268

narodna umjetnost 19 (1982)

prostor s kojeg su prikupljene pje-sme ima bogatu proslost, kontinu-iran i dug socioloski vijek. Od pet-naestak naseobrina koje spominje,najvise je podataka 0 antickoj Re-misioni, gdje se oko 400. godinerazvio jak knjizevni centar u ko-jem su, zahvaljujuCi i poznatomepiskopu Niketi, stvarana djela izfilozofije, etike i religije, pravila 0pjevanju i citanju psalama i ispje-vane miloge duhovne pjesme. Dodolaska Slavena na tom su se pod-rucju promijenile tn etnicke struk-ture: tracka, keltska i rimska. Po-sebnu paznju pi sac Napomena po-svecuje vremenu od dolaska Tura-ka 1427. godine, od kada prati pro-lazak poslanika austrijskog i nje-mackog cara, francuskog kralja imletackog duzda, koji prolazeCi timdiv1jim balkanskim klaneima i dru-movima briljeze sve znacajnije injima zanimljive dogadaje i obica-je, pa su tako ostavili obilje etno-grafske grade, ali i fragmente malopoznate siro; javnosti (dvadesetakzapisa od 1534. do 1719. godine) 0narodnom Zivotu. obicajima, fo1k10-ru ,j nosniL U tim se zapisima od16. stoljeca spominju plesovi i na-rodne pjesme u »putopisima Bet-ceka, Pigafete, Leskalopjea i Ger-laha«. Od 19. sto1jeca do 1949. ti-skano je preko 150 pjesama, a urukopisima se nalazi jos oko 1000.Dan je krono]oski pregled svih za-pisivaca od 1840. godine.

U drugom dijelu Napomena govo-ri se 0 tr.ima nacelima: prvo j,e dase predmetu pride kompleksno, dru-go ;e jezicna originalnost - izvor-nost i trece autohtonost. Kazivacisu imali originalnu podjelu pjesa-rna, sto je dovodilo priredivace doteskoca zbog »krajnje heterogenogpoiman.ia ciklusa narodne 1irike«.Urednici kazu da su se priddavaliklasicne podiele u nasoj literaturi izatecenog stan;a na terenu, pa Stl

njesme podijelili u 14 grupa postu-iuCi pritom kriteri;e motiva. Evon;,ihove podjele: koledarske (4 pje-(65). dodolske (2). krstonoske (1),sme) durdevdanske (6), lazarickeJ.jubc1Vne (51), svatovske (28). zet-varske (24), sedencaske (28), slavar-

ske (12), hajducke (9), pjesme za pIes(8), pjesme za dj,ecu (4) i saljive (9).Dakle, izabrane su 153 pjesme.

Priredivaci zbirke napominju dasu obredi lazarica, kraljica i litijanestali iz zivota nakon 1946, dok seobred dod01ica ponegdje zaddao do1960. kao i obred durdevskog bra-nja cvijeca i pletenja vijenaca. Ko-ledarske (bozicne) pjesme u nekimsu se selima odrzale i nesto duze.Danas gotovo da nema, kaze ZivotaJocic, nijedne seoske kuce u belo-palanackom kr.aju gdje se moze cutibilo kakva obredna pjesma, a tovrijedi i za sve ostale pjesme uovoj knj izi.

Posli.je tekstova pj.esama RadomirJocic u kratkoj biljesci, izmedu ,os-talog kaze: »Primecujemo da su 0-bicaji . .. nestali kao sto nestaju ipre1a. Ni zetve, ni slave, ni svadbenisu vise one sto su nekad bile. Sanjima nestaju i ove pesme. Danas,sutra i v,ise ih nece biti«.

U Registru kazivaca pesama na-vedeno je 66 imena, s rednim bro-jem pjesme u knjizi koju je poje-dinac kazivao. Jednako j,e postup-ljeno i u Registru zapisivaca, kojihima 22.

Ante Nazor

Zdravac miriSljavac. Narodne pesme ibajalice iz· Tiimocke krajine, SakuplOLjubisa Rajkovic Kozeljac, Zajecar, Za-jeca:r 1978, 368 srr.

Saddaj knjige je ovaj: predgo-vor, tekstovi pjesama, biljeske, rjec-nih: manje poznatih rijeCi, registarpocetnih stihova p]esama i bajalica,pjevaci i kazivaci, biibliografske na-pomene i rezime na engleskom.

Predgovor 0 belezenju narodnihpesama 1L istocnoj Srbiji napisao jedr Momcilo Zlatanovie. On navodirad dra Ilije Nikolica Tragovv na-rodnog pevanja na teritoriju pirot-skog okruga od XVI do XIX veka(»Pirotski zbornik«, broj 1, 1968, str.157-163), koji pruza zanimljive po-datke, 0 pjesmama i plesovima is-tocne Srbije, zatim 0 putnim biljes-

269

prikazi i kritike------------------------------------------------------

kama pojedinih clanova diplomat-skih misija koje su prolazile timkrajem te 0 zapisivacima od pocet-ka 19. stolj,eca i izdavacima zbirkiod Milosavljeviceve 1869, u kojoj sutiskane 104 pjesme, a zapisane su»verno poonim izrazajima kako ihnarod onomasnji izgovara i peva«.Navode se mnogi skupljaci, izdavacii njihov odnos prema narodnoj poe-ziji. To je mala studija 0 povijestii zivotu narodne poezije Timockekrajine.

Govareci 0 priredivacu zbirke, drZlatanovic kaze da je on jedan odnajupornijih i najsposobnijih skup-Ijaca i istrazivaca usmenog pjes-nistv,a Timocke krajine, koji veegodinama objavljuje u zajecarskom»Razvitku«, pa je zbirka Zdravacmiriiiljavac upravo plod njegovapregalackog i sistematskog viSego-diSnjeg biljezenja narodnih pjesa-rna. Premda je ovaj rad radio po-slije tolikih vrsnih skupljaca, isticeZlatanovic, poslo mu je za rukomda pnibere vrlo zanimljiv,e primjereusmenog narodnog blaga, pa je zaproucavanje suvremenog folklora,u prvom redu njegove dinamicnestrukture, ova zbirka doista drago-cjen materijal.

Ako zapise iz Ove zbirke pazljivousporedimo s objavljenim i neob-javljenim varijantama ranijih fol-klorista, kaze Zlatanovie, uoCit eemomnog,e novine koje je narodna lirikadozivjela u svome kretanju i mije-njanju: Pojedine su se pjesme od-vojile od svoje obredne funkcije ipos~ale opce (ljubavne). Iz lazaric-kih i kraljickih pjesama gube sestari elementi, dok obredna lirikai bajalice cuvaju vise drevnih crt ai simbola (cesto se u njima spominjei magijski zdravac).

Na pitanje da Ii te pjesme imajui estetsku (knjizevnoumjetnicku)v))ijednost,odgovor je da se medubrojnim zapisima mogu naci i takvitekstovJ koj:i nesumnjivo sadrze po-etske kvalitete.

Na 274 stranice tiskana je 261pjesma (nisu razvrstane po motivi-rna, navode se pod zaj-ednickim na-zivom naznacenim na koricama

knjige: narodne pjesme i bajalice).Veoma su korisne Beleiike. Na 40

stranica dani su podaci 0 svakojpjesmi: 0 varijantama, zapisima,pjevacima, povijesti pjesme, ras-prostranjenosti i drug om.

U dijelu knjige Pevaci i kazivacidani su podaei i fotografije za 45osoba (naznaceno je koje su pjesmeu knjizi oni zabilj,ezili).

U Bibliografs1cim napomenamanav,ode se izvori iz kojih su pjesmeuzete.

Ante Nazor

Hej paun paune. Antologija madarskihnarodnih balada, Knjigu priredio, baladepreveo i pogovor napisao Andras David,Narodna knjiga - Minerva, Beograd1980, 323 str.

Madarske narodne balade naJces-ce su prevodene na njemacki. Po-stoji i talijansko izdanje, tiskano uRijeci 1920, ali nase biblioteke neposjeduju ni najskromniji prijevodmadarskih balada.

Ovo izdanje An~rasa Davida tre-ba shvatiti kao svojevrsnu pocetni-cu. Atraktivna oprema, naslov ipodnaslov (111 madars]{Jih narodnihbalada!) 'poziv su svima onima kojivole narodnu poeziju, ,a napose ba-lade, iii pak svima anima koje za-nima kulturno zbivanj,e nasih su-sjeda, ciji jezik mnogima nije ni1ak ni pristupacan.

No da ne bude zabune, ovo jestrucno sastavljena pocetnica. An-dr.as David je dobar poznavalacmadarske knjizevnosti i knjizevno-sti jugoslavenskih naroda.

Prvi dio pogov,ora, koji govori op-cenito 0 baladama, i suviSe je op-cen~t, ali dr:ugom dijelu, posvece-nom madarskoj narodnoj baladi,tesko je naN zamjerke. Poznato jeda se madarske balade obicno uvr-stavaju u zapadnoevropski krug, panavodim bitne karakteristike tih ba-lada redom kako ih je istakao Da-vid Andras: sazet dramski tok raz-voja dogadaja, kratka forma bala-