288

narodna umjetnost 19 (1982).-----------------------------------------------

grafiju koja mnogost1'ano osvjetlja-va mjesto Ii ljude, upoznajuci Citaocas protagonistima svecanosti i prota-gonistima sv,akidasnjice, skicirajuciprecizno soeijalne i politicke suko-be, ekonomske odnose, probleme, pai lijepe stmne z[vota. Bronzini jep1'atio svecanost u njezinoj ljudskoji drustvenoj dinamici, p1'imjecujuCida je svake godine zbivanje druga-cije: on obicaj ne opisuje, on obicajprica, gotovo bismo mogli reCi daga osjeca i kao sudionik i kao znan-stvenik. •

U prvom poglavlju, koje je napi-sana nakon prvih sudjelov,anja usvecanosti (1969 - 1971), zelio je1'egistrirati vlastitu participaeiju usvecanosti, osjecaj sus1'eta dvaju 1'az-licitih svjetova; to prvo poglavljepokazuje se uspjelom skicom, su-ma1'nbm informaeijom koja citaocauvodi u temu i naznaeuje mu smjer-nice tumacenja. Drugo poglavlje iz-nosi svjedocanstva, zapise razgovo-1'a sa sudionicima, korigi1'aju6i i do-punjavajuci pocetnu sliku miSljenji-rna ljudi koji su s obicajem srasli.Trece poglavlje daje dokumente, sta_tisticke podatke 0 selu, latinski tekstle,gende 0 lokalnom svecu uz eijeime j,e obieaj vezan, opcinske doz-vole za izvedbu obicaja, racune 0troskovima svecanosti, podatke 0dokumentarnom filmu snimljenom1969. s Bronzinijevim komentarom,opise dijapozitiva snimljenih istegodine, cak i tehnicke podatke 0 for-matu, filmu i opremi.

Cetvrto i peto pog1avlje donoseodredenu korekeiju metode. Sedamgodina kasnije (1976. i 1977) Bron-zini je promatrao izvedbu obicajadrugim ocima, istrazujuci je kao po-seban tip predstave u kontekstu, kao»izraz selj,acke civilizaeije i narodnupredstavu«. Takav drugaciji pogleddopunjava ranije autor.ove pozicije,naglasava kreativnu komponentuzbivanja i adekvatnije valoriziraulogu re1igije. 8esto poglavlje saci-njeno je od tekstova drugih sur ad-nika, od kojih su neki Bronzinijeviuceniei, sto opet na sv'oj nacin do-prinosi boljem upoznavanju obicaja,pruzajuCi potpuniju sliku. Sedmo je

poglavlje dodatak s podaeima 0s1ionim obieajima u drugim mjesti-rna iste pokrajine (Lucania, danasBasilicata) i s programatskim teks-tom koji se zaLaze za muzej seljac-ke eivilizacije u toj pokrajini.

Kako sam Bronzini kaze, ova knji-ga nije mogla dati cvrstu i uni-formnu, vjecnu sliku jednog obicaja,jer takva slika ne postoji, kao nitakav obicaj. Autor je dao svojevidenje svecanosti u njezinu aktual-uu Imntekstu, dopunivsi to broj-nim fotografijama, dokumentima ikomenta1'ima drugih suilionika i is-trazivaca.

Ali ova izvanredna knjiga nijesarno to - ona po mnogim svojimodlikama moze posluziti kao modelili bar kao poticaj svakom suvre-men om promisljenom i sustavnomfolklonistickom istrazivanju.

Ivan Lozica

Gerda Mohler, Das Miinchner' Oktrober-fest. Brauchformen des Volksfestes zwis-chen Aufklarung und Gegenwart, UNI--Druck, Mi.inchen 1980, 352 str. + 27 tabli.

Oktoberfest datira od 12. 10. 1810,kada je u Mi.inchenu povodom vjen-canja bav,arskog princa Ludwiga or-ganizirano veliko narodno veselje, aprostor na kojem je oddano proz-van u cast princeve zene Theresevon Sachsen Theresienw1ese.

Prosvjetiteljskom koncepcijom za-miSljen kao »Nationalfest«, manifes-taeija klasnog i naeionalnog jedin-stva s podjednako vaznom ekonom-skom i zabavno-pedagoskom kom-ponentom, Oktoberfest je tokom 170godina postojanja dozivljava.o zna-cajne promjene, ali je do dan as os-tao autenticna pucka svecanost. Iakou suvremenim uvjetima gubi svojprimarno lokalni karakter, Oktober-fest nije postao prvenstveno turis-ticko-industrijska roba i nije pri-pao pasivnim promatracima kojj ze-Ie konzumirati »pravu narodnu kul-turu«, vee se razvio u godiSnji obi-caj (»Festbrauch«) koji u zivotu sta-novnika Mi.inchena i danas zauzimaistaknuto mjesto.

289

prikazi i kritike

Po rijecima autorke, cilj ovogfenomenolosko-etnoloskog rada biaje prikaz stila suvremene puckesvecanosti i medusobnih odnosa no-silaca pojedinih njenih segmenata.

Rad se temelji na veoma opseznojpismenoj i slikovnoj gradi, cijd jeznatan dio prikazan u ovom izdanju,pa omogucava citaocu detaljan uvidu zanimljivu proslost Oktoberfestai u njegove suvremene oblike.

Nakon iznosenja podataka 0 za-oecima Oktoberfesta i objasnjenjasvog teoretskog pristupa grupi fe-nomena vezanih uz pucku sveca-nqst, autorica govori 0 odnosu Ok-toberfesta i Zentrallandwirtschafts-festa, privredne izlozbe koja je ne-kada bila integralni dio Oktober-festa, a danas je od njega organi-zacijski i prostorno odvojena. S timu vezi razlaze odnos kategonija igrei rada. Govori nadalje 0 organiza-ciji, nosiocima, elementima, forma-eijama i formama Zentrallandwirtsc-haftsfesta kao obicaja.

Vise od dvije trecine knjige pos-vetila je autor.ica iscrpnoj analizisamog Oktoberfesta: konjskim trka-rna i igrama na. konju, gadanju(»Festschiessen«), pokretnim igrama,vrtuljcima i izlozbama, objedova-nju i zajednistvu sudionika Oktober-festa, te svecanim mimohodima. Na~raju ~njige donosi kraltku periodi-zaciju povijesti Oktoberfesta.

Za nas je svakako najzanimljivijemetodolosko polaziste ovog rada ikategorije kojima se autorica sluzilapri analizi ovako kompleksnog kul-turnog fenomena. Ona naglasava dai psiholosko i funkeionalnosociolos-koobjasnjenje pucke svecanosti mo-gu objasniti sarno neke od njenihaspekata. Sarna ne zeli dati defi-niciju i objasnjenje pucke sveca-nosti u cje1ini, vee karakterizaeijupojedinih njenih elemenata i prikaznjihovih medusobnih odnosa~ Pre-ciznije, navodi da ce u radu zacrtatiput razmatranja pojedinacnih kul-turnih fenomena unutar njihove cje-line (»Festkomplex«) .

.Osnovno je plii proucavanju puckesvecanosti uociti tri kvalitativnopromjenjive i met1usobno zavisne

funkcionalne cjeline: narod (puk)koji u svecanosti sudjeluje' (»teilne-hmendes Volk«), sloj organizatora,priredivaca, nosilaca svecanosti (»ve.ranstaltende Tragerschicht«, »veran-staltender Organisator«) i institucijukoja svecanosti daje pecat legitim-nosti i sa svoje strane odreduje nje-ne oblike (»legitimierende Instituti-on«). Konkretne nacine njihova su-odnosenja autorica je prikaza1ashematski.

U analizi na razini apstrakcijeupotreblj.ava pojam »Brauchelement«shvacen kao temeljni element gru-pe istovrsnih obicaja, odnosno obi-caja bez obzira na njegova kulturnai historijska odredenja. Na razinikonkretnosti sluzi se pojmom »Bra-uchformation«, kbji predstavlja kon-kretni, pojavni oblik pojedinog ele-menta. uvj-etovan kulturom (autoricaspecificir-a: religij om, drustven~m od-nosima, privrednim sistemom) i po-vijesnim trenutkom u kojem nastaje.Njemu je nadreden pojam »Brauch-form«, koji obuhvaca grupu medu-sobno povezanih formaeija, daklesplet elemenata kojI u svom kon-kretnom izrazu oblikuju proucavaniobicaj.

Kompleksni kulturnohistorijski uv-jetovani sustavi ljudskog djelovanjai predmetni znakovi i simboli kom-plementarno se nadopunjuju, pa suza istrazivaca obicaja jednako zna-cajni. Nasuprot historijskom istra-zivanju koje ih razdvaja i zato teskorekonstruira drustvenu uvjetovanostnastanka i toka pojediIiog obicaja,ali i nasuprot jednostranom pristu-pu toj drustvenoj uvjetovanosti kojiprevida njene specificne kulturneoblike, autorica se zalaze za upotre-bu neutralnog pojma »Brauchfor-mation«, pomocu kojeg se kulturomob1ikovane radnje, ponasanja i dje-10vanja mogu promatrati na istojrazini s odgovarajucim slikovnim ipredmetnim tvorbama.

A to je put ka cjelovitom objas-njenju suvremene pucke svecanosti- njenih temelja, oblika i perspek-tiva.

Maja Povrzanovic