvora, kao i

predmeti u kojima je uz kaznu ili samostalno izre-

čena zaštitna mjera - poslije četiri godine,

4. svi ostali predmeti - poslije pet godina.

Na omotu spisa stavlja se otisak štambilja “arhivska

gra|a” crvene boje kao znak da se radi o arhivskoj gra|i u

kome se upisuje rok čuvanja predmeta u arhivu.

Članak 96.

Upisnici, knjige zapisnika o vijećanju i imenici čuvaju

se za vrijeme dok se čuvaju predmeti na koji se odnose.

Novčane knjige s dokazanim ispravama čuvaju se

deset godina poslije zadnjeg godišnjeg zaključivanja.

XI. PEČATI, [TAMBILJI I OBRASCI

Članak 97.

Sva pismena (dopisi, pozivi, rješenja i sl.) prilikom

otpreme iz suda moraju imati pečat suda.

Čuvanje i uporaba pečata obavlja se po posebnim

propisima.

Članak 98.

Za pojedine radnje i evidencije sud koristi obrasce i

štambilje koji su propisani ovim Pravilnikom.

Sud može koristiti i druge obrasce za pojedine

službene radnje koje se često ponavljaju, kao što su

uobičajeni dopisi, izvještaji i slična pismena kojima se od

drugih tijela traže ili dostavljaju podaci.

Za pojedine kratke i česte zabilješke, oznake, naredbe i

slično, mogu se koristiti odgovarajući štambilji.

Pored štambilja koji su propisani ovim Pravilnikom

sud može koristiti i druge štambilje ako se njihovom

upotrebom olakšava poslovanje.

Članak 99.



Sud obvezno koristi sljedeće štambilje:

1. prijemni štambilj (štambilj broj 1),

2. štambilj za oznaku hitnosti postupka (štambilj broj

2),

3. štambilj prijepisa i otpreme (štambilj broj 3),

4. štambilj za ovjeru točnosti prijepisa (štambilj broj

4),

5. štambilj o pravomoćnosti i izvršnosti rješenja

(štambilj broj 5),

6. štambilj arhivska grada (štambilj broj 6).

XII. UPISNICI I POMO]NE KNJIGE

1. Način vo|enja upisnika i drugih knjiga

Članak 100.

Sud vodi upisnike i pomoćne knjige propisane ovim

Pravilnikom, a po potrebi može voditi i druge pomoćne

knjige.

Članak 101.

Upisnici i pomoćne knjige vode se tako da se iz njih u

svako doba može utvrditi u kom je stadiju postupak po

odre|enom predmetu i gdje se predmet nalazi.

Upisnici se moraju voditi uredno i ažurno tako da

mogu poslužiti i kao osnova za izradu statističkih

izvještaja.

Upisničar je ovlašten i dužan da sucu i drugom

djelatniku koji radi na rješavanju predmeta, skrene pažnju

na očigledne greške u zapisnicima ili izvornicima sudskih

odluka, na neurednost prijepisa ili kakvog drugog pisma,

na očigledne greške u odre|ivanju rokova, na nedostajanju

dijelova spisa i na druge slične nedostatke koje zapazi u

radu sa predmetima.

Upisnici i pomoćne knjige izvan radnog vremena drže

se u zaključanim ormarima.

Članak 102.

Upisnik se sastoji od potrebitog broja tabaka koji su

povezani u knjigu sa tvrdim koricama. Na koricama knjige

ispisuje se naziv upisnika i godina za koju se upisnik vodi.

Sud za prekršaje s manjim obujmom poslova može

koristiti istu knjigu upisnika za više godina. Na sredini

prve strane lista kojim počinje nova godina ispisuje se

godina za koju se vodi upisnik.

Sukladno odredbama stavka 1. i 2. ovog članka

ustrojavaju se imenici i druge pomoćne knjige.

2. Upisnici općinskog suda

Članak 103.

Općinski sud vodi upisnike:

1. upisnik predmeta o prekršajima “P” (obrazac broj

6),

2. upisnik za razne stvari “R” (obrazac broj 7),

3. upisnik uprave suda “Su” (obrazac broj 8),

4. upisnik predmeta o izvršenju prekršaj-nih sankcija

“IPS” (obrazac broj 9),

5. upisnik oduzetih predmeta “OP” (obrazac broj 10),

6. upisnik za povjerljivu poštu “Pov” (obrazac broj

11),

7. upisnik za strogo povjerljivu poštu “Str. pov.”

(obrazac broj 12).

Iznimno, sud kod kojeg je godišnji priliv predmeta

veći od 2.000 može voditi upisnik predmeta o prekršajima

“P” po oblastima prekršaja i to za:

javni red i mir - “P-I”,

sigurnost prometa na putevima - “P-II”,

ostalo “P-III”.

3. Upisnici županijskog suda za prekršaje

Članak 104.

županijski sud za prekršaje vodi upisnike:

1. upisnik za drugostupanjsko rješenje “Pž” (obrazac

broj 13 ),

2. upisnik zahtjeva za sudsku zaštitu i zahtjeva za

zaštitu zakonitosti “PSZ” (obrazac broj 15),

3. upisnik za razne stvari “R” (obrazac broj 7),

4. upisnik uprave suda “Su” (obrazac broj 8),

5. upisnik za predmete sukoba nadležnosti “SN”

(obrazac broj 14),

6. upisnik za povjerljivu poštu “Pov” (obrazac broj

11 ),

7. upisnik za strogo povjerljivu poštu “Str. pov.”

(obrazac broj 12).

Upisnik za drugostupanjsko rješenje “Pž”. županijski

sud za prekršaje može voditi po oblastima prekršaje i to:

javni red i mir - “Pž-I”,

sigurnost prometa na putevima “Pž-II”,

ostalo “Pž-III”.

4. Sadržaj upisnika

Članak 105.

U upisnik predmeta o prekršajima “P” upisuje se

pismeno kojima se zahtijeva pokretanje prekršajnog

postupka.

U upisnik za razne stvari “R” upisuju se pismena koja

se ne upisuju u drugi upisnik, kao: zamolnice drugih tijela

za ispitivanje okrivljenog ili saslušanja svjedoka, vještaka i

slično.

U upisnik uprave suda “Su” upisuju se pismena koja se

odnose na poslove uprave (zahtjevi za izuzeće suca,

pritužbe na rad suda, izvještaji, pojedinačni akti o pravima

djelatnika, raspisi, nabavke i sl.).

U upisnik predmeta o izvršenju prekršajnih sankcija

“IPS” upisuje se pismeno istog suda kojim se traži

izvršenje kazne i zaštitnih mjera izrečenih u prekršajnom

postupku kao i troškove prekršajnog postupka ako

kažnjena osoba nije bez pozivanja platila izrečenu novčanu

kaznu ili troškove postupka, zahtjevi za izvršenje drugog



suda kao i odluke drugih tijela za provo|enje prekršajnog

postupka.

U upisnik za drugostupanjsko rješenje “Pž” upisuju se

“P” predmeti u kojima županijski sud za prekršaje rješava

u drugom stupnju.

U upisnik zahtjeva za sudsku zaštitu i zahtjeva za

zaštitu zakonitosti “PSZ” upisuju se predmeti u kojima je

izjavljen jedan ili drugi izvanredni pravni lijek.

U upisnik “OP” upisuju se predmeti koj i su privreme-

no oduzeti, a služe kao dokaz u prekršajnom postupku.

U upisnik “SN” upisuju se predmeti sukoba nadležnos-

ti izme|u općinskih sudova za prekršaje.

U upisnik “Pov” i “Str. pov.” Upisuju se pismena

označena kao povjerljiva i strogo povjerljiva.

5. Imenici

Članak 106.

Sud vodi imenik za upisnik “P”, “IPS” i “Pž”.

Imenik se vodi po abecednom redu.

Kad se predmet upiše u odgovarajući upisnik istodob-

no se obavi njegovo upisivanje u imenik.

U imenik se upisuje i ime i prezime okrivljenog

odnosno žalitelja i broj upisnika.

Sud može voditi imenik i za druge upisnike.

6. Postupak s pogrešno upisanim pismenima

Članak 107.

Pojedini upisi ne mogu se brisati niti na drugi način

poništiti.

Ako je pismeno pogrešno upisano u upisnik, upis se

precrtava crvenom olovkom - vodoravnom crtom, a u

rubrici “primjedba” stavlja se oznaka “pogrešan upis”.

Pismeno koje se upisuje iza pogrešno upisanog

pismena, dobija sljedeći redni broj. Poništeni upisi pri

zaključivanju upisnika odbijaju se od posljednjeg rednog

broja.

Ostali pogrešni upisi u upisnicima i pomoćnim

knjigama precrtavaju se tankom vodoravnom crtom tako da

precrtani tekst ostane čitljiv, a unosi se točan upis.

7. Oznaka riješenih predmeta

Članak 108.

Kad je predmet riješen ispred rednog broja upisnika

stavlja se znak rješenja “L” (npr. L 13).

Predmet se označava kao riješen:

kad je rješenje doneseno u redovitom postupku -

otpremom rješenja,

kad je rješenje doneseno u skraćenom postupku -

protekom roka za ulaganje prigovora,

u drugostupanjskom postupku - otpremom predme-

ta sa drugostupanjskim rješenjem,

kad je zahtijevano izvršenje rješenja o izrečenoj

kazni, zaštitnoj mjeri ili troškovima postupka,

kad je poduzeta posljednja radnja za izvršenje svih

odluka iz rješenja.

Ostali predmeti označavaju se kao riješeni kada se po

pismenu postupi, ako sudac drukčije ne odredi.

Članak 109.

Kad je više predmeta spojeno radi provo|enja

jedinstvenog postupka predmet koji je spojen označava se

riješenim kada se okonča postupak u predmetu s kojim je

spojen.

Članak 110.

Kad sud odluči da se u predmetu izdvoji postupak

protiv nekih osoba, razdvajanje predmeta obavit će se u

upisniku na taj način što će se prepisati pismena koja se

odnose na izdvojene osobe uvesti kao nov predmet. U

koloni upisnika “primjedbe” kod novog predmeta stavlja se

zabilješka mastilom “izdvojeno iz predmeta broj ... (npr. P-

137/98)”.

Ova zabilješka stavlja se i u popis spisa u koloni

“primjedba”.

8. Ponovno zavo|enje predmeta

Članak 111.

Kad je prvostupanjsko rješenje o prekršaju u cjelosti ili

djelomično ukinuto ili kad je doneseno rješenje kojim se

dozvoljava ponavljanje postupka, osniva se novi predmet i

upisuje u upisnik sa novim rednim brojem. U koloni

“primjedba” ranijeg i novog predmeta stavlja se zabilješka

“veza sa brojem ... (npr. veza sa brojem 70/98)”.

9. Zaključivanje upisnika i pomoćnih knjiga

Članak 112.

Upisnici i pomoćne knjige zaključuju se s posljednjim

danom u godini. Zaključivanje se obavlja tako što se iza

posljednjeg upisa stavlja zabilješka: redni broj posljednjeg

upisa, broj pogrešnih upisa, broj riješenih predmeta, broj

predmeta koji nisu riješeni do dana zaključenja upisnika

odnosno pomoćne knjige, i datum zaključenja upisnika.

Ovu zabilješku potpisuje djelatnik suda koji vodi upisnik

odnosno pomoćnu knjigu i predsjednik suda.

Ispod zabilješke iz prethodnog stavka upisuju se redni

brojevi neriješenih predmeta.

Članak 113.

Predmeti koji su na kraju tekuće godine ostali neri-

ješeni upisuju se i u upisnik sljedeće godine tako što se na

prvoj strani upisnika, upišu samo redni brojevi tih

predmeta. Svi upisi koji se odnose na te predmete obavljaju

se u ranijem upisniku.

Kad predmet bude riješen, u ranijem upisniku stavlja

se kod odnosnog rednog broja znak da je predmet riješen

(“L”), a u popisu neriješenih predmeta precrtava se

odgovarajući redni broj.



XIII. IZVR[ENJE NOVČANE KAZNE

Članak 114.

Plaćanje novčane kazne obavlja se putem čekovne

uplatnice.

Čekovnu uplatnicu popunjava općinski sud i dostavlja

je sa rješenjem kažnjenoj osobi radi uplate novčane kazne.

Odrezak čekovne uplatnice (obavještenje sudu o

uplati) prilaže se spisima predmeta kao dokaz o izvršenju

rješenja.

Članak 115.

Ako kažnjena osoba ne uplati novčanu kaznu u roku

odre|enom u rješenju o prekršaju, pozvat će se da novčanu

kaznu plati u odre|enom roku uz upozorenje o posljedicama

neplaćanja.

Djelatnik suda koji je rasporedom poslova odre|en da

vodi poslove izvršenja prekršajnih sankcija dužan je da po

proteku roka za plaćanje novčane kazne obavijesti

predsjednika suda ako novčana kazna nije uplaćena radi

donošenja odgovarajuće odluke.

Na način propisan u stavcima 1. i 2. ovog članka

postupit će se i kad je u pitanju naplata troškova

prekršajnog postupka, odnosno izvršenje mjere oduzimanja

imovinske koristi.

Članak 116.

Kad je zatraženo da se novčana kazna naplati prinud-

nim putem (članak 28. stavak 5. Zakona o prekršajima) sud

je dužan da svaka tri mjeseca, ako nije primio obavijest da

je novčana kazna prinudno naplaćena, traži od tijela

nadležnog za prinudno izvršenje obavijest o razlozima

zbog kojih prinudno izvršenje nije provedeno i da

poduzima potrebne mjere da ne nastupi zastara izvršenja

novčane kazne.

XIV. ČUVANJE ODUZETIH PREDMETA I

DEPOZITA

1. Predmet i mjesto čuvanja

Članak 117.

Predmeti oduzeti u prekršajnom postupku čuvaju se u

sudu i to u kasi odnosno na drugom odre|enom mjestu.

Ako se radi o predmetu ili robi koja je podložna

kvarenju, predat će se poduzeću i drugoj pravnoj osobi

koja se bavi prometom ili preradom takve vrste robe

odnosno predmeta.

Ako predmet zbog svojih specifičnih svojstava ili

obujma nije pogodan za čuvanje kod suda, odredit će se da

se takvi predmeti čuvaju kod pravne ili fizičke osobe

odnosno drugog tijela.

Predmeti se čuvaju odvojeno, a na svakom predmetu

mora biti napisan redni broj iz upisnika “P” i upisnika

“OP” koji se odnose na taj predmet i otisnut pečat suda.

Ako je pravomoćnim rješenjem odlučeno da se oduzeti

predmeti moraju uništiti, prodati ili predati poduzeću,

drugoj pravnoj osobi, odnosno tijelu sudac mora bez

odlaganja poduzeti sve potrebite mjere da se odluka

provede.

Postupak uništenja predmeta provodi komisija od tri

člana koju imanuje predsjednik općinskog suda.

O uništenju predmeta vodi se zapisnik koji se prilaže u

spis predmeta.

2. Čuvanje pologa

Članak 118.

Gotovina i vrijednosti koji su dostavljeni uz zahtjev za

pokretanje prekršajnog postupka čuvaju se u blagajni suda

ili na računu suda, ili u sefu u banci do pravomoćnosti

rješenja o prekršaju.

3. Dragocjenosti i strana valuta

Članak 119.

Ako su uz predmet dostavljene drago-cjenosti,

predsjednik suda odre|uje komisiju od tri člana koja je

dužna pobliže i točno popisati primljene predmete po

komadima, kakvoći, količini, težini, obliku i sl. Tako da se

isključi svaka mogućnost zamjene.

Zapisnik o popisu sastavlja se u dva primjerka od kojih

se jedan ulaže u odgovarajući spis, a drugi u omot sa

popisanim vrijednostima.

Zapisnik sadrži i broj upisnika “P” i upisnika “OP”

koji se odnosi na taj predmet.

Ako je predmet pologa strana valuta, u popisu se

navodi naziv države u kojoj valuta vrijedi kao zakonsko

sredstvo plaćanja, nominalna vrijednost na koju novčanica

glasi, naziv izdavatelja, seriju i broj i eventualno drugi

podaci.

Vrijednost strane valute navodi se prema tečajnoj

vrijednosti na dan preuzimanja.

XV. UPOTREBA RAČUNARA

Članak 120.

U sudovima se mogu voditi upisnici i pomoćne knjige

putem računara.

Na način iz prethodnog stavka mogu se voditi i druge

evidencije propisane ovim Pravilnikom.

Članak 121.

Upisnici, pomoćne knjige i druge evidencije koje se

vode putem računara moraju odgovarati sadržini i načinu

vo|enja propisanim ovim Pravilnikom.

Članak 122.

Zaključivanje upisnika, pomoćnih knjiga i evidencija

koje se vode putem računara obavlja se tako što će se za

odgovarajući upisnik, pomoćnu knjigu i evidenciju sačiniti



akt u kojem će se utvrditi koliko svezaka sačinjava taj

upisnik a zatim u tom aktu posebna zabilješka o

zaključenju upisnika (članak 112.) koji potpisuje i ovjerava

predsjednik suda i djelatnik koji vodi upisnik.

XVI. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

Članak 123.

Obrasci i štambilji s naputkom za njihovu primjenu

propisani ovim Pravilnikom otiskani su uz ovaj Pravilnik i

čine njegov sastavni dio.

Članak 124.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje

važiti Pravilnik o unutarnjem poslovanju sudova za

prekršaje (“Službeni list SR BiH”, broj: 37/91).

Do donošenja i stupanja na snagu propisa iz članka 34.

stavak 2. ovog Pravilnika shodno će se primjenjivati

postojeći propisi koji ure|uju materiju isplate i visinu

naknade troškova prekršajnog postupka ostalim osobama

sudi-onicima u prekršajnom postupku.

Članak 125.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana

objave u “Narodnim novinama Hercegbosanske županije”.

Bosna i Hercegovina

Federacija BiH


Ministarstvo pravosuða i uprave

Broj: 04-3-7/99

Livno, veljaèa 1999. g.

Ministar

Stipo Babiæ

* * *



* * *

Na temelju èlanka 41. i 42. Zakona o sudovima

(“Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj 1/97)

èlanka 8. stavak 1. Zakona o javnom tužiteljstvu (“Narodne

novine Hercegbosanske županije”, broj 1/97), ministar

pravosuða i uprave donosi

PRAVILNIK

o programu pripravnièkog staža u pravosudnim

tijelima Hercegbosanske županije

Èlanak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se naèin osposobljavanja

pripravnika-diplomiranih pra-vnika (u daljnjem tekstu:

pripravnik), koji se primaju na rad u sudove i tužiteljstva

Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: pravosudna

tijela) ili se primaju na praksu u pravosudnim tijelima kao

volonteri, radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog

ispita (u daljnjem tekstu: pripravnièki staž).

Èlanak 2.

Pripravnici se naizmjenièno rasporedjuju na pojedine

poslove i zadatke tako da se u tijeku pripravnièkog staža

upoznaju sa obavljanjem svih poslova i zadataka u

pravosudnim tijelima.

Èlanak 3.

Pripravnik koji je primljen na rad u opæinski sud

provodi pripravnièki staž po sljedeæem redosljedu i

trajanju:

na poslovima sudske uprave - jedan mjesec;

na poslovima zemljišnih knjiga - dva mjeseca;

na poslovima parniènog referata - pet mjeseci;

na poslovima izvanparniènog referata - dva

mjeseca;

na poslovima izvršenja i platnih naloga - jedan

mjesec;

na poslovima istrage - dva mjeseca;

na poslovima kriviènog referata - èetiri mjeseca.

Iznimno od odredaba stavka 1. ovog èlanka,

predsjednik opæinskog suda može, na zahtjev pripravnika,

odrediti da pripravnik provede pripravnièki staž na

pojedinim poslovima u kraæem ili dužem trajanju.

Èlanak 4.

Nakon provoðenja pripravnièkog staža na poslovima

iz èlanka 3. ovog Pravilnika pripravnik se upuæuje da

preostalo vrijeme provede na pripravnièkom stažu u

opæinskom tužiteljstvu i u Županijskom sudu u Livnu (u

daljnjem tekstu: Županijski sud).

U opæinskom tužiteljstvu pripravnièki staž traje

najmanje tri mjeseca.

Èlanak 5.

Kad se pripravnik nalazi na provodjenju dijela pri-

pravnièkog staža u Županijskom sudu, predsjednik

Županijskog suda odredjuje vrijeme i poslove drugostupan-

jskog sudovanja na kojima æe pripravnik provesti staž.

Èlanak 6.

Pripravnik koji je primljen na rad u Županijski sud,

pripravnièki staž provodi po sljedeæem redosljedu i

trajanju:

na poslovima sudske uprave - jedan mjesec;

na poslovima drugostupanjskog gradjanskog

referata - tri mjeseca;

na poslovima istrage - dva mjeseca;

na poslovima prvostupanjskog kriviènog referata -

tri mjeseca;

na poslovima drugostupanjskog krivi-ènog referata

- dva mjeseca.


iz stavka 1. ovog èlanka, pripravnik provodi pripravnièki

staž u opæinskom sudu po sljedeæem rasporedu i trajanju:

na poslovima zemljišnih knjiga - dva mjeseca;

na poslovima parniènog referata - tri mjeseca;

na poslovima izvanparniènog referata - dva

mjeseca;

na poslovima izvršenja - jedan mjesec.


iz stavka 1. i 2. ovog èlanka, pripravnik se upuæuje u

opæinsko tužiteljstvo.

Izuzetno od odredaba stavka 1. i 2. ovog èlanka,

predsjednik Županijskog suda može, na zahtjev

pripravnika, odrediti da pripravnik provede pripravnièki

staž na pojedinim poslovima u kraæem ili dužem trajanju.

Èlanak 7.

Pripravnik koji je primljen na rad u opæinsko odnosno

Županijsko tužiteljstvo u Livnu, izmjenice se rasporedjuje

na poslove i zadatke tako da se za vrijeme pripravnièkog

staža osposobi za obavljanje svih poslova i zadataka

tužiteljstva. Tužitelj odredjuje trajanje pripravnièkog staža

po pojedinim poslovima i zadacima.

Pripravnik iz stavka 1. ovog èlanka upuæuje se u

opæinski sud radi provoðenja pripravnièkog staža na

poslovima zemljišnih knjiga, parniènog referata,

izvanparniènog referata i izvršenja, u trajanju odreðenom

èlankom 3. ovog Pravilnika. Pripravnièki staž na ovim

poslovima može trajati i kraæe vrijeme, ali ne kraæe od

polovice propisanog vremena.

Èlanak 8.

Prema odredbama ovog Pravilnika pripravnièki staž

provode i diplomirani pravnici koji su upuæeni u

pravosudna tijela iz drugih državnih tijela i pravnih osoba

radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita, a po

odobrenju predsjednika suda odnosno tužitelja.

Kad osoba iz stavka 1. ovog èlanka treba da provede

pripravnièki staž u kraæem trajanju od dvije godine, o

provoðenju pripravnièkog staža odluèuje predsjednik suda,



odnosno tužitelj, po prethodno pribavljenom mišljenju te

osobe.

Èlanak 9.

Predsjednik suda, odnosno tužitelj dužan je osigurati

da se o provoðenju pripravnièkog staža vodi posebna

evidencija, koja sadrži podatke o vremenu koje je

pripravnik proveo na pojedinim poslovima i zadacima.

Nakon provedenog pripravnièkog staža, predsjednik

suda, odnosno tužitelj izdaje pripravniku potvrdu da je

pripravnièki staž proveo u skladu s ovim Pravilnikom.

Èlanak 10.

Pripravnik koji je primljen na rad u pravosudno tijelo

ili upuæen u pravosudno tijelo radi provodjenja

pripravnièkog staža, dužan je voditi dnevnik u koji upisuje

poslove i zadatke koje je obavljao i propise koje je

primjenjivao.

Unošenje podataka iz stavka 1. ovog èlanka pripravnik

obavlja pod nadzorom osobe koja rukovodi poslovima na

kojima pripravnik provodi pripravnièki staž.

Èlanak 11.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika na podruèju

Hercegbosanske županije prestaje s primjenom Uputstvo o

programu osposobljavanja pripravnika - diplomiranih

pravnika u sudovima i javnim tužiteljstvima (“Službeni list

SR BiH”,broj 2/88).

Èlanak 12.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana

objave u “Narodnim novinama Hercegbosanske županije”.

Bosna i Hercegovina

Federacija BiH



Broj: 04-3-9/99

Livno, ožujak 1999. g.

Ministar

Stipo Babiæ

* * *

Na temelju èlanka 42., 82. i 83. Zakona o sudovima

(“Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj 1/97),

ministar pravosudja i uprave donosi

PRAVILNIK

o naknadi troškova u sudskim postupcima

I. OPÆE ODREDBE

Èlanak 1.

Ovim Pravilnikom utvrdjuju se naknade koje stranke

plaæaju za službene izlaske sudaca, sudaca porotnika i

ostalih djelatnika suda (u daljnjem tekstu: djelatnik suda) u

kaznenom, parniènom, izvanparniènom i izvršnom

postupku; naknadu troškova koja pripada svjedocima,

struènim i drugim osobama kad na poziv suda ili na

temelju odluke suda sudjeluju u sudskom postupku; kao i

uvjete i naèin korištenja.

Èlanak 2.

Naknada troškova u smislu ovog Pravilnika obuhvaæa

putne troškove, dnevnice na ime naknade troškova za

prehranu, prenoæište i paušalnu naknadu.

II. NAKNADA TROŠKOVA KOJU STRANKE

PLAÆAJU ZA SLUŽBENE IZLASKE

Èlanak 3.

Stranka je dužna za službeni izlazak unaprijed položiti

svotu koju odredi sud, a koja približno odgovara naknadi

predvidjenoj ovim Pravilnikom.

Isplata naknade može se izvršiti samo na temelju

putnog raèuna, koji je ovjerio predsjednik suda.

Èlanak 4.

Predsjednik suda brine se da se u istom danu, kad je to

moguæe, izvrši jedan izlazak za više predmeta u istom ili

susjednim mjestima.

Kad je jedan službeni izlazak izvršen za više predmeta,

trošak izlaska dijeli se razmjerno na sve predmete.

Èlanak 5.

Putni troškovi obuhvaæaju izdatke za prijevoz

sredstvima javnog prometa, naknade u vidu kilometraže i

naknadu za uporabu vlastitog putnièkog automobila.

Èlanak 6.

Predsjednik suda može odobriti da djelatnici suda za

službeni izlazak koriste putnièki automobil koji im stranka

stavi na raspolaganje, ako se ne radi o predmetima sa

suprotnim interesima stranaka.

U sluèaju iz stavka 1. ovog èlanka djelatnicima suda

ne pripadaju troškovi prijevoza, kao ni naknada u vidu

kilometraže.

Èlanak 7.

Naknada u vidu kilometraže pripada samo na pravcima

na kojima ne prometuju prijevozna sredstva javnog

prijevoza.

Naknada iz stavka 1. ovog èlanka pripada i kada se

postojeæa redovita sredstva javnog prometa ne mogu

koristiti uslijed nepogodne veze, prekida prometa ili ako iz

drugih opravdanih razloga nije bilo moguæe da se to

sredstvo koristi.

Èlanak 8.

Kilometraža se obraèunava prema broju predjenih

kilometara raèunajuæi svaki predjeni ili zapoèeti kilometar

u oba smjera od mjesta odlaska, odnosno povratka.



Kad za dužinu puta nema službenog daljinara, kilo-

metraža se raèuna prema dužini vremena provedenog na

putu, raèunajuæi jedan sat pješaèenja kao èetiri kilometra

predjenog puta.

Èlanak 9.

Predsjednika suda može odobriti da djelatnik suda za

službeni izlazak koristi vlastiti automobil samo na

pravcima u kojima ne prometuju prijevozna sredstva

javnog prometa ili ako se ona ne mogu koristiti usljed

nepogodne veze, prekida prometa ili iz drugih opravdanih

razloga ili ako sama stranka nije stavila na raspolaganje

putnièki automobil.

U sluèaju iz stavka 1. ovog èlanka, djelatnicima suda

ne pripadaju troškovi prijevoza, nego samo naknada u vidu

kilometraže.

Èlanak 10.

Dnevnica se utvrdjuje prema odredbama opæih akata

kojima je regulirana naknada tih troškova za službena

putanja, s tim da djelatnicima suda za službeni izlazak koji

traje preko èetiri do osam sati pripada naknada u visini od

1/4 dnevnice za službeno putovanje.

III. NAKNADA TROŠKOVA OSTALIM

SUDIONICIMA U SUDSKIM POSTUPCIMA

Èlanak 12.

Naknada troškova po odredbama ove glave obuhvaæa:

1. troškove svjedoka, struènih i drugih osoba,

2. troškove branitelja, punomoænika i zakonskih

zastupnika,

3. troškove prijevoza i lijeèenja okrivljenog,

4. troškove privatnog tužitelja i ošteæenog u kazne-

nom postupku,

5. troškove stranaka u parniènom postupku.

Èlanak 13.

Naknada troškova odredjuje se na zahtjev osobe koja

ima pravo na naknadu. Tijelo koje vodi postupak dužno je

osobu koja ima pravo na naknadu troškova upozoriti na to

pravo, kao i na gubitak tog prava, ako zahtjev ne podnese u

odredjenom roku ili na naèin odredjen posebnim

propisima.

Upozorenje iz stavka 1. ovog èlanka, kao i izjava

osobe u svezi s njenim zahtjevom za naknadu troškova

unijet æe se u zapisnik.

1. Troškovi svjedoka, struènih i drugih osoba

Èlanak 14.

Putni troškovi obuhvaæaju naknadu za prijevoz

sredstvima javnog prometa odnosno naknadu u vidu

kilometraže.

Troškovi iz stavka 1. ovog èlanka obuhvaæaju izdatke

za dolazak iz mjesta prebivališta, odnosno boravišta do

mjesta gdje se treba obaviti saslušanje ili neke druge

radnje, kao i za povratak u prebivalište odnosno boravište.

Èlanak 15.

Naknade za prijevoz utvrdjuju se na temelju cijene

karte ili na drugi pogodan naèin.

Èlanak 16.

Naknada za prijevoz ne pripada svjedoku ili drugoj

osobi koja ima pravo na besplatnu vožnju.

Svjedoku, struènoj ili drugoj osobi koja je koristila

povlasticu za vožnju, pripada naknada za prijevoz u visini

stvarnih izdataka.

Èlanak 17.

Naknada u vidu kilometraže pripada samo na putnim

pravcima na kojima ne prometuju prijevozna sredstva

javnog prometa.

Naknada iz stavka 1. ovog èlanka pripada i kad se

postojeæe sredstvo javnog prometa ne može koristiti

uslijed prekida prometa, nepogodne veze ili ako iz drugih

opravdanih razloga nije bilo moguæe da se to sredstvo

koristi.

Naknada u vidu kilometraže pripada samo ako je

udaljenost od prebivališta, odnosno boravišta, do mjesta

gdje se treba obaviti saslušanje, autobusne postaje ili

pristaništa - veæa od èetiri kilometra u jednom smjeru.

Udaljenost za koje pripada naknada u vidu kilometraže

utvrdjuje se na temelju službenih podataka nadležnog

opæinskog tijela uprave ili drugog nadležnog tijela ili

organizacije.

Èlanak 18.

Ako je putovanje obavljeno vlastitim prijevoznim

sredstvom, naknada troškova prijevoza odredjuje se po

odredbi èlanka 15. ovog Pravilnika.

Èlanak 19.

Naknadu za prehranu i prenoæište odredjuje sud prema

prosjeènim mjesnim cijenama prehrane i prenoæišta.

Naknada za prehranu pripada svjedoku, struènoj i

drugoj osobi, ako je zbog odazivanja na poziv morala

provesti izvan svog prebivališta, odnosno boravišta, više od

osam sati, raèunajuæi i vrijeme gdje treba svjedoèiti ili

obaviti neku drugu radnju, kao i vrijeme potrebno za

povratak u prebivališta, odnosno boravište.

Èlanak 20.

Naknada plaæe zbog odazivanja na poziv u svojstvu

svjedoka, struène ili druge osobe, pripada osobama u

radnom odnosu, a naknada za izgubljenu zaradu pripada i

osobama koje samostalno obavljaju djelatnost osobnim

radom.

Naknada iz prethodnog stavka pripada i osobi u

radnom odnosu i kad nije odsustvovala s rada, ako radi u



noænoj smjeni, a dužnost svjedoka, struène ili druge osobe

je obavila u vrijeme kada se treba odmarati i pripremati za

redovan rad u noænoj smjeni.

Èlanak 21.

Naknada plaæe osobama u radnom odnosu za vrijeme

odsutnosti s rada po pozivu odredjuje se sukladno

posebnim propisima.

Naknada za izgubljenu zaradu osobi koja samostalno

obavlja djelatnost osobnim radom odredjuje sud prema

izgubljenom vremenu i ovisno o zanimanju osobe kojoj

pripada ova naknada.

Èlanak 22.

Svjedoku, struènoj i drugoj osobi koja je istog dana ili

u više uzastopnih dana obavljala dužnost u više razlièitih

predmeta, pripada naknada jednostrukog iznosa troškova.

Ovaj iznos naknade podijelit æe se na sve predmete u

kojima je svjedok, struèna ili druga osoba sudjelovala i to

razmjerno vremenu provedenom radi svjedoèenja ili

obavljanja neke druge radnje u pojedinom predmetu.

Èlanak 23.

Ako je svjedoku zbog bolesti, tjelesnih mana ili godina

starosti potreban pratilac, pripada mu naknada troškova i za

pratioca po odredbama iz èl. 14. do 22. ovog Pravilnika.

2. Troškovi branitelja, punomoænika i

zakonskog zastupnika

Èlanak 24.

Naknada troškova i nagrada braniteljima i

punomoænicima, ako su odvjetnici, odredjuje se po tarifi o

nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika. Po toj

tarifi odredjuje se i nagrada kada stranku zastupa javni

pravobranitelj ili drugo tijelo odnosno organizacija koja

ima pravo na nagradu za zastupanje.

Kada branitelju ili punomoæniku koji nije odvjetnik i

zakonskom zastupniku pripada naknada za nužne izdatke

po odredbama Zakona o kaznenom postupku i Zakona o

parniènom postupku, ta naknada obuhvaæa putne troškove

i troškove za prehranu i prenoæište, a utvrdjuje se po

odredbama èlanka 14. i 19. ovog Pravilnika.

Osobama iz stavka 2. ovog èlanka naknada za

izgubljenu zaradu utvrdjuje se po odredbama èlanka 20. i

21. ovog Pravilnika.

Naknadu postavljenom punomoæniku koji nije

odvjetnik, u parniènom postupku utvrdjuje sud po

službenoj ocjeni, s tim da ne može biti veæa od naknade

utvrdjene u tarifi o nagradama i naknadama za rad

odvjetnika.

3. Troškovi lijeèenja i prijevoza okrivljenog

Èlanak 25.

Troškovi lijeèenja okrivljenog obuhvaæaju:

1. troškove lijeèenja okrivljenog u zdravstvenoj

organizaciji dok se nalazi u pritvoru, ako nema

pravo na zdravstvenu zaštitu;

2. troškove lijeèenja okrivljenog upuæenog na

promatranje u zdravstvenu organizaciju za duševno

bolesne osobe;

3. troškove porodjaja okrivljene koja je u pritvoru,

ako nema pravo na zdravstvenu zaštitu;

4. troškove prijevoza okrivljenog do zdravstvene

organizacije i nazad.

Naknada troškova iz toèke 1. do 3. stavka 1. ovog

èlanka utvrdjuje se na temelju raèuna zdravstvene

organizacije, a naknada troškova iz toèke 4. po odredbama

èlanka 14. do 18. ovog Pravilnika.

4. Troškovi privatnog tužitelja i ošteæenog u kaznenom

postupku

Èlanak 26.

Kada privatnom tužitelju, ošteæenom, ošteæenom kao

tužitelju odnosno njihovim zakonskim zastupnicima i

punomoænicima pripada naknada za nužne izdatke i

izgubljenu zaradu po odredbama ZKP-a, ova naknada

obuhvaæa troškove po odredbama èlanka 14. do 21. ovog

Pravilnika.

Privatni tužitelj ili ošteæeni koji je pozvan kao svjedok

ima pravo na naknadu troškova koji se priznaju

svjedocima.

5. Troškovi stranaka u parniènom postupku

Èlanak 27.

Stranka umješaè, odnosno zakonski zastupnik, ima

pravo na naknadu troškova utvrdjenih po odredbama

èlanka 14. do 23. ovog Pravilnika.

IV. ISPLATA TROŠKOVA

Èlanak 28.

Naknadu plaæe u smislu èlanka 20. ovog Pravilnika

isplaæuje sud koji vodi kazneni postupak po zahtjevu za

refundaciju koji je podnijelo tijelo, poduzeæe ili druga

organizacija, odnosno osoba kod kojeg je svjedok, stranka

ili druga osoba u radnom odnosu.

Èlanak 29.

Kada je svjedoèenje ili oèevid obavljen pred zamoljen-

im tijelom, o zahtjevu za naknadu troškova, odnosno za

odredjivanje nagrade odluèuje to tijelo.

Ako tijelo koje vodi kazneni postupak nije za-

moljenom tijelu unaprijed dostavilo potreban iznos za

pokriæe troškova, naknadu, odnosno nagradu isplaæuje

zamoljeno tijelo iz svojih sredstava, a tijelo koje vodi

postupak dužno je na zahtjev tijela koje je izvršilo isplatu

naknaditi isplaæeni iznos.

Èlanak 30.



U postupku zbog kaznenih djela za koje se goni po

privatnoj tužbi, privatni tužitelj polaže unaprijed potreban

iznos sredstava kod suda koji vodi postupak na ime

troškova dovodjenja okrivljenog, troškova za prijevoz

okrivljenog i troškova tumaèenja okrivljenom.

Osoba koja je u postupku po privatnoj tužbi iz

prethodnog stavka predložila izvodjenje odredjenih

dokaza, dužna je na zahtjev suda položiti unaprijed

potreban iznos sredstava za izvodjenje tih dokaza.

Kad se u postupku zbog kaznenog djela za koji se goni

po privatnoj tužbi, po službenoj dužnosti naredi

poduzimanje radnji koje povlaèe troškove, naložit æe se

strankci u èijem se interesu poduzima radnja, da položi

iznos potreban za podmirivanje troškova, a ako se radnja

poduzima u interesu obadviju stranaka odredit æe se da

svaka stranka položi polovicu tog iznosa.

Ako jedna, odnosno obadvije stranke ne polože

odredjeni iznos po odredbi stavka 3. ovog èlanka, troškovi

za poduzetu radnju isplatit æe se iz sredstava tijela koje

vodi kazneni postupak, a naplatit æe se kasnije od osoba

koje su dužne naknaditi te troškove po odredbama ZKP-a.

Èlanak 31.

U parniènom postupku isplaæuju se unaprijed iz

predraèunskih sredstava samo troškovi predvidjeni u

èlanku 143. stavak 4. i 162. ZPP-a (“Službene novine

Federacije BiH”, broj 42/98).

Èlanak 32.

Svi troškovi unaprijed isplaæeni iz predraèunskih

sredstava unose se u poseban popis troškova koji se prilaže

spisu.

Èlanak 33.

Svjedoci, struène i druge osobe mogu tražiti da im se

unaprijed isplati potreban iznos za putne troškove.

U kaznenom postupku po privatnoj tužbi okrivljeni

može tražiti da mu se unaprijed isplati potreban iznos za

putne troškove.

V. ZAHTJEV ZA NAKNADU TROŠKOVA

Èlanak 34.

Zahtjev za naknadu troškova, odnosno isplatu nagrade

podnose svjedoci i struène osobe odmah po izvršenom

svjedoèenju ili davanju objašnjenja.

Osobama koje su u radnom odnosu izdat æe se odmah

po završenom svjedoèenju ili davanju objašnjenja, potvrda

o vremenu koje su proveli obavljajuæi te dužnosti, u svrhu

ostvarivanja prava iz èlanka 28. ovog Pravilnika.

Državna tijela, poduzeæa i druge organizacije i

zajednice koje imaju pravo na naknadu troškova sukladno

odredbama ovog Pravilnika podnose zahtjev u roku koji je

odredjen posebnim propisima.

Tijela, organizacije i zajednice iz stavka 3. ovog

èlanka, kao i osobe koje imaju pravo na naknadu troškova,

dužni su, po potrebi, podnijeti dokaze kojima se pravdaju

uèinjeni izdaci.

VI. PAUŠALNI IZNOS

Èlanak 35.

Paušalni iznos u smislu odredbi èlanka 95. ZKP-a

utvrdjuje se u visini od 20 do 500 KM u protuvrijednosti

domaæe valute, ovisno od trajanja i složenosti postupka i

imovnog stanja osobe obvezne da plati ovaj iznos.

VII. OSTALE NAKNADE

Èlanak 36.

Svakom pravosudnom tijelu (sudu ili javnom tužitel-

jstvu) isplaæuje se mjeseèno iznos 50% od jednog osobnog

dohotka suca, odnosno javnog tužitelja na ime naknade za

pripravnost radi izlaska na oèevid.

Sredstva iz stavka 1. ovog èlanka osiguravaju se u

Proraèunu Županije.

Naknada iz stavka 1. ovog èlanka dijeli se na suce,

javne tužitelje, odnosno zamjenike javnih tužitelja,

srazmjerno vremenu provedenom u pripravnosti.

Èlanak 37.

Sucu, javnom tužitelju, odnosno zamjeniku javnog

tužitelja za oèevid obavljen nakon isteka radnog vremena,

pripada pravo na 1/4 dnevnice za službeno putovanje, ako

je na oèevidu proveo do osam sati, a 1/2 dnevnice za

službeno putovanje, ako je na oèevidu proveo preko osam

sati, bez obzira na broj izlazaka na oèevid.

VII. ZAVRŠNE ODREDBE

Èlanak 38.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u

“Narodnim novinama Hercegbosanske županije”

Bosna i Hercegovina

Federacija BiH



Broj: 04-3-8/99

Livno, ožujak 1999. g.

Ministar

Stipo Babiæ

* * *

OGLASNI DIO

UPIS U SUDSKI REGISTAR

Županijski sud u Livnu, Rješenjem broj U/I-166/98,

upisao je u sudski registar osnivanje društva jedne osobe

“BOROVAÈA-MARINPLAST”, Grahovo.



Giovanni Crescenzi, osniva društvo jedne osobe pod

tvrtkom “BOROVAÈA-MARIN-PLAST” d.j.o. Grahovo

sa sjedištem u Grahovu, Borovaèa. Društvo će obavljati

sljedeæe djelatnosti:

Prerada drva i proizvoda od drva

21101 Proizvodnja rezane graðe;

20300 Proizvodnja graðevinske stolarije i ele-

menata;

20400 Proizvodnja drvene ambalaže;

20510 Proizvodnja ostalih proizvoda od drva.

Graðevinarstvo

45110 Rušenje graðevinskih objekata i zemljani

radovi;

45211 Visokogradnja;

45212 Niskogradnja;

45220 Podizanje krovnih konstrukcija i pokrivanje

krovova;

Trgovina na veliko i malo

živom stokom, voćem i povrćem, alkoholom i

drugim piæima, duhanskim proizvodima, teksti-

lom, odjeæom, obuæom.

Ugostiteljstvo

55110 Hoteli i moteli, s restoranom;

55120 Hoteli i moteli, bez restorana;

55210 Omladinski hoteli i planinski domovi;

55220 Kampovi i kampirališta;

55300 Restorani.

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

01500 Lov, stupièarenje i briga o divljači,

ukljuèujuæi i odgovarajuæe usluge.

Proizvodnja kemijskih proizvoda

24300 Proizvodnja boja, lakova i sličnih premaza,

grafièkih boja i kitova.

* * *


upisao je u sudski registar osnivanje društva s ogranièenom

odgovornošæu u mješovitom vlasništvu “MIVA-

COMMPANY”, Tomislavgrad.

Ugovorom broj 2/98 od 02.12.1998. godine osnivaèi:

Mihovil (Ivanov) Buljan, Tomislavgrad, Fra Mije Èuiæa

b.b. i Ivan (Vojmilov) Dodig, s Ilidže i dopuštenim

boravkom u SR Njemačkoj broj putovnice 10365629

osnivaju društvo s ograničenom odgovornošću pod

tvrtkom: “MIVA-COMMPANY” d.o.o. za proizvodnju i

trgovinu Tomislavgrad, skraćena tvrtka: “MIVA-

COMMPANY” d.o.o. Tomislavgrad, sjedište,

Tomislavgrad, Slobodna zona. Ukupan osnivački ulog

društva je 10.000,00 KM.

Djelatnosti društva su:

Proizvodnja proizvoda od plastiènih masa

Proizvodnja ploèa, listova, cijevi i profila od

plastiènih masa;

Proizvodnja ambalaže od plastiènih masa;

Proizvodnja proizvoda od plastičnih masa za

gra|evinarstvo;

Proizvodnja ostalih proizvoda od plastičnih masa;

Proizvodnja metalnih proizvoda osim strojeva i opreme

Proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih

dijelova;

Proizvodnja metalne graðevinske stolarije;

Proizvodnje metalnih cisterni, rezervoara i sliènih

posuda;

Kovanje, prešanje, štancanje i valjanje metala,

metalurgija praha, površinska obrada i presvlačen-

je metala;

Opći mehanički radovi;

Proizvodnja sječiva;

Proizvodnja alata;

Proizvodnja brava i okova;

Proizvodnja čeličnih baèvi i sličnih posuda;

Proizvodnja ambalaže od lakih metala;

Proizvodnja žièanih proizvoda;

Proizvodnja zakovica, vijèane robe lanaca i

opruga;

Proizvodnja ostalih metalnih proizvoda na drugom

mjestu nespomenutih.

Drvopreraðivaèka djelatnost

Proizvodnja rezane gra|e, osim nesastavljene

drvene gra|e;

Impregnacija ili kemijska obrada drva;

Proizvodnja nesastavljene drvene graðe za podove;

Proizvodnja furnira, šperploča, panel ploča, ploèa

iverica i drugih panela i ploča;

Proizvodnja gra|evinske stolarije i elemenata;

Proizvodnja drvene ambalaže;

Proizvodnja ostalih proizvoda od drva.


Trgovina motornim vozilima na veliko;

Trgovina motornim vozilima na malo;

Posredništvo u trgovini motornim vozilima;

Održavanje i popravak motornih vozila;

Trgovina na veliko dijelovima i priborom za

motorna vozila;

Trgovina na malo dijelovima i priborom za

motorna vozila;

Posredništvo u trgovini dijelovima i priborom za

motorna vozila;



Trgovina motociklima i dijelovima i priborom za

motocikle na veliko;

Trgovina motociklima i dijelovima i priborom za

motocikle na malo;

Posredništvo u trgovini motociklima i dijelovima i

priborom za motocikle;

Održavanje i popravak motocikla;

Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima;

Posredništvo u trgovini poljoprivrednim sirovina-

ma, živom stokom, tekstilnim sirovinama i po-

luproizvodima;

Posredništvo u trgovini gorivima, rudama, metali-

ma, industrijskim i kemijskim proizvodima;

Posredništvo u trgovini graðevinskim drvom i

graðevinskim materijalima;

Posredništvo u trgovini strojevima, inustrijskom

opremom, brodovima i zračnim letjelicama;

Posedništvo u trgovini pokućstvom, kuæanskim

proizvodima i drugom željeznom robom;

Posredništvo u trgovini tekstilom, odjećom,

obućom i kožnim proizvodima;

Posredništvo u trgovini hranom pićima i duhanom;

Posredništvo specijalizirano za trgovinu odre|enim

proizvodima ili grupama proizvodima na drugom

mjestu nespomenuti;

Posredništvo u trgovini raznovrsnim proizvodima;

Trgovina na veliko žitaricama, sjemenjem i

stočnom hranom;

Trgovina na veliko cvijećem i sadnicama;

Trgovina na veliko živom stokom;

Trgovina na veliko sirovim i štavljenim kožama;

Trgovina na veliko sirovim duhanom;

Trgovina na veliko voćem i povrćem;

Trgovina na veliko mesom i mesnim pre-

ra|evinama;

Trgovina na veliko mlijekom, mliječnim pro-

izvodima, jajima, jestivim uljem i masnoćama;

Trgovina na veliko alkoholom i drugim pićima;

Trgovina na veliko duhanskim proizvodima;

Trgovina na veliko šećerom, čokoladom i bombon-

ima;

Trgovina na veliko kavom, čajevima, kakaom i

začinima;

Trgovina na veliko ostalim živežnim namirnicama,

uključujući ribe, školjke, rakove;

Nespecijalizirana trgovina na veliko hranom,

pićima i duhanskim proizodima;

Trgovina na veliko tekstilom;

Trgovina na veliko odjećom;

Trgovina na veliko obućom;

Trgovina na veliko električnim aparatima za

kućanstvo, radio ureðajima i TV ure|ajima;

Trgovina na veliko porculanom, staklom, ta-

petama, sapunima, deterdženti-ma i ostalim pro-

izvodima za čišćenje;

Trgovina na veliko parfemima i kozmetikom;

Trgovina na veliko ostalim proizvodima za

kućanstvo;

Trgovina na veliko krutim, tekućim i plinovitim

gorivima i srodnim proizvodima;

Trgovina na veliko metalima i rudama metala;

Trgovina na veliko drvom;

Trgovina na veliko gra|evnim materijalom i

sanitarnom opremom;

Trgovina na veliko željeznom robom, in-

stalacijskim materijalom i opremom za vodovod i

grijanje;

Trgovina na veliko kemijskim proizvodima;

Trgovina na veliko ostalim poluproizvodima;

Trgovina na veliko ostacima i otpacima;

Trgovina na veliko alatnim strojevima;

Trgovina na veliko graðevinskim strojevima;

Trgovina na veliko strojevima za tekstilnu industri-

ju i strojevima za šivanje i pletenje;

Trgovina na veliko uredskim strojevima i

opremom;

Trgovina na veliko ostalim strojevima za industri-

ju, trgovinu, obrtništvo i plovidbu;

Trgovina na veliko poljoprivrednim strojevima,

priključcima i oru|em, uključujući traktore;

Ostala trgovina na veliko;

Trgovina na malo u nespecijaliziranim proda-

vaonicama pretežito hranom, pićima i duhanskim

proizvodima;

Ostala trgovina na malo u specijaliziranim proda-

vaonicama;

Trgovina na malo voćem i povrćem;

Trgovina na malo mesom i mesnim proizvodima;

Trgovina na malo ribom, školjkama i rakovima;

Trgovina na malo kruhom, pecivom, kolačima,

tjesteninama, bombonima i slatkišima;

Trgovina na malo alkoholom i drugim pićima;

Trgovina na malo duhanskim proizvodima;

Ostala trgovina na malo hranom, pićem i

duhanskim proizvodima u nespecijaliziranim

prodavaonicama;

Trgovina na malo kozmetičkim i toaletnim

proizvodima;

Trgovina na malo tektilom;

Trgovina na malo odjevnim predmetima;

Trgovina na malo obućom i kožnim proizvodima;

Trgovina na malo pokućstvom i opremom za

rasvjetu;

Trgovina na malo kućanskim predmetima;

Trgovina na malo električnim aparatima za

kućanstvo, radioure|ajima i TV ureðajima;

Trgovina na malo željeznom robom, bojama,

staklom i ostalim gra|evnim materijalom;

Trgovina na malo knjigama, novinama, časopisi-

ma, papirnatom robom i pisaćim priborom;

Trgovina na malo uredskom opremom i računali-

ma;

Trgovina na malo satovima;

Trgovina na malo športskom opremom;

Trgovina na malo igrama i igračkama;

Trgovina na malo cvijećem;



Trgovina na malo gorivima;

Ostala trgovina na malo u specijaliziranim proda-

vaonicama;

Trgovina na malo rabljenom robom u prodavaoni-

cama;

Trgovina na malo putem pošte;

Trgovina na malo na štandovima i tržnicama;

Ostala trgovina na malo izvan prodavaonica;

Trgovinske usluge

Posredovanje, zastupanje, komisione usluge,

otprema i doprema robe (špedicija);

Otkup i prodaja poljoprivrednih proizvoda i

ljekobilja;

Cestovni prijevoz

Prijevoz robe (tereta) u cestovnom prometu.

Poslovi vanjskotrgovinskog prometa

Vanjska trgovina (uvoz-izvoz) iz okivra djelatnosti

unutarnjeg prometa;

Prodaja robe iz slobodnih carinskih prodavaonica;

Usluge meðunarodne špedicije;

Posredovanje i zastupanje u prometu roba i usluga-

zastupanje stranih pravnih osoba i prodaja strane

robe s konsignacionog skladišta;

Prijevoz robe u me|unarodnom cestovnom

prometu.

U pravnom prometu s trećim osobama, društvo

nastupa bez ograničenja, a za svoje obveze odgovara svim

sredstvima-potpuna odgovornost, MIHOVIL BULJAN,

direktor, bez ograničenja u unutarnjem i vanjsko-

trgovinskom prometu.

* * *


upisao je u sudski registar usuglašavanje s jedinstvenom

klasifikacijom djelatnosti društva jedne osobe “P.A.

TRADE”, Tomislavgrad.

Osnivač Marko Pavić, daruje svoj vlasnički udio

osnivaču Anti Paviću te se Marko Pavić briše kao vlasnik

ustupljenog udjela, odnosno suvlasnik poduzeća. Ante

Pavić postaje jedinim vlasnikom poduzeća “P.A.M

COMMERCE” d.o.o. Tomislavgrad, koje usuglašava svoj

pravni položaj s federalnim Zakonom tako da nastaje

organizacijski oblik d.j.o. Mijenja se tvrtka i glasi: “P.A.

TRADE” d.j.o. za trgovinu i ugostiteljstvo export-import

Tomislavgrad, a skraćena tvrtka glasi “P.A. TRADE” d.j.o.

Tomislavgrad. Direktor društva je Ante Paviæ s

ovlaštenjem zastupanja i predstavljanja društva u

poslovima unutarnjeg i vanjskotrgovinskog prometa bez

ograničenja, a Marko Pavić, zamjenik direktora se briše.

Djelatnosti unutarnjeg i vanjskotrgovinskog prometa ostaju

nepromjenjene.

* * *



“GAJ COMMERCE”, Glamoè.

Nermin ]irić, sin Sulejmana iz Glamoča, osniva

društvo jedne osobe pod tvrtkom “GAJ COMMERCE”

d.j.o. Glamoč, sa sjedištem u Glamoču, Radaslije b.b.

Društvo za svoje obvaze prema trećim osobama odgovara

cjolokupnom imovinom kojom raspolaže-potpuna

odgovornost. Društvo zastupa i predstavlja Nermin ]irić.

Društvo će obavljati sljedeæe djelatnosti:

Prerada drva i proizvoda od drva

20.101 Proizvodnja rezane gra|e, osim

nesastavljene drvene graðe za podove;

20.102 Impregnacija i kemijska obrada drva;

20.200 Proizvodnja furnira, šperploča, panel ploèa,

ploča iverice i drugih panela i ploča;

20.300 Proizvodnja gra|evinske stolarije i ele-

menata;

20.400 Proizvodnja drvene ambalaže;

20.510 Proizvodnja ostalih proizvoda od drva.

Graðevinarstvo

45.110 Rušenje graðevinskih objekata i zemljani

radovi;

45.212 Niskogradnja;

45.220 Podizanje krovnih konstrukcija i pokrivanje

krovova;

45.310 Elektroinstalacijski radovi;

45.320 Instalacijski radovi;

45.330 Postavljanje instalacije za vodu, plin,

grijanje, ventilaciju i hla|enje;


50.102 Trgovina motornim vozilima na malo;


51.130 Posrednistvo u trgovini gra|evin-skim

drvom i gra|evinskim materijalima;

51.210 Trgovina na veliko žitaricama, sjemenjem i

stočnom hranom;

51.230 Trgovina na veliko živom stokom;

51.310 Trgovina na veliko voćem i povrćem;

51.320 Trgovina na veliko mesom i mesnim

preraðevinama;

51.330 Trgovina na veliko mlijekom, mlijeènim

proizvodima, jajima, jestivim ujima i masnoćama;

51.531 Trgovina na veliko drvom;

51.532 Trgovina na veliko graðevnim materijalom

i sanitarnom opremom;

52.210 Trgovina na malo voćem i povræem;

52.220 Trgovina na malo mesom i mesnim

proizvodima;

52.240 Trgovina na malo kruhom, pecivom,

kolačima, tjesteninom, bombonima i slatkišima;



52.250 Trgovina na malo alkoholom i drugim

piæima;


52.410 Trgovina na malo tekstilom;

52.420 Trgovina na malo odjevnim predmetima;

52.430 Trgovina na malo obućom i kožnim

proizvodima;

52.483 Trgovina na malo športskim proizvodima.

Ugostiteljstvo

55.110 Hoteli i moteli s restoranom;

55.120 Hoteli i moteli bez restorana;

55.330 Restorani.

Promet, skladištenje i veze

60.211 Prijevoz putnika u cestovnom prometu,

redovni (linijski), 60.212 Prijevoz putnika u grad-

skom i prigradskom prometu, redovni (linijski);

60.320 Ostali prijevoz putnika u cestovnom

prometu;

60.240 Prijevoz robe (tereta) u cestovnom

prometu.

* * *



“LI-VEO”, Livno.

Milenka Sudar, kći Joze iz Livna, osniva društvo jedne

osobe pod tvrtkom “LI-VEO” d.j.o. Livno, sa sjedištem u

Livnu, S. Radića 24. Društvo za svoje obveze prema trećim

oso-bama odgovara cjelokupnom imovinom kojom

raspolaže-potpuna odgovornost. Društvo zastupa i

predstavlja direktor Milenka Sudar.

Društvo æe obavljati sljedeæe djelatnosti:

Graðevinarstvo

45.110 Rušenje graðevinskih objekata i zemljani

radovi;

45.211 Visokogradnja;



45.320 Instalacijski radovi;

45.330 Postavljanje instalacije za vodu, plin,

grijanje, ventilaciju i hlaðenje.


50.101 Trgovina motornim vozilima na veliko;

50.102 Trgovina motornim vozilima na malo;

51.110 Posredništvo u trgovini poljoprivrednim

sirovinama, živom stokom, tekstilnim sirovinama i

poluproizvodima;

51.150 Posredništvo u trgovini pokuæstvom,

kuæanskim proizvodima i drugom željeznom ro-

bom;

51.160 Posredništvo u trgovini tekstilom, odjećom,

obućom i kožnim proizvodima;

51.310 Trgovina na veliko voćem i povrćem;


preraðevinama;


proizvodima, jajima, jestivim uljima i masnoæama;

51.340 Trgovina na veliko alkoholom i drugim

pićima;

51.350 Trgovina na veliko duhanskim proizvodi-

ma;

51.410 Trgovina na veliko tekstilom;

51.421 Trgovina na veliko odjećom;

51.422 Trgovina na veliko obuæom;

51.210 Trgovina na malo voćem i povrćem;

52.220 Trgovina na malo mesom i mesnim

proizvodima;

52.240 Trgovina na malo kruhom, pecivom,

kolačima, tjesteninom, bombonima i slatkišima;


pićima;


52.410 Trgovina na malo malo tekstilom,



proizvodima;

52.483 Trgovina na malo športskim proizvodima.

Ugostiteljstvo

55.110 Hoteli i moteli s restoranom;

55.120 Hoteli i moteli bez restorana;

55.330 Restorani.

Promet, skladištenje i veze


redovni (linijski);

60.212 Prijevoz putnika u gradskom i prigradskom

prometu, redovni (linijski);


prometu;


prometu.

* * *


upisao je u sudski registar promjenu oblika organiziranja,

usklaðivanje djelatnosti, promjenu osnivaèa i osobe za

zastupanje društva jedne osobe “LJUBIÈIÈ” Tomi-

slavgrad.

Privatno poduzeće “LJUBIČI]” p.o. Tomislavgrad

mijenja oblik organiziranja te tvrtka sada glasi:

“LJUBIÈI]” export-import i usluge, d.j.o. Tomislavgrad.

Skraćena tvrtka glasi: “LJUBIČI]” d.j.o. Tomislavgrad.

Umjesto osnivača Ante Ljubičića sada se kao osnivaè

pojavljuje Ivica Ljubièić, koji je ujedno zastupnik društva u

unutarnjem i vanjskom prometu, dok se kao zastupnik briše

dosadašnji direktor Ante Ljubičić.

Djelatnosti društva su:



50.101 Prodaja motornih vozila na veliko;

50.102 Prodaja motornih vozila na malo;

50.103 Posredništvo o prodaji motornih vozila;


50.301 Prodaja na veliko dijelova i pribora za

motorna vozila;

50.302 Prodaja na malo dijelova i pribora za

motorna vozila;

50.303 Posredništvo u prodaji dijelova i pribora za

motorna vozila;

50.500 Prodaja na malo motornih goriva i maziva;

51.140 Posredništvo u prodaji strojeva, industrijske

opreme, brodova i aviona;

51.150 Posredništvo u prodaji namještaja, predme-

ta i aparata za domaćinstva i drugih metalnih pro-

izvoda;

51.160 Posredništvo u prodaji tekstila, odjeće,

obuće i kožnih predmeta;

51.170 Posredništvo u prodaji hrane, piæa i

duhana;

51.180 Posredništvo, specijalizirano za prodaju

odreðenih proizvoda ili grupa proizvoda, na dru-

gom mjestu nespomenuto;

51.190 Posredništvo u prodaji raznovr-snih

proizvoda;

51.250 Trgovina na veliko hranom, pićem i

duhanskiin proizvodima;


preraðevinama;


pićima;

51.350 Trgovina na veliko duhanskim proizvodi-

ma;

51.380 Trgovina na veliko ostalom hranom,

uključujući ribe, školjke i rakove;



51.422 Trgovina na veliko obućom;

51.430 Trgovina na veliko električnim aparatima

za domaćinstvo, radio ureðajima i TV ureðajima;

51.440 Trgovina na veliko porculanom, staklom,

sapunima, deterdžentima i ostalim proizvodima za

čišćenje;

51.450 Trgovina na veliko parfemima i kozmetik-

om;

51.470 Trgovina na veliko ostalim proizvodima za

domaćinstvo;

51.510 Trgovina na veliko čvrstim, tekućim i

plinovitim gorivima i srodnim proizvodima;

51.550 Trgovina na veliko kemijskim proizvodi-

ma;

51.610 Trgovina na veliko alatnim strojevima;

51.640 Trgovina na veliko uredskim strojevima i

opremom;

51.650 Trgovina na veliko ostalim strojevima za

industriju, trgovinu, zanatstvo i navigaciju;

51.700 Ostala trgovina na veliko;


prodavaonicama, pretežno hranom, pićima i


52.112 Ostala trgovina na malo u nespecijalizira-

nim prodavaonicama;


52.330 Trgovina na malo kozmetičkim i toaletnim

proizvodima;

52.410 Trgovina na malo tekstilom;



predmetima;

52.442 Trgovina na malo opremom za rasvjetu i

predmetima za domaćinstvo;

52.450 Trgovina na malo električnim aparatima za

domaćinstvo, radio ureðajizna i TV ureðajima;

52.460 Trgovina na malo željeznom robom,

bojama, staklom i ostalim graðevnim materijalom;

52.470 Trgovina na malo knjigama, novinama,

časopisima, papirnatom robom i pisaćim priborom;

52.480 Ostala trgovina na malo u specijaliziranim

prodavaonicama;

51.520 Trgovina na veliko metalima i rudama

metala;

52.482 Trgovina na malo satovima i nakitom;

52.483 Trgovina na malo športskom opremom;

52.486 Trgovina na malo gorivima;

52.730 Popravak satova i nakita;

55.110 Hoteli i moteli, s restoranom;

55.120 Hoteli i moteli, bez restorana;

55.300 Restorani;

55.400 Barovi;

55.230 Ostali smještaj za kraći boravak;


redovni /linijski/;


prometu, redovni /linijski/;

60.220 Taksi služba;


prometu;

60.240 Prijevoz robe /tereta/ u cestovnom prometu;

63.110 Pretovar tereta;

63.120 Skladištenje robe;

63.210 Ostale prateće djelatnosti u cestovnom

prometu;

63.400 Djelatnost ostalih agencija u prometu

/otpremanje robe, špedicija/;

74.840 Ostale poslovne djelatnosti, na drugom

mjestu nespomenute;

93.050 Ostale uslužne djelatnosti, na drugom

mjestu nespomenute;

63.300 Djelatnost putničkih agencija i turoperato-

ra, ostale usluge turistima, na drugom mjestu

nespomenute;


45.2l2 Niskogradnja;

45.320 Izolacijski radovi;

45.340 Ostali izolacijski radovi;

45.450 Ostali završni radovi.



U vanjskom prometu društvo će obavljati djelatnosti:

Uvoz-izvoz prehrambenih i neprehrambenih

proizvoda, u okviru registrirane djelatnosti;


Usluge meðunarodnog transporta robe i prijevoza

putnika;

Posredovanje i zastupanje u prometu roba i usluga;

Posredovanje i zastupanje stranih pravnih osoba i

prodaja strane robe s konsignacijskog skladišta;

Izvoðenje investicijskih radova u inozemstvu i

ustupanje izvoðenja investicijskih radova stranoj

osobi u zemlji.

* * *


upisao je u sudski registar poveæanje osnivaèkih sredstava

društva jedne osobe “KAÈAR” Glamoè.

Graðevinsko, trgovaèko i ugostiteljsko poduzeće

“KAČAR” export-import društvo jedne osobe Glamoè,

Silvija Strahimira Kranjčevića bb. pristupio je povećanju

osnivačkog uloga osnivača za iznos od 11.089 KM u

sredstvima rada.

* * *


upisao je u sudski registar poveæanje osnivaèkog uloga

društva s ogranièenom odgovornošæu “SIRELA-

MLJEKARA” Livno.

Povećanje uloga po èlanku 4. Ugovora o osnivanju

društva s ogranièenom odgovornošæu u mješovitom

vlasništvu od 19.12.1997.god. u iznosu od 1.930.000,00

KM što ukupno iznosi 2.120.000,00 KM.

Dopuna djelatnosti:

15.51 Prerada mlijeka i mlijeènih proizvoda, osim

proizvodnje sladoleda;

01.30 Uzgoj usjeva i uzgoj stoke (mješovita

proizvodnja);


proizvodima, jajima, jestivim uljima i masnoæama

(posrednièka prodaja-komisioni poslovi;

63.40 Djelatnost ostalih agencija u prometu-

špediterski poslovi;

74.11 Pravni poslovi-zastupanje stranih tvrtki.

* * *


upisao je u sudski registar promjenu oblika poduzeæa “A-

DONNA” Tomislavgrad.

Privatno poduzeće “A-DONNA” s p.o. Tomislavgrad,

Odlukom o izmjeni Odluke o osnivanju broj 1/99 od

9.1.1999. mijenja oblik organiziranja te tvrtka sada glasi:

Privatno poduzeæe “A-DONNA” d.j.o. Tomislavgrad.

Skraćena tvrtka glasi: “A-DONNA” d.j.o. Tomislavgrad.

* * *



“FLORA LI” Livno.

Tvrtka i sjedište subjekta: Trgovaèko i uslužno

poduzeće “FLORA LI”, društvo jedne osobe Livno.

Sjedište: Livno, ul. Braće Kutleša broj 3. Skraæena oznaka

tvrtke glasi: TUP “FLORA LI”, d.j.o. Livno. Osnivaè:

Vlatka Podrug iz Livna ul. Kralja Tvrtka, s osnivačkim

ulogom od 1.000,00 KM.

Djelatnost:

Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne

djelatnosti;

Uzgoj usjeva, vrtnog i ukrasnog bilja;

Uzgoj povrća, cvijeća, ukrasnog bilja i sadnog

materijala;

Proizvodnja namještaja, ostala preraðivaèka

industrija;

Proizvodnja ostalih raznovrsnih proizvoda, na

drugom mjestu nespomenutih;

Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim

trgovine motornim vozilima i motociklima;

Trgovina na veliko cvijeæem i sadnicama;

Trgovina na veliko porculanom, staklom, ta-

petama, sapunima, deterdžentima i ostalim pro-


Trgovina na veliko parfemima i kozmetikom;

Ostala trgovina na veliko;

Trgovina na malo, osim trgovine motornim

vozilima i motociklima;

Popravak predmeta za osobnu uporabu i

kuæanstvo;

Ostala trgovina na veliko i malo u specijaliziranim

prodavnicama;

Trgovina na malo igrama i igraèkama;

Trgovina na malo cvijeæem;

Ostala trgovina na malo u specijaliziranim

prodavnicama;

Ostale uslužne djelatnosti;

Pogrebne i prateće djelatnosti;


Prijevoz robe u meðunarodnom prometu.

Poduzeće u pravnom prometu zaključuje ugovore i

vrši druge pravne poslove i radnje u okviru svoje pravne

sposobnosti.

Poduzeće odgovara za svoje obveze svojom

imovinom.

Poduzeće odgovara i za obveze drugih poduzeća

preuzete ugovorom.

Osoba ovlaštena za zastupanje poduzeća je Vlatka

Podrug, bez ograničenja, direktor poduzeæa, u unutarjem i

vanjskotrgovinskom prometu.

* * *



“BAGAVAC” Drvar.

Odlukom o osnivanju društva jedne osobe broj 1/99.

od o4.01.1999. god. Jozo Bagavac iz Drvara, osniva



društvo jedne osobe pod imenom “BAGAVAC-

PRIJEVOZ” d.j.o. Drvar sa sjedištem u Drvaru, koji je

ujedno i osoba ovlaštena za zastupanje društva bez

ogranièenja u okviru registrirane djelatnosti koje su:

60.101 Promet putnika i robe (tereta);

60.102 Vuèa vlakova;

60.211 Prijevoz putnika u meðugradskom prometu,

redoviti (linijski),


prometu, redoviti (linijski);

60.220 Taksi službe;


prometu;


prometu;

60.300 Cjevovodni transport;

63.110 Prekrcaj tereta;

63.210 Ostale prateæe djelatnosti u kopnenom

prometu;

63.300 Djelatnost putnièkih agencija i turoperato-

ra; ostale usluge turistima, d.n.;

63.400 Djelatnost ostalih agencija u prometu;


55.230 Ostali smještaj za kraæi boravak;

55.300 Restorani;

55.400 Barovi;


50.301 Trgovina na veliko dijelovima i priborom

za motorna vozila;

50.302 Trgovina na malo dijelovima i priborom za

motorna vozila;

50.303 Posredništvo u trgovini dijelovima i

priborom za motorna vozila;

Trgovina na veliko i malo svim prehrambenim i

neprehrambenim proizvodima, osim gotovim li-

jekovima, medicinskim i farmaceutskim sirovina-

ma i preparatima, oružjem, streljivom, eksplozi-

vom i antikvitetima.

U vanjskotrgovinskom prometu društvo æe obavljati

sljedeće djelatnosti:

Vanjska trgovina, uvoz - izvoz iz okvira djelatnosti

unutarnjeg prometa;

Prodaja robe u slobodnim carinskim prodavaoni-

cama;


Posredovanje i zastupanje u prometu roba i usluga

- zastupanje stranih pravnih osoba i prodaja strane

robe s konsignacijskog skladišta;

Komisioni poslovi;

Uvoz i izvoz svih prehrambenih i neprehrambenih

proizvoda, osim gotovih lijekova, medicinskih i

farmaceutskih sirovina i preparata, oružja, strel-

jiva, eksploziva i antikviteta.

* * *


upisao je u sudski registar poveæanje osnovne glavnice

društva jedne osobe “DOPRO” Tomislavgad.

Odlukom o poveæanju osnovne glavnice društva broj.

01-26/99 od 15.01.199. godine. Jedan od osnivaèa TTP

“DOLAC” Šujica poveæava svoj udjel u osnovnoj glavnici

društva za 205.292,08 KM i sada njegov udjel iznosi

207.292,08 KM.

* * *


upisao je u sudski registar usklaðivanje akata sa Zakonom i

dopunu djelatnosti društva s ogranièenom odgovornošæu

“RTV LIVNO” Livno.

Tvrtka i sjedište društva: JAVNO PODUZE]E “RTV

LIVNO”, Livno d.o.o.

Sjedište društva je u Livnu, Ulica Kneza Mutimira 29.

Skraćeni naziv društva glasi J.P. “RTV LIVNO”,

Livno.

Djelatnosti društva su sljedeće:

92.20 Radio i televizijska djelatnost;

92.31 Umjetničko i literarno stavralaštvo i repro-

dukcijsko izvoðenje (reprodukcij-ska umjetnost);

92.34 Ostale zabavne djelatnosti, d.n.;

92.40 Djelatnost novinskih agencija.

Josip (Frane) Tekliæ JMBG 2911954140008, direktor

društva, zastupa društvo u voðenju poslova unutarnjeg i

vanjskotrgovinskog poslovanja, bez ogranièenja.

* * *


upisao je u sudski registar poveæanje osnovne glavnice

društva s ogranièenom odgovornošæu “PERLA” Livno.

Odlukom o poveæanju osnovne glavnice društva broj

1/99 od 25.01.1999 godine koju je donio Upravni odbor

društva u skladu s Ugovorom o osnivanju društva, osnivači

društva u “LIVTEX” p.o. Livno i Hans Jurgen Gerritzen

poveæavaju svoje uloge u društvu, i to:

1. “LIVTEX” p.o. Livno za 1.834.542,14 KM;

2. Hans Jurgen Gerritzen za 2.750.350,33 KM.

Temeljem naprijed iznešenog ulog svakog od osnivača

u društvu sada iznosi:

1. “LIVTEX” p.o. Livno -1.839.442,14 KM;

2. Hans Jurgen Gerritzen-2.755.450,33 KM;

* * *


upisao je u sudski registar usklaðivanje akata sa Zakonom

o poduzeæima društva jedne osobe “COMMO” Livno.

Uskla|ivanje akata sa Zakonom o poduzećima, izmjena

i dopuna naziva tvrtke - koja sada glasi: “COMMO”,

poduzeće za proizvodnju, promet i usluge, uvoz-izvoz.

Sjedište društva je u Kupresu, Vukovarska bb.

Skraćeni naziv društva glasi: “COMMO”, d.j.o.,

Kupres.



Osnivač društva Milan Raštegorac sa danom 20.

siječnja 1999. godine istupa iz društva, a društvu pristupa

Zorica Raštegorac JMBG 3005969197661 iz Kupresa, sa

svim pravima osnivača.

Direktor društva je Zorica Raštegorac JMBG

3005969197661 iz Kupresa, koja zastupa društvo u

poslovima unutarnjeg i vanjskotrgovinskog poslovanja, bez

ogranièenja.

* * *


upisao je u sudski registar promjenu ovlaštene osobe za

zastupanje društva jedne osobe “DP-JOB” Drvar.

Temeljem Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o

osnivanju Privatnog poduzeća “DP-JOB” d.j.o. Drvar iz

Drvara, broj 2/98 od 19.12.1998. godine, mijenja ovlaštena

osoba zastupanje u unutarnjem i vanjskom prometu te se

pored Petra Dundjera, direktora za zastupanje, ovlašćuje i

Marko Dundjer, zamjenik direktora.

* * *


upisao je u sudski registar usklaðivanje djelatnosti društva

jedne osobe “BRODO-MERKUR-TOMISLAVGRAD”

Tomislavgrad.

“BRODOMERKUR-TOMISLAVGRAD” d.j.o.

Odlukom broj 1/99 od 15.02.1999. godine vrši

usklaðivanje djelatnosti i sada su:

14.110 Vaðenje kamena za graðevinarstvo;

14.121 Va|enje vapnenca i krede;

14.210 Vaðenje šljunka i pijeska;

20.101 Proizvodnja rezane graðe, osim

nesastavljene drvne graðe za podove;

20.103 Proizvodnja nesastavljene drvne graðe za

podove;

20.300 Proizvodnja graðevinske stolarije i ele-

menata;

20.510 Proizvodnja ostalih proizvoda od drva;

25.230 Proizvodnja proizvoda od plasti-ènih masa

za graðevinarstvo;

26.400 Proizvodnja opeke i crijepa i proizvoda od

pečene gline za graðevinarstvo;

26.520 Proizvodnja vapna;

26.530 Proizvodnja gipsa;

26.610 Proizvodnja betonskih proizvoda za

graðevinarstvo;

26.620 Proizvodnja proizvoda od gipsa za

graðevinarstvo;

26.630 Proizvodnja gotove betonske smjese;

26.640 Proizvodnja maltera;

26.650 Proizvodnja fibro-cementa;

26.660 Proizvodnja ostalih proizvoda od betona,

gipsa, cementa i umjetnog kamena;

45.110 Rušenje graditeljskih objekata i zemljani

radovi;

45.120 Površinsko i dubinsko ispitivanje terena za

gradnju;



45.213 Održavanje objekata visokogradnje i

njihovih dijelova;

45.220 Podizanje krovnih konstrukcija i pokrivanje

krovova;

45.240 Izgradnja hidrograðevnih objekata;

45.250 Ostali graðevinski radovi koji zahtjevaju

specijalno izvoðenje ili opremu;


45.320 Izolacijski radovi;

45.330 Postavljanje instalacija za vodu, plin,

grijanje, ventilaciju i hlaðenje;

45.340 Ostali instalacijski radovi;

45.410 Fasadni i štrukaturni radovi;

45.420 Ugradnja stolarije;

45.430 Postavljanje podnih i zidnih obloga;

45.440 Soboslikarski i staklarski radovi;

45.450 Ostali završni radovi;

45.500 Iznajmljivanje strojeva i opreme za gradnju

ili rušenje, sa rukovateljem;

51.130 Posredništvo u trgovini graðevinskim

drvom i graðevinskim materijalom;

51.150 Posredništvo u prodaji namje-štaja,

predmeta i aparata za domaćin-stvo i drugih metal-

nih proizvoda;

51.170 Posredništvo u prodaji hrane, pića i duhana;

51.180 Posredništvo, specijalizirano za prodaju

odreðenih proizvoda ili grupa proizvoda, na dru-

gom mjestu nespomenuto;

51.190 Posredništvo u prodaji raznovrsnih pro-

izvoda;

51.250 Trgovina na veliko hranom, pićem i



pićima;



51.422 Trgovina na veliko obućom;

51.430 Trgovina na veliko električnim aparatima

za domaćinstvo, radio ureðajima i TV;

51.440 Trgovina na veliko porculanom, staklom,

tapetama, sapunima, deterdžentima i ostalim pro-


51.470 Trgovina na veliko ostalim proizvodima za

domaćinstvo;

51.520 Trgovina na veliko metalima i rudama

metala;

51.531 Trgovina na veliko drvom;

51.532 Trgovina na veliko graðevinskim materija-

lom i sanitarnom opremom;

51.540 Trgovina na veliko željeznom robom,

instalacijskim materijalom i opremom za vodovod

i grijanje;

51.610 Trgovina na veliko alatnim strojevima;

51.620 Trgovina na veliko graðevinskim strojevi-

ma;



51.640 Trgovina na veliko uredskim strojevima i

opremom;

51.700 Ostala trgovina na veliko;


prodavaonicama pretežno hranom, pićima i


52.120 Ostala trgovina na malo u nespecijalizira-

nim prodavaonicama;


pićima;

52.441 Trgovina na malo namještajem;

52.442 Trgovina na malo opremom za rasvjetu i

predmetima za domaćinstvo;

52.450 Trgovina na malo električnim aparatima za

domaćinstvo, radio uredajima i TV ureðajima;

52.460 Trgovina na malo željeznom robom,

bojama, staklom i ostalim graðevinskim materija-

lom;

52.487 Ostala trgovina na malo u specijaliziranim

prodavaonicama;


55.120 Hoteli i moteli, bez restorana;

55.300 Restorani;

55.400 Barovi;


redovni /linijski/;


prometu, redovni /linijski/;


prometu;

60.240 Prijevoz robe /tereta/ u cestovnom prometu;

63.110 Pretovar tereta;

63.120 Skladištenje robe;

63.210 Ostale prateće djelatnosti u cestovnom

prometu;

63.400 Djelatnost ostalih agencija u prometu

/otpremanje robe, špedicija/;

74.840 Ostale poslovne djelatnosti, na drugom

mjestu nespomenute;

93.050 Ostale uslužne djelatnosti, na drugom

mjestu nespomenute.

U vanjskom prometu djelatnosti su:

Uvoz-izvoz prehrambenih i neprehrambenih

proizvoda, u okviru registrirane djelatnosti;

Usluge meðunarodnog transporta robe i prijevoza

putnika;

Ostale usluge u svezi s meðunarodnim transportom

/meðunarodna špedicija/;


Zastupanje stranih pravnih osoba i prodaja strane

robe s konsignacijskog skladišta;

Izvoðenje investicijskih radova u inozemstvu i

ustupanje izvoðenja investicijskih radova stranoj

osobi u zemlji.

* * *

Županijski sud u Livnu svojim rješenjem broj U/I-

58/98 od 06.03.1998. godine upisao je u sudski registar

osnivanje društva s ogra-ničenom odgovornošću “HOTEL

DINARA” ugostiteljsko turističko društvo, sa sjedištem u

Livnu, Trg branitelja.

U Oglasu za objavu u “Narodnim novinama Her-

cegbosanske županije”, broj U/I-58/98 od 06.03.98. godine

greškom je upisan kao direktor društva STIPE PENI], te je

kao takav i objavljen u “Narodnim novinama Her-

cegbosanske županije”, broj 6. od 27. travnja 1998. godine,

na str. 218.

Umjesto objavljenog imena direktora Stipe Peniæa

treba upisati direktora Miroslava Krešu.

* * *

UPIS U REGISTAR UDRUŽENJA GRAÐANA

Ministarstvo pravosuða i uprave Hercegbosanske

županije, rješavajući po zahtjevu Ragbi kluba “Tomislav”

Tomislavgrad, donijelo je

RJE[ENJE

Upisuje se u Registar udruženja graðana, koji se vodi u

Ministarstvu pravosuða i uprave Hercegbosanske županije,

Ragbi klub “Tomislav” Tomislavgrad.

Upis je izvršen pod registarskim brojem 5, knjiga I

Registra, dana 16.02.1999. godine.

Temeljni sadržaji poslova i djelatnosti Kluba su:

ostvarivanje športskih rezultata u ragbi športu;

popularizacija ragbi športa i športa u cjelini, meðu djecom,

mladeži i graðanima; izgra|ivanje ličnosti športaša,

osposobljavanje stručnog kadra za rad sa športašima;

stvaranje uvjeta za osposobljavanje stručnog kadra

(trenera); utvrðivanje metoda i oblika prikupljanja

materijalnih i u okviru toga financijskih sredstava

neophodnih za rad Kluba; osiguranje športskih terena s

odgovarajućim rekvizitima i opremom za natjecanje;

stvaranje formalnopravnih i stvarnih uvjeta za ulaganje

privatnog kapitala u Klub sukladno Zakonu; utvr|ivanje

pravila ponašanja natjecateljskog i stručnog kadra, kao i

članova organa Kluba te drugih članova Kluba i njegovih

simpatizera; ureðenje odnosa Kluba prema njegovim

zaslužnim športistima, trenerima, društvenim djelatnicima,

kao i svim onim koji su dali odgovarajući doprinos razvoju

i unapreðenju Kluba; organiziranje natjecanja, turnira,

prvenstava i drugih natjecanja iz okvira svoje športske

djelatnosti; ure|enje sustava nagra|ivanja i vrjednovanja

doprinosa ostvarivanja vrhunskih športskih rezultata, kao i

radu organa Kluba; organiziranje i izvršavanje svih poslova

i zadataka sukladno suvremenim zahtjevima tržišta rada i

privreðivanja, kao i druge djelatnosti utvrðene Zakonom i

Statutom Kluba.

Klub æe djelovati na podruèju opæine Tomislavgrad.

Klub ima svojstvo pravne osobe, a zastupaju ga:

Bariša Letica, direktor Kluba, Jozo Bagariæ, predsjednik

Upravnog odbora, i Ilija Sliško, tajnik Kluba, uz

ogranièenja utvrðena Statutom.

* * *

Ministarstvo pravosuða i uprave Hercegbosanske

županije, rješavajući po zahtjevu Hrvatskog odbojkaškog

kluba “Drvar” Drvar, donijelo je



RJE[ENJE

Upisuje se u Registar udruženja graðana, koji se vodi u

Ministarstvu pravosuða i uprave Hercegbosanske županije,

Hrvatski odbojkaški klub “Drvar” Drvar.

Upis je izvršen pod registarskim brojem 6, knjiga I

Registra, dana 08.03.1999. godine.

Temeljni sadržaji poslova i djelatnosti Kluba su:

razvitak i podizanje kvalitete odbojkaškog športa na

teritoriji općine, a potom razvitak tjelesne kulture u cjelini,

organiziranje i vo|enje škole odbojke, a kroz školu

okupljanje mladeži, organiziranje i vo|enje stručnog rada u

svrhu podizanja kvaliteta odbojkaškog športa i športa u

cjelini, organiziranje športskih priredbi i sudjelovanje u

natjecanjima na razini županije i države, kao i druge

djelatnosti utvr|ene zakonom i Statutom Kluba.

Klub će djelovati na području općine Drvar.

Klub ima svojstvo pravne osobe, a zastupaju ga:

Gordan ]orić, predsjednik Kluba, Vlado Jurčević,

dopredsjednik, i Tanja Marić, tajnik Kluba, uz ograničenja

utvrðena Statutom.

* * *

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE žUPANIJE

SLUžBENO GLASILO

Ure|uje: Mile Vidić, tajnik Vlade Hercegbosanske županije, Livno,

Ulica Stjepana II Kotromanića bb, 80101 LIVNO; telefon 080/200-035, fax 080/200-903

Izdavač: Stručne službe Vlade Hercegbosanske županije, Livno.

Ulica Stjepana II Kotromanića bb.

List izlazi prema potrebi.

Tisak: “LIVNO-TISAK” - Livno.

Naklada: 400 primjeraka.

Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se u roku od 15 dana od dana

izlaska lista iz tiska.

narodne novine - vladahbz.com...pravničkog staža u pravosudnim tijelima hercegbosanske županije....

Documents