nacionalni program republike hrvatske za ...3 uvodno slovo godinu 2004. obilježila su tri datuma,...

NACIONALNI PROGRAM REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRIDRUŽIVANJE EUROPSKOJ UNIJI - 2005. GODINA

Izdavač:

Republika Hrvatska

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

Naklada:

400 primjeraka

Tisak:

STEGA TISAK

Zagreb, veljača 2005.

CIP-Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb

UDK 327.39 (497.5:4-67 EU)

Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji - 2005. godina.

Zagreb, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, 2005.

ISBN 953-7010-45-7

I. European Union -- Hrvatska -- Strategijsko prilagođavanje

II. Europske integracije -- Hrvatska -- Pridruživanje

III. Hrvatska - Zemlje Europske unije - Pridruživanje

450217019

NACIONALNI PROGRAM REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRIDRUŽIVANJE EUROPSKOJ UNIJI - 2005. GODINA

2

NACIONALNI PROGRAM RH ZA PRIDRUŽIVANJE EU - 2005. GODINA

3

UVODNO SLOVO

Godinu 2004. obilježila su tri datuma, koja su označila novu stranicu hrvatske povijesti. Dana 20. travnja 2004. Europska komisija je objavila pozitivno mišljenje na zahtjev Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, te je Odlukom Europskog vijeća od 18. lipnja 2004. Republici Hrvatskoj dodijeljen status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Europsko vijeće svojom Odlukom od 17. prosinca utvrdilo je datum početka pregovora za članstvo u Uniji. Navedenim odlukama prepoznata je naša odlučnost i sposobnost za reforme kroz ispunjavanje kopenhaških kriterija, a Republika Hrvatska dobila je potvrdu svoje europske perspektive.

Na našem putu prema Europskoj uniji uspješno smo izvršili mnoge zadaće, ali smo svjesni da je barem još toliko posla pred nama. Odgovorno ćemo dočekati početak pregovora o pristupanju Europskoj uniji, te sam uvjeren da su težak rad i na reformama zasnovana politika ove Vlade najbolji ulozi za budućnost Republike Hrvatske i njezinih građana.

Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji za 2005. godinu, treći je godišnji Nacionalni program, koji predstavlja putokaz Vladinih aktivnosti u području europskih integracija. Temeljem Europskog partnerstva nastojali smo učiniti i korak više te prikazati naša nastojanja i u daljnjem razdoblju, a koja su usmjerena na punu provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, daljnje usklađivanje zakonodavstva, provođenje gospodarskih reformi, jačanje relevantnih institucija zaduženih za primjenu prava i na provedbu ostalih mjera nužnih za naše približavanje Europskoj uniji. Uvjeren sam da će godišnjim postavljanjem kratkoročnih prioriteta i ciljeva, projekcijom za 2006. i 2007. godinu te nadzorom nad njihovom provedbom i ostatak našeg puta prema Europskoj uniji biti sadržajno prepoznat.

Republika Hrvatska nastavlja izgradnju modernog, europskog i demokratskog društva. Nastavkom politike suradnje i dijaloga, Republika Hrvatska spremna je dati svoj doprinos u naporima međunarodne zajednice u postizanju trajne političke stabilnosti u jugoistočnoj Europi.

Otvaranjem pristupnih pregovora za članstvo u Europskoj uniji, stojimo pred novim izazovom. Svi hrvatski napori u sljedećih nekoliko godina bit će usmjereni na njegovo uspješno savladavanje, a svi sudionici ovog procesa, kao i svi građani Hrvatske, moraju biti svjesni da je spremnost za članstvo u Europskoj uniji istovremeno i instrument za jačanje Republike Hrvatske.

Europska unija i Republika Hrvatska dijele iste vrijednosti, ista načela i istu opredijeljenost, te sam uvjeren da ćemo usklađivanjem zakonodavstva i prakse dokazati da Hrvatska jednako treba Europsku uniju, kao što Europska unija treba Hrvatsku.

dr. Ivo SanaderPredsjednik Vlade Republike Hrvatske

UVODNO SLOVO

4


SADRŽAJ

6


7

SADRŽAJ

SADRŽAJ

UVODNO SLOVO 3

SADRŽAJ 5

POPIS KRATICA 23

UVOD 29

1. ODNOSI REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE UNIJE 29

2. NACIONALNI INTERES REPUBLIKE HRVATSKE 30

3. ODREĐIVANJE PRIORITETA ZA 2005. GODINU 31

4. STRUKTURA NACIONALNOG PROGRAMA 32

5. PRAĆENJE I OSTVARIVANJE PROVEDBE NACIONALNOG PROGRAMA 33

6. ŠTO SMO PROMIJENILI U NACIONALNOM PROGRAMU ZA 2005. GODINU? 33

POGLAVLJE I – POLITIČKI KRITERIJI 39

1. 1. UVOD 39

1. 2. DEMOKRACIJA I VLADAVINA PRAVA 39

1.2.1 Izbori 39

1. 2. 2. Reforma pravosuđa 39

1. 2. 3. Protukorupcijske mjere 44

1. 3. LJUDSKA PRAVA I ZAŠTITA MANJINA 46

1. 3. 1. Građanska, politička, gospodarska i socijalna prava 46

1. 3. 1. 1. Sloboda udruživanja 46

1. 3. 1. 2. Sloboda medija 47

1. 3. 1. 3. Ravnopravnost spolova 48

1. 3. 1. 4. Zaštita prava djeteta 49

1. 3. 2. Prava manjina i zaštita manjina 50

1. 4. PUČKI PRAVOBRANITELJ 52

1. 5. POVRATAK IZBJEGLICA 54

1.5.1. Povrat zauzete privatne imovine vlasnicima u posjed 54

1.5.2. Obnova u ratu oštećenog ili uništenog stambenog fonda 54

1.5.3. Obnova u ratu oštećene i razorene komunalne i socijalne infrastrukture 55

1.5.4. Stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava i drugih

8


povratnika na područjima posebne državne skrbi 55

1.5.6. Programi usmjereni socijalnom i gospodarskom oporavku područja koja su bila zahvaćena ratom 56

1.5.7. Suradnja sa susjednim državama i međunarodnim organizacijama zbog ubrzanja povratka izbjeglica 56

1. 6. SURADNJA S MKSJ 58

1. 7. REGIONALNA SURADNJA 60

1. 7. 1. Multilateralna suradnja 60

1. 7. 2. Bilateralna suradnja 62

POGLAVLJE II - GOSPODARSKI KRITERIJI 73

2.1. UVOD 73

2.2 GOSPODARSKI KRITERIJI IZ KOPENHAGENA 74

2.2.1. Postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva i strukturne reforme 75

2.2.2. Sposobnost suočavanja s konkurentskim pritiscima i tržišnim snagama unutar EU 83

2.3. KRITERIJI IZ MAASTRICHTA 101

POGLAVLJE III - SPOSOBNOST PREUZIMANJA OBVEZA IZ ČLANSTVA U EU 107

3.1. SLOBODA KRETANJA ROBA 107

3.1.1. Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva (Europsko partnerstvo) 107

3.1.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva – projekcije za 2006. i 2007. godinu

(Europsko partnerstvo) 107

3.1.3. Horizontalna pitanja 107

3.1.3.1. Normizacija 107

3.1.3.2. Akreditacija 108

3.1.3.3. Mjeriteljstvo 109

3.1.3.4. Nadzor nad tržištem 109

3.1.3.5. Razmjena podataka 110

3.1.4. Direktive novog pristupa 111

3.1.4.1 Niskonaponska oprema 111

3.1.4.2. Jednostavne tlačne posude 112

3.1.4.3. Igračke 112

3.1.4.4. Građevinski proizvodi 112

3.1.4.5 Elektromagnetska kompatibilnost 113

3.1.4.6. Strojevi 113

3.1.4.8. Neautomatske vage 113

3.1.4.9. Plinski uređaji 114

3.1.4.10. Toplovodni kotlovi 114

3.1.4.13. Dizala 115

3.1.4.14. Energetska djelotvornost električne opreme 115

3.1.4.15. Oprema pod tlakom 115

9

SADRŽAJ

3.1.4.16. Radijska oprema i telekomunikacijska terminalna oprema 115

3.1.4.17. Rekreacijska plovila 116

3.1.4.18. Pomorska oprema 116

3.1.4.19. Željeznički sustav velikih brzina 116

3.1.4.20. Pakiranje i ambalažni otpad 116

3.1.4.21. Medicinska oprema i medicinski proizvodi 116

3.1.5. Direktiva starog pristupa 117

3.1.5.1. Prehrambeni proizvodi 117

3.1.5.2. Motorna vozila 118

3.1.5.3. Staklo 119

3.1.5.4. Tekstil 120

3.1.5.5. Obuća 120

3.1.5.6. Drvo 120

3.1.5.7. Kemijski proizvodi 121

3.1.5.8. Deterdženti 121

3.1.5.9. Umjetno gnojivo 122

3.1.5.10. Farmaceutski i kozmetički proizvodi 122

3.1.5.11. Veterinarski medicinski proizvodi 123

3.1.6. Javne nabave 123

3.1.7. Slobodno kretanje kulturnih dobara 125

3.2. SLOBODA KRETANJA OSOBA 126




3.2.3. Uzajamno priznavanje kvalifikacija 126

3.2.4. Vize 127

3.2.5. Socijalna sigurnost 127

3.2.6. Sloboda kretanja radnika 129

3.2.7. Prava građana 129

3.3. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA 131

3.3.1. Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva 131

3.3.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva - projekcije za 2006. i 2007. godinu 131

3.3.3. Financijske usluge 131

3.3.4. Bankarstvo 131

3.3.4.1. Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva 131

3.3.4.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva - projekcije za 2006. i 2007. godinu 133

3.3.5. Osiguranje 133



10


3.3.6. Vrijednosni papiri 135



3.3.7. Trgovinsko zastupanje 136


3.3.8 Usluge u informatičkom društvu 136

3.3.9. Investicijske usluge 136



3.3.10. Poslovni nastan 137


3.4. SLOBODA KRETANJA KAPITALA 139



3.4.3. Kretanje kapitala i tekuća plaćanja 139


3.4.3.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva – projekcije za 2006. i 2007. godinu 139


3.4.5. Vrijednosni papiri 142

3.4.6. Sprječavanje pranja novca 142


3.4.6.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva – projekcije za 2006. i 2007. 142

3.4.7. Plaćanja i podmirenja 142


3.5. TRGOVAČKO PRAVO 144

3.5.1 Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva 144


3.5.3. Pravo trgovačkih društava 144



3.5.4. Računovodstvo 146



3.5.4.2. Revizija 146

3.5.3. Intelektualno, industrijsko i trgovačko vlasništvo 147

3.6. TRŽIŠNO NATJECANJE I DRŽAVNE POTPORE 151


3.6.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva – projekcije za 2006. i 2007. godinu 151

11

SADRŽAJ

3.6.3. Tržišno natjecanje 152

3.6.4. Državne potpore 152

3.7. POLJOPRIVREDA 154

3.7.1. Poljoprivredna politika 154

3.7.1.1. Tržišno-cjenovna politika 155

3.7.1.2. Politika ruralnog razvitka 155

3.7.2. Sigurnost hrane 156

3.7.2.1. Politika kvalitete 158

3.7.3. Veterinarstvo 159

3.7.4. Zaštita bilja 160

3.7.4.1. Zdravstvena zaštita bilja 160

3.7.4.2. Sredstva za zaštitu bilja i rezidue 161

3.7.5. Šumarstvo 162

3.7.6. Ostale mjere u području poljoprivrede 163

3.7.6.1. Stočarstvo 163

3.7.6.2. Biljna proizvodnja 163

3.8. RIBARSTVO 165




3.8.3. Sadržaj sektora 166

3.8.3.1. Zaštita i gospodarenje resursima 166

3.8.3.2. Tržišna politika 167

3.8.3.3. Strukturne mjere 167

3.8.3.4. Akvakultura 167

3.9. PROMET 168

3.9.1. CESTOVNI PROMET 168

3.9.1.1 Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva 168


3.9.1.3. Sadržaj sektora 168

3.9.2. ŽELJEZNIČKI PROMET 169

3.9.2.1 Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva 169



3.9.3. UNUTARNJA PLOVIDBA 170




3.9.4. ZRAČNI PROMET 172

12





3.9.5. POMORSKI PROMET 173




3.10. OPOREZIVANJE 176

3.10.1. Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva prema Europskom partnerstvu 176

3.10.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva

- projekcije za 2006. i 2007. godinu prema Europskom partnerstvu 177

3.11. EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA 179

3.11.1. Kratkoročni i srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva 179

3.11.3. Koordinacija ekonomske i fiskalne politike 179

3.11.4. Monetarna politika i politika tečaja 180

3.12. STATISTIKA 182




3.12.3. Podrška statističkim podacima, tehnička infrastruktura 183

3.12.4. Demografija i socijalne statistike 183

3.12.4. A Stanovništvo 183

3.12.4. B Statistika tržišta rada 184

3.12.4. C Statistika obrazovanja 184

3.12.4. D Statistika kulture 185

3.12.4. E Znanost i tehnologija 185

3.12.4. F Zdravlje i zaštita 185

3.12.4. G Raspodjela dohotka i životni standard 185

3.12.4. H Socijalna skrb 186

3.12.4. I Ostale socijalne statistike 186

3.12.5 Ekonomske statistike 187

3.12.5.A Makroekonomske statistike 187

3.12.5. B Poslovne statistike 187

3.12.5.C Novac, financije, robna razmjena i platna bilanca 188

3.12.6. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 188

3.12.7. Višesektorske statistike 190

3.12.8. Izvori i upravljanje 190

3.13. SOCIJALNA POLITIKA I ZAPOŠLJAVANJE 192

13

SADRŽAJ


3.13.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva (Europsko partnerstvo) 192

3.13.3. Radno zakonodavstvo 193

3.13.4. Socijalni dijalog 194

3.13.5. Jednake mogućnosti za žene i muškarce 194

3.13.6. Zapošljavanje 195

3.13.7. Socijalna sigurnost, umirovljenici, osobe s invaliditetom 199

3.13.7.1. Socijalna isključenost 201

3.13.8. Javno zdravstvo 202

3.13.9. Zdravlje i zaštita na radu 203

3.14. ENERGETIKA 204


3.14.2 Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva - projekcije za 2006. i 2007. godinu 204

3.14.3. Tržište energenata 204

3.14.4. Nuklearna sigurnost 204

3.15. INDUSTRIJSKA POLITIKA 205


3.15.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva – projekcije za 2006 i 2007. godinu


3.15.3. Industrijski sektori 205

3.16. MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO 207

3.16.1. Kratkoročni prioriteti 207

3.16.2. Srednjoročni ciljevi 2006.-2007. 208


3.17. ZNANOST I ISTRAŽIVANJE 210


3.17.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva (2006. i 2007.) 210

3.18. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE 212




3.19. TELEKOMUNIKACIJE I INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA 215


3.19.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva - projekcije za 2006. i 2007. godinu


14


3.19.3. Telekomunikacije 215

3.19.4. Poštanske usluge 217

3.19.5. Informacijska tehnologija 217

3.20. KULTURA I AUDIOVIZUALNA POLITIKA 219


3.20.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva – projekcije za 2006. i 2007. 219

3.20.3. Audiovizualna politika 219

3.20.4 Kultura 220

3.21. REGIONALNA POLITIKA 221

3.21.1 Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva 221

3.21.2 Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva – projekcije za 2006. i 2007. godinu


3.22. OKOLIŠ 223

3.22.1. KRATKOROČNI I SREDNJOROČNI PRIORITETI USKLAĐIVANJA ZAKONODAVSTVA

(EUROPSKO PARTNERSTVO) 223

3.22.2. HORIZONTALNO ZAKONODAVSTVO 224

3.22.3. KAKVOĆA ZRAKA I KLIMATSKE PROMJENE 224

3.22.4. GOSPODARENJE OTPADOM 225

3.22.5. UPRAVLJANJE VODAMA 226

3.22.6. UPRAVLJANJE MOREM I OBALNIM PODRUČJEM 228

3.22.7. ZAŠTITA PRIRODE 228

3.22.8. INDUSTRIJSKO ONEČIŠĆENJE, UPRAVLJANJE RIZICIMA I NESREĆAMA 229

3.22.9. GENETSKI MODIFICIRANI ORGANIZMI 230

3.22.10. KEMIKALIJE 231

3.22.11. ZAŠTITA OD BUKE 231

3.22.12. ZAŠTITA OD IONIZIRAJUĆIH ZRAČENJA 232

3.23. ZAŠTITA POTROŠAČA I ZDRAVLJA 234


3.23.2. Srednjoročni prioriteti 234

3.23.3. Zaštita gospodarskih interesa potrošača 235

3.23.4. Obrazovanje i informiranje potrošača 235

3.23.5. Nevladine udruge za zaštitu interesa potrošača 236

3.24. PRAVOSUĐE I UNUTARNJI POSLOVI 237

3.24.1.Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva (Europsko partnerstvo) 237

3.24.2 Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva (Europsko partnerstvo) 238

15

SADRŽAJ

3.24.3. AZIL 239

3.24.4. MIGRACIJE 240

3.24.5. VIZE 240

3.24.6 UPRAVLJANJE GRANICOM 240

3.24.7. POLICIJSKA SURADNJA 241

3. 24. 8. TERORIZAM 243

3.24.9. ORGANIZIRANI KRIMINAL I KORUPCIJA 244

3.24.9.1.Organizirani kriminal 244

3.24.9.2.Trgovanje ljudima 246

3.24.9.3. Ilegalno posjedovanje i krijumčarenje oružja 247

3.24.9.4. Krivotvorenje novca 248

3.24.9.5. Korupcija 248

3.24.10. DROGE 249

3.24.11 CARINSKA SURADNJA 249

3.24.12. PRAVOSUDNA SURADNJA U KAZNENIM I GRAĐANSKIM STVARIMA 250

3.25.CARINSKA UNIJA 251





3. 26. VANJSKI ODNOSI I RAZVOJNA POMOĆ 254


3.26.2. Srednjoročni prioriteti - projekcije za 2006. i 2007. godinu 254

3.26.3. Vanjski trgovinski odnosi 254

3.26.4. Preferencijalni trgovinski ugovori 255

3.26.5 Razvojna suradnja 256

3.27. ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA 257

3. 27. 1. UVOD 257

3. 27. 2. SURADNJA U PODRUČJU ZAJEDNIČKE VANJSKE I SIGURNOSNE POLITIKE 257

3. 27. 3. SURADNJA S MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA 258

3. 27. 3. 1. Organizacija Ujedinjenih naroda (OUN) 258

3. 27. 3. 2. Vijeće Europe 259

3. 27. 3. 3. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju 259

3. 27. 3. 4. Međunarodni kazneni sud 260

3. 27. 4. MEHANIZMI IMPLEMENTACIJE KOOPERATIVNE SIGURNOSTI 260

3. 27. 4. 1. Međunarodni ugovori, konvencije i drugi dokumenti na području kooperativne sigurnosti 260

3. 27. 4. 2. Sprječavanje proliferacije (oružja za masovno uništenje, malog i lakog oružja) 261

3. 27. 4. 3. Nadzor izvoza i uvoza (oružja, robe dvojne namjene) 262

16


3. 27. 4. 4. Nadzor naoružanja i mjere izgradnje povjerenja i sigurnosti 262

3. 27. 4. 5. Upravljanje i sigurnost granica 263

3. 27. 4. 6. Protu-minsko djelovanje (Otavska konvencija, razminiranje) 263

3. 27. 5. PROVEDBA RESTRIKTIVNIH MJERA I GOSPODARSKIH SANKCIJA 263

3. 27. 6. DOPRINOS RH U BORBI PROTIV TERORIZMA 264

3. 27. 7. EUROPSKA SIGURNOSNA I OBRAMBENA POLITIKA 265

3.28. FINANCIJSKI NADZOR 267





3.29. FINANCIJSKE I PRORAČUNSKE ODREDBE 269


3.29.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva-projekcije za 2006. i 2007. godinu


3.29.3. Sadržaj područja 270

POGLAVLJE - IV. JAČANJE ADMINISTRATIVNE SPOSOBNOSTI 277

4.1. REFORMA DRŽAVNE UPRAVE 277

4.2. JAČANJE INSTITUCIONALNE SPOSOBNOSTI ZA PROVEDBU ZAKONODAVSTVA 289

4.2.1. SLOBODA KRETANJA ROBA 289

4.2.2. SLOBODA KRETANJA OSOBA 306

4.2.3. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA 310

4.2.4. SLOBODA KRETANJA KAPITALA 312

4.2.5. PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA 314

4.2.6. TRŽIŠNO NATJECANJE I DRŽAVNE POTPORE 320

4.2.7. POLJOPRIVREDA 322

4.2.8. RIBARSTVO 348

4.2.9. PROMET 351

4.2.10. OPOREZIVANJE 357

4.2.11. EMU 360

4.2.12. STATISTIKA 360

4.2.13. SOCIJALNA POLITIKA I ZAPOŠLJAVANJE 362

4.2.14. ENERGETIKA 365

4.2.15. INDUSTRIJSKA POLITIKA 366

4.2.17. ZNANOST I ISTRAŽIVANJE 367

4.2.18. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE 369

17

SADRŽAJ

4.2.19. TELEKOMUNIKACIJE I INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA 373

4.2.20. KULTURA I AUDIOVIZUALNA POLITIKA 383

4.2.21. REGIONALNA POLITIKA 387

4.2.22. OKOLIŠ 394

4.2.23. ZAŠTITA POTROŠAČA I ZDRAVLJA 404

4.2.24. PRAVOSUĐE I UNUTARNJI POSLOVI 408

4.2.25. CARINSKA UNIJA 429

4.2.26. VANJSKI ODNOSI I RAZVOJNA POMOĆ 432

4.2.27. ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA 432

4.2.28. FINANCIJSKI NADZOR 435

4.2.29. FINANCIJSKE I PRORAČUNSKE ODREDBE 437

POGLAVLJE V - KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA ZA INFORMIRANJE HRVATSKE JAVNOSTI O PRIBLIŽAVANJU REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKIM INTEGRACIJAMA 447

5.1. UVOD 447

5.2. PROVEDBA KOMUNIKACIJSKE STRATEGIJE 448

5.2.1. Informiranje opće javnosti 448

I. POLITIČKI KRITERIJI 455

1.2. Demokracija i vladavina prava 455

1.2.2. Reforma pravosuđa 455

3.1. SLOBODA KRETANJA ROBA 456

3.1.3.5. Razmjena podataka 456

3.1.4. Direktive novog pristupa 457

3.1.4.3. Igračke 458

3.1.4.4 Građevinski proizvodi 460

3.1.4.11. Eksploziv za civilnu uporabu 462

3.1.4.12. Potencijalne eksplozivne atmosfere 462

3.1.4.18. Pomorska oprema i 3.1.4.17. Rekreacijska plovila 464

3.1.4.21. Medicinska oprema i medicinski proizvodi 465

3.1.5. Direktive starog pristupa 467

3.1.5.1.Prehrambeni proizvodi 467

3.1.5.2 Motorna vozila 469

3.1.5.3. Staklo, 3.1.5.4. Tekstil, 3.1.5.5. Obuća, 3.1.5.7. Kemijski proizvodi, 3.1.5.8. Deterdženti 474

3.1.5.6. Drvo 477

3.1.5.11. Veterinarsko medicinski proizvodi 478

3.1.6. Javne nabave 479

3.2. SLOBODA KRETANJA OSOBA 481

3.2.3. Socijalna sigurnost 481

18


3.3. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA 482

3.3.4. Bankarstvo 482


3.3.7. Trgovinsko zastupanje 486

3.3.9. Investicijske usluge 487

3.4. SLOBODA KRETANJA KAPITALA 489

3.4.1. Kretanje kapitala i tekuća plaćanja 489

3.4.4. Sprječavanje pranja novca 490

3.4.5. Plaćanja i podmirenja 491

3.5. PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA 492

3.5.3. Intelektualno, industrijsko i trgovačko vlasništvo 492

3.5.4.1. Računovodstvo 494

3.5.4.2. Revizija 495

3.6. TRŽIŠNO NATJECANJE 497

6.1. Tržišno natjecanje (antitrust) 497

6.2. Državne potpore 499

3.7. POLJOPRIVREDA 501

3.7.1.2. Politika ruralnog razvitka 501

3.7.2. Sigurnost hrane 502

3.7.2.1. Politika kvalitete (Quality policy) 505

3.7.3. Veterinarstvo 507

3.7.4. Zaštita bilja 510

3.7.4.1. Zdravstvena zaštita bilja 510

3.7.4.2. Sredstva za zaštitu bilja i rezidue 512

3.7.5. Šumarstvo 513

3.7.6.Ostale mjere u području poljoprivrede 515

3.7.6.1. Stočarstvo 515

3.7.6.2. Biljna proizvodnja 517

3.8.3.1. Zaštita i gospodarenje resursima 519

3.9. PROMET 522

3.9.3. Cestovni promet 522

3.9.4. Željeznički promet 524

3.9.6. Zračni promet 526

3.9.7. Pomorski promet 528

3.13. SOCIJALNA POLITIKA I ZAPOŠLJAVANJE 531

3.13.7. Socijalna sigurnost, umirovljenici, osobe s invaliditetom 531

19

SADRŽAJ

3.13.8. Javno zdravstvo 533

3.13.9. Zdravlje i zaštita na radu 536

3.14. ENERGETIKA 538

3.19. TELEKOMUNIKACIJE I INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA 541

3.19.3. Telekomunikacije 541

3.20. KULTURA I AUDIOVIZUALNA POLITIKA 543

3.20.3. Audiovizualna politika 543

3.22 OKOLIŠ 545

3.22.3. Kakvoća zraka i klimatske promjene 545

3.22.4. Gospodarenje otpadom 547

3.22.5. Upravljanje vodama 549

3.22.7. Zaštita prirode 551

3.22.9. Genetski modificirani organizmi (GMO) 554

3.22.10. Kemikalije 557

3.22.12. Zaštita od ionizirajućih zračenja 560

3.23. ZAŠTITA POTROŠAČA I ZDRAVLJA 562

3.24. PRAVOSUĐE I UNUTARNJI POSLOVI 565

3.24.5. Vize 565

3.24.8 Carinska suradnja 566

3.25. CARINSKA UNIJA 567

DODATAK B 573

TABLICA PLANIRANIH PRORAČUNSKIH SREDSTAVA 573

PLANIRANA PRORAČUNSKA SREDSTVA 574

PLANIRANA SREDSTVA STRANE POMOĆI 586

20


21

POPIS KRATICA

POPIS KRATICA

22


23

POPIS KRATICA

POPIS KRATICA

MINISTARSTVA

MVP - Ministarstvo vanjskih poslova

MFIN - Ministarstvo financija

MORH - Ministarstvo obrane

MUP - Ministarstvo unutarnjih poslova

MP - Ministarstvo pravosuđa

MGRIP - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

MMTPR - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka

MPšIVG - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.

MZOPUIG - Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

MZSS - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

MZOš - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

MINK - Ministarstvo kulture

MOBIMS - Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

MEI - Ministarstvo europskih integracija

DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE

DGU - Državna geodetska uprava

DHZ - Državni hidrometeorološki zavod

DZIV - Državni zavod za intelektualno vlasništvo

DZNM - Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo

DZS - Državni zavod za statistiku

DI - Državni inspektorat

DZZZ - Državni zavod za zaštitu od zračenja

24


SREDIŠNJI DRŽAVNI UREDI

SDUU - Središnji državni ured za upravu

SDUeH - Središnji državni ured za e-Hrvatsku

SDUUDI - Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom

SDURZ - Središnji državni ured za razvojnu strategiju

AGENCIJE

APN - Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama

AZTN - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

AZOP - Agencija za zaštitu osobnih podataka

OPĆENITO

EK - Europska komisija

EMU - Europska gospodarska i monetarna unija

EP - Europski parlament

EU - Europska unija

EV - Europsko vijeÊe

EZ - Europska zajednica

HNB - Hrvatska narodna banka

OSP - Odbor za stabilizaciju i pridruživanje

PO - Privremeni odbor

POSP - Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje

PS - Privremeni sporazum s EU

PSP - Proces stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji

SSP - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU

UN - Ujedinjeni narodi

VE - VijeÊe Europe

VSP - VijeÊe za stabilizaciju i pridruživanje

ZVSP - Zajednička vanjska i sigurnosna politika EU (tzv. CFSP)

WTO - Svjetska trgovinska organizacija

25

POPIS KRATICA

26


28


29

UVOD

UVOD

1. ODNOSI REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE UNIJE

Događaji koji su obilježili odnose Republike Hrvatske i Europske unije u 2004. godini nesumnjivo su pozitivno Mišljenje

Europske komisije o zahtjevu RH za članstvo u EU od 20. travnja i odluka Europskog vijeća od 17./18. lipnja 2004. godine, kojom

je Republici Hrvatskoj dodijeljen status države kandidatkinje za članstvo te je određeno otvaranje pregovora o pristupanju

početkom 2005. godine.

Dobivanjem, prvo pozitivnog Mišljenja Europske komisije, a zatim i pozitivnih Odluka Vijeća ministara i Europskog vijeća,

RH je postigla veliki napredak u ostvarivanju svog strateškog cilja u odnosima s EU, o čemu u zemlji postoji široki politički

konsenzus. Republika Hrvatska je time postala prva država uključena u Proces stabilizacije i pridruživanja, koja je dobila potvrdu

europske perspektive. Stjecanje statusa kandidata određuje ukupni politički i gospodarski razvoj RH u idućem srednjoročnom

razdoblju.

Vlada RH ostvarila je i značajan napredak u ispunjavanju kopenhaških kriterija, posebice u pogledu ključnih političkih uvjeta,

gospodarskih kriterija, te u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je važna stepenica prema članstvu u EU.

Osim provedbe reformske politike na unutarnjem planu, za uspješno ostvarenje strateških ciljeva od iznimne su važnosti bile

i intenzivne diplomatske aktivnosti u institucijama Europske unije i državama članicama.

Vlada RH imenovala je mr. Kolindu Grabar-Kitarović, ministricu europskih integracija za voditeljicu Državnog izaslanstva

te Vladimira Drobnjaka glavnim pregovaračem za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Razdoblje

do početka pregovora, Hrvatska će iskoristiti za što kvalitetniju izradu svoje pregovaračke strategije, uključujući i ustroj

pregovaračke strukture, tj. imenovanje svih članova Državnog izaslanstva za pregovore o pristupanju RH EU i članova radnih

skupina za pojedina poglavlja pravne stečevine EU.

Kroz mehanizme za provedbu Privremenog sporazuma, obavit će se znatan dio analitičkog pregleda hrvatskog zakonodavstva

tj. analiza usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, koji će se nastaviti formalnim screeningom.

Temeljem iskustva novih država članica i aktualnih kandidata, kao i temeljem vlastitih analiza, Vlada RH obavlja pripreme

za početak pregovora o članstvu u EU. U tom je smislu Vlada RH Zaključkom od 30. rujna 2004. godine imenovala 29

koordinatora zaduženih za provođenje postupka usklađenosti zakonodavstva RH po pojedinim poglavljima pravne stečevine

EU. Intenzivirana je i tehnička suradnja kroz sastanke predstavnika Europske komisije i relevantnih tijela Republike Hrvatske na

razini uvodnih prikaza situacije i tehničkih konzultacija.

Radi određivanja prioriteta kojima je potrebno posvetiti pažnju u fazi priprema za pristupanje, Europska komisija je zajedno s

Mišljenjem pripremila i prijedlog Odluke o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanima u Europskom partnerstvu s Republikom

Hrvatskom, koju je Vijeće ministara usvojilo 13. rujna 2004. godine.

Europska komisija je 6. listopada 2004. uputila Vijeću Europske unije i Europskom parlamentu na usvajanje Priopćenje koje

sadrži Strategiju Europske komisije o napretku u procesu proširenja, čiji je sastavni dio i predpristupna strategija za RH.

30


Predpristupna strategija sadrži prijedloge pregovaračkog okvira unutar kojeg bi se trebali voditi pregovori o punopravnom

članstvu, te se njome 1. siječnja 2005. za RH otvaraju predpristupni financijski instrumenti PHARE, ISPA i SAPARD. Kako bi se

učinkovito mogli koristiti predpristupni fondovi, tijela državne uprave Republike Hrvatske će provesti niz pravnih, strateških i

institucionalnih mjera koje su navedene u „Akcijskom planu priprema za korištenje predpristupnih programa Europske unije“,

usvojenim Zaključkom Vlade RH od 27. listopada 2004.

2. NACIONALNI INTERES REPUBLIKE HRVATSKE

Program Vlade Republike Hrvatske u mandatnom razdoblju 2003. – 2007. godina određuje ulazak Republike Hrvatske u

Europsku uniju kao prioritet državne i vanjske politike. Pri tome su unutarnje reforme, opća konsolidacija sustava, snažniji

gospodarski razvoj i intenzivnije vanjskopolitičko djelovanje u područjima koja utječu na dinamiku odnosa Republike Hrvatske

i Europske unije ključni preduvjet ubrzanog i individualno vrednovanog institucionalnog ulaska u punopravno članstvo

Europske unije.

Ispunjavanje većine uvjeta za punopravno članstvo u Europskoj uniji može se osigurati dosljednom provedbom SSP-a i

sagledavanjem članstva u Europskoj uniji kao nacionalnog interesa prihvaćenog od strane cjelokupnog hrvatskog društva.

Ovaj široki nacionalni konsenzus ne može biti samo rezultat težnji ključnih faktora hrvatske vanjske i unutarnje politike, već

rezultat informiranja i obrazovanja o procesu europskih integracija kao i participativnog, otvorenog dijaloga na svim razinama

hrvatskog društva, polazeći od vlastitih vrijednosti i interesa promatranih kroz prizmu europskih standarda.

RH i nadalje ostaje privržena ispunjavanju svojih obveza iz Procesa stabilizacije i pridruživanja, te nastavlja s ostvarivanjem

napretka u svim kopenhaškim kriterijima, a posebice u jačanju demokracije i vladavine prava, suradnje s MKSJ, promicanju i

zaštiti ljudskih prava i prava manjina, jačanju regionalne suradnje, povratka izbjeglica, povrata imovine, fiskalne konsolidacije,

poboljšanju poslovnog okruženja, te borbe protiv korupcije, organiziranog kriminala i terorizma. Na taj način, RH će nastaviti

proaktivni pristup suradnji i dijalogu u približavanju Hrvatske Europskoj uniji, kao i daljnjim pripremama i tijeku pregovora o

članstvu u EU.

Cilj je Hrvatske da do 2007. godine završi pregovore i postigne razinu spremnosti potrebnu za punopravno članstvo u

Europskoj uniji. Pored toga će hrvatski napori u idućih nekoliko godina biti usmjereni na potpuno usklađivanje hrvatskog

zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, te na jačanje institucija koje će usvojene propise provoditi. Taj će proces pratiti

prilagodba gospodarskog sustava s ciljem uspostave djelotvornog tržišnog gospodarstva i jačanja domaće konkurentnosti.

Spremnost za članstvo u Uniji je ujedno i instrument za jačanje Hrvatske i njezinu što bolju pripremu za uključivanje u šire

globalizacijske procese.

Slijedom toga, imajući u vidu ispunjavanje obveza iz SSP-a, strateški cilj ostvarivanja članstva u Europskoj uniji i odgovornost

koju taj cilj nosi sa sobom, društvene, gospodarske i pravne reforme koje su započele, Republika Hrvatska usvojila je

strateški pristup koji usklađuje preuzete obveze, vlastite mogućnosti, ali i nacionalne interese. Kako bi se to postiglo, Vlada

Republike Hrvatske poticat će otvoreni dijalog sa svim interesnim skupinama u hrvatskom društvu kako bi osigurala jasnoću,

konzistentnost postupanja i razumijevanja u definiranju i provedbi nacionalnih interesa. Ovo se smatra ključnim u procesu

pristupanja Europskoj uniji.

31

UVOD

3. ODREĐIVANJE PRIORITETA ZA 2005. GODINU

Određivanje prioriteta navedenih u Nacionalnom programu temelji se na nekoliko izvora uključujući Program Vlade Republike

Hrvatske u mandatnom razdoblju 2003. – 2007. godina, SSP, Plan provedbe Sporazuma, Europsko partnerstvo, ocjene napretka

Republike Hrvatske iz Izvješća Europske komisije i suradnje s Delegacijom Europske komisije u Republici Hrvatskoj i dr. Na taj

način Nacionalni program odražava spremnost Republike Hrvatske da, putem provedbe konkretnih mjera, ostvari kratkoročne

i srednjoročne prioritete u procesu približavanja Europskoj uniji, s naglaskom na 2005. godinu.

U svom Mišljenju od 20. travnja 2004. godine, Europska komisija analizirala je hrvatski zahtjev za članstvo temeljem

sposobnosti Republike Hrvatske da preuzme obveze ispunjavanja kriterija za članstvo utvrđenih na sastanku Europskog vijeća

u Kopenhagenu 1993. godine i uvjete utvrđene za Proces stabilizacije i pridruživanja te posebno uvjete iz Zaključaka Vijeća od

29. travnja 1997. godine. Komisija je ocijenila spremnost Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji u pogledu političkih

kriterija, ekonomskih kriterija, te sposobnosti preuzimanja ostalih obveza koje proizlaze iz članstva.

Vezano za ispunjavanje političkih kriterija, u Mišljenju se zaključuje kako je RH demokracija sa stabilnim institucijama koje

valjano funkcioniraju u granicama svojih ovlasti i međusobno surađuju. Glede parlamentarnih izbora i uloge oporbe u

političkom životu, utvrđeno je da su izbori 2000. i 2003. godine bili slobodni i pravedni te da oporba ima uobičajenu ulogu u

funkcioniranju institucija. Europska komisija je ocijenila da u RH ne postoje veći problemi u osiguranju pravne države i glede

poštovanja ljudskih prava. Slijedom izvješća glavne tužiteljice MKSJ Carle del Ponte iz travnja 2004. godine, EK je također

utvrdila kako RH u potpunosti surađuje s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. U Mišljenju je prepoznata

predanost RH regionalnoj suradnji, kao i potrebni kontinuirani napori u ovom području, s posebnim naglaskom na rješavanje

pitanja granice sa susjednim zemljama, u skladu s međunarodnim standardima za rješavanje sporova te pitanja koja proistječu

iz jednostranog proglašenja zaštićene “ekološko-ribolovne zone” u Jadranu. Prema ocjeni Europske komisije, od RH se očekuje

da održava punu suradnju s Haškim sudom, uloži dodatne napore na područjima prava manjina, povratka izbjeglica, reforme

pravosuđa, regionalne suradnje i borbe protiv korupcije.

Prilikom ocjenjivanja Republike Hrvatske u pogledu gospodarskih kriterija i njezine sposobnosti preuzimanja pravne stečevine

Europske unije (acquis communautaire), Komisija je u svoju analizu uključila procjenu budućeg razvoja. Uzimajući u obzir

činjenicu da će se pravna stečevina EU nastaviti razvijati, nastojala je ocijeniti napredak koji se od Hrvatske može razumno

očekivati u predstojećim godinama, do pristupanja Europskoj uniji. Vezano za ekonomske kriterije, u Mišljenju se zaključuje

kako se RH može smatrati funkcionirajućim tržišnim gospodarstvom. Uz nastavak primjene reformi i programa za uklanjanje

preostalih nedostataka, ocjenjeno je da bi RH trebala biti u stanju savladati pritisak tržišnog natjecanja i tržišna strujanja unutar

Unije u srednjoročnom razdoblju. U analizi Komisije prepoznata je relativno dobro obrazovana radna snaga u RH, dobra

cestovna, prometna i telekomunikacijska infrastruktura, dobro razvijeni bankarski sektor i konkurentna tržišna industrija, te

se zaključuje da je hrvatsko gospodarstvo već dobro integrirano u gospodarstvo EU. Daljnji napori RH trebaju biti usmjereni

na funkcioniranje tržišnih mehanizama, poboljšanje rada pravosudnog sektora, pitanja velikog administrativnog tereta,

modernizaciju brodogradnje i poljoprivrede, reformu fiskalnog sustava i sustava socijalnog osiguranja i javne uprave.

Što se tiče sposobnosti preuzimanja ostalih obveza koje proizlaze iz članstva, Europska komisija je provela detaljnu analizu

koja se temelji na 29 poglavlja pravne stečevine EU. Zaključuje se kako će RH biti u poziciji da preuzme i preostale obveze iz

članstva u srednjoročnom razdoblju, uz uvjet da se ulože značajni napori u usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom

EU, te u njegovu primjenu i provođenje. Prema Mišljenju Komisije, puno usklađivanje s pravnom stečevinom EU na području

okoliša može biti postignuto samo u dugom roku i uz znatno povećana ulaganja.

Već u travnju 2004. godine Ministarstvo europskih integracija izradilo je usporednu analizu ciljeva i mjera sadržanih u

Europskom partnerstvu i Nacionalnom programu RH za pridruživanje EU za 2004. godinu. Analiza je pokazala da je provedba

32


većine prioriteta sadržanih u Europskom partnerstvu već predviđena kroz niz mjera u NPPEU 2004, ali i da je za neke sektore

potrebno definirati dodatne mjere s ciljem ubrzavanja procesa približavanja Europskoj uniji. Revizijom NPPEU 2004, tijela

državne uprave su temeljem Europskog partnerstva, odredila dodatne zakonodavne mjere koje su, nakon što je Europsko

partnerstvo s Hrvatskom prihvaćeno u rujnu 2004. godine, dodane u Dodatak A Nacionalnog programa za 2004. godinu.

Polazeći od Europskog partnerstva, Nacionalni program za 2005. godinu usmjeren je na nekoliko tema koje predstavljaju

izazov na putu približavanja Republike Hrvatske Europskoj uniji:

• Ispunjavanje politički uvjetovanih kriterija;

• Gospodarske prilagodbe;

• Usklađivanje zakonodavstva RH;

• Jačanje administrativne sposobnosti za provedbu reformi;

• Komunikacijska strategija RH za informiranje hrvatske javnosti o približavanju RH europskim integracijama;

• Proračunska izdvajanja za provedbu obveza koje proizlaze iz integracijskog procesa.

4. STRUKTURA NACIONALNOG PROGRAMA

Nacionalni program svojom strukturom prati sve aktivnosti Vlade Republike Hrvatske u ispunjavanju kriterija za članstvo.

Politički kriteriji

U poglavlju "Politički kriteriji" Nacionalni program razrađuje prioritete kao što su demokracija i vladavina prava, sloboda medija,

regionalna suradnja, pravosuđe, ljudska prava i zaštita manjina, sukladno kriterijima iz Kopenhagena. U cilju potvrđivanja

namjere da pridonese političkoj i gospodarskoj stabilnosti u Jugoistočnoj Europi, RH u provedbi obaveza preuzetih u

sklopu Procesa stabilizacije i pridruživanja nastavlja ispunjavati političke preduvjete koje je EU istaknula kao mjerilo političke

spremnosti i želje Hrvatske da postane dijelom europske obitelji.

Gospodarske prilagodbe

Poglavlje "Gospodarske prilagodbe" opisuje napore koji se ulažu za daljnji gospodarski rast, polazeći od kriterija iz

Kopenhagena, te ostvarenje prioriteta kao što su daljnja konsolidacija fiskalnog sektora opće države s ciljem smanjenja

ukupne javne potrošnje te smanjenje deficita proračuna, stabilnost financijsko-bankarskog sustava, usklađenost politike plaća

s rastom produktivnosti i BDP-a, privatizacija javnih poduzeća, podrška poduzetništvu, povećanje investicija, potpora izvozu i

programima konkurentnosti izvoza, jačanje pravne sigurnosti, strukturne reforme u području zdravstva, mirovinskog sustava,

uprave, obrambenog sektora, obrazovanja, znanosti i radnog zakonodavstva.

Usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom EU sukladno Sporazumu o stabilizaciji i

pridruživanju

U ovom poglavlju, na koje se izravno odnose i Dodaci A i B, sukladno pravnoj stečevini Europske zajednice, opisan je pravni

i institucionalni okvir pojedinih poglavlja pravnome stečevine EU te prioriteti u usklađivanju zakonodavstva za 2005. godinu

kao i proračunska izdvajanja za njihovu učinkovitu provedbu.

Jačanje administrativne sposobnosti

Poglavlje "Jačanje administrativne sposobnosti", polazeći od kriterija iz Madrida, naglašava važnost moderne i učinkovite državne

uprave u kontekstu europskih integracija te opisuje konkretne korake, ali i potrebe za uspješnu provedbu institucionalnih i

administrativnih mjera kao podlogu cjelokupne pravno-gospodarske reforme.

33

UVOD

Komunikacijska strategija Republike Hrvatske za informiranje hrvatske javnosti o približavanju RH europskim

integracijama

Postojeća Komunikacijska strategija za informiranje hrvatske javnosti o približavanju Republike Hrvatske europskim

integracijama, usvojena 2001. godine, primjenjuje se već tri godine. U tijeku je evaluacija Strategije u kojoj se uzimaju u

obzir dosadašnja postignuća, kao i nove potrebe za informiranjem u skladu s dinamikom procesa integriranja Republike

Hrvatske u Europsku uniju. Stoga će u narednom razdoblju Komunikacijska strategija biti osobito prilagođena potrebama

za informiranjem koje proizlaze iz otvaranja pregovora o punopravnom članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji, kao i

specifičnim potrebama ciljnih skupina.

5. PRAĆENJE I OSTVARIVANJE PROVEDBE NACIONALNOG PROGRAMA

Odgovornost za praćenje i ostvarivanje provedbe Nacionalnog programa povjerena je svakom tijelu državne uprave u

njegovoj nadležnosti. Kao središnji upravljački mehanizam rada Vlade u provedbi obveza iz Sporazuma, odgovornost za

njegovo praćenje i provedbu leži na Vladi Republike Hrvatske i njenim radnim tijelima, Koordinaciji tijela državne uprave u

ispunjavanju preuzetih međunarodnih obveza, svakom pojedinom članu Vlade, tijelu kojem je na čelu, svim institucijama

uključenima u izradu Nacionalnog programa, službi vanjskih poslova Republike Hrvatske te tijelima osnovanim u okviru

Privremenog sporazuma, a po stupanju na snagu Sporazuma, i tijelima osnovanim u njegovom okviru. Pritom važnu ulogu

ima i razvoj dijaloga s Delegacijom Europske komisije u Republici Hrvatskoj o pitanjima vezanim za Nacionalni program.

Provedba Nacionalnog programa ovisi o kvaliteti dnevne koordinacije na razini ministarstava i ostalih tijela državne uprave

uključenih u proces. Koordinacija je, na razini svakog tijela državne uprave, povjerena "europskim koordinatorima" zaduženima

za organizaciju poslova za potrebe europskih integracija, koordinaciju i kontrolu njihove provedbe. Vezano za Nacionalni

program, zadaća je svakog koordinatora praćenje pravovremenog ispunjavanja zadaća opisanih Nacionalnim programom na

razini svog tijela državne uprave i trajno izvješćivanje Ministarstva europskih integracija o svim pitanjima vezanim za Nacionalni

program. "Europski koordinator" odgovoran je za redovito prikupljanje informacija o provedbi Nacionalnog programa na

razini svog tijela državne uprave i pripremu izvješća o stanju provedbe aktivnosti iz Nacionalnog programa iz svog djelokruga.

Na redovitim tjednim sastancima „europskih koordinatora“ u okviru posebne EU koordinacije uspostavljene u 2004. godini,

prati se provedba Nacionalnog programa u svim njegovim aspektima.

Ministarstvo europskih integracija koordinira provedbu Nacionalnog programa na razini Vlade Republike Hrvatske. Budući da

se radi o sadržajno zahtjevnom dokumentu, isti je podijeljen na pojedinačne odgovornosti službenika Ministarstva europskih

integracija zaduženih za pojedini sektor iz Nacionalnog programa. Prateći pojedini sektor, službenici MEI-a zaduženi su za

redovito praćenje provedbe Nacionalnog programa na operativnoj razini pri čemu ostvaruju redovite kontakte sa službenicima

iz sektora tijela državne uprave kojeg prate. Ovim sustavom ostvaruje se praćenje provedbe na operativnoj razini i to kako

međuresornoj, tako i na razini svakog tijela državne uprave.

6. ŠTO SMO PROMIJENILI U NACIONALNOM PROGRAMU ZA 2005. GODINU?

Analizom Mišljenja Europske komisije, Europskog partnerstva kao i provedbe Nacionalnog programa za 2004. godinu,

Nacionalni program za 2005. godinu objedinit će konkretne zakonodavne, gospodarske i administrativne aktivnosti slijedom

kratkoročnih preporuka Europskog partnerstva koje nisu bile identificirane i obrađene tekućim Nacionalnim programom.

Ujedno, Nacionalni program za 2005. nudi i trogodišnju projekciju do kraja 2007. godine, s naglaskom na jačanje administrativne

sposobnosti provedbe svih preuzetih obveza.

34


Za razliku od Nacionalnog programa za 2004. godinu, Poglavlje "Usklađivanje zakonodavstva RH s pravnom stečevinom

Europske unije sukladno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju" izmijenjeno je na način da odražava Mišljenje Europske

komisije i Europsko partnerstvo. Zakonodavne mjere za koje se ocijenilo da će stručni nositelji izraditi tijekom 2005. godine, a

njima se ujedno i vrši usklađivanje s propisima Europske unije, isključivo su predmet Dodatka A.

Temeljna struktura svakog poglavlja obuhvaća slijedeće:

Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva (Europsko partnerstvo):

Aktivnosti na usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom EU predviđene za 2005. godinu utvrđene su u skladu s

kratkoročnim prioritetima utvrđenima u Europskom partnerstvu, bilo kao nastavak dosadašnjih aktivnosti ili kao aktivnosti

koje nisu bile obuhvaćene u NPPEU 2004.

Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva - projekcije za 2006. i 2007. godinu (Europsko partnerstvo):

Značajna novost je da će NPPEU 2005, uz predviđene jednogodišnje mjere, nastojati okvirno predvidjeti i zakonodavne mjere

temeljem srednjoročnih prioriteta iz Europskog partnerstva, za razdoblje do 2007. godine. Te projekcije osnove su za izradu

budućih Nacionalnih programa, ali i temelj za vođenje budućih pregovora za članstvo. Nadležna tijela predvidjela su ih u

skladu s planiranim proračunskim projekcijama koje će se izraditi za trogodišnje razdoblje (vidi Dodatak B), ali će istovremeno

i daljnje planiranje proračunskih sredstava biti nužno uskladiti s prioritetnim aktivnostima.

Sadržaj sektora - individualan za svako poglavlje

Plan provedbe SSP-a

Poglavlje III. će se, u skladu sa poglavljima pravne stečevine EU sastojati od 29 poglavlja koja će sadržavati aktivnosti predviđene

za provedbu u 2005. godini. U sklopu svakog poglavlja i dalje će se pratiti i provedba obveza preuzetih Sporazumom o

stabilizaciji i pridruživanju kroz mjere iz Plana provedbe SSP-a. Mjere se navode u sklopu svakog od 29 poglavlja u obliku

tablice u kojoj se navodi naziv mjere, tijela nadležna za njenu provedbu (pri tome se glavni nositelj ističe masnim tiskanim,

a sunositelji običnim tiskanim slovima) te vremenski rok tj. mjesec u kojem je predviđena njena provedba. U Plan provedbe

SSP-a uvrštavaju se mjere koje nisu zakonodavnog karaktera (institucionalne, analitičke, izrada provedbenih programa

i sl.). Tijela državne uprave predlažu nove mjere slijedom potrebe daljnjeg razvoja institucija, novih metodologija, sustava

primjene i praćenja, uz napomenu da se pri tom kao polazišna osnova koriste prioriteti istaknuti u Europskom partnerstvu te

problematična područja naglašena u odgovorima na Upitnik Europske komisije.

Nacionalni program za 2004. godinu ima dva Dodatka: A i B

Dodatak A - Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom EU za 2005. godinu

U Dodatku A daje se prikaz zakonodavstva koje se planira usvojiti tijekom 2005. godine, a kojim se vrši usklađivanje s pravnom

stečevinom EU On se prema poglavljima dijela III. Sposobnost preuzimanja obveza iz članstva u EU izrađuje u obliku tablica

koje sadrže:

1. Opis prioriteta koji se želi postići pojedinom pravnom mjerom

2. Strateški dokumenti - poveznica

Novost u Dodatku A je naznaka poveznica određenog poglavlja sa strateškim dokumentima, Mišljenjem Europske komisije

o hrvatskom zahtjevu za članstvo u EU (Avis), Europskim partnerstvom te Potrebama RH za stranom pomoći u procesu

pristupanja EU: 2004.-2006. Pod "Referentna oznaka" upisuje se oznaka glavnog poglavlja iz svakog od navedenih strateških

35

UVOD

dokumenta, a s kojim se povezuje određeno poglavlje Dodatka A (primjer iz Europskog partnerstva: 3.1.- Politički kriteriji), dok

je za "Kratkoročno" i "Srednjoročno" naveden točno određen prioritet u svakom od tih dokumenata.

3. Rezultati ostvareni u 2004. godini

U ovom su dijelu navedene zakonodavne mjere iz odgovarajućeg poglavlja koje su upućene u proceduru VRH, nalaze se u

postupku Hrvatskog sabora ili su tijekom 2004. usvojene i stupile su na snagu. Pri tom je istaknuta poveznica s odgovarajućim

poglavljem NPPEU 2004 u kojem je ta mjera utvrđena kao obveza u 2004. godini.

4. Zakonodavne mjere predviđene za 2005. godinu

Kao i u NPPEU 2004, u ovom dijelu navedeni su zakonski i podzakonski akti čije se usvajanje predviđa tijekom 2005. godine te

institucija, kao i odgovorna i osoba unutar nje, nadležna za koordinaciju izrade pojedine zakonodavne mjere. Ukoliko postoji i

određeni program tehničke pomoći vezan za provedbu te mjere, potrebno je navesti i njega. Također, navedena je i poveznica

na određene stavke (konta) iz tablica Dodatka B - Planirana proračunska sredstva, a koje su vezane za provedbu te određene

mjere.

5. Usvajanje pravne stečevine EU

Ovaj dio predstavlja najvažniji dio obrasca Dodatka A jer se za svaku zakonodavnu mjeru koju stručni nositelj planira izraditi

tijekom 2005. godine, daje i pregled pravne stečevine s kojim će se vršiti njeno usklađivanje, razinu usklađenosti na kojoj će se

predmetna pravna stečevina kroz nju usvojiti te vremenski okvir u kojem se predviđa izrada te mjere.

Uz pojedine zakonodavne mjere čije se donošenje predviđa u 2005. godini, polazeći od stvarnih mogućnosti i potreba, kao

i planiranog normativnog sadržaja mjere, stručni nositelj navodi samo onu pravnu stečevinu s kojom objektivno namjerava

uskladiti predmetnu mjeru. Pri tom je uz naziv svakog pravnog akta Europske unije naveden i njegov CELEX broj. Kod navođenja

vremenskog okvira u kojem je predviđeno usvajanje određene zakonodavne mjere, ističemo da se on navodi kvartalno te da

se za pravilnike ispunjava samo dio "Usvajanje i stupanje na snagu" (donose ih čelnici nadležnih tijela državne uprave) dok

se za uredbe i zakone ispunjava i dio "Upućivanje u proceduru VRH". Napominjemo da se zakoni kojima se vrši usklađivanje s

pravnom stečevinom EU usvajaju po hitnom postupku.

Dodatak B - Planirana proračunska sredstva

Najznačajnija promjena u NPPEU 2005 u odnosu na dosadašnje Nacionalne programe je uvođenje posebnog Dodatka kojim

se prikazuju proračunska izdvajanja za 2005. godinu za sva tijela državne uprave kao i projekcija proračunskih sredstava kojima

će se financirati aktivnosti potrebne za ostvarivanje kriterija za članstvo RH u EU u 2006. i 2007. godini kao i planirana sredstva

financiranja iz strane pomoći. Tabele s navedenim projekcijama izradilo je Ministarstvo financija.

Tabela planiranih proračunskih sredstava prikazuje proračunska sredstva raspodijeljena prema 29 poglavlja unutar Poglavlja

IV. U okviru određenog potpoglavlja, proračunska sredstva su prikazana po proračunskim korisnicima, odnosno tijelima

nadležnim za navedeno potpoglavlje te po aktivnostima, tekućim i kapitalnim projektima. Proračunska sredstva za 2005, 2006.

i 2007. godinu iskazana su u kunama i usklađena s donesenim Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2005. godinu i

usvojenim projekcijama za 2006. i 2007. godinu.

36


I. POLITIČKI KRITERIJI

38


39


POGLAVLJE I – POLITIČKI KRITERIJI

1. 1. UVOD

Europsko vijeće potvrdilo je u svojoj odluci od 17/18. lipnja 2004. godine da će se pregovori s Republikom Hrvatskom voditi na

temelju njezinih zasluga, te da će brzina pregovora ovisiti isključivo o njezinom napretku u ispunjavanju kriterija za članstvo.

Vlada Republike Hrvatske je svjesna da je u procesu ostvarivanja članstva u Europskoj uniji od ključnog značaja ispunjavanje

glavnih političkih kriterija, te je stoga odlučna učiniti dodatne napore u svojoj suradnji s MKSJ, reformi pravosuđa, povratku

izbjeglica, zaštiti manjinskih prava i reformi medija. RH je također svjesna da će njezin individualni put prema Europskoj uniji

biti usporedan s daljnjim jačanjem regionalne suradnje, koja ostaje jedan od glavnih elemenata politike Europske unije prema

jugoistočnoj Europi.

1. 2. DEMOKRACIJA I VLADAVINA PRAVA

1.2.1 Izbori

Tijekom 2005. godine će, u skladu s Ustavom i izbornim zakonodavstvom, biti održani redovni izbori za predsjednika RH kao

i za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

1. 2. 2. Reforma pravosuđa

Ministarstvo pravosuđa tijekom 2004. godine poduzelo je niz mjera i aktivnosti u svrhu provedbe reforme pravosuđa.

Zakonodavna djelatnost

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (NN br. 17/04) stvorene su pretpostavke za učinkovitije i brže rješavanje

zaostalih predmeta, na način da se dio predmeta (uglavnom radno-pravni i obiteljski predmeti), a na temelju prethodne

odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, može preraspodijeliti s najopterećenijih sudova na manje opterećene sudove.

Nadalje, izmjenama i dopunama proširuje se i djelokrug rada sudskih savjetnika u sudskom postupku, a cilj im je rasteretiti

suce i ubrzati postupak rješavanja sudskih predmeta.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama (NN br. 100/04) uveden je novi pravni institut ovlaštenih

zemljišnoknjižnih referenata koji će rješavati u nespornim predmetima. S obzirom da najveći dio neriješenih predmeta otpada

na zemljišno-knjižne predmete, cilj uvođenja ovog instituta je rasteretiti suce i pridonijeti ubrzavanju rješavanja zaostataka.

Tijekom 2004. god. izrađen je plan nadzora nad radom zemljišno-knjižnih odjela Općinskih sudova kako bi se povećala

učinkovitost u gruntovnicama i riješili zaostaci.

Promjenama Kaznenog zakona pristupilo se u dvije faze. U sklopu prve faze Hrvatski Sabor donio je Zakon o izmjenama

i dopunama Kaznenog zakona (NN br. 105/04) koji je stupio na snagu 1.10.2004. U ovoj fazi materijalno kazneno pravo

usklađeno je s međunarodnim standardima, a posebno s konvencijama UN-a, kojih je Republika Hrvatska stranka ili potpisnica,

40


kao i preporukama Europske komisije. Izmjene i dopune odnose se na kaznena djela suzbijanja terorizma i sprječavanja

njegovog financiranja, sprječavanja organiziranog i kompjutorskog kriminala, trgovine ljudima, svih oblika korupcije, kaznena

djela ratnih zločina (zapovjedna odgovornost, zločini protiv čovječnosti), te zabranu kloniranja ljudskih bića. Izmjenama i

dopunama Kaznenog zakona sadrži izmijenjeno kazneno djelo «javne klevete», kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje

sa standardima EU, OESS-a i VE.

U srpnju 2004. godine upućen je u zakonodavnu proceduru Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje

korupcije i organiziranog kriminaliteta, kojim se predviđa izmjena odredbi u svezi pitanja organizacije Ureda i posebnih odjela

u sudovima, pitanje unaprjeđenja suradnje s policijom, te jačanja ovlasti Ureda u pred-istražnom postupku.

Početkom 2005. godine donijet će se novi Zakon o stečaju, koji predviđa čitav niz promjena u stečajnom postupku u cilju

njegovog pojednostavljenja i ubrzanja.

Zbog sve većeg interesa socijalnih partnera za uspostavu modela rješavanja i individualnih radnih sporova, Vlada Republike

Hrvatske je na temelju Zakona o mirenju (NN br. 163/03) i Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99,

88/01 i 117/03), kao i iskustvima nekih drugih država, na sjednici održanoj 12. ožujka 2004. godine, donijela zaključak da se u

okviru Ureda za socijalno partnerstvo formira odjel za mirenje u rješavanju individualnih radnih sporova. Mirenja i nagodbe u

individualnim sporovima doprinijet će rasterećivanju sudaca od tih predmeta, objedinjavanju iste vrste predmeta neovisno o

pojedinačnim tužiteljima, te smanjivanju priljeva novih predmeta u sudovima.

U 2005. godini planira se donošenje sljedećih zakonskih i pod-zakonskih akata:

• Zakon o sudovima;

• Zakon o državnom odvjetništvu;

• Zakon o vježbenicima;

• Zakon Državnom sudbenom vijeću;

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu;

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu.

• Druga faza promjena Kaznenog zakona, koja će se odnositi na pitanje općeg i linearnog pooštrenja represije, pa i

uvođenja kazne doživotnog zatvora, produljenja rokova zastare, prisilne naplate novčane kazne i dr. što je u uskoj vezi

sa odnosom postojeće zakonske i sudske politike kažnjavanja;

• Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći – budući da se na temelju dosadašnjih propisa besplatna pravna pomoć

osiguravala samo užem krugu građana čime je otvorena mogućnost kršenja ustavnih odredbi o jednakosti pristupa

sudu i osiguravanju pravne pomoći za sve građane, u 2005. godini donijet će se navedeni zakon;

• Pravilnik o sudskim vježbenicima;

• Izmjene i dopune sudskog poslovnika;

• Pravilnik o stalnim sudskim tumačima;

• Pravilnik o stalnim sudskim vještacima.

Sudska uprava

U svrhu učinkovitijeg rada sudova kao i postizanja glavnog cilja - smanjenja velikog broja zaostalih neriješenih predmeta -

Ministarstvo pravosuđa je tijekom 2004. godine poduzelo sljedeće mjere:

• podizanje razine odgovornosti sudačkih i državno-odvjetničkih savjetnika putem praćenja učinkovitosti rada

pravosudnih savjetnika. Ministarstvo pravosuđa zatražilo je od svih sudova u RH da dostave podatke o radu sudskih

savjetnika i o broju riješenih predmeta radi analitičke obrade za potrebe godišnjeg statističkog pregleda rada sudova;

41


• izradu metodoloških uputa za praćenje učinkovitosti rada kako sudaca tako i sudova u cjelini;

• provedbu nadzora nad radom sudske uprave, a naročito na sudovima za koje dolazi veći broj pritužbi i predstavki

građana. U tom cilju u 2004. godini izmijenjena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa temeljem

koje je osnovan novi Odjel za unutarnji nadzor i nadzor pravosudnih i kaznenih tijela;

• analizu visine i strukture sudskih pristojbi prema Zakonu o sudskim pristojbama u svrhu usklađivanja njihove visine s

vrijednošću spora i drugim relevantnim kriterijima, kako bi se onemogućilo tzv. «obijesno parničenje», a s druge strane

omogućio lakši pristup sudu;

• u sklopu mjera koje bi trebale pridonijeti boljoj organizaciji rada sudova kao i povećanju učinkovitosti u rješavanju

neriješenih predmeta, izmjenama Uredbe o unutarnjem ustroju Ministarstva pravosuđa osnovan je Sektor za nadzor

sudova, državno-odvjetničkih službi i javnog bilježništva, koji će u četvrtom kvartalu 2004.god. započeti provoditi

nadzor nad sudskim i državno-odvjetničkim tijelima.

Sređivanje stanja u zemljišno-knjižnim odjelima Općinskih sudova

U sklopu provedbe mjera koje bi trebale stvoriti pretpostavke za bolju organizaciju rada zemljišno-knjižnih odjela Općinskih

sudova i pridonijeti povećanju njihove učinkovitosti u rješavanju zaostalih predmeta, izmjenama Uredbe o unutarnjem ustroju

Ministarstva pravosuđa osnovan je Sektor za zemljišnoknjižno pravo s dva odjela, od kojih je jedan zadužen za uspostavljanje

baze podataka, a drugi za nadzor i izradu propisa vezanih za zemljišne knjige.

Izobrazba sudaca i ostalih pravosudnih djelatnika

Usvajanjem Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa, koja je stupila na snagu 18. ožujka 2004. godine, osnovana

je Pravosudna akademija kao Zavod u okviru Ministarstva pravosuđa s ciljem permanentnog i kontinuiranog usavršavanja

sudaca, državnih odvjetnika i stručnih suradnika, ovlaštenih zemljišno-knjižnih referenata, savjetnika, te administrativnih

djelatnika u pravosuđu. Ovo usavršavanje nužno je ne samo radi podizanja opće edukativne razine zaposlenika u pravosuđu

već i radi upoznavanja s pravom EU kao i s hrvatskim propisima koji se usklađuju s pravnom stečevinom EU.

Akademija surađuje sa sudovima, državnim odvjetništvom, pravnim fakultetima, strukovnim organizacijama i tijelima, kao i

međunarodnim institucijama u izradi i izvođenju programa stručnog usavršavanja.

Tijekom 2004. godine, Pravosudna akademija provela je sama ili u suradnji s drugim institucijama različite seminare, savjetovanja

i radionice: seminar o sprječavanju trgovine ljudima u suradnji s ABA/CEELI, savjetovanje o kaznenoj odgovornosti pravnih

osoba za kaznena djela, radionice o izradi pisanog otpravka prvostupanjske presude u kaznenom postupku, te kontrola

optužnice i upravljanja glavnom raspravom, radionica za suce Trgovačkih sudova, ispitno izvještajno ročište u stečajnom

postupku, seminare za suce prekršajnih sudova, učinkovitost prekršajnog postupka, seminar u suradnji s MKSJ za edukaciju

sudaca i državnih odvjetnika za preuzimanje predmeta ratnih zločina od Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju,

seminar na temu Hrvatska i međunarodno kazneno pravo, seminare o tržišnom natjecanju, o pravu EU, a organizirano je i

predavanje «Zapovjedna odgovornost».

Do kraja 2004. godine, Akademija će u suradnji s MKSJ provesti drugi seminar “Hrvatska i međunarodno kazneno pravo”,

završne seminare iz ciklusa Pravo EU, seminare o tržišnom natjecanju, seminar „Obiteljsko pravo” u suradnji s Republikom

Francuskom, seminar “Učinkovitost prekršajnog postupka”, okrugli stol “Obiteljsko pravo-zaštita prva djece”.

U tijeku je izrada cjelovitog programa permanentnog usavršavanja djelatnika u pravosuđu u okviru Pravosudne akademije.

Za rad Pravosudne akademije Vlada RH osigurala je u okviru državnog proračuna za 2004. godinu iznos od 1.666.000,00 kuna.

42


S obzirom da je u 2004. Akademija tek započinjala s radom taj iznos smatrao se dostatnim. Međutim, u Državnom proračunu

za 2005. godinu predviđena sredstva iznose 3.050.000,00 kuna, što je gotovo za 50% više nego u 2004. godini.

Informatizacija pravosuđa

Informatizacija pravosuđa jedan je od ključnih čimbenika uspješnosti reforme pravosuđa. U 2004. godini nastavljeno je

opremanje pravosudnih tijela s IT opremom. Nabavljeno je 1100 računala i pisača, 40 servera, 70 prijenosnih računala itd.,

kontinuirano se održava baza i aplikacija sudskog registra trgovačkih sudova, napravljen je novi Portal Ministarstva pravosuđa,

informatizacija zemljišnih knjiga i katastarskog sustava, nabavljen je dio informatičke opreme za zemljišne odjele općinskih

sudova. Do sada je u 84 od 108 gruntovnica na općinskim sudovima u državi instalirana IT oprema, te se podaci upisuju u EOP

zemljišne knjige.

U zakonodavnom pogledu donesen je Pravilnik o ustrojstvu i djelovanju baze zemljišnih podataka RH (NN br. 90/04).

Sektor informatičkih poslova Ministarstva pravosuđa u velikoj je mjeri ekipiran čime su se stvorile pretpostavke za preuzimanje

upravljanja i održavanja IT sustava.

Infrastrukturna ulaganja

Uspješnost reforme pravosuđa ovisi i o infrastrukturnim ulaganjima koja imaju za cilj, s jedne strane omogućiti umrežavanje i

informatičko opremanje, a s druge strane osiguranje primjerenih uvjeta rada sudaca i drugih pravosudnih djelatnika.

U sklopu najavljenih mjera reorganizacije prostornog smještaja pravosudnih tijela u Zagrebu - Projekt Trga Pravde u Selskoj-

njegove prve faze, u 2004. godini pokrenuta je adaptacija i sanacija velikog objekta A u koji će biti smješten kazneni odjel

Općinskog suda u Zagrebu, a isto tako pokrenuta je rekonstrukcija instalacija Županijskog suda u Zagrebu kako bi se provelo

umrežavanje zgrade, osposobio prostor za otvaranje e-učionice u sklopu projekta Pravosudne akademije i stvorile tehničke

pretpostavke za uvođenje video-linka.

Za infrastrukturna ulaganja u 2005. godini, u Državnom proračunu planira se 180.875.000 kuna raspoređenih na 42 projekta,

od kojih se 5 projekata odnosi na uređenje zgrada kaznenih tijela.

Programi pomoći Europske unije:

CARDS 2001 – podrška Centru za stručno usavršavanje sudaca i ostalih pravosudnih dužnosnika, provedba kojeg je započela

20.siječnja 2004, a završetak istog se planira za listopad 2005. godine;

CARDS 2002 – podrška učinkovitijem i modernijem radu hrvatskih sudova, provedba Projekta, započetog u veljači 2004,

trajati će 24 mjeseca;

CARDS 2003 – obuka i obrazovanje državnih odvjetnika, predviđa se početak provedbe početkom 2005. godine;

CARDS 2004 – modernizacija rada Visokog prekršajnog suda i izabranih prekršajnih sudova, proces pripreme realizacije

Projekta započet će početkom 2005. godine;

CARDS 2004 – podrška učinkovitijem i modernijem radu Upravnog suda RH, proces pripreme realizacije Projekta predviđa se

početkom 2005. godine;

CARDS 2004 – unaprjeđivanje pristupa pravosuđu jačanjem sustava pravne pomoći, početak pristupa realizaciji Projekta

predviđa se sredinom 2005. godini.

Regionalni CARDS 2001 – obuka rukovoditelja u području pravosuđa i unutarnjih poslova;

Regionalni CARDS 2003 – učinkovitiji sudski sustav zemalja Zapadnog Balkana.

43


Planirane aktivnosti u 2005. godini:

• nastavak provedbe aktivnosti i mjera kojima je cilj smanjiti zaostale neriješene predmete;

• veći naglasak na promicanju u javnosti izvan-sudskog mirnog rješavanja sporova na temelju Zakona o mirenju i

Zakona o arbitraži, a u svrhu postizanja ovog cilja nastavit će se organizirati odgovarajući seminari na Pravosudnoj

Akademiji i pri Hrvatskoj gospodarskoj komori;

• djelotvornija provedba, odnosno izvršenje sudskih odluka, kroz osnivanje posebnog tijela-pravne osobe koja će vršiti

prodaju pokretnina;

• nastavak započetih projekata i aktivnosti (prekovremeni rad sudaca, bolja organizacija sudske uprave), kojima je cilj

smanjenje zaostalih neriješenih predmeta. Na temelju Zakona o registru založnog prava na pokretninama, u 2005.

godini planira se ustroj registra vrednijih pokretnina;

• poseban naglasak stavit će se na učinkovitu naplatu sudskih pristojbi.

Pravosudna akademija:

• provedba pilot programa usavršavanja na Županijskom sudu u Zagrebu i u Rijeci (domaće zakonodavstvo i pravo

EU), a obuku će vršiti međunarodni i domaći sudski stručnjaci;

• budući da uspjeh reforme pravosuđa zavisi i od kvalitete, stručnosti i mogućnosti napredovanja pravosudnih

djelatnika prema jasno određenim kriterijima, a polazeći od već postojeće prakse u državama Europske unije,

Ministarstvo pravosuđa će u 2005. godini kroz Pravosudnu akademiju započeti provoditi poseban program izobrazbe

vježbenika, koji će se temeljiti na novom Zakonu i Pravilniku o vježbenicima, koji će se donijeti u 2005. godini, čime se

želi ostvariti njihov objektivan, pošten i transparentan način zapošljavanja i napredovanja;

• nakon donošenja cjelovitog programa usavršavanja djelatnika, Akademija će u 2005. godini početi s permanentnim

obrazovanjem pravosudnih djelatnika i administrativnog osoblja, a u srednjoročnom planu Akademije je daljnji

nastavak kontinuiranog obrazovanja kao i nastavak seminara “Hrvatska i međunarodno kazneno pravo”. U suradnji s

Hrvatskim pravnim centrom, organizirat će se seminari o sprječavanju trgovine ljudima, seminare iz područja stečajnog

prava, obiteljskog prava, zaštite prava djece, intelektualnog vlasništva, seminare i radionice o izmjenama kaznenog

zakonodavstva, te zakona iz područja građanskog prava;

• jačanje ljudskih resursa kako bi Akademija mogla početi s radom na permanentnoj izobrazbi pravosudnih dužnosnika

i administrativnog osoblja.

Informatizacija:

• nastavak opremanja pravosudnih tijela IT opremom, komunikacijskom infrastrukturom i izradom i implementacijom

IT programa.

Infrastrukturna ulaganja:

• Ministarstvo pravosuđa nastavit će s infrastrukturnim ulaganjima, s posebnim naglaskom na ulaganja u županijske i

općinske sudove.

RH će u narednom kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju nastaviti provedbu reforme pravosuđa te će kontinuirano:

provoditi mjere za daljnje smanjivanje broja neriješenih predmeta na svim sudovima; racionalizirati organizaciju sudova,

uključujući razvoj suvremenih informatičkih sustava i odgovarajuću razinu administrativnog osoblja; osigurati redovito

i učinkovito izvršenje sudskih odluka; osigurati pristup pravosuđu i pravnu pomoć te odgovarajuća proračunska sredstva;

nastavit će poboljšanje usavršavanja na području zakonodavstva EU.

44


1. 2. 3. Protukorupcijske mjere

Pravni okvir

Tijekom 2004. godine, u Zakonu o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (NN br. 05/04) donesene su odredbe o kaznenim

djelima “Primanje mita u gospodarskom poslovanju” i “Davanje mita u gospodarskom poslovanju”. Ovim kaznenim djelima

inkriminiraju se radnje primanja i davanja mita u gospodarskom poslovanju čime je stvorena zakonska osnova kažnjavanja

odgovorne osobe u pravnim osobama koje se bave gospodarskim poslovanjem, što do sada nije bio slučaj. Ova pravna

rješenja temelje se na UN-ovoj Konvenciji protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta, s dva dodatna Protokola i

Kaznenopravnoj konvenciji o korupciji Vijeća Europe.

Također je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti

(NN br. 94/04), čime se ostvaruje jedno od najvažnijih načela za suzbijanje korupcije, a to je transparentnost u radu državne

uprave.

Donesen je i Zakon o financiranju izborne promidžbe za izbor Predsjednika Republike Hrvatske (NN br. 105/04).

Planirane aktivnosti u 2005. godini

• U programu Vlade Republike Hrvatske 2003- 2007.g. značajno mjesto predstavlja jačanje opće borbe protiv korupcije

na normativnom i provedbenom planu. Zakonodavno pravni okvir za borbu protiv korupcije u Republici Hrvatskoj

ne prati dovoljno razvijena javna svijest o korupciji kao društveno neprihvatljivom načinu ponašanja. S obzirom na

prisutnost koruptivnog ponašanja u Republici Hrvatskoj, a polazeći od činjenice da je dosadašnji Nacionalni plan za

borbu protiv korupcije u velikoj mjeri konzumiran upravo u dijelu koji se odnosi na donošenje odgovarajućih zakona

i pravnih standarda, ukazala se potreba za donošenjem novog Nacionalnog programa za borbu protiv korupcije u

kojem će se težište staviti na prevenciji i edukaciji o korupciji kao društveno neprihvatljivom i štetnom ponašanju.

• Zajedno s izradom Nacionalnog programa za borbu protiv korupcije pokrenut će se projekt osnivanja

Antikorupcijskog tijela s preventivnom i edukativnom ulogom, rad kojeg bi se temeljio na načelu “privatno-javnog

partnerstva”. Antikorupcijsko tijelo imalo bi kao jednu od glavnih zadaća podizanje svijesti građana o korupciji kao

teškom kaznenom djelu.

• Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, u okviru svojih aktivnosti, predviđa potaknuti razvoj edukacijskih

modula kojima bi se potaknulo aktivnije sudjelovanje organizacija civilnog društva u suzbijanju korupcije u društvu, te

podizanje svijesti o toj problematici u tijelima javne uprave na svim razinama. Za to su planirana sredstva u 2005. godini

u iznosu od 300.000,00 Kn iz Državnoga proračuna na poziciji Ureda za udruge – transfer: Nacionalna zaklada za razvoj

civilnoga društva.

Institucionalni okvir

U vremenu od donošenja Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (19. listopada 2001), Republika

Hrvatska je pristupila ključnim multilateralnim međunarodnim pravnim instrumentima koji sadrže dodatne odredbe vezane

za učinkovito sprječavanje korupcije i borbu protiv organiziranog kriminala. Ratificirana je Građanskopravna konvencija

o korupciji Vijeća Europe (2003) te Kaznenopravna konvencija o korupciji VE (2002). Nadzor provedbe Kaznenopravne

konvencije o korupciji provodi “Skupina država za borbu protiv korupcije” (GRECO). Pristupajući Sporazumu, kojim je utemeljen

GRECO, posebna pažnja posvećena je funkcioniranju Ureda. U skladu s dobivenim preporukama bilo je potrebno razmotriti

dosadašnju organizaciju Ureda i posebnih odjela županijskih sudova za vođenje postupka i suđenja za kaznena djela iz ovog

45


područja kriminala. Stoga je pokrenuta inicijativa i osnovana radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama

i dopunama Zakona o USKOK-u. Nacrt izmjena i dopuna navedenog Zakona dovršen je krajem mjeseca srpnja 2004. godine.

Nacrtom se precizno utvrđuje nadležnost pa se tako u djelokrug rada Ureda ponovno propisuje postupanje u predmetima

organiziranog kriminalnog djelovanja određenih skupina u cilju neovlaštenog raspolaganja opojnim sredstvima. U dijelu

organizacije Ureda izmijenjene su dijelom ovlasti Odjela za sprječavanje pojava korupcije i odnose s javnošću, a predviđa se i

osnivanje Odjela za međunarodnu suradnju i zajedničke istrage. Preciznije se reguliraju i pitanja suradnje s policijom i drugim

tijelima otkrivanja kaznenih djela, a ojačane su i ovlasti Ureda u pred-istražnom postupku posebno u dijelu prikupljanja

podataka koji predstavljaju bankarsku tajnu.

Zbog proširenja nadležnosti Ureda i osnivanja novog Odjela za međunarodnu suradnju i zajedničke istrage, bit će potrebno

zaposliti nekoliko zamjenika ravnatelja, stručnih savjetnika i suradnika i drugog administrativnog osoblja. Ovaj bi nacrt, prema

očekivanjima, trebao biti razmotren i usvojen od strane Hrvatskog sabora do kraja 2004. godine.

Tijekom 2004. godine, popunjeno je prema postojećoj sistematizaciji i jedno upražnjeno mjesto zamjenika ravnatelja u sjedištu

Ureda u Zagrebu, a i odsjek Ureda u Rijeci je popunjen jednim administrativnim službenikom.

Odsjek Ureda u Rijeci dobio je neophodan prostor za rad, a opremljen je odgovarajućom uredskom i informatičkom opremom.

I dalje je neriješeno pitanje prostora odsjeka Ureda u Splitu, koji djeluje u prostoru Općinskog državnog odvjetništva u Splitu

i koristi administrativno-tehničke usluge tog odvjetništva.

Plan provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju

Mjera Rok provedbe Nositelji

Nastaviti proces političkih gospodarskih, pravnih, institucionalnih i strukturnih reformi u RH s ciljem ispunjavanja svih kopenhagenskih i madridskih kriterija i uvjeta iz „politike uvjetovanosti“ EU sukladno programu Vlade RH

trajno VRH,MEI, MVP, TDU

Izrada novog Nacionalnog plana za borbu protiv korupcije 12/05

VRH

MP

USKOK

MUP

TDU

Osnivanje Antikorupcijskog tijela 2006. MP

46


1. 3. LJUDSKA PRAVA I ZAŠTITA MANJINA

1. 3. 1. Građanska, politička, gospodarska i socijalna prava

Iako pravni sustav Republike Hrvatske osigurava visok stupanj zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, Vlada Republike

Hrvatske želi donošenjem jednog sveobuhvatnog dokumenta u području poštivanja, zaštite i promicanja ljudskih prava

unaprijediti stanje u ostvarivanju ljudskih prava na nacionalnoj i lokalnoj razini. Stoga će Povjerenstvo za ljudska prava Vlade

RH, do kraja 2004.godine, izraditi prijedlog Nacionalnog programa zaštite i promicanja ljudskih prava u Republici Hrvatskoj

od 2005. do 2008. godine, kojim će urediti sustavni pristup zaštiti i promicanju ljudskih prava i utvrditi aktivnosti Republike

Hrvatske u ostvarivanju ljudskih prava na međunarodnoj razini.

Na temelju ciljeva zacrtanih Nacionalnim programom zaštite i promicanja ljudskih prava u RH od 2005. do 2008. za svaku

kalendarsku godinu donijet će se Operativni plan, kojim će se odrediti konkretne aktivnosti, njihovi izvršitelji i suizvršitelji,

rokovi za izvršenje, te predvidjeti potrebna sredstva.

Ured za ljudska prava Vlade RH ima koordinativnu zadaću, kako u izradi Nacionalnog programa, tako i u praćenju njegove

provedbe.

Izradom i usvajanjem Nacionalnog programa od strane Vlade, te praćenjem provedbe mjera nadležnih tijela posebno se želi

ojačati zaštita ljudskih prava u Republici Hrvatskoj.

Ured za ljudska prava VRH inicirao je osnivanje županijskih koordinacija za ljudska prava u svim županijama u Republici

Hrvatskoj s ciljem uspostave cjelovitog sustava tijela za zaštitu i promicanje ljudskih prava. Kako županije, kao jedinice područne

(regionalne) samouprave, predstavljaju teritorijalne jedinice na kojima se upravo i ostvaruju, odnosno kroz svakodnevni život,

krše ljudska prava, cilj njihova osnivanja je rješavanje konkretnih poteškoća na terenu i uključivanje regionalnih jedinica u

poslove državne uprave u području zaštite, ostvarivanja i promicanja ljudskih prava. Ujedno, kroz njihove aktivnosti, Ured za

ljudska prava stječe uvid u stanje ljudskih prava na lokalnoj razini.

Prioriteti u 2005. godini obuhvaćaju sljedeće mjere:

• izrada i provedba Nacionalnog programa zaštite i promicanja ljudskih prava;

• izrada i provedba Nacionalne strategije za suzbijanje svih oblika diskriminacije;

• financijska potpora organizacijama civilnog društva iz područja zaštite i promicanja ljudskih prava;

• poticanje osnivanja i, uz suradnju s Uredom, rada županijskih koordinacija za zaštitu i promicanje ljudskih prava;

• organiziranje seminara, konferencija i okruglih stolova o ljudskim pravima;

• organiziranje kampanja s ciljem osvješćivanja šire javnosti o pojedinim segmentima ljudskih prava.

1. 3. 1. 1. Sloboda udruživanja

U Republici Hrvatskoj registrirano je 26.044 udruge, preko 80 zaklada i preko 120 stranih udruga. Sloboda udruživanja zajamčena

je Ustavom Republike Hrvatske, a uređena vrlo liberalnim i s europskim standardima usklađenim Zakonom o udrugama iz

2001. godine. Vrlo visoka razina spremnosti na dijalog i suradnju između države i organizacija civilnoga društva okrunjen je,

zajednički izrađenim, Programom suradnje Vlade Republike Hrvatske i nevladinog, neprofitnog sektora u Hrvatskoj (usvojen

na sjednici VRH 4.1.2001.), što je potaknulo i kasnije usvajanje takvih programa na regionalnoj (područnoj) i lokalnoj razini

tijekom 2004.godine.

Kako bi se potaknuo daljnji razvoj civilnog društva, Vlada RH uspostavila je 2003. godine decentralizirani model organizacijske

47


strukture osnovavši Savjet za razvoj civilnog društva i Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva. Uz taj institucionalni okvir,

Vlada će do kraja 2004. prihvatiti Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima

i projektima udruga, koji će potom poslati u Hrvatski sabor na usvajanje.

S ciljem doprinosa općem poboljšanju odgovornosti, otvorenosti i transparentnosti u djelovanju civilnog društva, prioritetne

aktivnosti u 2005. godini odnosit će se na:

• usvajanje Kodeksa pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima

udruga u Hrvatskom saboru, sukladno Programu suradnje Vlade RH i nevladinog, neprofitnog sektora u RH¸ kako bi

se osigurali jasni uvjeti financiranja programa i projekata udruga i drugih organizacija civilnoga društva i mjerenje

njihovog utjecaja na promjene u zajednici koje su postignute projektima financiranim javnim novcem;

• usvajanje u Hrvatskom saboru novog Zakona o zakladama i Zakona o volonterstvu (dobrovoljnom radu);

• usvajanje u Hrvatskom saboru Kodeksa pozitivne prakse i unaprjeđenja kvalitete djelovanja u odnosu na savjetovanje,

procjenu politike i provedbu kako bi se osiguralo sudjelovanje građana i organizacija civilnoga društva u procesima

stvaranja nacionalnih, regionalnih ili lokalnih politika, novih zakona i strategija razvoja;

• poticanje razvoj regionalne i lokalne infrastrukture za razvoj civilnoga društva, filantropije i kulture davanja,

volonterstva, djelovanja za opće dobro te društvene odgovornosti poslovnog sektora;

• razvoj Međunarodnog regionalnog centra za međusektorsku suradnju u Zadru, koji će poticati bolju suradnju javne

uprave, poslovnog sektora i neprofitnog, civilnog sektora u rješavanju društvenih problema na lokalnoj, regionalnoj

i nacionalnoj razini. Vlada RH dodijelila je Nacionalnoj zakladi zgradu bivše vojarne u Zadru za rad Međunarodnog

regionalnog centra za međusektorsku suradnju čime se Hrvatska pozicionirala u središnjoj i istočnoj Europi zbog

svojih dosadašnjih pozitivnih rezultata i iskustava u međusektorskoj suradnji. Na taj način će Centar u Zadru biti centar

izvrsnosti za Hrvatsku, ali i u širem, međunarodnom kontekstu. U provođenje programa Centra u Zadru uključene su

brojne međunarodne organizacije kao EU (kroz Regionalni CARDS i PHARE program), UNDP, DFID, USAID i OSCE.

Planirana sredstva u 2005. godini: Kn 10.000.000,00 (iz Državnoga proračuna na poziciji Ureda za udruge – transfer: Nacionalna

zaklada za razvoj civilnoga društva.

S ciljem razmatranja strateških tema vezanih za gospodarski i društveni razvitak RH i većeg uključivanja civilnog sektora,

sukladno članku 14. Sporazuma o Gospodarsko-socijalnom vijeću i drugim oblicima socijalnog partnerstva (2001), u tijeku je

razmatranje osnivanja Foruma Gospodarsko-socijalnog vijeća.

1. 3. 1. 2. Sloboda medija

Pravni okvir

Republika Hrvatska donijela je u travnju 2004. novi Zakon o medijima (NN br. 59/04), koji je usklađen s preporukama stručnjaka

OESS i Vijeća Europe.

U srpnju 2004. usvojene su i Izmjene Kaznenog zakona (NN br. 105/2004), kojima se briše odredba o krivnji za kaznena djela

počinjena u sredstvima javnog priopćavanja koja je omogućavala kaznenu odgovornost glavnog urednika i drugih osoba

za pojedina kaznena djela, prvenstveno protiv časti i ugleda i kad ne postupaju s namjerom koja se inače traži za ta kaznena

djela. U odnosu na novo zakonsko određenje kaznenog djela klevete, vraćena je protupravnost u odnosu na svjesno iznošenje

nečeg neistinitog o drugim osobama. Osoba se oslobađa od odgovornosti za klevetu ako u sudskom postupku dokaže da

su tvrdnje koje su iznošene istinite, ili da je osoba imala razloga povjerovati u istinitost tvrdnji. Dodatno, osloboditi se mogu i

tako da dokažu istinitost svojih tvrdnji, ili da iznesu opravdani razlog zbog kojeg su povjerovali u istinitost iznesenog sadržaja.

Također, uvredljiv sadržaj nije kažnjiv ukoliko iz načina izražavanja i drugih okolnosti jasno proizlazi da djelo nije počinjeno

48


u namjeri vrijeđanja. U kontekstu medijskih sloboda, ukoliko pred sudom dođe do kaznenog postupka, te, ako na temelju

dokaznog postupka sud utvrdi da novinar korektno prenoseći informaciju nije postupao s namjerom povrijediti nečiji ugled ili

čast, što je činjenično pitanje, u tom slučaju novinar ili neka druga osoba neće biti osuđena za objavljeni tekst.

Tijekom 2005. godine bit će donesene izmjene i dopune Zakona o elektroničkim medijima (NN br. 122/03), te će biti donesen

novi Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji, sukladno preporukama iz izvješća stručnjaka OESS-a i Vijeća Europe o stanju medija u

RH (26/27. ožujka 2004).


U provedbi Zakona o elektroničkim medijima, u svibnju 2004. godine konstituirano je regulatorno tijelo – Vijeće za elektroničke

medije. Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH imenovao je sedam članova Vijeća. Za početni sastav Vijeća imenovana su dva

člana na vrijeme od tri godine, dva člana na vrijeme od četiri godine i tri člana na razdoblje od pet godina. U lipnju 2004.

godine Vijeće za elektroničke medije registrirano je kao samostalna pravna osoba, članovi Vijeća su sukladno odredbama

Zakona o elektroničkim medijima stupili u radni odnos i na taj način nesmetano započeli sa svojim radom. Vijeću su osigurana

dostatna sredstva za samostalno i neovisno djelovanje.

Na temelju članka 10. stavka 3. Zakona o elektroničkim medijima ("Narodne novine", broj 122/03), donesen je Pravilnik o

posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti radija i televizije ("Narodne novine", broj 141/04), na temelju članka 62. stavka 3.

Zakona o elektroničkim medijima donesen je Pravilnik o javnom natječaju za dodjelu koncesije za obavljanje djelatnosti radija

i/ili televizije ("Narodne novine", broj 138/04). Također je, sukladno članku 57. stavku 5. Zakona o elektroničkim medijima, u

tijeku izrada Pravilnika za radio i televizijske postaje o postupku provedbe javnog natječaja za raspodjelu sredstava fonda za

poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Prioriteti u 2005. godini:

• donošenje Izmjena i dopuna Zakona o elektroničkim medijima;

• donošenje Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji;

• daljnja provedba medijskih zakona.

1. 3. 1. 3. Ravnopravnost spolova

Pravni okvir

Zabrana diskriminacije žena je posebno važna u kontekstu ostvarivanja gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava kako bi

se spriječilo da žene ne bi bile zakinute u ostvarivanju svojih prava (sloboda biranja poziva i zaposlenja, mjesta stanovanja,

pristupa obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi i dr).

Do kraja 2005. godine na snazi je Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova kao krovni državni dokument

namijenjen promicanju i provedbi politike ravnopravnosti spolova.


Zakonom o ravnopravnosti spolova osnovana su dva tijela čiji je cilj osiguranje provedbe Zakona – Ured za ravnopravnost

spolova i Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova.

Tijekom 2004. godine (ožujak) osnovan je Ured za ravnopravnost spolova kao Vladino tijelo čija je zadaća da koordinira sve

aktivnosti kojima je cilj ravnopravnost spolova, predlaže Vladi donošenje i izmjene zakona, izrađuje nacionalnu politiku za

promicanje ravnopravnosti spolova, provodi istraživanja i izrađuje analize, surađuje s nevladinim udrugama, promiče znanja i

49


svijest o ravnopravnosti spolova, prima predstavke stranaka i dr.

Prioriteti za 2005:

• jačanje i umrežavanje institucionalnih mehanizama za provedbu politike ravnopravnosti spolova;

• usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova;

• jačanje političke zastupljenosti žena u predstavničkim i izvršnim tijelima vlasti jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave;

• uvođenje rodno osjetljivog obrazovanja i uklanjanje stereotipa i spolne diskriminacije iz udžbenika i nastavnih

planova i programa na svim razinama obrazovanja

• izrada i usvajanje nove Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova (2005-2010)

• izrada i usvajanje Nacionalne strategije o zaštiti od nasilja u obitelji.

1. 3. 1. 4. Zaštita prava djeteta

Zaštita prava djeteta kontinuirano se usklađuje s međunarodnim standardima. U zakonodavnu proceduru upućen je Zakon

o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu s naglaskom na izmjeni odredbe po kojoj korisnik navedenog Zakona

može biti hrvatski državljanin, koji ima neprekidno prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja

zahtjeva. Također je u pripremi izmjena Zakona o nagradi za promicanje prava djeteta koja bi trebala biti usvojena u prvoj

polovici 2005. Uvažavajući praksu Europskog suda, te članak 6. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i članak

5. Protokola 7. uz Konvenciju, kao i Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske 14. srpnja 2003. godine donesen je Obiteljski

zakon 14. srpnja 2003. godine (NN br. 116/03). Izmjene Obiteljskog zakona učinjene su 9. veljače 2004. godine Zakonom o

izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona (NN br. 17/04). Izmjenama Obiteljskog zakona rješavanje u obiteljskim stvarima

stavljeno u nadležnost sudova, te se time osigurala zaštita osobnih prava djece u sudskom postupku.

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti koordinira provedbu cjelokupnog Programa aktivnosti za

sprječavanje nasilja među djecom i mladima kojeg je dana 25. veljače 2004. godine donijela Vlada Republike Hrvatske. U

okviru spomenutog Programa izrađen je Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima koji je usvojen 12.

listopada 2004. godine.

Prioriteti u 2005. godini obuhvaćaju sljedeće mjere:

• provedbu dugoročnih mjera Programa aktivnosti za sprječavanje nasilja među djecom i mladima;

• proglašavanje Dana Konvencije o pravima djeteta;

• početak provedbe Zakona o nagradi za promicanje prava djeteta;

• izradu i provedbu Plana djelovanja za suzbijanje trgovanja djecom;

• financijsku potporu organizacijama civilnog društva iz područja zaštite i promicanja prava djeteta;

• jačanje mreže centara za obitelj i ostalih programa podrške obitelji u lokalnoj zajednici radi pružanja socio-pedagoške

i psihosocijalne pomoći obiteljima i djeci;

• javno i aktivno podržavanje i promicanje aktivnosti od najboljeg interesa za djecu;

• donošenje Nacionalne strategije u prevenciji poremećaja u ponašanju djece i mladih;

• provedbu Prioritetnih aktivnosti iz Nacionalnog programa djelovanja za djecu.

50


1. 3. 2. Prava manjina i zaštita manjina

Vlada Republike Hrvatske neposredno provodi politiku u području prava nacionalnih manjina putem ministarstava, i Ureda

za nacionalne manjine.

Program rada Ureda za nacionalne manjine usmjeren je na afirmaciju prava pripadnika nacionalnih manjina i na suzbijanje

svih oblika diskriminacije. Pripadnici nacionalnih manjina većinu etničkih prava ostvaruju putem redovitih institucija RH, kao i

većinski hrvatski narod, čime se osigurava zaštita od asimilacije i getoizacije i omogućava razvoj kulturnog i etničkog identiteta

u cilju njihove integracije u hrvatsko društvo.

Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina uspostavljen je, na državnoj razini, Savjet za nacionalne manjine, koji

radi na promicanju sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom životu, te vijeća predstavnika nacionalnih manjina na razini

županije, grada i općina.

Sukladno Odlukama Vlade od 10. travnja 2003. godine i 5. siječnja 2004. godine raspisani su izbori za vijeća i predstavnike

nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nakon provedenih izbora 18. svibnja 2003.

godine i 15. veljače 2004. godine ukupno su na razini županije, grada i općine izabrana 322 vijeća od kojih je do sada

registrirano 238 i 69 predstavnika nacionalnih manjina. Formirana vijeća imaju status pravne osobe i zajedno s predstavnicima

nacionalnih manjina u skladu s Ustavnim zakonom imaju prava i obveze predlagati tijelima jedinica samouprave mjere za

unaprjeđenje položaja nacionalne manjine u državi ili na nekom drugom području, uključujući davanje prijedloga akata

kojima se uređuju pitanja od značaja za nacionalnu manjinu tijelima koji ih donose.

Ured za nacionalne manjine intenzivirao je aktivnosti na provedbi Ustavnog zakona u dijelu koji se odnosi na vijeća i predstavnike

nacionalnih manjina, te je održao nekoliko seminara u gradovima i županijskim središtima s ciljem da se područnoj i lokalnoj

samoupravi pruže informacije o načinu rada i osiguranju uvjeta za rad vijeća kao i njihovoj međusobnoj suradnji. Od planiranih

20 do sada su u organizaciji Ureda za nacionalne manjine održani seminari u Zagrebu za područje Grada Zagreba i Zagrebačke

Županije, u Dubrovniku za područje Dubrovačko–neretvanske županije u Rijeci za područje Primorsko-goranske županije,

u Vinkovcima za područje Vukovarsko-srijemske županije, u Karlovcu za područje Karlovačke županije, u Sisku za područje

Sisačko-moslavačke županije, u Kninu za područje Šibensko-kninske županije.

Pristupanjem Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina, Hrvatska se obvezala svake četiri godine podnositi Vijeću

Europe Izvješće o provedbi Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina. Drugo izvješće Vlada RH podnijela je Vijeću

Europe 14. ožujka 2004.

Kako bi se omogućilo pripadnicima svih nacionalnih manjina da izraze svoje mišljenje o provedbi tog međunarodnog

dokumenata za unaprjeđenje prava nacionalnih manjina, Ured je u suradnji sa Savjetom za nacionalne manjine organizirao

seminar o provedbi Okvirne konvencije, na kojem je razmotreno izvješće Vlade, kao i alternativno izvješće o provedbi Okvirne

konvencije, koje su podnijele dvije nevladine udruge.

U Mišljenju Europske komisije o zahtjevu Republike Hrvatske za članstvo u EU naglašeno je da se posebna pozornost posveti

integraciji srpske i romske nacionalne manjine. Vlada RH je 26. ožujka, 22. srpnja i 6. listopada 2004. godine doznačila ukupno

600.000 kuna Zajedničkom vijeću općina, Vukovar za program izgradnje građanskog povjerenja. Vlada RH je također ovoj

udruzi osigurala sredstva u iznosu od 500.000 kuna za kupnju zgrade bivše tehničke škole u Vukovaru, koja će biti trajno

rješenje poslovnog prostora za Zajedničko vijeće općina, Vukovar. Putem Savjeta za nacionalne manjine ukupno je povećan

iznos sredstava za udruge srpske nacionalne manjine.

U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2005. godinu osigurana su sredstva za programe udruga i ustanova nacionalnih

51


manjina u iznosu od 24,500.000 kuna.Odluku o rasporedu sredstava donosi Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske,

koji je sastavljen od pripadnika nacionalnih manjina. U cilju zaštite prava nacionalnih manjina, očuvanja kulturnog i nacionalnog

identiteta nacionalnih manjina, njihove integracije, uključivanja u društveni život i participacije u javnim poslovima, RH će

kontinuirano nastaviti provoditi Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina uključujući i kroz seminare za osposobljavanje

vijeća i predstavnika nacionalnih manjina te seminare provedbi Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina.

Vlada RH je 2003. godine donijela Nacionalni program za Rome. 2004. osnovano je Povjerenstvo za praćenje njegove

provedbe, na čijem čelu je potpredsjednica Vlade RH, a među članovima 8 predstavnika Roma. Nacionalnim programom želi

se nizom kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera na sustavan način pomoći Romima u poboljšanju uvjeta življenja, te

im osigurati ravnopravnost s ostalim građanima Hrvatske.

Sukladno Nacionalnom programu za Rome, Ured za nacionalne manjine, putem seminara, provodi mjeru osposobljavanja

pripadnika mladih Roma za sudjelovanje u procesu odlučivanja, ostvarivanja prava, upoznavanjem s pravima prema Konvenciji

o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, Konvenciji o pravima djeteta i drugim međunarodnim standardima, te većoj

uključenosti u društveni život uz upoznavanje Roma s njihovom kulturom, običajima i jezikom.

U svrhu provedbe Nacionalnog programa za Rome, Ured za nacionalne manjine financira romske udruge, koje aktivno

sudjeluju u zaštiti i promicanju prava Roma i njihovoj potpunoj integraciji.

Za provedbu Nacionalnog programa za Rome povećana su sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2005.

godinu. Na poziciji Ureda za nacionalne manjine za provedbu mjera navedenog programa osigurana su sredstva u iznosu od

1, 780.000 kuna, odnosno više od 90% u odnosu na prethodnu godinu.

Republika Hrvatska pristupila je i Desetljeću za Rome, kojeg su pokrenuli Svjetska banka i Institut Otvoreno društvo. U procesu

donošenja je Akcijski plan za Rome od 2005. do 2015. godine. U okviru Akcijskog plana Dekade za Rome utvrđene su mjere za

područje obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva i stanovanja.

Prioritetne kratkoročne i srednjoročne mjere (2005.-2007.) u provedbi Nacionalnog programa za Rome:

• kontinuirano praćenje provedbe Nacionalnog programa;

• provedba istraživanja “Romi u Hrvatskoj: asimilacija ili integracija”;

• organiziranje seminara o afirmaciji Roma putem medija u okviru kojeg će se predstavnici medija i većinskog

stanovništva upoznati s negativnim učincima stereotipa i predrasuda;

• organiziranje okruglog stola o načinu promocije pozitivnih aspekata i izjednačenog izvješćivanja o Romima s

predstavnicima medija i predstavnicima Roma;

• financiranje posebnih emisija na Hrvatskom radiju i televiziji i na drugim lokalnim medijima o Romima na romskom

jeziku;

• provedba istraživanja neovisnih stručnjaka o Romima u medijima;

• afirmiranje romske kulture, prava i običaja, stvaranje prostornih uvjeta za djelovanje Roma do izgradnje romskih

centara te promociju Desetljeća za Rome.

52


1. 4. PUČKI PRAVOBRANITELJ

Od svog osamostaljenja, Republika Hrvatska stalno poduzima korake kako bi osigurala poštivanje ljudskih prava. Demokratske

institucije postoje, a Ustav sadrži detaljan popis zajamčenih ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Pučki pravobranitelj, kao nezavisna institucija koja izvješćuje Hrvatski sabor, posebno doprinosi napretku ljudskih prava u

Hrvatskoj osiguravajući transparentnost i odgovornost u upravljanju javnim službama. U tom kontekstu, važno je istaknuti

kako Vlada RH Pučkog pravobranitelja gleda kao saveznika u promicanju ljudskih prava u Hrvatskoj, te se obvezuje djelovati

u skladu s preporukama proizašlim iz njegovih godišnjih izvješća. Slijedom tih preporuka, Vlada RH zadužuje tijela državne

uprave da, u okviru svog djelokruga, poduzmu odgovarajuće mjere radi otklanjanja uočenih nepravilnosti.

Tijekom 2004. godine, pučki pravobranitelj nastavio je razmatrati pojedinačne slučajeve ugroženosti prava građana, koja

su, prilikom izvršavanja poslova iz svoje nadležnosti, počinila tijela državne uprave, tijela s javnim ovlastima ili djelatnici u

tim tijelima. Sukladno zakonskoj obvezi, pučki pravobranitelj podnio je Hrvatskom saboru izvješće o svojem radu za 2003.

godinu, te o stupnju poštivanja ustavnih i zakonskih prava građana. Sabor je 30. travnja 2004. donio zaključak kojim se Izvješće

prihvaća.

Tijekom 2003. godine, pučki pravobranitelj primio je ukupno 2389 pritužbi, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja

značajnije povećanje (za 53,34%), ali i značajno povećanje (44,79%) u odnosu na višegodišnji prosjek od 1650 novih predmeta.

Broj pritužbi povećan je, između ostalog, i zato što su građani imali prilike neposredno kontaktirati pučkog pravobranitelja

tijekom njegovih posjeta županijama, što je novost u njegovom radu. Rad na terenu rezultirao je s prijemom 641 nove

pritužbe.

Osim s novoprimljenih 2389 pritužbi u 2003. godini, Ured pučkog pravobranitelja se bavio i s 679 pritužbi iz ranijih godina. Od

679 pritužbi, 260 bile su neriješene pritužbe iz 2002. godine, a ostale su podnesene ranijih godina. Od prenesenih dovršeno je

450 predmeta (66,27%). Dakle, u 2003. godini radilo se na ukupno 3068 predmeta.

Od 1149 slučajeva kad je pokrenut ispitni postupak, u 859 slučajeva (74,8%) upravno tijelo, odnosno tijelo s javnim ovlastima

dostavilo je zatraženo očitovanje ili potrebne podatke. To pokazuje da je u 2003. godini zadržana visoka razina suradnje

upravnih i javnih tijela s pučkim pravobraniteljem iz prethodnih dviju godina.

Bolja suradnja upravnih tijela i tijela s javnim ovlastima i pučkog pravobranitelja doprinijela je učinkovitosti pučkog

pravobranitelja. U 2003. godini, pučki pravobranitelj je od 1952 pritužbe iz svog djelokruga uspio dovršiti čak 1648 predmeta,

odnosno 84,3% što predstavlja nešto veću učinkovitost nego godinu dana ranije kada je dovršeno 82,9% predmeta primljenih

te godine.

Od zaprimljenih 2389 novih pritužbi 1952 (81,7%) odnosilo se na ugrožavanje ili povredu prava koja su počinila upravna tijela

ili tijela s javnim ovlastima, što je znatno više nego ranijih godina.

Osnovna struktura novoprimljenih pritužbi odnosila se na:

Red. br. Područje Broj pritužbi % (1952 = 100)I. Imovinska prava 567 29,0

II. Mirovinsko-invalidsko, zdravstveno osiguranje i socijalna skrb 573 29,4

III. Statusna prava 79 4,0

IV. Ratni stradalnici 371 19,0

V. Urbanizam, zaštita okoliša, graditeljstvo 101 5,2

VI. Osobna nesigurnost 13 0,7

VII. Razno 433 22,2

53


Prioriteti u 2005. godini. Vlada RH je, slijedom Zaključka od 23. travnja 2004., zadužila nadležna tijela državne uprave, da

poduzmu odgovarajuće mjere radi otklanjanja nepravilnosti navedenih u Izvješću o radu Pučkog pravobranitelja za 2003.

godinu, kao i da u neposrednom kontaktu s njim razmotre pojedine primjedbe s ciljem njihovog što bržeg otklanjanja. Nadalje,

slijedom zaključaka Hrvatskog sabora od 30. travnja 2004, Vlada bi trebala do kraja 2005. godine osigurati odgovarajući prostor

za rad Pučkog pravobranitelja, te u državnom proračunu RH za 2005. godinu osigurati namjenska sredstva od 155.000 kuna za

njegov terenski rad s ciljem olakšavanja građanima komunikacije i pristupa pomoći koju pruža Pučki pravobranitelj.

54


1. 5. POVRATAK IZBJEGLICA

Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 12. ožujka 2004. godine osnovano je Povjerenstvo za povratak prognanika i izbjeglica

i povrat imovine sa zadaćom praćenja i nadgledanja povratka i povrata imovine, te predlaganja konkretnih mjera za ubrzanje

povrata imovine i stambenog zbrinjavanja. Kroz navedena tijela osigurana je suradnja s međunarodnim institucijama – UNHCR,

EK, OESS – putem savjetodavne uloge njihovih stručnjaka za pitanja povratka.

Stanje i prioritetna područja djelovanja i mjere u 2005. godini

Tijekom 2004. godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na ubrzavanje dinamike i osiguravanje održivog povratka,

uključujući i provedbu svih zakonodavnih promjena, osobito onih koje se tiču imovinskih pitanja, te pitanja bivših nositelja

stanarskih prava.

1.5.1. Povrat zauzete privatne imovine vlasnicima u posjed

Stanje. Do sredine studenoga 2004, vraćeno je vlasnicima 17.899 stambenih jedinica, od čega 2.139 u 2004. godini. Zauzeto

je još 1.370 stambenih jedinica, među kojima 982 kuće čiji su vlasnici, izbjegli građani srpske nacionalnosti, podnijeli zahtjeve

za povrat imovine. Povrat te imovine predviđen je najvećim dijelom do kraja 2004. Većina privremenih korisnika stambeno

je zbrinuta za što je osigurano 782 milijuna kuna iz Proračuna RH za 2004, te kredita Razvojne banke Vijeća Europe. Riješeni

su gotovo svi slučajevi ilegalnog korištenja privatne imovine, a nakon pokrenutih sudskih postupaka iseljenja. Naknadu štete

vlasnicima kojima je imovina bila zauzeta i nije vraćena u zakonom utvrđenom roku do kraja 2002. godine do sada je primilo

1.481 vlasnika, od kojih 500 još uvijek prima mjesečnu naknadu do povrata imovine u posjed.

Prioritet i mjere za 2005. Predviđen je završetak svih postupaka vezanih za povrat imovine. Potrebno je platiti preostalu naknadu

štete vlasnicima čija imovina nije vraćena u zakonom utvrđenom roku. Radi se o 1.600 vlasnika koji su podnijele zahtjev za

povrat imovine, a imovina im nije vraćena u zakonskom roku, te stoga mogu ostvariti pravo na isplatu naknade. Sredstva za

to predviđena su u proračunu za 2005. godinu. Procjenjuje se da se radi o najviše 35.000.000 kuna što će ovisiti o konačnom

broju podnesenih zahtjeva.

1.5.2. Obnova u ratu oštećenog ili uništenog stambenog fonda

Stanje. U 2004. godini obnavlja se ukupno 10.800 stambenih jedinica za što je u proračunu 2004. godine ukupno

izdvojeno 736.233.434,00 kuna. Većina korisnika obnove su povratnici srpske nacionalnosti koji su zahtjeve podnijeli u

2001. godini. Rok za podnošenje zahtjeva za obnovu produžen je u ožujku 2004. godine na šest mjeseci do 30. rujna

2004, i u tom razdoblju je provedena medijska informativna kampanja u RH i SiCG. Trenutno je preostalo još oko 14.800

neriješenih zahtjeva za obnovu: 2.000 zahtjeva podnijetih do 2001. od izbjeglica, koji još uvijek borave izvan RH, te 12.800

novih zahtjeva podnesenih ove godine u produženom roku za podnošenje zahtjeva (u međuvremenu je već riješeno

1.700 novopodnesenih zahtjeva). Preostali stari zahtjevi za obnovu, podneseni do kraja 2001. godine, neriješeni su zbog

nepotpunih podataka, nedostatka potrebnih dokaza i isprava i nedostupnosti vlasnika.

Prioritet i mjere za 2005. Predviđen je najvećim dijelom završetak obnove preostalog u ratu oštećenog ili uništenog stambenog

fonda. Ukupno se planira obnavljati oko 8.200 stambenih jedinica, i to organiziranom obnovom 3.000 kuća višeg stupnja

oštećenja i 1.200 stanova u stambenim zgradama, te novčane potpore za oko 4.000 kuća nižeg stupnja oštećenja. Sredstva će

biti osigurana u državnom proračunu za 2005. godinu.

55


1.5.3. Obnova u ratu oštećene i razorene komunalne i socijalne infrastrukture

Stanje. U 2004. godini započela je provedba projekata obnove komunalne i socijalne infrastrukture u oko 85 gradova i općina

na ratom stradalim područjima u iznosu od oko 760.000.000,00 kuna (od čega je 50 % kredit Europske investicijske banke,

a 50% čine sredstva iz hrvatskog proračuna). Program obnove objekata komunalne infrastrukture čini oko 56 % ukupnog

programa (oko 421.290.000,00 kn), dok će se od preostalih sredstava realizirati obnova društvene i socijalne infrastrukture te

stanova. U tijeku je i obnova 144 školska objekta za što su sredstva osigurana u jednakom omjeru iz kredita Razvojne banke

Vijeća Europe i proračuna RH, u ukupnom iznosu od 980.997.316 kn. Do sada je završena obnova 11 škola. Osim navedenih

programa, u državnom su proračunu ove godine osigurana sredstva u iznosu 193.111.800,00 kuna za projekte komunalne,

socijalne i društvene infrastrukture te za pripremu regionalnih razvojnih projekata. U sve navedene projekte do kraja 2004.

godine planirano je utrošiti 545.583.800,00 kuna. Osim obnove ratom oštećene i razorene infrastrukture grade se novi objekti

u područjima gdje ranije nisu postojali.

Prioritet i mjere za 2005. U 2005. godini planira se nastavak sva tri programa obnove uz osiguravanje proračunskih sredstava na

približno jednakoj razini kao i 2004. godine.

1.5.4. Stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava i drugih povratnika na područjima posebne državne skrbi

Stanje. Do sada je stambeno zbrinuto 1.776 obitelji bivših nositelja stanarskog prava, uglavnom kroz najam stana ili kuće u

državnom vlasništvu. Manji broj korisnika zbrinut je darovanjem državnog zemljišta i građevinskog materijala odnosno samo

građevinskog materija za obnovu ili gradnju kuća.

Prioritet i mjere za 2005. Predviđen je nastavak provedbe programa stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava

i drugih povratnika na područjima posebne državne skrbi u skladu s postojećim zakonskim propisima. Potrebno je osigurati

stambeno zbrinjavanje za 5.108 obitelji bivših nositelja stanarskih prava koje su podnijele zahtjeve. Obzirom da se 2.017

zahtjeva odnosi na korisnike koji već borave u stanovima na područjima od posebne državne skrbi (PPDS) po privremenoj

osnovi, objekte za stambeno zbrinjavanje je potrebno osigurati za oko 3.100 obitelji. Veći broj zahtjeva bit će riješen u 2005.

godini kroz novoobnovljene stanove, ali i kroz druge oblike stambenog zbrinjavanja. Prema istom zakonskom propisu

stambeno zbrinjavanje se osigurava i ostalim povratnicima na područja posebne državne skrbi i drugim stanovnicima tih

područja koji su bez vlastite imovine, nisu do sada ostvarili pravo na obnovu i u potrebi su za stambenim zbrinjavanjem. Cilj

ovih mjera je zaustavljanje negativnih populacijskih trendova na tim područjima, a time i poticanje socijalnog i gospodarskog

oporavka tih područja. U tom je smislu predviđeno započinjanje rješavanja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje 14.500 obitelji

ostalih povratnika. Predviđen je i završetak stambenog zbrinjavanja bivših korisnika privatne imovine koja je vraćena u posjed

vlasnicima do sredine 2005.

1.5.5. Stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava koji se vraćaju na područja Hrvatske izvan područja posebne državne skrbi

Stanje. U 2004. godini započela je provedba zakonskih propisa vezanih za stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog

prava koji su živjeli izvan područja posebne državne skrbi. Do studenoga podneseno je ukupno 1.228 zahtjeva: 434 za najam

stana i 794 za kupnju stana. Rok za podnošenje zahtjeva je do kraja 2004. godine, tako da se ukupan broj potencijalnih

korisnika još ne može procijeniti. U tijeku je medijska kampanja u inozemstvu i Hrvatskoj kako bi se potaknuli potencijalni

korisnici da podnesu zahtjeve uključujući i zahtjeve za povratnike na područja posebne državne skrbi. Podneseni zahtjevi se

obrađuju i utvrđuje se pravo podnositelja na stambeno zbrinjavanje. Stambeno zbrinjavanje svih ovih korisnika očekuje se do

kraja 2006. godine.

56


Prioritet i mjere za 2005. Tijekom 2005. nastavit će se stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava koji se vraćaju na

područja izvan posebne državne skrbi.

1.5.6. Programi usmjereni socijalnom i gospodarskom oporavku područja koja su bila zahvaćena ratom

Stanje. S obzirom da su se mjere i poticaji predviđeni dosadašnjim Zakonom o područjima posebne državne skrbi pokazali

nedovoljnima za poticanje gospodarskog i socijalnog oporavka područja ranije zahvaćenih ratom, u pripremi je novi Zakon

o područjima od posebnog državnog interesa čije se usvajanje očekuje do kraja 2004. godine. Nove će se mjere odnositi na

stimuliranje gospodarskih aktivnosti kroz poticanje malog i srednjeg poduzetništva, novih investicija i zapošljavanja. U tu je

svrhu planirano osiguravanje značajnih proračunskih sredstava čiji će konačan iznos biti poznat nakon donošenja zakona.

Propisi koji se odnose na povrat imovine i stambeno zbrinjavanje se ne mijenjaju budući da su pokazali uspješnost u poticanju

povratka stanovništva.

Prioritet i mjere za 2005. Započet će provedba Projekta socijalnog i gospodarskog oporavka područja posebne državne skrbi

(PSEO), koji će se realizirati sredstvima iz zajma Svjetske banke, Razvojne banke Vijeća Europe, te sredstvima iz proračuna

RH u ukupnom iznosu od 60 milijuna eura. Očekuje se i provedba projekata financiranih iz programa CARDS 2002. “Održivi

razvitak područja posebne državne skrbi» na područjima Zadarske i Šibensko-kninske županije”. Istovremeno će započeti i

provedba istog projekta iz CARDS-a 2003 u Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko srijemskoj županiji. Prvi projekt vrijedan je 14

milijuna eura i u tijeku su natječaji za dodjelu sredstava za konkretne lokalne projekte, a drugi projekt vrijedan 15 milijuna eura

i u pripremi su konkretni projekti. Kroz CARDS 2004. planira se provedba sličnih projekata na područjima Karlovačke, Ličko-

senjske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije u iznosu od 14,5 milijuna eura.

U svrhu mobiliziranja suradnje svih aktera na lokalnoj razini radi stvaranja društvenih i gospodarskih uvjeta za povrat izbjeglica i

njihovo integriranje u zajednici, planira se i razvoj programskih aktivnosti Centra za međusektorsku suradnju u Zadru. Također se,

kroz djelovanje Regionalnih ureda i suradnika Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, planira povezivanje i usklađivanje

aktivnosti lokalnih partnera iz javnog, nevladinog i poslovnog sektora u regijama i između regija. Planira se i financiranje

programa i projekata organizacija civilnoga društva, koji u suradnji s lokalnom samoupravom i lokalnim poslovnim sektorom

omogućuju razvoj neprofitnog poduzetništva u područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i

otocima. U navedene su svrhe predviđena sredstva iz državnog proračuna u iznosu od 3.000.000,00 kuna.

1.5.7. Suradnja sa susjednim državama i međunarodnim organizacijama zbog ubrzanja povratka izbjeglica

Prioritet i mjere za 2005. Očekuje se daljnji napredak u suradnji s BiH i SiCG. Nastavit će se intenzivna suradnja s BiH kroz

financiranje započetih programa povratka i obnove u BiH, te kroz intenziviranje razmjene podataka o izbjeglicama s

nadležnim ministarstvom u BiH. Kroz program povratka i obnove u BiH, koji financira hrvatska Vlada, do sada je dodijeljen

građevinski materijal za obnovu kuća za 1.300 obitelji povratnika u BiH. Do sada je obnovljeno 825 stambenih jedinica.

Isporuke građevinskog materijala nastavit će se i tijekom 2005. godine za što su osigurana sredstva u proračunu za slijedeću

godinu. Očekuje se intenziviranje suradnje sa SiCG, prije svega vezano za razmjenu podataka o izbjeglicama koje još borave

u SiCG. Očekuje se i intenziviranje suradnje kroz bilateralnu suradnju i regionalne inicijative. U suradnji s OESS-om, Vlada će

u 2005. godini provesti javnu informativnu kampanju u SiCG o povratku u RH s ciljem upoznavanja izbjeglica s uvjetima

povratka i života u mjestima povratka te poticanja povratka. Kampanja će se provesti i u RH s ciljem poboljšanja klime za

prihvat povratnika.

57




Daljnja provedba reforme pravosuđa trajnoVRH

MP

Jačanje administrativne i operativne sposobnosti USKOK-a trajno

VRH

MP

USKOK

Provedba Nacionalnog programa za Rome trajno

VRH

UNM

TDU

Provedba Prioritetnih aktivnosti iz Nacionalnog programa djelovanja za djecu trajnoMOBIMS

Vijeće za djecu

Provedba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, te dr. provedbenih propisa

trajno

VRH

UNM

MZOŠ

Daljnje jačanje suradnje s pučkim pravobraniteljem, posebno provedbom preporuka iz njegovih godišnjih izvješća

trajnoVRH

Ubrzanje povratka izbjeglica trajno

VRH

MMTPR

MVP

Završiti sve postupke vezane za povrat imovine 12/05VRH

MMTPR

Završetak obnove oštećenog ili razorenog stambenog fonda trajnoVRH

MMTPR

Nastavak obnove osnovne komunalne i socijalne infrastrukture na područjima povratka (kreditni programi EIB i CEB V, te proračun)

12/05VRH

MMTPR

U suradnji s državnim uredima za obnovu na županijskoj razini osigurati rješavanje većine preostalih zahtjeva za obnovu i utvrđivanje prava na obnovu, izuzev slučajeva gdje su u tijeku drugi imovinski postupci

09/05 MMTPR

Nastavak programa stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi, uključujući stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskih prava koji se trajno vraćaju na područja posebne državne skrbi

trajnoVRH

MMTPR

Provedba programa stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava koji se vraćaju na područja Hrvatske izvan područja posebne državne skrbi

12/06

VRH

MMTPR

MZOPUG

Provedba programa usmjerenih socijalnom i gospodarskom oporavku područja povratka zbog poboljšanje klime i prihvaćanje povratnika u lokalnim zajednicama

trajno VRH

Intenzivirati suradnju s Bosnom i Hercegovinom i nadležnim Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, uključujući razmjenu podataka i provedbu programa potpore povratku izbjeglica i obnovu oštećenih obiteljskih kuća u BiH

trajnoVRH

MOBMS

Nastaviti i intenzivirati suradnju i dijalog sa Srbijom i nadležnim Komesarijatom za izbjeglice Srbije, uključujući razmjenu podataka o izbjeglicama iz Hrvatske koji još borave u SICG, a u cilju povratka i osiguravanja konačnih rješenja za preostale izbjeglice iz Hrvatske

trajnoVRH

MMTPR

58


1. 6. SURADNJA S MKSJ

Vlada Republike Hrvatske daje punu podršku radu Suda, posebice kontinuiranom suradnjom u omogućavanju pristupa

dokumentima i dokazima, saslušanju svjedoka i osumnjičenika, kao i pružanja pomoći u radu istražnim timovima Suda.

Tijekom suradnje s MKSJ, RH je dostavila više tisuća dokumenata sadržanih u više desetaka tisuća stranica, desetaka video

i audio kazeta, disketa i CD-a, omogućeno je posjećivanje svih zatraženih lokacija od interesa haških istražitelja, pružena je

logistička podrška svim ekspertnim ili istražiteljskim grupama, posredovano je u svim zatraženim slučajevima ugovaranja

razgovora svjedoka s istražiteljima ili saslušanja putem videolinka. Udovoljeno je i svim specifičnim zahtjevima za realiziranje

sastanaka predstavnika Tužiteljstva MKSJ s djelatnicima hrvatskih državnih tijela te obavještajnih i sigurnosnih službi.

U svom obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a 23.studenog 2004, Glavna tužiteljica je izjavila da je slučaj odbjeglog generala

Gotovine jedina zapreka da ona suradnju RH s MKSJ ocijeni potpunom. Predsjednik MKSJ-a u svojem je obraćanju pred

Vijećem sigurnosti UN-a 23.studenog 2004. naveo da je suradnja RH dobra na svim područjima, izuzev neispunjenog zahtjeva

za uhićenjem Ante Gotovine.

U svezi s najavom mogućnosti prepuštanja određenog broja haških predmeta hrvatskom pravosuđu temeljem Pravila 11bis

Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ, Ministarstvo pravosuđa RH (Pravosudna akademija) je u suradnji s MKSJ organiziralo

niz specijaliziranih seminara za obučavanje hrvatskih sudaca i državnih odvjetnika radi usklađivanja pravnih standarda

anglosaksonskog i kontinentalnog prava. Prvi krug seminara održan je krajem svibnja 2004. u Stubičkim toplicama, zatim

drugi i treći krug seminara u lipnju i srpnju ove godine. Nakon ljetne stanke održani su seminari u još tri navrata, od kojih

posljednji krajem listopada u Trogiru, čime je završena uspješna edukacija hrvatskih sudaca. Hrvatski pravosudni dužnosnici

(suci i državni odvjetnici) sastavili su Aide Memoire o kompetentnosti hrvatskog pravosuđa za takva suđenja, koji je predan

Predsjedniku suda i Glavnoj tužiteljici prilikom radnog posjeta ministrice pravosuđa RH Haškom sudu u srpnju ove godine.

Osim održavanja specijaliziranih seminara, u tijeku je usklađivanje hrvatskog nacionalnog zakonodavstva donošenjem novih

zakona (npr. Zakon o zaštiti svjedoka, NN 163/03 i Zakon o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda, NN 175/03), te

izmjenom postojećih. Najnovije izmjene i dopune Kaznenog zakona (NN 105/04) stupile su na snagu 01. listopada, a uključuju

pojam zapovjedne odgovornosti, zločin protiv čovječnosti i definiraju nekoliko novih kaznenih djela (npr. pripremanje k.d. protiv

vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, naknadna pomoć počinitelju k.d. protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim

pravom i dr.).

Nakon spajanja predmeta «Norac i Ademi» 30. srpnja 2004., Tužiteljstvo je predalo prijedlog za transfer tog predmeta na

daljnje postupanje hrvatskom pravosuđu. Tužiteljstvo je u svojem prijedlogu izrazilo stav da je konkretan slučaj «podoban

za transfer temeljem pravila 11bis», te izrazilo pozitivan stav o kompetentnosti hrvatskog pravosuđa. Dana 08. rujna 2004.

osnovano je sudsko vijeće MKSJ-a koje će odlučiti o tom prijedlogu Tužiteljstva.

Vrhovni sud RH je u lipnju ove godine potvrdio presudu Županijskog suda članovima tzv. “Gospićke skupine” (Mirko Norac,

Tihomir Orešković i Stjepan Grandić) iz ožujka 2003. godine. Time je zatvorska kazna od 12 godina izrečena Mirku Norcu

postala pravomoćna, te se on trenutno nalazi na izdržavanju kazne zatvora u Glini, a istodobno je tamo i u pritvoru kao

optuženik MKSJ temeljem odluke Raspravnog vijeća od 08. srpnja ove godine. U predmetu “Lora” Vrhovni je sud 19. kolovoza

ove godine ukinuo oslobađajuću presudu Županijskog suda u Splitu, te predmet vratio na ponovno suđenje pred izmijenjenim

sudskim vijećem. Ovakve odluke domaćih sudova zasigurno utječu na svijest hrvatskih građana da svaki zločin, bez obzira na

nacionalnost njegova počinitelja, mora biti procesuiran i kažnjen.

Prilikom svog prvog radnog posjeta Hrvatskoj početkom studenog ove godine, predsjednik MKSJ-a g. Theodor Meron

posjetio je pravosudne institucije za koje se očekuje da će eventualno preuzeti haške predmete, te izjavio da je «impresioniran

59


profesionalnošću Županijskog suda u Zagrebu i Vrhovnog suda RH».

Dana 12. listopada 2004. otpečaćena je optužnica koja datira iz 1995. god. protiv Miroslava Brale, državljanina BiH i pripadnika

HVO-a, optuženog za zločine počinjene u Lašvanskoj dolini 1993. god. Dana 10. studenog 2004. Miroslav Bralo se dobrovoljno

predao SFOR-u na području BiH, a 15. studenog 2004. prvi put pojavio pred MKSJ.

Nalog za uhićenje i predaju optuženog umirovljenog generala Hrvatske vojske Ante Gotovine je jedini otvoreni zahtjev MKSJ-

a prema Republici Hrvatskoj. Nadležna tijela RH kontinuirano su poduzimala i nadalje poduzimaju sve raspoložive korake u

cilju lociranja njegovog boravišta i pojavljivanja pred MKSJ. Također su radi postizanja tog cilja intenzivirani kontakti nadležnih

tijela RH i Glavnog državnog odvjetnika RH, kao koordinatora aktivnosti s predstavnicima Tužiteljstva MKSJ.

U Kazneni zakon RH unesene su i određene promjene koje se primjenjuju od 1. listopada 2004. godine, a jedna od njih je

novi zakonski članak - «Naknadna pomoć počinitelju kaznenog djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom»,

koji posebno predviđa kažnjavanje osobe koja otežava otkrivanje ili uhićenje počinitelja kaznenog djela protiv vrijednosti

zaštićenih međunarodnim pravom, među koja djela spadaju i kaznena djela genocida, agresivnog rata, zločina protiv

čovječnosti, ratnih zločina i dr.



Nastavak pune suradnje s MKSJ i poduzimanje inicijativa u cilju

rješavanja svih neriješenih pitanjatrajno

VRH

MP

TDUPoduzeti sve raspoložive mjere kako bi nadležna tijela RH na vrijeme

osigurala dokumentaciju zatraženu od strane MKSJ-a (čl. 3)trajno

VRH

MP

60


1. 7. REGIONALNA SURADNJA

1. 7. 1. Multilateralna suradnja

Republika Hrvatska kroz bilateralnu suradnju i sudjelovanje u multilateralnim regionalnim forumima nastavlja doprinositi

jačanju dobrosusjedstva i stvaranju općeg pozitivnog ozračja u regiji, te konkretnoj programskoj suradnji kroz koju se ostvaruju

hrvatski politički, gospodarski, sigurnosni i drugi interesi. Suradnja u okviru regionalnih inicijativa i u predstojećem razdoblju

bit će u funkciji jačanja međusobnih odnosa i širenja suradnje, te izgradnje sposobnosti država iz regije za sudjelovanje u

europskim procesima i članstvu u EU.

Republika Hrvatska aktivna je sudionica Pakta o stabilnosti JIE (PS), Srednjoeuropske inicijative (SEI), Jadransko-jonske inicijative

(JJI), Inicijative za suradnju u Jugoistočnoj Europi (SECI), Kvadrilaterale RH-Mađarska-Italija-Slovenija, Riga inicijative, Radne

zajednice Alpe – Jadran (RZAJ), Radne zajednice Podunavskih regija (RZPR), Procesa suradnje u Podunavlju (DCP), Dunavske

komisije (DC), Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR), NATO inicijative za Jugoistočnu Europu (SEEI), Foruma

ministara obrane zemalja jugoistočne Europe (SEDM), CENCOOP-a (Central European Nations' Cooperation) i Koordinacijske

skupine za sigurnosnu suradnju u jugoistočnoj Europi (South East Europe Security Cooperation Steering Group - SEEGROUP),

stranka je Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA) i punopravna sudionica Procesa suradnje u Jugoistočnoj

Europi (SEECP).

Predsjednik Vlade RH dr. Ivo Sanader je 22. listopada 2004. godine potpisao Povelju o dobrosusjedskim odnosima, stabilnosti,

sigurnosti i suradnji u jugoistočnoj Europi, čime je RH postala deveta punopravna sudionica SEECP-a. RH će u 2005. jačati

regionalnu suradnju u okviru SEECP-a kao autentičnog glasa regije, kroz prioritetne aktivnosti predsjedavajućeg, kao što su

borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, liberalizacija trgovine i viznih režima, parlamentarna suradnja, energetsko

povezivanje, u cilju promicanja mehanizama i instrumenata integracije u EU i NATO.

RH također sudjeluje u inicijativi MARRI (migracije, azil i povratak izbjeglica), te će sekundirati jednog djelatnika na rad u

Regionalni centar inicijative u Skopju. RH želi produbiti suradnju s ostalim sudionicama na navedenim područjima u cilju

harmonizacije legislative i prakse sa standardima EU.

Hrvatska nastavlja aktivno sudjelovati u aktivnostima Pakta o stabilnosti za Jugoistočnu Europu (PS) i time se potvrđuje kao

važan čimbenik stabilnosti Jugoistočne Europe. Kao dio suradnje u okviru Pakta o stabilnosti, Hrvatska je sklopila ugovore

o slobodnoj trgovini sa svim zemljama u regiji, te time ispunila sve obveze iz Memoranduma o razumijevanju o liberalizaciji i

olakšanju trgovine u JIE. Nadalje, sklapanje Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save iz 2002. godine doprinos je integralnom

upravljanju Savom, te uspostavi međunarodnog režima plovidbe tom rijekom i njenim plovnim pritokama. U predstojećem

razdoblju RH očekuje intenziviranje suradnje i kroz djelovanje sjedišta Savske komisije u Zagrebu.

RH je zajedno s ostalim zemljama JIE, potpisala Memorandume o razumijevanju o uspostavi regionalnog energetskog tržišta

u jugoistočnoj Europi i aktivno sudjeluje u pregovorima o stvaranju energetske zajednice u jugoistočnoj Europi i njezinom

uključivanju u energetsko tržište Europske unije.

RH je jako zainteresirana za izgradnju i modernizaciju regionalne prometne mreže u zemljama JIE, osobito koridora V, VII, VIII, i X,

te je zajedno s ostalim zemljama regije i Europskom komisijom u Luxemburgu 11. lipnja 2004. godine potpisala Memorandum

o razumijevanju o razvoju osnovne regionalne prometne mreže Jugoistočne Europe.

Također RH je prihvatila eSEE Agendu za razvoj informacijskog društva.

U okviru Srednjoeuropske inicijative (SEI), Republika Hrvatska u predstojećem razdoblju očekuje intenziviranje suradnje na

61


programima pripreme za članstvo u EU. Pritom će aktivnosti SEI biti usmjerene na provedbu projekata kroz koje će države

u paralelnom članstvu EU i SEI, pružati stručnu potporu u pripremama i prilagodbi država kandidata, te država Procesa

stabilizacije i pridruživanja za buduće članstvo u EU. Nadalje, suradnja se predviđa i u provedbi koncepta “Wider Europe–New

Neighbourhood Policy”. Programske suradnje u područjima kao što su borba protiv organiziranog kriminala, civilna zaštita,

gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo, turizam, poljoprivreda, zaštita okoliša, promet, kultura i prekogranična suradnja i

u predstojećem razdoblju provodit će se kroz aktivnosti 17 radnih skupina i sufinancirati iz financijskih izvora SEI.

Kroz Jadransko-jonsku inicijativu (JJI), Hrvatska potvrđuje svoju sredozemnu dimenziju. U predstojećem razdoblju RH nastavlja

s partnerima raditi putem specijaliziranih Okruglih stolova na područjima od prioritetnog interesa RH poput ostvarivanja

Jadransko-jonskog koridora, uključujući i Jadransku auto-cestu; borbe protiv organiziranog kriminala i ilegalnih migracija;

regionalne stabilnosti i sigurnosti; gospodarske suradnje, naročito na području turizma i SME; programa zaštite okoliša i zaštite

Jadrana; suradnje u kulturi, znanosti i obrazovanju te prekogranične suradnje.

Kroz Proces suradnje u Podunavlju (Danube Co-operation Process – DCP) kao politički proces pod pokroviteljstvom EK i Pakta

o stabilnosti, Hrvatska nastoji dati doprinos regionalnoj suradnji u dunavskom bazenu. Hrvatska sudjeluje u projektu DCPBASE

- DCP Electronic Database (lead-partner: Austrija).

U Međunarodnoj komisiji za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) i Dunavskoj komisiji (DC), kojom predsjeda do sredine 2005.godine,

Hrvatska sudjeluje u aktivnostima u svezi s ekološkom zaštitom i prometnim aspektima rijeke Dunav. Nakon raščišćavanja

plovnog puta, u prioritete svog predsjedanja, RH je uvrstila modernizaciju i unapređenje rada DC i harmonizaciju normi i

standarda na Dunavu sa standardima EU. U slijedećem razdoblju nastavit će se i sa započetim pripremama za Diplomatsku

konferenciju o reviziji Konvencije o režimu plovidbe Dunavom.

Kroz Radnu zajednicu Alpe-Jadran (RZAJ) Hrvatska surađuje sa Slovenijom i nizom regija srednjoeuropskih država među

kojima su i susjedne Italija i Mađarske. S obzirom na članstvo susjedne Slovenije i Mađarske u EU, poseban je interes Hrvatske

u 2005. pojačati suradnju u projektima RZAJ koji su u skladu s politikom jačanja gospodarske i socijalne kohezije na vanjskim

granicama EU-a i onima koji su u vezi s programom Interreg III B Cadses.

Radna zajednica Podunavskih regija (RZPR) predstavlja okvir za međuregionalnu suradnju podunavskog prostora na području

kulture, znanosti, gospodarstva, turizma, ekologije, prometa. Vlada RH je donijela odluku prenošenju članstva u RZ Podunavskih

regija, pa je na Konferenciji šefova regionalnih vlada članstvo preneseno na dvije hrvatske županije – Osječko-baranjsku i

Vukovarsko-srijemsku.

U okviru Kvadrilaterale Hrvatska–Mađarska–Italija–Slovenija inicirane su zajedničke aktivnosti u područjima infrastrukture

i prometnih koridora, gospodarske suradnje, malog i srednjeg poduzetništva, vojne suradnje, borbe protiv terorizma i

organiziranog kriminala, migracija, okoliša, informacijske tehnologije, sporta i obrazovanja. U 2005. godini, Hrvatska očekuje

podizanje statusa promatrača u Multinacionalnoj vojnoj postrojbi Kvadrilaterale u status punopravnog sudionika, te

sudjelovanje u programima suradnje na pred-integracijskoj strategiji za članstvo RH u EU i NATO.

Hrvatske županije sudjeluju u raznim programima i projektima u okviru inicijative Interreg III (linije A, B i C), gdje su vodeći

partneri članice EU, uglavnom Italija, Austrija, Njemačka, Slovenija i Mađarska. Hrvatska sudjeluje u 12 projekata u okviru

Interreg III Cadses, a uključena je i u Program Jadranske prekogranične suradnje, u okviru Interreg III A programa prekogranične

suradnje Italija-Jadran, odobrenog od Europske komisije. Program uključuje i BiH, SiCG i Albaniju. Mađarska i Hrvatska sudjeluju

u manjim Pilot projektima suradnje Mađarska-Hrvatska u okviru Phare CBC (od 1. siječnja 2004 - Interreg IIIA), koji su odobreni i

od Izaslanstva EK u Budimpešti, kao i Operativni program prekogranične suradnje Slovenije, Mađarske i Hrvatske.

Hrvatska također sudjeluje u EU regiji budućnosti, inicijativi Štajerske, o kojoj je u travnju 2002. godine potpisana zajednička

62


deklaracija austrijskih, talijanskih i mađarskih regija sudionica, te dviju država Hrvatske i Slovenije, čije će regije također

sudjelovati u toj suradnji. RH će nastaviti aktivno sudjelovati u aktivnostima i institucionalnoj izgradnji EU regije budućnosti.

RH nastavlja sudjelovati u aktivnostima South East Europe Co-operation Initiative (SECI) vezanim uz borbu protiv terorizma

i organiziranog kriminala (SECI Centar u Bukureštu), olakšavanje trgovine i otklanjanje prepreka na graničnim prijelazima

(TTFSEprojekt), suradnji burzi i arbitražnih tijela na području JIE. Carinska uprava MF RH sudjelovala je i u aktivnostima SECI

Centra za borbu protiv prekograničnog kriminala u zemljama regije, te otkrivanju i prosljeđivanju podataka o krijumčarenju. U

predstojećem razdoblju nastavit će se aktivnosti na navedenim započetim programima suradnje.

RH ima aktivnu ulogu u NATO-ovoj Inicijativi za Jugoistočnu Europu (South East Europe Initiative - SEEI) kojoj je svrha pomoći u

provođenju ciljeva Pakta o stabilnosti i promicati suradnju u Jugoistočnoj Europi.

RH aktivno sudjeluje u radu tijela SEDM-a te slijedećim projektima: SEESIM (South East European Simulation Network);

SEEDIRET (Projekt suradnje na području naoružanja, obrambene industrije, istraživanja i tehnologije) i Projektu vojno-civilne

potpore neširenju oružja za masovno uništavanje, kontroli granica i borbi protiv terorizma, u okviru kojeg je osnovana i Radna

skupina CBSC. U tijeku je postupak donošenja odluke Vlade o preuzimanju predsjedavanja Radnom grupom CBSC (Defence-

Military Support to WMD Counterproliferation, Border Security and Counterterorrism) za 2005. godinu.

Kao aktivna članica CENCOOP-a, inicijative koja okuplja države Srednje Europe radi suradnje na području obrambene politike,

uključujući i suradnju u operacijama potpore u kriznim situacijama te suradnju u pravcu priprema za ulazak u NATO i EU, RH

podupire projekt formiranja postrojbe i izrazila je spremnost sudjelovati u istoj. Tijekom 2005. godine RH će predsjedati ovom

inicijativom.

Hrvatska će u 2005. godini predsjedati CEFTA-om (Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini. Prioriteti RH unutar CEFTA-

e za sljedeću godinu detaljnije su razrađeni u poglavlju III NPPEU za 2005. pod 3.26.2 «Vanjski odnosi i razvojna pomoć

(preferencijalni trgovinski ugovori)».

1. 7. 2. Bilateralna suradnja

Talijanska Republika

Bilateralna suradnja. Odnosi s Talijanskom Republikom dobro su razvijeni u svim područjima, poglavito na području

gospodarstva. Dobrosusjedski odnosi idu u pravcu stvaranja strategijskog partnerstva, koje je uvjetovano i zajedničkim

projektima gospodarenja i zaštite Jadrana za što je RH vrlo zainteresirana, osobito u pitanjima sigurnosti, borbe protiv

organiziranog kriminala i ilegalnih migracija, te zaštite okoliša. Osim toga, dvije zemlje intenzivno surađuju u nizu regionalnih

organizacija, posebice unutar Kvadrilaterale Hrvatska–Italija–Mađarska-Slovenija, Jadransko-jonske i Srednjoeuropske

inicijative, Pakta stabilnosti te Radne zajednice Alpe-Jadran. Operativni program Jadranske prekogranične suradnje talijanskih

jadranskih regija s istočno-jadranskim zemljama odvija se u okviru inicijative EU Interreg IIIA.

Manjine. Talijanska manjina u Hrvatskoj uživa sva prava prema europskim standardima, te ima i svog zastupnika u Saboru,

a financijsku potporu prima od talijanske i hrvatske Vlade. U 2004. godini, Vlada RH je, osim za redovne aktivnosti talijanske

manjine (4,642 milijuna kuna) osigurala dodatna sredstva u iznosu od 6,5 milijuna kuna za provedbu Sporazuma Vlade RH i

predstavnika talijanske manjine u HS. Cilj je Vlade RH da u razgovorima s talijanskim vlastima dogovori odgovarajuću financijsku

potporu talijanske države kulturnim i obrazovnim aktivnostima hrvatske manjine u toj zemlji.

Bilateralni ugovori. RH je do sada s TR sklopila 29 bilateralnih sporazuma, od kojih je 19 na snazi. Početkom 2004, na snagu je

stupio Memorandum o suglasnosti o suradnji na području malih i srednjih poduzeća između Vlade RH i Vlade TR, a u listopadu

63


2004. u potpunosti je dovršen i postupak ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između RH i EZ.

U 2005. godini očekuje se ratifikacija Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i Ugovora o međusobnoj

administrativnoj pomoći u prevenciji, istrazi i suzbijanju carinskih prekršaja, te postupak sklapanja već parafiranih sporazuma –

Ugovora o cestovnom prometu roba i putnika i Sporazuma o pravodobnoj razmjeni informacija u slučaju radiološke opasnosti

i razmjeni tehničkih informacija s područja nuklearne i radiološke sigurnosti. U tijeku su i pregovori oko sklapanja Ugovora

o suradnji na području zdravstva i medicinskih znanosti te Sporazuma o konsolidaciji i reprogramiranju dugova temeljem

usklađenog zapisnika s Pariškim klubom.

Otvorena pitanja. Hrvatska, kao slijednica bivše SFRJ, duguje Italiji 35.369.233 USD na ime odštete za nacionaliziranu i optantsku

imovinu s područja Zone B (općina Buje), čime se zatvaraju obveze proistekle iz Osimskih sporazuma iz 1975. i Rimskog

ugovora iz 1983. Hrvatska Vlada se obvezala da će novčane naknade imovine optanata tijekom 2004. početi isplaćivati iz

sredstava tekuće zalihe proračuna pod uvjetima i na način utvrđen posebnim propisima i ugovorima. Hrvatska očekuje da

Italija notificira broj računa na koji će se izvršiti uplata.

Proširenje jurisdikcije na Jadranu, odnosno uvođenje Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, u skladu sa stavovima Europske

komisije, temelji se na objektivnoj zabrinutosti za zaštitu ribljeg fonda u dijelovima Jadrana koji su bez ikakvog nadzora i

otvoreni za nekontrolirani ili ilegalni izlov, te ugrožavaju vitalne interese ne samo hrvatskog ribarstva nego i gospodarstva u

cjelini. Hrvatska daje puna jamstva da će modaliteti primjene odluke Sabora uzeti u obzir interese naših susjeda i u interesu

joj je što prije riješiti pitanje ribarstva koje brine talijansku stranu. Sabor je donio odluku da će za zemlje članice EU primjena

pravnog režima Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa započeti nakon sklapanja Ugovora o partnerstvu u ribarstvu između

Hrvatske i EU. U svezi s tim, RH očekuje brzi početak pregovora s Europskom komisijom o sklapanju Ugovora o partnerstvu u

ribarstvu.

Prioriteti aktivnosti u 2005. godini: priprema i sudjelovanje na bilateralnim razgovorima o Zaštićenom ekološko-ribolovnom

pojasu i sudjelovanje na subregionalnom skupu jadranskih i jonskih država o zaštiti Jadrana; stvaranje strateškog partnerstva

kreiranjem zajedničkih projekata gospodarenja i zaštite Jadrana, u pitanjima sigurnosti, borbe protiv organiziranog kriminala

i ilegalnih migracija, ekološke zaštite i drugih oblika suradnje, osobito na sjevernom Jadranu, uključujući i trojnu suradnju

sa Slovenijom; izrada prijedloga platforme za pregovore o sklapanju Sporazuma o praktičnim mjerama povjerenja za

izbjegavanje incidenata na moru; jačanje regionalne suradnje hrvatskih županija i talijanskih regija; nastavak rada Mješovitog

hrvatsko-talijanskog povjerenstva za razmatranje mogućnosti uključivanja talijanskih državljana u postupak denacionalizacije;

poticanje održavanja četvrte sjednice Mješovitog odbora za gospodarsku suradnju; poticanje nastavka djelovanja mješovite

Radne skupine za provedbu aktivnosti oko osnivanja industrijskih okruga u četiri hrvatske županije; sklapanje ugovora koji

su u postupku pregovaranja, odnosno ratifikacije (Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Ugovor o cestovnom

prometu roba i putnika, Sporazum o konsolidaciji i reprogramiranju dugova temeljem usklađenog zapisnika s Pariškim

klubom).

Republika Slovenija

Bilateralni odnosi. Bilateralni odnosi dviju država razvijeni su na svim razinama, raznovrsni su i intenzivni, obostrano poticani,

ali i složeni. Dobrosusjedski odnosi osobito su razvijeni u području kulture, znanosti, obrazovanja i gospodarstva. Republika

Slovenija je 2004. godine postala punopravnom članicom EU i NATO-a, što RH vidi kao dodatni doprinos širenju zone

stabilnosti, sigurnosti i demokracije u ovom dijelu Europe. Preostala otvorena pitanja, naslijeđena iz bivše zajedničke države,

rješavat će se postupno, u europskom duhu i na dobrosusjedskim načelima, na temelju međunarodnog prava, te zajedničke

opredijeljenosti za europske i euro-atlantske integracije. RH cijeni i nadalje očekuje punu potporu koju Slovenija iskazuje

približavanju RH ovim integracijama. Tijekom 2005. je potrebno razvijati posebno bliske konzultacije o prijenosu slovenskih

64


iskustava iz procesa ulaska u EU i NATO, te nastaviti održavanje političkih konzultacija povodom stanja u regiji.

Bilateralni ugovori. U proteklih dvanaest godina sklopljeno je više od 60 bilateralnih ugovora i akata, od kojih je u primjeni njih

41. Od novijih, značajna su tri Protokola vezana uz provedbu Sporazuma o prekograničnoj policijskoj suradnji: o upućivanju

časnika za vezu; o provedbi mješovitih ophodnji uz međudržavnu granicu; te o prelasku preko državnog područja druge

ugovorne strane radi obavljanja poslova na vlastitom državnom području. Na snagu je stupio i Sporazum o poticanju i

uzajamnoj zaštiti ulaganja.

Otvorena pitanja. RH očekuje da će 2005. godina biti povoljno razdoblje za moguće približavanje stavova i sadržajnije razgovore

o trenutačno otvorenim pitanjima, a mjerama suradnje potrebno je unaprjeđivati povoljno ozračje za rješavanje ovih pitanja,

pogotovo utvrđivanja granice na moru te dugovanja Ljubljanske banke.

Povodom utvrđivanja granice na moru, RH se zalaže za zajedničko obraćanje nekom međunarodnom pravosudnom tijelu i

prihvaćanje njegovog pravorijeka. RH je odgodila primjenu pravnog režima ZERP-a za države članice EU do sklapanja Ugovora

o partnerstvu u ribarstvu između RH i EZ, te izrazila spremnost za nastavak rada u trilateralnom formatu (RH, Slovenija i Italija),

u suradnji s EK, do postizanja zajedničkog dogovora. Pitanje dugovanja Ljubljanske banke hrvatskim štedišama potrebno je

riješiti u skladu s europskim standardima i normama koje reguliraju privatno-pravni odnos banke i štediša. Glede provedbe

SOPS-a, s 1. svibnja 2004. godine prestao je važiti privremeni Dogovor o primjeni režima ribolova prema ovom sporazumu.

Pri tome RH ističe svoju trajnu opredijeljenost za rješavanje ovog pitanja u skladu s međunarodnim pravom, posebice

Konvencijom UN-a o pravu mora, te je pozvala slovensku stanu na zajedničko obraćanje Europskoj komisiji glede daljnje

provedbe odredbi SOPS-a, koje se odnose na gospodarski ribolov. Pitanje NE Krško za RH više nije otvoreno političko pitanje,

a u tijeku je uspješna implementacija bilateralnog ugovora kroz rad Zajedničkog međudržavnog povjerenstva. Pitanje duga

za neisporučenu struju RH, od srpnja 2002. do ožujka 2003, rješavat će hrvatski suvlasnik NE Krško HEP sa svojim slovenskim

partnerom ELES-om.

U cilju priprema za provedbu režima vanjske granice EU na hrvatsko-slovenskoj granici, predviđaju se i razgovori o još nekim

pitanjima kojima se definira granični režim, primjerice o sklapanju Sporazuma o cestovnim graničnim prijelazima. Također,

potrebno je nastaviti pregovore o sklapanju Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji su krajem 2002. godine

zastali na slovenskoj strani.

Prioriteti. Intenziviranje suradnje na rješavanju preostalih otvorenih pitanja – identifikaciji granice i razgraničenju na moru,

nastavak razgovora o ZERP-u sa Slovenijom, Italijom i EK, ukupno jačanje gospodarske, sigurnosne, ekološke i druge suradnje

na sjevernom Jadranu, uključujući i rješenje pitanja gospodarskog ribolova po SOPS-u. Jačanje konzultacija oko pitanja EU

i NATO-a, prenošenja slovenskih iskustava iz pregovora i prilagodbe te konzultacije o stabilizaciji prilika u regiji. Sklapanje

novog Sporazuma o predaji i prihvatu osoba kojih je ulazak ili boravak suprotan nacionalnom zakonodavstvu, Sporazuma o

cestovnim graničnim prijelazima i Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Republika Mađarska

Bilateralni odnosi. Hrvatsko-mađarski odnosi mogu se okarakterizirati kao strateško partnerstvo koje krasi dobra politička

suradnja, gospodarska razmjena u usponu, kao i izvrsna suradnja u području zaštite manjina. Nema otvorenih pitanja.

Tijekom prošle godine ubrzano se radilo na mnogobrojnim infrastrukturnim projektima kako bi se prometno što bolje

povezale dvije zemlje, te je dogovorena izgradnja mosta na Muri kao i izgradnja graničnog prijelaza na zajedničkoj lokaciji na

mađarskom teritoriju na trasi novog auto-puta Rijeka – Zagreb - Budimpešta. U tijeku su pregovori oko ugovornog rješenja

za oba navedena projekta.

65


Na redovitim političkim konzultacijama između političkog državnog tajnika u mvp RH Hide Biščevića i političkog državnog

tajnika u mvp RM Andrasa Barsonya održanim 3. lipnja 2004. u Zagrebu, mađarski dt predao je hrvatskoj strani tzv. mađarsko-

hrvatski Akcijski program za suradnju kojim mađarska strana nudi konkretnu suradnju u pripremi RH za pregovore za EU

članstvo po resorima, a baziran je na mađarskim iskustvima (pozitivnim i negativnim) tijekom pregovora za EU članstvo.

Na 3. sjednici Mješovitog odbora za suradnju između Vlade RH i Vlade Republike Mađarske, razmatrane su teme iz prometne

infrastrukture, prosvjetno-znanstvene suradnje i zaštite okoliša, te su doneseni zaključci temeljem kojih se suradnja u

navedenim područjima dalje konkretizira i produbljuje.

U službenom posjetu Republici Hrvatskoj boravila je predsjednica mađarskog Parlamenta Katalin Szili.

Prioriteti. U sljedećem razdoblju očekuje se nastavak rada Mješovitog odbora za suradnju između Vlada RH i RM, koji će

razmatrati suradnju u svim resorima. Očekuje se i potpisivanje Sporazuma o vidljivosti zajedničke granice, te Sporazuma

o socijalnom osiguranju. Jednako tako, očekuje se ubrzan nastavak radova na infrastrukturnim projektima koji su u tijeku

kao i početak radova na prometnom koridoru Vc te nastavak rada mješovitog odbora za zaštitu manjina i suradnja u okviru

Mađarsko-hrvatskog Akcijskog programa za suradnju.

Bosna i Hercegovina

Bilateralni odnosi. RH i BiH znatno su unaprijedile svoje odnose koji su sada na razini partnerskih dobrosusjedskih odnosa.

Naglasak u odnosima nije više toliko na političkim, već sve više na stručnim i gospodarskim pitanjima. RH se svojim djelovanjem

zalaže za jačanje stabilnosti i samoodrživosti BiH. RH podupire BiH u provedbi reformi i ispunjavanju uvjeta u približavanju

euro-atlantskim integracijama, o čemu postoji višegodišnja intenzivna komunikacija na razini stručnjaka. RH se zauzima za

stvaranje uvjeta na čitavom području BiH za jednakopravan položaj sva tri konstitutivna naroda, kao i za održivi povratak

izbjeglih i raseljenih osoba.

Ugovor o državnoj granici, nakon četverogodišnjeg zajedničkog rada povjerenstava dvije države i identificiranja 1000 km

zajedničke granice, priprema se za postupak ratifikacije u parlamentima. Od ukupno 96 međunarodnih ugovora i akata koje su

dvije zemlje potpisale, zadnji koje su potpisale su Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i Sporazum o međusobnom

izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima.

Uređeno pitanje kontrole granica i učinkovita provedba Ugovora o readmisiji omogućila je ukidanje viznog režima i mogućnost

prelaska granice s osobnom iskaznicom od prosinca 2003.

Međudržavno vijeće za suradnju RH i BiH, na svojoj je 9. sjednici 7. lipnja 2004. u Zagrebu, definiralo preostala otvorena pitanja,

kao i smjernice za daljnje unaprjeđenje odnosa. Planirane aktivnosti u bilateralnim odnosima dvije zemlje su završetak procesa

povratka izbjeglica, završetak pregovora o Ugovoru o imovinsko-pravnim odnosima i Ugovora o dvostrukom državljanstvu

kao i pronalaženje optimalnog rješenja korištenja luke Ploče za BiH gospodarstvo.

RH i BiH dobro surađuju i u okviru regionalnih organizacija i inicijativa; Jadransko-jonske inicijative, Pakta stabilnosti, SEI, Savske

komisije i SEECP-a.

Gospodarski odnosi su intenzivni, a RH je najvažniji gospodarski partner BiH (prvi izvoznik i prvi strani ulagač). Režim slobodne

trgovine uspješno se primjenjuje od 2001. godine, obje zemlje od tada bilježe porast razmjene do 30% godišnje.

Srbija i Crna Gora

Bilateralni odnosi. Nakon etape normalizacije odnosa i rješavanja otvorenih pitanja naslijeđenih raspadom SFRJ, recentni

period karakterizira intenziviranje suradnje s ciljem unapređivanja cjelokupnih odnosa. RH potiče otvoreni dijalog sa SCG s

66


ciljem uspostave trajne dobrosusjedske suradnje i doprinosa stabilnosti u regiji. RH podupire napore SCG u provedbi reformi i

ispunjavanju preduvjeta za euro-atlantske integracije, a na temelju vlastitog iskustva pružit će podršku SCG u tim naporima, o

čemu su u svibnju 2004. dvije države potpisale Memorandum o suradnji u okviru približavanja europskim integracijama.

Bilateralni ugovori. RH i SCG do sada su potpisale 33 međudržavna akta i sporazuma. RH i SCG u srpnju 2004. počele su

primjenjivati režim slobodne trgovine, koji će imati značajan pozitivan učinak na ukupne odnose.

Vlada RH je u lipnju 2004. donijela odluku o produženju suspenzije viznog režima građanima SCG do kraja 2004. godine.

Donošenje konačne odluke o eventualnom ukidanju viznog režima, uvjetovano je rješenjem problema povlačenja vojske s

granice, a napredak predstavlja i početak primjene Ugovora o readmisiji početkom svibnja 2004. godine. Konačno rješenje o

viznom režimu RH će uskladiti sukladno svojim EU obvezama.

Sporazum o zaštiti hrvatske manjine u SCG i srpske i crnogorske u RH potpisan je 15. studenog 2004. godine tijekom posjeta

predsjednika Vlade RH dr. Ive Sanadera Beogradu.

Prioriteti; povratak izbjeglica za koji u RH ne postoje političke, pravne ili bilo kakve druge prepreke. Do sada se u RH vratilo

oko 77.000 Srba izbjeglih u SCG, a interes je do sada iskazalo još više od 20.000. U rujnu su pokrenute medijske kampanje

Vlade RH, kojima se pozivaju izbjeglice iz RH da se vrate u RH i o programu stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskih

prava u RH. Stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskih prava rješavat će se kroz zaštićeni najam ili kupovinom stanova

POS-a. Nakon medijske kampanje potencijalni povratnici će moći podnijeti zahtjev za stambeno zbrinjavanje zaključno do 31.

prosinca 2004.godine. Očekuje se da će ovaj program biti završen do kraja 2006.godine.

Suradnja Ureda za zatočene i nestale RH i Komisije za nestala lica SCG je intenzivirana, a RH i dalje traga za rješenjem sudbine

preko 1.200 osoba različite nacionalnosti.

Makedonija

Bilateralni odnosi RH i RM razvijaju se vrlo dobro. Između dvije države nema otvorenih političkih pitanja, a države su intenzivirale svoje političke odnose kako na bilateralnom, tako i multilateralnom planu, posebice u okviru provedbe Američko-jadranske povelje. Nedavnom uspješnom posjetom predsjednika Vlade RH i gospodarskog izaslanstva Makedoniji (6. i 7. rujna 2004), potvrđena je visoka razina međusobne suradnje i potpore u prioritetnim pitanjima. Podudarni vanjskopolitički ciljevi kao što su proces uključivanja u punopravno članstvo EU i NATO i dalje upućuju dvije zemlje na dinamičnu suradnju u okviru regionalnih i subregionalnih inicijativa i foruma ( PS, SEECP, SECI, SEI). Hrvatska je dala RM potporu za članstvo u CEFTA-i.

U kontekstu približavanja EU, dvije zemlje dobro surađuju. RH podupire tendenciju održavanja europske perspektive za sve zemlje JIE, pa tako i Makedonije. U tom smislu RH je pozdravila službenu predaju zahtjeva Republike Makedonije za članstvo u EU, te stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između RM i EU (1. travnja 2004).

RH je ponudila svoju stručnu pomoć RM pri ispunjavanju Upitnika EK.

Tijekom posjeta predsjednika Vlade RH dr. Ive Sanadera Makedoniji 6. rujna 2004, potpisan je Sporazum o suradnji između RH i RM u okviru približavanja i pristupanja EU.

Prioriteti. Nastavak već uspostavljenog uspješnog dijaloga o svim važnim bilateralnim i multilateralnim temama s Makedonijom, poglavito pitanjima vezanim uz situaciju u regiji, te u tom kontekstu nastavak susreta na najvišoj razini. Nastavak priprema bilateralnih susreta kao i susreta na marginama multilateralnih sastanaka, prije svega u okviru provedbe Američko-jadranske povelje, te regionalnih organizacija i inicijativa – Pakta o stabilnosti i SEECP-a. Prioritetno je ojačati gospodarsku suradnju, te riješiti neka otvorena pitanja kao što je potpuna primjena Ugovora o slobodnoj trgovini (s makedonske strane). Nastavit će se s daljnjim ugovorno-pravnim reguliranjem odnosa (moguće potpisivanje Ugovora o suradnji na području zdravstva i medicine i Sporazuma o sezonskom zapošljavanju radne snage).

67


Republika Albanija

Bilateralni odnosi. Bilateralni odnosi u posljednjih nekoliko godina kontinuirano napreduju i između dvije zemlje nema otvorenih političkih pitanja. Godinu 2004. općenito karakterizira jačanje političkih odnosa i susreta kako na multilateralnom, tako i na bilateralnom planu. Realizirano je nekoliko značajnih posjeta na visokoj razini.

Pravna osnova bilateralnih odnosa tijekom 2004. godine proširena je potpisivanjem Memoranduma o zaštiti okoliša između VRH i VRA i Protokola o regionalnoj suradnji u području Europskih integracija

Zajednički ciljevi, kao što su uključenje u punopravno članstvo EU i euroatlantske integracije, očuvanje mira i stabilnosti u regiji, razvoj dobrih odnosa sa susjednim državama, usmjerava RH i RA prema vrlo dobroj i dinamičnoj suradnji i u okviru regionalnih i subregionalnih inicijativa i foruma (Pakt o stabilnosti, PSP, JJI, SEI). Suradnja je posebice intenzivna u okviru provedbe Američko-jadranske povelje čijim aktivnostima u sljedećem šestomjesečnom razdoblju koordinira Hrvatska.

Hrvatska nastavlja pružati potporu Albaniji u procesu njezinog približavanja EU i pregovorima s EK u ispunjavanju uvjeta za potpisivanje SSP. RH se 14. rujna 2004. pridružila Izjavi predsjedništva EU o Albaniji, u kojoj se još jednom naglašava potpora i pomoć EU Albaniji u procesu njezinog približavanja EU, te zaključivanje SSP-a, no također se izražava zabrinutost nedovoljnim napretkom koji je postignut u provedbi određenih reformi, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, poštivanja ljudskih prava i prava manjina.

Prioriteti. U sljedećem razdoblju predviđa se daljnje intenziviranje bilateralnih kontakata na svim razinama uključujući i intenziviranje komunikacija između različitih resora. Naglasak će biti i na jačanju gospodarske suradnje koja nije dovoljno razvijena s obzirom na obostrane potencijale. Predviđa se niz susreta na marginama multilateralnih sastanaka, prije svega u okviru provedbe Američko-jadranske povelje, te regionalnih organizacija i inicijativa - Pakta o stabilnosti, SEECP-a, JJI. Potrebno je također raditi na rješavanju pitanja liberalizacije viznog režima za albanske građane (pojednostavljeni postupak izdavanja viza za građane Albanije). Hrvatska bi strana trebala dovršiti postupak ratifikacije Ugovora o readmisiji.

68




Jačati dobrosusjedske odnose kao i višestranu i dvostranu regionalnu suradnju, osobito putem sklapanja dvostranih i višestranih ugovora, aktivnog sudjelovanja u regionalnim inicijativama

trajnoVRH

TDU

Osigurati odgovarajuću razinu uzajamnih ustupaka s drugim državama regije u pogledu kretanja osoba, robe, kapitala i usluga (razina uzajamnosti utvrđuje se u dvostranim sporazumima, uzimajući u obzir i relevantne odredbe SSP-a – čl.12.) (čl. 4.)

trajnoMVP

TDU

Provoditi projekte svih inicijativa s regionalnom dimenzijom koje se odnose na područje pravosuđa i unutarnjih poslova (čl. 4.)

trajnoMUP

MVP

Rješavati otvorena pitanja sa susjednim državama (čl. 4, čl. 11.) trajnoVRH

MVP

Raspravljati o jačanju regionalne suradnje i općenito o stanju u regiji u sklopu političkog dijaloga s EU, te obavješćivati i savjetovati se s EU o pregovorima o regionalnoj suradnji u tijeku (čl. 11.)

trajno MVP

Započeti pregovore s ostalim državama potpisnicama SSP-a radi zaključivanja dvostranih ugovora o regionalnoj suradnjikada se stvore

uvjeti

MVP

TDU

Predložiti sklapanje dvostranih ugovora s drugim državama kandidatkinjama za punopravno članstvo u EU (čl. 14.) trajnoMVP

TDU

Sudjelovati u provedbi regionalne komponente CARDS programa (čl. 81. st. 3.) trajnoMEI

TDU

Osmisliti programe prekogranične suradnje (čl. 81. st. 3.) trajnoMEI

TDU

Izraditi prijedlog platforme VRH za razgovore s Republikom Italijom o sklapanju Sporazuma o mjerama povjerenja za izbjegavanje incidenta na moru

12/05MVP

TDU

Sklapanje Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između RH i R Slovenije 06/05 VRH

Sklapanje novog Sporazuma o predaji i prihvatu osoba kojih je ulazak ili boravak suprotan nacionalnom zakonodavstvu između RH i Slovenije

06/05 VRH

Nastavak pregovora s Bosnom i Hercegovinom o sklapanju Ugovora o imovinsko-pravnim odnosima 04/05 VRH

Nastavak pregovora s Bosnom i Hercegovinom o sklapanju Ugovora o dvojnom državljanstvu 12/05 VRH

Nastavak pregovora s Bosnom i Hercegovinom o izmjeni Ugovora o slobodnom tranzitu kroz teritorij RH u iz luke Ploče i kroz teritorij BiH u Neum

04/05 VRH

Nastavak rada Mješovite diplomatske komisije za granice između RH i SiCG 12/05 VRH

Nastavak rada mješovitih povjerenstava RH i SiCG za provedbu Sporazuma o određivanju graničnih prijelaza i Sporazuma o pograničnom prometu

12/05 VRH

Potvrđivanje Sporazuma o zaštiti hrvatske manjine u SCG i srpske i crnogorske u RH 12/05 VRH

69

II. GOSPODARSKI KRITERIJI

70


72


73


POGLAVLJE II - GOSPODARSKI KRITERIJI

2.1. UVOD

U okviru ovog dijela Nacionalnog programa Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji 2005., daje se ocjena i pregled

nastojanja, postignuća i napretka Republike Hrvatske u provođenju gospodarskih reformi što ujedno predstavlja i osnovu

za ispunjavanje kriterija iz Kopenhagena. Također, ovaj dio Nacionalnog programa RH za pridruživanje EU ističe prioritete za

naredno razdoblje, a u cilju jačanja konkurentnosti i djelovanja tržišnog gospodarstva. U cilju uspješnog integriranja Republike

Hrvatske u EU od iznimne važnosti je temeljito poduzimanje svih potrebnih gospodarskih, političkih i institucionalnih reformi..

Naime, iskustva srednjoeuropskih zemalja ukazuju na izravnu vezu uspješnog provođenja reformi i mogućnosti ostvarivanja

koristi od EU integracija, prvenstveno kroz povećanje trgovinskih tokova i izravnih stranih ulaganja.

Sve planirane aktivnosti za provedbu gospodarskih kriterija za pridruživanje EU usklađene su s prioritetima iz Europskog

partnerstva za razdoblje do 2007. godine, te s napomenama sadržanim u Mišljenju Europske komisije o hrvatskom zahtjevu

za članstvo u EU.

Odlukom Europskog Vijeća od 17-18. lipnja 2004. godine, Republika Hrvatska je dobila status zemlje kandidata za pristupanje

Europskoj Uniji, što ujedno predstavlja novu fazu u procesu približavanja EU. Shodno ovoj odluci, Republika Hrvatska treba

provesti navedene reforme u što kraćem roku., a o čemu ovisi dinamika kojom će Republika Hrvatska postati punopravnom

članicom te biti u mogućnosti izvršavati svoje obveze prema EU kao i uživati direktne koristi od EU integracija.

Republika Hrvatska, u svom nastojanju za priključenjem Europskoj uniji mora osigurati efikasnu pripremu i prilagodbu

hrvatskog gospodarstva. Nužno je pritom, kroz operativnu razradu i provedbu gospodarske, socijalne i ostalih relevantnih

segmenata razvojne strategije imati u vidu ciljeve zacrtane u Agendi iz Lisabona kao jednom od iznimno važnih strateških

dokumenata Europske unije. Republika Hrvatska može podići razinu konkurentnosti približavanjem ciljevima Lisabonske

strategije EU te postići konkurentnije i dinamičnije gospodarstvo, zasnovano na znanju, sposobno ostvariti održivi gospodarski

rast s više kvalitetnih radnih mjesta te većom društvenom kohezijom. Stoga je Republika Hrvatska prepoznala da je ulaganje

u ljudske potencijale od iznimne važnosti za stvaranje suvremenog gospodarstva utemeljenog na znanju te bi se reformama

obrazovnog i znanstvenog sustava, njihovim povezivanjem s gospodarstvom i usklađivanjem s međunarodnim kriterijima

uspješnosti, poticanjem poduzetništva i inovativnosti trebali ubrzati gospodarski rast i razvoj.

74


2.2 GOSPODARSKI KRITERIJI IZ KOPENHAGENA

Kriteriji iz Kopenhagena podrazumijevaju uspostavu stabilnih institucija za podršku demokraciji, vladavinu prava, poštivanje

ljudskih prava, djelotvorno tržišno gospodarstvo, sposobnost suočavanja s konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama

unutar Unije te sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva te čvrstu usmjerenost ka političkim, ekonomskim i

monetarnim ciljevima.

Prilagodba Republike Hrvatske u odnosu na gospodarske i pravne kriterije iz Kopenhagena, a za koju je nužno uspješno

provođenje reformi, trebalo bi se u srednjoročnom razdoblju pozitivno odraziti na jačanje konkurentnosti hrvatskog

gospodarstva.

Mjere gospodarske politike koje su poduzimane u Republici Hrvatskoj na početku procesa tranzicije s ciljem razvoja otvorenog

tržišnog gospodarstva, primarno su se odnosile na liberalizaciju cijena i vanjskotrgovinskog sustava, uspostavu valutne

konvertibilnosti, financijsku stabilnost, ubrzanje procesa privatizacije, prvenstveno malih i srednjih poduzeća, bankarskog

sustava i telekomunikacija, dogradnju tržišta rada s ciljem snižavanja jediničnih troškova rada i smanjivanja nezaposlenosti,

efikasnu politiku zaštite tržišnog natjecanja, razvitak ukupnog makroekonomskog i institucionalnog okruženja za tržišno

orijentirano gospodarstvo. U skladu s tim jedan od glavnih ciljeva ekonomske politike je smanjivanje razlike između domaće

štednje i ulaganja, čime bi se u srednjoročnom razdoblju smanjio udjel inozemnog duga u BDP-u. Vlada Republike Hrvatske

je u prošlogodišnjem razdoblju već puno postigla na ovim područjima, ali potreban je daljnji napredak u provođenju reformi

s ciljem integriranja u europsko tržište.

Strateški problemi i rješenja ekonomske politike u sljedećih deset godina temelje se na Strategiji razvitka ˝Hrvatska u

21.stoljeću˝, koji je usvojio Hrvatski sabor (Narodne novine, 145/2002). U skladu sa dugoročnim ciljevima iz Strategijom

razvitka, smjernica i mjera iz Stand-by aranžmana sklopljenim s Međunarodnim monetarnim fondom 4. kolovoza 2004, te

Programu Vlade Republike Hrvatske u mandatnom razdoblju 2004-2007 usvojenom u Hrvatskom saboru u prosincu 2003.

godine, VRH će poduzeti mjere za strategiju reforma i poboljšanja Hrvatskog gospodarstva.

Glavni makroekonomski ciljevi Vlade RH u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju su:

• Gospodarski rast i razvoj uz podizanje životnog standarda

• Porast zapošljavanja

• Jačanje konkurentnosti gospodarstva što će omogućiti ravnopravno sudjelovanje Hrvatske na europskom tržištu

Za postizanje ovih ciljeva osnovni preduvjet je nastavak rasta stope rasta gospodarstva te stvaranje uvjeta za održivi i brzi

rast u dugoročnom razdoblju. Također neophodno je nastaviti i pojačati restrukturiranje i reforme gospodarstva, te očuvati

stabilnost cijena i tečaja. Navedeni ciljevi ostvarit će se kroz ulaganje u infrastrukturu, smanjenje fiskalnog deficita, intenzivnije

privatiziranje poduzeća, podupiranje izvoznog sektora i izravne inozemne investicije, snižavanje inozemnog i domaćeg duga,

te postupno smanjivanje udjela države u bruto domaćem proizvodu.

U sadašnjem trenutku, jačanje konkurentnosti mora biti prožeto naporima koji se odnose na cjelokupnu razvojnu politiku

kako bi Republika Hrvatska bila u mogućnosti pravovaljano i pravovremeno odgovoriti na sve izazove, uvjete i promjene

koje mogu proizaći bilo na domaćem ili na inozemnom tržištu. Od iznimne je važnosti pritom, da se pored provođenja mjera

ekonomske politike provede i kvalitetna reforma javne uprave i pravosuđa.

75


2.2.1. Postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva i strukturne reforme

Djelotvorno tržišno gospodarstvo predstavlja prvi gospodarski kriterij iz Kopenhagena, a on obuhvaća slijedeće:

• postignuta makroekonomska stabilnost uključujući adekvatnu stabilnost cijena, održive javne financije i bilancu

plaćanja s inozemstvom

• postojanje ravnoteže ponude i potražnje utemeljene na slobodnom djelovanju tržišnih snaga te liberalizacija cijena

i trgovine,

• uklanjanje značajnih zapreka za ulazak i izlazak s tržišta (u smislu otvaranja novih poduzeća ili stečaja postojećih),

• postojanje zakonodavnog sustava, uključujući regulaciju prava vlasništva, primjenjivi zakoni i ugovori,

• konsenzus o ključnim pitanjima gospodarske politike, i

• dovoljno razvijeni financijski sektor za usmjeravanje štednje u produktivna ulaganja.

Hrvatska ima tržišno gospodarstvo s tradicionalno zadovoljavajućim rastom i niskom inflacijom. Prosječan realni rast BDP-a

iznosi 4,5 posto, inflacija od sredine devedesetih ima nisku jednoznamenkastu vrijednost, gospodarstvo je otvoreno prema

svijetu, inozemna ulaganja znatna, a strukturna reforma napreduje na širokom području. Na temelju ovih rezultata, koji se po

uspješnosti mogu mjeriti s rezultatima drugih zemalja u regiji, Europska komisija nedavno je objavila pozitivan avis, u kojem

preporučuje da se započnu pregovori o članstvu naše zemlje u EU. Cilj ekonomske politike Vlade Republike Hrvatske je:

• kratkoročno: ponovo uvesti red u javne financije u Hrvatskoj i ograničiti ranjivost uzrokovanu visokim deficitom na

tekućem računu platne bilance i opterećujućim inozemnim dugom; te

• srednjoročno: modernizirati i smanjiti ulogu države, unaprijediti djelatnost privatnog sektora i pripremiti Hrvatsku da

bude konkurentna u EU. Ovi su ciljevi komplementarni, za dugoročnu konkurentnost i rast gospodarstva te, posebice,

pristupanje EU, potrebno je stabilno makroekonomsko okruženje i nizak fiskalni deficit.

Bruto domaći proizvod: Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod je u 2003. godini realno porastao

4,3% dok je u 2002. godini taj rast iznosio 5,2% što je najvećim dijelom posljedica usporavanja rasta osobne potrošnje. U

2004. godini, predviđa se blago usporavanje rasta bruto domaćeg proizvoda, tako da bi realni rast BDP-a na razini godine

trebao iznositi oko 3,7%. BDP po glavi stanovnika u 2003. godini iznosi 6485,7 USD, što je više nego u nekim novim državama

članicama EU. Početak 2004. godine bio je obilježen ponovnim jačanjem hrvatskog gospodarstva. Prema podacima DZS-a u

prvom tromjesečju, realni BDP je bio za 4,2% viši nego u istom razdoblju prošle godine, dok je u drugom tromjesečju bio viši

za 3,8%. Najznačajniji izvori realnog rasta BDP-a u prvoj polovici 2004. godine bili su izvoz roba i usluga, bruto investicije te

osobna potrošnja.

Navedene pretpostavke makroekonomske projekcije trebale bi, nakon laganog usporavanja gospodarskog rasta u 2004.

godini pod utjecajem usporavanja infrastrukturnih investicija države, omogućiti njegov nastavak na razini približno jednakoj

kao i u 2003. godini, odnosno između 4% i 5% godišnje. Ponovno ubrzavanje realnog rasta BDP-a predviđa se već u narednoj

godini, a zadržavanje takvoga trenda očekuju se i u srednjem roku. Prognozirana prosječna stopa rasta BDP-a u razdoblju

od 2004. do 2007. godine iznosi 4,3%. Sporiji očekivani rast BDP-a u 2004. godini u najvećoj je mjeri rezultat usporavanja

kapitalnih ulaganja države u cestovnu infrastrukturu uz porast ostalih komponenata domaće potražnje.

Tekući račun platne bilance: U prvoj polovici 2004. deficit tekućeg računa iznosio je 2.248 milijuna eura, što je smanjenje od

0,9% u odnosu na prvu polovicu 2003. godine. Ipak, tekući račun ima veliki suficit u trećem tromjesečju zahvaljujući turističkoj

sezoni te se sveukupno gledajući, deficit tekućeg računa bilance plaćanja vjerojatno neće značajnije smanjiti u 2004. godini.

Usprkos pogoršanju ukupne vanjske ravnoteže s inozemstvom, Hrvatska u drugome tromjesečju 2004. i dalje bilježi

natprosječno dobre pokazatelje o likvidnosti u međunarodnim plaćanjima, pri čemu se na nastavak povoljnih kretanja indeksa

pritiska na devizno tržište odražava daljnji porast međunarodnih pričuva HNB-a.

76


Očekujemo u tom kontekstu bolju situaciju na tekućem računu platne bilance, odnosno povećanje izvoza. Deficit tekućeg

računa koji bi se kretao između 3% i 5% bruto domaćeg proizvoda i nije malen, ali deficit tekućeg računa ne zabrinjava sam

po sebi. Deficit koji se financira stranim ulaganjima smatra se pozitivnom pojavom. Središnju monetarnu vlast brinu njegove

druge posljedice, prije svega rast vanjskoga duga. Taj je problem istaknut u prvi plan nakon što je inozemni dug kao postotak

BDP (mjereno u dolarima) povećan s 58% potkraj 2001. na 82% potkraj 2003.

Neravnoteža na tekućem računu platne bilance može se riješiti jedino trajnim smanjenjem razlike između domaće štednje

i ulaganja. Budući da je usredotočena na stabilnost tečaja, monetarna politika u tome može imati samo sporednu ulogu;

smanjenje razlike između štednje i ulaganja ponajviše ovisi o fiskalnoj politici. Osim središnje države, fiskalne mjere obuhvatit

će i izvanproračunske fondove i agencije, prošireni javni sektor te Hrvatsku banku za obnovu i razvoj (HBOR). Očekuje se da će

se slabljenjem kreditnog buma i ponovnim uspostavljanjem fiskalne discipline rast realnog BDP-a održati na razini od 3,5% do

3,75%, a deficit tekućeg računa platne bilance na približno 5% do 5,5% BDP-a u razdoblju od 2004. do 2005. Inflacija će ostati

u rasponu od 2 do 3 posto godišnje. S obzirom na ovakvu ekonomsku prognozu, očekujemo da će politike za razdoblje od

2004. do 2005. dovesti do stabiliziranja udjela inozemnog duga u BDP-u otprilike na razini od kraja svibnja 2004.

Nezaposlenost: Tijekom prvih osam mjeseci 2004. godine usporio se trend smanjivanja nezaposlenosti, a stopa registrirane

nezaposlenosti varirala je oko 18%. Anketna stopa nezaposlenosti, koja se temelji na metodologiji ILO, iznosila je oko 14%

u 2003. godini. Shodno ekonomskom rastu i povećanim investicijama, očekujemo da će i stopa nezaposlenosti biti manja.

Prema metodologiji međunarodne organizacije rada koja se mjeri putem anketa na terenu (dakle uključuje i radnike koji rade

u području sive ekonomije) očekujemo da će stopa nezaposlenosti pasti na razinu oko 12%.

Inflacija: Inflacija se nakon rasta u lipnju, kada je iznosila 2,5%, stabilizirala na razini od 1,9% u srpnju i kolovozu 2004. godine.

Ministarstvo financija očekuje da će prosječna inflacija u 2004. godini iznositi 2,4%. Prosječna godišnja stopa inflacije mjerena

promjenom indeksa potrošačkih cijena u Hrvatskoj je u 2003. godini iznosila niskih 1,8%, te je bila za svega 0,1% viša u

usporedbi s prosječnom godišnjom stopom inflacije od 1,7% koliko je bilo zabilježeno u 2002. godini.

Uz nastavak politike održavanja relativne stabilnosti nominalnog tečaja kune prema euru, u 2004. godini je došlo do

laganog ubrzavanja inflacije potrošačkih cijena, u prvom redu, zbog utjecaja šokova na strani ponude, porasta određenih

administrativno reguliranih cijena, te zbog povećanja trošarina na duhanske prerađevine i automobile. Osim direktnog

učinka, poskupljenje naftnih derivata imalo je i određeni indirektni utjecaj na kretanje ukupnog indeksa potrošačkih cijena,

što se posebno očitovalo u poskupljenju prijevoznih usluga. Ostvarena prosječna godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u prvih

je osam mjeseci 2004. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iznosila 2,0%, a ocijenjeno je da će se prosječna

godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena na razini cijele 2004. godine blago povećati na 2,2%, ali će ostati u zoni niske

inflacije te neće u značajnoj mjeri odstupati od inflacije u euro zoni.

Projekcija kretanja inflacije u 2005., 2006. i 2007. godini temelji se na nekoliko bitnih pretpostavki. U osnovi projekcije stoji

opredjeljenje za nastavak politike održavanja stabilnosti nominalnog tečaja kune prema euru, pri čemu je u projekciju

ugrađena pretpostavka da će se prosječni nominalni tečaj kune prema euru u spomenutom trogodišnjem razdoblju kretati

oko razine od 7,52 HRK/EUR. Nakon izražene aprecijacije prosječnog godišnjeg tečaja kune prema američkom dolaru od

14,8% u 2003. godini i očekivane aprecijacije od 8,5% u 2004. godini, u 2005. godini se, u skladu s predviđenim kretanjima

američkog dolara prema euru na svjetskom deviznom tržištu, predviđa blaža aprecijacija prosječnog tečaja kune prema

američkom dolaru od 0,5%, nakon čega je u 2006. i 2007. godini predviđena blaga deprecijacija prosječnog godišnjeg tečaja

kune prema američkom dolaru od 1,2% u 2006. odnosno 1,8% u 2007. godini. Time se pretpostavlja da će tijekom 2005. godine

slabiti utjecaj aprecijacije tečaja kune prema američkom dolaru na smanjenje cijena uvoznih sirovina i gotovih proizvoda.

Pretpostavlja se da će porast cijena nafte zabilježen u 2004. godini imati učinak na rast ukupne razine potrošačkih cijena u

Hrvatskoj u 2005. godini zbog odgođenih učinaka porasta cijena određenih dobara i usluga u čijoj proizvodnji ova sirovima

77


predstavlja značajan input.

Projicirani prosječni godišnji rast inflacije potrošačkih cijena u 2005. u Hrvatskoj bi trebao dosegnuti 2,5%, što je za 0,3% više

nego prethodne godine. U 2006. i 2007. godini prosječna godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj trebala bi se spustiti na razinu

od 2,3% odnosno 2,2%.

Tečaj: Kretanje tečaja kune prema euru bilo je tijekom 2003. i prvih osam mjeseci 2004. godine stabilno. U prvih osam mjeseci

2004. godine, dnevni tečaj kune fluktuirao je između minimalnih 7,34 HRK/EUR i maksimalnih 7,72 HRK/EUR. Na temelju ciljeva

monetarne i tečajne politike očekujemo stabilan nominalni tečaj kune prema euru tijekom čitavog srednjoročnog razdoblja,

što će uz niske stope rasta cijena u okruženju omogućiti i održavanje niske inflacije. Pri tome nešto više stope inflacije, na razini

od otprilike 2,5%, očekujemo u narednoj godini zbog liberalizacije administrativno reguliranih cijena.

Očekujemo stabilan tečaj, te odgovornu monetarnu politiku koja će zadržati nisku inflaciju u idućim godinama, te prije ulaska

u EU osigurati da inflacija iznosi oko 2% godišnje koliko je ciljana inflacija u EU (vidi tablicu u prilogu).

Plaće: Ubrzani rast plaća, započet potkraj prvog tromjesečja 2004. godine, nastavljen je i u drugom tromjesečju. Godišnja

stopa rasta prosječne isplaćene realne bruto plaće u drugome tromjesečju iznosila je 4,8% što je za 1% više nego u prvom

tromjesečju. Nastavak politike ograničavanja rasta plaća u javnom sektoru pomoći će održavanju nižeg rasta realnih plaća

od rasta gospodarske aktivnosti i nastavku oporavka zaposlenosti. Takva bi dinamika na tržištu rada, uz rast ostalih dohodaka

stanovništva (usklađivanje mirovina) trebala omogućiti da prosječan rast osobne potrošnje bude u skladu s rastom BDP-a.

Procjena rasta bruto plaće za 2005., 2006. i 2007. godinu iznosi 5% dok je u skladu s planom Vlade, predviđen godišnji rast

zaposlenih osoba u iznosu 1,8% za isti period. Politika osobnih dohodaka trebala bi osigurati da njihov rast bude manji od

rasta BDP-a i proizvodnosti rada. Time će se poboljšati konkurentnost gospodarstva i ujedno ojačati investicijski potencijal.

Inozemni dug privrede u cjelini brzo se povećavao u 2003. godini, jednim dijelom i zbog velikih fiskalnih deficita financiranih

inozemnim zaduživanjem države. Krajem 2003. godine inozemni dug dosegnuo je visokih 18,8 milijardi eura, što odgovara

godišnjem porastu od 4 milijarde eura ili 27,3%. Tijekom prva dva tromjesečja 2004. godine inozemni dug je nastavio rasti, pa

je krajem srpnja 2004. udio ukupnoga inozemnog duga u ocijenjenome BDP-u dosegnuo 77,3%, što odgovara povećanju od

2,7% u usporedbi s krajem 2003. godine. Stoga je u 2004. godini,ograničavanje rasta inozemnog duga odnosno stabiliziranje

udjela inozemnog duga u BDP-u postalo i jedan od izravnih ciljeva monetarne politike. Počela se općenito voditi restriktivnija

monetarna politika, a u srpnju 2004. godine je uvedena i granična obvezna pričuva na inozemno zaduživanje banaka.

Očekujemo stabiliziranje vanjskog duga oko razine od 76%-77% BDP-a u idućim godinama (mjereno u eurima). Država će

dati svoj doprinos smanjenju vanjskog duga na način da će dio duga koji bi bio financiran na inozemnom tržištu, financirati

iz domaćih izvora.

U cilju uspostave transparentnog i učinkovitog načina rada Uprave za upravljanje gotovinom i javnim dugom u Ministarstvu

financija, formira se back, middle i front office. Također, uprava koristi konzultantske usluge iz CARDS programa, provodi

stručno usavršavanje zaposlenih, te planira zaposliti nekoliko pripravnika i kroz program CARDS angažirati eksperte za middle

office.

Monetarna politika: Osnovna zadaća monetarne politike i dalje je čuvati stabilnost cijena i tečaja. Niski rast cijena (2-3%) i dalje

će biti pod utjecajem niskog rasta i deflacije u glavnim industrijskim zemljama koje su ujedno i najvažniji trgovački i financijski

partneri Hrvatske.

Hrvatska narodna banka, koja je odgovorna institucija za monetarnu politiku, a posebno za tečaj kune, imat će složene zadaće

zbog još uvijek relativno visokog deficita opće države te spekulativnih pritisaka na tečaj kune i mogućih nestabilnosti glavnih

78


svjetskih valuta. Također, politika ograničavanja prekomjernog zaduživanja bankarskog sektora u inozemstvu nastavit će se

i u 2005. godini, uvažavajući pritom potrebe realnog sektora za kreditiranje razvoja, te posebno izvozne poslove. Tijekom

2003. i 2004. rast domaće potražnje nije utjecao na kretanje cijena, ali se pokazao u deficitu na tekućem računu platne bilance,

osobito računu robe, koji je i dalje visok. Da bi usporila rast plasmana, središnja banka je u siječnju 2003. godine donijela

administrativne mjere za usporavanje rasta kredita, pa je porast plasmana banaka nebankarskom sektoru u 2003. godini bio

prepolovljen u odnosu na prethodnu godinu i iznosio je 22,5 milijardi kuna ili 14,6%. Ukupan porast plasiranih financijskih

sredstava u gospodarstvu bio je uvećan već i zbog izravnog zaduživanja poduzeća u inozemstvu i zato što je i u 2003. godini

leasing bio naglašena aktivnost. Rast plasmana banaka nebankovnom sektoru se u 2004. godini ustalio, pa se sada godišnja

stopa rasta kreće oko 13%.

U kratkoročnom razdoblju, prioritet HNB-a je razviti tržišno orijentirane monetarne instrumente za poboljšanje učinkovitosti

monetarne politike. Konkretnije to znači prelazak na operacije na otvorenom tržištu, gdje bi trebale prevladavati repo operacije,

koje će težiti sve većoj sličnosti s operacijama u ECB-a.

Monetarni agregati: U 2004. godini zadržan je trend usporavanja godišnje stope rasta novčane mase, koja je smanjena sa

7,2% u ožujku na 4,4% u lipnju, te na 2,9% u kolovozu ove godine. Ako se isključi utjecaj sezone, novčana masa je u proteklih

nekoliko godina stagnirala. U 2004. godini devizni su depoziti nakon simboličnog rasta u prvoj polovici godine, znatno

povećani tijekom ljetnih mjeseci, te su ukupni devizni depoziti u prvih osam mjeseci porasli 3,1% u odnosu na prosinac prošle

godine, dok godišnja stopa rasta u kolovozu iznosi 6,2%. Ako se isključi utjecaj tečaja, rast je još izraženiji pa godišnja stopa

rasta u kolovozu iznosi 8,9%.

Krediti: Ukupni krediti su u srpnju 2004. godine porasli za 5,4% u odnosu na prosinac 2003. godine. U 2004. godini nastavlja

se usporavanje kreditne aktivnosti banaka prema poduzećima i stanovništvu što je posljedica uvođenja niza mjera od strane

HNB-a s ciljem usmjeravanja kreditnog rasta prema održivoj razini. Naime, krediti poduzećima su se u srpnju povećali za 1,8%

u odnosu na prosinac 2003. godine, dok su krediti stanovništvu porasli za 6,9%. Sve to je rezultat uvođenja niza restriktivnih

mjera od strane HNB-a kako bi se ograničio rast plasmana te pridonijelo stabilizaciji manjka na tekućem računu platne bilance

i smanjenju inozemnog duga.

Kamatne stope: Gospodarski oporavak u okruženju bi trebao potaknuti porast kamatnih stopa, ali zbog nastavka procesa

približavanja europskim integracijama i konvergencije kamatnih stopa očekujemo opadanje kamatnih stopa u Hrvatskoj, što

bi trebalo poduprijeti privatne investicije i potrošnju. Opadajuće kamatne stope u Hrvatskoj bi trebale potaknuti privatne

investicije za koje očekujemo da će djelomično nadoknaditi to usporavanje javnih investicija.

Bankarski sektor: U Republici Hrvatskoj banke tradicionalno imaju najveću ulogu u financiranju gospodarstva, a tržište kapitala

relativno je nerazvijeno. Na kraju 2003. godine, tržišna kapitalizacija dionica na hrvatskom tržištu kapitala iznosila je 31%, a

obveznica 7% vrijednosti bruto društvenog proizvoda, dok je aktiva bankarskog sektora iznosila oko 106% bruto društvenog

proizvoda. U posljednjih nekoliko godina nebankovne financijske institucije bilježe visoke stope rasta, no njihova je ukupna

aktiva na kraju 2003. godine iznosila samo 13% vrijednosti bruto društvenog proizvoda.

Banke su najvažniji segment hrvatskog financijskog sustava, a njihova ukupna aktiva čini preko 80% aktive cijelog financijskog

sustava. Na kraju lipnja 2004. godine, u Hrvatskoj je poslovalo 40 banaka, a njihova ukupna aktiva je na kraju lipnja 2004.

godine iznosila je 212.100 mil. kuna, odnosno 110% vrijednosti bruto društvenog proizvoda u 2003. godini.

U okviru ostalih bankarskih institucija, na kraju lipnja 2004. godine u Hrvatskoj su poslovale četiri stambene štedionice koje u

ukupnoj aktivi financijskog sustava sudjeluju s oko 1,4%.

Istovremeno s procesom privatizacije odvijalo se restrukturiranje i konsolidacija bankovnog sektora. Pripajanjem banaka i

79


pokretanjem postupka likvidacije ili stečaja broj banaka smanjen je sa 53 na kraju 1999. godine na 40 banaka na kraju lipnja

2004. godine. Povećano inozemno zaduživanje banaka pridonijelo je porastu inozemnog duga, a povećanje plasmana banaka

poticalo je uvoz i pogoršanje stanja na tekućem računu platne bilance, zbog čega je Hrvatska narodna banka početkom 2003.

godine pooštrila monetarnu politiku uvođenjem mjera koje su sankcionirale prekomjerni kreditni rast i inozemno zaduživanje

banaka. Oštrija monetarna politika rezultirala je usporavanjem rasta plasmana banaka u 2003. i u prvoj polovici 2004. godine.

Nadzor bankarskog sektora u nadležnosti je Hrvatske narodne banke, a reguliran je Zakonom o bankama koji je stupio na

snagu u srpnju 2002. godine i u svim je bitnim elementima usklađen s regulativom Europske Unije. Hrvatska narodna banka

redovito prati kretanja i trendove bitne za stabilnost domaćeg financijskog sustava, a početkom 2004. godine ta je aktivnost

institucionalizirana, i u Hrvatskoj narodnoj banci je osnovana zasebna organizacijska jedinica - Direkcija za financijsku

stabilnost.

U 2004. godini donesen je novi zakon o kamatama koji je usklađen s Direktivom Europskog Vijeća br. 93/13/EC i Odlukom

Hrvatske narodne banke o načinu primjene odredbi Zakona o bankama na podružnicu strane banke. Planom daljnjeg

usklađenja hrvatskog zakonodavstva s regulativom Europske unije u području bankarstva za 2004. godinu predviđa se

donošenje novog zakona o osiguranju štednih uloga (u skladu s Direktivom Europskog Parlamenta i Vijeća br. 94/19/EC).

Tržište novca i tržište kapitala u Hrvatskoj relativno su slabo razvijeni. Hrvatsko novčano tržište postoji u dva oblika: kao

institucionalizirano tržište i kao neformalno izravno međubankovno tržište. U Hrvatskoj djeluju dvije burze, Zagrebačka i

Varaždinska burza. Izdavanje i trgovanje vrijednosnim papirima na hrvatskim burzama pod nadzorom je Komisije za vrijednosne

papire Republike Hrvatske, koja je osnovana 1996. godine radi uređenja, nadzora i razvoja hrvatskog tržišta kapitala, a za svoj

rad odgovara Hrvatskom Saboru.

Slijedeća institucija važna za funkcioniranje tržišta kapitala je Središnja depozitarna agencija (SDA), koja predstavlja središnji

depozitorij vrijednosnih papira Republike Hrvatske i obavlja prijeboj i namiru transakcija vrijednosnim papirima.

Na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi je na kraju lipnja 2004. godine bilo uvršteno ukupno 568 dionica tržišne kapitalizacije 61,3

mlrd. kuna odnosno 31% vrijednosti bruto društvenog proizvoda. Trgovanje dionicama u posljednje dvije godine pokazuje

blagi trend rasta, a ukupan promet dionicama na obje burze u prvom polugodištu 2004. godine iznosio je 1,5 mlrd. kuna.

Pojava mirovinskih fondova kao velikih institucionalnih investitora pozitivno je utjecala na razvoj hrvatskog tržišta kapitala.

Na kraju lipnja 2004. godine, u Hrvatskoj su poslovala četiri obvezna i četiri otvorena dobrovoljna mirovinska fonda. Neto

imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju lipnja 2004. iznosila je 5.916,7 mil. kuna, odnosno 3,1% vrijednosti bruto

društvenog proizvoda iz 2003. godine.

Zakonski okvir čine Zakon o investicijskim fondovima iz 1995. godine i odluke koje se na njemu temelje. U planu je donošenje

novog zakona nakon što budu kompletirane sve direktive Europske unije koje se odnose na investicijske fondove i koje će

se ugraditi u novi Zakon o investicijskim fondovima. Nadzor nad poslovanjem investicijskih fondova obavlja Komisija za

vrijednosne papire Republike Hrvatske.

U narednom razdoblju Komisija za vrijednosne papire RH u suradnji s Ministarstvom financija će predložiti novi Zakon o

investicijskim fondovima koji se predviđa izraditi do kraja 2005 godine., a u razdoblju do 2007. godine donijet će i izmjene

postojećih zakona iz njezine nadležnosti, u skladu s izmjenama Direktiva EU (posebice Zakon o tržištu vrijednosnih papira u

dijelu izrade prospekta, kao i Zakon o preuzimanju dioničkih društava)

Na kraju 2003. godine u Hrvatskoj su poslovala ukupno 24 društva za osiguranje i 1 društvo za reosiguranje, s ukupnom aktivom

od 12.790 mil. kuna. Najveće osiguravajuće društvo u većinskom državnom vlasništvu, Croatia osiguranje, samostalno pokriva

80


preko 40% ostvarene bruto premije u 2003. godini (51% premije svih neživotnih i 15% premije svih životnih osiguranja).

Tržište osiguranja u Hrvatskoj nadzire Direkcija za nadzor društava za osiguranje, koja za svoj rad odgovara Vladi Republike

Hrvatske. U 2005. godini (u drugom tromjesečju) predviđeno je donošenje novog Zakona o osiguranju koji će biti usklađen s

direktivama Europskog Parlamenta i Europskog Vijeća.

Investicije: Rast potrošnje za robe i usluge uz održavanje rashoda za plaće u javnom sektoru na stabilnoj razini trebao bi dovesti

do umjerenog porasta državne potrošnje. S druge strane, usporavanje javnih infrastrukturnih investicija uz njihov lagani

oporavak prema kraju razdoblja usporit će i rast investicija u fiksni kapital. U srednjem roku očekujemo lagani oporavak javnih

investicija uz ponovno dostizanje razine kapitalnih ulaganja iz 2003. godine. Uz realni rast investicija u kapital od prosječno

5,4% godišnje, koji se temelji na rastu privatnih investicija, u razdoblju od 2004. do 2007. godine (uz pretpostavku ubrzavanja

rasta investicija prema kraju tog razdoblja) očekujemo prosječan doprinos investicija realnom rastu od 1,5% godišnje pa će

tako projicirani rast investicija u fiksni kapital do 2007. godine predstavljati značajan izvor rasta. Doprinos osobne potrošnje

rastu BDP-a će, uz realni rast osobne potrošnje viši od 4,0% do 2007. godine, iznositi prosječno 2,6% godišnje. Takvu dinamiku

osobne potrošnje će potaknuti konstantan rast dohodaka, povoljna dinamika na tržištu rada (očekujemo stabilan rast

zaposlenosti) i rast optimizma potrošača potaknut razvojem konjunkture. Stoga će glavni generatori ekonomskog rasta u

razdoblju na koje se odnosi projekcija biti, kao i u prethodnim godinama, jačanje osobne potrošnje i investicijskih aktivnosti.

Uz niži intenzitet rasta državnih investicija u iduće tri godine, očekujemo da će državne investicije postupno biti zamijenjene

privatnim investicijama, prije svega izravnim inozemnim investicijama.

U cilju unapređenja ukupne investicijske klime u RH, pripremljen je i prijedlog unapređenja sustava poticajnih mjera za

ulaganje - kroz dopune Zakona o poticanju ulaganja, te usvajanjem novog Zakona o tehnološkim i industrijskim parkovima, s

ciljem privlačenja ulaganja u tehnološki napredne i izvozno orijentirane proizvodne sektore.

Privatizacija: Završna faza privatizacije u RH započeta 2004. godine, predviđa brzi dovršetak procesa privatizacije (do konca 2005.

godine) preostalih kompanija iz portfelja Fonda za privatizaciju (u daljnjem tekstu: „Fond“ ili „HFP“) uz nastavak privatizacije

javnog sektora (HEP, INA, HT) u kojem je predviđeno da će država zadržati određeni manjinski udio (između 25% i 49%).

HFP trenutačno posjeduje manjinske udjele u oko 930 društava (od toga u 810 kompanija udio fonda manji od 25%) dok u

143 društava nominalne vrijednosti od oko 14 mlrd. HRK Fond je još uvijek većinski vlasnik. Ova društva nalaze se pretežno u

turističkom i poljoprivrednom sektoru te sektoru brodogradnje.

U sklopu ubrzanog procesa privatizacije u gospodarstvu prihvaćenog od strane Vlade Republike Hrvatske, kojim je predviđen

završetak procesa privatizacije do kraja 2005.godine, Hrvatski fond za privatizaciju predvidio je hitnu privatizaciju poljoprivrednih

kombinata kao i svih ostalih društava vezanih uz poljoprivredni sektor, te turističkog sektora.

Iako je postupak privatizacije nad većinom društava već odavno pokrenut, naslijeđeni problemi, kao posljedica ratnih i poratnih

zbivanja, i dalje opterećuju tekuće poslovanje poljoprivrednih društava, što se u određenim slučajevima izravno odražava na

brzinu i uopće mogućnost njihove privatizacije.

Razvojni problem predstavlja i neriješeno pitanje tzv. «turističkog zemljišta» koje nije procijenjeno u društvenom kapitalu u

postupku pretvorbe, odnosno privatizacije hotelsko-turističkih društava.

U cilju kvalitetnije privatizacije i ubrzanja tog procesa Upravni Odbor Fonda je usvojio novi Operativni plana privatizacije

preostalog portfelja s razrađenom dinamikom i modelom privatizacije za svako pojedino trgovačko društvo. Novim

operativnom planom predviđena je kvalitetna priprema za privatizaciju društava u većinskom vlasništvu u smislu provođenja

brze financijske konsolidacije, te prodaja manjinskih udjela ubrzanom dinamikom putem javnih dražbi na burzi. Fond ujedno

81


aktivno razmatra mogućnosti za skidanje postojećih rezervacija nad dionicama u državnom portfelju u svrhu hitne prodaje

istih.

Privatizacija će povećati ekonomsku efikasnost i potencijal rasta u srednjem roku i pomoći da smanjimo inozemni dug.

HFP namjerava privatizirati sva poduzeća u kojima državni udjel iznosi do 25 posto do kraja godine i sve ostale udjele u

njegovom portfelju do kraja lipnja 2005. Izvan portfelja HFP-a, nastavit će se poduzimati napori usmjereni na restrukturiranje

i privatizaciju velikih državnih poduzeća. Posebice, država će prodati najmanje 15 posto dionica INA-e do kraja 2005., izraditi

plan privatizacije Croatia osiguranja do kraja lipnja 2005. i privesti kraju treću fazu privatizacije Hrvatskih telekomunikacija

do kraja prosinca 2005. Na kraju, država će se povući iz Croatia banke do kraja lipnja 2005. i razmotriti opcije za privatizaciju

ili pronalaženje strateškog partnera za HPB. U slučaju brodogradilišta, riječ je o velikim subjektima od kojih je u najvećima

proveden postupak financijske konsolidacije, a čija privatizacija iziskuje opsežnu pripremu. U tijeku je izrada master plana

privatizacije brodogradilišta. Namjerava se nastaviti s restrukturiranjem brodogradilišta u državnom vlasništvu, u cilju smanjenja

njihova oslanjanja na proračun i pripreme za privatizaciju. Konačno, nastavit će se s restrukturiranjem u najvažnijim javnim

poduzećima, osobito u Hrvatskim šumama i pomorskom poduzeću Jadroliniji, kako bi se poboljšalo upravljanje imovinom,

smanjio broj zaposlenih i pripremila ta poduzeća za privatizaciju. Precizan vremenski raspored privatizacije s točnim nazivima

poduzeća dostupan je u Pred-pristupnoj ekonomskoj strategiji RH za razdoblje 2005 – 2007.

Proračun konsolidirane opće države: Projekcija proračuna konsolidirane opće države se temelji na nominalnom rastu državne

potrošnje od 3,6% godišnje, pri čemu će potrošnja za dobra i usluge rasti intenzivnije od izdataka za nadnice i plaće. U

srednjem roku očekuje se realni rast državne potrošnje iznad 1,0% godišnje. Slijedom toga, očekujemo nastavak smanjivanja

udjela državne potrošnje i proračunskog deficita u BDP-u Time će državna potrošnja, u razdoblju obuhvaćenom projekcijom,

imati slabiji utjecaj na rast BDP-a od ostalih komponenata domaće potražnje. Deficit konsolidirane opće države u 2003. godini

iznosio je 6,3% bruto domaćeg proizvoda, te će tijekom 2004. godine deficit konsolidirane opće države biti smanjen na 4,5%.

U razdoblju od 2005. do 2007. godine fiskalna konsolidacija će biti postupna na način da deficit opće konsolidirane države

bude smanjen u 2005. godini za 0,8% BDP-a (sa 4,5% na 3,7% BDP-a), u 2006. godini za 0,5% BDP-a (sa 3,7% na 3,2% BDP-a), te

u 2007. godini za dodatnih 0,3% BDP-a (sa 3,2% na 2,9% BDP-a).

Projekcija za razdoblje od 2005. do 2007. godine upućuje na smanjenje udjela rashoda u bruto domaćem proizvodu sa 52,1%

u 2004. godini na 49,7% u 2007. godini. Prihodi će se nalaziti na razini od oko 47% BDP-a. Zadržavanje fiskalnog tereta na

istoj razini nije isključivi pokazatelj da se porezni teret neće smanjivati već očekujemo da će Ministarstvo financija poboljšati

naplatu. Stoga očekujemo da će smanjenje poreza (prije svega izravnih poreza) biti nadoknađeno boljom naplatom prihoda

i većim poticanjem da se plati porez budući da se smanjuje pojedinačni porezni teret.

Razina rashoda u razdoblju 2005.-2007. godine determinirana je odlukom smanjenja deficita prema navedenim razinama što

je nužno za održivi javni i vanjski dug i otklanjanje makroekonomskih rizika. Naime, razina javnog duga ne smije preći 60%

bruto domaćeg proizvoda što je Maastrichtski kriterij. Zadržavanje razine javnog duga ispod 60% nije samo trenutni cilj koji

se mora dostići već trajan cilj koji se mora održavati bez mogućnosti pregovora i razgovora. Dakle, razina javnog duga opće

države u Hrvatskoj mora trajno biti ispod 60% BDP-a.

Fiskalna politika. U srpnju 2004. godine, nova hrvatska Vlada je usvojila Načela fiskalne politike u kojima su definirani osnovni

ciljevi i zadaci za trogodišnje fiskalno razdoblje od 2005. do 2007. godine (vidi tablicu u prilogu).

Osnovni cilj fiskalne politike u srednjoročnom razdoblju je stabiliziranje makroekonomskih rizika, prije svega vanjskog i javnog

duga, te jačanje gospodarskog razvoja kroz povećanje makroekonomske stabilnosti putem fiskalne prilagodbe i poboljšanje

ulagačke klime. U usporedbi sa zemljama koje su nedavno ušle u EU Hrvatska bilježi najviši udio vanjskog duga od 76% BDP-a.

Fiskalna politika je jak instrument za stabiliziranje rasta vanjskog duga što je jedan od važnih ciljeva fiskalne politike. Hrvatsku

82


ekonomiju je u protekle četiri godine obilježio iznimno brz rast vanjskog duga što nije dugoročno održivo, pa će smanjenje

deficita i financiranje deficita kroz privatizaciju značajno doprinijeti stabilizaciji vanjskog duga.

Uz vanjski dug treba posebnu pozornost posvetiti i javnom dugu koji ne smije preći razinu od 60% bruto domaćeg proizvoda

što je zacrtano Maastrichtskim kriterijima i nužno je za ulazak Hrvatske u Europsku monetarnu uniju, a potrebno je i za ulazak

u Europsku uniju. Taj cilj je povezan sa ciljem smanjenja deficita opće države na razinu ispod 3% bruto domaćeg proizvoda.

Treba napomenuti da je Hrvatska 2003. godinu završila sa deficitom od 6,3% bruto domaćeg proizvoda, te da je potrebna

snažna fiskalna prilagodba koja je započela ove godine i nastavlja se i u 2005. godini. Proračunom za 2005. godinu nastojat će

se ostvariti deficit opće države od 3,7 posto BDP-a, uz stalna nastojanja da se ograniče neto posudbe HBOR-a.

Smanjenje fiskalnog tereta je nužno za postizanje ranije navedenih ciljeva, te zbog povećanja konkurentnosti ekonomije.

Dakle u idućim godinama država će smanjivati svoj udio u bruto domaćem proizvodu sa 53% u 2003. godini na ispod 50% u

2007. godini. Smanjenje fiskalnog tereta se najprije mora provesti kroz smanjenje rashoda, a tek onda se fiskalni teret može

smanjivati kroz smanjenje poreznih prihoda.

U svrhu upravljanja rashodima, Ministarstvo financija je u listopadu 2004. godine raspisalo natječaj za konzultantske usluge s

ciljem ocjene učinaka javnih rashoda, mjerenja učinaka pripreme proračuna i sektorsku analizu. Dovršenje projekta predviđeno

je za ožujak 2005. godine.

Ciljevi fiskalne politike su sljedeći:

• Provođenje fiskalne prilagodbe koja će voditi prema smanjenju deficita opće države ispod 3% u 2007. godini za koju

očekujemo da će biti pristupna ili pred-pristupna godina ulaska u Europsku uniju.

• Stabiliziranje javnog duga ispod 60% bruto domaćeg proizvoda što je nužno za ulazak Hrvatske u Europsku

monetarnu uniju.

• Stabiliziranje vanjskog duga mjerenog kao udio u BDP-u ispod 80% do 2007. godine.

• Smanjivanje intervencije države u sektoru poduzeća kroz postavljanje i provedbu proračunskih ograničenja.

• Smanjenje udjela opće javne potrošnje u BDP-u.

• Smanjenje fiskalnog tereta zbog povećanja konkurentnosti ekonomije.

• Povećanje aktivnosti privatnog sektora smanjenjem administrativnih i regulatornih prepreka poslovanju.

• Fiskalno prihvatljiva javna uprava koja je u skladu sa standardima EU-a koji se odnose na sposobnosti/zasluge,

stručnost i političku nepristranost.

• Sustav odgovornog, kontroliranog i strateškog upravljanja javnim izdacima.

• Poboljšana fiskalna disciplina u sektoru zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

• Poboljšana fiskalna i socijalna održivost.

Proces pridruživanja EU također postavlja veliki trošak u administrativnom i financijskom smislu. Administrativno taj proces

zahtjeva reformu u javnoj upravi, te troškovi pridruživanja prema iskustvima iznose 2%-3% proračuna, odnosno između 2 i

3 milijarde kuna. Dio tog novca će biti financiran iz pret-pristupnih, a nakon priključenja Republike Hrvatske EU, strukturnih

fondova. Ono što predstavlja izazov je sposobnost administracije da apsorbira sredstva iz pret-pristupnih, odnosno strukturnih

fondova EU. Uz sve navedeno dosadašnja saznanja nam ne omogućuju ocjenu svih troškova što traži dodatne analize.

Na prihodnoj strani zadatak fiskalne politike je smanjiti porezno opterećenje kroz izmjene u načinu oporezivanja, a to je prije

svega kroz direktno oporezivanje (porez na dohodak i porez na dobit). Smanjenje tih poreza će rasteretiti gospodarstvo i

potaknuti plaćanje poreza što će osigurati da se kroz smanjenje poreznih stopa nužno ne smanjuju i porezni prihodi što je

redovito slučaj kod oporezivanja potrošnje.

83


Također, usporavanje rasta javnog duga direktna je posljedica planiranog smanjenja proračunskog deficita, kako bi se u

razdoblju do 2007. godine zadovoljio i kriterij u pogledu javnog zaduženja prema kojem se ukupni javni dug treba stabilizirati

na razini ispod 60% BDP-a. Važno je napomenuti da sve navedene fiskalne reforme koje hrvatska Vlada namjerava poduzeti

u narednom trogodišnjem razdoblju, imaju snažnu potporu od strane međunarodnih financijskih i razvojnih institucija,

posebno Međunarodnog Monetarnog Fonda (ponajprije kroz Stand by aranžman) te kroz različite programe potpore od

strane Svjetske banke.

2.2.2. Sposobnost suočavanja s konkurentskim pritiscima i tržišnim snagama unutar EU

Sposobnost suočavanja s konkurentskim pritiscima i tržišnim snagama unutar EU predstavlja drugi gospodarski kriterij iz

Kopenhagena, koji podrazumijeva slijedeće:

• postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva, s dovoljnim stupnjem makroekonomske stabilnosti koji omogućava

donošenje odluka u stabilnim uvjetima, s mogućnošću realnog predviđanja

• dovoljni raspoloživi resursi, uz prihvatljive troškove ljudskog i fizičkog kapitala, uključujući infrastrukturu (energija,

telekomunikacije, transport) te obrazovanje i istraživanje

• stupanj do kojega vladina politika i zakonodavstvo utječu na konkurentnost putem trgovinske politike, politike

konkurencije, državnih potpora, podrške malim i srednjim poduzećima

• stupanj trgovinske integriranosti zemlje s EU prije proširenja (obujam i struktura trgovinske uspostavljene razmjene)

• povećanja udjela malih i srednjih poduzeća u razmjeni s EU

Radi sposobnosti suočavanja s konkurentskim pritiscima i snagama unutar EU, kao jedan od glavnih strateških ciljeva

gospodarske politike, nameće se jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. U duhu ovogodišnjeg hrvatskog dobivanja

statusa zemlje kandidata, ovaj cilj dodatno dobiva na važnosti te nameće potrebu za još bržim i efikasnijim režimom strateškog

pozicioniranja hrvatskog gospodarstva kao konkurentnog.

Stoga je od iznimne važnosti da se provode gospodarske mjere koje će za rezultat imati povećanje konkurentnosti hrvatskog

gospodarstva te da se te mjere poduzimaju u skladu sa slijedećim prioritetima:

• Daljnje usklađivanje propisa RH s odgovarajućim promjenama u zakonodavstvu EU

• Provođenje aktivne politike promicanja tržišnog natjecanja te podizanje svijesti, znanja i informiranosti poduzetnika,

potrošača, vladinih i ostalih državnih tijela, pravosuđa i šire javnosti

• Nastaviti s podnošenjem Izvješća o državnim potporama koje polazi od metodologije EU i usuglasiti program

državnih potpora sa zakonodavstvom iz područja državnih potpora

• Daljnja prilagodba postojećeg zakonskog okvira u RH s područja energetike te usklađivanje s pravnom stečevinom

EU

• Ravnomjerni razvoj svih dijelova RH, povećanje broja malih i srednjih gospodarskih subjekata i njihovog udjela

u BDP-u, organiziranje i stvaranje nove poduzetničke infrastrukture, pojednostavljivanje i ubrzavanje registraciju

poslovnih subjekata, viši stupanj finalizacije proizvoda, izobrazba za poduzetništvo i osposobljavanje poduzetnika

• Nastavak započete mirovinske reforme

• Povećanje razine sigurnosti u prometu na cestama

• Osigurati nediskriminirajući pristup željezničkom tržištu

• Povećanje udjela riječnog prometa u ukupnom prometu

• Daljnje usklađivanje Zakona o zračnom prometu sa Zakonodavstvom EU

• Proširenje i uvođenje konkurencije u obavljanju javnog obalnog linijskog prometa, povećanje fleksibilnosti u

održavanju međunarodnih putničkih linija, održivost i konkurentnost djelatnosti pomorskog prijevoza u međunarodnim

84


tržišnim uvjetima

• Poticanje učinkovite primjene informacijske i komunikacijske tehnologije za povećanje konkurentnosti hrvatskog

gospodarstva

• Teritorijalna statistička podjela regija RH usklađena s NUTS standardima EU

• Daljnja konsolidacija sektora zdravstva i pružanja zdravstvenih usluga

• Energičan i efikasan nastavak reforme pravosuđa

• Nastavak projekta sređivanja zemljišnih knjiga

• Postupno povećanje proračunskih i izvanproračunskih izdvajanja za znanost i visoko obrazovanje te dostizanje

stupnja izdvajanja u razvijenim europskim zemljama

• Iskoristiti komparativne i kompetitivne prednosti RH u turizmu te osiguravanje okružja za daljnji rast prometa i

prihoda

• Usklađivanje Zakona o javnim nabavama s pravnim poretkom Europskih zajednica, otklanjanje administrativnih

zapreka i racionalizacija postupaka te uvođenje sustava elektroničke nabave u praksu i mogućnosti centralizacije javne

nabave

Tržišno natjecanje i državne potpore

U cilju daljnjeg usklađivanja zakonodavstva u području tržišnog natjecanja do kraja 2004. godine predviđa se donošenje

Uredbe o skupnom izuzeću sporazuma između poduzetnika koji djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije

(horizontalnih sporazuma) i Uredbe o skupnom izuzeću sporazuma o transferu tehnologije, o licenci i know-how. Uredba o

skupnom izuzeću sporazuma o osiguranju treba biti donesena početkom 2005. godine.

Ovim će se uredbama urediti izuzimanje od opće zabrane sporazuma među poduzetnicima, uz uvjet da takvi sporazumi

pridonose unaprjeđenju proizvodnje ili distribucije roba i/ili usluga, promicanju tehnološkog ili gospodarskog razvoja, uz

pružanje razmjerne koristi potrošačima te uz uvjet da poduzetnicima ne nameću ograničenja koja nisu neophodna za

postizanje rečenih uvjeta i da im onemogućuje isključivanje konkurencije s tržišta.

Naglasak će u sljedećem kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju biti na provedbi i transparentnoj provedbenoj evidenciji

Agencije, te na obrazovanju i informiranju državne uprave, poduzetnika, potrošača i šire javnosti o učincima provedbe

zakonodavnog okvira - Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja i donesenih podzakonskih akata.

Zakon o državnim potporama tijekom 2004. godine mijenjan je i dopunjavan, uglavnom zbog preciznijeg utvrđivanja

nadležnosti Agencije kao tijela zaduženog za provedbu sustava državnih potpora u RH. U sljedećem razdoblju bit će

potrebno izvršiti dublje promjene kako Zakona tako i Uredbe o državnim potporama, radi njihovog usklađivanja s europskim

zakonodavstvom.

Pred Agencijom u sljedećem razdoblju stoji zadatak postupne provedbe Programa dinamike usklađivanja programa državnih

potpora s kriterijima iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, pri čemu će od ključne važnosti biti suradnja s ostalim tijelima

državne uprave. U suradnji s Ministarstvom financija i Državnim zavodom za statistiku do lipnja 2005. predviđa se provedba, u

kontekstu ispunjavanja gospodarskih kriterija vrlo važnog zadatka, izrade karte regionalnih državnih potpora u skladu s NUTS

klasifikacijom.

Jednako važna aktivnost, u kojoj će također doći do izražaja već spomenuta suradnja s ostalim tijelima državne uprave, bit

će uspostava sveobuhvatnog popisa shema državnih potpora po davateljima, odnosno, u širem smislu, sveobuhvatnog

središnjeg registra programa državnih potpora. Kao redovna aktivnost, predviđena Zakonom o državnim potporama, Agencija

će nastaviti s izradom godišnjih izvješća o državnim potporama koja će se prezentirati Hrvatskom saboru i dostavljati na uvid

Europskoj komisiji.

85


Energetika

Temeljni ciljevi energetske politike Republike Hrvatske navedeni su u Strategiji razvitka energetskoga sektora koju je u

ožujku 2002. godine prihvatio Hrvatski sabor za razdoblje od 10 godina. Sukladno odredbama energetskih zakona, za

elektroenergetski sustav odgovorna je Hrvatska elektroprivreda, d.d., dok se naftno i plinsko gospodarstvo najvećim dijelom

odvija u INA-Industrija nafte d.d. Važan čimbenik u energetskom sektoru Republike Hrvatske je i trgovačko društvo PLINACRO

d.o.o. u 100% vlasništvu Republike Hrvatske, čija djelatnost je transport prirodnog plina na području Republike Hrvatske.

Jadranski naftovod, d.d. upravlja naftovodnim sustavom.

Na zakonodavnom području temeljni zadatak je potpuno usklađivanje zakonskog okvira s odgovarajućim smjernicama

Europske unije i proces će biti dovršen do kraja I. kvartala 2005. godine. U skladu s time predviđa se daljnja privatizacija INA-

Industrije nafte, te pripreme za privatizaciju Hrvatske elektroprivrede. Važan zadatak je daljnja liberalizacija energetskog tržišta

i jačanje regulatorne uloge u energetskom sektoru.

Poseban je prioritet u 2005. godini područje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, gdje se također provodi

usklađivanje s pravnom stečevinom EU, odnosno s direktivama kojima se uređuju ta područja. Za povećano korištenje

obnovljivih izvora energije predviđa se izgradnja i jačanje institucionalnog okvira te uvođenje sustava poticajnih financijskih

mjera. Važnu ulogu u tome imat će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

U 2005. godini se predviđa izrada svih mehanizama, koji će omogućiti uspostavu tržišnih odnosa u sektoru energetike a

posebice na području prirodnog plina i električne energije. Očekuje se pristupanje Republike Hrvatske Ugovoru o energetskoj

zajednici u jugoistočnoj Europi.

Tijekom 2005. godini osnažit će se kadrovski potencijal na području energetike u Ministarstvu gospodarstva, rada i

poduzetništva.

Na temelju Zakona o nuklearnoj sigurnosti u 2005. godini, započet će s radom Državni zavod za nuklearnu sigurnost kao

nezavisno tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti. Tijekom 2005. godine provest će se kadrovsko i

tehničko opremanje Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost te pristupiti izradi podzakonskih akata iz područja nuklearne

sigurnosti uz usklađivanje s regulativnom EU.

Malo i srednje poduzetništvo

Malo gospodarstvo je u projektu «Hrvatska u 21. stoljeću» naznačeno kao jedno od načela koncepcije razvoja hrvatskog

gospodarstva. U institucionalnim okvirima može se reći da Hrvatska ima dostatnu institucionalnu osnovicu, pa i djelomično

već utvrđene kriterije, koji su izravno usporedivi s definicijskim obilježjima malih i srednjih gospodarstvenih subjekata u

Europskoj zajednici.

Temeljni ciljevi gospodarske politike u području SME navedeni su u Programu poticaja malog i srednjeg poduzetništva za

razdoblje 2004-2008, kojeg je donijela Vlada Republike Hrvatske u svibnju 2004. godine, a to su: ravnomjerniji razvoj svih

dijelova RH, povećanje broja malih i srednjih gospodarskih subjekata i njihovog udjela u BDP-u približno zemljama u tranziciji,

dovršenje i stavljanje u funkciju poduzetničkih zona, organiziranje i stvaranje nove poduzetničke infrastrukture (zone, centri i

inkubatori), pojednostavniti i ubrzati registraciju poslovnih subjekata i općenito obradu zahtjeva, na jednom mjestu, povećanje

konkurentnosti (ulaganjem u razvoj, obrazovanje, nove tehnologije i sl.), rast zaposlenosti uz brži rast proizvodnje, povećanje

izvoza, povećanje BDP-a, promjena strukture djelatnosti malog gospodarstva u korist proizvodnje, viši stupanj finalizacije

proizvoda, stvaranje pozitivnog poduzetničkog okruženja, brže uključivanje u gospodarstvo posebnih ciljnih skupina (mladih,

žena, branitelja), TEA indeks – broj novootvorenih poduzeća na 100 odraslih stanovnika povećati postupno sa sadašnjih 3,6

86


na 10, izobrazba za poduzetništvo i osposobljavanje poduzetnika kroz dopunsko obrazovanje, povezivanje subjekata unutar

malog gospodarstva, kao i malih s velikim gospodarskim subjektima, radi zajedničkog i uspješnijeg nastupa na domaćem i

stranom tržištu (zadrugarstvo, clusteri, kooperacija), povećanje broja zaposlenih u obrtu sa 1,4 na 2 zaposlena.

Tablica 1: Broj gospodarskih subjekata u malom i srednjem poduzetništvu

GOSPODARSKI SUBJEKTI 2002. 2003. IndeksUdio

2003Obrti 97.832 101.848 104,10 60,59

Zadruge 801 917 114,48 0,50

Mala i srednja trgovačka društva 62.841 67.295 107,09 38,92

UKUPNO 161.474 170.060 105,32 100

Izvor: DZS, FINA i Obrtni registar RH

Tablica 2: Broj zaposlenih u malom i srednjem poduzetništvu

GOSPODARSKI SUBJEKTI 2002. 2003. IndeksUdio

2003Obrti 135.000 138.582 102,65 24,52

Zadruge 4.058 4.750 117,05 0,84

Mala i srednja trgovačka društva 403.569 421.815 104,52 74,64

UKUPNO 542.627 565.147 104,15 100

Izvor: DZS, HZMO i FINA

Prema dostupnim podacima u Hrvatskoj mala i srednja trgovačka društva čine 98,8% ukupnog broja gospodarskih subjekata

što odgovara trendu tranzicijskih zemalja (96-99%). Broj zaposlenih u malim i srednjim trgovačkim društvima čini 52,9% od

ukupno zaposlenih u RH. Oni ostvaruju 42,4% ukupnog prihoda (tranzicijske zemlje 55-70%), te 60% u prihodu od izvoza.

U malom gospodarstvu – trgovačkim društvima u prosjeku je u 2003. godini bilo zaposleno 6,2 radnika, a prosjek cijelog

gospodarstva je 11,7 zaposlenih. Mali poduzetnici su u 2003. godini u odnosu na 2002. oko 6,5% više zapošljavali.

Sagledavajući gospodarsku politiku VRH u cjelini, postavljeni su temeljni ciljevi za malo i srednje poduzetništvo, poboljšanje

strukture malog gospodarstva – jače poticanje proizvodnje, izvoza i primjene novih tehnologija - i njegov brži razvitak -

povećanje broja poslovnih subjekata i zaposlenosti.

Programom poticaja malog i srednjeg poduzetništva za razdoblje 2004. do 2008., VRH utvrdila je čitav niz poticajnih mjera.

Program je najvećim dijelom usklađen s područjima razvoja malog gospodarstva definiranim u Europskoj povelji za malo

gospodarstvo. Među identificiranim prioritetima je usklađivanje strateških dokumenata o malom gospodarstvu s Europskom

poveljom o malom gospodarstvu radi stvaranja povoljnog okruženja za razvoj malog poduzetništva

Sukladno ocjeni postojećeg stanja navode se preduvjeti za razvoj SME sektora i to:

porezna reforma s ciljem rasterećenja gospodarstva i povećanja konkurentnosti, promjene zakona s ciljem postizanja pravne

sigurnosti, pristup povoljnijim izvorima financiranja, otklanjanje administrativnih prepreka – cilj «sve na jednom mjestu»,

obrazovanje s ciljem podizanja opće razine poduzetničkih znanja i vještina, širenje izgradnje poduzetničke infrastrukture s ciljem

stvaranja preduvjeta za brži razvoj malog gospodarstva i ravnomjerniji razvoj Hrvatske, mjere i aktivnosti na razini područne

i lokalne samouprave s ciljem aktiviranja lokalnih izvora financijskih potencijala za izgradnju poduzetničke infrastrukture ,

decentralizacija državne uprave, brže rješavanje prijenosa vlasništva i služnosti zemljišta i objekata u vlasništvu države s ciljem

87


stavljanja u funkciju u poduzetništvo, uvođenje instituta "privremenih dozvola" s ciljem pojednostavljenja i ubrzanja pokretanja

proizvodnje (do 6 mjeseci) dok se ishode konačne suglasnosti , prilagodba provođenja javne nabave i malom gospodarstvu

s ciljem ravnopravnog pristupa natječaju , stvaranje stimulirajućeg okruženja s ciljem prihvaćanja poduzetništva kao načina

života i polazišta i pokretača pozitivnih aktivnosti u svim segmentima društva, osposobiti javnu upravu s ciljem povećanja

razine osposobljenosti i odgovornosti – profesionalnost, jačanje gospodarske diplomacije (Ministarstva, komore, udruge i

drugi) s ciljem uključivanja Hrvatske u međunarodne gospodarske organizacije i jače predstavljanje hrvatskog gospodarstva.

Značajniji prioriteti sukladno Povelji su brže i jeftinije osnivanje subjekata malog gospodarstva i jačanje izobrazbe za

poduzetništvo te razvoj mreže konzultanata.

Postupnim smanjivanjem broja potrebnih dana za registraciju, pri osnivanju obrta to je vrijeme već sada smanjeno na 3 dana,

dok se za osnivanje trgovačkog društva planira smanjenje od 20 dana u 2004., na 16 dana 2005. godini, pojednostavnit će se

administracija kod osnivanja poduzeća. On-line registracija započet će u 2005. godini kroz pilot projekte ONE STOP SHOP-ova

na razini jedinica lokalne uprave i samouprave. Na ljestvici prioriteta za 2005. godinu su i programi izobrazbe za poduzetništvo

proširivanjem obveznih i fakultativnih programa u sustavu osnovnog, srednjeg i visokog školstva kao i obuka i seminari kroz

potporne institucije za poduzetništvo i druge nositelje izobrazbe. Naglašava se i mreža konzultanata za poduzetništvo koja će

se uspostaviti kao projekt u Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo.

Pored veće gospodarske aktivnosti s ciljem ravnomjernijeg razvoja svih dijelova RH, daljnje smanjivanje nezaposlenosti i

prilagodbe na području tržišta rada prvenstveno će ovisiti o povećanju prilagodljivosti tržišta rada i mobilnosti radne snage,

efikasnijem posredovanju pri zapošljavanju, lakšem pristupu informacijama i bržim uključivanjem u gospodarstvo posebnih

ciljnih skupina (početnici, mladi, žene, manjine).

Ostvarene promjene u radnom zakonodavstvu usmjerene su na fleksibilizaciju tržišta rada, što je i jedno od područja djelovanja

Nacionalnog akcijskog plana zapošljavanja, dok se od reforme obrazovanja i znanosti očekuje da dugoročno poveća vrijednosti

ljudskog kapitala.

Poticanje razvoja obrtništva naslonjeno je na poduzimanje odgovarajućih poticajnih mjera, kroz stvaranje pozitivnog

poduzetničkog ozračja; uklanjanje administrativnih prepreka; izgradnju poduzetničke infrastrukture; obrazovanje i obuku u

području poduzetništva te ciljanim projektima. Provođenjem ciljanih projekata planira se povećati broj zaposlenih po obrtu,

izmijeniti strukturu obrta po djelatnostima tj. poticati porast proizvodnih obrta te unaprijediti kvalitetu obavljanja obrtničkih

djelatnosti putem kontinuirane izobrazbe obrtnika, stjecanjem novih znanja i vještina. Tijekom slijedeće tri godine planira se i

povezivanje baze Obrtnog registra s bazama drugih državnih i ostalih institucija čime će se omogućiti preuzimanje relevantnih

podataka što će biti napredak ka postupku on-line registracije obrta. Kontinuiranom doradom aplikacije omogućit će se

korisnicima što jednostavniji i jeftiniji upis obrta u obrtni registar primjenom novih tehnoloških rješenja kojima se smanjuju

troškovi korištenja održavanja sustava.

Vanjsko-trgovinski odnosi

U Hrvatskoj je proces liberalizacije vanjsko-trgovinskih odnosa započeo 2000. godine pristupanjem WTO-u. Nakon stjecanja

članstva u WTO-u proces se značajno ubrzao te se odvijao istovremeno na globalnom planu i na regionalnom planu sklapanjem

ugovora o slobodnoj trgovini (bilateralno, EFTA, CEFTA, EU). Do danas Hrvatska je liberalizirala trgovinu s 37 zemalja kroz deset

ugovora o slobodnoj trgovini, što znači da se više od 80% hrvatske vanjsko-trgovinske razmjene temelji na načelima slobodne

trgovine. Priključivanje Pan-europskoj dijagonalnoj kumulaciji o podrijetlu roba jedan je od prioritetnih ciljeva koje Hrvatska

želi postići kako bi unaprijedila svoju vanjsku trgovinu.

88


Izvoz roba u razdoblju 2002.-(I.-VI.)2004.u 000 USD

IZVOZIndustrijski proizvodi Poljoprivredni proizvodi UkupnoUkupno EU % EU Ukupno EU % EU Ukupno EU % EU

2002. 4.343.746 2.445.809 56,31 559.838 138.595 24,76 4.903.584 2.584.404 52,70

2003. 5.418.376 3.151.120 58,16 768.254 233.277 30,36 6.186.630 3.384.397 54,70

I-VI. 2004. 3.400.731 2.350.193 69,11 322.567 103.049 31,95 3.723.298 2.453.242 65,89

Uvoz roba u razdoblju 2002.-(I.-VI.)2004.

u 000 USD

UVOZIndustrijski proizvodi Poljoprivredni proizvodi Ukupno

Ukupno EU % EU Ukupno EU % EU Ukupno EU % EU

2002. 9.722.624 5.535.769 56,94 999.421 447.484 44,78 10.722.045 5.983.253 55,80

2003. 12.952.805 7.437.377 57,42 1.256.230 599.541 47,73 14.209.035 8.036.918 56,56

I-VI. 2004. 7.242.268 5.197.547 71,77 704.279 477.448 67,79 7.946.547 5.674.995 71,41

Zaposlenost

Sa stopom nezaposlenosti od 14,4% u tijeku 2003. godine Republika Hrvatska ima vrlo nepovoljan omjer broja zaposlenih

prema ukupnom broju stanovnika, jer je samo 43,0 % radno sposobnog stanovništva zaposleno, što podrazumijeva nisku razinu

korištenja radnih resursa i dovodi do niže razine proizvodnosti i gospodarskog rasta. Stopa zaposlenosti je u tranzicijskome

razdoblju opadala te je tako 1996. godine iznosila 50,6 %, a 2001. godine je pala na 41,8 %. Iduće godine (2002.) je povećana

na 43,3 % da bi 2003. ponovo bio zabilježen njen pad.

Trend smanjivanja zaposlenosti, koji je u Hrvatskoj potrajao duže od desetljeća, bio je preokrenut u 2001. godini kada se

zaposlenost počela povećavati potaknuta jačanjem gospodarske aktivnosti i politikom ograničavanja rasta plaća u javnom

sektoru. Povećanje broja zaposlenih je, prema administrativnim izvorima, nastavljeno sve do 2004. godine, iako anketni izvori

ukazuju na njezinu stagnaciju u 2003. godini nakon intenzivnog rasta koji se odigrao u prethodnoj godini.

Napredak u privatizaciji ostvaren tijekom posljednjih nekoliko godina te povećan broj radnih mjesta ostvaren u malim

privatnim tvrtkama smanjili su dio zaposlenih u državnom sektoru s više od 40% ukupne zaposlenosti u 2001. godini na

manje od 35% u 2003. godini.

Slika - Administrativna i anketna stopa nezaposlenosti

Administrativna stopaAnketna stopaAdministrativna stopa - trend

Slika - Administrativna i anketna stopa nezaposlenosti

89


Anketni izvori - lijevoAdministrativni izvori - desno

Početkom 2002. godine započeta je reforma zakonske regulative tržišta rada s ciljem podupiranja oporavka na tržištu

rada, ublažavanja preostalih slabosti i povećanja njegove fleksibilnosti te poticanja restrukturiranje poduzeća, domaćih i

inozemnih investicija uz kreiranje novih radnih mjesta. Reforma je također omogućila usklađivanje radnog zakonodavstva s

direktivama Europske unije, a kao prvi korak u reformi, u ožujku 2002. godine su usvojene izmjene Zakona o posredovanju

pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Ovo je napravljeno s ciljem razdvajanja socijalnih prava od prava koja

proističu iz statusa nezaposlenosti i aktiviranja nezaposlenih osoba, a otvorena je mogućnost djelovanja privatnih inicijativa

na području posredovanja i zapošljavanja.

Usporedno s reformom posredovanja u zapošljavanju tekla je i široka rasprava o reformi Zakona o radu, kojom je tijekom 2003.

godine, u postupku usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, Zakonom o izmjenama i dopunama

Zakona o radu, smanjena i ublažena rigidnost do tada postojećeg radnog zakonodavstva u području uređivanja kolektivnih

otkaza, skraćeni su Zakonom propisani otkazi rokovi i smanjene propisane otpremnine te je kompozitni indeks strogosti

propisa o zaštiti zaposlenja i privremenog zapošljavanja sveden gotovo na razinu prosjeka Europske unije (Vrijednost EPL

indeksa - Employment Protection Legislation indeks, koji je razvio OECD računa se kao vagani prosjek 22 pokazatelja kojima

se kvantificiraju različite procedure, troškovi i ograničenja u slučaju otpuštanja radnika, u Hrvatskoj je nakon izmjena Zakona o

radu smanjena s 3,6 na 2,8 što je gotovo na razini prosjeka EU15, koji iznosi 2,6 ).

Uz proces izmjene i usklađivanja propisa, u 2002. godini započeo je i novi ciklus mjera aktivne politike na tržištu rada, a

tijekom 2003. i 2004. godine je pripreman i Nacionalni akcijski plan zapošljavanja koji je usklađen s deset revidiranih smjernica

Europske strategije zapošljavanja.

Osnovni ciljevi na području rada i tržišta rada je daljnja deregulacija i fleksibilizacija, smanjivanjem svih ograničenja primjene

privremenog ugovaranja, ugovaranja na određeno vrijeme, kao i mogućnost obuhvata svih vidova rada, zapošljavanja i

samozapošljavanja u otvaranju mogućnosti pristupa određenim pravima koja se po osnovi rada mogu steći. Pri tom valja

posebnu pažnju posvetiti pitanju određenih osjetljivih skupina koje na tržištu rada mogu trpjeti diskriminaciju .

Zbog toga je jedna od važnijih kratkoročnih mjera reforma politike zapošljavanja i revizija mjera za poticanje zapošljavanja

u kom pravcu je već izrađen prijedlog prvog Nacionalnog akcijskog plana zapošljavanja sukladno Smjernicama Europske

strategije zapošljavanja, kojim su utvrđene specifične mjere za osjetljive skupine s faktorom otežane zapošljivosti te u

slijedećem razdoblju iste treba operacionalizirati i provesti s odgovarajućim praćenjem i evaluacijom.

Slika - Ukupno zaposleni prema administrativnim izvorima i

stopa zaposlenosti prema anketnim izvorima

90


Reforma mirovinskog sustava

Sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj funkcionira kao mješoviti mirovinski sustav, sa sljedećim dijelovima:

• prvi, obvezno javno mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti (PAYGO),

• drugi, obvezno privatno mirovinsko osiguranje zasnovano na kapitalizaciji,

• treći, dobrovoljno privatno mirovinsko osiguranje zasnovano na kapitalizaciji.

U sklopu mirovinske reforme, od 2002. godine uspostavljeno je i provodi se privatno obvezno i dobrovoljno mirovinsko

osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Obvezno javno mirovinsko osiguranje (PAYGO) provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji evidentira osiguranike,

odlučuje o pravima pojedinaca i isplaćuje davanja iz toga osiguranja (mirovine). Nadzor nad provedbom obveznog javnog

mirovinskog osiguranja (PAYGO) obavlja Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Obvezno i dobrovoljno kapitalizirano

mirovinsko osiguranje provodi se preko obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, kojima upravljaju posebno za to

osnovana trgovačka društva. Isplatu mirovina iz ovoga dijela mirovinskog sustava obavljat će mirovinska osiguravajuća

društva. Za sada, u Hrvatskoj je osnovano i posluje 4 obvezna mirovinska fonda, 4 dobrovoljna mirovinska fonda i jedno

mirovinsko osiguravajuće društvo.

Nakon što se, osobito prethodnog desetljeća, kontinuirano pogoršavao omjer broja osiguranika i umirovljenika, početkom

ovog desetljeća taj se omjer stabilizirao i počeo blago poboljšavati. U lipnju 2004. bilo je 1,057,405 mil umirovljenika i 1,477,476

mil osiguranika (omjer ovisnosti 1 : 1,4). Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosi oko 42%.

Kapitalizirana mirovinska štednja u 2. stupu iznosi oko 7,5 mlrd HRK. Slijedećih petnaestak godina će se povećavati broj

osiguranika 2. stupa (kada će skoro svi osiguranici biti osigurani u oba stupa), a tek za nekoliko godina će se početi isplaćivati

prve mirovine iz tog osiguranja pa će se stoga postupno povećavati imovina obveznih mirovinskih fondova.

S obzirom da je započeta mirovinska reforma ocijenjena od strane Europske komisije, kao i od strane Svjetske banke kao

zadovoljavajuća i uspješna, svakako će jedan od ciljeva biti nastavak reforme sa svrhom poboljšanja fiskalne i socijalne

održivosti mirovinskog sustava.

Što se tiče sustava kapitalizirane štednje, prioritet će biti jačanje dobrovoljne mirovinske štednje odnosno svih oblika

individualnih osiguranja, što podrazumijeva kontinuirani rad na popularizaciji dobrovoljnih mirovinskih fondova i poticanju za

sada još slabog interesa za takvu vrstu osiguranja. Izmjenom zakonskih propisa u cilju pojednostavljenja pristupa u dobrovoljna

osiguranja sustav treba učiniti interesantnim većem broju osiguranika, a također iznaći mogućnosti za poticanje poslodavaca

na osnivanje zatvorenih mirovinskih fondova te omogućiti tim fondovima da ulažu veći dio sredstava od sada dopuštenog u

inozemstvo ili povećati ponudu instrumenata ulaganja u Hrvatskoj. Stvaranju održivih mehanizama dobrovoljnog mirovinskog

osiguranja nužan je preduvjet razvoj tržišta kapitala te jačanje sposobnosti agencija koje upravljaju sustavom.

Promet

Uprava cestovnog prometa Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka u svojoj nadležnosti ima slijedeće projekte i

programe koji će se poduzeti u razdoblju od 2005.- 2007. godine, a za njih su predviđena određena sredstva u državnom

proračunu: promidžbu vezanu za sigurnost prometa u cilju povećanja razina sigurnosti prometa na cestama, promidžbene

kampanje u vezi sigurnosti na cestama i obrazovanje predškolske djece i djece u osnovnim školama, pripreme oko izrade «Bijele

knjige», projekta koji ima za cilj identificirati i prometno učinkovitije i uočljivije označiti tzv. «crne točke» na prometnicama,

sanacija opasnih mjesta, saniranje cestovno-željezničkih prijelaza.

Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske dana su osnovna usmjerenja budućeg razvitka cestovne infrastrukture,

91


kao jedne od najznačajnijih pretpostavki za kvalitetno interregionalno povezivanje unutar Hrvatske i za uključenje Hrvatske u

širi europski prostor.

U cestovnom prijevozu tereta i putnika cijene prijevoza slobodno formiraju prijevoznici na način da država nema utjecaja,

jedini regulator cijena je tržište.

Do sada su poduzete aktivnosti u cilju usklađivanja zakonodavstva RH s europskim zakonodavstvom te su poduzete mjere u

svrhu restrukturiranja željezničkog sustava u RH sa sljedećim osnovnim ciljevima:

1. Liberalizacija željezničkog tržišta otvaranjem infrastrukture za korištenje od strane domaćih i stranih prijevoznika pod

jednakim uvjetima,

2. U prijelaznoj fazi, osposobljavanje nacionalnog željezničkog prijevoznika za poslovanje u uvjetima tržišta i izražene

konkurencije, te pripreme za privatizaciju u segmentu prijevoza,

3. Modernizacijom infrastrukture, doprinijelo bi se poslovanju društva kroz atraktivnost za korisnike, što će rezultirati

povećanim prijevoznim učinkom, smanjenjem troškova održavanja, smanjenjem broja zaposlenih, sigurnošću

prijevoza, i dr., a bio bi ispunjen jedan od preduvjeta za približavanje europskim standardima i uključivanje u integriranu

europsku željezničku mrežu,

4. Poticanje korištenja željeznice kao prihvatljivog prijevoznika s izraženim prednostima u odnosu na druge vidove

prijevoza.

Hrvatski sabor je na sjednici 17. srpnja 2003.donio novi "Zakon o željeznici" čija primjena stupa na snagu od 1. siječnja 2006.

godine i kojim se stvaraju zakonodavne i institucionalne pretpostavke za usklađivanje organizacijske strukture željezničkog

prometa i željeznica u cjelini sa smjernicama i propisima Europske unije, te omogućuje korištenje željezničke infrastrukture

i obavljanje prijevoznih usluga u željezničkom prometu na otvoren i nediskriminirajući način, prilagođen zahtjevima

konkurentnog tržišta Europske unije, stvaranjem uvjeta i mogućnosti za postojanje većeg broja željezničkih prijevoznika na

tržištu usluga željezničkog prometa.

Za potrebe cjelokupne provedbe zacrtanih aktivnosti reorganizacije i restrukturiranja željezničkog sustava potrebno je donijeti

još i zakon koji bi osigurao adekvatnu organizaciju HŽ-a, te Zakon o sigurnosti željezničkog prometa. Isto tako jedan od

preduvjeta za primjenu navedenih zakona je i izrada njihovih podzakonskih akata.

Posebno treba naglasiti potrebu za osnivanjem Regulatornog tijela, što je i obaveza nastala donošenjem "Zakona o željeznici",

a čime bi se osigurao nediskriminirajući pristup na željezničko tržište.

Nedavne transakcije HŽ-a naglasile su koliko su slaba proračunska ograničenja za poslovanje javnih poduzeća. VRH namjerava

pokriti sve potrebe za financiranjem operativnih i investicijskih rashoda HŽ-a iz proračuna i do kraja prosinca 2004. finalizirati

srednjoročni plan poslovanja koji će tvrtku ponovo dovesti u solidan financijski položaj.

Hrvatska u razvoju riječnog prometa želi slijediti načela europske prometne politike koja stimulira korištenje plovnih putova i

riječnog prijevoza kao društveno prihvatljivog oblika prometa te njegovu integraciju u intermodalnu transportnu mrežu.

Dio administrativnih preduvjeta je ostvaren kroz zakonodavne norme koje reguliraju pitanja upravljanja riječnim lukama i

plovnim putovima. Razdvajanjem funkcije upravljanja lukom i lučkom infrastrukturom od komercijalnih djelatnosti omogućen

je jednak tretman svih korisnika lučkih usluga i ostvareno transparentno poslovanje lučkih operatera. Liberalizacija tržišta

riječnog brodarstva djelomično je ostvarena dovršetkom procesa privatizacije dok se preostali dio koji se odnosi na slobodni

pristup kabotažnom servisu planira ostvariti nakon pridruživanja.

Osnivanjem agencije za upravljanje plovnim putove stvoreni su preduvjeti za efikasnije upravljanje infrastrukturom unutarnjih

92


plovnih putova u cilju povećanja pouzdanosti i sigurnosti riječnog prometa.

Jedna od važnih mjera je povećanje razine edukacije i praktičnih vještina djelatnika u novoosnovanim administrativnim

tijelima riječnog prometa vezano za procese pridruživanja EU.

Tijekom naredne dvije godine planirano je nastaviti daljnje usklađivanje našeg Zakona o zračnom prometu sa

zakonodavstvom EU, posebice u dijelu koji se odnosi na područje prihvata i otpreme zrakoplova, putnika, prtljage i tereta

(ground handling), te dodjele vremena polijetanja i slijetanja (slot allocation).

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zračnom prometu, između ostalog, predviđeno je uskladiti organizaciju

i nadležnost Odjela za istraživanje zrakoplovnih nesreća unutar samostalnog i funkcionalno neovisnog tijela, sukladno

zakonodavstvu i usvojenoj praksi zemalja članica Europske Unije.

Statusom punopravnog člana JAA-a, Republika Hrvatska je ispunila jedan od preduvjeta (ispunjenje standarda sigurnosti) za

buduće pristupanje u Europsku uniju.

Kako je Europska komisija i formalno zatražila od Vijeća ministara mandat za početak pregovora sa zemljama naše regije o

sudjelovanju u «Zajedničkom europskom zrakoplovnom području» (European Common Aviation Area – ECAA) Republika

Hrvatska bi uskoro trebala započeti pregovore za sklapanje ovog sveobuhvatnog Sporazuma o zračnom prometu kojim bi se

trebao osigurati uzajamni pristup zrakoplovnim tržištima.

Što se tiče regulacije cijena, trenutačno niti jedan propis RH ne uređuje pitanje cijena usluga prijevoza u zračnom prometu.

Međutim, dvostrani sporazumi koje je Vlada RH sklopila s Vladama drugih zemalja i koji uređuju pitanja linijskog zračnog

prometa (scheduled air services), u osnovi uređuju i pitanja cijena usluga prijevoza u linijskom zračnom prometu.

Sukladno planiranoj dinamici usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom Europske Unije, Uprava zračnog prometa

je kao zakonodavnu mjeru za 2006. godinu predvidjela, u sklopu daljnjeg usklađivanja, donošenje provedbenog propisa

kojima bi se u potpunosti uskladila postojeća regulativa s direktivama Europske Unije, kojima se uređuju pitanja cijena usluga

prijevoza u zračnom prometu.

U Republici Hrvatskoj se poduzimaju aktivnosti koje su u odnosu na pomorski promet usmjerene prema pet osnovnih

skupina ciljeva.

Prvi cilj odnosi se na proširenje i uvođenje konkurencije u obavljanje javnog obalnog linijskog pomorskog prometa uz razvoj

putničkog brodarstva u nacionalnoj plovidbi, smanjenje izdvajanja iz Državnog proračuna RH s osnova potpore za obavljanje

navedene djelatnosti, te omogućavanje maksimalne fleksibilnosti u održavanju međunarodnih putničkih linija.

Drugi cilj je omogućavanje maksimalne fleksibilnosti u održavanju međunarodnih putničkih linija.

Treća skupina ciljeva odnosi se na održivost, opstojnost i konkurentnost djelatnosti pomorskog prijevoza u međunarodnim

tržišnim uvjetima gdje su uključene aktivnosti koje bi trebale doprinijeti zapošljavanju hrvatskih pomoraca i brodara u

međunarodnoj plovidbi.

Četvrta skupina ciljeva odnosi se na usmjeravanje dijela kopnenog prometa sa ceste na pomorsku infrastrukturu u cilju

rasterećenja kopnenih prometnica čime će se omogućiti razvoj ekološki prihvatljivih vidova prometa te razvoj mreža

pomorskih linija koje će se vezati za Europsku mrežu priobalne plovidbe.

Peti cilj je ulaganje u modernizaciju lučke infrastrukture u lukama otvorenim za javni promet čime se stvaraju konkurentni

uvjeti poslovanja hrvatskih luka te dolazi do povećanja teretnog i putničkog prometa Omogućava se privatizacija lučkih

93


operatera i time konkurentnost luka.

Ovi ciljevi planiraju se ostvariti i kroz donošenje odgovarajućeg zakonskog okvira. Pomorski zakonik je pred donošenjem (II

saborsko čitanje, očekuje se da će biti donesen do kraja 2004. godine). Uz to se planira donošenje novog Zakona o javnom

prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prijevozu (planirana izrada i donošenje 2004. – 2005., početak primjene Zakona

01. 01. 2006.), koji će pored ostalog biti usuglašen s drugim posebnim zakonima koji u ovom trenutku reguliraju ovu materiju.

Intencija budućeg Zakona je da će prilikom odlučivanja o ponudama (temeljem raspisanog javnog natječaja) prednost imati

brodar koji ponudi najveću koncesijsku naknadu (na očekivanim profitabilnim linijama) odnosno brodar koji traži najmanji

iznos subvencije iz Državnog proračuna (na nerentabilnim linijama).

Planira se razmatranje pitanja poticaja za kopnene prijevoznike koji će koristiti alternativne cestovne pomorske pravce,

odnosno uvesti poticaj brodovima kako pomorske vozarine ne bi destimulirale cestovne prijevoznike.

U periodu 2005.-2007. godine nastavit će se daljnji rad na zakonskoj regulativi, očekuje se dovršetak tehničke implementacije

ISPS Coda. Provoditi će se daljnja modernizacija luka u pogledu ekoloških standarda, a smanjenjem troškova poslovanja

očekuje se jačanje konkurentnosti lučkog sustava

Telekomunikacije i pošta

Područje telekomunikacija u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o telekomunikacijama («Narodne novine» br. 122/03,

158/04 i 60/04), Zakonom o razdvajanju Hrvatske pošte i telekomunikacija na Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije

(«Narodne novine» br. 101/98), Zakonom o elektroničkim medijima («Narodne novine» br. 122/03) i Zakonom o Hrvatskoj

radioteleviziji («Narodne novine» br. 25/03).

Zakonom o telekomunikacijama utvrđeno je područje telekomunikacija i radijskih komunikacija, način i uvjeti obavljanja

telekomunikacijskih usluga i djelatnosti, prava i obveze davatelja i korisnika telekomunikacijskih usluga, izgradnja, održavanje

i uporaba telekomunikacijske infrastrukture i opreme, radijske opreme i telekomunikacijske terminalne opreme, upravljanje

radiofrekvencijskim spektrom, adresnim i brojevnim spektrom u Republici Hrvatskoj, elektromagnetska kompatibilnost, zaštita

podataka u telekomunikacijama te obavljanje nadzora i kontrole u telekomunikacijama. Zakon je stupio na snagu u kolovozu

2003. godine.

Zakonom je normirano osnivanje Hrvatske agencije za telekomunikacije umjesto dosadašnja (današnja) dva regulatorna

tijela, Vijeće za telekomunikacije i Zavod za telekomunikacije, nadležnost i djelokrug rada koji su objedinjeni u jedno. Vlada

Republike Hrvatske je u rujnu 2004. godine predložila imenovanje članova Vijeća Hrvatske agencija za telekomunikacije.

Hrvatske Sabor je 17. rujna 2004. imenovao članove i predsjednika Vijeća, čime je praktično počela funkcionirati Agencija.

Zakonom je predviđeno donošenje 31 Pravilnika. Većina Pravilnika je stupila na snagu, a ostali su u fazi izrade te će biti doneseni

do kraja prosinca 2004. godine odnosno početkom 2005.

Zakonom o pošti područje pošte i poštanskih usluga uređeno je Zakonom o pošti (Narodne novine 172/03 i 15/04) i Zakonom o

razdvajanju Hrvatske pošte i telekomunikacija na Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije («Narodne novine» br. 101/98).

Novim Zakonom o pošti usklađena su normativna rješenja u području pošte i poštanskih usluga sa zahtjevima Europske

unije, u svrhu uspostave postupne liberalizacije tržišta poštanskih usluga, uz navođenje poštanskih usluga i uvjeta uz koje

će se te usluge obavljati na slobodnom tržištu, ali i određivanje rezerviranih poštanskih usluga nad kojima će Hrvatska pošta

d.d. zadržati isključiva prava do 2007. godine, prije svega s ciljem osiguranja određenog nužnog opsega poštanskih usluga

određene kakvoće za sve korisnike na cijelom području Republike Hrvatske i pod jednakim uvjetima.

Vijeće za poštanske usluge, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, imenovao je Hrvatski sabor 9. srpnja 2004. godine. Vijeće

94


je imenovano na razdoblje od pet godina. Predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća imenovao je Hrvatski sabor iz reda

članova Vijeća. Predsjednik Vijeća za poštanske usluge predstavlja i zastupa Vijeće te je jedini član Vijeća koji svoju dužnost

obavlja profesionalno. Zakonom su precizno određeni uvjeti koje moraju ispunjavati osobe koje se imenuju za članove Vijeća,

dužnosti koje su nespojive s članstvom u Vijeću, kao i uvjeti za razrješenje članova Vijeća prije isteka razdoblja na koje su

imenovani.

Vijeće za poštanske usluge imat će stručnu službu koja obavlja administrativne, stručne i tehničke poslove za potrebe Vijeća,

kao i poslove obavljanja tehničkih pregleda.

Ciljevi u području telekomunikacija, pošte i informacijske tehnologije

Do kraja 2004. godine i u 2005. godini predstoji još donošenje niza provedbenih propisa, kako bi se mogla nastaviti daljnja

liberalizacija tržišta i potpuna demonopolizacija u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži, u skladu sa zakonskom obvezom

nacionalnog operatora HT – Hrvatskih telekomunikacija d.d. da od 1. siječnja 2005. godine omoguće drugim operatorima

i davateljima usluga pristup svojoj izdvojenoj lokalnoj petlji te pruže usluge prenosivosti broja i predodabira operatora. U

ključne podzakonske propise, koji moraju biti dovršeni i doneseni do kraja 2004. godine, ubrajaju se: Uredba o ograničenjima

uporabe radijskih frekvencija, Pravilnik o uvjetima stavljanja na tržište, stavljanja u pogon i uporabu radijske opreme i

telekomunikacijske terminalne opreme, Pravilnik o elektromagnetskoj kompatibilnosti (EMC), Pravilnik o ograničenjima

jakosti elektromagnetskih polja za radijsku opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu, Pravilnik o dodjeli radijskih

frekvencija, Pravilnik o telekomunikacijskim uslugama, Pravilnik o osnovnim telekomunikacijskim uslugama, Pravilnik o

postupku utvrđivanja i analize mjerodavnih tržišta u telekomunikacijama, Pravilnik o ovlastima za obavljanje djelatnosti u

telekomunikacijama, Pravilnik o tehničkim pregledima u telekomunikacijama, Pravilnik o prenosivosti broja i predodabiru

operatora, Pravilnik o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji i Pravilnik o jedinstvenom europskom broju za hitne službe.

U vezi s donošenjem novog Pravilnika o ograničenjima jakosti elektromagnetskih polja za radijsku opremu i telekomunikacijsku

terminalnu opremu bit će potrebno razmotriti, u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, prilagodbu i usklađivanje

njihova Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN 204/03), kako bi se izbjegle moguće dvojbe i neusklađenosti u

propisima kojima se dijelom uređuje isto normativno područje, što može uzrokovati pravnu nesigurnost i nemogućnost

učinkovite primjene propisa.

Do 1. siječnja 2005. godine bit će potrebno usvojiti odgovarajuće izmjene u Pravilniku o plaćanju naknade za obavljanje

telekomunikacijskih usluga i djelatnosti (NN 49/04 i 57/04), kako bi se visina propisanih naknada za dozvole, prijave i ovlasti

uskladila s iznosima koji ne prelaze visinu administrativnih troškova što nastaju u postupku izdavanja dozvole ili ovlasti,

odnosno podnošenja prijave te prigodom upravljanja, kontrole i provedbe tog postupka. Na ovaj će se način postići potpuno

usklađivanje provedbenog propisa s dijelom pravne stečevine Zajednice u pogledu odredaba o naknadama.

U postupku je osnivanje Radne skupine Vlade Republike Hrvatske za usklađivanje Ugovora o koncesiji Ugovora o koncesiji za

obavljanje javnih govornih usluga u nepokretnoj mreži i tržišnih telekomunikacijskih usluga u nepokretnoj mreži, sklopljenog

između Vlade Republike Hrvatske i HT – Hrvatskih telekomunikacija d.d. 22. rujna 1999. godine (s izmjenama i dopunama

Ugovora od 30. srpnja 2001. i 17. listopada 2001. godine). Zadaća je ove Radne skupine izvršiti analizu i izraditi prijedlog s

načinom i rokovima usklađivanja Ugovora o koncesiji s novim Zakonom o telekomunikacijama iz 2003. godine, nakon čega bi

Vlada Republike Hrvatske i HT d.d. utvrdili odgovarajuće izmjene i dopune tog Ugovora. U tu svrhu bit će potrebno provesti

i analizu sklopljenih ugovora u okviru druge faze privatizacije HT-a d.d., i to Okvirnog ugovora (Framework Agreement),

Ugovora dioničara (Shareholders' Agreement) i Ugovora o kupoprodaji dionica (Share Sale and Purchase Agreement), osobito

u pogledu njihova utjecaja na daljnju liberalizaciju tržišta i djelotvoran regulatorni nadzor nad monopolističkim operatorom

u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži.

95


Kratkoročni prioritet u području telekomunikacija i informacijske tehnologije, prema dokumentu o Europskom partnerstvu

s Republikom Hrvatskom, predstavlja jačanje sposobnosti nacionalnih regulatornih tijela u području telekomunikacija i

poštanskih usluga te osiguravanje njihove neovisnosti. U cilju ostvarivanja ovoga prioriteta u 2005. godini Ministarstvo će, u

suradnji s drugim nadležnim tijelima državne uprave i ostalim institucijama, a ovisno o osiguranju potrebnih izvora sredstava

(iz državnog proračuna Republike Hrvatske, pretpristupnih fondova EU (PHARE, ISPA) ili drugih programa strane pomoći),

provoditi sljedeće programske aktivnosti:

• Izrada i donošenje preostalih podzakonskih propisa potrebnih za provedbu Zakona o telekomunikacijama (MMTPR

u suradnji s Hrvatskom agencijom za telekomunikacije);

• Analiza rada postojećih regulatornih tijela u području telekomunikacija, pošte i elektroničkih medija (Hrvatske

agencije za telekomunikacije, Vijeća za poštanske usluge i Vijeća za elektroničke medije), u svrhu izradbe novog pravnog

i regulatornog okvira za osnivanje jedinstvenog regulatornog tijela za elektroničke komunikacije (telekomunikacije,

pošta, elektronički mediji), po uzoru na razvijene zemlje članice Europske unije (MMTPR u suradnji s MINK, Hrvatskom

agencijom za telekomunikacije, Vijećem za poštanske usluge i Vijećem za elektroničke medije);

• Izrada Strategije razvoja širokopojasnih komunikacija u Republici Hrvatskoj (MMTPR u suradnji s SDUeH, MZOŠ i

akademskom zajednicom);

• Izrada Strategije razvoja digitalne televizije u Republici Hrvatskoj (MMTPR u suradnji s Hrvatskom agencijom za

telekomunikacije i akademskom zajednicom);

• Izrada Projekta uvođenja jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 (telekomunikacijski dio) (MMTPR u

suradnji s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, MUP-om i akademskom zajednicom) – ovisi o dinamici donošenja

i provedbe novoga Zakona o zaštiti i spašavanju;

• Izrada Studije poticajnih mjera za razvoj ICT sektora i povećanje broja korisnika Interneta u Republici Hrvatskoj

(MMTPR u suradnji sa SDUeH, MZOŠ i MFIN);

• Izrada Studije o uvođenju bežičnog prijenosa u nepokretnoj mreži (MMTPR u suradnji s akademskom zajednicom);

• Izrada Studije o međusobnoj povezanosti telekomunikacijskih operatora u Republici Hrvatskoj (MMTPR u suradnji s


• Izrada Studije o mjerilima za uporabu izdvojene lokalne petlje u telekomunikacijskoj mreži (MMTPR u suradnji s


• Izrada Projekta Hrvatski inteligentni prometni sustav (MMTPR u suradnji s MZOŠ i akademskom zajednicom);

• Izrada Projekta Multimedijskog portala prometnih sadržaja (MMTPR u suradnji s akademskom zajednicom);

• Izrada Projekta Multimedijskog portala hrvatskog turizma (aktiviranje internetske domene Croatia.info) (MMTPR);

• Izrada Projekta uspostave sustava mjerljivih pokazatelja informacijskog društva (MMTPR u suradnji sa SDUeH, MZOŠ i DZS);

• Izrada Strategije razvoja poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj (MMTPR u suradnji s Vijećem za poštanske usluge i

akademskom zajednicom).

Srednjoročne prioritete (projekcija za 2006. i 2007. godinu) u ovom području, prema dokumentu o Europskom partnerstvu

s Republikom Hrvatskom, čini prihvaćanje potrebnih zakonskih i podzakonskih propisa kojima se upotpunjuje regulatorni

okvir i uvodi tržišno natjecanje na svim područjima (u skladu s novim regulatornim okvirom Europske unije), kao i prihvaćanje

koherentne strategije za promicanje gospodarstva utemeljenog na znanju.

U cilju ostvarivanja ovih prioriteta u srednjoročnom razdoblju, do 2007. godine, Ministarstvo će, u suradnji s drugim nadležnim

tijelima državne uprave i ostalim institucijama, a ovisno o osiguranju potrebnih izvora sredstava (iz državnog proračuna

Republike Hrvatske, pretpristupnih fondova EU (PHARE, ISPA) ili drugih programa strane pomoći), provoditi sljedeće

programske aktivnosti:

• Izrada nacrta prijedloga novoga Zakon o elektroničkim komunikacijama, na temelju rezultata Analize rada postojećih

96


regulatornih tijela u području telekomunikacija, pošte i elektroničkih medija (mjera iz kratkoročnih prioriteta), kojim će

se, uz ostalo, urediti osnivanje jedinstvenog regulatornog tijela za elektroničke komunikacije, po uzoru na razvijene

zemlje članice Europske unije (MMTPR u suradnji s MINK, MZOŠ i SDUe);

• Izrada nacrta prijedloga potrebnih izmjena i dopuna Zakona o pošti i suradnja na izradi potrebnih izmjena i dopuna

Zakona o elektroničkim medijima (MMTPR u suradnji s MINK, MZOŠ i SDUe);

• Izrada nacrta prijedloga potrebnih izmjena i dopuna propisa iz područja komunalnog gospodarstva, radi stvaranja

poticajnog pravnog okvira za izgradnju infrastrukture širokopojasnih komunikacijskih sustava (MMTPR u suradnji s

MZOPUIG);

• Izrada Strategije razvoja "digitalnih gradova" u Republici Hrvatskoj (MMTPR u suradnji s akademskom zajednicom);

• Izrada sveobuhvatne Strategije umreženog društva znanja, koja čini koherentnu strategiju za promicanje gospodarstva

utemeljenog na znanju, a temeljila bi se na Strategiji razvoja širokopojasnih komunikacija u Republici Hrvatskoj (mjera iz

kratkoročnih prioriteta), kao tehnološkoj osnovici za izgradnju gospodarstva i društva utemeljenog na znanju (MMTPR

u suradnji s SDUeH, SDURS, MZOŠ i akademskom zajednicom).

Studijske podloge koje su navedene kao projekti preduvjet su za izradu svih spomenutih Pravilnika. Obveza njihovog

donošenja proizlazi iz odluke Vlade RH o donošenju dokumenta «Program e-Hrvatska 2007» te prihvaćanju Hrvatskog sabora

strategije «Informacijska i komunikacijska tehnologija – Hrvatska u 21. stoljeću». Hrvatski sabor podržao je i «Opće mjere za

razvitak informacijskog društva».

Regionalna politika

Hrvatska još uvijek nema utvrđenu strategiju regionalnog razvoja iako su u strateškim dokumentima nadležnih ministarstva

i Vlade utvrđeni okvirni ciljevi regionalnog razvoja.

Od 1. siječnja 2002. godine osnovan je Fond za regionalni razvoj s ciljem aktivne potpore regionalnom razvoju kroz projekte

koji se financiraju iz državnog proračuna (iako osnovan još 2001. godine Fond još uvijek nije uključen i izravno ne sudjeluje

u financiranju programa i projekata iz fondova EU. Namjera je da se financiranje programa regionalnog razvoja iz pomoći EU

obavlja posredstvom tog fonda).

U cilju vođenja usklađene politike regionalnog razvoja Hrvatska mora poduzeti niz mjera kojima bi se prilagodio institucionalni

okvir za vođenje aktivne regionalne politike, a to su:

Definirati i prihvatiti strategiju regionalnog razvoja, procijeniti učinke fiskalne decentralizacije, pripremiti i usvojiti Zakon

o regionalnom razvoju, razmotriti i predložiti prikladne institucionalne i organizacijske oblike s jasnom podjelom uloga i

odgovornosti na svim razinama za programiranje, provedbu te praćenje i evaluaciju kako nacionalne politike regionalnog razvoja,

tako i ekonomsko-socijalne kohezijske politike EU te uspostaviti sustav izrade i provedbe regionalnih razvojnih programa.

Nadalje, potrebno je poboljšati i ojačati međuministarsku koordinaciju te primijeniti princip partnerstva u procesu planiranja

i provedbe regionalnih razvojnih programa - kroz uključivanje svih relevantnih partnera u spomenuti proces (središnja vlast,

regionalna i lokalna samouprava, ekonomsko-socijalni partneri, civilno društvo). Vezano uz isto, u okviru projekta unutar kojeg

se izrađuje Nacionalna strategija regionalnog razvoja, koji je u tijeku u MMTPR-u, osnovana je međuministarska koordinacija

skupina koju čine visoki predstavnici 13 tijela državne uprave. Predviđeno je da za vrijeme trajanja CARDS 2002 projekta ona

ima ulogu njegovog Upravljačkog odbora i donosioca ključnih odluka vezanih uz izradu Nacionalne strategije regionalnog

razvoja i pripadajućeg Akcijskog plana te pravnog okvir za regionalnu politiku. Nadalje, predviđeno je da se tijekom provedbe

projekta radi na jačanju kapaciteta skupine i njenom osposobljavanju kako bi se ona održala i nakon završetka projekta te

pripremila da u skorijoj budućnosti preuzme ulogu vezanu uz programiranje i upravljanje strukturnim fondovima.

97


Teritorijalna statistička podjela regija Hrvatske usklađena s NUTS standardima EU je u procesu izrade.

U skladu sa statističkom klasifikacijom usklađenom s NUTS standardima Državni zavod za statistiku (DZS) je napravio prijedlog

plana teritorijalnog statističkog ustrojstva. Osnovane su radne grupe koje uključuju predstavnike nadležnih ministarstava.

Predloženo je da se postojećih 20 regija i Grad Zagreb klasificira u 5 zemljopisnih statističkih područja s prosječnim brojem

stanovnika po NUTS 2 (iznad 800.000 stanovnika).

DZS usporedno radi na izračunu BDP po regijama/županijama. Do 2005. godine DZS će završiti posao izračuna BDP za 2002.

i 2003. po postojećim županijama ali i usklađen s NUTS 2 kategorizacijom. Nakon obavljenog izračuna i utvrđene statističke

podjele teritorija po NUTS 2 državna tijela zajedno s komisijom EU će procijeniti uravnoteženost regionalnog razvoja te utvrditi

intenzitet (veličinu) pomoći.

Reforma zdravstvenog sustava

Na zdravstvene usluge Hrvatska trenutno troši oko 7% BDP-a, a zdravstveni se sustav nalazi u kritičnom i nestabilnom stanju sa

sve većim nezadovoljstvom od strane stanovništva. Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) godišnje nedostaje

oko 800 milijuna kuna, što se rješava produljenjem roka plaćanja, gomilanjem neplaćenih obveza i na kraju sanacijom od

strane državnog proračuna. Dug prema dobavljačima je na kraju 2003. godine iznosio oko 2,3 milijarde kuna. Sredinom 2004.

godine Ministarstvo zdravstva je objavilo 30 mjera za bolju kontrolu rashoda u zdravstvu i 5 mjera koje će se uvesti 2004.

godine ako se uštede ne ostvare, odnosno u modificiranom obliku početkom 2005. godine. Općenito potrebno je poboljšati

učinkovitost te smanjiti izdatke za lijekove i bolničke izdatke. Ukoliko se mjerama u zdravstvu ne postignu zacrtani ciljevi,

povećat će se participacija za medicinske usluge i lijekove, smanjiti broj oslobođenja od participacije,te uvesti promjene u

dopunsko zdravstveno osiguranje kojima će se smanjiti izdaci do 1. studenoga.

Reforma pravosuđa

Vlada Republike Hrvatske je u studenom 2003 donijela strategiju reforme pravosuđa. U sklopu reforme pravosuđa

Ministarstvo pravosuđa kao prioritetne ciljeve odredilo je smanjivanje broja zaostalih predmeta , sređivanje zemljišnih knjiga

, reformiranje stečajnog postupka i pojednostavljenje i ubrzavanje postupka ovrhe, usklađivanje kaznenog zakonodavstva s

međunarodnim pravnim standardima, rasterećenje preopterećenih sudova, edukaciju pravosudnih dužnosnika i službenika kao

i informatizaciju i kapitalna ulaganja.

U siječnju 2004. Sabor je dao novi poticaj nastavku pravosudne reforme usvajanjem paketa izmjena i dopuna Zakona o

sudovima. Usmjerene na smanjenje broja neriješenih predmeta, izmjene i dopune predviđale su preraspodjelu predmeta od

preopterećenih sudova na sudove iste nadležnosti, ali manje opterećenosti, proširenje ovlasti sudskih savjetnika kako bi ovi

obavljali izvjesne proceduralne radnje i tako odteretili suce, te veću mogućnost premještanja sudaca, uz njihov pristanak, s

jednog suda na drugi. Osim toga, u izmjenama i dopunama predviđa se detaljan opis dužnosti sudaca i bolji sustav ocjenjivanja.

Također, valja optimalno koristiti izmjene Zakona o parničnom postupku koji je na snazi od prosinca 2003. i kojim se uvode

rokovi i druge mjere sprječavanje zloporabe proceduralnih mogućnosti. Nastavak reformi u pravosudnom sustavu ubrzanjem

sudskih postupaka i rješavanjem predmeta je jedan od važnih prioriteta za povećanje efikasnosti i ulazak u EU.

Sređivanje zemljišnih knjiga u Hrvatskoj započelo je 1997. godine, a od 2002. godine ovaj Projekt dobio je potporu zajmom

Svjetske banke. Krajnji cilj novog sustava registriranja nekretnina je elektronsko vođenje katastarskih i zemljišnoknjižnih

podataka, te njihovo povezivanje u jedinstvenu Bazu zemljišnih knjiga za cijelo područje Republike Hrvatske. U 2004. godini

Ministarstvo pravosuđa i Državna Geodetska uprava zaključili su Sporazum o ustroju i djelovanju Baze zemljišnih podataka

RH. Izrađen je Pravilnik o bazi zemljišnoknjižnih podataka RH, kojim se detaljnije određuje ustrojstvo i djelovanje baze

zemljišnoknjižnih podataka. Poduzetim mjerama i aktivnostima u 2004. godini broj neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta u

98


sudovima koji su najviše preopterećeni biti će značajno smanjen. Zaostali neriješeni predmeti ažurirati će se tijekom 2005. do

kraja 2007. godine, a do kada će se završiti i projekt sređivanja zemljišnih knjiga. U 2005. godini provest će se objedinjavanje

zemljišnih i katastarskih knjiga za 30 katastarskih općina, a do 2007. godine provest će se sređivanje zemljišnoknjižnog stanja

u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, područje doline Neretve, poljoprivrednih zemljišta, otoka i priobalja.

S obzirom na velik broj stečajnih postupaka trgovački sudovi nisu u mogućnosti brzo i učinkovito rješavati ove postupke.

Ministarstvo pravosuđa pristupilo je izradi izmjena i dopuna Stečajnog zakona, koje bi trebale biti donesene u 2004. godini.

Općinski i trgovački sudovi opterećeni su velikim brojem ovršnih predmeta. Stoga se pristupilo izmjenama Ovršnog zakona, a

čije se donošenje već nalazi u zakonodavnoj proceduri.

Hrvatski sabor u srpnju 2004. godine donio je izmjene i dopune Kaznenog zakona. Ove izmjene i dopune Kaznenog zakona

obuhvatile su one promjene kojima se materijalno kazneno pravo usklađuje s međunarodnim obvezama koje je RH preuzela

slijedom usklađivanja sa međunarodnim konvencijama.

U 2004. godini započeo je Twinning projekt iz programa tehničke pomoći EU CARDS 2002 pod nazivom «Modernizacija

pravosuđa – podrška učinkovitijem i modernijem radu hrvatskih sudova». Ovaj projekt se temelji na zajedničkom radu

finskih i hrvatskih eksperata i sudaca. Cilj projekta je poboljšati djelotvornost rada hrvatskih sudova i to uvođenjem učinkovitijeg

sustava sudske uprave i uvođenjem integriranog sustava upravljanja sudskim spisima.

Temeljna opredjeljenja i ciljevi za postizanje učinkovitog pravosuđa su: smanjiti broj neriješenih predmeta i povećati ažurnost

sudova, poboljšati organizacije rada sudova i informatizacija, podignuti razinu odgovornosti nositelja pravosudnih dužnosti

te službenika i namještenika.

Do kraja 2004. godine Ministarstvo pravosuđa izradit će novi način praćenja statističkih podataka o radu sudova, a gdje će se

posebno iskazivati praćenje pojedinačnog rada suca i sudskih savjetnika. U toku 2005. godini izradit će se nova Okvirna mjerila

za rad sudaca.

U cilju bolje organiziranosti rada sudova date su veće ovlasti predsjednicima sudova kako bi mogli poduzimati mjere za bolji i

učinkovitiji rad suda. U toku 2005. i 2006. godine provest će se racionalizacija postojećih sudova s obzirom na stvarnu i mjesnu

nadležnost sudova te napraviti analiza rada malih sudova.

U cilju postizanja veće razine odgovornosti pravosudnih dužnosnika, Ministarstvo pravosuđa provodi nadzor nad radom

sudova. S tim u svezi u okviru Ministarstva pravosuđa imenovat će se sudski inspektori.

Izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću posebno će se razradit odredbe koje reguliraju stegovnu odgovornost

sudaca. Ove izmjene biti će donesene u 2005. godini.

U 2004. i 2005. godini Pravosudna akademija izraditi će programe obrazovanja, kao i posebne programe za specijalizaciju

sudaca odnosno državnih odvjetnika.

Podrška stručnom usavršavanju sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika započela je početkom 2004. godine Programom

CARDS 2001. Završetak ovog Programa je kraj 2005. godine.

CARDS-om 2003 predviđena je obuka i obrazovanje državnih odvjetnika i primjena ovog projekta predviđa se do početka

2005. godine.

U tijeku je Projekt uspostave integriranog sustava upravljanja sudskim predmetima (ICMS) koji se financira uz pomoć Svjetske

banke i programa Europske unije – CARDS 2002 te će nakon izrade tehničkih specifikacija uslijedit izrada softverskih programa

99


i nabavka opreme. Završetak ovog Projekta planira se 2006. godine.

Reforma sustava znanosti i obrazovanja

U 2003. godini stupio je na snagu Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a 2004. godini izmjene tog zakona,

s primarnim ciljem daljnjeg usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU u tom segmentu.

Primarne zadaće MZOŠ-a u sljedećem razdoblju bit će reorganizacija sustava znanosti i visokog obrazovanja u skladu s novim

zakonom do 31. prosinca 2004. Sabor RH imenuje Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje,

Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje zajednički imenuju Savjet za financiranje znanstvene

djelatnosti i visokog obrazovanja, Nacionalno vijeće za znanost imenuje znanstvena i umjetnička područna vijeća te matične

odbore (rok 1. srpnja 2005.). Do 31. prosinca 2004. Vlada RH osniva Agenciju za znanost i visoko obrazovanje, a Agencija

započinje s radom do 1. ožujka 2005, Sabor na prijedlog Vlade imenuje Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju,

Nacionalna vijeća obvezna su donijeti poslovnike o radu te poslovnik o zajedničkom radu. Nacionalno vijeće za znanost

daje prethodno mišljenje na pravilnik o vrednovanju kvalitete i učinkovitosti znanstvenih organizacija, a samostalno donosi

pravilnike o sastavu i načinu rada područnih vijeća i matičnih odbora, pravilnik o znanstvenim područjima, poljima i granama,

te pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje daje prethodno mišljenje na

pravilnik o mjerilima i kriterijima za vrednovanje kvalitete i učinkovitosti visokih učilišta, pravilnik o mjerilima i kriterijima za

vrednovanje studijskih programa i pravilnik o mjerilima i kriterijima za osnivanje visokih učilišta.

Dugoročni cilj je postupnim povećanjem proračunskih i izvanproračunskih izdvajanja za znanost i visoko obrazovanje doseći

stupanj izdvajanja u razvijenim europskim zemljama, uvesti međunarodno uvriježen sustav vrednovanja znanstvenog rada te

osposobiti kadrove za trajno praćenje i evaluaciju znanstvenog rada prema svjetskim standardima.

Hrvatskoj je potrebna što skorija reforma sustava znanosti i obrazovanja. Državni proračun bi trebao iskoristiti uštede na

vojnim izdacima, završetku procesa obnove i racionalizaciji raznih rashoda, kako bi se povećala izdvajanja za obrazovanje i

znanost. Postoji potreba za usklađivanjem ovih izdataka s razinom OECD-ovih zemalja iz više razloga: Hrvatska ulaže premalo

u informatizaciju školstva, laboratorije i ostale praktične instrumentarije i opremu; potrebno je izmijeniti nastavni program

na svim razinama školstva kako bi se više prilagodio tržišnim potrebama, te uveli mehanizmi odgovornosti za obrazovne

rezultate. Hrvatska još uvijek nema uvid u uspješnost svojih studenata i učenika s obzirom na studente i učenike u njenom

okružju; mreža škola je neadekvatna s obzirom da postoji značajan broj škola s tri smjene koje pedagoški nisu opravdane;

broj godina obveznog školovanja treba povećati jer se današnji prosječni hrvatski učenik obrazuje čak četiri godine manje od

prosječnog OECD-ovog učenika.

Turizam

Turizam za Hrvatsku predstavlja jedan od najvažnijih gospodarskih sektora koji, direktno i indirektno značajno pridonosi

rastu GDP-a i zaposlenosti. Unatoč nestabilnoj situaciji na međunarodnom turističkom tržištu, koja je uzrokovala stagnaciju

ukupnog svjetskog turizma, hrvatski turizam bilježi izuzetno visoki rast fizičkog obujma i prihoda.

Hrvatski turizam dominantno je usmjeren na međunarodno tržište i taj udjel se kontinuirano povećava (sa 86,9% u 2000.

na 88,6% u 2003. godini). Najbrojniji gosti u Hrvatskoj su turisti iz EU (uključujući i novo pridružene članice 2004. godine). U

prvih sedam mjeseci 2004. godine ukupan broj dolazaka stranih turista povećan je 6%, a noćenja 1%. S obzirom na izuzetnu

turističku privlačnost te komparativne i kompetitivne prednosti Hrvatske, i u narednom se razdoblju očekuje rast turističkog

prometa i prihoda.

Vlada Republike Hrvatske opredijelila se za ubrzanje procesa privatizacije u gospodarstvu, a samim tim i turističkog sektora,

100


nakon čega će uslijediti proces obnove i modernizacije. U periodu 2004.-2007.g. planira se završetak procesa privatizacije.

Vlada Republike Hrvatske, donošenjem posebnog propisa već je odredila uvjete i mjere za uređenje zaštićenog obalnog

područja mora u svrhu njegove zaštite, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. Vlada Republike Hrvatske također

namjerava u skorom narednom periodu uputiti u proceduru donošenja i odgovarajući prijedlog zakonskog rješenja

spomenutog pitanja zemljišta koje nije procijenjeno u društvenom kapitalu u postupku pretvorbe odnosno privatizacije

hotelsko-turističkih društava.

Javne nabave

Godine 2001. je donesen novi, trenutno važeći Zakon o javnim nabavama, koji bi trebao uskladiti područje objave javnih

nabava s pravilima Europskih zajednica.

Tijekom 2003. stupio je na snagu Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, koji je također jedan od

novih institucionalnih oblika i uvjeta iz smjernica kojim se zahtijeva obvezna neovisnost kontrole i odvajanje savjetodavne

uloge Ureda za javnu nabavu od nadzorne funkcije Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.

Nacrt izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi sukladno novim smjernicama EU je završen ali je Vlada u međuvremenu

donijela novu odluku o izradi potpuno novog Zakona što je u suprotnosti sa već usvojenim Planom koji je prezentiran EU

Komisiji kroz projekt SIGMA.

Prijedlog izmjena i dopuna valjalo bi obzirom na ciljeve koji ih prate sažeti u tri osnovne zadaće:

1. usklađenje Zakona s pravnim poretkom Europskih zajednica

2. otklanjanje administrativnih zapreka i racionalizacija postupaka

3. uvođenje sustava elektroničke nabave u praksu i mogućnosti centralizacije javne nabave

Poseban dio prilagodbe zakonodavstvu EU će biti druga faza usklađivanja postupaka zaštite prava sudionika javne nabave i

Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave te implementacija prakse Europskog suda.

101


2.3. KRITERIJI IZ MAASTRICHTA

Prema Ugovoru potpisanom u Maastricht-u 1992. g., zemlje članice EU dogovorile su slijedeće kriterije za uspostavu ekonomske

i monetarne unije te jedinstvene valute:

• stopa inflacije može biti najviše 1,5% veća od prosječne stope inflacije za tri zemlje EU s najnižom inflacijom;

• dugoročne kamatne stope ne smiju biti veće od 2% u odnosu na prosjek triju zemalja EU s najnižom inflacijom;

• nacionalna se valuta mora nalaziti u normalnom rasponu ERM-a (Tečajni mehanizam) tijekom dvije prethodne

godine.

• deficit državnog proračuna ne smije biti veći od 3% BDP-a;

• javni dug ne smije biti veći od 60% BDP-a;

Vidimo da udio hrvatskog javnog duga u BDP-u pokazuje relativno velik otklon od graničnih 60%, prema Ugovoru iz Maastricht-

a, i to usprkos Vladinim ambicioznim kapitalnim programima ulaganja u stanogradnju i cestovnu infrastrukturu koja se na

takav način financirala tijekom protekle dvije godine.

Možemo zaključiti da će nastavak fiskalne konsolidacije i politika smanjenja državnog deficita direktno utjecati i na smanjenje

udjela duga u BDP-u, u smislu pokrivanja fiskalnog manjka. Prema tome, Hrvatska udovoljava ovom kriteriju i tendira ka

daljnjem smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, a u prilog tome idu i očekivani značajni prihodi od privatizacije u idućem

razdoblju.

U tom kontekstu, vođenje fiskalne politike u pogledu smanjenja proračunskog deficita i uspostave boljeg upravljanja

javnim dugom, intencija je nove hrvatske Vlade, a ujedno i najznačajniji uvjet za ispunjenje navedenih kriterija (vidi tablicu u

prilogu).

Hrvatska narodna banka utvrđuje i provodi monetarnu i deviznu politiku u Republici Hrvatskoj, pri čemu su njena nadležnost

za to područje i njena neovisnost definirani u Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci. Osnovni cilj Hrvatske narodne banke jest

postizanje i održavanje stabilnosti cijena. Ne dovodeći u pitanje ostvarivanje svoga osnovnog cilja, Hrvatska narodna banka

podupire gospodarsku politiku Republike Hrvatske.

S obzirom na otvorenost gospodarstva, snažnu trgovačku povezanost s europodručjem, velike kapitalne tokove i slabe

mogućnosti zaštite od valutnog rizika, HNB namjerava provoditi svoj zadatak održavanja stabilnosti cijena tako što će

nastaviti održavati opću stabilnost tečaja kune prema euru. Nadalje, visoki stupanj povezanosti hrvatskih banaka i poduzeća

s međunarodnim tržištem kapitala ograničava mogućnost HNB-a da utječe na razinu ekonomske aktivnosti, deficit tekućeg

računa i inozemni dug.

U provođenju monetarne politike u Hrvatskoj naglasak je na stabilnosti tečaja zbog visoko euriziranog financijskog sustava,

zbog još uvijek prisutne indeksacije u eurima kod određenih cijena i zbog utjecaja kojeg kretanje tečaja ima na inflacijska

očekivanja. Svi ovi razlozi proizašli su iz iskustva stanovništva i ekonomskih subjekata u Hrvatskoj koje su stekli kod prilagodbe

visokoj inflaciji koja je vladala u osamdesetim i ranim devedesetim godinama prošlog stoljeća.

Razina eurizacije, koja je visoka u usporedbi s ostalim zemljama kandidatima i novim članicama EU, čini hrvatski financijski i

gospodarski sustav ranjivim kad je u pitanju oscilacija tečaja kune prema euru. Udjel kunskih depozita u ukupnim štednim i

oročenim depozitima ne premašuje 20%, a udjel kunskih depozita kod sektora stanovništva je ispod 10%. Kako bi se zaštitile od

tečajnog rizika, poslovne banke većinu svojih kredita ili odobravaju u devizama ili u kunama uz valutnu klauzulu tj. odobravaju

indeksirane kredite, dok kunski krediti bez valutne klauzule čine tek 1/4 svih kredita banaka (ili tek oko 10% kredita odobrenih

stanovništvu). Unatoč nastojanjima banaka da se zaštite, valutni rizik je i dalje indirektno prisutan u bankarskom sektoru, jer je

102


sadržan u kreditnom riziku, budući da su korisnici kredita izloženi tečajnom riziku.

U vođenju monetarne politike dodatnu teškoću predstavlja snažan priljev kapitala (privatizacija, inozemno zaduživanje

države, a u posljednje vrijeme intenzivnije zaduživanje banaka i drugih financijskih institucija), jer stvara aprecijacijske pritiske

i potiče domaću potrošnju što kontinuirano održava deficit tekućeg računa platne bilance na neželjenoj razini. Snažnom

kapitalnom priljevu u posljednjih nekoliko godina pridonijelo je i restrukturiranje bankarskog sustava i ulazak stranih banaka.

Strano vlasništvo poslovnim bankama omogućuje lakše pribavljanje jeftinijeg inozemnog kapitala pogodnog za plasiranje na

hrvatskom tržištu, što je dovelo do velikog rasta kredita, posebice sektoru stanovništva, posljednjih nekoliko godina. Pritom

pokušaji povećanja domaćih kamatnih stopa potiču dodatni kapitalni priljev i aprecijacijske pritiske, čime je monetarna

politika u Hrvatskoj znatno ograničena. Strane banke sa sjedištem u eurozoni vlasnice su više od 85% hrvatskog bankovnog

sustava, čime je hrvatski monetarni sustav neizravno dodatno povezan s EMU.

Odabir i korištenje instrumenata monetarne politike u Hrvatskoj uvjetovani su ovim karakteristikama financijskog sustava.

Glavni instrument monetarne politike su devizne intervencije, a dominiraju transakcije na strani otkupa deviza. Uz tečaja, HNB

u vođenju monetarne politike kao posredni indikator koristi i razinu viška likvidnost bankarskog sustava (excess reserves).

Kunska likvidnost kreirana deviznim intervencijama stoga je sterilizirana vrlo visokom stopom obvezne pričuve (19%), a

obračunava se na sve izvore sredstava osim na kapital i na rezervacije. Za kratkoročno upravljanje likvidnost HNB koristi i druge

tržišne instrumente. Do prošle godine bile su korištene operacije na strani pasive, tj. izdavani su blagajnički zapisi u kunama. U

ovoj godini su u tijeku pripreme za prelazak na operacije na strani aktive, gdje bi trebale prevladavati repo operacije, koje će

težiti sve većoj sličnosti s operacijama u ECB-a. Vrlo visoka razina imobilizirane aktive banaka kroz obveznu pričuvu i nastavak

priljeva kapitala u razdoblju približavanja EU, otežavaju prilagodbu instrumenata monetarne politike onima ECB-a, jer ostaje

prisutna potreba za sterilizacijom viškova likvidnosti.

U uvjetima visoke eurizacije bankarskog sustava, važan instrument osiguranja financijske stabilnosti je instrument minimalne

devizne likvidnosti: poslovne banke su dužne da najmanje 35% ukupnih deviznih obveza drže u kratkoročnim likvidnim

sredstvima.

U Hrvatskoj narodnoj banci ne planiraju se nikakve bitne promjene tečajne politike budući da su se postojeća tečajna politika

i njeni instrumenti pokazali djelotvornima u nastojanju središnje banke da ispuni svoj temeljni cilj održavanja stabilnosti

opće razine cijena u gotovo deset godišnjem razdoblju. Pritom je postojeći sustav kompatibilan s principima i osnovnim

elementima ERM II koji je jedan od koraka prema članstvu u EMU, pa nisu potrebne znatnije prilagodbe kako bi se ostvarili

preduvjeti za ulazak u ERM II nakon ulaska u EU. Štoviše, očekuje se da će prihvaćanjem eura u budućnosti nestati visok tečajni

rizik u financijskom sustavu, prisutan zbog visoko euriziranog financijskog sustava, pa bi time prevladali argumenti za brži

ulazak u EMU. Izrada strategije Hrvatske za pristupanje EMU tek predstoji, a treba biti sveobuhvatna i nužno mora uključivati

ispunjenje svih zadanih kriterija. Pri tome će Hrvatska moći koristiti iskustva novih članica Europske unije na njihovom putu

priključenja EMU.

HNB-ov monetarni program za 2004. predviđa rast primarnog novca i ukupnih likvidnih sredstava od oko 8-9 posto.

Projekcijom je predviđeno da će bruto međunarodne pričuve dosegnuti 47 milijuna kuna na kraju 2004. (što odgovara 4,5

mjeseci uvoza robe i nefaktorskih usluga u sljedećoj godini ili gotovo 200 posto inozemnog duga koji dospijeva u sljedećoj

godini), odnosno razinu za koju HNB drži da je dostatna za održavanje povjerenja u naše politike. Da bi ostvario te ciljeve i

naglasio svoju opredijeljenost prema eksternim ciljevima programa, HNB je 1. srpnja 2004. uveo graničnu obveznu pričuvu na

inozemno zaduživanje koja se izdvaja kod HNB-a, te namjerava održavati svoju neto domaću aktivu (NDA) ispod razine od –3

milijarde kuna u preostalom dijelu godine. U slučaju da kapitalni priljevi budu veći od očekivanih (izuzevši uobičajene sezonske

fluktuacije), HNB će intervenirati kako bi održao opću stabilnost tečaja. Ako dođe do prekomjernog povećanja likvidnosti u

sustavu ili ako dođe značajnog pogoršanja u platnoj bilanci, HNB će opet početi izdavati blagajničke zapise tijekom godine

103


kako bi zadovoljio programom definirane ciljeve koji se odnose na međunarodne pričuve. U slučaju da izrazito veliki priljevi

privatnog kapitala zaprijete da će narušiti makroekonomsku stabilnosti, HNB će u suradnji s MMF-om razmotriti uvođenje

cjenovno orijentiranih kapitalnih kontrola.

HNB će do kraja ove godine u suradnji s Ministarstvom financija utvrditi tehničke preduvjete za uvođenje operacija na

otvorenom tržištu.

Da bi državi olakšali prelazak na domaće izvore financiranja i razvili domaće financijsko tržište, radit će se na utvrđivanju

neophodnih tehničkih preduvjeta za uvođenje operacija na otvorenom tržištu u kojima će se koristiti državni vrijednosni

papiri. Posebice, Ministarstvo financija će do kraja srpnja 2004. privesti kraju postupak prenošenja registra trezorskih zapisa

u Središnju depozitarnu agenciju i osigurati njegovu potpunu operativnost; HNB namjerava započeti provoditi operacije na

otvorenom tržištu u 2005. godini.

Prilog: Tablica – Makroekonomski pokazatelji 2001-2005. godine

2002. 2003. 2004.p 2005.pBDP realni rast, % 5,2 4,3 3,9 4,4

Inflacija prosjek, % 1,7 1,8 2,2 2,5

Osobna potrošnja-realno % 5,5 5,8 4,6 7,9

Industrijska proizvodnja-realno % 5,5 4,2 3,8 4,1

Stopa nezaposlenosti, ILO 14,4 14,7 14,9 14,2

Tekući račun, % BDP-a -8,4 -7,2 -5,6 -5,1

Tečaj HRK/EUR, prosjek 7,4 7,6 7,5 7,5

Proračun opće države,% BDPa -5,0 -6,3 -4,5 -3,7

Javni dug, % BDP-a 48,3 51,6 52,8 52,3

Izvor: DZS, Hrvatska narodna banka, Ministarstvo financija

Projekcije (p): Ministarstvo financija

104


III. SPOSOBNOST PREUZIMANJA OBVEZA IZ ČLANSTVA U EU

106


107


POGLAVLJE III - SPOSOBNOST PREUZIMANJA OBVEZA IZ ČLANSTVA U EU

3.1. SLOBODA KRETANJA ROBA

3.1.1. Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva (Europsko partnerstvo)

Nastaviti rad na preuzimanju direktiva starog i novog pristupa.U cilju što kvalitetnije implementacije i provedbe provesti

organizacijske promjene i provesti specijalističko osposobljavanje postojećih kao i zapošljavanje novih stručnjaka za tehničko

zakonodavstvo.

Prema strateškim dokumentima (“Avisu Europske unije”, “Europskom partnerstvu”, i “Potrebe RH za stranom pomoći 2004-

2006”), intenzivan rad u kratkoročnom razdoblju i pojačavanje tog rada u srednjoročnom razdoblju u vezi transpozicija

direktiva Europske unije. Dodatno pojednostavnjenje postupaka za registraciju trgovačkih društava i stvoriti moderni sustav

strukovnog obrazovanja i osposobljavanja srednjoročni su zadaci.

3.1.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva – projekcije za 2006. i 2007. godinu (Europsko partnerstvo)

Ostvariti bitan napredak u preuzimanju direktiva koje se odnose na stari i novi pristup, te u prihvaćanju europskih normi.

Učinkovita primjena i provođenje preuzetih direktiva u cilju usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice.

3.1.3. Horizontalna pitanja

3.1.3.1. Normizacija

Od 1. siječnja 2005. Hrvatski zavod za norme počinje djelovati kao samostalna javna ustanova. Djelatnost Hrvatskog zavoda za

norme obuhvaća poslove koji su utvrđeni Zakonom o normizaciji (NN 163/2003) i Uredbom o osnivanju (NN 154/2004).

Poslovi Hrvatskog zavoda za norme su:

1. Normizacijski poslovi i poslovi prodaje norma

• uspostavljanje infrastrukture savjetodavnih (programski odbori) i tehničkih tijela (tehnički odbori/pododbori i radne

skupine) za obavljanje poslova hrvatske normizacije

• priprema, prihvaćanje, izdavanje i raspačavanje hrvatskih norma i drugih dokumenta iz područja normizacije

• u službenom glasilu objavljivanje obavijesti o javnoj raspravi o nacrtima hrvatskih norma, obavijesti o javnoj raspravi

o nacrtima europskih norma, o prihvaćenim hrvatskim normama, obavijesti o povlačenju hrvatskih norma te obavijesti

o drugim dokumentima iz područja normizacije

• održavanje zbirke hrvatskih norma i vođenje registra hrvatskih norma

108


2. Potpora državnoj upravi na svim pitanjima tehničkog zakonodavstva

• prihvaćanje i izdavanje hrvatskih norma za primjenu tehničkog zakonodavstva

• priprema popisa hrvatskih norma uz pojedine tehničke propise za objavu u Narodnim novinama

• uspostava i održavanje baze podataka o hrvatskim normama povezanim s tehničkim zakonodavstvom

3. Izobrazba

• provođenje stručne izobrazbe u području normizacije i srodnih djelatnosti

4. Potvrđivanje sukladnosti s hrvatskim normama

5. Uspostava, razvijanje i održavanje hrvatskog tehničkog nazivlja

6. Međunarodna suradnja

• predstavljanje Republike Hrvatske u europskim (CEN, CENELEC, ETSI) i međunarodnim (ISO, IEC) organizacijama za

normizaciju

• osiguravanje i koordinacija sudjelovanja hrvatskih predstavnika u radu međunarodnih i europskih organizacija za

normizaciju

• prihvaćanje, registracija i distribucija radnih dokumenata

• obavljanje poslova vezanih uz postupak obavješćivanja u području tehničkih norma i propisa (98/34/EEC; 98/48/EEC)

• obavljanje poslova informativne središnjice za WTO TBT

• obavljanje poslove kontaktne točke za Codex Alimentarius

• suradnja s nacionalnim normirnim tijelima drugih država

7. Suradnja s gospodarstvom i tijelima državne uprave

• suradnja s ministarstvima, komorama, fakultetima, zavodima i slično vezano uz područja svoje djelatnosti, posebno

radi podrške provedbi tehničkoga zakonodavstva

• suradnja u razvojnim i istraživačkim projektima vezanim uz normizaciju

8. Dokumentacija i informacije

• nabavljanje i održavanje zbirke europskih, međunarodnih te važnijih nacionalnih i granskih normativnih

dokumenata

• uspostava i održavanje baze podataka o normama i drugim dokumentima iz područja normizacije te davanje

obavijesti o normama i drugim dokumentima

• osiguravanje informacija o nacionalnim, europskim i međunarodnim normama cjelokupnoj javnosti, a posebno

gospodarstvu

3.1.3.2. Akreditacija

Od 1. siječnja 2005. Hrvatska akreditacijska agencija počinje djelovati kao samostalna javna ustanova. Djelatnost Hrvatske

akreditacijske agencije obuhvaća poslove koji su utvrđeni Zakonom o akreditaciji (NN 158/2003) i Uredbom o osnivanju.

Hrvatska akreditacijska agencija:

1. Akreditira ispitne i umjerne laboratorije

2. Akreditira pravne i fizičke osobe za potvrđivanje/certifikaciju proizvoda, sustava upravljanja i osoblja

3. Akreditira pravne i fizičke osobe koje obavljaju tehnički nadzor

4. Ocjenjuje i potvrđuje osposobljenost tijela za ocjenu sukladnosti u skladu s propisima

5. Nadzire rad akreditiranih laboratorija i tijela za ocjenu sukladnosti

109


6. Vodi registar akreditiranih laboratorija i tijela za ocjenu sukladnosti

7. Osigurava informacije tijelima državne uprave za provedbu politike akreditacije u području ocjene sukladnosti

8. Zaključuje sporazume o priznavanju jednakosti postupaka akreditacije (MLA)

9. Promiče akreditaciju i provodi izobrazbu u području akreditacije

Akreditacijsko tijelo predstavlja Republiku Hrvatsku u europskim i međunarodnim organizacijama za akreditaciju (EA,

ILAC, IAF) i sudjeluje u njihovu radu.

3.1.3.3. Mjeriteljstvo

Poslovi Državnog zavoda za mjeriteljstvo su:

1. Izrada nacrta zakona, njihovih izmjena i dopuna u području mjeriteljstva, nadzora predmeta od plemenitih kovina,

te donošenje podzakonskih akata (pravilnici, naredbe i naputci) za provođenje ovih zakona

2. Provođenje ispitivanje tipa mjerila i izdavanje rješenja o odobrenju tipa mjerila te vođenje evidencije o Rješenjima

3. Vođenje baze podataka o proizvođačima i uvoznicima pakovina

4. Temeljem ispitivanja, proizvođačima pakovina dodjeljivanje oznaka «e»

5. Provođenje kontrole boca kao mjernih spremnika

6. Uspostava nacionalnog sustava jedinica temeljenog na međunarodnom sustavu SI jedinica

7. Ostvarivanje, održavanje, razvoj državnih etalona i prijenos vrijednosti na etalone niže razine

8. Razvoj laboratorija opremljenih za potrebe ovjeravanja i umjeravanja etalona i mjerila

9. Osiguravanje učestvovanja u međunarodnim usporedbenim mjerenjima i provedba interkomparacija u zemlji

10. Savjetovanje ostalih subjekata u poslovima mjeriteljstva

11. Osiguravanje odgovarajućeg i učinkovitog sudjelovanja u međunarodnim organizacijama i aktivnostima (posebice

OIML, WELMEC, Konvenciji o metru i EUROMET-u, EURACHEM-u)

12. Osiguravanje konzultacija za relevantna nacionalna tijela, industriju i javnost o mjeriteljskim pitanjima i važnosti

mjerenja

13. Provođenje i druge poslove u skladu s namjerama zakona

14. Upravni i drugi poslovi koji se odnose na certificiranje

15. Uspostavljanje i objedinjavanje sustava certificiranja

16. Donošenje propisa iz područja homologacije i rješavanje tipne i pojedinačne homologacije vozila, traktora i

guma.

3.1.3.4. Nadzor nad tržištem

U Republici Hrvatskoj nadzor nad tržištem posebno je uređen Zakonom o Državnom inspektoratu («Narodne novine» br.

76/99. 96/03. 151/03). Nadležnost za obavljanje inspekcijskih poslova koji se odnose na tržište dana je inspektorima Državnog

inspektorata.

U djelokrug Državnog inspektorata spada isključivo obavljanje inspekcijskog nadzora u području prometa robom, ugostiteljstva,

turizma, rada i zaštite na radu, elektroenergetike, rudarstva, posuda pod tlakom i u drugim upravnim područjima kad je to

određeno posebnim zakonom.

U području prometa robom Državni inspektorat, između ostalog, nadzire primjenu zakona i drugih propisa kojima se

uređuje obavljanje djelatnosti trgovine, obrta, zaštita potrošača, temeljni zahtjevi, odnosno kakvoća, sustav i ocjenjivanje

sukladnosti proizvoda s temeljnim zahtjevima i normama, isprave koje moraju imati proizvodi, deklariranje, označavanje,

obilježavanje i pakiranje proizvoda, usluge u trgovini i ostale usluge, valjanost žigova i isprava o ispravnosti mjerila, te

ispunjavanje mjeriteljskih zahtjeva za pakovine, zaštita industrijskog obličja, žigova i korištenje oznaka zemljopisnog podrijetla,

110


te promet predmeta od plemenitih kovina i drugo.

Metodologija rada ( uzimanje uzoraka, postupanje s uzorcima obavještavanje vlasnika robe i drugih zainteresiranih stranaka,

troškovi ispitivanja i drugo) propisano je odredbama Zakona o Državnom inspektoratu.

Državni inspektorat nadležan je za nadzor nad tržištem i prema novom horizontalnom zakonodavnom okviru, odnosno

za nadzor nad provođenjem Zakona o općoj sigurnosti proizvoda i Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni

sukladnosti, uz druga inspekcijska tijela u skladu s njihovim djelokrugom.

Istovremeno, Državni inspektorat član je radnih skupina osnovanih za preuzimanje pojedinih direktiva odnosno pripremu

tehničkih propisa za pojedina područja.

U skladu s procesom implementiranja u nacionalno zakonodavstvo europskih direktiva Novog i Općeg pristupa, u narednom

razdoblju pred Državni inspektorat kao cilj postavlja se uspostava djelotvornog sustava nadzora nad tržištem u skladu s

novim tehničkim zakonodavstvom Republike Hrvatske.

Treba istaknuti da aktivnosti potvrđivanja sukladnosti proizvoda do stavljanja na tržište, moraju biti odijeljene od aktivnosti

nadzora nad tržištem. To znači da inspekcijskom tijelu za nadzor nad tržištem nije dopušteno koristiti usluge ispitivanja od onih

tijela za potvrđivanje sukladnosti, koja su bila uključena u bilo koju fazu potvrđivanja sukladnosti proizvoda za proizvođača.

Odluka da li biti prijavljeno tijelo (Notified body) ili tijelo za potvrđivanje sukladnosti za potrebe nadzora nad tržištem je

odluka samih tih tijela, no radi djelotvornog nadzora nad tržištem, prikladna ispitna/potvrdbena tijela, koja obavljaju poslove

za potrebe nadzora nad tržištem, moraju biti dostupna. U ovom trenutku ne postoji dovoljan broj takvih tijela za sve tehničke

proizvode.

Međutim, uspostava i održavanje cjelokupnog sustava ispitnih/potvrdbenih tijela za sva područja tehničkih proizvoda iziskuje

velika financijska sredstva i nedjelotvorno je u odnosu na malu veličinu Republike Hrvatske, te je stoga u narednom razdoblju

do 2007. godine potrebno izraditi strateški dokument koji bi analizirao stanje na tržištu u odnosu na zastupljenost pojedinih

proizvoda na tržištu i na temelju takve analize predložiti prioritetna područja za razvoj nezavisnih ispitnih/potvrdbenih tijela

za potrebe nadzora nad tržištem.

Donošenje strategije nadzora nad tržištem i njena provedba planira se za razdoblje do 2007. godine i to financiranjem putem

projekata iz programa strane pomoći CARDS 2004 i PHARE 2005.

Nadalje, kroz navedene projekte strane pomoći pristupiti će se sustavnom stručnom usavršavanju inspektora Državnog

inspektorata o novom tehničkom zakonodavstvu.

Sukladno smjernici o općoj sigurnosti proizvoda 2001/95/EC, potrebno je započeti s razvojem sustava brze razmjene

obavijesti o opasnim proizvodima, a u skladu s Uredbom o sadržaju i postupku obavještavanja drugih tijela državne uprave,

međunarodnih subjekata i javnosti o rizicima koji mogu predstavljati proizvodi za zdravlje i sigurnost ljudi.

3.1.3.5. Razmjena podataka

Pravni okvir iz područja zaštite osobnih podataka uspostavljen je tijekom 2003. godine donošenjem Zakona o zaštiti osobnih

podataka (NN br. 103/03).

Zakon je uspostavio regulativu u odnosu na: način i uvjete obrade osobnih podataka, obrade posebnih kategorija osobnih

podataka, obvezu informiranja ispitanika, povjeravanje poslova obrade osobnih podataka, iznošenje osobnih podataka iz

Republike Hrvatske, zaštite rada ispitanika, obrade podataka u novinarske svrhe, te nadzor nad djelovanjem sustava obrade

111


osobnih podataka.

Zakonom je također izvršeno usklađivanje s relevantnim propisom EU (Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od

24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka i slobodnog kretanja tih podataka).

Zakon o zaštiti osobnih podataka stupio je na snagu po prvi puta u Republici Hrvatskoj, a njegova primjena osigurana je

donošenjem podzakonskih akata.

Vlada RH donijela je u 2004. godini Uredbu o načinu vođenja i obrascu evidencije o zbirkama osobnih podataka (NN br.

105/04) i Uredbu o načinu pohranjivanja i posebnim mjerama tehničke zaštite posebnih kategorija osobnih podataka (NN br.

139/04). Na obje uredbe Agencija za zaštitu osobnih podataka dala je mišljenje.

Tijekom 2005. godine predviđeno je donošenje izmjena i dopuna Zakona o zaštiti osobnih podataka te Zakon o potvrđivanju

Konvencije br. 108 Vijeća Europe od 28. siječnja 1981. o zaštiti pojedinaca u pogledu automatske obrade osobnih podataka.

3.1.4. Direktive novog pristupa

Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 16. siječnja 2003. godine prihvaćena je Nacionalna strategija za usklađivanje

hrvatskog tehničkog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. Taj strateški dokument određuje odgovornosti za prijenos i

primjenu pojedinih direktiva Novog pristupa. Vlada Republike Hrvatske osnovala je Stalnu radnu skupinu za koordinaciju

aktivnosti čiji je cilj provedba navedene Nacionalne strategije.

Kao osnovni preduvjet za tehničko usklađivanje sa EU i prenošenje direktiva Novog pristupa u hrvatsko zakonodavstvo

donesen je horizontalni zakon, Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti. Uz njega doneseni su

Zakon o normizaciji, Zakon o akreditaciji i Zakon o općoj sigurnosti proizvoda, provedbom koji će se uspostaviti cjelokupna

infrastruktura i sustav kompatibilni europskim.

Donesen je Operativni plan provedbe Nacionalne strategije kojim se predviđa institucionalno jačanje Ministarstva gospodarstva,

kao tijela nadležnog za tehničko zakonodavstvo, a napose osnivanje posebne Uprave za unutarnje tržište.

Ministarstvo gospodarstva koje za sada nema dovoljan broj osposobljenih zaposlenika za provedbu usklađivanja tehničkog

zakonodavstva. Stoga je prioritetno potrebno provesti organizacijske promjene i provesti specijalističko osposobljavanje

postojećih kao i zapošljavanje novih stručnjaka za tehničko zakonodavstvo.

3.1.4.1 Niskonaponska oprema

Prema Nacionalnoj strategiji za usklađivanje tehničkog zakonodavstva za područje niskonaponske opreme nadležno je

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

Usklađivanje se provodi preuzimanjem direktive 73/23/EEZ o niskonaponskoj opremi u hrvatsko zakonodavstvo donošenjem

Pravilnika o niskonaponskoj opremi.

Donošenje navedenog Pravilnika predviđa se do kraja 2004. godine.

112


3.1.4.2. Jednostavne tlačne posude

Nacionalnom strategijom za usklađivanje tehničkog zakonodavstva za preuzimanje Direktive 87/404/EEZ za jednostavne

tlačne posude u hrvatsko zakonodavstvo zaduženo je Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva.

U tom smislu tijekom 2004. godine predviđa se izrada Nacrta Pravilnika za jednostavne tlačne posude, čije se donošenje

predviđa za prosinac 2004. godine.

Usklađivanje se provodi donošenjem Pravilnika za jednostavne tlačne posude.


3.1.4.3. Igračke

U 2004. godini donesen je «Pravilnik o uvjetima u pogledu zdravstvene ispravnosti predmeta opće uporabe koji se mogu

stavljati u promet» (NN 42/04) kojim je preuzeta Direktiva 88/378/EEZ o sigurnosti igračaka.

U 2005. godini predviđa se donošenje Zakona o predmetnima opće uporabe, temeljem kojeg će se podzakonskim propisom

samostalno regulirati područje dječjih igračaka i u potpunosti preuzeti Direktiva 88/378/EEZ o sigurnosti igračaka.

3.1.4.4. Građevinski proizvodi

U odredbama Zakona o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) određeni su bitni zahtjevi za građevinu, način provedbe ocjenjivanja

sukladnosti i dokazivanja uporabljivosti građevnih proizvoda, te obveza osoba koje obavljaju određene poslove u graditeljstvu

da polože stručni ispit te da se trajno stručno usavršavaju.

Na temelju spomenutog Zakona predviđeno je:

• donošenje tehničkih propisa kojima se razrađuju bitni zahtjevi za građevinu; donošenje tehničkih propisa je nastavak

procesa usklađivanja tehničkog zakonodavstva sa pravnim stečevinama Zajednice (tehnički propisi upućuju na norme,

poglavito one koje se odnose na građevne proizvode),

• uspostava sustava ispitnih, nadzornih i certifikacijskih tijela za područje građevnih proizvoda, te provedba postupaka

ovlašćivanja pravnih osoba za obavljanje tih poslova,

• donošenje novog pravilnika o polaganju stručnog ispita i stručnog usavršavanja osoba koje obavljaju određene

poslove u graditeljstvu,

• donošenje pravilnika o davanju suglasnosti izvođačima za izvođenje pojedinih radova na građevini.

Navedene zadaće (izrade prijedloga propisa i pravilnika te provedbe postupaka i suradnje s drugim tuzemnim i inozemnim

tijelima s tim u vezi) u nadležnosti su Sektora za graditeljstvo, Uprave za stanovanje, komunalno gospodarstvo i graditeljstvo

Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

U 2005. godini predviđeno je donošenje slijedećih podzakonskih propisa i provođenja postupka:

1. Tehnički propis za betonske konstrukcije

2. Tehnički propis za zidane konstrukcije

3. Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada

4. Pravilnik o stručnim ispitima i stručnom usavršavanju osoba u graditeljstvu

5. Poslovi ovlašćivanja

113


U 2006. i 2007. godini potrebno je donijeti slijedeće podzakonske propise i provedbene postupke:

1. Tehnički propis o odvodnji s prometnica

2. Tehnički propis o klimatizaciji i ventilaciji zgrada

3. Tehnički propis za drvene konstrukcije

4. Tehnički propis o zaštiti od buke s cestovnih prometnica

5. Pravilnik o suglasnosti izvođačima

6. Poslovi ovlašćivanja

3.1.4.5 Elektromagnetska kompatibilnost

Prema Nacionalnoj strategiji za usklađivanje tehničkog zakonodavstva za područje elektromagnetske kompatibilnosti

nadležno je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka.

Prema Zakonu o telekomunikacijama (NN 122/03, 158/03, i 60/04) tijekom 2004.g trebalo je donijeti Pravilnik o elektromagnetskoj

kompatibilnosti kojim bi se trebali zadovoljiti svi temeljni zahtjevi Direktive 89/336/EEZ koja se odnosi na elektromagnetsku

kompatibilnost.

Pravilnik je izrađen i stupit će na snagu do kraja 2004. godine. Pravilnik je izrađen u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama,

a koji je usklađen sa starim regulatornim okvirom EU. Potpuna implementacija direktiva novog pristupa biti će moguća u

srednjoročnom razdoblju nakon što Zakon o telekomunikacijama bude potpuno usklađen sa novim regulatornim okvirom.

3.1.4.6. Strojevi

Prema Nacionalnoj strategiji za usklađivanje tehničkog zakonodavstva za područje strojeva nadležno je Ministarstvo

gospodarstva, rada i poduzetništva.

Usklađivanje se provodi preuzimanjem direktive 98/37/EEZ o strojevima u hrvatsko zakonodavstvo donošenjem Pravilnika za

sigurnost strojeva.


3.1.4.8. Neautomatske vage

Vage se ne smiju staviti na tržište i/ili u uporabu ako ne udovoljavaju one zahtjeve koji se na njih odnose te ako nisu označeni

znakovima sukladnosti.

Ravnatelj Zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo poduzet će mjere kad se utvrdi da vage koje nose propisane oznake sukladnosti,

nisu u skladu, podnošenjem prekršajne prijave protiv proizvođača takovih vaga.

Ocjenjivanje sukladnosti vaga s tehničkim zahtjevima obavlja se jednim od sljedeća dva postupka, prema izboru podnositelja

zahtjeva:

• ispitivanjem tipa nakon čega slijedi ili izjava o sukladnosti s tipom (proizvođačevo jamstvo kakvoće proizvodnje) ili

ovjeravanje

• pojedinačnim ovjeravanjem

Ravnatelj Zavoda mora kod imenovanja tijela za ocjenu sukladnosti primijeniti minimalne kriterije (osoblje mora posjedovati

tehničku osposobljenost i profesionalni integritet; tijela moraju raditi neovisno o bilo kojim krugovima, skupinama ili osobama

koje imaju izravni ili neizravni interes za neautomatska mjerila za vaganje u pogledu provođenja ispitivanja, pripreme izvještaja,

izdavanja potvrda/certifikata, kao i mjera nadzora; osoblje mora poštivati profesionalnu tajnu). Do donošenja posebnog

114


propisa posao tijela za ocjenu sukladnosti vršiti će Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo*. Za tijela koja udovoljavaju

kriterijima utvrđenim hrvatskim normama koje su usklađene europske norme pretpostavlja se da zadovoljavaju gore

spomenute kriterije.

Ispitivanje tipa je postupak kojim tijelo za ocjenu sukladnosti provjerava i potvrđuje/certificira da vaga, slučajni uzorak

promatrane proizvodne serije, zadovoljava one zahtjeve koji se na nju odnose. Podnositelj zahtjeva mora tijelu za ocjenu

sukladnosti staviti na raspolaganje jednu vagu koja je slučajni uzorak razmatrane proizvodne serije, ovdje dalje zvano 'tip'.

Službeno prijavljeno tijelo mora ispitati projektnu dokumentaciju i provjeriti da je rečeni tip bio proizveden u suglasnosti s

tom dokumentacijom; dogovoriti se s prijaviteljem o mjestu gdje će se provjere i/ili ispitivanja morati provoditi; provesti ili

dati provesti odgovarajuće provjere i/ili ispitivanja da bi utvrdilo zadovoljavaju li rješenja koja je usvojio proizvođač tehničke

zahtjeve u slučajevima gdje norme na koje se upućuje nisu bile primijenjene; provesti ili dati provesti odgovarajuće provjere i/

ili ispitivanja da bi utvrdilo, tamo gdje je proizvođač odabrao primijeniti odnosne norme, jesu li one primijenjene djelotvorno,

pri čemu utvrđuje postojanje sukladnosti s tehničkim zahtjevima.

Ako tip udovoljava, tijelo za ocjenu sukladnosti mora podnositelju zahtjeva izdati potvrdu/certifikat o odobrenju tipa. Takva

potvrda/certifikat mora sadržavati zaključke ispitivanja, uvjete (ako ih ima) u kojima ona vrijedi, podatke nužne za identifikaciju

odobrenog mjerila i, ako je potrebno, opis njegovog funkcioniranja. Svi relevantni tehnički elementi, kao što su crteži i prikazi,

moraju biti pridodani potvrdi/ certifikatu o odobrenju tipa. Potvrda/certifikat mora imati rok valjanosti 10 godina od dana

njenog izdavanja, a smije biti obnavljana u susljednim razdobljima od po deset godina.

Tijelo za ocjenu sukladnosti mora u redovitim razmacima dolaziti u nadzorne posjete kako bi se uvjerilo da proizvođač održava

i primjenjuje sustav kakvoće; ono mora proizvođaču dostavljati izvještaj o nadzoru.

Povrh toga, tijelo za ocjenu sukladnosti smije obavljati posjete proizvođaču i izvan utvrđenog rasporeda. Tijekom takvih

posjeta, tijelo za ocjenu sukladnosti smije provesti puni ili djelomični nadzorni postupak. Ono mora proizvođaču dostaviti

izvještaj o takvoj posjeti, i, ako je potrebno, izvještaj o nadzoru.

Tijelo državne uprave nadležno za mjeriteljstvo mora periodički provjeravati ispunjavanje uvjeta (osoblje mora posjedovati

tehničku osposobljenost i profesionalni integritet).

*Po novom ustroju posao tijela za ocjenu sukladnosti vršiti će Državni zavod za mjeriteljstvo.

3.1.4.9. Plinski uređaji

Prema Nacionalnoj strategiji za usklađivanje tehničkog zakonodavstva za područje plinskih uređaja nadležno je Ministarstvo


Usklađivanje se provodi preuzimanjem direktive 90/396/EEZ za uređaje na plinovita goriva u hrvatsko zakonodavstvo

donošenjem Pravilnika za plinske uređaje.


3.1.4.10. Toplovodni kotlovi

Prema Nacionalnoj strategiji za usklađivanje tehničkog zakonodavstva za područje toplovodnih kotlova nadležno je

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

Usklađivanje se provodi preuzimanjem direktive 92/42/EEZ o zahtjevima za djelotvornost novih vrelovodnih kotlova na

115


plinovita ili kapljevita goriva u hrvatsko zakonodavstvo donošenjem Pravilnika o zahtjevima za djelotvornost novih toplovodnih

kotlova na plinovita ili kapljevita goriva.


3.1.4.13. Dizala

Prema Nacionalnoj strategiji za usklađivanje tehničkog zakonodavstva za područje dizala nadležno je Ministarstvo gospodarstva,

rada i poduzetništva.

Usklađivanje se provodi preuzimanjem direktive 95/16/EZ koja se odnosi na dizala u hrvatsko zakonodavstvo donošenjem

Pravilnika o dizalima.

Donošenje navedenog Pravilnika predviđa se u 2005. godini.

3.1.4.14. Energetska djelotvornost električne opreme

Nacionalnom strategijom za usklađivanje tehničkog zakonodavstva predviđeno je da se prenese u hrvatsko zakonodavstvo

Direktiva 96/57/EZ o zahtjevima za energetsku djelotvornost kućanskih električnih hladnjaka, zamrzivača i njihovih

kombinacija.

U tom smislu Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva zaduženo je za izradu i donošenje Pravilnika o zahtjevima za

energetsku djelotvornost kućanskih električnih hladnjaka, zamrzivača i njihovih kombinacija.

Donošenje navedenog Pravilnika predviđa se u 2005. godini.

3.1.4.15. Oprema pod tlakom


Direktiva 97/23/EEZ koja se odnosi na tlačnu opremu. U tom smislu Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva zaduženo

je za izradu i donošenje Pravilnika opreme pod tlakom.


3.1.4.16. Radijska oprema i telekomunikacijska terminalna oprema

Prema Nacionalnoj strategiji za usklađivanje tehničkog zakonodavstva za područje radijske opreme i telekomunikacijske

terminalne opreme nadležno je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka.

Prema Zakonu o telekomunikacijama (NN 122/03, 158/03, i 60/04) tijekom 2004.g trebalo je donijeti Pravilnik o stavljanju

na tržište, u pogon i u uporabu radijske opreme i telekomunikacijske terminalne opreme, kojim bi se trebali zadovoljiti svi

temeljni zahtjevi Direktive 1999/5/EZ.

Za potpunu primjenu Direktive 1999/5/EZ. potrebno je istražiti mogućnost osnivanja europski priznatog laboratorija za

ispitivanje R i TT opreme, osposobiti odgovarajuće službe inspekcijskog nadzora tržišta R i TT opreme kao i mogućnost

sklapanja PECCA sporazuma s Europskom unijom.

Pravilnik je izrađen i stupit će na snagu do kraja 2004. godine. Pravilnik je izrađen u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama,

a koji je usklađen sa starim regulatornim okvirom EU. Potpuna implementacija direktiva novog pristupa biti će moguća u

srednjoročnom razdoblju nakon što Zakon o telekomunikacijama bude potpuno usklađen sa novim regulatornim okvirom.

116


3.1.4.17. Rekreacijska plovila

Prema Nacionalnoj strategiji za usklađivanje tehničkog zakonodavstva za područje rekreacijskih plovila (odnosno brodica i

jahti, kako su definirani Pomorskim zakonikom) nadležno je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka.

U smislu obveza koje se odnose na ujednačavanje tehničkog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, a koje je

u nadležnosti Uprave pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka, tijekom 2004. godine Uprava se upoznala sa sadržajem

propisa Europske unije, usporedila ih sa nacionalnim zakonodavstvom te definirala pravne okvire za implementaciju istih.

U tom smislu će se odredbe Direktive 94/25/EEZ koja se odnosi na rekreacijska plovila, implementirati u podzakonske akte

nacionalnog zakonodavstva (Pravilnik o brodicama i jahtama i Tehnička pravila HRB-a), a kako je predviđeno novim Pomorskim

zakonikom koji bi trebao stupiti na snagu do kraja ove godine. Stoga je donošenje podzakonskih propisa predviđeno za prvu

polovicu 2005. godine

3.1.4.18. Pomorska oprema

Prema Nacionalnoj strategiji za usklađivanje tehničkog zakonodavstva za područje pomorske opreme nadležno je Ministarstvo

mora, turizma, prometa i razvitka.

U pogledu Direktive 96/98/EEZ o pomorskoj opremi, kojom se određuje pomorska oprema broda, njezina se implementacija

predviđa kroz Pravilnik o pomorskoj opremi i Tehnička pravila Hrvatskog registra brodova.

3.1.4.19. Željeznički sustav velikih brzina

3.1.4.20. Pakiranje i ambalažni otpad

3.1.4.21. Medicinska oprema i medicinski proizvodi

U 2005. godini, završiti će se usklađivanje na području homeopatskih proizvoda donošenjem slijedećih pravilnika: Pravilnik o

sadržaju i načinu vođenja očevidnika Agencije o homeopatskim proizvodima; Pravilnik o sadržaju podataka i dokumenata za

obnovu odobrenja za stavljanje u promet homeopatskoga proizvoda; Pravilnik o proizvodnji, prometu na veliko i na malo i

provjeri kakvoće homeopatskih proizvoda.

Na području inspekcijskog nadzora vezanog uz područje lijekova i medicinskih proizvoda donijeti će se Pravilnik o načinu

provođenja nadzora farmaceutske inspekcije, također provoditi će se aktivnosti s ciljem osnaženja farmaceutske inspekcije.

Uz Zakon o opskrbi krvlju (koji je detaljno opisan u podpoglavlju Socijalna politika i zapošljavanje – Javno zdravstvo) donijeti

će se Pravilnik o uvjetima i načinu prometa na veliko krvlju, krvnim sastojcima i proizvodima iz krvi, imunološkim lijekovima i

farmaceuticima.

117


3.1.5. DIREKTIVE STAROG PRISTUPA

3.1.5.1. Prehrambeni proizvodi

a) Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva (Europsko Partnerstvo)

Prioritetnim aktivnostima iz dokumenta Europskog partnerstva koje se odnose na kratkoročne ciljeve obuhvaćene su i

aktivnosti vezane uz nastavak usklađenja s pravnom stečevinom Zajednice na preuzimanju direktiva starog i novog pristupa.

Sukladno tome u 2005. godini prioritetnim je određen nastavak usklađivanja pravne stečevine EU za prehrambene proizvode

u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva kako slijedi:

• Izmjene i dopune Pravilnika o općem deklariranju ili označavanju hrane

Kako je u studenom 2003. godine stupila na snagu nova Direktiva 2003/89/EC Europskog parlamenta i Vijeća kojom se

mijenja temeljna Direktiva sa kojom je usklađivan Pravilnik o općem deklariranju ili označavanju hrane br. 2000/13/EC

u odnosu na označavanje sastojaka prisutnih u hrani, potrebno je dodatno uskladiti Pravilnik s novim propisom EU.

Naime, Direktiva 2003/89/EC se u zemljama članicama EU počinje primjenjivati tek u studenom ove godine, a proizvodi

koji nisu deklarirani u skladu s novm Direktivom mogu se stavljati na tržište EU do konca studenog 2005. godine.

• Pravilnik o temeljnim zahtjevima za konditorske proizvode

U RH je trenutno na snazi pravilnik za ovo područje iz 1997. godine a njegove odredbe koje se odnose na kakao i

čokoladne proizvode nisu usklađene s propisom EU – Direktivom 2000/36/EC iz 2000. godine koja uređuje kakao

i čokoladne proizvode namijenjene ljudskoj prehrani. Stoga će novi Pravilnik svojim sadržajem obuhvatiti ovu

Direktivu.

U području sigurnosti hrane Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi će u 2005. godini, temeljem Zakona o hrani donijeti

Pravilnik o uvjetima i postupku za izdavanje dopuštenja za stavljanje na tržište nove hrane i Pravilnik o deklariranju genetski

modificiranih sastojaka, Pravilnik o higijeni hrane i Pravilnik o provođenju HACCP-a (Hazard Analysis Critical Control Point) koji

se odnosi na proizvodnju hrane neživotinjskog porijekla.

b) Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva – projekcije za 2006. i 2007. godinu (Europsko Partnerstvo)

Predviđene zakonodavne mjere temeljem srednjoročnih prioriteta iz Europskog partnerstva za razdoblje do 2007. godine

za područje prehrambenog zakonodavstva odnose se na daljnji nastavak i osjetno poboljšanje usklađivanja s pravnom

stečevinom Zajednice. Vezano uz to u navedenom razdoblju planirane su aktivnosti oko izrade prijedloga nacrta svih

ključnih podzakonskih propisa o temeljnim zahtjevima kakvoće prehrambenih proizvoda sukladno vertikalnim propisima EU

(smjernice starog pristupa) za područja iz nadležnosti MPŠVG –a koji se između ostalog odnose na temeljne zahtjeve za med,

voćne sokove i druge proizvode obuhvaćene vertikalnim EU propisima.

c) Sadržaj sektora

Zakonom o hrani (NN br. 117/03, 130/03, 48/04) prenesena je nadležnost nad 30 – tak vertikalnih pravilnika o temeljnim

zahtjevima kakvoće za prehrambene proizvode u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.Tijekom 2004.

godine započelo se sa izradom novih pravilnika horizontalnih i vertikalnih – sektorskih pravilnika te njihovim usklađivanjem

s propisima EU. Kao prioriteti su odabrani pravilnici koji se odnose na prehrambene proizvode za koje na razini EU postoje

verikalni propisi, te horizontalni pravilnici.

118


Donesen je Pravilnik o općem deklariranju ili označavanju hrane („Narodne novine“ br. 114/04) koji je usklađivan sa: Direktivom

Europskog parlamenta i Vijeća 2000/13 EZ o usklađivanju propisa država članica koji se odnose na označavanje, prezentaciju

i reklamiranje prehrambenih proizvoda, Direktivom Komisije 2002/67/EZ o označavanju hrane koja sadrži kinin i hrane koja

sadrži kofein, Direktivom Komisije 2001/101/EZ koja mijenja Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća 2000/13 EZ o usklađivanju

propisa država članica koji se odnose na označavanje, prezentaciju i reklamiranje prehrambenih proizvoda, Direktivom Vijeća

ministara 96/21/EZ koja mijenja Direktivu Komisije 94/95/EZ koja se odnosi na obvezno označavanje na deklaraciji pojedinosti

drugih od onih propisanih Direktivom 79/112/EEC, Direktivom Komisije 1999/10/EZ koja propisuje ukidanje odredbi članka

7. Direktive Vijeća ministara 79/112/EEZ u vezi s označavanjem hrane, Direktivom Komisije 87/250/EEZ o oznaci alkoholne

jakosti po volumenu kod deklariranja alkoholnih pića namijenjenih za prodaju krajnjem potrošaču, Direktivom Vijeća ministara

89/396/EEZ o oznakama ili znakovima koje određuju seriju kojoj hrana pripada.

Također su izrađeni i objavljeni Pravilnik o navođenju hranjivih vrijednosti hrane („Narodne novine br. 153/04) usklađen s

Direktivom Vijeća 1990/496/EEZ o obilježavanju hranjive vrijednosti prehrambenih proizvoda i Pravilnik o provođenju

monitoringa hrane radi utvrđivanja razina nutrijenata, kontaminata, aditiva, drugih sastojaka i tvari ( NN 135/04).

Tijekom 2004. godine izrađeni su i objavljeni:

• Pravilnik o alkoholnim i jakim alkoholnim pićima;

• Pravilnik o šećeru i ostalim saharidima, njihovim otopinama te škrobu i škrobnim sirupima

• Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće;

• Pravilnik o prehrambenim aditivima;

• Pravilnik o o kavi i kavovinama te proizvodima od kave i kavovina

• Pravilnik o prirodnim mineralnim, izvorskim i stolnim vodama

Ovi pravilnici bili su i sastavni dio Nacionalnog programa za pridruživanje EU za 2004. godinu.

Projekt CARDS 2002 pod nazivom „Jačanje infrastrukture u području poljoprivrede, živih životinja i prehrambenih proizvoda“

sadrži podkomponentu „Kakvoća hrane“ u okviru koje je predviđena usporedna analiza pravilnika o temeljnim zahtjevima

kakvoće prehrambenih proizvoda koji su na snazi u Republici Hrvatskoj s EU propisima. U 2004. godini kroz ovaj projekt bila

je planirana izrada četiri naprijed navedena pravilnika, kojima bi se propisali temeljni zahtjevi kakvoće za alkoholna i jaka

alkoholna pića, šećere, kavu te prirodne mineralne vode. Međutim, ovaj projekt koji će se provoditi u suradnji s talijanskim

twinning partnerom još uvijek nije započeo te će radni plan koji je bio definiran za 2004. godinu morati doživjeti promjene.

3.1.5.2. Motorna vozila

Prema Nacionalnoj strategiji za usklađivanje tehničkog zakonodavstva za područje motornih vozila nadležan je Državni zavod

za normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM)

Sadašnji pravni okvir u tom području stvoren je uspostavljanjem nacionalnog sustava homologacije cestovnih vozila kao

cjeline koje je započelo je 1994. godine donošenjem Odluke Vlade Republike Hrvatske o sukcesiji Ženevskog sporazuma iz

1958. godine (zajedno s pridodanih četrdeset i devet ECE pravilnika) ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 8/94).

Uspostavljeni sustav temelji se na odredbama toga sporazuma i uređen je sljedećim nacionalnim propisima donesenim

na temelju starog Zakona o normizaciji ("Narodne novine" broj 55/96): Pravilnikom o homologaciji vozila ("Narodne novine"

broj 15/02, 88/02, 28/03, 107/03 i 164/03), Naputkom za provođenje postupka homologacije vozila ("Narodne novine" broj 15/02) i

Pravilnikom o utvrđivanju visine i načina plaćanja naknada za pokriće troškova u postupku homologacije vozila ("Narodne novine"

broj 107/96 i 97/97) te Naredbama o homologaciji opreme i dijelova vozila.

119


Funkcioniranje nacionalnog sustava homologacije vozila kao cjeline započelo je 15. rujna 1997. godine.

Zahtjevi za sustave, opremu i dijelove vozila su definirani naredbama o homologaciji (pojedinačni propisi o homologaciji).

Te naredbe (doneseno 87 naredaba) su sukladne zahtjevima odgovarajućih ECE pravilnika na koje upućuju te naredbe. U

provedbi, prihvaćaju se homologacije izdane prema odgovarajućim ECE pravilnicima kao i smjernicama Europske unije (EU

smjernice) koje odgovaraju ECE pravilnicima.

Nacionalnim propisom «Pravilnik o temeljnim zahtjevima za traktore za poljoprivredu i šumarstvo («NN»75/01 i 4/02) koji je u

skladu s međunarodmim propisima i normana (OECD kodovi, HRN ISO norme i određeni zahtjevi EU-smjernica), određeni su

uvjeti koje moraju zadovoljavati predmetni traktori prije stavljanja u promet. U tom je smislu uspostavljen odgovarajući sustav

za ocjenu sukladnosti traktora s propisanim zahtjevima.

U 2004. godini pristupilo se usklađivanju u području motornih vozila kategorije M, N i O (vozila koja imaju najmanje četiri

kotača) i kategorije L (vozila koja imaju dva ili tri kotača) donošenjem nacionalnih propisa.

To usklađivanje se provodi na način da su dvije osnovne smjernice implementirane kroz dva osnovna pravilnika, (1) za motorna

vozila na najmanje četiri kotača i (2) za vozila na dva ili tri kotača, a pojedinačne smjernice implementiraju se kroz odgovarajuće

pojedinačne pravilnike (TPV) koji se odnose na sustave, opremu i dijelove vozila. Stupanje na snagu tih propisa je osam dana

nakon njihove objave u «Narodnim novinama» a početak primjene od dana pristupanja Europskoj uniji.

Nacionalnim programom za 2004. godinu predviđena je objava i stupanje na snagu četrdeset sedam pravilnika s kojima se

implementira isti broj EU smjernica. U trećem kvartalu 2004. godine objavljeno je dvadeset pet navedenih pravilnika, a u

četvrtom kvartalu bit će objavljeno preostalih dvadeset dva pravilnika.

Ti propisi u pogledu zahtjeva i postupaka ispitivanja u potpunosti su usklađeni s odgovarajućim EU-smjernicama.

Nadležno tijelo za donošenje tih propisa je Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo.

U 2005. godini predviđeno je daljnje usklađivanje implementiranjem dvadeset EU smjernica i to, s devet pravilnika u području

motornih vozila kategorije M, N i O (vozila koja imaju najmanje četiri kotača), s deset pravilnika u području motornih vozila

kategorije L (vozila koja imaju dva ili tri kotača) i s osnovnim pravilnikom za vozila kategorije T (traktori na kotačima za

poljoprivredu i šumarstvo).

Nacionalnom strategijom za usklađivanje tehničkog zakonodavstva predviđeno je usklađivanje tehničkog zakonodavstva

Republike Hrvatske i s direktivama Starog pristupa za ona područja u kojima on još ostaje na snazi.

Za izradu zakona odnosno provedbu mjera na prenošenju u hrvatsko zakonodavstvo direktiva Staroga pristupa zadužena su

u skladu sa svojim djelokrugom pojedina ministarstva odnosno državne upravne organizacije.

3.1.5.3. Staklo


Direktiva 69/493/EEZ, a koja se odnosi na proizvode od kristalnog stakla. U tom smislu Ministarstvo gospodarstva, rada i

poduzetništva zaduženo je za izradu i donošenje Pravilnika za proizvode od kristalnog stakla.

Donošenje navedenog Pravilnika predviđa se do kraja 2004. g.

120


3.1.5.4. Tekstil

Prema Nacionalnoj strategiji za usklađivanje tehničkog zakonodavstva za područje tekstila nadležno je Ministarstvo


Usklađivanje se provodi preuzimanjem direktiva Starog pristupa za područja iz Ružičaste knjige Opće uprave za poduzetništvo

Europske komisije točka 8.2.10. Tekstilni proizvodi:

• Direktiva 97/74/ EZ o označivanju sastava tekstilnih proizvoda

• Direktiva 97/37/ EZ je prilagodba Direktive 97/74/ EZ tehničkom napretku

• Direktiva 96/73/ EZ o određenim metodama kvantitativne analize binarnih mješavina tekstilnih vlakana

• Direktiva 73/44/ EEZ o kvantitativnoj analizi trinarnih mješavina tekstilnih vlakana

U tom smislu Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva zaduženo je za izradu i donošenje Pravilnika o sirovinskom

sastavu i nazivima tekstila, Pravilnika o određenim metodama kvantitativne analize binarnih mješavina tekstilnih vlakana i

Pravilnika o kvantitativnoj analizi trinarnih mješavina tekstilnih vlakana.


3.1.5.5. Obuća

Prema Nacionalnoj strategiji za usklađivanje tehničkog zakonodavstva za područje obuće nadležno je Ministarstvo


Usklađivanje se provodi preuzimanjem direktiva Starog pristupa za područja iz Ružičaste knjige Opće uprave za poduzetništvo

Europskog povjerenstva točka 8.2.11. Obuća, s kojom je potrebno izvršiti usklađivanje je Direktiva 94/11/ EZ o oznakama

glavnih materijala kod proizvodnje cipele.

U tom smislu Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva zaduženo je za izradu i donošenje Pravilnika o oznakama

glavnih materijala kod proizvodnje obuće.


3.1.5.6. Drvo

Prema novom ustroju Ministarstava u Vladi Republike Hrvatske, tijekom 2004. godine sektor drvne industrije prešao je iz

nadležnosti Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u nadležnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga

gospodarstva u kojem je ustrojena i zasebna Uprava drvne industrije.

Stanje u sektoru

U cilju poticanja mjera i instrumenata, te oblikovanja pretpostavki koje će potaknuti izvoz, kao i potaknuti konkurentnost

domaćih drvoprerađivača, Vlada Republike Hrvatske donijela je Strategiju razvoja industrijske prerade drva i papira («Narodne

novine» broj 114/04). Temeljni zadatak Strategije je promišljanje i predlaganje djelotvornih mjera, instrumenata i pretpostavki

za oblikovanje nove industrijske politike drvnog sektora.

Strategijom se potiče domaću drvnu industriju da svoje proizvode izvozi u visokom stupnju finalizacije, za što se predviđaju

konkretne mjere:

• promjena postojeće industrijske strukture u sektoru u korist izvoza finalnih proizvoda

• povećanje učešća finalnih proizvoda na tržištu

121


• povećanje konkurentnosti finalnih proizvoda

• povećanje zaposlenosti

• osiguranje zadržavanja stanovništva

• poticanje razvoja i zaštite industrije prerade drva, proizvodnje namještaja i proizvodnje i prerade papira

• reguliranje tržišta piljene građe u RH

U tom su cilju tijekom 2004. godine deregulirane cijene drvnih sortimenata, te je izrađen Zakon o klasifikaciji neobrađenog

drva koji je usklađen sa Direktivom Vijeća 68/89/EEZ od 23. siječnja 1968. čime se ispunjava obveza iz Nacionalnog programa

za pridruživanje EU za 2004. godinu.

Predviđene aktivnosti u 2005. godini

U postupku pridruživanja EU i usklađivanja zakonodavstva u području koje uređuje drvo potrebno je tijekom 2005. godine

donijeti europske norme za preostale vrste drva, te ih uskladiti s europskim normama za šumske sortimente, kao i izraditi

potrebne podzakonske akte na temelju Zakona o klasifikaciji neobrađenog drva, a koji bi regulirao mjerenje i klasifikaciju

neobrađenog drva. Navedeni podzakonski akt zasnivat će se na odredbama Priloga Direktive Vijeća od 23.1.1968. (Službeni

list L 032, 06/02/1968 strana 0012-0015).

U razdoblju od 2005 do 2007. godine planira se donošenje potrebnih propisa i osnivanje institucija koje će implementirati

odredbe Strategije, te time drvoprerađivački sektor uključiti u Europu uvažavajući kriterije slobodnog tržišta.

3.1.5.7. Kemijski proizvodi

Prema Nacionalnoj strategiji za usklađivanje tehničkog zakonodavstva za područje kemijskih proizvoda nadležno je

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

Cjelovito područje klasifikacije, pakiranja, etiketiranja kemikalija, razvrstanih prema direktivama EU, te zabrane stavljanja na

tržište, odnosno uporabe, uredit će se podzakonskim aktima temeljenim na Zakonu o kemikalijama (Narodne novine br.

173/03), koji će se primjenjivati od 01. siječnja 2005.

Zakon je usklađen s Direktivom Vijeća 67/548/EEZ od 27. lipnja 1967. godine o usklađivanju zakona, propisa i administrativnih

uredbi koje se odnose na klasifikaciju, pakiranje i označavanje opasnih supstanci) i Direktivom vijeća 2001/59/EZ (izmjena

direktive 67/548/EEZ), te Direktivom 1995/45/EZ koja se odnosi na označavanje opasnih proizvoda.

Usklađivanje se provodi preuzimanjem direktive 76/769/EEC koja se odnosi na ograničavanje i zabranu stavljanja na tržište i

uporabe određenih proizvoda i direktiva koje iz nje proizlaze (Direktiva 76/663/EZ, Direktiva 82/828/EEZ, Direktiva 82/264/

EEZ, Direktiva 83/478/EEZ).

Usklađivanje se provodi preuzimanjem gore navedenih direktiva u hrvatsko zakonodavstvo donošenjem Pravilnika

o ograničavanju stavljanja na tržište i uporabe određenih opasnih tvari i pripravaka, koji će se temeljiti na Zakonu o

kemikalijama


3.1.5.8. Deterdženti

Prema Nacionalnoj strategiji za usklađivanje tehničkog zakonodavstva za područje deterdženata nadležno je Ministarstvo


Usklađivanje se provodi preuzimanjem direktive 73/405/EEZ 82/242/EEZ 82/243/EEZ koje se odnose na usklađivanje metoda

122


za testiranje deterdženata (odnosno anionskih i ne-ionskih površinski aktivnih tvari) u hrvatsko zakonodavstvo donošenjem

Pravilnika o metodama ispitivanja biorazgradljivosti i označavanju deterdženata.


3.1.5.9. Umjetno gnojivo


Tijekom 2005. godine nisu predviđene aktivnosti na daljnjem usklađenju zakonodavstva u području mineralnih gnojiva.

Tijekom 2005. godine u proizvodnju i promet umjetnim gnojivima uvoditi će se norme iz Pravilnika o kvaliteti, označavanju i

razvrstavanju mineralnih gnojiva.


Tragom iskustava u implementaciji novog Pravilnika o kvaliteti, označavanju i razvrstavanju mineralnih gnojiva u narednim

2006. i 2007. godini planira se izvršiti daljnje promjene Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla a s ciljem otklanjanja uočenih

normativnih nejasnoća kao i provođenje cjelovitog usklađenje navedenog Zakona sa direktivama Europske unije.

c) Sadržaj sektora

Nacionalnim programom za 2003. godinu bilo je predviđena izrada prijedloga Zakona o gnojivima koji bi zamijenio prijašnji

zakonski okvir koji je regulirao samo pitanje mineralnih gnojiva (Zakon o kvaliteti i kontroli kvalitete i prometu mineralnim

gnojivima (NN43/92)).

Tijekom 2003 godine izrađen je novi nacrt Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, odnosno prošireno je područje koje

uređuje ovaj Zakon s tvarima kao što su poboljšivači tla čime je cjelovito uređeno pitanje prometa i proizvodnje gnojiva

i poboljšivača tla u Hrvatskoj, a ujedno ovim aktom usklađuje se hrvatsko zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU u dijelu

mineralnih gnojiva.

Područje organskih gnojiva i poboljšivača još nije uređeno u EU. Naime, u pripremi je Zakona o gnojivima i poboljšivačima

tla u dijelu organskih gnojiva i poboljšivača korištena je njemačka zakonodavna praksa, ali samo područje organskih gnojiva

(proizvodnja i kvaliteta i dr.) još uvijek nije regulirano u EU. Dakle postoji regulativa na nacionalnim razinama u Europi ali to

područje još nije objedinjeno na razini EU.

Tijekom 2004. godine na temelju Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla planirano je donošenje Pravilnika o kvaliteti,

označavanju i razvrstavanju mineralnih gnojiva. Ovim pravilnikom uvesti će se europski standardi kakvoće i označavanja

umjetnih-mineralnih gnojiva. Pri tome koristiti će se zadnja smjernica 2003/2003/EC donijeta 21. 11. 2003. godine koja

objedinjuje sve prethodne smjernice i na jednom mjestu uređuje cijelo područje umjetnih gnojiva.

3.1.5.10. Farmaceutski i kozmetički proizvodi

U području farmaceutskih proizvoda u 2004. godini donesena je većina podzakonskih propisa uz Zakon o lijekovima i

medicinskim proizvodima s kojima se provodilo usklađivanje s propisima EU. U 2005. godini nastaviti će se zakonodavna

aktivnost donošenjem preostalih podzakonskih propisa s ciljem postizanja što većeg stupnja usklađenosti s pravnom

stečevinom Zajednice u ovom području. Također, poduzet će se određene mjere na edukaciji i osnaženju službe farmaceutske

inspekcije.

U pogledu kozmetičkih proizvoda u Republici Hrvatskoj na snazi je Pravilnik o uvjetima u pogledu zdravstvene ispravnosti

123


predmeta opće uporabe (NN 42/04) kojim se reguliralo posuđe, pribor, oprema i uređaji za proizvodnju kozmetičkih proizvoda,

sredstva za osobnu higijenu, njegu i uljepšavanje lica i tijela, Navedeni pravilnik usklađen je Direktivom 76/768/EZ koja se

odnosi na kozmetičke proizvode.

U 2005. godini aktivnost će biti više usmjerene prema implementaciji propisa, a s tim u vezi i jačanju inspekcijske službe.

Do 2007. godine planira se ojačati inspekcijska služba kroz drugačije oblike organizacije što će biti predloženo novim Zakonom

o sanitarnoj inspekciji.

3.1.5.11. Veterinarski medicinski proizvodi

Zakon o veterinarskim lijekovima i veterinarsko-medicinskim proizvodima («Narodne novine» br. 79/98.), određuje pravni

okvir za veterinarske lijekove i veterinarsko-medicinske proizvode. Temeljem tog Zakona u postupku izrade je Pravilnik o

načinu propisivanja i izdavanja veterinarskog lijeka i ljekovitog dodatka (članak 6. stavak 2.), a koji mora biti dovršen tijekom

2005. godine.

3.1.6. Javne nabave

a) Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva

U skladu s kratkoročnim prioritetima sadržanim u Europskom partnerstvu, uzimajući u obzir zahtjeve iznesene u Mišljenju

Europske komisije o zahtjevu za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji, a kao nastavak dosadašnjih aktivnosti

PRIORITETNI ZADACI Ureda za javnu nabavu u procesu europskih integracija trebaju biti usmjereni na slijedeće:

Izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi

Početkom 2005. godine trebali bi biti pušteni u postupak prihvaćanja amandmani na sada važeći Zakon o javnoj nabavi.

Naime na temelju Odluke Vlade prvotno je odlučeno da se ide na prijedlog izmjena Zakon putem amandmana. Nakon toga

Vlada je donijela Odluku da se pristupi izradi novog Zakona s namjerom da se u isti ugrade i nove direktive br. 17/2004/EZ i

2004/18/EZ. Temeljem sugestija Europske komisije i Svjetske banke Vlada je odlučila da se ide korak po korak te se do kraja

godine treba izvršiti izmjena Zakona putem amandmana u dijelovima koji predstavljaju uočene poteškoće u primjeni. Gotovo

trogodišnja primjena odredbi Zakona u praksi je iskristalizirala dileme i poteškoće u primjeni spomenutog zakona koje je

potrebno otkloniti i time stvoriti pretpostavke za funkcioniranje osnovnih načela sustava javne nabave. Stoga je namjera

stvaranja zakonodavnog okvira koji će otkloniti nepotrebne zapreke koje se javljaju pri provedbi postupaka javnih nabavki.

Izmjenama i dopunama zakona pristupilo se jer su neki postupci podnormirani, u zakonu se pojavljuju neki pojmovi koje

naše nacionalno pravo ne poznaje te zakon pojedine pojmove ne upotrebljava posve dosljedno odnosno neke su odredbe

nejasne i nedorečene. Ipak, kao primarna se nameće potreba pristupanju izmjenama i dopunama Zakona zbog konkretnih

zaključaka o djelomičnoj neusklađenosti sa direktivama. Uz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi pristupiti

će se izradi Priručnika i Vodiča za javnu nabavu te izradi standardizirane nabavne dokumentacije.

U tijeku 2005. godine od podzakonskih akata planirano je donošenje Uredbe o nabavi roba, usluga i ustupanju radova, Uredbe

o objavama i evidencijama javne nabave te Uredbe o evidenciji kvalificiranih gospodarskih subjekata.

b) Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva

U skladu s kriterijima za članstvo te namjerom Vlade RH da do 2007. godine postigne punu spremnost RH za članstvo u

EU kao i preuzetim obvezama iz SSP-a čl. 72 Ured će u predstojećem razdoblju nastaviti raditi na aktivnostima potpunog

usklađenja zakonodavstva iz područja javne nabave sa pravnom stečevinom EU te na slijedećim povezanim aktivnostima:

124


1. Usvajanje i opis strategije razvoja sustava javnih nabava

2. Izrada jedinstvenog pojmovnika terminologije javnih nabava

3. Uspostava sustava savjetovanja poslovnog sektora o postupcima javne nabave

4. Mjere povezivanja strateškog planiranja dodjele ugovora o javnoj nabavi s projekcijama proračuna ( u suradnji s

Ministarstvom financija)

5. Kontrola postupaka dodjele ugovora o javnoj nabavi

6. Izgrađivati sustav elektroničke nabave za korisnike javnih nabava

Provedbene propise za elektroničku dražbu, za evidenciju kvalificiranih gospodarskih subjekata ukoliko ostanu kao

takvi u prijedlogu izmjena i dopuna zakona donijet će se najkasnije do 2007. godine.

7. Izrada baze podataka elektroničke nabave za sve obveznike Zakona o javnoj nabavi

8. Izrada i uvođenje standardiziranih obrazaca za elektroničku nabavu

c) Sadržaj sektora

U kolovozu 2004. godine izrađen je prijedlog Nacrta izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi kako bi se nastavilo sa

usklađivanjem zakona sa pravnom stečevinom EU. Kako su u ožujku 2004. godine usvojene nove Direktive EZ na području

javnih nabava:

- 2004/17/EZ Direktiva kojom se usklađuju postupci subjekata koji djeluju u sektoru vodoopskrbe, energetike, transporta

i poštanskih usluga

- 2004/18/EZ Direktiva kojom se usklađuju postupci za dodjelu ugovora o javnim radovima, javnim opskrbama te

pružanju javnih usluga i kojom se spajaju takozvana klasična područja nabave roba, usluga i radova koja su prethodno

bila predmet triju direktiva (93/36/EZ, 93/37/EZ i 92/50/EZ), izrađen je Nacrt o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj

nabavi u kojem su ugrađeni određeni koncepti predviđeni novim Direktivama.

U 2005. godini očekuje se prihvaćanje izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi te izrada i donošenje provedbenih propisa.

Uz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi pristupiti će se izradi Priručnika i Vodiča za javnu nabavu te izradi

standardizirane nabavne dokumentacije.

d) Plan provedbe SSP-a

Uspostavljanje pravnog okvira (usklađeni zakoni i prateći provedbeni propisi) uz institucionalni okvir ( ustrojavanje ureda u

Središnji ured i izmjena organizacione strukture Ureda) treba upotpuniti strategijom o implementaciji i razvoju sustava javne

nabave kako bi se osiguralo stvarno funkcioniranje sustava u praksi kao cjelini. Aktivnosti u smjeru navedene strategije

zacrtane su u kratkoročnim i srednjoročnim aktivnostima.

Stoga je u strategiji i navedena planirana aktivnost preustroja Ureda te promjena organizacione strukture po odjelima kako bi

se osiguralo učinkovito djelovanje sustava unapređenja i razvoja javne nabave kao cjeline. Najznačajniji problem nedostatka

stručnog kadra pokušat će se donekle ublažiti organizacijom seminara od strane Ureda koji će biti organizirani u svrhu

podizanja razine stručnosti djelatnika koji obavljaju poslove javne nabave te ostalih sudionika koji sudjeluju u ovom sustavu.

Ured također priprema niz aktivnosti za preuzimanje aktivne uloge u pružanju informacija javnosti o razvoju sustava javne

nabave, te se u tu svrhu planira izdavanje nekoliko vrsta brošura koje će pridonijeti transparentnosti i informiranosti o javnoj

nabavi u cjelini.

125


Mjera Rok provedbe Nositelj

Ustrojavanje Ureda kao Središnjeg te promjena organizacione strukture s ciljem stvaranja efikasnog funkcioniranja sustava u cjelini

rujan 2005.URED ZA JAVNU

NABAVU

Određivanje konkretnih mjera i aktivnosti

kroz CARDS projekt 2002 travanj 2005.

URED ZA JAVNU NABAVU

Implementacija i provedba svih aktivnosti u cilju podizanja transparentnosti sustava javne nabave trajnoURED ZA JAVNU

NABAVU

Donošenje programa koji će osigurati podizanje razine organizacione strukture rada Ureda radi učinkovitije primjene Zakona te suradnje sa mjerodavnim međunarodnim institucijama u cilju potpunog usklađenja zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU EU i direktivama

travanj 2005URED ZA JAVNU

NABAVU

Suradnja sa drugim tijelima u sustavu javne nabave svrhu informiranja o svim promjenama na ovom području

trajnoURED ZA JAVNU

NABAVU

Stručno obrazovanje djelatnika ureda svibanj 2005URED ZA JAVNU

NABAVU

Organiziranje seminara i predavanja o novostima u sustavu javne nabave trajnoURED ZA JAVNU

NABAVU

3.1.7. Slobodno kretanje kulturnih dobara

Sukladno Nacionalnom programu Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji - 2004. godina, donesen je Pravilnik o

određivanju kulturnih predmeta koji se smatraju nacionalnim blagom država članica europske unije ("Narodne novine", broj

38/04). Ovim se Pravilnikom određuju kategorije kulturnih predmeta koji se smatraju nacionalnim blagom država članica

Europske unije, koje u postupku propisanom Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara mogu zatražiti njihov povrat u

slučaju nezakonitog odnošenja s njihova teritorija.

Pravilnik je usklađen s Direktivom Vijeća EU 93/EEZ od 15. ožujka 1993. o povratku kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s

teritorije države članice (OJ L 074, 27.03. 1993.). Predmet uređivanja ove Direktive je povratak kulturnih predmeta nezakonito

iznesenih s teritorija države članice Europske unije.

Također je usklađen s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća EU, 96/100/EZ, od 17. veljače 1997. kojom se mijenja i

dopunjuje Prilog Direktivi 93/7/EEZ o povratku kulturnih predmeta koji su nezakonito uklonjeni s teritorija države članice (OJ

L 060, 01.03.1997.). Predmet uređivanja ove Direktive je izmjena Priloga Direktive Europskog Parlamenta i Vijeća EU 93/7EEZ u

pogledu pitanja povrata kulturnih predmeta koji su nezakonito uklonjeni s teritorija države članice.

Pravilnik je usklađen i s Direktivom 2001/38/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća EU od 5. lipnja 2001. kojom se mijenja Direktiva

Vijeća 93/77/EEZ o povratku kulturnih predmeta koji su nezakonito uklonjeni s teritorija države članice (OJ L 187, 10.07.2001.).

Predmet uređivanja ove Direktive je izmjena načina izračuna graničnih novčanih vrijednosti kulturnih predmeta.

126


3.2. SLOBODA KRETANJA OSOBA


Kratkoročni prioritet Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u području uzajamnog priznavanja kvalifikacija je izrada

strategije ugrađivanja općih direktiva EU za regulirana zanimanja u nacionalno zakonodavstvo (Direktive 89/48/EEZ, 92/51/

EEZ i 99/42/EZ), kao i posebnih direktiva za određena zanimanja.


Dokument o Europskom partnerstvu nalaže nastavak usklađivanja s pravnom stečevinom Zajednice s obzirom na uzajamno

priznavanje stručnih kvalifikacija i diploma, uključujući odredbe o obrazovanju i osposobljavanju te dodatno unaprjeđivanje

potrebnih administrativnih tijela. Srednjoročni prioritet u području uzajamnog priznavanja kvalifikacija je provedba strategije

ugrađivanja općih direktiva EZ za regulirana zanimanja u nacionalno zakonodavstvo, kao i posebnih direktiva za određena

zanimanja.

Nadalje, dokument o Europskom partnerstvu nalaže uklanjanje svih diskriminatornih mjera prema radnicima migrantima iz EU

i EU građanima. Tijekom 2005. godine Ministarstvo unutarnjih poslova pratit će primjenu Zakona o strancima i spomenutih

podzakonskih akata. Na osnovu uočenih nedostataka u srednjoročnom razdoblju izradit će se nacrti prijedloga za izmjenu

postojećeg zakonodavstva, posebno u smislu uklanjanja svih diskriminatornih mjera prema radnicima migrantima iz EU i EU

građanima.

3.2.3. Uzajamno priznavanje kvalifikacija

Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN br. 158/03) stupio je na snagu 15. listopada 2003. Primjenjuje se

od 1. srpnja 2004. godine sukladno Uredbi Vlade RH o izmjeni Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN

br. 198/03).

Sukladno Zakonu o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija

podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inozemne obrazovne kvalifikacije koju je izdalo nadležno tijelo, radi

omogućavanja pristupa obrazovanju i/ili zapošljavanju.

Budući da pravna stečevina EU-a razlikuje priznavanje akademskog stupnja u svrhu nastavka studija i priznavanje u svrhu

zapošljavanja, novi Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija prvi put prepoznaje razliku između stručnog i

akademskog priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije.

Stručno priznavanje podrazumijeva priznavanje jednake pravne valjanosti inozemnoj visokoškolskoj kvalifikaciji s

odgovarajućom domaćom visokoškolskom kvalifikacijom, kojim se omogućuje zapošljavanje i pristup daljnjem obrazovanju

u Republici Hrvatskoj. Akademsko priznavanje podrazumijeva izjednačavanje inozemne visokoškolske kvalifikacije s

odgovarajućom domaćom visokoškolskom kvalifikacijom radi ostvarivanja prava na nastavak obrazovanja u Republici

Hrvatskoj.

Kod priznavanja akademskog stupnja u svrhu zapošljavanja pravna stečevina EU razlikuje regulirana i neregulirana zanimanja.

Kratkoročni prioritet je izrada strategije ugrađivanja općih direktiva EU za regulirana zanimanja u nacionalno zakonodavstvo

(Direktive 89/48/EEZ, 92/51/EEZ i 99/42/EZ), kao i posebnih direktiva za određena zanimanja.

127


Pravna stečevina EU ne sadrži odredbe za priznavanje akademskog stupnja u svrhu nastavka studija.

Srednjoročni prioritet je provedba strategije ugrađivanja općih direktiva EZ za regulirana zanimanja u nacionalno

zakonodavstvo, kao i posebnih direktiva za određena zanimanja.

Plan provedbe SSP-a

Mjera Rok provedbe Nositelj-izrada baze podataka o provedenim postupcima priznavanja koja će služiti kao polazište za izradu preporuke za vrednovanje koju izrađuje Nacionalni ENIC/NARIC ured

rujan 2005. MZOS

3.2.4. Vize

Područje viza detaljno je razrađeno u poglavlju 3.24. Pravosuđe i unutarnji poslovi.

3.2.5. Socijalna sigurnost

Hrvatsko socijalno zakonodavstvo obuhvaća mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti

i pravo na obiteljska davanja (u Hrvatskoj dječji doplatak), dakle sve grane socijalnog osiguranja obuhvaćene Uredbom 1408/

71, koja predstavlja temeljni propis europskog socijalnog zakonodavstva.

Pravni okvir na području socijalnog osiguranja u okviru slobode kretanja osoba čine bilateralni ugovori o socijalnom osiguranju,

kojima se koordiniraju sustavi socijalne sigurnosti država ugovornica na navedenim područjima.

Republika Hrvatska za sada koordinira sustav socijalne sigurnosti s 23 države, kako putem starih konvencija o socijalnom

osiguranju, koje RH primjenjuje temeljem odredaba Bečke konvencije o sukcesiji država glede međunarodnih ugovora, tako i

putem novih ugovora o socijalnom osiguranju koje je sklopila kao samostalna država. Ti su ugovori izrađeni na općeprihvaćenim

europskim načelima, kao što su: načelo zbrajanja razdoblja osiguranja ili drugih relevantnih razdoblja za stjecanje prava na

davanja, načelo jednakosti postupanja prema stranim državljanima kao prema svojim, načelo izjednačavanja teritorija država

ugovornica u odnosu na relevantne pravne činjenice na koje se ugovor odnosi, načelo isplate stečenih mirovinskih davanja

na područje druge države, kao i načelo omogućavanja stjecanja prava i prema ugovorima s trećim državama.

Republika Hrvatska sklopila je sljedeće ugovore o socijalnom osiguranju. Oni reguliraju pitanja mirovinskog, zdravstvenog

osiguranja i zapošljavanja.

1) Međunarodni ugovori na snazi:

a) Ugovori koje je sklopila bivša Jugoslavija, a koje je Republika Hrvatska preuzela i još ih primjenjuje su

konvencije sa sljedećim državama:

Belgijom, Danskom, Francuskom, Mađarskom, Norveškom, Poljskom, Švedskom, Rumunjskom i Ujedinjenim

Kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske.

b) Ugovori na snazi koje je Republika Hrvatska sklopila nakon osamostaljenja sa sljedećim državama:

1. Austrijom - stupio na snagu 1. listopada 1998., a primjenjuje se retroaktivno od 1. siječnja 1997. ("Narodne

novine" – međ. ugovori, br. 15/97)

2. Makedonijom - stupio na snagu 1. studenoga 1997. ("Narodne novine" - međ. ugovori, br. 16/97)

3. Švicarskom - stupio na snagu 1. siječnja 1998. ("Narodne novine" - međ. ugovori, br. 14/96)

4. Slovenijom - stupio na snagu 1. veljače 1998. ("Narodne novine" - međ. ugovori, br. 16/97)

5. Slovačkom - stupio na snagu 1. svibnja 1998. ("Narodne novine" - međ. ugovori, br. 20/97)

128


6. Njemačkom - stupio na snagu 1. prosinca 1998. ("Narodne novine" - međ. ugovori, br. 7/98)

7. Kanadom - stupio na snagu 1. svibnja 1999. ("Narodne novine" - međ. ugovori, br. 16/98)

8. Češkom Republikom - stupio na snagu 1. srpnja 2000. ("Narodne novine" - međ. ugovori, br. 7/99)

9. Nizozemskom - stupio na snagu 1. listopada 2000. ("Narodne novine" - međ. ugovori, br. 2/99)

10. Kanadskom - stupio na snagu 1. svibnja 2001.Pokrajinom Quebec ("Narodne novine" - međ. ugovori, br. 10/00)

11. Bosnom i Hercegovinom - stupio na snagu 1. studenoga 2001. ("Narodne novine" - međ. ugovori, br. 3/2001)

12. Luksemburgom - stupio na snagu 1. studenoga 2002. ("Narodne novine" - međ. ugovori, br. 9/2002)

13. Srbijom i Crnom Gorom bivšom SR Jugoslavijom) - stupio na snagu 1. svibnja 2003. ( ("Narodne novine"

- međ. ugovori, br. 14/2001)

14. Italijom - stupio na snagu 1. studenoga 2003. ("Narodne novine" - međ. ugovori, br. 21/97)

15. Australijom - stupio na snagu 1. srpnja 2004. ("Narodne novine" - međ. ugovori, br. 2/2004)

16. Bugarskom - stupio na snagu 1. listopada 2004. ("Narodne novine" - međ. ugovori, br. 4/2004)

2) Ugovori u postupku sklapanja

Ugovor o socijalnom osiguranju s Belgijom («Narodne novine-međunarodni ugovori» broj 9/02) potpisan je 31. listopada

2001. i ratificiran, međutim još nije na snazi. U potpunosti su okončani stručni pregovori o nacrtima ugovora, te se očekuje

potpisivanje istih s Danskom, Mađarskom i Turskom, a također se očekuje okončanje pregovora s Francuskom i Ujedinjenim

Kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske. U tijeku su pregovori s Poljskom, Novim Zelandom i Čileom, a započinjanje

pregovora u 2005. godini očekuje se s Rumunjskom i Švedskom.

3) Pregovori na razini tijela za vezu

Na razini tijela za vezu za zdravstveno osiguranje (u Hrvatskoj to je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje), tijekom 2005.

godine planiraju se redovni razgovori s: Italijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom, Makedonijom, Slovenijom,

Češkom, Mađarskom, Francuskom Velikom Britanijom i Njemačkom.

Na razini tijela za vezu za mirovinsko osiguranje (u Hrvatskoj je to Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje), tijekom 2005.

godine planiraju se redovni razgovori s: Italijom, Austrijom, Francuskom, Njemačkom, Slovenijom, Makedonijom, Nizozemskom

i Srbijom i Crnom Gorom.

Strani državljani u Republici Hrvatskoj imaju sva prava i obveze za pristup u obvezno mirovinsko osiguranje i ostvarivanje

prava iz mirovinskog osiguranja kao i hrvatski državljani, s tim da se isplata mirovinskih davanja strancima izvan Republike

Hrvatske obavlja u skladu s međunarodnim ugovorima ili na temelju uzajamnosti, ukoliko ugovor o socijalnom osiguranju

nije sklopljen.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji sadrži posebne odredbe o kretanju radnika iz Hrvatske u EU i obratno

(«Narodne novine» 14/2001., čl. 45.-47.), od kojih je za mirovinsko osiguranje od osobite važnosti čl. 47. Sporazuma, prema

kojem će se utvrditi «pravila za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti i za hrvatske državljane koji su zakonito zaposleni na

teritoriju neke države članice i za članove njihovih obitelji koji na tom teritoriju zakonito borave». Za provedbu ove odredbe

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje donijet će posebnu odluku na sljedećim načelima:

• zbrajanje razdoblja osiguranja, zaposlenja ili boravka u Hrvatskoj i državama Europske unije radi ostvarivanja prava za

slučaj starosti, invalidnosti i smrti, kao i zdravstvene zaštite;

• osiguranje isplate bez ograničenja mirovine i renta za slučaj starosti, smrti, ozljede na radu i profesionalne bolesti,

odnosno invalidnosti koja od toga nastane, iz države čije osiguranje duguje davanje u svaku drugu članicu, i

• osiguranje isplate bez ograničenja obiteljskih dodataka (u Hrvatskoj: doplatak za djecu).

U naredne tri godine predstoji usklađivanje zakonodavstva s Direktivom 98/49/EZ od 29. lipnja 1998. koja se odnosi na

129


očuvanje prava na mirovinu radnika i samostalnih djelatnika koji se kreću unutar Zajednice.

S obzirom na zahtjeve iznesene u Mišljenju Europske komisije za ukidanje radnih i poslovnih dozvola za državljane EU, kako bi

se omogućilo nesmetano kretanje osoba i fleksibilizacija uključivanja stranaca u sustav socijalnog osiguranja, preispitat će se

propisi kojima je reguliran postupak prijave na mirovinsko osiguranje, nakon što se izvrši analiza učinaka takvog sveobuhvatnog

uključivanja stranih državljana u sustav socijalnog osiguranja.

Prava nezaposlenih osoba uređena su Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti

(«Narodne novine», br. 32/02., 86/02., 114/03. i 151/03.).

Zakonom je utvrđeno obvezno osiguranje za slučaj nezaposlenosti za sve radnike u radnom odnosu. To se osiguranje provodi

na načelu solidarnosti, te obuhvaća pravo na novčanu naknadu, mirovinsko osiguranje, novčanu pomoć i naknadu troškova

za vrijeme obrazovanja, jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova, te zdravstveno osiguranje koje

se ostvaruje prema propisima o zdravstvenom osiguranju.

Stranci u Republici Hrvatskoj ostvaruju prava za slučaj nezaposlenosti pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani, ako im je

odobren boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima i za vrijeme dok traje taj boravak, a sukladno zakonu i

zaključenim ugovorima o socijalnom osiguranju.

3.2.6. Sloboda kretanja radnika

Sukladno Zakonu o strancima koji se primjenjuje od 01. siječnja 2004. godine, utvrđene su odredbe koje reguliraju radno-

pravni status stranaca koji se zapošljavaju i samozapošljavaju u Republici Hrvatskoj. Tako se stranci mogu zapošljavati kod

poslodavca koji je registriran u Republici Hrvatskoj, putem izdavanja radne dozvole koja se uračunava u godišnju kvotu,

odnosno izdavanja radnih dozvola izvan kvote. Odluku o godišnjoj kvoti radnih dozvola donosi Vlada Republike Hrvatske, a

ista se utvrđuje po djelatnostima, zanimanjima, broju i teritorijalnoj raspodjeli radnih dozvola.

Stranci koji se samozapošljavaju u Republici Hrvatskoj, mogu sukladno Zakonu o strancima, regulirati svoj boravak i rad putem

poslovne dozvole, koja se istovremeno smatra odobrenjem i privremenog boravka i rada na području Republike Hrvatske.

Ista se u obliku naljepnice unosi u putnu ispravu stranca.

Poslovna dozvola može se izdati strancu koji ima registrirani obrt, ili s obrtom izjednačenu djelatnost ili slobodno zanimanje,

vodi poslove u registriranom vlastitom trgovačkom društvu ili pravnoj osobi u kojoj ima većinski udio ili strancu koji pruža

usluge u ime inozemnog poslodavca i ispunjava ostale uvjete za izdavanje odobrenja za privremeni boravak.

Tijekom 2005. godine Ministarstvo unutarnjih poslova pratit će primjenu Zakona o strancima i spomenutih podzakonskih

akata. Na osnovu uočenih nedostataka u srednjoročnom razdoblju izradit će se nacrti prijedloga za izmjenu postojećeg

zakonodavstva, posebno u smislu uklanjanja svih diskriminatornih mjera prema radnicima migrantima iz EU i EU građanima.

3.2.7. Prava građana

Republika Hrvatska jamči biračko pravo na parlamentarnim, predsjedničkim i lokalnim izborima svim svojim državljanima,

kako je propisano odredbom članka 45. Ustava RH, sukladno kojoj hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo koje

stječu s navršenih 18 godina. Biračko pravo hrvatski državljani ostvaruju na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.

Od uspostave suverenosti Republike Hrvatske periodički su, u skladu s posebnim zakonima koji detaljnije uređuju

pojedine segmente izbornog zakonodavstva, te u skladu s Ustavom i zakonima, bili provođeni izbori na kojima je biračko

pravo konkretizirano. Vezano uz sam tijek glasovanja, mora se reći da je nakon početnih nerazumijevanja, pa ponegdje i

130


nepravilnosti, danas u Republici Hrvatskoj uspostavljen sustav tijela koja provode izbore rutinirano, u skladu s europskim i

svjetskim standardima osiguranja i zaštite biračkog prava građana. O navedenom su suglasni svi međunarodni čimbenici čija

je zadaća, između ostaloga, nadzor nad provedbom izbora.

Daljnje noveliranje izbornog zakonodavstva, a s time i daljnja dogradnja sustava izbora u Republici Hrvatskoj svakako će

biti razmatrani i provedeni kako bi se u domicilno zakonodavstvo ugradili novi instituti i odrednice. Radi se o procesu koji

je nužno provesti u koordinaciji i konzultacijama s ekspertima relevantnih međunarodnih institucija s područja ustavnog i

izbornog prava, te smatramo da u tom kontekstu treba promatrati i omogućavanje prava glasovanja građanima EU u Republici

Hrvatskoj.

Sukladno članku 77. stavak 8. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN br. 123/03, 105/04) strani državljani

upisuju se na studij pod jednakim uvjetima kao hrvatski državljani ali se, sukladno odluci nadležnog državnog tijela ili visokog

učilišta, od njih može tražiti plaćanje dijela ili pune cijene studija. Stranim državljanima se upis može ograničiti ili uskratiti ako

je riječ o studiju koji se odnosi na vojno ili policijsko obrazovanje ili drugi studij od interesa za nacionalnu sigurnost. Trenutno

su školarine za strane studente veće od školarina za državljane Republike Hrvatske. Tako studenti strani državljani na javnim

visokim učilištima plaćaju godišnju školarinu u većem iznosu od cijene redovitog studija. Iznimka su studenti koji u Republiku

Hrvatsku dolaze sukladno međunarodnim dvostranim i višestranim ugovorima.

U cilju usklađivanja s pravnom stečevinom Zajednice, hrvatsko zakonodavstvo bit će potrebno izmijeniti u području pristupa

visokom obrazovanju. U srednjoročnom razdoblju planira se donošenje propisa kojima će se regulirati da državljani EU imaju

pravo upisa pod istim uvjetima kao državljani RH s obzirom na iznos školarine.

131


3.3. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA

Poglavlje slobode pružanja usluga obuhvaća s jedne strane slobodu pružanja financijskih usluga i to poimence usluge u

bankarstvu, usluge osiguravajućih društava i društava za trgovanje vrijednosnim papirima, a s druge strane slobodu pružanja

ostalih usluga posebice trgovinsko zastupanje, usluge u informatičkom društvu, investicijske usluge kao i područje poslovnog

nastana detaljnije opisanih u poglavljima od 3.3.4. do 3.3.10.

3.3.1. Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva

Odluka Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Europskom partnerstvu s Republikom Hrvatskom, kao

kratkoročni prioritet naglašava jačanje regulatornog okvira za nadzor nad pružanjem financijskih usluga, osobito na tržištu

usluga osiguranja, investicijskih usluga te vrijednosnih papira.


Prema zadanim srednjoročnim prioritetima usklađivanja zakonodavstva - projekcije za 2006. i 2007. godinu (Europsko

partnerstvo), a uzimajući u obzir i stavove Europske komisije iznesene u AVIS-u u pogledu slobode pružanja usluga nužno je

otkloniti preostale barijere u pogledu poslovnog nastana i pružanja prekograničnih usluga od strane fizičkih i pravnih osoba

iz EU, te nastaviti usklađivanje zakonodavstva o zaštiti podataka.

U dijelu koji se posebno odnosi na financijske usluge potrebno je ojačati i osigurati neovisnost nadzornoga tijela i osnažiti

pravni okvir kako bi se u području financijskih usluga rijekom srednjoročnog razdoblja uskladilo hrvatsko zakonodavstvo s

pravnom stečevinom, te osiguralo njegova djelotvorna provedba.

3.3.3. Financijske usluge

Što se tiče financijskih usluga, tijekom 2003. i 2004. došlo je do konsolidacije hrvatskog bankarskog sektora.

U Republici Hrvatskoj banke tradicionalno imaju najveću ulogu u financiranju gospodarstva. Temeljni propis kojim se uređuje

bankarski sektor je Zakon o bankama ("Narodne novine" br. 84/2002),

U okviru svojih nadležnosti, temeljem Zakona o bankama, Hrvatska narodna banka izdaje bankama odobrenje za rad koje sadrži

odobrenje za pružanje bankovnih usluga i odobrenje za pružanje ostalih financijskih usluga, te vrši nadzor nad poslovanjem

banaka. HNB također izdaje odobrenje za rad stambenim štedionicama, ta nadzire njihovo poslovanje. Ministarstvo financija

izdaje odobrenja za rad i obavlja nadzor nad poslovanjem štedno kreditnih zadruga, a stambene štedionice kontrolira kod

isplate i korištenja državnih poticajnih sredstava na stambenu štednju.

3.3.4. Bankarstvo

3.3.4.1. Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva

HNB nema zadane kratkoročne prioritete temeljem Odluke Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Europskom

partnerstvu s Hrvatskom., odnosno Mišljenja EK.

Zakon o bankama ("Narodne novine" br. 84/2002), koji predstavlja temeljni propis za područje bankarstva u svim bitnim

elementima je usklađen s regulativom Europske Unije.

Banke su najvažniji segment hrvatskog financijskog sustava (cca 90% ukupnog financijskog sustava). Na kraju lipnja 2004.

132


godine, u Hrvatskoj je poslovalo 40 banaka od kojih je 18 u većinskom stranom vlasništvu.

U okviru ostalih bankarskih institucija, na kraju lipnja 2004. godine u Hrvatskoj su poslovale četiri stambene štedionice. Osnivanje

stambenih štedionica u Hrvatskoj omogućeno je Zakonom o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, koji

je stupio na snagu početkom 1998. godine. Četiri stambene štedionice, koje danas posluju na hrvatskom financijskom tržištu

posluju u vlasništvu su najvećih poslovnih banaka. Prema iznosu prikupljene štednje stambene štedionice zauzimaju sve

važnije mjesto.

Udio stranih banaka u ukupnoj imovini bankovnog sektora bio je relativno nizak do 1999. godine, nakon čega je privatizacijom

najvećih hrvatskih banaka došlo do naglog i značajnog porasta udjela stranog vlasništva. Privatizacija bankovnog sektora u

Hrvatskoj bila je najvećim dijelom završena do kraja 2000. godine. Još jedna banka privatizirana je početkom 2002. godine.

Udio preostale dvije državne banke u ukupnoj imovini bankovnog sustava na kraju lipnja 2004. godine iznosio je 3,4%.

Istovremeno s procesom privatizacije odvijalo se restrukturiranje i konsolidacija bankovnog sektora. Pripajanjem banaka i

pokretanjem postupka likvidacije ili stečaja broj banaka smanjen je sa 53 na kraju 1999. godine na 40 banaka na kraju lipnja

2004. godine. Stvaranje bankarskih grupacija i okrupnjavanje srednje velikih banaka dovelo je do pojačane konkurencije i

porasta efikasnosti banaka, što je rezultiralo daljnjim smanjenjem kamatnih stopa i snažnim rastom plasmana.

Nadzor bankarskog sektora u nadležnosti je Hrvatske narodne banke, a reguliran je Zakonom o bankama.

Potrebno je posebno naglasiti da su u području bankovne supervizije u Republici Hrvatskoj u potpunosti implementirana

Bazelska načela bankovne supervizije, te je i organizacija bankovne supervizije usmjerena na nadzor izloženosti rizika, te

kontrolu upravljanja rizicima. Na ovom mjestu je potrebno posebno naglasiti da je prilikom procjene poštivanja Bazelskih

osnovnih načela za djelotvorni nadzor banaka u okviru Programa procjene financijskog sektora od strane MMF u Izvješću

o poštivanju standarda i kodeksa (ROSC) potvrđeno da su od strane Hrvatske narodne banke poštivana svih 25 načela za

djelotvoran nadzor banaka.

U svibnju 2004. donesena je i Odluka o pobližim uvjetima osnivanja i poslovanja podružnice strane banke u Republici Hrvatskoj

(NN 61/2004) čime su sve obveze Hrvatske narodne banke koje su proizlazile iz NPPEU za 2004. godinu u pogledu regulative

temeljem Zakona o bankama izvršene.

Hrvatska narodna banka temeljem odredbi članka 57. Zakona o bankama surađuje u postupku nadzora s ostalim nadzornim

tijelima odgovornim za nadzor ostalih financijskih institucija u Republici Hrvatskoj. Načela međusobne suradnje nadzornih

tijela određuju ministar financija i guverner Hrvatske narodne banke na temelju prethodnog mišljenja nadzornih tijela. U

postupku nadzora Hrvatska narodna banka surađuje i s nadzornim tijelima stranih država, kao i s nadzornim tijelima država

članica EU, a načela međusobne suradnje utvrđuju se sporazumom između Hrvatske narodne banke i pojedinog nadzornog

tijela.

Tijekom 2004. vođeni su razgovori i pripremaju se sporazumi o međusobnoj suradnji s Deviznim inspektoratom i s Uredom

za sprječavanje pranja novca.

Također, reorganizacijom sektora nadzora banaka unutar Hrvatske narodne banke izravna kontrola posebno je usmjerena na

izloženost rizicima, a kontrolira se i valutna izloženost bankovnih dužnika.

Hrvatska narodna banka i tijekom 2005. godine će kontinuirano raditi na unapređenju svoje nadzorne i regulatorne funkcije

u smislu daljnje kadrovske ekipiranosti i stručnog osposobljavanja svojih zaposlenika.

133


3.3.4.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva - projekcije za 2006. i 2007. godinu

U srednjoročnom razdoblju planiraju se daljnje aktivnosti na usklađivanju zakonodavstva sukladno prioritetima utvrđenim u

Odluci Vijeća o Europskom partnerstvu s RH i Mišljenju EK.

Nadalje, tijekom predstojećeg srednjoročnog razdoblja predviđa se donošenje podzakonskog akta kojim će se regulirati

područje rada institucija koje izdaju elektronski novac, čime bi se uskladili s odredbama Direktive broj 2000/46/EC o osnivanju,

poslovanju i nadzoru institucija koje se bave izdavanjem elektronskog novca. Za sad se izdavanjem elektronskog novca u

Republici Hrvatskoj bave banke, a razvojem ovog područja poslovanja potrebno je izraditi akt kojim će biti obuhvaćene i

druge institucije koje sukladno odredbama Direktive 2000/46/EC mogu izdavati sredstva plaćanja u obliku elektronskog

novca.

U srednjoročnom razdoblju predstoji i usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom EU koja se odnosi na likvidaciju

banaka (Direktiva 2001/24/EC). Odredbe Zakona o bankama velikim djelom su usklađene s navedenom direktivom, a s

donošenjem podzakonskog akta postignut će se potpuna harmonizacija propisa.

Za predstojeće srednjoročno razdoblje predviđen je i rad na donošenju akta kojim će se regulirati područje nadzora banaka,

osiguravajućih i investicijskih društava u financijskim konglomeratima sukladno Direktivi 2002/87/EC. Trenutno u Republici

Hrvatskoj ne postoji niti jedan konglomerat u smislu ove Direktive.

3.3.5. Osiguranje


U smislu usklađivanja zakonodavstva iz područja osiguranja sa direktivama i preporukama Europskog Parlamenta i Europskog

Vijeća u drugom kvartalu 2005. godine predviđeno je donošenje Zakona o osiguranju.

Na taj način izvršiti će se daljnje usklađivanje pravnog okvira sustava osiguranja u Republici Hrvatskoj definiranog Zakonom o

osiguranju (Narodne novine, broj 9/94, 20/97, 46/97 – pročišćeni tekst, 116/99, 11/02) i Zakonom o posredovanju i zastupanju

u osiguranju (Narodne novine, broj 27/99). Sadržaj navedenom pravnom okviru daju i propisi koji uređuju ugovor o osiguranju,

prvenstveno Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96), čije se izmjene i dopune očekuju

do kraja 2004. godine.

Novi Zakon o osiguranju će biti usklađen sa propisima EU iz područja životnog i neživotnog osiguranja, propisima koji reguliraju

financijska i konsolidirana financijska izvješća društava za osiguranje, propisima koji se odnose na grupe osiguravatelja i

posredovanje u osiguranju, propisima o reosiguranju i osiguranju motornih vozila, propisima koji se odnose na solventnost i

likvidaciju društava za osiguranje, te statističke podatke osiguravateljskih usluga.

Na tržištu osiguranja u Republici Hrvatskoj na dan 30. lipnja 2004. poslovalo je 24 društva za osiguranje i 1 društvo za

reosiguranje. Najveći broj društava obavlja poslove životnog i neživotnog osiguranja.

Najveće društvo za osiguranje Croatia osiguranje, je u većinskom državnom vlasništvu, i na tržištu osiguranja na dan 30.

lipnja 2004. godini sudjelovalo je u ukupno zaračunatoj bruto premiji osiguranja s 1.624 mil. kuna što čini 44,93 % ukupno

ostvarene premije osiguranja. Udio Croatia osiguranja u ukupnoj premiji neživotnih osiguranja iznosi 51,94%, a u ukupnoj

premiji životnih osiguranja 15,91%.

134


Broj društava za osiguranje i reosiguranje prema vlasništvu i strukturi provođenja poslova osiguranja i reosiguranja na dan 30.

lipnja 2004.

ŽIVOTNA OSIGURANJA 4s domaćim kapitalom 2s većinskim stranim kapitalom 2NEŽIVOTNA OSIGURANJA 7s domaćim kapitalom 4s većinskim stranim kapitalom 3KOMPOZITNO * 13s domaćim kapitalom 6s većinskim stranim kapitalom 7REOSIGURANJE 1s domaćim kapitalom 1s većinskim stranim kapitalom -UKUPNO 25s domaćim kapitalom 13s većinskim stranim kapitalom 12

* Društva za osiguranje koja obavljaju poslove životnog i neživotnog osiguranja

Struktura vlasništva društava u odnosu na ostvarenu premiju životnih i neživotnih osiguranja na dan 30. lipnja 2004.

VEĆINSKI DOMAĆI KAPITAL VEĆINSKI STRANI KAPITALŽIVOT 44,16 % premije 55,84 % premije

NEŽIVOT 81,06 % premije 18,94 % premije

UKUPNO 73,88 % premije 26,12 % premije

U smislu realizacije kratkoročnog prioriteta sukladno Odluci Vijeća o Europskom partnerstvu s RH, prema kojem je u ovom

razdoblju potrebno stvoriti preduvjete za jačanje regulatornog okvira za nadzor na tržištu usluga osiguranja, a i u smislu

početka realizacije srednjoročnog prioriteta definiranog istom Odlukom, predviđa se donošenje zakonskog akta kojim će se

izvršiti objedinjavanje nadzornih institucija nebankarskog financijskog sektora.

Na taj biti će stvoren zakonski okvir za institucionalno objedinjavanje Direkcije za nadzor društava za osiguranje, Komisije za

vrijednosne papire Republike Hrvatske i Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja.


U srednjoročnom razdoblju, obzirom na prioritete definirane Odlukom Europskog Vijeća o Europskom partnerstvu s RH i

Mišljenjem EK, planiran je dovršetak usklađivanja hrvatskog zakonodavstva u području osiguranja s pravnom stečevinom, te

osiguranje djelotvorne provedbe usklađenog zakonodavstva.

Planira se daljnje usklađivanje Zakona o osiguranju s propisima EU koji se odnose na elektroničku trgovinu, financijske

konglomerate, te drugim propisima koji će u tom trenutku biti na snazi u EU.

Za srednjoročno razdoblje je planiran i dovršetak procesa institucionalnog objedinjavanja Direkcije za nadzor društava za

osiguranje, Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske i Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja u novu

instituciju objedinjenog nadzora nebankarskog financijskog sektora.

135


3.3.6. Vrijednosni papiri


Obzirom na već spomenuti kratkoročni prioritet, tijekom 2005 se planira donošenje novog zakonskog propisa kojim će se

stvoriti potrebni zakonski okvir za institucionalno objedinjavanje nadzornih institucija nebankarskog financijskog sektora, što

uključuje i Komisiju za vrijednosne papire kao nadzorno tijelo u području vrijednosnih papira.

Postojeći pravni okvir za područje vrijednosnih papira uređen je Zakonom o tržištu vrijednosnih papira (Narodne novine

84/02).

Trgovanje vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj odvija se na dvije burze, Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi. Zagrebačka

burza središnja je hrvatska burza osnovana 1991. godine, dok je Varaždinska burza 1993. godine prvotno osnovana kao

OTC tržište (Varaždinsko tržište vrijednosnica), da bi se u 2002. godini pretvorilo u burzu vrijednosnica. Izdavanje i trgovanje

vrijednosnim papirima na hrvatskim burzama pod nadzorom je Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske, koja je

osnovana 1996. godine radi uređenja, nadzora i razvoja hrvatskog tržišta kapitala, a za svoj rad odgovara Hrvatskom Saboru.

U djelokrug Komisije za vrijednosne papire pripada inicijativa za izradu prijedloga zakona vezanih za tržište kapitala, odluke

i rješenja o izdavanju dozvola brokerskim kućama i drugim ovlaštenim posrednicima pri trgovini vrijednosnim papirima,

nadzor poslovanja burzi i tržišnih sudionika i nadzor nad poslovanjem Središnje depozitarne agencije. Novi Zakon o tržištu

vrijednosnih papira i Zakon o preuzimanju dioničkih društava iz 2002. godine povećali su nadzorne i provedbene ovlasti

Komisije za vrijednosne papire. Ostale promjene uvedene ovim zakonima bile su obveza za javna dionička društva s više od

100 dioničara i temeljnim kapitalom većim od 30 mil. kuna (4 mil. EUR) na uvrštenje svih svojih dionica na burzu; obavljanje

poslova s vrijednosnim papirima od strane banaka koje imaju dozvolu Komisije; naglašavanje obveze izvještavanja; obveza

da najava ponude o preuzimanju mora biti odobrena od strane Komisije; veće ovlasti Komisije u nadzoru svih sudionika

preuzimanja te obveza da se Komisiji omogući potpuni uvid u sve podatke i dokumente koji imaju veze s preuzimanjem.

Sljedeća institucija važna za funkcioniranje tržišta je Središnja depozitarna agencija (SDA), koja predstavlja središnji depozitorij

vrijednosnih papira Republike Hrvatske i obavlja prijeboj i namiru transakcija vrijednosnim papirima. Agencija je osnovana

1997. godine kao dioničko društvo temeljem Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima (2002. godine zamijenio

ga je Zakon o tržištu vrijednosnih papira) i temeljem Zakona o trgovačkim društvima. Većinski dioničar Agencije je Republika

Hrvatska (62,2%), a ostali dioničari su razni sudionici tržišta kapitala.

Na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi je na kraju lipnja 2004. godine bilo uvršteno ukupno 568 dionica tržišne kapitalizacije 61,3

mlrd. kuna odnosno 31% vrijednosti bruto društvenog proizvoda. Broj dionica uvrštenih na burze značajno je porastao tijekom

2003. godine nakon što je stupila na snagu odredba Zakona o tržištu vrijednosnih papira iz 2002. godine koja je obvezivala

sva javna dionička društva s određenim kapitalom i brojem zaposlenih da se uvrste na burzu. No, od tih dionica aktivno je

samo oko 200 dionica. Trgovanje dionicama u posljednje dvije godine pokazuje blagi trend rasta, a ukupan promet dionicama

na obje burze u prvom polugodištu 2004. godine iznosio je 1,5 mlrd. kuna. Na Zagrebačkoj burzi na kraju lipnja kotiralo

je 15 obveznica tržišne kapitalizacije 17,8 mlrd. kuna (8,7% bruto društvenog proizvoda). Najveći dio tržišne kapitalizacije

odnosi se na osam državnih obveznica (13 mlrd. kuna). Tržište korporativnih obveznica vrlo je plitko, no krajem 2003. i u

prvoj polovici 2004. godine znatno je poraslo zahvaljujući novim izdanjima nekoliko korporativnih obveznica ponajboljih

hrvatskih poduzeća. Jedna od prepreka razvoju tržišta korporativnih obveznica donedavno je bilo i to što nije bilo dugoročne

kunske krivulje prinosa, odnosno referentne dugoročne kamatne stope. Naime, do 2003. godine sva izdanja obveznica na

domaćem tržištu bila su denominirana u eurima. Sredinom 2003. godine Republika Hrvatska izdala je prvu kunsku obveznicu

s rokom dospijeća od 5 godina, nakon koje je ubrzo uslijedilo i jedno izdanje korporativnih kunskih obveznica. Pojava velikih

institucionalnih investitora, mirovinskih i investicijskih fondova, pogodovala je razvoju tržišta obveznica (osobito državnih

136


obveznica, u koje su obvezni mirovinski fondovi obvezni ulagati najmanje 50% ukupnih sredstava). Tako promet obveznicama

od 2002. godine kontinuirano raste i višestruko premašuje promet dionicama. U prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 7,5

mlrd. kuna a ostvaren je uglavnom u trgovanju državnim obveznicama.


U srednjoročnom razdoblju, do 2007. godine, planira se daljnje usklađivanje Zakona o tržištu vrijednosnih papira sa direktivama

i preporukama Europskog vijeća i Europskog parlamenta.

Pri tome će se voditi računa i o potrebi usklađivanja odredbi Zakona koje imaju utjecaja na pravila o slobodi poslovnog

nastana.

U ovom razdoblju je planiran i dovršetak procesa strukturiranja nove institucije objedinjenog nadzora nebankarskog

financijskog sektora.

3.3.7. Trgovinsko zastupanje


Područje trgovinskog zastupanja uređeno je prvenstveno odredbama Zakona o obveznim odnosima. U svrhu prilagođavanja

hrvatskog zakonodavstva pozitivnim stečevina EU izrađen je Nacrt prijedloga Zakona o obveznim odnosima. U Odsjeku

20 ovog Nacrta Prijedloga Zakona o obveznim odnosima definirana je materija Ugovora o trgovinskom zastupanju, koja je

sada uređena člancima 790-812 važećeg ZOO-a. Izmjene koje su predložene glede ove vrste ugovora rezultat su potrebe

usklađivanja našeg prava sa Direktivom Vijeća Europske Zajednice 86/635/EEZ od 18.12.1986.god., o koordinaciji prava država

članica koje se odnose na samostalne trgovačke zastupnike.

U skladu s navedenom Direktivom, do određene je mjere promijenjena definicija te vrste ugovora (stavak 1. članka 804)

redefinirane su obveze zastupnika, te obveze nalogodavca osobito u odnosu na iznos i način obračuna provizije.

Isto tako radi potrebe jasnog razlikovanja otkaza i raskida ugovora, materija prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju

izmijenjena je u odnosu na dosadašnji tekst.

Sukladno Direktivi 86/653/EEZ, Nacrtom prijedloga ZOO-a, u okviru ugovora predviđena su dva nova instituta, i to: pravo na

posebnu naknadu te ugovorna odredba o zabrani ili ograničenju obavljanja djelatnosti.

3.3.8 Usluge u informatičkom društvu

Informacije u svezi predmetne materije navode se pod točkom 3.19.5. Informacijska tehnologija.

3.3.9. Investicijske usluge


Pravni okvir za regulaciju ovog područja uređen je Zakonom o tržištu vrijednosnih papira, (Narodne novine 84/02), Zakonom o

investicijskim fondovima (Narodne novine 107/95 do 114/01), Zakonom o privatizacijskim investicijskim fondovima (narodne

novine 109/97 i 114/01), Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Narodne novine 49/99 do 103/03),

Zakonom o bankama (Narodne novine 84/02) te Zakonom o deviznom poslovanju (Narodne novine 96/03).

Iako iz Odluke Vijeća o Europskom partnerstvu s RH i Mišljenja EK ne proizlazi neposredna obveza usklađivanja u ovom dijelu u

kratkoročnom razdoblju tijekom 2005. godine, već iduće godine će se izvršiti djelomično usklađivanje Zakona o investicijskim

fondovima s propisima pravne stečevine.

Prijedlogom novog Zakona izvršiti će se djelomično usklađivanje da direktivama 85/611EEC, 88/220/EC, 95/26/EC, 2000/64/

137


EC, 2001/107/EC, 2001/108/EC, a u razdoblju do 2007. godine i izmjene Zakona o tržištu vrijednosnih papira i Zakona o

preuzimanju dioničkih društava u smislu daljnjih usklađivanja sa direktivama koje reguliraju ovo područje.

Zakonski okvir za fondovsku industriju čine Zakon o investicijskim fondovima i odluke koje se na njemu temelje.

Razvoj fondovske industrije u Hrvatskoj započeo je 1997. godine osnivanjem sedam privatizacijskih investicijskih fondova u

sklopu projekta kuponske privatizacije. Privatizacijski investicijski fondovi su umjesto novčanih sredstava od ulagača javno

prikupljali privatizacijske kupone od sudionika kuponske privatizacije i na dražbama Fonda za privatizaciju mijenjali ih za

privatizacijske dionice. Cilj privatizacijskih fondova bio je da najkasnije pet godina od osnivanja strukturu svoje imovine

usklade s odredbama Zakona o investicijskim fondovima i nastave djelovati kao zatvoreni investicijski fondovi. I prije isteka

zakonskog roka, sva društva za upravljanje podnijela su zahtjev za nastavak djelovanja kao zatvoreni investicijski fondovi

sukladno Zakonu o investicijskim fondovima, a nekoliko ih se nakon toga pripajanjem pretvorilo u holding društva.

Nadalje, pojava mirovinskih fondova kao velikih institucionalnih investitora pozitivno je utjecala na razvoj hrvatskog tržišta

kapitala. Na kraju lipnja 2004. godine, u Hrvatskoj su poslovala četiri obvezna i četiri otvorena dobrovoljna mirovinska fonda.

Neto imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju lipnja 2004. iznosila je 5.916,7 mil. kuna, odnosno 3,1% vrijednosti bruto

društvenog proizvoda iz 2003. godine. Oko 60% imovine obveznih mirovinskih fondova uloženo je u državne obveznice. Neto

imovina otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova na kraju lipnja 2004. godine iznosila je 46,9 mil. kuna, odnosno 0,02%

vrijednosti bruto društvenog proizvoda iz 2003. godine, a tek se očekuje veće zanimanje građana za ovakvu vrstu štednje.

U prvoj polovici 2004. godine počeo je poslovati i prvi zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond. Očekuje se da će ova vrsta

mirovinskih fondova, koje mogu osnovati tvrtke, sindikati i strukovna udruženja, u budućnosti imati značajniji udjel u ukupnoj

štednji građana.

Nadzor nad poslovanjem mirovinskih društava, mirovinskih fondova, mirovinskih osiguravajućih društava i Središnjeg registra

osiguranika (Regos) obavlja Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (HAGENA), koja za svoj rad odgovara Vladi

Republike Hrvatske i Hrvatskom državnom saboru.

Tijekom 2005. biti će postavljen zakonodavni okvir za novu instituciju koja će objedinjavati u ovom trenutku različita tijela

nadzora nebankarskog financijskog sektora, uključujući i Agenciju za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja.


U srednjoročnom razdoblju planiraju se daljnje aktivnosti na usklađivanju zakonodavstva sukladno prioritetima utvrđenim u

Odluci Vijeća o Europskom partnerstvu s RH i Mišljenju EK, te njegovoj provedbi.

Za srednjoročno razdoblje je planiran i dovršetak procesa institucionalnog objedinjavanja nadzora u nebankarskom

financijskom sektoru.

3.3.10. Poslovni nastan


Poslovni nastan trgovačkih društava, odnosno pravo započinjanja gospodarskih djelatnosti osnivanjem društva kćeri i

podružnica uređen je prvenstveno Zakonom o trgovačkim društvima («Narodne novine» broj 111/93., 34/99., 52/00. i 118/

03.). Tim je Zakonom propisano da su inozemna trgovačka društva i trgovci pojedinci, pod uvjetima propisanim zakonom,

izjednačeni u poslovanju na području Republike Hrvatske s domaćim osobama, a djelatnost na području Republike Hrvatske

mogu obavljati ako tamo osnuju podružnicu. Na osnivanje i upis podružnice inozemnog trgovačkog društva i inozemnog

138


trgovca pojedinca primjenjuju se propisi po kojima podružnice osnivaju domaća društva.

Osim toga inozemna trgovačka društva i trgovci pojedinci mogu, kao inozemni ulagači, osnivati ili sudjelovati u osnivanju

trgovačkih društva u Republici Hrvatskoj. Zakonom o trgovačkim društvima propisano je da inozemni ulagač, pod uvjetom

uzajamnosti koja se pretpostavlja, osniva ili sudjeluje u osnivanju trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj, u njima stječe

prava i preuzima obveze pod istim uvjetima i ima isti položaj kao i domaća osoba. Navedeni uvjet uzajamnosti ne primjenjuje

se na inozemnog ulagača koji ima sjedište, odnosno trajno boravište u zemlji članici Svjetske trgovinske organizacije, ili je

njezin državljanin.

Dakle, hrvatsko pravo, u dijelu koji se odnosi na Zakon o trgovačkim društvima, podružnicama stranih društava odnosno

društvima kćerima stranih društvima daje jednaki tretman kao i podružnicama domaćih društava odnosno društvima kćerima

domaćih društava.

139


3.4. SLOBODA KRETANJA KAPITALA


Odluka Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Europskom partnerstvu s Republikom Hrvatskom, kao kratkoročni

prioritet usklađivanja zakonodavstva navodi poboljšanje pravnih propisa za suzbijanje pranja novca i dovršetak uspostave

učinkovita sustava za sprječavanje pranja novca.


Odluka Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Europskom partnerstvu s Republikom Hrvatskom, kao srednjoročni

prioritet definira potrebu uklanjanja preostalih ograničenja u kretanju kapitala; nastavak usklađivanja zakonodavstva o platnim

sustavima te osiguravanje učinkovite primjene propisa.

Iz Mišljenja Europske komisije o zahtjevu Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji u dijelu koji se odnosi slobodu

kretanja kapitala proizlazi kako je u srednjoročnom razdoblju potrebno poduzeti daljnje napore u smislu usklađivanja

zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice te njegove učinkovite primjene i provedbe u području kretanja kapitala,

plaćanja i platnog sustava.

U srednjoročnom razdoblju je potrebno je osigurati resurse za provedbu propisa u dijelu koji se odnosi na sprječavanje pranja

novca.

3.4.3. Kretanje kapitala i tekuća plaćanja

Temeljem analize daljnje liberalizacije kapitalnih transakcija, izrađene u Hrvatskoj narodnoj banci kao mjera Plana provedbe

SSP-a za 2004. godinu, izrađeni su kratkoročni i srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva.


Hrvatska narodna banka potpuno će liberalizirati portfeljna ulaganja nerezidenata u domaće dionice. Time će se u cijelosti

liberalizirati ulaganja nerezidenata u vlasničke vrijednosne papire.

Hrvatska narodna banka liberalizirat će portfeljna ulaganja rezidenata u inozemne dužničke vrijednosne papire i dionice čiji

izdavatelji imaju sjedište u zemljama OECD-a.

3.4.3.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva – projekcije za 2006. i 2007. godinu

Sukladno Odluci Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Europskom partnerstvu s Republikom Hrvatskom i

Mišljenju EK, potrebno je ukloniti preostala ograničenja u kretanju kapitala, te osigurati učinkovitu primjenu propisa u dijelu

koji se odnosi na kretanje kapitala.

U tom smislu, Hrvatska narodna banka potpuno će liberalizirati portfeljna ulaganja nerezidenata u domaće dugoročne

dužničke vrijednosne papire.

Nakon toga, Hrvatska narodna banka potpuno će liberalizirati portfeljna ulaganja nerezidenata u domaće kratkoročne

dužničke vrijednosne papire.

Hrvatska narodna banka će potpuno liberalizirati portfeljna ulaganja rezidenata u inozemne dužničke vrijednosne papire i

140


dionice.

Tijekom 2005. godine planirano je donošenje Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o načinu i uvjetima pod kojima nerezidenti

ulažu u domaće vrijednosne papire i udjele u domaćim investicijskim fondovima (NN 146/03/, NN 195/03), te Odluke o izmjeni

i dopuni Odluke o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti ulažu u strane vrijednosne papire i udjele u stranim investicijskim

fondovima (NN 146/03), koje će djelomično uskladiti s odredbama Direktive Vijeća br. 88/361/EEZ od 24. lipnja 1998.

Devizni sustav

Tečaj kune u odnosu na ostale valute određuje se na domaćem deviznom tržištu. Kupoprodaje deviza se ni na koji način ne

oporezuju niti subvencioniraju. Namira i plaćanje između rezidenata i nerezidenata može se obavljati u stranim sredstvima

plaćanja ili u domaćoj valuti (kunama).

Zakon o deviznom poslovanju, koji je stupio na snagu 18. lipnja 2003. godine, regulira devizne transakcije. Ministarstvo financija

Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka temeljem navedenog Zakona donose podzakonske propise.

Devizne transakcije moraju se obavljati putem banaka ovlaštenih za te poslove.

Odlukom o uvjetima i načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom ("Narodne novine" 146/03.) učinjeno je usklađivanje

s pravnom stečevinom Zajednice. Primjerice, propisano je da su banke obvezne klijenta obavijestiti o načinu i stopi

obračunavanja provizije i ostalih troškova koje plaća nalogodavac. Također, banka je obvezna klijenta obavijestiti o postupku

koji mu je na raspolaganju za eventualnu pritužbu odnosno zahtjev za odštetu. Time je predmetna regulativa gotovo potpuno

usklađena a eventualne daljnje tehničke dorade obavit će se prije pristupanja EU.

Računi rezidenata i nerezidenata

Rezidenti mogu otvarati račune u domaćim bankama. Međutim, Hrvatska narodna banka može odobriti rezidentima otvaranje

i držanje računa i u inozemstvu.

Pravne osobe sa sjedištem u inozemstvu, fizičke osobe koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost u inozemstvu,

druge strane organizacije te podružnice rezidentnih trgovačkih društava koje posluju u inozemstvu, mogu uplatiti na svoj

račun u bankama u Republici Hrvatskoj u gotovini do 25.000 eura mjesečno, te podići sa svog računa stranu gotovinu do

5.000 eura mjesečno. Također im je dopušteno podizanje odnosno polaganje gotovine u domaćoj valuti do iznosa od 30.000

kuna mjesečno.

Polaganje i podizanje većih iznosa gotovine u kunama i stranoj valuti moguće je samo uz odobrenje Hrvatske narodne

banke.

Nerezidenti fizičke osobe, te predstavništva stranih pravnih osoba mogu polagati i podizati sa svojih računa domaću i stranu

gotovinu bez ograničenja.

Nije dozvoljeno otvaranje štednih uloga na donosioca ili uz zaporku.

Banke i ostali obveznici prema Zakonu o sprječavanju pranja novca, utvrđuju identitet stranke prilikom svake transakcije koja

se obavlja gotovim novcem ako vrijednost transakcije doseže 105.000 kuna ili veću.

Unošenje i iznošenje gotovog novca

Rezidenti i nerezidenti su obvezni prilikom prelaska državne granice prijaviti ovlaštenom cariniku svaki prijenos gotovine i

čekova u stranoj valuti i kunama preko vrijednosti propisane zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca (trenutno

141


preko 40.000 kuna).

Fizičke osobe (rezidenti i nerezidenti) mogu u putničkom prometu s inozemstvom iznositi iz Republike Hrvatske, odnosno

unositi u Republiku Hrvatsku gotovinu u kunama do iznosa od 15.000 kuna. Za iznose iznad 15.000 kuna, Hrvatska narodna

banka izdaje odobrenje.

Domaće fizičke osobe mogu iznijeti iz Republike Hrvatske u putničkom prometu stranu gotovinu i čekove u vrijednosti do

3.000 eura, a iznad toga samo uz prethodno odobrenje Hrvatske narodne banke.

Nekretnine

Uz odobrenje ministra vanjskih poslova i uz prethodno mišljenje ministra pravosuđa, strane fizičke osobe mogu, uz uvjet

reciprociteta, stjecati nekretnine na teritoriju Republike Hrvatske.

Kreditni poslovi

Rezidenti se mogu slobodno kreditno zaduživati u inozemstvu.

Pravne osobe rezidenti mogu odobravati kratkoročne financijske kredite samo pravnim osobama nerezidentima u kojima su

ostvarili izravno ulaganje. Rezidenti fizičke osobe mogu slobodno odobravati dugoročne financijske kredite nerezidentima a

kratkoročne financijske kredite samo članovim svoje obitelji u inozemstvu.

U statističke svrhe, financijski krediti i dugoročni komercijalni krediti moraju se prijaviti Hrvatskoj narodnoj banci.

Izravna ulaganja

Izravna strana ulaganja nerezidenata u Republiku Hrvatsku su slobodna. Izravna ulaganja rezidenata u inozemstvo su također

slobodna.

Izravna ulaganja moraju biti evidentirana kod Hrvatske narodne banke za potrebe statistike platne bilance Republike

Hrvatske.

Ulaganje u vrijednosne papire

Ulaganje rezidenata u vrijednosne papire na tržištu kapitala i tržištu novca u inozemstvu je djelomično liberalizirano za fizičke

i pravne osobe. Rezidentima je dozvoljeno kupovati vrijednosne papire u inozemstvu koje izdaju države članice OECD-a,

međunarodne financijske institucije i izdavatelji koji zadovoljavaju određene uvjete propisane podzakonskim aktom.

Sukladno novom Zakonu o deviznom poslovanju, ulaganje nerezidenata u vrijednosne papire u Republici Hrvatskoj nije

zabranjeno, ali su propisana određena ograničenja.

Nerezidentima je zabranjeno kupovanje blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatske narodne banke, a druge kratkoročne

vrijednosne papire mogu kupiti ili prodati samo u skladu s podzakonskim aktima Hrvatske narodne banke.

Kod izdavanja, uvrštenja i prodaje stranih vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj, nerezidenti moraju zadovoljiti minimalne

uvjete propisane od strane Hrvatske narodne banke.

Republika Hrvatska je potpisala bilateralne sporazume o poticanju i zaštiti ulaganja s 53 zemlje. Većina sporazuma je trenutno

na snazi i rezidenti tih zemalja ne podliježu restrikcijama propisanim Zakonom o deviznom poslovanju i pripadajućim

podzakonskim aktima vezano uz ulaganje u vrijednosne papire u Republici Hrvatskoj.

142


3.4.4. Osiguranje

Pravni okvir sustava osiguranja u Republici Hrvatskoj definiran je Zakonom o osiguranju (Narodne novine, broj 9/94, 20/97,

46/97 – pročišćeni tekst, 116/99, 11/02) i Zakonom o posredovanju i zastupanju u osiguranju (Narodne novine, broj 27/99).

Sadržaj navedenom pravnom okviru daju propisi koji uređuju ugovor o osiguranju, prvenstveno Zakon o obveznim odnosima

(Narodne novine, broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96), a detaljnije je ovo područje obrađeno u potpoglavlju 3.3.5. ovog Nacionalnog

programa Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji.

3.4.5. Vrijednosni papiri

Pravni okvir za regulaciju ovog područja dan je Zakonom o tržištu vrijednosnih papira (Narodne novine 84/02), a detaljnije

je ovo područje obrađeno u potpoglavlju 3.3.6. ovog Nacionalnog programa Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj

uniji.

3.4.6. Sprječavanje pranja novca

Izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i novim Pravilnikom, koji se primjenjuju od 1. siječnja 2004.,

dodatno su usklađeni propisi s Direktivom 2001/97/EC Europske unije. S obzirom na Drugo evaluacijsko izvješća Moneyval-a

za RH predložene su izmjene i dopune Zakona o deviznom poslovanju kojim nije regulirana procedura izdavanja odobrenja za

rad mjenjačnica (sukladno preporuci FATF-a br. 23 i preporukama iz Drugog evaluacijskog izvješća Moneyval-a za RH).


U slijedećem razdoblju planira se daljnje usklađivanje zakonodavstva iz područja cjelokupnog sustava sprječavanja pranja

novca te dovršiti uspostavu učinkovita sustava za sprječavanje pranja novca.

U tom smislu u 2005. godini planira se izraditi zakon o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju u dijelu koji

regulira poslovanje mjenjača.

Sukladno tome izvršilo bi se djelomično usklađivanje odredbi Zakona o deviznom poslovanju s odredbama Druge direktive

br. 2001/97/EZ.

3.4.6.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva – projekcije za 2006. i 2007.

Daljnje usklađivanje zakonodavstva na području sprječavanja pranja novca sukladno novim direktivama Europske unije koje

će se donositi u navedenom razdoblju, te osiguravanje resursa potrebnih za provedbu propisa u dijelu koji se odnosi na

sprječavanje pranja novca.

3.4.7. Plaćanja i podmirenja


HNB nema zadane kratkoročne prioritete temeljem Odluke Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Europskom

partnerstvu s Hrvatskom.

Nastavit će se provoditi učinkovita primjena postojećeg zakonodavstva.

143



Nastaviti usklađivanje zakonodavstva o platnim sustavima te osigurati učinkovitu primjenu.

Platni promet s inozemstvom uređen je Zakonom o deviznom poslovanju (Narodne novine 96/03).

Na temelju Zakona o deviznom poslovanju donesene su:

Odluka o uvjetima i načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom (primjenjivati će se od 01. siječnja 2005. godine, a

donesena je na temelju čl. 32. Zakona, Narodne novine 146/03),

Odluka o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji (čl. 15. Zakona, Narodne novine 146/03),

Odluka o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanja u

gotovini u kunama, stranoj gotovini i čekovima (čl. 34. Zakona, Narodne novine 146/03)

Uputa za provedbu Odluke o uvjetima i načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom, s detaljno reguliranom tehnikom

obavljanja platnog prometa s inozemstvom po tekućim i kapitalnim poslovima u završnoj je fazi izrade i bit će donesena od

strane Hrvatske narodne banke početkom 2005. godine.

Odluka o konstrukciji i korištenju međunarodnog broja bankovnog računa (IBAN) donijeta je na sjednici Savjeta HNB-a

održanoj 17. studenog 2004. godine (Narodne novine 162/04).

144


3.5. TRGOVAČKO PRAVO

3.5.1 Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva

Odluka Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Europskom partnerstvu s Republikom Hrvatskom, kao kratkoročni

prioritet usklađivanja zakonodavstva navodi nastavak usklađivanja u dijelu koji se odnosi na intelektualno, industrijsko i

trgovačko vlasništvo.


Odluka Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Europskom partnerstvu s Republikom Hrvatskom, kao

srednjoročni prioritet definira dovršetak usklađivanja na području intelektualnog i industrijskog vlasništva, te jačanje borbe

protiv piraterije i krivotvorina.

Iz Mišljenja Europske komisije na zahtjev Republike Hrvatske za punopravno članstvo u Europskoj uniji u dijelu koji se odnosi

trgovačko pravo, odnosno pravo trgovačkih društava, proizlazi kako će u ovom dijelu Republika Hrvatska morati poduzeti

daljnje napore u cilju usklađivanja svojeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice i njegove primjene u srednjoročnom

razdoblju.

Kako je naznačeno u Mišljenju Europske komisije, u okviru ovog poglavlja države članice, moraju usvojiti i primjenjivati

usklađena pravila potrebna za pravilno poslovanje poduzeća na unutarnjem tržištu, iz čega proizlazi da će Republika Hrvatska

prije stupanja u punopravno članstvo Europske unije morati potpuno uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom

Zajednice u dijelu koji se odnosi na pravo trgovačkih društava.

3.5.3. Pravo trgovačkih društava


Odluka Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Europskom partnerstvu s Republikom Hrvatskom u dijelu koji se

odnosi na pravo trgovačkih društava ne sadrži posebno istaknute kratkoročne prioritete.

Sukladno navedenom Mišljenju Europske komisije, pravni okvir prava trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj daje dobru

osnovu za daljnje usklađivanje s pravnom stečevinom iz područja prava trgovačkih društava.

Polazeći od kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta danih u Odluci Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u

Europskom partnerstvu s Republikom Hrvatskom, te sukladno Mišljenju Europske komisije o zahtjevu Republike Hrvatske

za primanje u punopravno članstvo Europske unije, gdje je kao vremenski okvir usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s

pravnom stečevinom u dijelu koji se odnosi na pravo trgovačkih društava navedeno srednjoročno razdoblje, tijekom 2005.

godine nisu planirane aktivnosti na daljnjem usklađivanju Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskom registru.


Nastavno na Mišljenje EK, Republika Hrvatska će prije stupanja u punopravno članstvo Europske unije morati potpuno uskladiti

svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Zajednice u dijelu koji se odnosi na pravo trgovačkih društava.

Temeljni pravni okvir u Republici Hrvatskoj u dijelu koji se odnosi na pravo trgovačkih društava čine Zakon o trgovačkim

društvima («Narodne novine», broj 111/93., 34/99., 52/00. i 118/03.) i Zakon o sudskom registru (Narodne novine», broj 1/95.,

57/96. i 45/99.), a njima treba dodati i prateće propise kao što su Zakon o preuzimanju dioničkih društava («Narodne novine»

145


broj 84/02., 87/02. i 120/02.), Zakon o tržištu vrijednosnih papira («Narodne novine» broj 84/02.), Zakon o računovodstvu

(«Narodne novine» broj 90/92. i 47/03.) i Zakon o reviziji («Narodne novine» broj 90/92.). (vidi i poglavlje 3.5.4.)

Ministarstvo pravosuđa nadležno je za pravo trgovačkih društava u dijelu koji se odnosi na Zakon o trgovačkim društvima i

Zakon o sudskom registru, a Ministarstvo financija u dijelu koji se odnosi na Zakon o preuzimanju dioničkih društava, Zakon o

tržištu vrijednosnih papira, Zakon o računovodstvu i Zakon o reviziji.

U cilju efikasnije provedbe Zakona o trgovačkim društvima očekuju se izmjene i dopune Zakona o preuzimanju dioničkih

društava i Zakona o tržištu vrijednosnih papira, što je u nadležnosti Ministarstva financija.

Zakon o trgovačkim društvima

Zakon o trgovačkim društvima donesen je 1993. godine i pri njegovoj izradi kao model zakon korišten je i njemački zakon koji

uređuje materiju prava trgovačkih društava, tako da su već tada u taj Zakon bili djelomično uneseni propisi pravne stečevine

Zajednice. Do danas je taj Zakon nekoliko puta mijenjan i dopunjavan.

Najznačajnija je opsežna novela toga Zakona iz 2003. godine, učinjena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o

trgovačkim društvima koji je objavljen u «Narodnim novinama» broj 118/03., stupio na snagu 14. srpnja 2003. godine, a

primjenjuje se od 01. siječnja 2004. godine. Novelom Zakona o trgovačkim društvima iz 2003. godine izvršeno je njegovo

sustavno usklađivanje s pravnom stečevinom Zajednice, odnosno s direktivama Zajednice koje reguliraju područje prava

trgovačkih društava i Uredbom o Europskom gospodarskom interesnom udruženju.

U međuvremenu je (15.07.2003.) stupila na snagu Direktiva Europskog Parlamenta i Vijeća br. 2003/58/EZ, kojom se mijenjaju

i dopunjuju odredbe Prve Direktive Vijeća broj 68/151/EEZ, implementirane u Zakon o trgovačkim društvima u njegovim

posljednjim izmjenama i dopunama iz 2003. godine. Države članice Europske unije moraju uskladiti svoje nacionalne propise

s odredbama navedene direktive do 31. prosinca 2006. godine. Rješenja iz te direktive implementirat će se u Zakon o sudskom

registru tijekom srednjoročnog razdoblja 2006. do 2007. godine.

Područje prava trgovačkih društava u Europskoj uniji uređeno je i odredbama Uredbe 2001/2157/EZ o Statutu Europskog

Društva od 08. listopada 2001. godine, koja se primjenjuje od 08. listopada 2004. godine. Europsko Vijeće usvojilo je 08.

listopada 2001. godine i Direktivu broj 2001/86/EZ kojom nadopunjuje gore navedena Uredba u dijelu koji se odnosi na

zaposlenike Europskog Društva, a države članice bile su dužne uskladiti nacionalne propise s odredbama navedene Direktive

do 08. listopada 2004. godine. Unošenje rješenja iz spomenute Uredbe i Direktive u hrvatsko pravo planira se u srednjoročnom

razdoblju 2006. do 2007. godine.

Zakon o sudskom registru

Osnivanje, ustroj i vođenje sudskog registra te postupak u registarskim stvarima uređen je Zakonom o sudskom registru. Zakon

o sudskom registru donesen je 29. prosinca 1994. godine i objavljen u «Narodnim novinama» broj 1/95. od 5. siječnja 1995.

kada je i stupio na snagu. Taj je Zakon mijenjan i dopunjavan 1996. i 1999. godine (Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona

o sudskom registru «Narodne novine» broj 57/96. i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru «Narodne

novine» broj 45/99.). Upis u sudski registar uređen je i podzakonskim aktom - Pravilnikom o načinu upisa u sudski registar

(«Narodne novine» broj 10/95., 101/96., 62/98. i 123/02.), kojim je propisan oblik sudskog registra, način upisa u registar, oblik,

sadržaj i način popunjavanja prijave za upis, uporaba, osiguranje i čuvanje sadržaja registarskih podataka te sadržaj obrazaca i

šifriranih oznaka kao sastavnih dijelova toga Pravilnika.

Između ostaloga, ovim propisima uređen je i rok za donošenje rješenja o urednoj prijavi za upis trgovačkog društva u

sudski registar – propisano je da je rješenje o urednoj prijavi sudac dužan donijeti u roku od 30 dana od dana kada uredna

146


prijava stigne registarskom sudu. Prema podacima pribavljenim od trgovačkih sudova postupak upisa traje znatno kraće od

navedenog roka i to 3 do 7 dana, ovisno o opterećenosti pojedinog suda.

Izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru koje se planiraju za 2005. godinu, Zakon o sudskom registru uskladit će s

izmijenjenim i dopunjenim odredbama Zakona o trgovačkim društvima (s Novelom iz 2003. godine) i uklonit će se nedostaci

uočeni u primjeni toga Zakona, čime će se postupak upisa u sudski registar ubrzati i pojednostavniti.

Daljnje usklađivanje navedenih propisa s relevantnom pravnom stečevinom očekuje se u srednjoročnom razdoblju 2006. do

2007.

3.5.4. Računovodstvo


U 2005. godini planira se izraditi novi Zakon o računovodstvu koji će biti djelomično usklađen sa pozitivnim propisima

Europske unije.

U Republici Hrvatskoj na snazi je Zakon o računovodstvu (NN 90/92) kao osnovni propis koji regulira područje računovodstva,

te niz zakona kojima se uređuju posebne poslovne djelatnosti kao što su poslovanje trgovačkih društava, bankarstvo,

investicijski fondovi, mirovinska društva, mirovinski fondovi i neprofitne organizacije. Zakon o računovodstvu odnosi se na

sve poduzetnike, odnosno pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost s ciljem postizanja dobiti – trgovačka društva,

banke, osiguravajuća društva i dr.

Člankom 15. Zakona o računovodstvu propisana je primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda (u nastavku teksta

MRS), koji se objavljuju u Narodnim novinama.

Po važećem Zakonu o računovodstvu, Hrvatski odbor za računovodstvo i računovodstvene standarde (HORRS) prati, usklađuje

i objašnjava primjenu MRS-ova.

U cilju unaprjeđenja ovoga sustava u 2005. godini planira se izraditi i donijeti novi Zakon o računovodstvu kojim će se izvršiti

usklađivanje sa direktivom Europskog Parlamenta i Vijeća kojom se izmjenjuju i dopunjuju Direktive Vijeća 78/660/EEZ, 83/349/

EEZ i 91/674/EEZ 2001/65 EZ o izmjeni direktiva 78/660EZ, 83/349/EEZ i 86/635/EEZ o godišnjim i konsolidiranim financijskim

izvješćima nekih tipova trgovačkih društava, banaka te ostalih financijskih institucija i osiguravajućih društava te direktive

91/674/EEC o godišnjim računima i zbirnim računima osiguravajućih društava.


Sukladno srednjoročnim prioritetima navedenim u dokumentu EK Odluka Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim

u Europskome partnerstvu s RH, te Mišljenju EK o zahtjevu RH za članstvo u EU, potpuno usklađivanje Zakona o računovodstvu

s pravnom stečevinom planira se dovršiti u srednjoročnom razdoblju.

3.5.4.2. Revizija

Zakon o reviziji kao temeljni akt kojim se uređuje revizija kao profesija i djelatnost nije se mijenjao od 1992. godine (Zakon

o reviziji, Narodne novine 90/92). Rad na novom Zakonu o reviziji započet je zbog potrebe usklađivanja s institucionalnim

uređenjem revizije u Europskoj Uniji i zbog problema koji su se u praksi pojavili radi nedostatka odredbi kojima se propisuje

nadzor nad obavljanjem revizije. Rok za donošenje novog Zakona o reviziji je produžen sa kraja 2004. na kraj 2005. godine

prvenstveno zbog promjena u europskoj regulativi - izrađen je prijedlog nove Direktive o zakonskoj reviziji čije usvajanje se

147


očekuje u prvoj polovini 2005. godine.

Pri definiranju Zakona važna je primjena sljedećih dokumenata:

• Prijedlog Direktive o zakonskoj reviziji godišnjih računa i konsolidiranih računa kojom se izmjenjuju Direktive78/660

i 83/349

• Osma direktiva 84/253/EEC od 10. travnja 2004. godine

• Preporuka za osiguranje kvalitete zakonske revizije u Europskoj uniji od 15. studenoga 2000. godine (2001/256/EC),

• Preporuka komisije o neovisnosti revizora od 16. svibnja 2002. godine (2002/590/EC)

• Priopćenje o jačanju zakonske revizije u EU-u (2003/C 236/02),

• Zelena knjiga.

Zakonom o reviziji uredit će se uvjeti za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora, uvjeti za obavljanje revizije kao djelatnosti,

obavljanje revizije, osnivanje i rad Komore za reviziju te druga pitanja u vezi s revizijom.

Reviziju obavljaju ovlašteni revizori i zakon propisuje uvjete koje ovlašteni revizor treba ispunjavati.

Usluge revizije prema postojećem Zakonu obavljaju revizorske tvrtke. Kako osma direktiva daje mogućnost osnivanja različitih

pravnih osoba za obavljanje usluga revizije odredba postojećeg Zakona će se proširiti te će usluge revizije moći obavljati, uz

revizorska trgovačka društva i

• ovlašteni revizor koji samostalno obavlja usluge revizije kao svoju djelatnost i koji je za obavljanje tih usluga dobio

dozvolu Hrvatske revizorske komore – samostalni revizor i

• zajednički ured kojeg su osnovala dva ili više samostalna revizora i koji je za obavljanje revizorskih usluga dobio

dozvolu Hrvatske revizorske komore.

U Republici Hrvatskoj primjenjuju se Međunarodni revizijski standardi, Kodeks profesionalne etike revizora i druga pravila

revizijske struke u obavljanju revizije koje mora biti neovisno, samostalno i objektivno.

PLAN PROVEDBE SSP-aMjera Rok provedbe Nositelj

Izraditi program licenciranja profesionalnih računovođa (čl. 69. i 84. SSP) 12/2005 MFIN

488- izraditi analizu usklađenosti zakonodavstva u području revizije (čl. 84 SSP) 12/2005 MFIN

489- izraditi program licenciranja profesionalnih revizora 12/2005 MFIN

3.5.3. INTELEKTUALNO, INDUSTRIJSKO I TRGOVAČKO VLASNIŠTVO

a) Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva

U skladu s kratkoročnim prioritetima sadržanim u Europskom partnerstvu, uzimajući u obzir zahtjeve iznesene u Mišljenju

Europske Komisije o zahtjevu za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji, a kao nastavak dosadašnjih aktivnosti, posebice

glede činjenice da preuzimanje pravne stečevine Zajednice u domaće zakonodavstvo nije samo po sebi dovoljno, potrebno

je provesti pripreme i za njenu potpunu primjenu.

Prijedlog Zakona o zastupanju u području industrijskog prava vlasništva, koji će regulirati pitanja postupka i zastupanja pred

Zavodom, prošao je prvo čitanje u Hrvatskom saboru u prosincu 2004. Njegovo konačno usvajanje očekuje se u prvom

kvartalu 2005. godine. Nadalje, u 2005. godini planira se donošenje izmjena i dopuna u pojedinim zakonima u području prava

intelektualnog vlasništva koje će biti nužne s obzirom na moguće stupanje na snagu u Republici Hrvatskoj međunarodnih

ugovora i sporazuma.

148


Ovo se prije svega odnosi na izmjene i dopune Zakona o patentu (odredbe o utvrđivanju datuma podnošenja prijave

za priznanje patenta, odredbe o ovlastima zastupnika u postupku pred Zavodom), koje će trebati donijeti kad Ugovor o

pravu patenata (PLT) stupi na snagu (prema odredbama navedenog Ugovora, isti će stupiti na snagu kad ga ratificira deset

država članica Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, stoga se ne može predvidjeti točan datum izmjene Zakona o

patentu).

U području implementacije zakona predviđa se daljnje jačanje resursa Zavoda kao i ostalih dijelova u sustavu zaštite prava

intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj (policija, carina, pravosuđe). U Zavodu se predviđa zapošljavanje novih

djelatnika koji će biti obučeni u okviru Programa CARDS 2003 u Uredu za harmonizaciju unutarnjeg tržišta (OHIM) i u

Europskom patentnom uredu (EPO) što će nedvojbeno unaprijediti i ubrzati rad Zavoda u postupcima za priznanje patenata,

žigova i industrijskog dizajna. Jednako tako, predviđa se organiziranje seminara za djelatnike policije i carine, kao i za suce

sudova nadležnih za postupanje u postupcima povreda prava intelektualnog vlasništva.

b) Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva

Temeljem srednjoročnih prioriteta usklađivanja zakonodavstva iz Europskog partnerstva za razdoblje do 2007. godine, u

potpunosti će se provjeriti, a po potrebi i uskladiti zakonodavstvo u području prava intelektualnog vlasništva s Direktivom br.

2004/48/EZ o provedbi zaštite prava intelektualnog vlasništva.

c) Sadržaj sektora – individualan za svako područje

Autorsko pravo i srodna prava

Glede zakonodavnih aktivnosti provedenih u 2004. godini u području autorskog prava i srodnih prava donesen je i stupio je

na snagu 01. lipnja 2004. Pravilnik o stručnim mjerilima i postupku izdavanja odobrenja za obavljanje djelatnosti kolektivnog

ostvarivanja prava i o naknadama za rad vijeća stručnjaka. Od tada je omogućeno izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti

kolektivnog ostvarivanja prava, odnosno određivanje naknade za rad vijeća stručnjaka u skladu s odredbama novog Zakona

o autorskom pravu i srodnim pravima.

Budući da je donošenjem naprijed navedenog Pravilnika zakonodavstvo u području autorskog prava i srodnih prava u

najvećoj mogućoj mjeri usklađeno s pravnom stečevinom EU, za 2005. godinu ne planira se donošenje novih propisa u

ovome području.

Temeljem srednjoročnih prioriteta usklađivanja zakonodavstva iz Europskog partnerstva za razdoblje do 2007. godine, osim

značajnih napora koje će biti potrebno nastaviti u pogledu implementacije i primjene novog zakonodavstva u području

autorskog prava i srodnih prava u praksi, utvrditi će se utjecaj Direktive br. 2004/48/EZ o provedbi zaštite prava intelektualnog

vlasništva na postojeće zakonodavstvo i odgovoriti na primjeren način postavljenim uvjetima.

INDUSTRIJSKO VLASNIŠTVO

Patenti

Glede zakonodavnih aktivnosti provedenih u 2004. godini u području patenata donesen je i stupio je na snagu o Pravilnik o

patentu koji je objavljen u «Narodnim novinama» broj 72 od 1. lipnja 2004. godine i koji je od navedenog datuma na snazi

čime je omogućeno postupanje Zavoda u skladu s novim rješenjima uvedenim odredbama Zakona o patentu.

Bez obzira na činjenicu što je novi Zakon o patentu usklađen s pravnom stečevinom EZ, te što sadržava odredbe kojima je

omogućena neposredna primjena Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske patentne organizacije o suradnji

na području patenata, za 2005. godinu predviđa se donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o patentu. Cilj ovih

promjena je usklađivanje odredbi Zakona s odredbama Ugovora o suradnji na području patenata (PLT) kojem je Republika

149


Hrvatska pristupila, a koji će stupiti na snagu kad ga potpiše deset država članica Svjetske organizacije za intelektualno

vlasništvo.

Kako se radi o malim izmjenama koje se odnose na sam postupak za priznanje patenata, uvođenje istih neće uvjetovati

potrebu za dodatnim financijskim sredstvima.

Topografije poluvodičkih proizvoda

Glede zakonodavnih aktivnosti provedenih u 2004. godini u području zaštite topografija poluvodičkih proizvoda donesen je

i stupio je na snagu o Pravilnik o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda koji je objavljen u «Narodnim novinama» broj 72

od 1. lipnja 2004. godine i koji je od navedenog datuma na snazi čime je omogućeno postupanje Zavoda u skladu s novim

rješenjima uvedenim odredbama Zakona o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda.

U 2005. godini ne predviđa se donošenje novih propisa koji reguliraju predmetnu materiju.

Znakovi razlikovanja

U području zaštite znakova razlikovanja u 2004. godini doneseni su provedbeni propisi uz nove zakone koji su na snazi od 1.

lipnja 2004. godine. To su Pravilnik o žigu, Pravilnik o industrijskom dizajnu i Pravilnik o oznakama zemljopisnog podrijetla i

oznakama izvornosti proizvoda i usluga. Navedenim provedbenim propisima omogućeno je nesmetano postupanje Zavoda

u svim postupcima reguliranim odnosnim zakonima .

U 2005. godini ne predviđa se donošenje novih propisa koji reguliraju predmetnu materiju.

No u pogledu srednjoročnog plana aktivnosti, budući da je u tijeku revizija Ugovora o pravu žiga (TLT) koja će biti predmetom

diplomatske konferencije u prvoj polovici 2006. godine, napominjemo da je za očekivati da će, ukoliko Ugovor bude revidiran,

biti potrebno unijeti određene izmjene i dopune u odnosno hrvatsko zakonodavstvo (odgovarajuće zakone, odnosno

pravilnike).

Plan provedbe SSP-a

Uspostavljanjem pravnog okvira (usklađeni zakoni i prateći provedbeni propisi), uz institucionalni okvir (Državni zavod za

intelektualno vlasništvo kao stožerna institucija za intelektualno vlasništvo) sada je potrebno razvijati sustav koji će kvalitetno

moći udovoljiti zahtjevima za stjecanje i zaštitu prava intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj. U tom smislu potrebno

je donijeti Strategiju za implementaciju i razvoj prava intelektualnog vlasništva, kako bi se osiguralo funkcioniranje sustava

kao cjeline. Zavod je poduzeo aktivnosti u tom smjeru i pripremio temelj za realiziranje svojih kratkoročnih i srednjoročnih

aktivnosti (Strategija Zavoda).

Strategija Zavoda obuhvaća stvaranje organizacijske strukture temeljene na vertikalnom funkcionalnom načelu uz

uspostavljanje jakih horizontalnih veza. U tom smislu po prvi puta od osnutka Zavoda (početkom rujna ove godine) imenovani

su dužnici koji odgovaraju za upravljanje pojedinim sektorima. U zatečenoj organizacijskoj strukturi, koja je bila vrlo zapuštena

u svakom smislu, uspostavljaju se horizontalni-međusektorski oblici funkcioniranja, kako bi se osiguralo suvislo i učinkovito

djelovanje sustava kao cjeline. Ovo prati rad na podizanju organizacijske kulture otvaranjem komunikacijskih putova na razini

upravljanja, izvršenja i međusobnog učinkovitog utjecaja jednog aspekta na drugi (detaljnije opisano u Strategiji Zavoda, gdje

su precizirane aktivnosti, rokovi i nositelji izvršenja).

Najznačajniji problem je nedostatnost stručnog kadra u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Propisi koji vrijede za

zapošljavanje u državnoj upravi snažno ograničavaju mogućnosti organizacijskih promjena i unaprjeđenja, ali još značajnije

umanjuju privlačnost za specijalističke kadrove. Za očekivati je da će se planiranom reformom državne uprave ovo stanje

150


unaprijediti, odnosno da će se stvoriti pravni temelji za transformaciju Zavoda u «polu-državnu» organizaciju, koja će se

samofinancirati obavljajući djelatnost iz svojeg djelokruga i bit će slobodna odrediti visinu plaća stručnjaka prema tržišnim

kriterijima, a sve u cilju da bi uopće mogla osigurati nužnu kvalitetu resursa za obavljanje poslova iz svoga djelokruga.

Zavod vrlo intenzivno radi na uvođenju novog načina u pristupu politici zapošljavanja na način da se provodi transparentan

postupak za zapošljavanje ( u tijeku prijam 7 vježbenika i 7 službenika na upražnjena radna mjesta, koja se do sada nisu

popunjavala) uz provođenje prethodnog testiranja kako bi se osigurao što kvalitetniji izbor. Za vježbenike će se osigurati

provođenje vježbeničkog staža prema unaprijed utvrđenom programu (sadržavati će opći i posebni dio, a sve u svezi

intelektualnog vlasništva) uz kontinuirani nadzor i obuku od strane imenovanog mentora. Za očekivati je da će vježbenici

započeti sa radom na opisani način početkom studenoga ove godine.

Program na kojima Zavod već aktivno radi je suradnja i stručna pomoć drugim tijelima državne uprave u području koja se

tiču prava intelektualnog vlasništva, a nastala su zbog kolizije u propisima (npr. Zakon o hrani, Zakon o vinu, Zakon o otocima;

međusobno i u odnosu na Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga).

Zavod se vrlo intenzivno priprema za bitno aktivniju ulogu u pružanju informacija javnosti o razvoju i stjecanju intelektualnog

vlasništva, zaštiti prava intelektualnog vlasništva, učinkovitom iskorištavanju intelektualnog vlasništva, te u tom smislu izrađuje

informativni plan prema skupinama kojima će biti upućen. Plan će biti prilagođen razini znanja i moguće prihvatljivosti s

obzirom na korisnike na koje se odnosi.

Ostale kratkoročne i srednjoročne aktivnosti planiraju se u okviru svakog pojedinog Sektora sukladno izraženim potrebama u

odnosu na ostvarenje misije i cilja Zavoda definiranom u Strategiji Zavoda.

Plan provedbe SSP

Mjera Rok provedbe NositeljiUstrojavanje organizacijske strukture Zavoda temeljene na vertikalnom funkcionalnom načelu uz uspostavljanje horizontalnih međusektorskih veza s ciljem stvaranja pretpostavki za efikasno funkcioniranjesustava kao cjeline

03/2005. DZIV

Određivanje konkretnih mjera (temelj: prijedlozi stranih stručnjaka/CARDS 2001) kojima će se postići kvalitetan, brz i efikasan postupak za priznavanje prava industrijskog vlasništva

03/2005. DZIV

Implementacija i provedba zaštite autorskog prava i srodnih prava, aktivnim obavljanjem svih zadaća u područje primjene zakona (osobito u odnosu na udruge za kolektivno ostvarivanje prava)

Trajno DZIV

Donošenje konkretnog programa kojim će se osigurati što brže podizanje razine organizacijske kulture s ciljem mijenjanja uvriježenog načina ponašanja i promišljanja u državnoj upravi (ovo treba biti priprema za što bolje razumijevanje i učinkovitiju primjenu novog Zakona o državnoj službi čije donošenje je u tijeku)

06/2005. DZIV

Poticanje na donošenje i sudjelovanje u izradi Nacionalne strategije u području prava intelektualnog vlasništva, u cilju osiguranja funkcioniranja sustava zaštite intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj, kao cjeline

09/2005.

Vlada RH

MZOŠ

DZIV

Informiranje javnosti o značaju zaštite intelektualnog vlasništva usmjereno prema ciljanim skupinama korisnika (izrada informacijskog plana)

09/2005. DZIV

Poticanje osnivanja Komore u koju se udružuju zastupnici upisani u Registar zastupnika kojega vodi Zavod (u tijeku donošenje Zakona o zastupanju u području prava industrijskog vlasništva)

12/2005. DZIV

Suradnja i stručna pomoć drugim tijelima državne uprave u području prava intelektualnog vlasništva Trajno. DZIV

Stručno obrazovanje djelatnika policije, carine i sudstva u području prava intelektualnog vlasništva organiziranjem stručnih seminara i predavanja

12/2005. DZIV

151


3.6. TRŽIŠNO NATJECANJE I DRŽAVNE POTPORE


Prema mišljenju Europske komisije, u području tržišnog natjecanja potrebno je nastaviti s procesom usklađivanja

zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice, posebno imajući u vidu pitanja kao što su postupak donošenja rješenja o

ništavosti ograničavajućih sporazuma, izuzeće od zabrane ograničavajućih sporazuma te moguće postojanje proturječja sa

Zakonom o općem upravnom postupku. Opća potreba za daljnjim usklađivanjem zakonodavstva naglašena je i u Europskom

partnerstvu, s naglaskom na primjenu postojećih i usvajanje novih propisa.

U tom smislu, prioritetne aktivnosti na području usklađivanja zakonodavstva u 2005. godini obuhvaćaju donošenje Uredbe o

skupnom izuzeću sporazuma o osiguranju (početkom godine). Kako je sekundarno zakonodavstvo EU podložno vrlo čestim

promjenama, Agencija će kontinuirano raditi na usklađivanju svojih propisa s odgovarajućim promjenama u zakonodavstvu

EU.

U području državnih potpora, mišljenje Europske komisije u središte postavlja usklađivanje zakonodavstva, izmjenama i

dopunama Zakona o državnim potporama koje ne bi bile samo tehničke prirode. Kratkoročni prioriteti u Europskom partnerstvu

jesu također usklađivanje s pravnom stečevinom EU te primjena postojećih i usvajanje novih propisa. Također, naglašena je

potreba poboljšanja transparentnosti sustava državnih potpora, između ostaloga, dostavljanjem redovitog godišnjeg izvješća

i uspostavom sveobuhvatnog popisa shema državnih potpora.

Upravo u cilju usklađivanja sa zakonodavstvom EU u području državnih potpora, u 2005. godini na snagu bi trebao stupiti

izmijenjeni i dopunjeni Zakon o državnim potporama te izmijenjena i dopunjena Uredba o državnim potporama kojima bi se

navedeno područje u cijelosti uskladilo s pravnom stečevinom EZ. U skladu sa svojim djelokrugom rada u području državnih

potpora, Agencija sudjeluje u pripremi zakonodavnih akata i daje poticaje i prijedloge za unapređenje sustava državnih

potpora, dok je nositelj procesa usklađivanja zakona i podzakonskih akata Ministarstvo financija. Prema Programu dinamike

usklađivanja programa državnih potpora s kriterijima iz SSP-a potrebno je do kraja 2005. godine dovršiti proces usuglašavanja

općih državnih potpora sa zakonodavstvom EU.


Nakon donošenja posljednjeg u nizu provedbenih propisa predviđenih ZZTN-om, Uredbe o skupnom izuzeću sporazuma o

osiguranju početkom 2005. godine, u sljedećem je razdoblju naglasak potrebno staviti na praćenje provedbe zakonodavnog

okvira. U tom će smislu biti nužno izvršiti dublje promjene u zakonodavstvu s ciljem jačanja učinkovite primjene zakonodavnog

okvira tržišnog natjecanja, glede sustava izricanja kazni za učinjene prekršaje i njegove djelotvornosti te povećanja efikasnosti

sudske zaštite.

U srednjoročnom razdoblju u području državnih potpora prioritet je, kako prema Mišljenju Europske komisije tako i prema

Europskom partnerstvu, jačanje provedbene evidencije tijela nadležnog za državne potpore i transparentnosti sustava

državnih potpora, kao i uspostava vjerodostojnog registra donesenih odluka. U srednjem roku tijelo nadležno za državne

potpore mora nastaviti s procesom predlaganja usklađivanja zakonodavstva donošenjem posebnih provedbenih propisa

kojima bi se razradila pravila prijave, odobravanja, praćenja i evidentiranja državnih potpora. Također se predviđa izrada

priručnika za državne potpore.

152


3.6.3. Tržišno natjecanje

U području tržišnog natjecanja, Nacionalni program za pridruživanje Europskoj uniji za 2004. godinu kao prioritet je postavio

donošenje provedbenih propisa, predviđenih Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja (dalje: ZZTN), a radi usklađivanja sa

sekundarnim zakonodavstvom EU. Tako su tijekom 2004. godine donesene Uredba o načinu prijave i kriterijima za ocjenu

koncentracija poduzetnika, Uredba o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržišta, Uredba o skupnom izuzeću sporazuma između

poduzetnika koji ne djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije, Uredba o sporazumima male vrijednosti, Uredba

o skupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila i Uredba o skupnom izuzeću sporazuma između

poduzetnika koji djeluju na istoj razini proizvodnje donosno distribucije.

U 2004. godini sklopljen je sporazum o suradnji s Vijećem za regulaciju energetskih djelatnosti, a pokrenuta je i inicijativa

za sklapanjem drugih sporazuma o suradnji kojim bi se detaljnije uredili oblici i načini suradnje između Agencije i ostalih

regulatornih tijela, osobito za područje telekomunikacija, elektroničkih medija i pošte. Realizacija navedene inicijative očekuje

se tijekom 2005. i 2006. godine. Posebna će se pozornost posvetiti suradnji s tijelima nadležnima za zaštitu potrošača.

Kao i u dosadašnjim dokumentima Europske komisije, i u Mišljenju i Europskom partnerstvu naglašena je potreba jačanja

administrativne sposobnosti i neovisnosti Agencije, ali i upravne sposobnosti pravosudnog sustava. Istovremeno, potrebno je

posvetiti pozornost informiranju poduzetnika i šire javnosti o pravilima tržišnog natjecanja.

Agencija će nastaviti trajno razvijati sustave i programe obuke djelatnika Agencije i drugih sudionika u postupku zaštite

tržišnog natjecanja. Primjerice, kroz CARDS projekt za proračunsku godinu 2003. predviđa se nastavak obuke djelatnika

Agencije kao i sudaca. Kroz ostale međunarodne programe i inicijative također će se nastaviti jačati suradnja s ostalim tijelima

za konkurenciju u regiji i šire (primjerice, SEECAN inicijativa), a osnovica u procesu usklađivanja i provedbe zakonodavnog

okvira bit će suradnja s mjerodavnim tijelima Europske komisije.

U cilju podizanja razine svijesti javnosti, a osobito gospodarskih subjekata i državnih tijela o važnosti tržišnog natjecanja,

Agencija je započela, te će nastaviti s aktivnostima informiranja javnosti i njenog senzibiliziranja u području kulture tržišnog

natjecanja organiziranjem seminara i skupova, izdavanjem godišnjaka i glasila Agencije, a sve će se važnije odluke i mišljenja

Agencije, kao i nacrti propisa, stručni članci i drugi izvori o pravu i praktičnoj primjeni propisa objavljivati na službenim Internet

stranicama Agencije.

U svrhu razvoja transparentne provedbene evidencije Agencija je započela s izradom baze podataka o svim postupcima iz

područja tržišnog natjecanja vođenih u Agenciji od početka njenog rada. Baza će služiti prvenstveno djelatnicima Agencije

pri izradi godišnjih izvješća te ostalih izvješća i pregleda koji će se predstavljati Europskoj komisiji i ostalim međunarodnim

tijelima. Podrška izradi ove sveobuhvatne baze trebala bi se nastaviti kroz projekt iz PHARE programa za 2005. godinu.

3.6.4. Državne potpore

Zakon o državnim potporama, donesen u travnju 2003. godine, mijenjan je i dopunjavan u travnju 2004, uglavnom zbog

usklađivanja s institucionalnim izmjenama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja.

Temeljem obveza iz Nacionalnog programa RH za pridruživanje Europskoj uniji za 2004. godinu Vladi Republike Hrvatske

predloženi su Program prilagodbe sustava državnih potpora u Republici Hrvatskoj sa sustavom državnih potpora u Europskoj

zajednici (nadalje: Program prilagodbe) i Program dinamike usklađivanja postojećih programa državnih potpora s kriterijima iz

članka 70. stavka 2. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država

članica (nadalje: Program dinamike), koje je Vlada Republike Hrvatske prihvatila. Izrađen je i privremeni popis općih državnih

potpora po davateljima državnih potpora. Po prvi put, u 2004. godini Agencija je Hrvatskom saboru podnijela Izvješće o

153


državnim potporama u kojem su na temelju podataka dobivenih iz Ministarstva financija, prikazane državne potpore za 2002.

i 2003. godinu. Podaci u Izvješću o državnim potporama su u većoj mjeri pripremljeni u skladu s metodologijom koju koristi

Europska komisija.

Također, svim poznatim davateljima općih i posebnih državnih potpora upućen je poziv za izradu popisa i navođenje osnove,

namjene, iznosa i instrumenata dodijeljenih potpora iz svog djelokruga tijekom protekle tri godine. Cilj je ove mjere postići

transparentnost u pregledu do sada dodijeljenih potpora. Trenutno Agencija raspolaže privremenim popisom davatelja

općih državnih potpora, a u 2005. godini bit će izrađen konačan popis postojećih programa potpora po davateljima. Nakon

sistematiziranja dobivenih programa planira se predlaganje njihovoga usuglašavanje s propisima o državnim potporama do

kraja 2005. godine. Cilj je organizirati sveobuhvatni središnji registar programa državnih potpora, pri čemu će pomoć pružiti

CARDS twinning projekt (osmišljavanje registra zajedno s djelatnicima Agencije te nabavka informatičke opreme neophodne

za izgradnju registra). Navedeni registar objedinjavalo bi podatke o svim davateljima i korisnicima državnih potpora. Namjera

je da se navedenim aktivnostima uredi transparentan i učinkovit sustav državnih potpora kako na središnjoj državnoj tako i na

lokalnoj, odnosno područnoj (regionalnoj) razini.

Do sredine 2005. godine, u suradnji s Ministarstvom financija i Državnim zavodom za statistiku bit će izrađene i karte regionalnih

državnih potpora.

Plan provedbe SSP-a

Mjera Rok provedbe NositeljiProvesti prvi dio Programa dinamike usklađivanja programa državnih potpora s kriterijima iz SSP-a

02/2005. AZTN

Izraditi karte regionalnih državnih potpora (čl. 70. st. 7. SSP-a) 06/2005.

MFIN

DZS

AZTN

Priprema i dostava Europskoj komisiji godišnjeg izvješća o državnim potporama 07/2005.AZTN

TDU

Provesti drugi dio Programa dinamike usklađivanja programa državnih potpora s kriterijima iz SSP-a

07/2005.AZTN

TDU

Provesti treći dio Programa dinamike usklađivanja programa državnih potpora s kriterijima iz SSP-a

12/2005.AZTN

TDU

Uspostava sveobuhvatnog popisa shema državnih potpora po davateljima 12/2005.AZTN

TDU

154


3.7. POLJOPRIVREDA

3.7.1. Poljoprivredna politika

S obzirom na nepovoljnu strukturu poljoprivrednih gospodarstava u RH (usitnjena obiteljska poljoprivredna gospodarstva

i veliki neučinkoviti poljoprivredni kombinati u vlasništvu države) nužno je ubrzati strukturne promjene povećanjem iznosa

potpore za provedbu odgovarajućih mjera strukturne politike – zemljišna politika, ruralni razvitak, okrupnjavanje obiteljskih

poljoprivrednih gospodarstva, diverzifikacija djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima, povećanje konkurentnosti

poljoprivrednih gospodarstava, razvitak proizvođačkih organizacija i sl.

Prioritetni i strateški razvojni projekti Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva započeti 2004.

godine, usmjereni su na povećanje konkurentnosti domaće proizvodnje, a to se prvenstveno odnosi na proizvodnju voća,

povrća, grožđa, mesa i mlijeka.. Stoga je Vlada Republike Hrvatske donijela niz Operativnih programa kojima se predlažu

mjere za poboljšanje stanja u ovim sektorima (Operativni programi za podizanje trajnih nasada, Program razvitka govedarske

proizvodnje i Projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama).

Bit će potrebno jačati institucionalne i administrativne kapacitete za praćenje stanja, reformi i trendova Zajedničke

poljoprivredne politike te za postupnu prilagodbu mehanizmima strukturne, tržišno-cjenovne i trgovinske politike EU.

Također, razvijat će se institucionalni okvir za provedbu mjera poljoprivredne politike sukladno zahtjevima EU. Ravnateljstvo

za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi, koje je trenutno u sklopu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga

gospodarstva, jačanjem kapaciteta treba prerasti u samostalnu Agenciju za plaćanje koja bi provodila mjere poljoprivredne

politike te administrirala predpristupne strukturne fondove sukladno zahtjevima EU. Paralelno s poslovima oko ustrojavanja

Agencije teku pripreme na uspostavi Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IACS), kao nadogradnja na postojeći

Upisnik poljoprivrednih gospodarstava što uključuje jačanje kapaciteta administrativne kontrole te inspekcije, kao i uspostavu

Zemljopisnog informacijskog sustava (GIS) za kontrolu plaćanja potpore u poljoprivredi.

Za unaprjeđenje konkurentnosti poljoprivrednog sektora važan preduvjet predstavlja i razvoj tehničke i tržišne infrastrukture.

Predviđaju se investicije za skladištenje i distribuciju osnovnih poljoprivrednih proizvoda.

Posebna pažnja će se usmjeriti na usklađivanje standarda u području sigurnosti i kakvoće hrane kao i jačanje administrativnih

kapaciteta za primjenu ovih standarda. Na taj će se način doprinijeti i jačanju hrvatskog prehrambenog sektora koji će

ispunjavanjem EU standarda biti u mogućnosti plasirati proizvode na europsko tržište hrane

Jedna od ključnih mjera u slijedećem razdoblju je ubrzanje rješavanja preostalih pitanja vlasništva nad poljoprivrednim

zemljištem u vlasništvu države i stvaranje uvjeta za funkcioniranje tržišta poljoprivrednim zemljištem. U tom će se razdoblju

nastojati potaknuti razvoj tržišta poljoprivrednog zemljišta, ubrzat će se i unaprijediti raspolaganje poljoprivrednim zemljištem

u vlasništvu države, okrupniti usitnjeno i rascjepkano poljoprivredno zemljište te unaprijediti zaštitu poljoprivrednog

zemljišta. Od presudnog značaja za provedbu mjera poljoprivredne zemljišne politike je trajno usklađivanje zemljišno-knjižne

i katastarske evidencije sa stvarnim stanjem poljoprivrednog zemljišta na terenu. Neophodno je jačanje kapaciteta državne

administracije za provedbu sustava raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države te su u tom smislu započete

aktivnosti na uspostavi informacijskog sustava za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Nadalje, u okviru

bilateralne suradnje iniciran je Projekt “Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta“ kojim će se definirati modeli okrupnjavanja

poljoprivrednog zemljišta.

Daljnje aktivnosti Ministarstva usmjerene su u nastavak procesa restrukturiranja i privatizacije društava agroindustrije u

vlasništvu države, što je važno radi održanja zaposlenosti i kontinuiteta proizvodnje i poslovanja. Okončanje procesa privatizacije

155


društava agroindustrije očekuje se do kraja 2005. godine. Također se nastavlja proces privatizacije poljoprivrednog zemljišta

u vlasništvu države. Sve daljnje mjere i aktivnosti poljoprivredne politike vezane su uz prilagodbu hrvatske poljoprivredne

politike pravnoj stečevini EU i međunarodnim obvezama RH.

Prijedlog mjera poljoprivredne politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2003.-2005. godine, sadržan u Nacrtu Nacionalnog

programa za poljoprivredu i seoska područja, Vlada RH uputila je u rujnu 2003. godine u Hrvatski sabor na usvajanje. Međutim

zbog smjene vlasti (izborna godina) Nacionalni program nije bio uvršten na dnevni red Sabora. Nakon ažuriranja teksta

Nacionalnog programa sukladno aktualnim događanjima u poljoprivrednoj politici dokument će se ponovno uputiti u

postupak.

3.7.1.1. Tržišno-cjenovna politika

Ključna polazišta poljoprivredne politike u 2004. godini u području potpore poljoprivredi ugrađena u Zakon o izmjenama i

dopunama Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu iz lipnja 2004. godine odnosila su se na:

(1) restrukturiranje poljoprivredne potpore u smjeru radno zahtjevnije proizvodnje uz daljnje jačanje uloge stočarstva

te poglavito vinogradarstva i voćarstva;

(2) naglašenije i raznovrsnije iskazivanje dohodovne potpore kao glavnog oblika potpore brojnim nekomercijalnim

gospodarstvima;

(3) znatnije jačanje udjela u ukupnim potporama investicijskih potpora i programa ruralnog razvitka kojima će se na

transparentniji i učinkovitiji način pomagati prije svega najvitalnija komercijalna gospodarstva ali i podupirati održivi

razvitak ruralnog prostora u cjelini, te

(4) striktno poštivanje proračunskih okvira, preuzetih međunarodnih obveza (prije svega unutar WTO-a) te daljnjeg

postupnog usklađivanja sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU.

Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu obvezuje Vladu Republike Hrvatske da odredi vrijednosne

kvote (maksimalno poticane količine) najvažnijih oblika novčanih potpora za tekuću godinu. Vlada je 2004. godine prvi puta

utvrdila maksimalno poticane količine, kao jedan od instrumenta za zadržavanje proračuna u zadanim okvirima. Navedene

kvote su polazište za odgovarajuće prilagodbe ostvarenih prava na razini jediničnih iznosa potpora za koje se u ovom trenutku

ne može precizno procijeniti koliko će iznositi. U svakom slučaju Vlada RH će voditi računa o prioritetima raspodjele unutar

pojedinih modela kao i pravodobnoj i pravičnoj preraspodjeli sredstava u slučajevima kad će inicijalno planirana sredstva biti

veća od iskazanih zahtjeva korisnika. Jednako tako, Vlada RH i nadležna tijela poduzimat će dodatne mjere nadzora trošenja

proračunskih sredstava poljoprivrednoj potpori. što u ovom trenutku na žalost znatno zaostaje za standardima koje pred

buduće zemlje članice postavlja EU.

Daljnje aktivnosti u području potpore poljoprivredi vezane su uz unaprjeđenje i nastavak provedbe Modela kapitalnih ulaganja

u poljoprivredi čiji je cilj ohrabriti razvitak poslovnih odnosa između banaka i poljoprivrednih proizvođača odnosno stvoriti

bolje međusobno razumijevanje i poslovnu suradnju. Ovaj model je jedan od stupova reforme poljoprivredne politike kojemu

je cilj razvitak komercijalnog privatnog poljoprivrednog sektora.

3.7.1.2. Politika ruralnog razvitka


Prioritetnim aktivnostima iz dokumenta Europskog partnerstva koje se odnose na kratkoročne ciljeve obuhvaćene su i aktivnosti

vezane uz jačanje administrativne strukture potrebne za uspostavu strategije ruralnog razvitka i programske instrumente za

osmišljavanje, provedbu, upravljanje, nadzor, kontrolu i evaluaciju programa ruralnog razvitka.

156


Sukladno tome u 2005. godini prioritetnim je određen nastavak jačanja administrativnog kapaciteta za programiranje mjera

ruralnog razvitka, kako kroz nacionalnu shemu, tako i kroz shemu mjera programa SAPARD. Izrađen je Nacrt strategije ruralnog

razvitka koji je potrebno uputiti u proceduru. Po prihvaćanju od strane Vlade RH, strategija će se uputiti Hrvatskom saboru na

usvajanje.

Za korištenje predpristupnog fonda SAPARD potrebno je uskladiti zakonsku regulativu, te u domaće zakonodavstvo

implementirati Direktivu 1268/99 koja govori o mjerama koje se financiraju iz SAPARD programa.


Predviđene zakonodavne mjere temeljem srednjoročnih prioriteta iz Europskog partnerstva za razdoblje do 2007. godine za

područje ruralnog razvitka obuhvaćaju daljnje usklađivanje s Direktivama 1257/99 i 1268/99.

c) Sadržaj sektora

Unutar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva osnovana je Uprava za razvitak seoskog prostora.

Aktivnosti na području ruralnog razvitka biti će usmjerene na daljnju institucionalnu izgradnju te jasno definiranje uloge i

odgovornosti za institucije nadležne za pojedine mjere regionalnog i ruralnog razvitka. Poseban naglasak bit će i na razradi

konkretnih akcija i mjera koje treba poduzeti u narednom razdoblju. Početkom 2004. godine FAO je u suradnji s Ministarstvom

okončao projekt izrade Strategije ruralnog razvitka Republike Hrvatske koja je dala smjernice za daljnje aktivnosti u ovom

području.

3.7.2. Sigurnost hrane



aktivnosti vezane uz nastavak usklađenja s pravnom stečevinom Zajednice na preuzimanju direktiva starog i novog pristupa.

Sukladno tome u 2005. godini prioritetnim je određen nastavak usklađivanja pravne stečevine EU za prehrambene proizvode

u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva kako slijedi:

• Izmjene i dopune Pravilnika o općem deklariranju ili označavanju hrane

Kako je u studenom 2003. godine stupila na snagu nova Direktiva 2003/89/EC Europskog parlamenta i Vijeća kojom se mijenja

temeljna Direktiva s kojom je usklađivan Pravilnik o općem deklariranju ili označavanju hrane br. 2000/13/EC u odnosu na

označavanje sastojaka prisutnih u hrani, potrebno je dodatno uskladiti Pravilnik s novim propisom EU. Naime, Direktiva 2003/

89/EC se u zemljama članicama EU počinje primjenjivati tek u studenom ove godine, a proizvodi koji nisu deklarirani u skladu

s novom Direktivom mogu se stavljati na tržište EU do konca studenog 2005. godine.

• Pravilnik o temeljnim zahtjevima za konditorske proizvode

U RH je trenutno na snazi pravilnik za ovo područje iz 1997. godine, a njegove odredbe koje se odnose na kakao i čokoladne

proizvode nisu usklađene s propisom EU – Direktivom 2000/36/EC iz 2000. godine koja uređuje kakao i čokoladne proizvode

namijenjene ljudskoj prehrani. Stoga će novi Pravilnik svojim sadržajem obuhvatiti ovu Direktivu.





157




za područje prehrambenog zakonodavstva odnose se na daljnji nastavak i osjetno poboljšanje usklađivanja s pravnom

stečevinom Zajednice. Vezano uz to, u navedenom razdoblju planirane su aktivnosti oko izrade prijedloga nacrta svih

ključnih podzakonskih propisa o temeljnim zahtjevima kakvoće prehrambenih proizvoda sukladno vertikalnim propisima EU

(smjernice starog pristupa) za područja iz nadležnosti MPŠIVG –a koji se između ostalog odnose na temeljne zahtjeve za med,

voćne sokove i druge proizvode obuhvaćene vertikalnim EU propisima.

c) Sadržaj sektora

Zakonom o hrani (NN br. 117/03, 130/03, 48/04) prenesena je nadležnost nad 30 – tak vertikalnih pravilnika o temeljnim

zahtjevima kakvoće za prehrambene proizvode u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.Tijekom

2004. godine započelo se s izradom novih pravilnika horizontalnih i vertikalnih – sektorskih pravilnika te njihovim usklađivanjem

s propisima EU. Kao prioriteti su odabrani pravilnici koji se odnose na prehrambene proizvode za koje na razini EU postoje

verikalni propisi, te horizontalni pravilnici.

Donesen je Pravilnik o općem deklariranju ili označavanju hrane („Narodne novine“ br. 114/04) koji je usklađivan s: Direktivom

Europskog parlamenta i Vijeća 2000/13 EZ o usklađivanju propisa država članica koji se odnose na označavanje, prezentaciju

i reklamiranje prehrambenih proizvoda, Direktivom Komisije 2002/67/EZ o označavanju hrane koja sadrži kinin i hrane koja

sadrži kofein, Direktivom Komisije 2001/101/EZ koja mijenja Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća 2000/13 EZ o usklađivanju

propisa država članica koji se odnose na označavanje, prezentaciju i reklamiranje prehrambenih proizvoda, Direktivom Vijeća

ministara 96/21/EZ koja mijenja Direktivu Komisije 94/95/EZ koja se odnosi na obvezno označavanje na deklaraciji pojedinosti

drugih od onih propisanih Direktivom 79/112/EEC, Direktivom Komisije 1999/10/EZ koja propisuje ukidanje odredbi članka

7. Direktive Vijeća ministara 79/112/EEZ u vezi s označavanjem hrane, Direktivom Komisije 87/250/EEZ o oznaci alkoholne

jakosti po volumenu kod deklariranja alkoholnih pića namijenjenih za prodaju krajnjem potrošaču, Direktivom Vijeća ministara

89/396/EEZ o oznakama ili znakovima koje određuju seriju kojoj hrana pripada.

Također su izrađeni i objavljeni Pravilnik o navođenju hranjivih vrijednosti hrane („Narodne novine br. 153/04) usklađen s

Direktivom Vijeća 1990/496/EEZ o obilježavanju hranjive vrijednosti prehrambenih proizvoda i Pravilnik o provođenju

monitoringa hrane radi utvrđivanja razina nutrijenata, kontaminata, aditiva, drugih sastojaka i tvari ( NN 135/04).

Tijekom 2004. godine izrađeni su i objavljeni:

• Pravilnik o alkoholnim i jakim alkoholnim pićima,

• Pravilnik o šećeru i ostalim saharidima, njihovim otopinama te škrobu i škrobnim sirupima

• Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće;

• Pravilnik o prehrambenim aditivima;

• Pravilnik o kavi i kavovinama te proizvodima od kave i kavovina

• Pravilnik o prirodnim mineralnim, izvorskim i stolnim vodama.

Ovi pravilnici bili su i sastavni dio Nacionalnog programa za pridruživanje EU za 2004. godinu.

Projekt CARDS 2002 pod nazivom „Jačanje sposobnosti u području poljoprivrede, živih životinja i prehrambenih proizvoda“

sadrži potkomponentu „Kakvoća hrane“ u okviru koje je predviđena usporedna analiza pravilnika o temeljnim zahtjevima

kakvoće prehrambenih proizvoda koji su na snazi u Republici Hrvatskoj s EU propisima. U 2004. godini kroz ovaj projekt bila

je planirana izrada četiri naprijed navedena pravilnika, kojima bi se propisali temeljni zahtjevi kakvoće za alkoholna i jaka

alkoholna pića, šećere, kavu te prirodne mineralne vode. Međutim, ovaj projekt koji će se provoditi u suradnji s talijanskim

twinning partnerom još uvijek nije započeo te će radni plan koji je bio definiran za 2004. godinu morati doživjeti promjene.

158


3.7.2.1. Politika kvalitete


Nije sadržano u prioritetima usklađivanja zakonodavstva prema Europskom Partnerstvu. Međutim, dokumenti poveznice za

ovo područje su Avis Europske komisije – Poglavlje 7. Poljoprivreda, Potrebe RH za stranom pomoći 3.4.1. Poljoprivreda i

dokument Glavni zadaci tijela državne uprave u procesu približavanja EU za razdoblje 2004-2007.

U mišljenju EK u okviru poglavlja 7. Poljoprivreda vezano za horizontalna pitanja, navedeno je da pored temeljnih odredaba

Zakona o hrani Hrvatska ne primjenjuje nikakve posebne mjere sukladne zakonodavstvu EU u svezi s politikom kakvoće.

U dokumentu Potrebe RH za stranom pomoći 3.4.1. Poljoprivreda prioritetom je navedeno usklađivanje zakonodavstva na

području poljoprivrede.

U dokumentu Glavni zadaci tijela državne uprave u procesu približavanja EU za razdoblje 2004-2007. u Poglavlju 7. Poljoprivreda,

kao ključna mjera navedeno je da RH treba usvojiti i provoditi mjere u skladu sa standardima u području politike kvalitete te

uspostaviti nadležno tijelo koje će u tom cilju:

• Provjeravati opravdanost zahtjeva za zemljopisnom oznakom, oznakom podrijetla ili potvrdom o posebnim

značajkama,

• Osigurati postojanje ovlaštenih inspekcijskih struktura.

Sukladno navedenom u 2005. godini prioritetnim je određena izrada pravilnika temeljem Zakona o hrani kojima će se osigurati

provedba i implementacija temeljnih odredbi zakona u dijelu oznaka zemljopisnog podrijetla hrane, oznaka izvornosti hrane

i oznaka tradicionalnog ugleda hrane (posebne značajke). Time će se ostvariti preduvjeti za uspostavu sustava za provjeru

opravdanosti zahtjeva i odobravanja registracije navedenih oznaka pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga

gospodarstva.

Planirana je izrada dva pravilnika:

• Pravilnik o zaštiti oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla hrane;

Ovaj Pravilnik se usklađuje s:

Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2081/92 od 14. srpnja 1992. o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti za

poljoprivredne i prehrambene proizvode;

Uredbom Komisije (EEZ) br. 2037/93 od 27. srpnja 1993. koja propisuje detaljna pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br.

2081/92 o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti za poljoprivredne i prehrambene proizvode;

Uredbom Komisije (EZ) br. 383/2004 od 01. ožujka 2004. koja propisuje detaljna pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br.

2081/92 vezano za sažetak glavnih točaka specifikacije proizvoda.

• Pravilnik o potvrđivanju posebnih svojstava hrane i dodjeli oznake „tradicionalni ugled“.

Ovaj Pravilnik se usklađuje s:

Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2082/92 od 14. srpnja 1992. o potvrdama o osobitim svojstvima poljoprivrednih i prehrambenih

proizvoda;

Uredbom Komisije (EEZ) br. 1848/93 od 9. srpnja koja propisuje detalja pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2082/92 o

potvrdama o osobitim svojstvima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.


159


Zakonodavne mjere temeljem srednjoročnih prioriteta za razdoblje do 2007. godine za područje „politika kakvoće“ odnose

se na eventualno (po potrebi) daljnje usklađivanje hrvatskih propisa s EU regulativom za ovo područje, ukoliko se ista bude

mijenjala ili nadopunjavala.

c) Sadržaj sektora

Zakonom o hrani (NN br. 117/03, 130/03, 48/04) koji je stupio na snagu u srpnju 2003. godine, područje zaštite oznaka

zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti za prehrambene proizvode preuzeto je, na temelju dogovora između MPŠIVG i

DZIV, iz nadležnosti Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo u nadležnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga

gospodarstva. Odredbe Zakona o hrani također su obuhvatile i područje osobitih svojstava hrane koja može nositi oznaku

„tradicionalni ugled“.

Do stupanja na snagu Zakona o hrani, poljoprivredni i prehrambeni proizvodi namijenjeni ljudskoj prehrani mogli su se štititi

prema Zakonu o oznakama zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga (NN 78/1999) pri Državnom zavodu za intelektualno

vlasništvo. Budući da ovaj Zakon nije bio u postupnosti usklađen s EU propisima DZIV je kroz CARDS projekt pristupio izradi

novog Zakona o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga (NN 173/03) koji je stupio na

snagu 31. listopada 2003. godine. Ovaj novi Zakon se ne primjenjuje na proizvode i usluge u dijelu u kojem je stjecanje,

sustav zaštite i ostvarivanje prava u korištenju oznaka uređeno posebnim propisima, što znači da se ne primjenjuje na oznake

zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti hrane koje su uređene Zakonom o hrani. Međutim, kako bi se odredbe Zakona

o hrani u ovom dijelu mogle primijeniti u praksi nužno je donijeti podzakonske akte i ustrojiti sustav registracije navedenih

oznaka. Rok za isto prema Zakonu o hrani je tri godine od dana stupanja na snagu Zakona, no zbog činjenice da se prema

novom Zakonu o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga (NN 173/03) ne mogu pred

DZIV-om više podnijeti zahtjevi za registraciju oznaka za prehrambene proizvode, nužno je što prije donijeti pravilnike

temeljem Zakona o hrani usklađene s EU propisima.

3.7.3. Veterinarstvo

a) Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva (Europsko partnerstvo)

Sukladno dokumentu Europskog partnerstva prioritetne aktivnosti koji se odnose na kratkoročne ciljeve bit će aktivnosti

vezane uz nastavak usklađivanja s pravnom stečevinom Zajednice u veterinarskom sektoru. U skladu s tim biti će potrebno

postupno prelaženje s postojećeg sustava provođenja naređenih mjera propisanih godišnjom «Naredbom o mjerama zaštite

životinja od zaraznih i nametničkih bolesti» u izradu cjelovitih Programa po pojedinim zaraznim bolestima. Također je sukladno

dokumentu potrebno uskladiti režim uvoza živih životinja i životinjskih proizvoda s međunarodnim sanitarnim i fitosanitarnim

obvezama te pravnom stečevinom Zajednice. U planu je racionalizacija tj. smanjenje broja graničnih veterinarskih prijelaza i

njihovo opremanje u skladu sa standardima EU te uspostava elektronskog sustava prikupljanja, razmjene i obrade podataka

(praćenje i kontrola zaraznih bolesti, uvozna rješenja, karantena, promet životinja i njihovo označavanje, rezidue i dr.).

b) Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva – projekcije za 2006. i 2007. godinu (Europsko partnerstvo)

Zakonodavne mjere koje su predviđene kao srednjoročni prioriteti prema Europskom partnerstvu jesu daljnji nastavak

usklađivanja s pravnom stečevinom Zajednice u veterinarskom sektoru. Vezano za to potrebno je uskladiti i sustav identificiranja

životinja, obradu otpada životinjskog podrijetla, osuvremenjivanje postrojenja u mesnoj i mljekarskoj industriji te donijeti

programe nadzora nad zaraznim bolestima životinja od posebne važnosti za RH i EU.

c) Sadržaj sektora

Osnovni veterinarski propis u Republici Hrvatskoj je Zakon o veterinarstvu (Narodne novine Republike Hrvatske br. 70/97,

160


105/01, 172/03). Tim je Zakonom uređena zdravstvena zaštita životinja, sprječavanje i kontrola bolesti zajedničkih životinjama

i ljudima, kontrola životinja namijenjenih za klanje, riba, školjaka i rakova, proizvoda životinjskog podrijetla, kakvoće hrane za

životinje, reprodukcija životinja i njihova dobrobit, veterinarska zaštita ljudskog okoliša, organizacija, financiranje i druge stvari

od važnosti za provedbu jedinstvene zaštite zdravlja životinja, te sustav veterinarske službe u Hrvatskoj.

U 2005. godini jedna od glavnih planiranih aktivnosti je priprema i objava novog Zakona o veterinarstvu. Nakon donošenja –

usvajanja novog Zakona o veterinarstvu, nastaviti će se sa postupnim usuglašavanjem s pravnom stečevinom EU donošenjem

provedbenih propisa kojima će zakonska osnovica biti novi Zakon o veterinarstvu.

3.7.4. Zaštita bilja

3.7.4.1. Zdravstvena zaštita bilja



aktivnosti vezane uz nastavak usklađenja s pravnom stečevinom Zajednice u fitosanitarnom sektoru.

Sukladno tome u 2005. godini prioritetnim je određen nastavak usklađivanja dijela fitosanitarnog zakonodavstva koji se

odnosi na područje zdravstvene zaštite bilja sa zakonodavstvom EU. Slijedom iznijetog, a u vezi sa spomenutim kratkoročnim

ciljevima predviđen je dovršetak izrade prijedloga nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti bilja (radni naziv) i njegovo upućivanje

u proceduru. Zakon o zdravstvenoj zaštiti bilja predstavlja temelj za izradu svih ostalih podzakonskih propisa koji se odnose

na područje zdravstvene zaštite bilja. Između ostalog njime će se urediti zaštita bilja i biljnih proizvoda od štetnih organizama,

mjere za sprječavanje unošenja i širenja te suzbijanja štetnih organizama, zdravstveni nadzor bilja na unutarnjem tržištu i

pošiljaka bilja pri uvozu, izvozu i tranzitu, naknade za zdravstvene preglede, odrediti nadležna tijela za provođenje i nadzor

nad provođenjem zakona. Otklonit će se i nedostaci glede neusklađenosti s pravnom stečevinom Zajednice u tom području,

posebno u dijelu koji se odnosi na uvođenje pojma zaštićenih zona, te omogućiti organizacija službe zaštite bilja na način

primjeren uređenju drugim državama članicama EU.

Usklađeni zakonski propisi u tom području omogućit će između ostalog, u potpunosti provođenje reorganizacije fitosanitarne

inspekcije s ciljem proširenja njene ovlasti na mjesto proizvodnje u unutrašnjosti zemlje, kako bi uz dodatno opremanje i

osposobljavanje mogla ispuniti zahtjeve EU.

Kako su predviđene aktivnosti za 2005. godinu uglavnom vezane uz provođenje projekta CARDS 2002 "Jačanje sustava

fitosanitarne inspekcije" čiji se početak očekuje krajem 2004. godine, određivanje prioriteta daljnjih zakonskih mjera koje će se

usuglašavati kao i određivanje prioriteta osposobljavanja fitosanitarnih inspektora, uvelike će ovisiti o njegovim rezultatima.

Pored prethodno spomenutog Zakona čije dovršenje će se raditi uz tehničku pomoć konzultanata u okviru CARDS 2002

projekta, u prvoj polovici 2005. godine planira se objava Pravilnika o fitosanitarnim zahtjevima kojima mora udovoljavati

drveni materijal za pakiranje u međunarodnom prometu. Izrada ovog Pravilnika započela je u 2004. godini, paralelno s izradom

takvog propisa u EU, njegova objava uskladit će se vremenski s objavom sukladnog propisa u EU.



za područje zdravstvene zaštite bilja odnose se na daljnji nastavak i osjetno poboljšanje usklađivanja s pravnom stečevinom

Zajednice u fitosanitarnom sektoru. Vezano uz to u navedenom razdoblju planirane su aktivnosti oko dovršenja prijedloga

161


nacrta svih ključnih podzakonskih propisa iz područja zdravstvene zaštite bilja koji se između ostalog odnose na registraciju

posjednika određenog bilja, izdavanje biljnih putovnica, minimalne uvjete za obavljanje pregleda bilja na ulaznim graničnim

prijelazima, uvjete pod kojima se mogu uvoziti ili premještati štetni organizmi ako su namijenjeni za pokuse, postupak

izvještavanja o zadržavanju pošiljaka bilja i dr. Podrška planiranom daljnjem usklađenju nacionalnog zakonodavstva iz područja

zaštite bilja i institucionalnom jačanju fitosanitarne inspekcije u tom razdoblju ostvarivat će se kroz komponente CARDS 2002

projekta "Jačanje sustava fitosanitarne inspekcije" čiji se početak zbog kašnjenja očekuje tek krajem 2004. godine.

c) Sadržaj sektora

Početkom 2004. godine objavljen je Pravilnik o zdravstvenoj kontroli bilja i kontroli sredstava za zaštitu bilja u prometu

preko državne granice, a nedugo zatim i tri izmjene i dopune. Pravilnik je još uvijek samo djelomično usklađen s relevantnim

propisima EU. Njime je znatno smanjen broj pregleda bilja i biljnih proizvoda pri uvozu te su tako otvorene mogućnosti za

nastavak reorganizacije fitosanitarne inspekcije i proširenju njene ovlasti temeljene na provođenju inspekcijskih zadataka i u

unutrašnjosti zemlje.

Osim toga, tijekom 2004. godine u već postojeću radnu podlogu nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti bilja ugrađene su

mnogobrojne izmjene i dopune koje su vezane uz izmjenu glavne Direktive 2000/29/EC. Tako pripremljena radna podloga je

polazište izrade konačnog prijedloga nacrta Zakona o zaštiti bilja koja će se nastaviti uz stručnu pomoć konzultanta.

Pripremljena je i radna podloga Pravilnika o fitosanitarnim zahtjevima kojima mora udovoljavati drvena ambalaža u

međunarodnom prometu koja će radnoj skupini poslužiti kao temelj za izradu konačnog prijedloga nacrta Pravilnika.

d) Plan provedbe SSP-aMjera Rok provedbe Nositelj

Izrada plana potrebnih treninga za fitosanitarne inspektore i stručno osoblje Zavoda zazaštitu bilja

6/2005 MPŠVG

Izrada train the trainers programa 11/2005 MPŠVG

Izrada prijedloga informacijskog sustava za potrebe zaštite bilja 8/2005 MPŠVG

3.7.4.2. Sredstva za zaštitu bilja i rezidue


Aktivnosti predviđene u dokumentu Europsko Partnerstvo, u dijelu u kome se navode kratkoročni ciljevi spominju se i aktivnosti

nastavka usklađivanja s pravnom stečevinom Zajednice u fitosanitarnom sektoru. U tom smislu u 2005. godini nastavit će se

započeto usklađivanje propisa koji se odnose na sredstva za zaštitu bilja i rezidue, koji čine jedan segment fitosanitarnog

sektora. Sukladno kratkoročnim ciljevima predviđa se dovršetak Zakona o sredstvima za zaštitu bilja koji je bio započet krajem

2004. godine, te puštanje u proceduru VRH.

Tehnička pomoć za izradu navedenog propisa osigurana je u okviru twinning projekta CARDS 2002 «Izgradnja strukture u

području poljoprivrede, živih životinja i hrane». Projekt kasni u odnosu na prvotni plan, treba započeti krajem 2004. godine i

nastaviti se u 2005. godini.

162


b) Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva - projekcije za 2006. i 2007. godinu (Europsko Partnerstvo)

Uzimajući u obzir zacrtani cilj u dokumentu Europsko partnerstvo, koji u srednjoročnom razdoblju predviđa nastavak i

usklađivanja s pravnom stečevinom Zajednice u fitosanitarnom sektoru, u planu je ispunjavanje sljedećih obveza:

• u 2006. godini dovršiti provedbene propise koji se odnose na sredstva za zaštitu bilja i u njih ugraditi EU direktive koje

još nisu ugrađene te eventualne nove EU direktive koje će EU izdati tijekom 2005. i 2006. godine,

• završni dio usklađivanja propisa iz područja pod ovom točkom, u 2006. godini obuhvatit će provedbene propise

vezane uz ostatke sredstava za zaštitu bilja (pesticide residues),

• u 2006. godini i zaključno s 2007. godinom treba dovršiti pisanje eventualno preostalih provedbenih propisa vezanih

uz rezidue SZB i pripremiti i dovršiti pisane priručnike za radne procedure registracije SZB i izraditi planove godišnjih

programa post-registracijskog praćenja sredstava za zaštitu bilja i monitoringa ostataka SZB (rezidua).

c) Sadržaj sektora

U trećem kvartalu 2004. godine započeta je izrada radne podloge za nacrt Zakona o sredstvima za zaštitu bilja. Prema planu,

radna podloga pripremljena od strane službenika Odjela za zaštitu bilja je temelj za izradu konačnog nacrta Zakona, uz stručnu

pomoć konzultanata EU.

U 2004. godini, u cilju jačanja institucionalne osposobljenosti, reorganizacijom u Ministarstvu formirana je nova organizacijska

jedinica, Odjel za zaštitu bilja koji, u smislu obveza Republike Hrvatske prema EU, predstavlja organizacijsku jedinicu Ministarstva

(tzv. «designated authority») nadležnu za usvajanje pravne stečevine EU za područje sredstava za zaštitu bilja i rezidua

3.7.5. Šumarstvo


Prioritetne aktivnosti koje se odnose na kratkoročne ciljeve biti će aktivnosti vezane uz nastavak usklađivanja s pravnom

stečevinom EU u području šumarstva. Potrebno je donijeti novi Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu, kojim će

se regulirati uvjeti za dobivanje, trgovanje i korištenje šumskog reprodukcijskog materijala. Novim Zakonom koji se planira

izraditi i staviti u proceduru Vlade RH krajem IV. kvartala 2005. godine osigurale bi se zakonske pretpostavke za proizvodnju i

trgovanje kvalitetnim i staništem prilagođenim reprodukcijskim materijalom, koji omogućava trajno i optimalno djelovanje

šumskih ekosistema i njihovo obnavljanje u skladu s načelima zaštite šumskih genskih izvora.


Predviđene zakonodavne mjere srednjoročnih prioriteta do 2007. godine za područje šumarstva odnose se na daljnji

nastavak usklađivanja s pravnom stečevinom EU. Sukladno novom Zakonu o šumama, Zakonu o lovstvu i Zakonu o šumskom

reprodukcijskom materijalu planirane su aktivnosti oko izrade prijedloga nacrta svih ključnih podzakonskih propisa koji se

odnose na ta područja.

c) Sadržaj sektora

Vlada Republike Hrvatske je na svojoj sjednici održanoj 30. rujna 2004. godine usvojila Izmjene i dopune Zakona o šumama.

Predloženim Izmjenama i dopunama Zakona o šumama stvorene su zakonske pretpostavke za povratak šumarske inspekcije

iz Državnog inspektorata u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva u dijelu ustroja i inspekcijskog

nadzora koji se odnose na područje šumarstva.

Tijekom 2004. godine izrađena je radna podloga za izradu konačnog prijedloga Zakona o šumama, kojim se predviđa nastavak

163


postupnog usklađivanja šumarskog sektora sa zakonodavstvom EU.

Osim toga, u 2004. godini Uprava lovstva izradila je Zakon o izmjenama i dopunama zakona o lovu.

d) Plan provedbe SSP-a

Mjera Rok provedbe NositeljProgram održivog gospodarenja privatnim šumama 06/2005 MPŠiVG

3.7.6. Ostale mjere u području poljoprivrede

3.7.6.1. Stočarstvo

a) Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva (Europsko partnerstvo)

Sukladno dokumentu Europskog partnerstva, prioritetne aktivnosti koji se odnose na kratkoročne ciljeve bit će aktivnosti

vezane uz nastavak usklađivanja s pravnom stečevinom Zajednice u području stočarstva.

Potrebno je uskladiti sustav identifikacije životinja povezan s njihovim genetskim unapređivanjem.


Zakonodavne mjere koje su predviđene kao srednjoročni prioriteti prema Europskom partnerstvu jesu daljni nastavak i osjetno

poboljšanje usklađivanja s pravnom stečevinom Zajednice u stočarstvu. Vezano za to potrebno je u cijelosti uskladiti i sustav

identificiranja životinja povezano s njihovim genetskim unapređivanjem, te dalje nastaviti unapređivati sustav ispitivanja

kvalitete svježeg, sirovog mlijeka i sustav ocjene i klasiranja trupova i polovica na liniji klanja kod domaćih životinja.

c) Sadržaj sektora

Uređenje stočarske proizvodnje, posebice dijela koji se odnosi na genetsko unapređivanje domaćih životinja određeno je

Zakonom o stočarstvu («Narodne novine» 70/97, 36/98 i 151/03). Ovim Zakonom određeni su odnosi u uzgoju pojedinih vrsta

i pasmina domaćih životinja, uređeni odnosi u njihovom držanju te kakvoća stočne hrane i primarnih proizvoda stočarstva, pri

čemu nije uključena njihova zdravstvena ispravnost.

Najvećim dijelom podzakonskih propisa detaljnije su uređuju odnosi koji proizlaze iz ovoga Zakona. Dio njih donesen je već

ranije, a dio je tijekom 2004. godine usklađen sa odredbama Europske unije.

Veći dio propisa uskladit će se tijekom 2005. godine, a preostali u 2006. godini kada će se steći povoljniji uvjeti za njihovu

primjenu u našim proizvodnim sustavima.

3.7.6.2. Biljna proizvodnja


Tijekom 2005. godine u području Biljne proizvodne i usklađivanja zakonodavstva predviđene su aktivnosti na izradi novog

Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja. Novim Zakonom koji se planira izraditi i

staviti u proceduru Vlade RH za kraj 2005. godine, sam nacrt zakona bi se normativno pojednostavio, a time bi se stvorio širi

pravni okvir za veće rješavanje ovog područja kroz podzakonske akte, koji bi se u kasnijem koraku vezali izravno na pojedine

europske direktive iz tog područja. Time bi se postupno i normativna organizacija ovog područja poljoprivrede prenijela na

razinu podzakonskih akata odnosno pravilnika koji se izradom mogu brže prilagođavati čestim izmjenama 14 direktiva EU

164


koje uređuju područje sjemenarstva.


Tijekom 2006 i 2007. godine, a po realizaciji plana NPPEU za 2005. u području biljne proizvodnje, odnosno sjemenarstva,

predstoji završni posao u ukupnom usklađenju europskog zakonodavstva. Tijekom dvije godine izvršiti će se temeljit prijenos

normi 14 direktiva Europske unije u odgovarajuće pravilnike.

c) Sadržaj sektora

Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 131/97, 163/03) donesen je 1997. godine,

a dio postupni izmjena s ciljem usklađivanja sa zakonodavstvom EU izvršen je tijekom 1993. godine. Tim se izmjenama Zakon

usuglasio s određenim EU Direktivama i relevantnim dokumentima UPOV-a, ISTA-e i OECD-a. Nadalje, izmjene Zakona ujedno

su stvorile pretpostavke da se tijekom 2004. godine u podzakonskoj regulativi temeljitije ugradi veći dio normi EU-a iz području

sjemenarstva i rasadničarstva, odnosno da se primjereno europskoj praksi urede odnosi u proizvodnji, doradi, ispitivanju,

deklariranju, uvozu i stavljanju u kroz promet poljoprivrednog sjemena, presadnica, sadnog materijala i micelija gljiva.

Tijekom 2004. godine u okviru aktivnosti izrade podzakonskih akata izrađeno je 7. pravilnika i to :

• Pravilnik o stručnom nadzoru nad usjevima poljoprivrednog bilja,

• Pravilnik o temeljnim zahtjevima za kakvoću, pakiranje i deklariranje sjemena poljoprivrednog bilja,

• Pravilnik o upisu u Upisnik uzorkivača sjemena poljoprivrednog bilja,

• Pravilnik o stručnom nadzoru nad proizvodnjom poljoprivrednog sadnog materijala,

• Pravilnik o temeljnim zahtjevima o kakvoći poljoprivrednog sadnog materijala, načinu pakiranja, plombiranja,

deklariranja i uvjetima držanja sadnog materijala,

• Pravilnik o priznavanju sorti sjemena poljoprivrednog bilja,

• Pravilnik o biljnim genetskim resursima.

U institucionalnom smislu prijenosom javnih ovlasti provođenje Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti

poljoprivrednog bilja dano je u nadležnost Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku. U daljnjim tijeku izrade zakona

i s konačnim usklađenjem koje će se provesti kroz novi zakon u 2005. godine i kasnije podzakonske akte, istaknuti će se novo

mjesto i uloga i ostalih ustanova u sustavu sjemenarstva, i to Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Zavoda za zaštitu bilja,

Zavoda za voćarstvo , Zavoda za vinogradarstvo.

165


3.8. RIBARSTVO


Prema Europskom partnerstvu, u sektoru ribarstva potrebno je započeti uspostavu odgovarajućih administrativnih i inspekcijskih

struktura za ribarstvo. Kao kratkoročni prioritet također je navedeno rješavanje pitanja zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa,

koji je Republika Hrvatska proglasila odlukom Sabora 3. listopada 2003 s odgodom primjene od 12 mjeseci. U međuvremenu

od donošenja dokumenta EU-partnerstva, po predmetnom je pitanju postignut dogovor s Komisijom i zemljama bazena,

prema kojem se mjere koje se provode u području ne odnose na brodove koji plove pod zastavama zemalja-članica EU, koje

u tim vodama ribare po pravilima Zajednice, sve do postizanja sporazuma o ribarstvu između RH i EU.


Srednjoročni prioritet identificirani u Europskom partnerstvu u ovom području uključuju nastavak uspostave odgovarajućih

administrativnih tijela i osiguranja opreme za učinkovitu provedbu politike na području ribarstva, uključujući upravljanje

sredstvima, inspekciju i kontrolu djelatnosti u ribarstvu, tržišnu politiku, strukturne programe, registar ribarskih brodova i plan

upravljanja kapacitetom flote u skladu s raspoloživim ribljim fondom. Tragom navedenog, 2006/2007 predviđa se usuglasiti

pravilnik o standardima ribe i ribljih prerađevina pod kojima se ovi proizvodi mogu stavljati na tržište, pravilnik o tehničkim

uvjetima stavljanja ribe i drugih morskih organizama u promet, te o sadržaju i načinu dostave podataka o tržištu, pravilnik o

uvjetima registriranja udruga proizvođača u ribarstvu, pravilnik o zaštitnim mjerama tržišta ribe i pravilnik o sadržaju i načinu

vođenja Registra ribarske flote. Dodatne mjere koje ne uključuju usklađivanje zakonodavstva obuhvaćaju opremu i ustroj

ribarske inspekcije, povećanje administrativnih sposobnosti Uprave te uspostavu statističkog sustava u ribarstvu u skladu

sa zahtjevima EU. Prema već postignutim rezultatima i usklađenju Zakona o morskom ribarstvu s osnovnim odrednicama

EU u segment zajedničke ribarske politike, nastavit će se provedba stalnih nacionalnih monitoringa i započeti strukturiranje

programa monitoringa i sakupljanja podataka s brodova odnosno od ribara koji ne podliježu obvezi vođenja očevidnika.

Tijekom 2005. i 2006. godine – ovisno o rezultatima prijavljenih potreba za međunarodnom pomoći (odobrenje projekata i sl.)

započet će i izrada šestogodišnjeg plana razvoja ribarstva. U 2006. i 2007. godini planira se u postupak ratifikacije uputiti UN

Stradling Stock Agreement (UN Sporazum o djeljivim migratornim stokovima).

Provođenje mjera harmonizacije (donošenje podzakonskih akata i njihova provedba) iziskivat će sredstva iz proračuna

Republike Hrvatske. Dio sredstava izdvaja se iz proračuna temeljem važećeg Zakona, dok je za provedbu nekih odredbi iz

novog prijedloga Zakona (izrađen u sklopu NPPEU 2004) potrebno predvidjeti nove proračunske stavke.

Iz proračuna se već izdvajaju sredstva za potrebe praćenja stanja bioloških bogatstava (monitoring), a ista je potrebno zadržati

i ubuduće. U proračunu su također već predviđene stavke za otkup povlastica za koćarski ribolov (strukturna mjera), te za

projekt izgradnje ribarskih veletržnica (ustroj tržišta). U proračunu postoje stavke i za programe izgradnje flote, te stavke

investicijske potpore u ribarstvu. U tablici su prikazane postojeće stavke u proračunu Republike Hrvatske te predviđena

sredstva za predstojeće trogodišnje razdoblje.

166


Postojeća stavka u proračunu Republike Hrvatske

Sredstva u 2004. godini (kn)




Praćenje biološkog bogatstva mora (postojeća stavka u proračunu MPŠIVG oznaka A568004)

1.300.000,00 1.300.000,00 1.300.000,00 1.300.000,00

Otkup povlastica za koćarski ribolov (postojeća stavka u proračunu MPŠIVG oznaka A568061)

2.000.000,00 2.000.000,00 2.000.000,00 2.000.000,00

Projekt izgradnje ribarskih veletržnica (postojeća stavka u proračunu MPŠIVG oznaka K568068)

1.000.000,00 2.000.000,00 2.000.000,00 2.000.000,00

Poticanje sufinanciranja izgradnjebrodova (postojeća stavka u proračunu MPŠIVG oznaka T568103)

2.000.000,00 6.000.000,00 6.000.000,00 6.000.000,00

3.8.3. Sadržaj sektora

3.8.3.1. Zaštita i gospodarenje resursima

Zakonodavni okvir ribarstva u RH obuhvaća djelatnosti ulova i uzgoja ribe u morskoj i slatkoj vodi. Temeljni propisi su: Zakon

o morskom ribarstvu (NN 46/97) i Zakon o slatkovodnom ribarstvu (NN 106/01) koje nadopunjava niz podzakonskih akata.

Zakon o morskom ribarstvu donosi osnovne odredbe vezane za obavljanje djelatnosti gospodarskog, malog i rekreacijsko-

športskog ribolova, uvjete izdavanja dozvola i povlastica za obavljanje ribolova i uzgoja, te kaznene odredbe za prekršaje

pojedinih dijelova Zakona. U segmentu zaštite i gospodarenja resursima u 2004. godini u proceduru je upućen novi Zakon o

morskom ribarstvu (procedura u tijeku), koji je obuhvatio niz mjera usuglašenih s pravnom stečevinom EU (zabrana koćarenja

unutar pojasa od 3 milje odnosno izobate od 50 metara, zabrana lova plivaricama unutar izobate od 50 metara, zabrana lova

nad livadama morskih cvjetnica).

Najznačajniji podzakonski akt na temelju Zakona o morskom ribarstvu je Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na

moru (NN 83/00, 101/02). Pravilnik o gospodarskom ribolovu na moru donosi niz odredbi o vrsti i količini alata za pojedini

segment gospodarskog ribolova kao i odredbe o redoslijedu i uvjetima obavljanja ribolova. Naredba o zaštiti riba i drugih

morskih organizama (NN 101/02) propisuje minimalne veličine morskih organizama koje se smiju loviti i stavljati u promet

u Republici Hrvatskoj te vrijeme lovostaja za pojedine vrste. Temeljem ove Naredbe donesen je i Pravilnik o kriterijima za

utvrđivanje naknade šteta počinjenih ribama i drugim morskim organizmima (NN 101/02). Ova dva podzakonska akta su

okvir zaštite bioloških resursa mora u okviru djelatnosti morskog ribarstva. Tijekom 2005. godine predstoji izrada novog nacrta

Pravilnika o gospodarskom ribolovu, kojim će se dalje preuzeti tehničke mjere iz odredbi različitih Uredbi EU.

U okviru projekta CARDS 2002 “Operational Capacity Building within the MAF” planira se daljnja analiza i usuglašavanje

nacionalnih zakona sa zakonima Zajednice. Reformom zajedničke ribarske politike 2002. Europska je komisija donijela nove

propise o zaštiti i gospodarenju živim resursima mora (Uredba Vijeća EC 2371/2002), dok za Sredozemlje mjere još nisu

donesene te se primjenjuje Uredba Vijeća EC 1626/1994. U pripremi je donošenje nove regulative na osnovi prijedloga od

9. listopada 2003 (COM (2003) 589 final). Prijedlog donosi niz novih odredbi s kojima valja usuglasiti nacionalnu legislativu

Republike Hrvatske, što je djelomično ostvareno u nacrtu novog Zakona o morskom ribarstvu, a planira se još urediti kroz

Pravilnik o gospodarskom ribolovu.

Tijekom 2004. također je nastavljen i nacionalni monitoring demerzalnih i pelagičkih resursa, koji čini osnovu gospodarenja

i zaštite. Usvajanjem Zakona o morskom ribarstvu stvorit će se uvjeti za daljnju harmonizaciju zakonodavstva i rješavanje

specifičnih pitanja. Nakon usvajanja Zakona prioritetni zadatak je donijeti pravilnik o izmjenama i dopuna pravilnika o

gospodarskom ribolovu na moru, koji će detaljno urediti pitanja tehničkih osobina alata koji se mogu koristiti u gospodarskom

167


ribolovu, načinu njihova korištenja, te općenito mogućnostima i načinu obavljanja gospodarskog ribolova. Također se planira

donijeti pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika, te pravilnik o obrascu, kriterijima, izdavanju, visini naknade i načinu

vođenja registra o izdanim povlasticama za gospodarski ribolov.

3.8.3.2. Tržišna politika

Novi Zakon o morskom ribarstvu po prvi je put uvrstio pitanja tržišta ribom i ribljim proizvodima u sektor ribarstva. Ovo je

područje potrebno urediti u suradnji s drugim segmentima poljoprivrede i tržišne politike, a prije svega potrebno je postaviti

uvjete za njegovu realizaciju. U tom segmentu očekuje se veća aktivnost u drugoj polovici 2005. godine, dok se zakonodavne

mjere namjeravaju uskladiti do trećeg kvartala 2006. godine. Predstoji izrada pravilnika o dostavi podataka o prekrcaju ribe i

drugih morskih organizama, donošenje pravilnika o tržišnim standardima, načinu i obliku dostave podataka, te uvjetima koje

moraju zadovoljiti mjesta prve prodaje i iskrcajna mjesta temeljem novog Zakona o morskom ribarstvu.

3.8.3.3. Strukturne mjere

Pravni okvir strukturnim mjerama u ribarstvu daje Pravilnik o načinu korištenja sredstava od naknada za obavljanje ribolova

na moru (NN 144/03). Ovaj Pravilnik regulira otkup povlastica za obavljanje ribolova pridnenim povlačnim alatima (koćama).

Visina iznosa za otkup povlastice određuje se prema ribolovnom naporu (prosječan broj ribolovnih dana u jednoj godini

prema evidenciji ulova u zadnje 3 godine) i porivnoj strazi stroja broda. Ovaj je pravilnik djelomično usuglašen s Uredbama

Vijeća EC 2369/2002 i EC 2370/2002 o strukturnim mjerama u ribarstvu i hitnim mjerama uklanjanja ribarskih brodova.

Zakonski okvir za sakupljanje podataka iz ribarstva, kao i praćenje ribolovnih aktivnosti odnosno praćenje ribolovnog napora

daje Pravilnik o očevidniku i dostavi podataka o gospodarskom ribolovu na moru (NN 103/00, 152/02). Podaci koje ribar

mora upisati u očevidnik su podaci o ribolovnom naporu (vrijeme isplovljavanja i uplovljavanja, ribolovna zona, broj potega

kod koća, karakteristike ribolovnih alata, broj ribara, vrijeme mreže u moru i sl.) te podaci o ulovu po vrstama. Pravilnik je

djelomično usklađen s Uredbom Vijeća EC 1543/2000 i to u segmentu sakupljanja osnovnih podataka o morskom ribarstvu

putem očevidnika. Tijekom 2005. godine planira se donošenje novog Pravilnika koji će se potpuno uskladiti s odredbama

Uredbi EU.

U okviru projekta CARDS 2002 “Operational Capacity Building within the MAF” planira se daljnja analiza i usuglašavanje

nacionalnih zakona sa zakonima Zajednice. Reformom zajedničke ribarske politike 2002. Europska je komisija donijela nove

odredbe o strukturnim mjerama u ribarstvu i hitnim mjerama uklanjanja ribarskih brodova (EC 2369/2002 i EC 2370/2002) te

će se istima posvetiti posebna pažnja

Strukturne mjere u ribarstvu nastavit će se na dosad postignute mjere kroz program otkupa povlastica i modernizacije flote.

3.8.3.4. Akvakultura

Akvakultura, iako dio zajedničke ribarske politike, nije dosad obuhvaćena odredbama pravne stečevine Zajednice, osim u

segmentu tržišta (standardi obuhvaćaju i ribu iz uzgoja, kao i obveza dostave podataka o prodaji ribe iz uzgoja, što je već

obuhvaćeno izmjenama u podpoglavlju 3.8.4.). Pitanje bavljenja ovom djelatnošću i načina njena obavljanja ostavljeno je u

nadležnosti nacionalnih legislativa zemalja-članica. Uprava ribarstva tijekom 2005. godine će donijeti niz pravilnika vezanih za

djelatnost uzgoja, ali njih nije moguće prikazati u programu harmonizacije zakonodavstva

168


3.9. PROMET

3.9.1. CESTOVNI PROMET

3.9.1.1 Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva

Nastavak usklađivanja zakonodavstva kroz donošenje podzakonskih propisa temeljem Zakona o sigurnosti prometa na

cestama i Zakona o prijevozu opasnih tvari.


3.9.1.3. Sadržaj sektora

Područje cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu (NN 36/98, 83/02

i 102/04), Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 105/04), Zakonom o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93; 34/95 i

151/03) i Zakonom o javnim cestama (NN 100/96; 76/98; 27/01; 114/01 i 65/02), te multilateralnim i bilateralnim sporazumima

o cestovnom prijevozu kojih je Republika Hrvatska potpisnica.

Donošenje i provedba propisa iz područja cestovnog prometa je u nadležnosti MMTPR i MUP-a.

U proceduri je donošenje novog Zakona o prijevozu u cestovnom prometu kojim se hrvatsko zakonodavstvo dalje usklađuje

s pravnom stečevinom EU u pogledu pristupa u djelatnost prijevoza putnika i tereta te pristupa tržištu cestovnog prijevoza.

Propisi s kojima se Zakon o prijevozu u cestovnom prometu djelomično usklađuje su sljedeći:

• Uredba Vijeća 881/92 o pristupu na tržište u cestovnom prijevozu unutar Zajednice, sa ili prema teritoriju države

članice ili u prijelazu preko teritorija jedne ili više država članica,

• Direktiva 96/26/EZ o pristupu u djelatnost cestovnih prijevoznika putnika i cestovnih prijevoznika tereta, te uzajamnom

priznavanju diploma, svjedodžbi i ostalih dokaza o formalnim kvalifikacijama u cilju omogućavanja tim prijevoznicima

prava na slobodu osnivanja poduzeća u nacionalnom i međunarodnom prijevozu,

• Direktiva 98/76/EZ kojom se mijenja Direktiva 96/26/EZ o pristupu u djelatnost cestovnih prijevoznika putnika

i cestovnih prijevoznika tereta, te uzajamnom priznavanju diploma, svjedodžbi i ostalih dokaza o formalnim

kvalifikacijama u cilju omogućavanja tim prijevoznicima prava na slobodu osnivanja poduzeća u nacionalnom

i međunarodnom prijevozu,

• Uredba Vijeća (EEZ) 684/92 o jedinstvenim pravilima međunarodnog prijevoza putnika običnim i putničkim

autobusima,

• Uredba Vijeća (EZ) 11/98 kojom se mijenja Uredba 684/92 o jedinstvenim pravilima međunarodnog prijevoza putnika

običnim i putničkim autobusima,

• Uredba Vijeća (EEZ) 3820/85 o ujednačavanju određenih socijalnih propisa vezanih uz cestovni promet.

U srpnju 2004. godine donesen je novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 105/04), koji je djelomično usklađen sa

sljedećim propisima:

• Direktiva Vijeća 91/439/EZ od 29. srpnja 1991. o vozačkim dozvolama,

• Direktiva Vijeća 97/26/EZ od 2. lipnja 1997. kojom se mijenja Direktiva Vijeća 91/439/EZ od 29. srpnja 1991. o vozačkim

dozvolama,

• Direktiva Vijeća 2000/56/EZ od 14. listopada 2000. kojom se mijenja Direktiva Vijeća 91/439/EZ od 29. srpnja 1991. o

vozačkim dozvolama.

Zakonom je izvršeno usklađivanje u području provođenja vozačkih ispita, izdavanja vozačkih dozvola, stjecanja prava na

169


upravljanje vozilima, te trajanje vožnje i vrijeme odmora vozača u unutarnjem i međunarodnom cestovnom prijevozu.

Prema novom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, za kontrolu vremena upravljanja vozilom i odmore vozača ovlaštena

je prometna policija i inspekcija cestovnog prometa i cesta. Do sada je to ovlaštenje imala samo prometna policija.

U izradi je prijedlog Zakona o javnim cestama koji bi trebao biti djelomično usklađen s Direktivom Europskog Vijeća i Parlamenta

1999/62/EZ o naknadi za korištenje određene infrastrukture za teška teretna vozila.

U 2004. godini je potpisan Sporazum u obliku razmjene pisama između Republike Hrvatske i Europske zajednice o prijelaznom

sustavu bodova za tranzit teških teretnih vozila kroz Austriju.

Usklađen je Ugovor o međunarodnom cestovnom prijevozu putnika i tereta između Republike Hrvatske i Republike Estonije,

a očekuje se da će isti biti potpisan do kraja 2004.

MJERA ROK PROVEDBE NOVI ROK NOSITELJ STATUS

PROVEDBE128- uspostaviti mehanizam obavješćivanja prethodnih konzultacija s EK u svezi s fiskalnim naknadama, cestarinama i drugim naknadama uključujući sustavnjihova prikupljanja, a koje bi se primjenjivale na prijevoz iz EU u provozu preko RH (Protokol 6. čl. 13. st. 4.)

12/2004MMTPR

MFINDjelomično provedena

306 - izraditi usporednu analizu zakonodavstva RH sa zahtjevima EU u području cestogradnje (čl. 69, Protokol 6. čl. 14. st. 2.)

12/2004 12/2005MMTPR

MZOPUIG DZIVNM

307 - izraditi usporednu analizu zakonodavstva RH sa zahtjevima EU u području obuke cestovnog prijevozničkog osoblja(čl. 69.)

12/2004 12/2005 MMTPR

308 - izraditi usporednu analizu zakonodavstva RH sa zahtjevima EU području uvjeta vožnje (čl. 69.)

12/2004 12/2005MMTPR MGRIP

309 - izraditi usporednu analizu zakonodavstva RH sa zahtjevima EU u području vršnog opterećenja prometa (čl. 69.)

12/2004 12/2005MMTPR

MUP

3.9.2. ŽELJEZNIČKI PROMET

3.9.2.1 Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva

Daljnje prilagodbe uvjetima EU predviđaju donošenje podzakonskih propisa kojima je osnova Zakon o željeznici, izradu Zakona

o sigurnosti željezničkog prometa, kojim bi trebao biti stvoren pravni okvir za implementaciju direktiva o interoperabilnosti

(96/48/EC i 2001/16/EC), te razmatranje mogućnosti implementacije, odnosno, usklađivanja s drugim paketom direktiva EU

koje se odnose na željeznički promet (2004/49/EC, 2004/50/EC i 2004/51/EC).


Usklađivanje zakonodavstva u području interoperabilnosti i neovisne raspodjele kapaciteta.


U Republici Hrvatskoj područje željezničkog prometa uređeno je Zakonom o hrvatskim željeznicama (NN 53/94 i 162/98),

Zakonom o sigurnosti u željezničkom prometu (NN 77/92, 26/93), Zakonom o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu

(NN 87/96) te podzakonskim propisima donesenim na temelju navedenih Zakona.

Zakonom o hrvatskim željeznicama iz 1994. godine i izmjenama tog Zakona iz 1996. godine, započelo se s početnom

fazom preoblikovanja hrvatskih željeznica od dosadašnjeg javnog poduzeća u društvo kapitala, čime su stvorene osnovne

pretpostavke za njihovo poslovanje na tržišnim osnovama. Predmetnim Zakonom propisano je knjigovodstveno i financijsko

170


odvajanje sredstava poslovne djelatnosti prijevoza, koja se obavlja na načelima rentabilnog poslovanja, od infrastrukture, čije

se financiranje po postojećem Zakonu obavlja iz sredstava Državnog proračuna.

S obzirom na specifičnost problema HŽ-a, a imajući u vidu potrebu dugoročnijeg razvoja željeznica u Hrvatskoj, posebno u

izmijenjenim uvjetima tržišnog poslovanja i prilagodbe uvjetima EU, u skladu s Zaključkom Vlade RH iz srpnja 2000. godine,

izrađena je naprijed navedena Strategija restrukturiranja i modernizacije HŽ-a, usvojena od Hrvatskog sabora krajem 2000.

godine.

Potreba prilagodbe uvjetima EU zahtijevala je prihvaćanje novog Zakona o željeznici (NN 123/03, 194/03 i 30/04), kojim

se stvaraju pretpostavke za ravnopravno uključivanje hrvatskih željeznica na tržište željezničkih usluga EU, uz uvažavanje

svih principa utvrđenih sekundarnim izvorima europskog prava, prije svega direktivama EU koje se odnose na područje

željezničkog prometa: Direktiva 91/440/EEZ o razvoju željeznice, Direktiva 2001/12/EZ o razvoju željeznica Zajednice, Direktiva

95/18/EZ o izdavanju odobrenja željezničkim poduzećima, Direktiva 2001/13/EZ o davanju dozvola željezničkim poduzećima,

te Direktiva 2001/14/EZ o raspodjeli kapaciteta željezničke infrastrukture i nametanju pristojbi. Zakon će se primjenjivati od

1.siječnja 2006. godine.

Ciljevi koji proizlaze iz naprijed navedenih direktiva EU, a koji se nameću kao prioritetni zahtjevi odnose se prije svega na

modernizaciju i restrukturiranje željezničke infrastrukture, razdvajanje upravljanja željezničkom infrastrukturom i prijevoznih

usluga, jamstvo slobodnog pristupa željezničkoj infrastrukturi prema pravičnim uvjetima i bez diskriminacije (međunarodnim

grupacijama i željezničkim prijevoznim poduzećima), otklanjanju administrativnih i tehničkih zapreka na ostvarivanju tih ciljeva,

uspostavu pružanja usluga u željezničkom prometu na tržišnim osnovama omogućujući pojavu većeg broja prijevoznika na

tržištu željezničkih usluga, te pristup željezničkoj infrastrukturi svim zainteresiranima na jednakoj osnovi uz poštivanje zakonom

propisanih uvjeta. Također, takvi ciljevi zahtijevaju značajnija investicijska ulaganja u željezničku infrastrukturu, posebno

na pravcima Transeuropskih prometnih koridora, modernizaciju željezničkih prijevoznih sredstava i nastavak aktivnosti na

strukturnim promjenama željezničkog sustava.

U cilju suradnje željeznica u Hrvatskoj s željeznicama drugih država, do sada je Republika Hrvatska sklopila velik broj

međunarodnih dvostranih i višestranih sporazuma.

Republika Hrvatska članica je OTIF-a i pristupila je COTIF-u.

Potrebno je napomenuti da je nacionalni željeznički prijevoznik HŽ-Hrvatske željeznice aktivni član Međunarodne željezničke

unije (UIC).

3.9.3. UNUTARNJA PLOVIDBA


Nastavak usklađivanja zakonodavstva kroz donošenje podzakonskog propisa o prijevozu i rukovanju opasnim tvarima u

unutarnjoj plovidbi, a taj pravilnik će biti zajednički za tri vida prometa: cestovni, željeznički i unutarnje plovidbe.


U sektoru unutarnje plovidbe neophodno je stvoriti preduvjete za korištenje sredstava pretpristupnog programa ISPA i Kohezijskog

fonda EU, izraditi petogodišnje planove razvitka plovnih putova i lučkog sustava na unutarnjim vodama, stvoriti uvjete za postupnu

liberalizaciju tržišta prijevoza tereta i putnika, te podizanje razine sigurnosti plovidbe, kao i poduzeti mjere za razvoj kombiniranog

prometa - povezivanjem cestovnog, željezničkog i riječnog prometa na PAN-europskim prometnim koridorima (X, Vb, VII).

171



Područje unutarnje plovidbe reguliraju slijedeći temeljni zakoni: Zakon o plovidbi unutarnjim vodama (NN 19/98); Zakonom

o izmjenama i dopunama Zakona o plovidbi unutarnjim vodama (NN 151/03), Zakon o lukama unutarnjih voda (NN 142/98);

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o lukama unutarnjih voda (NN 65/02). Posredno je za ovu pravnu tematiku relevantan

i Zakon o Hrvatskom registru brodova iz 1996. godine i njegova tehnička pravila koja se kontinuirano dopunjuju, a primjenjuju

se i na brodove unutarnje plovidbe, Zakon o vodama (NN 107/95) te brojni pravilnici izrađeni na temelju navedenih zakona.

U Republici Hrvatskoj na snazi su brojni međunarodni dvostrani i višestrani sporazumi, a koji se odnose na područje unutarnje

plovidbe.

Republika Hrvatska je potpisala i ratificirala Europski sporazum o glavnim plovnim putovima od međunarodnog značaja – AGN

kojim se plovni putovi rijeka Save, Drave, Dunava i budućeg kanala Dunav-Sava uvrštavaju u mrežu europskih plovnih putova,

a luke u Osijeku, Vukovaru, Slavonskom Brodu i Sisku u mrežu luka otvorenih za međunarodni promet. Istim se ugovorom

Republika Hrvatska obvezala da će plovne putove otvorene za međunarodnu plovidbu graditi i uređivati u skladu s propisanim

standardima prema kategorijama plovnosti od IV – Vb kategorije. Republika Hrvatska je potpisala Europski sporazum o

međunarodnom prijevozu opasnih tereta unutarnjim plovnim putovima – ADN i isti treba ratificirati, te Budimpeštansku

Konvenciju o Ugovoru za prijevoz roba unutarnjim plovnim putovima – CMNI koji je ratificiran. Republika Hrvatska članica je

Dunavske Komisije i sudjeluje u radu eksperata za tehnička, navigaciona i pravna pitanja. Naš predstavnik također sudjeluje u

radu Radnih grupa za promet unutarnjim vodama i za prijevoz opasnih tereta pri ECE/OUN u Ženevi. Republika Hrvatska prati

rad Središnje Komisije za navigaciju po Rajni sa ciljem ujednačavanja propisa na Rajni i Dunavu kako bi što skorije pojednostavili

postupak za dobivanje dozvole za plovidbu hrvatskih brodova po Rajni (ovisno o rezultatima rasprave u ECE/OUN o CRTD

konvenciji očekuje se sastanak za pokretanje izrade konvencije o odgovornosti u prijevozu opasnih tvari samo za unutrašnju

plovidbu-CRDNI). Okvirnim sporazumom o slivu rijeke Save osnovana je međunarodna organizacija sa sjedištem u Zagrebu.

Zadatak komisije je zajedničko djelovanje članica sa svrhom revitalizacija rijeke Save.

U tijeku su konzultacije o Protokolu uz Europski sporazum o glavnim linijama međunarodnog kombiniranog prometa i

pripadajućoj opremi koji se odnosi na kombinirani promet unutarnjim plovnim putovima – AGTC. U Roterdamu je potpisana

Roterdamska deklaracija od strane predstavnika vlada europskih zemalja i predstavnika međunarodnih organizacija na

Paneuropskoj konferenciji o prijevozu na unutarnjim plovnim putovima. Deklaracijom je iskazan sveopći interes za rast

prijevoza unutarnjim vodama kao povećanje udjela u transportu roba, čime se preferira prijevoz roba unutarnjim plovnim

putovima, sloboda plovidbe, jednak tretman za sve korisnike plovnih putova, a što podrazumijeva uređenje plovnih putova

za sigurnu plovidbu.

Osnivanjem Lučkih uprava na području unutarnje plovidbe razdvojena je funkcija upravljanja od komercijalnih djelatnosti

u lukama čime su stvoreni preduvjeti za obavljanje lučkih djelatnosti na principu koncesija po tržišnim uvjetima te jednak

tretman svih korisnika lučkih usluga.

Plan provedbe SSP


Izrada petogodišnjeg plana razvitka plovnih putova unutarnjih voda

12/2005MMTPR AGENCIJA ZA PLOVNE PUTOVE UNUTARNJIH VODA

Izrada petogodišnjeg plana razvitka lučkog sustava na unutarnjim vodama

2005/2006MMTPR LUČKE UPRAVE: SISAK, SLAVONSKI BROD, OSIJEK, VUKOVAR

172


3.9.4. ZRAČNI PROMET


U narednim godinama nastavit će se sa usvajanjem dijela pravne stečevine Zajednice, kao što su odredbe koje se tiču prihvata

i otpreme zrakoplova, putnika, prtljage i tereta (ground handling), dodjele vremena polijetanja i slijetanja (slot allocation) i

istraživanja nesreća i nezgoda u civilnom zrakoplovstvu.


Kako je Europska komisija i formalno zatražila od Vijeća ministara mandat za početak pregovora sa zemljama naše regije o

sudjelovanju u "Zajedničkom europskom zrakoplovnom području" (European Common Aviation Area – ECAA) očekuje se da

će na inicijativu Europske komisije započeti pregovori s Republikom Hrvatskom za sklapanje ovog sveobuhvatnog sporazuma

o zračnom prometu kojim bi se trebao osigurati uzajamni pristup zrakoplovnim tržištima, a koji bi se temeljio na Članku 58.

Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Republike Hrvatske.


Temeljni zakoni koji uređuju područje zračnog prometa u Republici Hrvatskoj su slijedeći :

Zakon o zračnom prometu (NN 132/98), Zakon o zračnim lukama (NN 19/98), Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima

u zračnom prometu (NN 132/98), Zakon o osnutku Hrvatske kontrole zračne plovidbe (NN 19/98). Nadalje, na prijevoz opasnih

tvari u zračnom prometu primjenjuju se odredbe Zakona o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93, 34/95 i 151/03), temeljem kojih

je donesen velik broj podzakonskih akata kojima se uređuju pitanja u području zračnog prometa.

U cilju što bolje suradnje s drugim državama u području zračnog prometa Republika Hrvatska je potpisnica velikog broja

međunarodnih konvencija i bilateralnih sporazuma koji se tiču zračnog prometa.

U ovome trenutku RH je potpisnica 47 dvostranih sporazuma o zračnom prometu, od kojih su 31 trenutno na snazi, a ostali su

nakon vođenih pregovora potpisani, ali radi nerazmjene diplomatskih nota nije završen postupak ratifikacije.

Slijedom gore spomenutih međunarodnih ugovora Republika Hrvatska članica je slijedećih međunarodnih organizacija:

Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva – ICAO (International Civil Aviation Organisation) od 9. svibnja 1992.

godine, Europske konferencije civilnog zrakoplovstva – ECAC (European Civil Aviation Conference) od 2. srpnja 1992. godine,

Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe - EUROCONTROL (European Organisation for the Safety of Air Navigation)

od 1. travnja 1997. godine, te je od 16. ožujka 2004. godine i punopravni član Združenih zrakoplovnih vlasti – JAA (Joint

Aviation Authorities).

Uprava zračnog prometa Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka sudjeluje i u CARDS projektu "Aviation Safety and Air

Traffic Control Project (ASATC)" (Projekt zrakoplovne sigurnosti i kontrole zračnog prometa), čija je provedba planirana u okviru

regionalne komponente CARDS programa iz 2002. godine.

U cilju približavanja Europskoj uniji, a imajući u vidu presudu Suda pravde Europske zajednice od 5. studenog 2002. godine u

svezi kršenja odredbi zakona Europske Zajednice bilateralnim sporazumom o zračnom prometu između vlada osam zemalja

članica Europske Zajednice i Sjedinjenih Američkih Država, te s Mišljenjem Europske Komisije o odnosima Europske Zajednice

s zemljama nečlanicama u području zračnog prometa, na inicijativu Europske komisije započet će se postupak izmjene

postojećih dvostranih sporazuma između Republike Hrvatske i zemalja članica Europske zajednice, kako bi se u sporazumu

izmijenila tzv. "nacionalna klauzula", i to na način da Europska komisija pregovara u ime pojedinih vlada zemalja članica

173


Europske zajednice.

Ovaj proces je započeo sredinom 2004. godine, kada je Republici Hrvatskoj dostavljen Nacrt Sporazuma između Vlade RH

i Europske Zajednice o određenim aspektima zračnog prometa (Draft Agreement between the European Community and

the Government of the Republic of Croatia on Certain Aspects of Air Services), što ujedno prethodi pregovaranju i sklapanju

Sporazuma o zračnom prometu s EU.

3.9.5. POMORSKI PROMET


Donošenjem novog Pomorskog zakonika predviđenog za prosinac 2004. godine stvorit će se osnova za daljnje usklađivanje

s propisima Europske unije na razini podzakonskih propisa. Tako će se tijekom 2005. godine izraditi Pravilnik o prijevozu,

rukovanju, ukrcavanju i iskrcavanju opasnih tvari, te načinu sprječavanja širenja isteklih ulja u lukama, Pravilnik o brodicama

i jahtama, Pravilnik o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe, Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda

u lukama i na ostalim dijelovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, Pravilnik o zvanjima i

svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice Republike Hrvatske, Pravilnik o obavljanju

poslova i održavanju straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice Republike Hrvatske i Pravilnik

o primjeni međunarodnih preporuka o baždarenju balastnih prostora na tankerima za prijevoz ulja sa izdvojenim balastnim

tankovima u pogledu načina obračuna pristojbi, naknada i drugih pristojbi u lukama, kojima se pobliže razrađuju odgovarajuće

odredbe Pomorskog zakonika, a usklađivanje kojih je na tragu Avisa Europske komisije.


U srednjoročnom periodu do 2007. godine predviđa se provedba cjelovite uskladbe nacionalnog zakonodavstva iz područja

pomorstva s propisima Europske unije pri čemu će od prioriteta, a slijedom Odluke Vijeća Europske unije o načelima, prioritetima

i uvjetima sadržanima u Europskome partnerstvu s Hrvatskom biti usklađivanje propisa iz područja sigurnosti plovidbe. U

istom razdoblju donijet će se novi propis kojim će se urediti pitanje raspisivanja javnih natječaja u javnom obalnom linijskom

putničkom prijevozu, a kako bi se omogućila konkurencija u tom segmentu brodarstva.


Sigurnost plovidbe na moru u RH uređuju slijedeći propisi: Pomorski zakonik (NN 17/94, 74/94, 43/96), Zakon o pomorskom

dobru i morskim lukama (NN 158/03), Zakon o lučkim kapetanijama (124/97), Zakon o hrvatskom registru brodova (1996.),

Zakon o Plovputu (73/97.), Zakon o hidrografskoj djelatnosti (NN 68/98 i 110/98), Zakon o postupnom isključenju iz plovidbe

tankera bez dvostruke oplate (NN 48/04) te Zakon o sigurnosnoj zaštiti trgovačkih brodova i luka otvorenih za međunarodni

promet (NN br. 48/2004).

Tijekom 2003. godine donesen je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je djelomično usklađen sa direktivama

Europske unije, dok je njegovo detaljnije usklađivanje provedeno tijekom 2004. godine donošenjem Uredbe o razvrstaju luka

otvorenih za javni promet i luka posebne namjene, Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru i Uredbe o

uvjetima kojima moraju udovoljavati luke.

U cilju zaštite mora od onečišćenja tijekom 2004. godine donesen je Zakon o postupnom isključenju iz plovidbe tankera bez

dvostruke oplate, koji zakon je u cijelosti usklađen s odgovarajućim propisima Europske unije.

Donošenjem novog Pomorskog zakonika predviđenog za prosinac 2004. godine stvorit će se osnova za daljnje usklađivanje s

174


propisima Europske unije na razini podzakonskih propisa. Zakonom su stvorene pretpostavke za povratak trgovačke flote pod

hrvatsku zastavu kroz uvjete fiskalne politike.

Integralni dio nacionalne politike razvoja prometa tijekom 2005. godine Uprava pomorskog prometa, pomorskog dobra i

luka usmjerit će na daljnju operacionalizaciju Strategije razvoja brodarstva i pomorskog prometa s posebnim naglaskom na

unapređenje pomorskog putničkog prometa na vezama kopno-otoci i pomorskog teretnog prometa kao dijela intermodalnog

transporta (luke, brodari, špedicija, agencije), uz istovremeno ulaganje u modernizaciju lučke infrastrukture kao kostura

daljnjeg razvoja.

Do kraja 2004. godine očekuje se donošenje Državnog programa prometnog povezivanja otoka s kopnom, otoka međusobno

i unutar otočnog prometnog povezivanja u cilju izjednačavanja uvjeta gospodarskog razvitka otoka s kopnom. Sve rečene

mjere imaju svrhu dugoročno rješenje prometne politike s posebnim naglaskom na razvoj pomorstva na unutarnjem planu

kao i stvaranje uvjeta za njegovu konkurentnost na međunarodnom gospodarskom planu.

Na brodovima u međunarodnoj plovidbi primjenjuju se tehnički standardi u pogledu uređaja i opreme u skladu sa standardima

Europske unije i konvencije SOLAS (VDR sustav).

Nacionalni zakoni iz područja pomorstva prilagođeni su u velikoj mjeri zakonodavstvu Europske unije.

Republika Hrvatska je potpisnica Pariškog Memoranduma od 1997. godine. Republika Hrvatska je, temeljem notifikacije

o sukcesiji iz 1991. godine (NN 1/92), temeljem notifikacije o sukcesiji iz 1993. godine (NN 12/93), temeljem notifikacije o

sukcesiji iz 1995. godine (NN 3/95) i temeljem notifikacije o sukcesiji i pristupu (akcesiji) (NN 11/94) postala stranka brojnih

mnogostranih međunarodnih ugovora te je pristupila određenim međunarodnim ugovorima koji su stupili na snagu tijekom

1998. godine

Odnosi Republike Hrvatske s ostalim državama, što bolja uspostava ekonomske suradnje, međunarodna trgovina i korištenje

hrvatskih luka za međunarodni promet uređeni su važećim međunarodnim sporazumima o pomorskom prijevozu.

Republika Hrvatska kao jadranska država kontinuirano potiče regionalnu suradnju, posebice u dijelu sigurnosti plovidbe i

zaštite mora od onečišćenja. Kao dosadašnji rezultat takvog djelovanja RH je potpisnica Memoranduma o suglasnosti između

Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike o uspostavi zajedničkog sustava upravljanja pomorskom plovidbom

na Jadranu (NN–MU 4/2001), Memoranduma o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske i Vlada Talijanske Republike u

operacijama traganja i spašavanja na Jadranskom moru, Memoranduma o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske, Vlade

Talijanske Republike i Vlade Republike Slovenije o uspostavi zajedničkog sustava plovidbenih pravaca i sustava usmjerene i

odijeljene plovidbe u sjevernom dijelu Sjevernog Jadrana, te Memoranduma o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske

i Vlade Talijanske Republike o uspostavi zajedničkog sustava plovidbenih pravaca i sustava usmjerene i odijeljene plovidbe u

području Sjevernog i Srednjeg Jadrana (NN–MU 5/2001). Slijedom navedenih memoranduma Republika Hrvatska je zajedno

s Vladama Talijanske Republike, Republike Slovenije, Albanije i Srbije i Crne Gore pripremila zajednički dokument o obveznom

sustavu javljanja brodova u Jadranskom moru koji je usvojen na 76. sjednici Odbora za pomorsku sigurnost pri IMO-u kao

i zajednički dokument glede uspostave sustava usmjerene i odvojene plovidbe usvojenog od strane Odbora za sigurnost

plovidbe Međunarodne pomorske organizacije na 78. sjednici u svibnju 2004. godine.

Međunarodna pomorska organizacija, agencija UN-a za pomorstvo, u prosincu 2002. godine na diplomatskoj konferenciji

donijela je izmjene Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru iz 1974. godine usvajanjem Međunarodnog

pravilnika o sigurnosti brodova i lučkih prostora. Predmetni propis donio je nove zahtjeve za brodare, pomorce i luke, rok

implementacije je sveden na manje od dvije godine, s datumom primjene već 1. srpnja 2004. godine. Kako bi se udovoljilo

vrlo zahtjevnim rokovima donesen je Zakon o sigurnosnoj zaštiti trgovačkih brodova i luka otvorenih za međunarodni promet

175


(NN br. 48/2004) kojim je sustav sigurnosne zaštite uspostavljen u predviđenom roku.

Tijekom 2005. godine Republika Hrvatska planira potpisati parafirane Ugovore o pomorskom prijevozu te pokrenuti postupke

za donošenje Odluke o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o pomorskom prijevozu s nekoliko država (između ostalih

s Republikom Portugal, Republikom Cipar, Maltom i Ruskom Federacijom) kako bi razvijala što jaču gospodarsku suradnju u

području pomorskog prometa, utemeljenu na načelima jednakosti, uzajamne koristi, slobode prijevoza i nediskriminacije.

Hrvatska će i dalje sudjelovati na sjednicama glavnih odbora IMO-a (MSC, MEPC, Pravni odbor) i komitetima Pariškog

memoranduma, te u radu tijela IOPC Fonda. Isto tako aktivno će sudjelovati u aktivnostima Jadransko-jonske inicijative koja se

odnosi na poboljšanje povezanosti tih regija. Namjera je osnovati Ured za priobalnu plovidbu (Short Sea Shipping) i uspostaviti

suradnju sa odgovarajućim tijelima EU.

Plan provedbe SSP

Mjera Rok provedbe Nositeljiizrada idejnog projekta Sustava upravljanja pomorskim prometom (VTS sustava)

12/2005 MMTPR

postavljanje i puštanje u rad uređaja i opreme II. faze Sustava automatske identifikacije brodova (AIS)

12/2005 MMTPR

uspostava integralnog elektronskog sustava upisnika plovnih objekata (brodova, jahti, brodica)

12/2005 MMTPR

176


3.10. OPOREZIVANJE

3.10.1. Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva prema Europskom partnerstvu

Prema kratkoročnim prioritetima navedenima u Odluci Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Europskom

partnerstvu s Hrvatskom na području oporezivanja potrebno je započeti reviziju sadašnjeg poreznoga zakonodavstva i

administrativnih postupaka s ciljem osiguranja učinkovite primjene poreznoga zakonodavstva. Nadalje potrebno je ojačati

kapacitete poreznih upravnih tijela,a osobito s obzirom na dužnosti ubiranja i nadzora. Također potrebno je započeti

s razvojem potrebnih računalnih sustava kako bi se omogućila elektronička razmjena podataka sa Zajednicom i njezinim

državama članicama.

U skladu s kratkoročnim prioritetima Porezna uprava će tijekom 2005. godine:

• prioritetno utemeljiti organizacijsku jedinicu odgovornu za aktivnosti vezane uz integraciju s EU

• prioritetno utemeljiti projekte za potpuno usklađivanje nacionalnog poreznog zakonodavstva s pravnom stečevinom

EU i to za PDV i za izravne poreze;

• utemeljiti projekte CCN/CSI, CLO, VIES, VES sukladno preporukama DG TAXUD-a navedenim u dokumentu Inter-

operability Implementation Strategy (IIS),

• za realizaciju navedenih projekata formirati timove čija struktura, također, treba biti usklađena s IIS dokumentom.

Struktura timova je interdisciplinarna, što znači da treba uključiti stručnjake koji dobro poznaju poslovne procese i IT

stručnjaci

• započeti s pripremama za analizu i modeliranje prioritetnih sustava (CCN/CSI, CLO, VIES, VES)

• utemeljiti registar obveznika PDV-a s novim identifikacijskim brojevima

• propisati povrat PDV-a inozemnim poduzetnicima u skladu s pravnom stečevinom EU ( Direktiva 79 /1072 EEC ,

Direktiva 86/560 EEC)

• U svrhu efikasnijeg ubiranja i kontrole poreza Porezna uprava će:

-formirati posebne timove za bolju obradu prijava PDV-a

-započeti s izradom kriterija koji ukazuju na potrebu provođenja inspekcijskog nadzora i omogućuju objektivnost

u odabiru poreznih obveznika za nadzor

-započeti stvarati poboljšani informacijski sustav usmjeren posebno prema radu inspektora, poboljšati povezanost

baza podataka radi korištenja u nadzoru

-poboljšati učinkovitost inspektora nabavkom većeg broja računala (prijenosnih) i adekvatnom informatičkom

obukom inspektora

-nastaviti rad na smanjenju utaja i prijevara u sustavu PDV-a edukacijom inspektora koji će raditi isključivo na

nadzoru obračunavanja i plaćanja PDV-a.

-edukaciju inspektora započeti uključivanjem twining partnera iz država članica.

Posebni porezi

Započeti rad na jedinstvenome trošarinskome kodeksu Republike Hrvatske sukladno direktivama Europske unije.

Prvenstveno je potrebno uskladiti predmete oporezivanja, porezne osnovice i minimalne visine posebnog poreza s pravnom

stečevinom EU.

Definirati potrebne aktivnosti za ustrojavanje trošarinskih skladišta, kao preduvjeta za uspostavu sustava odgode plaćanja

trošarine sukladno zakonodavstvu EU.

177


Izmjene i dopune postojećih nacionalnih zakona o posebnim porezima za nacionalne potrebe. Prioritet u 2005. godini je:

- Uvođenje hologramske trake na markicama za označavanje kave

- Nastaviti raditi na aplikaciji programa za duhanske proizvode

- Započeti na izradi aplikacijskog programa za alkohol i alkoholna pića.

- Uvođenje hologramske trake na markicama za označavanje duhanskih proizvoda.

Definirati potrebne aktivnosti za izradu registra poreznih obveznika

3.10.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva - projekcije za 2006. i 2007. godinu prema Europskom partnerstvu

Prema Odluci Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Europskom partnerstvu s Hrvatskom u srednjoročnom

razdoblju na području oporezivanja potrebno je nastaviti rad na dovršavanju usklađivanja s pravnom stečevinom Zajednice

s obzirom na PDV i posebne poreze, s posebnom pozornošću usmjerenom na uključivanje slobodnih zona u teritorijalnu

primjenu PDV-a te na ukidanje postojećih nultih stopa PDV-a i poreza na promet. Nadalje, potrebno je preuzeti načela iz

Kodeksa ponašanja u oporezivanju poslovanja te osigurati da nove porezne mjere budu u skladu s tim načelima.

Također potrebno je nastaviti jačanje porezne uprave – uključujući i informatički sektor – te osigurati njezino ispravno

djelovanje kako bi se dostigli standardi EU i mogućnost međusobnoga povezivanja informatičkih sustava.

Da bi Porezna uprava u srednjoročnom razdoblju mogla ispuniti zadatke koji se pred nju postavljaju, naročito u području PDV-

a, mora provoditi kontinuiranu obuku djelatnika, te će u tome smislu trebati daljnju tehničku pomoć EU (PHARE 2005, TAIEX)

i sudjelovanje u Fiscalis programima 2003-2007 (Odluka 2235/2002/EC), kao i u drugim programima, a naročito na području

informatičkog sustava i razmjene podataka.

To će poreznim službenicima omogućiti bolje razumijevanje europskog zakonodavstva, jer će vidjeti u praksi država članica

kako se ugrađuje europsko zakonodavstvo, kao i probleme koji se pri tom javljaju te metode za rješavanje tih problema.

Sudjelovanjem u EU programima očekuje se da će se poboljšati: nivo stručnosti djelatnika u području jedinstvene

primjene EU zakonodavstva za neizravne poreze, pojednostavljenje postupka PDV-a, modernizacija sustava neizravnih

poreza, administrativna suradnja u borbi protiv utaja poreza i reduciranje problema koji se odnose na uspostavu EU sustava

informatičke povezanosti i elektroničkog prijenosa podataka

Pravna stečevina Europske unije na području međusobne suradnje država članica sadrži Direktivu 77/799/EEC i Uredbu

1798/2003 koja je jedan od najvažnijih dokumenata za područje razmjene informacija i uzajamne suradnje država članica.

Budući da je Uredba pravni propis koji izravno obvezuje državu članicu na primjenu istog, nije ju potrebno implementirati u

hrvatsko zakonodavstvo. Ona će se izravno primjenjivati od datuma pristupanja Hrvatske članstvu EU.

Izravni porezi

Na području izravnih poreza pravna stečevina Europske unije uključuje slijedeće Direktive Vijeća: 90/434/EEC, 90/435/EEC

i 2003/49/EC te Konvenciju o arbitraži 90/436/EEC kao i Rezoluciju o Kodeksu o ponašanju pri oporezivanju koju je Vijeće

usvojilo 1997. U 2006. godini započet će se s usklađivanjem izravnih poreza s pravnom stečevinom EU i preuzimanjem

načela o oporezivanju iz Kodeksa ponašanja pri oporezivanju poslovanja, a porezne mjere koje su u suprotnosti s Kodeksom

uskladit će se do konca 2007. godine. Tijekom 2007. godine nastavit će se s radom na dovršavanju usklađivanja s pravnom

stečevinom Zajednice na području izravnih poreza te će se odredbe Direktiva Vijeća 90/434/EEC, 90/435/EEC i 2003/49/EC

ugraditi u Zakon o porezu na dobit i Zakon o porezu na dohodak u onom dijelu u kome još nisu uključene, a biti će spremne

za primjenu s datumom pristupanja RH članstvu EU.

178


Neizravni porezi

Porez na dodanu vrijednost

U 2006. godini će se nastaviti rad na dovršavanju usklađivanja PDV-a s pravnom stečevinom Zajednice (Direktiva 77/388/EEC

s amandmanima). Od toga je prioritet možebitno ukidanje nulte stope. Da bi se što je moguće više smanjio socijalni efekt

ukidanja nulte stope razmotrit će se mogućnost uvođenja snižene stope (eventualno vraćanje na opću poreznu stopu), s

odgodom primjene što je kasnije moguće. Također se predviđa uključiti slobodne zone u teritorijalnu primjenu PDV-a.

Radi izgradnje informatičkog sustava za razmjenu informacija u 2006. godini će se:

• Izraditi funkcionalni model CCN/CSI, VIES I VES sustava

• Izraditi test platforma za provjeru rada CCN/CSI i VIES sustava

• Započeti s obukom djelatnika za primjenu CCN/CSI i VIES sustava

Na području daljnjeg zakonodavnog usklađivanja, u 2007. godini Hrvatska će propisati posebne oblike oporezivanja PDV-om

kao što je isporuka investicijskog zlata (Direktiva 98/80/EC), promet rabljene robe (Direktiva 94/5/EC) i mjesto oporezivanja

telekomunikacijskih usluga i usluga koje se obavljaju elektroničkim putem ( Direktiva 2002/38/EC).

Nadalje, u 2007. godini formirat će se sustav pomoći djelatnicima i vanjskim korisnicima.

Završno do kraja isteka srednjoročnog razdoblja završit će se s informatizacijom inspektorskih poslova radi potpune usklađenosti

s EU kao i s edukacijom inspektora za nadzor primjene odredbi Zakona o PDV-u koji je usuglašen s direktivama EU.

Posebni porezi (trošarine)

Sukladno ostvarenim aktivnostima u 2005. nastaviti rad na dovršavanju usklađivanja s pravnom stečevinom s obzirom na

posebne poreze.

Započeti s radom na uspostavi sustava razmjene informacija o posebnim porezima ( SEED –System for Exchange of Excise

Data) između Republike Hrvatske i Europske unije.

Započeti s edukacijom timova za izgradnju integriranog informacijskog sustava za potrebe razmjene podataka između

Republike Hrvatske i Europske unije.

Kreirati bazu podataka poreznih obveznika i poreznih skladišta.

Da bi Carinska uprava mogla u srednjoročnom razdoblju ispuniti zadatke koji se pred nju postavljaju u području posebnih

poreza – trošarina, trebat će tehničku pomoć europske unije ( TAIEX) i sudjelovanje u Fiscalis programima za 2003-2007.

godinu, kao i u drugim programima razvoja, naročito na području informatičkog sustava i razmjene podataka.

PLAN PROVEDBE SSP-a

Mjera Rok provedbe NositeljiUsvajanje projektne metodologije –TEMPO 5/2005 MFIN-PU

Analiza i modeliranje projektnih sustava 11/2005 MFIN-PU

Utemeljenje organizacijske jedinice za integraciju s EU 3/2005 MFIN-PU

Utemeljenje registra za PDV i novih identifikacijskih brojeva 12/2005 MFIN-PU

Utemeljenje ureda za koordinaciju i podršku projektima 12/2005 MFIN-PU

Izrada kriterija za inspekcijski nadzor 10/2005 MFIN-PU

Izraditi program za osnivanje poreznih skladišta (čl. 90.) 12/2005 MFIN-CU

179


3.11. EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA

3.11.1. Kratkoročni i srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva

Kratkoročni i srednjoročni prioriteti vezani uz usklađivanje zakonodavstva RH s europskim zakonodavstvom o ekonomskoj i

monetarnoj unijom su slijedeći:

• Nastavak usklađivanja legislative koja se odnosi na Hrvatsku narodnu banku s važećom legislativom EU

• Unaprjeđenje monetarne politike kako bi se unaprijedilo korištenje i efikasnost tržišno orijentiranih monetarnih

instrumenata

3.11.3.Koordinacija ekonomske i fiskalne politike

Osnovna strategija razvoja Hrvatske zasniva se na aktualnim svjetskim iskustvima u pogledu povezanosti fiskalne politike i

razvoja.

To se prvenstveno odnosi na pitanje redukcije veličine države s ciljem ostvarivanja brže stope gospodarskog rasta. Također,

dokazano je da zemlje u razdoblju smanjivanja udjela države u BDP-u postižu mnogo brže stope rasta nego u razdobljima

povećanja državnih rashoda.

Osnovne zadaće aktualne fiskalne politike su slijedeće:

• ostvariti gospodarski rast od 4-5% uz relativno nisku inflaciju od 2-3% u složenom međunarodnom okruženju koje i dalje

karakterizira vrlo niski rast i stagnacija, te veoma niski rast cijena

• tijekom 2005. godine nastavit će se pozitivan trend u zapošljavanju, tako da će se broj zaposlenih povećati, a očekuje se da

će stopa nezaposlenosti pasti na razinu oko 14%.

• dosadašnji trendovi upućuju na rast nominalne prosječne bruto plaće u ekonomiji 5%, a realne 3,5%, što je ispod nominalnog

rasta BDP-a (7,0%)

• nakon veoma dinamičnih investicija u 2003. godini (9% realno), u 2004. godini očekuje se blaži pad od oko 7%, poglavito

zbog dovršavanja najvećih cestovnih investicija. Prognoza udjela kapitalnih investicija svodi se na 5,9% u 2005. godini.udio

opće države u BDP-u trebao bi se smanjiti od 52,8% u 2003. godini na 52,1% u 2004. godini, na 50,8% u 2005. godini. To je

još uvijek previsok udio. Za jače smanjivanje rashoda opće države otežavajuća je okolnost visina otplate javnog duga, kako

inozemnog, tako i domaćeg.

• zahvaljujući smanjenju rashoda i posebice kapitalnih investicija (dovršenje cesta), deficit opće države smanjiti će se od 6,3%

u 2003. godini na 4,5% BDP-a u 2004. godini, te 3,7% u 2005. godini, a deficit središnje države od 3,6% u 2003. g. 2,3% u 2004.

g. na 2,0% u 2005. godini. Nastavak takvog trenda omogućio je Hrvatskoj da već 2004. godine ostvari deficit manji od 3,0%

propisan za članice EU

• udio javnog duga u BDP-u iznosio je 51,6% u prosincu 2003. godine, 52,1% u lipnju 2004, 56,2% BDP-a će iznositi 2005.

godine te se predviđa njegov konstantni rast do kraja 2007. kad će iznositi 57,6% BDP-a.

• s ciljem dugoročnog smanjenja inozemne zaduženosti države, zaustavlja se rast udjela inozemnog javnog duga u BDP-u,

koji će u prosincu 2003. iznositi oko 31% BDP-a. Stvorit će se uvjeti za smanjivanje tog udjela u idućim godinama, tako da će

2007. iznositi 25% BDP-a. HNB će nastaviti restringiranje inozemnog zaduženja banaka s ciljem smanjivanja volumena tog

180


zaduženja u prosincu 2003. godine

• deficit opće konsolidirane države će se u 2005. godini smanjiti na 3,7% BDP-a, a do 2007. godine će iznositi manje od 3,0%

BDP-a.

• smanjenje subvencija sektoru poduzeća s 3,4% BDP-a u 2004. na 2,2% BDP-a u 2007., te vertikalne subvencije zamijeniti

horizontalnim.

• smanjenje mase plaća u javnom sektoru s 11% BDP-a u 2003. na 9,5% BDP-a u 2007.

Navedene zadaće fiskalne politike u skladu su s osnovnim ciljevima gospodarske politike Vlade RH, a to su porast zapošljavanja

(smanjenje nezaposlenosti) i porast životnog standarda. U tom smislu, Ministarstvo financija izradilo je Načela fiskalne politike za

razdoblje 2005 – 2007 koje imaju za cilj uskladiti kretanje proračuna sa strategijom ekonomskog razvoja.

3.11.4. Monetarna politika i politika tečaja

Hrvatska narodna banka utvrđuje i provodi monetarnu i deviznu politiku u Republici Hrvatskoj, pri čemu su njena nadležnost za to

područje i njena neovisnost definirani u Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci. Osnovni cilj Hrvatske narodne banke jest postizanje

i održavanje stabilnosti cijena. Ne dovodeći u pitanje ostvarivanje svoga osnovnog cilja, Hrvatska narodna banka podupire

gospodarsku politiku Republike Hrvatske.

Središnja banka vodi politiku tzv. upravljano-plutajućeg tečaja. HNB intervenira na svojim deviznim aukcijama kupujući odnosno

prodajući devize od poslovnih banaka u nastojanju da ublaži prekomjerna kolebanja tečaja kune prema euru. Središnja banka nije

unaprijed utvrdila i objavila donju i gornju intervencijsku točku, već intervenira kako bi spriječila veće oscilacije tečaja. Tečaj kune

prema njemačkoj marki odnosno euru tijekom posljednjih deset godina kretao se u relativno uskom rasponu od plus/minus 6%

oko prosječnog tečaja ostvarenog u spomenutom razdoblju. Prisutna je snažna sezonska komponenta tečaja radi velikih priljeva

deviza od turizma za vrijeme ljetne sezone.

Glavni instrument monetarne politike su devizne intervencije, a dominiraju transakcije na strani otkupa deviza. Uz tečaja, HNB u

vođenju monetarne politike kao posredni indikator koristi i razinu viška likvidnost bankarskog sustava (excess reserves). Kunska

likvidnost kreirana deviznim intervencijama stoga je sterilizirana vrlo visokom stopom obvezne pričuve (19% odnosno 18% od

studenog 2004.godine), a obračunava se na sve izvore sredstava osim na kapital i na rezervacije. Za kratkoročno upravljanje

likvidnost HNB koristi i druge tržišne instrumente.

U Hrvatskoj narodnoj banci ne planiraju se nikakve bitne promjene tečajne politike budući da su se postojeća tečajna politika i

njeni instrumenti pokazali djelotvornima u nastojanju središnje banke da ispuni svoj temeljni cilj održavanja stabilnosti opće razine

cijena u gotovo deset godišnjem razdoblju.

MAKROEKONOMSKE STATISTIKE

BDP se proizvodi u stalnim i tekućim cijenama u tromjesečnoj i godišnjoj periodici i to po sva tri pristupa: proizvodnom, dohodovnom

i potrošnom. Osim BDP-a već pet godina se eksperimentalno proizvode svi tekući računi i kapitalni račun iz skupine računa

akumulacije. Financijski računi i tablice ponude i uporabe, regionalni računi i procjena bilance stanja RH se trenutno službeno ne

proizvode. Državni zavod za statistiku je postigao dogovor s Hrvatskom narodnom bankom da će HNB, u suradnji sa DZS-om, raditi

financijske račune po metodologiji ESA 95. U tijeku je razvoj metodologije, a tablice ponude i uporabe. Regionalni BDP je po prvi

puta proizveden za 2001. i radi se za 2002. godinu. Rezultati se za sada ne objavljuju službeno.

Gotovo sve stavke kod obračuna BDP-a su usklađene sa zahtjevima EU. Neusklađene su sljedeće stavke: potrošnja fiksnog kapitala

181


i neto stjecanje dragocjenosti. Kada će biti usklađena prva stavka ponajviše ovisi o projektu procjene bilance stanja RH. Drugu

stavku će biti moguće procijeniti do 2007. godine. Isto tako nisu usklađeni rokovi dostave BDP-a koje će trebati skratiti sa 90 na 70

dana. Trenutno se ne proizvodi BNP. Za proizvodnju BNP-a u tekućim cijenama osigurane su sve potrebne stavke u bilanci plaćanja

HNB-a.

U suradnji s OECD-om od 1993. izračunava se BDP po paritetu kupovne moći (PKM). Dostava podataka u OECD je u trogodišnjim

ciklusima. Metodologija koja se koristi potpuno je usklađena sa zahtjevima EU.

U statističkom sustavu prate se maloprodajne i proizvođačke cijene na osnovu kojih se izračunavaju sljedeći indeksi cijena: indeks

potrošačkih cijena (IPC), indeks cijena građevinskog materijala, indeks cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima i indeks

cijena poljoprivrednih proizvoda pri proizvođačima. Metodologija izračuna svih indeksa je usklađena sa standardima Eurostata i

ILOa.

Glavni problemi u ovom području statistike su nedostatni financijski i ljudski resursi u pogledu broja i kvalitete, nepostojanje velikog

dijela strukturnih pokazatelja, nezadovoljavajuća kvaliteta postojećih strukturnih pokazatelja te nedovoljna raščlanjenost indeksa

cijena za potrebe deflacioniranja BDP-a u tekućim cijenama.

U cilju unapređenja proizvodnje statističkih pokazatelja u ovom području u srednjoročnom razdoblju planira se izračunavanje

nedostajućih stavki za područje makroekonomskih statistika u skladu s EUROSTAT-ovim transmisijskim programom (ESA 1995.),

te u skladu s višegodišnjim programom za razdoblje 2004.-2007., razvitak metodologije i izračunavanja svih stavki koje prema

višegodišnjem programu treba razviti do 2007. U istom razdoblju razvit će se metodologija za one nedostajuće stavke u području

nacionalnih računa čijoj će se procjeni pristupiti nakon 2007.

Ministarstvo financija, sukladno preporuci MMF-a, od sredine 2004. započelo je s prikazom makroekonomskih podataka u skladu s

metodologijom GFS 2001. Uvođenjem te metodologije stvara se i podloga za publiciranje podataka prema metodologiji ESA 1995.

U okviru CARDS-a 2003. predviđa se tijekom 2004. pomoć u uvođenju ESA 1995 metodologije koja je u skladu sa standardima EU.

Hrvatska narodna banka kontinuirano u suradnji s Europskom središnjom bankom radi na prilagođavanju monetarne i platnobilančne

statistike, a prema zahtjevima Europske središnje banke.

182


3.12. STATISTIKA


Kako je već navedeno u Vladinom dokumentu «Potrebe RH za stranom pomoći u procesu pristupanja EU, od 2004. do 2006.

godine», od 8. srpnja 2004., pravna stečevina Zajednice ne zahtijeva poduzimanje većih mjera na području statistike.

U skladu s navedenim kratkoročnim prioritetima za pripremu Hrvatske za daljnje integriranje s EU koja su za područje

statistike navedena u Odluci Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Europskom partnerstvu s Hrvatskom, te

Komentarima Europske komisije o NPPEU 2004, Državni zavod za statistiku (DZS) kao glavni nositelj, diseminator i koordinator

sustava službene statistike RH, bi trebao sljedeće:

• ojačati svoj administrativni kapacitet

• poboljšati koordinaciju s drugim davateljima službenih statističkih podataka u Hrvatskoj

• podnijeti Komisiji novi prijedlog statističkih regija, u skladu sa zahtjevima EU-a.

U vezi s jačanjem administrativnih kapaciteta DZS će tijekom 2005. uspostaviti novu organizacijsku strukturu u skladu s opće

prihvaćenim načelima organizacije ureda za statistiku te u skladu s najboljom praksom i nacionalnim potrebama. Međutim,

realizacija navedenog prioriteta u cijelosti je moguća tek uz potporu i razumijevanje Vlade spram nužnih financijskih i

kadrovskih izvora. Srpanjski rebalans Proračuna i s njim u vezi smanjenje financijskih sredstava nužnih za realizaciju planiranih

istraživanja ne idu u prilog ostvarenju ovog prioriteta.

Poboljšanje koordinacije s drugim davateljima i korisnicima službenih statističkih podataka osiguralo se aktiviranjem sljedećih

mehanizama:

• Statističkog savjeta RH

• Statističkih savjetodavnih odbora

• drugih oblika praćenja kao što su konferencije za tisak i sl.

Tijekom 2005. počet će s radom Koordinacija za statističku povjerljivost i Savjet za statističku povjerljivost. Njihov rad će se

temeljiti na Pravilniku o načinu zaštite statističkih podataka koji je DZS donio u srpnju 2004. na temelju članka 64 Zakona o

službenoj statistici.

Kako prethodni prijedlog statističkih regija nije prihvaćen od strane EU, DZS će tijekom sljedeće godine predočiti Komisiji novi

prijedlog. Radna skupina sastavljena od djelatnika DZS-a, predstavnika drugih državnih tijela i znanstvenih institucija radi na

izradi novog prijedloga.


U Odluci Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Europskom partnerstvu s Hrvatskom ne navode se srednjoročni

prioriteti usklađivanja zakonodavstva za područje statistike.

Sve aktivnosti planirane Godišnjim provedbenim planom i Programom statističkih aktivnosti 2004. – 2007. usmjerene su na

usklađivanje s europskim standardima. Njihovo ostvarenje ovisi o osiguranju dovoljnih i pravovremenih financijskih i ljudskih

sredstava.

183


3.12.3. Podrška statističkim podacima, tehnička infrastruktura

Obrada podataka prikupljenih statističkih istraživanjima radi se na dvije platforme: središnjem IBM računalu (mainframe) i

mrežnoj platformi. Mrežna platforma je temeljena na MS Windows 2003. Obje platforme koriste zajednički diskovni sustav

Symetrics 8530. Svi stručni djelatnici se koriste uredskim alatima (MS Office 2000, XP i 2003), elektroničkom poštom i pristupom

internetu. DZS ima svoju internetsku stranicu (www.dzs.hr), dostupnu 24 sata, na kojoj se objavljuju rezultati statističkih

istraživanja te ostale informacije u vezi s radom institucije, te intranetsku stranicu. Aplikacije za obradu podataka na središnjem

računalu izrađene su u programskom jeziku PL/I, transakcijski monitor je CICS/ESA, baza podataka je CA Universe. Aplikacije

za obradu podataka na mrežnoj platformi izrađuju se alatima MS Visual Studio, baza podataka je MS SQL Server 2000. Za

ankete se koristi sustav BLAISE. Za analize podataka, tabeliranje i uzorak koristi se SAS. Za dio istraživanja koristi se optičko

čitanje i prepoznavanje obrazaca s pomoću IBM.ova sustava IFP. Za diseminaciju podataka putem CD-a i Intraneta koristi se

programski paket PC-AXIS. Sigurnost podataka osigurana je arhitekturom mreže, firewallom i antivirusnom zaštitom.

Obje lokacije Zavoda povezane su bežičnim optičkim linkom.

U tijeku su aktivnosti na izgradnji centraliziranog sustava klasifikacija korištenjem BridgeNA programskog paketa te centralnog

repozitorija metapodataka i baze agregiranih podataka i one će se nastaviti i tijekom 2005.

Smanjenje financijskih sredstava koje je nastalo rebalansom Proračuna onemogućilo je kupovinu nove opreme te uzrokovalo

teškoće u podmirivanju određenih obveza u vezi s licencama i održavanjem informatičke tehnologije.

Iz sredstava nacionalnog CARDS 2001 programa u tijeku je nabava sustav za digitalni tisak koji će značajno osuvremeniti,

ubrzati i olakšati sustav publiciranja. U tijeku je izrada idejnog projekta za uređenje prostora za smještaj sistema. Radovi na

uređenju zahtijevat će određene troškove čija visina još nije poznata. Očekuje se da će - sustav za digitalni tisak biti u uporabi

početkom sljedeće godine.

Razvijanje i usklađivanje metodologija odvija se decentralizirano, u relevantnim sektorima, tj. odjelima.

Problem nepostojanja nacionalnog programa za uspostavu osnovnih registara i njihovo povezivanje, kako je to navedeno u

Vladinom dokumentu «Potrebe RH za stranom pomoći u procesu pristupanja EU od 2004. do 2006. godine» i dalje postoji.

Projekt uspostave statističkog poslovnog registra je u tijeku. Aktivnosti iz plana za uspostavu poljoprivrednog registra su u

2004. pretrpjele zastoj radi manjka potrebnih financijskih sredstava. Njihov nastavak se očekuje tijekom 2005. uz uvjet da

dovoljan iznos financijskih sredstava bude raspoloživ.

3.12.4. Demografija i socijalne statistike

3.12.4. A Stanovništvo

Demografske statistike i projekcije

Podaci vitalne statistike usklađeni su s međunarodnim preporukama.

Projekcije stanovništva

U tijeku je analiza podataka o fertilitetu, mortalitetu i migraciji proteklog razdoblja u cilju postavljanja hipoteza o budućem

kretanju navedenih komponenti. U 2005. izradit će se projekcije stanovništva i tablice mortaliteta.

184


Statistika migracije

Statistika migracije stanovništva RH provodi se na temelju podataka koji se prikupljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Prikupljeni podaci o migracijama nisu usklađeni s međunarodnim preporukama. Tijekom 2005. izradit će se nacionalna a

metodologija i s administrativnim izvorima podataka dogovorit će se suradnja na njenoj primjeni pri prikupljanju podataka.

3.12.4. B Statistika tržišta rada

Zaposlenost i nezaposlenost

Anketa o radnoj snazi provodi se u skladu s metodološkim pravilima i načelima Međunarodne organizacije rada. Da bi se

postigla potpuna usklađenost sa zahtjevima EU u razdoblju do 2007. trebalo bi osigurati provedbu Ankete o radnoj snazi na

uzorku kućanstava u tromjesečnoj dinamici na razini RH i na razini NUTS 2 (ovisi o budućem prijedlogu koji će se predočiti EK u

2005.). Izmjene obuhvata i dinamike provođenja ovise o osiguranju potrebnih financijskih resursa tijekom sljedećih godina.

Zaposlenost prema administrativnih izvorima

Uz podatke Ankete o radnoj snazi, DZS prati broj zaposlenih i prema administrativnim izvorima provedbom statističkih

istraživanja na obuhvatu poslovnih subjekata i preuzimanjem podataka iz administrativnih evidencija relevantnih tijela

državne uprave. Istraživanja se provode u skladu s nacionalnim potrebama. Nedostaje statistički poslovni registar za adekvatni

okvir uzorka.

Tijekom 2005. poduzimati će se aktivnosti na stjecanju potrebnih znanja za uvođenje potrebnih promjena, surađivati s

drugim nositeljima u sustavu službene statistike u smislu poboljšanja kvalitete podataka, obuhvata i povezivanju podataka iz

administrativnih evidencija. Ustrojem statističkih regija podaci će se pratiti na razini regija (NUTS 2) u kvartalnoj periodici.

Nezaposlenost prema administrativnim izvorima

Istraživanja u ovom području provode se u skladu s nacionalnim potrebama i kao takva će se nastaviti i u 2005. godini.

Zarade i trošak rada

U ovom području statistike rezultati koji se odnose na definicije bruto i neto plaća usklađeni su sa zahtjevima EU. Neusklađenost

je u dijelu koji se odnosi na varijable koje čine strukturu plaća, dinamiku praćenja i teritorijalnu razinu. Razlozi neusklađenosti

su nedostatak registra zaposlenih i statističkog poslovnog registra kao okvira za uzorak, te neadekvatna podrška za dizajniranje

uzorka.

Tijekom 2005. provest će se istraživanje o trošku rada prema regulacijama Evropske komisije. Kontinuirano će se pratiti

međunarodni standardi i regulative te njihova usporedba sa nacionalnim standardima. Suradnja s drugim nositeljima u sustavu

službene statistike u smislu poboljšanja kvalitete podataka, obuhvata i povezivanju podataka iz administrativnih evidencija.

3.12.4. C Statistika obrazovanja

U ovom području statistike usklađenost sa zahtjevima EU je vrlo dobra. Manje neusklađenosti se odnose na nepostojanje

pojedinih varijabli potrebnih za popunjavanje UOE () upitnika. To su uglavnom podaci o financiranju obrazovanja za koje su

nadležna druga tijela državne uprave.

Tijekom 2005. poduzimat će se aktivnosti na uvođenju potrebnih promjena u istraživanja, s ciljemprilagodbe rezultata

zahtjevima Eurostata. Opseg tih aktivnosti ovisit će o financijskim resursima.

185


Statistika usavršavanja i osposobljavanja za zanimanja

DZS ne raspolaže podacima o dijelu neformalnog obrazovanja za zanimanja koje provode poslovni subjekti koji nisu u sustavu

obrazovanja. Razlog tome je nepostojanje baze podataka ili jedinstvenog registra pravnih subjekata koji provode neformalne

programe obrazovanja za zanimanja te nepostojanje standarda za neformalne obrazovne programe.

DZS za 2005. godinu planira aktivnosti u uspostavi suradnje s relevantnim tijelima državne uprave u svrhu definiranja ovog

područja obrazovanja.

3.12.4. D Statistika kulture

U srednjoročnom razdoblju planira se upoznavanje s metodološkim uputstvima Eurostata. Prema sadašnjim saznanjima

zahtjevi EU-a još uvijek nisu u potpunosti definirani.

3.12.4. E Znanost i tehnologija

Statistika ovog područja uglavnom je usklađena sa zahtjevima EU. Poteškoću predstavlja nefunkcioniranje statističkog

poslovnog registra.

U 2005. izvršit će se pripremne aktivnosti za proširenje obuhvata i prilagodbe revidiranim standardima OECD-a i Eurostata.

Započet će se aktivnosti na pripremi provođenja istraživanja o GBAORD – General Budget Appropriation and Outlays for

R&D

Statistika inovacija

Istraživanje CIS3 (Community Innovation Survey) – treća iteracija, koje provode zemlje EU, Hrvatska ne provodi. Ekonomski

institut u Zagrebu je na zahtjev Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta proveo pilot istraživanje o inovacijama u RH. DZS je

o tome dobio informaciju krajem 2004., ali nije dobio rezultate tog pilot istraživanja niti metodologiju.

Za uvođenje CIS3 DZS treba tehničku pomoć jedne od zemalja članica, te dodatne ljudske i financijski resursi.

U vezi s istraživanjem CIS3 DZS nije planirao aktivnosti za 2005.

3.12.4. F Zdravlje i zaštita

U okviru ove teme podaci se prate u više institucija (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo,

Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba). Mjere planirane za 2005. u okviru procesa pridruživanja RH

EU, odnose se na stjecanje potrebnih znanja za usklađivanje metodologije zdravstvenih statistika sa standardima EU i Svjetske

zdravstvene organizacije.

3.12.4. G Raspodjela dohotka i životni standard

Anketa o potrošnji kućanstava

Anketa o potrošnji kućanstava usklađena je s metodološkim preporukama EU. U 2005. planira se stjecanje potrebnih znanja

za kreiranje adekvatnog okvira za izbor kućanstava kao jedinica praćenja, usavršavanje u području dizajniranja uzorka te

poboljšanja informatičkih i tehnoloških rješenja u provedbi ove ankete.

U razdoblju do 2007. provedba Ankete na razini NUTS 2 ovisit će o financijskim i kadrovskim resursima.

186


Statistika korištenja vremena

Ovo istraživanje se ne provodi i u 2005. se ne planira njegovo uvođenje.

Dohodak, siromaštvo i socijalna isključenost

Pokazatelji siromaštva i društvene isključenosti se izračunavaju prema metodologiji Eurostata, na temelju podataka o dohotku

kućanstava prikupljenim Anketom o potrošnji kućanstava. U 2005. planiraju se aktivnosti daljnjeg metodološkog razvoja

pokazatelja za nacionalne i međunarodne potrebe.

Istraživanje na panelu kućanstava

Ovo istraživanje se ne provodi, a u 2005. se planiraju aktivnosti stjecanja potrebnih metodoloških znanja za uvođenje istraživanja

u statistički sustav što pak ovisi o financijskim resursima.

3.12.4. H Socijalna skrb

Podatke u ovom dijelu statistike prikupljaju Državni zavod za statistiku, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi te Hrvatski

zavod za mirovinsko osiguranje. Mjere predviđene za 2005. su upoznavanje s EU metodologijom statistike socijalne skrbi

i socijalnih pokazatelja (ESSPROS) i uspostavljanje suradnje među institucijama koje raspolažu administrativnih izvorima

podataka i korisnicima podataka.

3.12.4. I Ostale socijalne statistike

Statistika stanovanja

Podaci o stanovanju prate se u Popisu stanovništva i Anketi o potrošnji kućanstava. Oba istraživanja su usklađena sa

zahtjevima EU. Međutim, problem se odnosi na nepoznavanje sadržaja pokazatelja statistike stanovanja. Tijekom 2005. planira

se upoznavanje EU metodologije za definiranje pokazatelja i utvrđivanje načina izračuna.

Socijalni indikatori i ostale socijalne domene

Trenutačno se prikupljaju metodološki materijali EU u vezi s temom socijalnih indikatora (Living conditions in Europe), a s tom

aktivnošću će se nastaviti i u 2005. godini.

Ostale socijalne domene

Podatke za ovo područje statistike prate Državni zavod za statistiku, Ministarstvo pravosuđa te Ministarstvo unutarnjih poslova.

Usklađenost sa zahtjevima EU uvjetovana je usuglašavanjem nacionalnog zakonodavstva sa međunarodnim standardima te

su revidiranja istraživanja planirana za 2005. vezana uz promjene nacionalnog zakonodavstva u toj godini.

Integracija istraživanja o kućanstvima i registrima

U ovom statističkom području za 2005. nisu planirane nikakve aktivnosti.

187


3.12.5 Ekonomske statistike

3.12.5.A Makroekonomske statistike

U cilju unapređenja proizvodnje statističkih pokazatelja u ovom području u 2005. godini planira se daljnje stjecanje znanja

nužnih za izračunavanje nedostajućih stavki za područje makroekonomskih statistika u skladu s EUROSTAT-ovim transmisijskim

programom (ESA 1995.).

3.12.5. B Poslovne statistike

Strukturne poslovne statistike

Zbog nepostojanja statističkog poslovnog registra ne postoji ni integralni pristup u razvoju poslovnih statistika, osobito

strukturnih poslovnih statistika. U 2005. planira se povećanje educiranosti djelatnika i definiranje globalne strategije za razvoj

ovih statistika.

Kratkoročne statistike poduzeća

U području ovih statistika postoji djelomična usklađenost sa zahtjevima EU u smislu pokrivenosti. Glavni problem će se

riješiti uspostavom statističkog poslovnog registra. Za 2005. se planira povećanje educiranosti za buduću reviziju postojećih

istraživanja, izradu metodologije i uvođenje novih istraživanja, proširenje obuhvata, analizu i rekonstrukciju vremenskih serija

te primjenu novih metoda desezoniranja.

PRODCOM statistike

U području godišnjih PRODCOM statistika RH za 2003. postoji već velika usklađenost s PRODCOM statistikama EU-a za 2004.

U 2005. godini planira se kontinuirano usklađivanje PRODCOM statistika za 2004. s promjenama koje je uveo EU. U okviru

ovih aktivnosti planira se kontinuirano participiranje na radnim sastancima EU-a za PRODCOM statistike i koordinacija rada

s Eurostatom radi zadovoljavanja svih metodoloških, analitičkih i diseminacijskih zahtjeva Eurostata (korištenje posebnih

alata GESMES/GENEDI/STADIUM) za dostavljanje nacionalnih PRODCOM podataka u Eurostat. U 2005. se planira se ažuriranje

PRODCOM bazirane metodologije i nomenklature za provedbu PRODCOM istraživanja u 2005. te izrada neophodnih

softverskih alata za potrebe efikasnijeg godišnjeg usklađivanja ovih statistika prema propisima EU-a.

Statistika željeza i čelika

U okviru PRODCOM statistika EU-a obveza je dostavljanja mjesečnih podataka o proizvodnji željeza i čelika na razini PRODCOM

proizvoda, počevši od 2003. U u 2005. planiraju se doraditi softverska rješenja za redovitu mjesečnu transmisiju podataka o

željezu i čeliku u Eurostat (via GESMES/GENEDI/STADIUM) uključujući metodološka rješenja za analitički dio. Posebna statistička

istraživanja u ovom području se ne planiraju uvoditi tijekom 2005, već kompilacija podataka iz raspoloživih sekundarnih

izvora.

Energetske statistike

U 2005. godini planira se nastavak rada na konceptu iz 2002. odnosno projektu Energetske statistike RH, i nastavak suradnje s

Energetskim institutom «Hrvoje Požar» na izradi Statističke energetske bilance. Zastoj ovih aktivnosti u 2004. na pripremi alata

za izradu Statističke energetske bilance uzrokovao je manjak potrebnih financijskih sredstava za realizaciju.

188


Statistika transporta i komunikacija

Tijekom 2005. godine planira se završiti potpuno usklađivanje statistike prometa u morskim lukama. Također se planira vršiti

usklađivanje statistika željezničkog prometa te statistika cestovnih prometnih nezgoda, kao i provođenje pripremnih aktivnosti

za usklađivanje statistika o zračnom prometu. Radit će se i u području statistika cestovnog prometa, prometa na unutrašnjim

vodenim putovima te poštanskim i telekomunikacijskim uslugama i to prvenstveno na pripremi metodoloških standarda za

usklađivanje tih statistika.

Statistika turizma

Trenutačno se u Državnom zavodu za statistiku provode samo istraživanja smještajne statistike turizma i neke specifična

istraživanja za nacionalne potrebe, ponajprije potrebe Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Istraživanja u ovom

području provode još i Hrvatska narodna banka i Institut za turizam, a dio varijabli je pokriven i Anketom o potrošnji kućanstava

koju provodi DZS.

3.12.5.C Novac, financije, robna razmjena i platna bilanca

Novac i financije

Statistike poslovnih usluga koje pokrivaju financijsko posredovanje i poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne

usluge se ne proizvode niti je u 2005. njihovo uvođenje predviđeno. Za izračun BDP-a za subjekte iz spomenutih područja

koriste se podaci iz Računa dobiti i gubitka i Bilanci banaka i štedionica i osiguravajućih društava. Područje javnih financija

prati Ministarstvo financija, a deficiti i javni dug paralelno prate Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija. Sve podatke

o kamatnim stopama, depozitima i plasmanima banaka prati Hrvatska narodna banka.

Tijekom 2005. planira se uspostaviti bolja suradnja među proizvođačima službene statistike radi uvođenja zajedničkih

standarda te poduzimanje aktivnosti na uspostavi baznih statistika za poslovne usluge ili dobivanje informacija od eksternih

institucija.

Statistika robne razmjene s inozemstvom

Statistika ovog područja je u velikoj mjeri usklađena s EU metodologijom. Predviđene mjere za 2005. odnose se na daljnje

poboljšanje kvalitete podataka, daljnje usklađivanje s EU propisima u području statistike robne razmjene s inozemstvom,

koje obuhvaća i primjenu tih propisa i u carinski postupak RH. Nadalje predviđa se stjecanje znanja i početak rada u vezi s

uvođenjem Intrastata u statistiku robne razmjene s inozemstvom.

Platna bilanca

Platnu bilancu izrađuje Hrvatska narodna banka. Za potrebe izračuna nacionalnih računa u 2005. Državni zavod za statistiku i

Hrvatska narodna banka zajednički će radit na identificiranju pojedinih stavki platne bilance na razini detaljnosti koja je nužna

na nacionalne račune.

3.12.6. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

Zajednički problem svim statistikama iz područja poljoprivrede je nepostojanje registra poljoprivrednih gospodarstava.

Korištenje zemljišta i krajolik

Većina definicija koje se odnose na kategorije poljoprivrednih površina i zasijane površine usklađene su s Eurostatovim

189


preporukama. U 2004. radilo se na rješavanju glavnog problema, a to je nepostojanje registra poljoprivrednih gospodarstava.

Tijekom 2005. planira se uspostava njegovog početnog stanja tog registra te stjecanje znanja nužnih za daljnje unapređenje

ovih statistika.

Poljoprivredne strukture

Podaci o strukturi poljoprivrednih gospodarstava prikupljeni su Popisom poljoprivrede 2003. Podaci su obrađeni i objavljeni. Podaci

o strukturama voćnjaka i vinograda djelomično su usklađeni sa zahtjevima Eurostata.

U 2005. će se početi s aktivnostima u vezi s revizijom statistike voćarstva i vinogradarstva prema kriterijima EU te provesti istraživanje

o strukturi poljoprivrednih posjeda.

Agromonetarne statistike

Ekonomske račune u poljoprivredi i šumarstvu izračunava Sektor nacionalnih računa u Državnom zavodu za statistiku na osnovi

podataka statistike poljoprivrede i drugih administrativnih izvora. Odjel statistike poljoprivrede Državnog zavoda za statistiku prati

podatke o naturalnim pokazateljima i zasada ne prati financijske inpute.

Za 2005. godinu planira se stjecanje znanja nužnih za poboljšanja postojećih istraživanja i uvođenje novih koja će osigurati

ekonomske pokazatelje te onih u području cijena u poljoprivredi. Planira se i poduzimanje aktivnosti na harmoniziranju svih

raspoloživih izvora podataka i aktivnosti u vezi s poboljšanjem praćenja radne snage u poljoprivredi.

Statistika biljne proizvodnje

U ovom području statistike većina definicija je usklađena s EU preporukama kao i Nomenklaturom biljnih proizvoda. U 2005.

predviđa se promjena metode prikupljanja podataka. Umjesto procjene uvest će se istraživanje temeljem uzorka te započeti

aktivnosti za izradu prijedloga za uvođenje prognoze žetve prema zahtjevima EU.

Statistika stočarstva

Podaci u ovom području statistike se prikupljaju na osnovu Nomenklature stočarskih proizvoda koja je usklađena s EU preporukama.

Tijekom 2005. će se poduzimati aktivnosti za uvođenje novog uzorka te aktivnosti u vezi prijedloga uvođenja prognoze o proizvodnji

prema zahtjevima EU. Radit će se i na poboljšanju statistika mlijeka i prilagođavanju termina i dinamike istraživanja.

Statistika šumarstva

Većina definicija u ovom području statistike kao i Nomenklatura šumarskih proizvoda usklađena je s EU preporukama.

Problem nepostojanja registra za šume u privatnom vlasništvu i dalje postoji.

Tijekom 2005. planiraju se aktivnosti na poboljšanju obuhvata šuma u privatnom vlasništvu i aktivnosti u vezi s intenzivnijim

korištenjem drugih administrativnih izvora.

Statistika ribarstva

Većina definicija u ovom području kao i Nomenklatura ribarskih proizvoda usklađena je s preporukama EU. Poboljšanje bi donijelo

poboljšanje registra za pravne osobe i obrtnike.

Tijekom 2005. planira se intenzivirati suradnja s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Također se planiraju

aktivnosti u vezi s prilagodbom dinamike istraživanja i izradom prijedloga za uvođenje izrade bilance ulova prema zahtjevima EU.

190


3.12.7. Višesektorske statistike

Regionalne statistike

Za područje regionalnih statistika eksperimentalno se izrađuje BDP na razini NUTS 2 i NUTS 3 za 17 područja NKD-a.

Tijekom 2005. se planira stjecanje novih znanja za praćenje naturalnih i financijskih varijabli po lokalnim jedinicama poduzeća

kako bi se dobili bolji indikatori za alokaciju nacionalnog BDP-a po regijama. Također se planira podizanje nivoa znanja u

području praćenja nezaposlenosti kako bi se mogli proizvoditi pokazatelji nezaposlenosti po regijama.

Također se u 2005. planira unapređenje sustava poslovnih strukturnih statistika.

Održivi razvoj i statistika okoliša

U ovom području statistike podaci se prikupljaju izvještajnom metodom u Državnom zavodu za statistiku ili se koriste već

dobiveni podaci Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Podaci nisu u potpunosti usklađeni sa

zahtjevima EU.

U 2005. planira se provođenje pilot istraživanja o otpadu i investicijama u zaštitu okoliša.

3.12.8. Izvori i upravljanje

Službena statistika RH uređena je Zakonom o službenoj statistici (NN 103/03).

Zakon o službenoj statistici usklađen je s Uredbom Vijeća Europske unije br. 322/97 od 17. veljače 1997. o statistici Zajednice

(Council Regulation (EC) No. 322/97 of 17 February 1997 on Community Statistics, 31997RO322) i temeljnim načelima službene

statistike u Regiji Ekonomske komisije za Europu (The fundamental principles of official statistics in the region of the Economic

Commission for Europe), dokumetnima donesenim na 47. sjednici Ekonomske komisije UN-a za Europu, u Ženevi, 15. travnja

1992.

Državni zavod za statistiku je državna upravna organizacija i njezin djelokrug rada uređen je pravnim propisima kojima se

uređuje ustrojstvo i rad državne uprave te gore spomenutim Zakonom o službenoj statistici.

Zakonom je određeno da je Državni zavod za statistiku glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike

RH. Osim Državnog zavoda za statistiku, kao središnjeg tijela, poslove službene statistike obavljaju sljedeći nositelji službene

statistike:

• Uredi državne uprave u županijama i upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike

• Hrvatska narodna banka

• druga ovlaštena tijela službene statistike određena Programom statističkih aktivnosti.

191


PLAN PROVEDBE SSP-a

MJERA ROK NOSITELJ

495 - izraditi metodologiju u skladu sa zahtjevima EU za prikupljanje podataka nafti, plinu i ugljenu (čl. 83.) 06/2005 DZS

498 - uvesti centralizirani sustav statističkih klasifikacija i nomenklatura u dvojezičnom obliku (čl. 83.) 12/2005 DZS

500 - izraditi analizu podataka o fertilitetu i migracijama stanovništva i napraviti nekoliko varijanti projekcija stanovništva Republike Hrvatske do sredine stoljeća (čl. 83.)

12/2005 DZS

501 - izraditi snimku stanja administrativnih izvora podataka o migracijama i započeti razvoj nacionalne metodologije sukladno EU statističkim standardima i preporukama UN-a. (čl.83.)

09/2005 DZS

502 - izraditi studiju izvodivosti za provedbu Ankete o potrošnji kućanstava i Ankete o radnoj snazi na razini NUTS II* (čl. 83.) 12/2005 DZS

503 - provesti predpopisivanja stambenih jedinica na reprezentativnom uzorku popisnih krugova kako bi se stvorio okvir za izbor kućanstava u provedbi anketnih istraživanja

12/2005 DZS

504 - provesti prvu fazu revidiranja metodologije sukladno standardima ESA 95 i SNA 93 o zaposlenim i plaćama zaposlenih iz administrativnih izvora te provesti pripremne aktivnosti za primjenu metode uzorka

12/2005 DZS

505 - izraditi metodologiju i provesti pilot istraživanja za Anketu o trošku rada 12/2005 DZS

506 - provesti prvu fazu priprema za izradu metodološke osnove statistike obrazovanja i kulture, uključujući i podatke o financiranju u ovim djelatnostima te utvrditi sadržaj i dinamiku revizije postojećih istraživanja

12/2005 DZS

507 - utvrditi stanje administrativnih izvora podataka u području socijalne skrbi kako bi se mogli identificirati nedostajućipodaci potrebni za razvoj statistike socijalne zaštite prema EU metodologiji

12/2005 DZS

508 - definirati pokazatelje siromaštva za nacionalne potrebe i potrebe međunarodne usporedbe 12/2005 DZS

512 - izraditi studiju izvedivosti za implementaciju Propisa o strukturno poslovnim statistikama u nacionalni statistički sustav po konceptu EU-a

12/2005 DZS

513 - izraditi probnu metodologiju za pilot istraživanja o strukturno-poslovnim statistikama 12/2005 DZS

514 - proširiti sadržaj postojećih istraživanja u području kratkoročnih statistika poduzeća, uskladiti ih s propisima o kratkoročnim statistikama EU-a i primijeniti revidiranu klasifikaciju NKD 2002 i KPD 2002

12/2005 DZS

515 - uspostaviti zajedničku bazu PRODCOM podataka industrije i podataka vanjske trgovine na razini Carinske tarife (CT-a) 12/2005 DZS

516- izraditi metodologiju za statističko praćenje potrošnje energije u područjima NKD-a u kojima se do sada to praćenje nije provodilo te malim gospodarskim subjektima i kućanstvima

12/2005 DZS

521 - izraditi analizu moguće primjene Intrastata u obradu statistike robne razmjene s inozemstvom 10/2005 DZS

522 - izraditi metodologiju registra poljoprivrednih gospodarstava iuspostaviti početno stanje registra na temelju podataka Popisa poljoprivrede 2003

12/2005 DZS

523 - provesti pripremne aktivnosti za provođenje istraživanja temeljem uzorka u području statistika poljoprivrede, za provođenje istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava u 2005., za uvođenje istraživanja o cijenama u poljoprivredi te za provođenje revidiranog istraživanja o promjenama u statistici šumskih površina

4/2005 DZS

524 - revidirati statistike ribarstva u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i vodnog gospodarstva 12/2005 DZS

280 - izraditi metodologiju za izračun BDP-a na razini NUTS II* (čl. 70. st. 7.) 06/2005 DZS

325 - pripremiti i provesti projekt "Regionalni računi" prema europskom sustavu nacionalnih računa (ESA); (BDP po glavi stanovnika na razini NUTS II* sastavni je dio Regionalnih računa) (čl. 70. st. 7.)

07/2005 DZS

* Još nije donesena konačna odluka o regijama koje se podudaraju s NUTS II regijama.

192


3.13. SOCIJALNA POLITIKA I ZAPOŠLJAVANJE


Člankom 91. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju utvrđena je suradnja na područjima zapošljavanja, socijalne sigurnosti,

radnih uvjeta, jednakih mogućnosti za žene i muškarce i zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, te je u navedenim područjima

Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji u protekle dvije godine sadržavao niz mjera za

usklađivanje zakonodavstva s propisima Europske unije, od kojih je najveći dio i realiziran tijekom 2003. godine kroz izmjene i

dopune radnog i socijalnog zakonodavstva, uz potpuno poštivanje socijalnog dijaloga, kako je detaljno opisano u Nacionalnom

programu za 2004. godinu.

Slijedom navedenog su u postupku usklađivanja na području radnog zakonodavstva i zapošljavanja doneseni ili izmijenjeni

potrebni zakonski i podzakonski propisi kojima je radno zakonodavstvo uglavnom usklađeno s propisima i standardima

Europske unije, tako da ni Europskim partnerstvom nisu preporučeni kratkoročni prioriteti usklađivanja, već srednjoročne

mjere usmjerene prema daljnjoj deregulaciji i fleksibilizaciji tržišta rada i zapošljavanja.

Opsežnija usklađivanja sa standardima Europske unije potrebna su u području zdravlja i zaštite na radu, ali obzirom da ista

iziskuju značajnija financijska sredstva Državnog proračuna, te dodatna financijska opterećenja poslodavaca, dinamika

zakonodavne i normativne aktivnosti na tom području ovisit će o sveukupnom razvoju i mogućnostima društva.

U 2005. godini planira se donošenje sljedećih pravilnika:

1. Pravilnik o radu s kancerogenim i mutagenim tvarima (usklađivanje s odredbama Direktive 2004/37/EZ o zaštiti

radnika pred rizicima zbog izloženosti kancerogenim tvarima)

2. Pravilnik o uporabi osobne zaštitne opreme (usklađivanje s odredbama Direktive 89/656/EEZ o minimalnim

zahtjevima za sigurnost i zdravlje pri uporabi osobne zaštitne opreme)

3. Pravilnik o zaštiti na radu u prostorima o kojima može doći do nastanka eksplozije (usklađivanje s odredbama Direktive

94/9/EZ o opremi I zaštitnim sustavima koji su namijenjeni za korištenje u potencijalno eksplozivnim atmosferama)

4. Pravilnik o zaštiti na radu za trudnice, rodilje i dojilje (usklađivanje s odredbama Direktive 92/85/EEZ o uvođenju

mjera za poticanje sigurnosti i zdravlja trudnica, rodilja i dojilja)

Iako je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (“Narodne novine”, broj 143/02) stupio na

snagu krajem 2002. godine, zbog promjena nadležnosti ministarstava i nedonošenja potrebnih provedbenih propisa, isti nije

primijenjen tako da su izostali i njime propisani ciljevi. Stoga je važno u vrlo kratkom roku novelirati Zakon o profesionalnoj

rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, te donošenjem podzakonskih akata osigurati njegovu implementaciju i

učinkovitu provedbu.

3.13.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva (Europsko partnerstvo)

Tijekom 2003. godine je u postupku usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije,

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (“Narodne novine”, broj 114/03) smanjena i ublažena rigidnost do tada

postojećeg radnog zakonodavstva u području uređivanja kolektivnih otkaza, skraćeni su Zakonom propisani otkazi rokovi i

smanjene propisane otpremnine, dok je kompozitni indeks strogosti propisa o zaštiti zaposlenja i privremenog zapošljavanja,

koji negativno utječe na stopu zaposlenosti i fleksibilnost tržišta rada još uvijek visoke vrijednosti.

Stoga su srednjoročni ciljevi na području rada i tržišta rada daljnja deregulacija i fleksibilizacija, smanjivanjem svih ograničenja

193


primjene privremenog ugovaranja, ugovaranja na određeno vrijeme, kao i mogućnost obuhvata svih vidova rada, zapošljavanja

i samozapošljavanja u otvaranju mogućnosti pristupa određenim pravima koja se po osnovi rada mogu steći. Svakako je jedan

od ciljeva i decentralizacija radnih odnosa na način da se socijalni dijalog s tripartitne osnove transformira u bipartitni dijalog,

u okviru kojeg će biti potrebno harmonizirati radno zakonodavstvo s Direktivom 94/45/EZ o Europskim radničkim vijećima.

Na području zaštite na radu potrebno je daljnje usklađivanje zakonodavstva s Direktivama Europske unije, te je neophodno

pojačati preventivno djelovanje mjera zaštite na radu i uspostaviti poseban sustav osiguranja od ozljeda na radu i profesionalnih

bolesti.

1. Pravilnik o zaštiti na radu pri radu s azbestom (usklađivanje s odredbama Direktive 83/477/EEZ o zaštiti radnika pred

rizicima zbog izloženosti azbestu)

2. Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju strojeva i uređaja (usklađivanje s odredbama Direktive 89/655/EEZ o

minimalnim zahtjevima za sigurnost i zdravlje pri uporabi radne opreme)

3. Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim radilištima (usklađivanje s odredbama Direktive 92/57/EEZ o osiguranju

minimalnih zahtjeva za sigurnost i zaštitu zdravlja na privremenim radilištima)

4. Pravilnik o zaštiti na radu prilikom pridobivanja ruda bušenjem (usklađivanje s odredbama Direktive 92/91/EEZ o

sigurnosti i zaštiti zdravlja prilikom pridobivanja ruda bušenjem)

5. Pravilnik o zaštiti na radu na iskorištavanju rudnog bogatstva s površine i ispod površine zemlje (usklađivanje s

odredbama Direktive 92/104/EEZ o poboljšanju sigurnosti i zdravlja radnika na iskorištavanju rudnog bogatstva s

površine i ispod površine zemlje)

6. Pravilnik o zaštiti na radu pri radu s kemijskim tvarima (usklađivanje s odredbama Direktive 98/24/EZ o zaštiti radnika

od rizika izlaganja kemijskim tvarima)

7. Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari na radnom mjestu (usklađivanje s odredbama

Direktive 98/24/EZ o zaštiti radnika od rizika izlaganja kemijskim tvarima)

8. Pravilnik o zaštiti na radu pri radu s biološkim tvarima (usklađivanje s odredbama Direktive 2000/54/EZ o zaštiti

radnika od rizika u svezi s izlaganjem biološkim tvarima pri radu)

9. Pravilnik o zaštiti na radu prilikom izlaganja vibracijama (usklađivanje s odredbama Direktive 2002/44/EZ o

minimalnim zahtjevima za poboljšanje sigurnosti i zdravlja radnika zbog izloženosti radnika vibracijama)

10. Pravilnik o zaštiti na radu prilikom izlaganja buci (usklađivanje s odredbama Direktive 2003/10/EZ o minimalnim

zahtjevima glede zaštite zdravlja i sigurnosti zbog izlaganja radnika buci)

Povodom provođenja mirovinske reforme, zakonodavstvo o javnom obveznom mirovinskom osiguranju prilagođeno je

srodnim zakonodavstvima toga osiguranja u Europi (Njemačka, Austrija), a izmjenama, koje su tada izvršene, ovo je područje i

zakonodavstvo usklađeno s Direktivom 79/7/EEZ, koja se odnosi na primjenu načela jednakosti postupanja između muškaraca

i žena u socijalnoj sigurnosti.

U naredne tri godine predstoji usklađivanje zakonodavstva o mirovinskom osiguranju s Direktivom 86/378/EEZ (s naknadnim

izmjenama) koja se odnosi na ostvarivanje načela jednakosti postupanja između muškaraca i žena u strukovnim sustavima

socijalnog osiguranja, Direktivom 98/49/EZ, koja se odnosi na očuvanje prava na mirovinu radnika i samostalnih djelatnika koji

se kreću unutar Zajednice i s Direktivom 2003/41/EZ, koja se odnosi na djelatnosti i nadzor ustanova strukovne mirovine.

3.13.3. Radno zakonodavstvo

Od općih srednjoročnih prioriteta iz područja rada potrebno je intenzivno raditi na provođenju aktivnih mjera u cilju

fleksibilizacije tržišta rada, otvaranju novih radnih mjesta i povećanju konkurentnosti gospodarstva, uz postupno smanjenje

normativnih aktivnosti uređivanja i ograničavanja slobode ugovaranja na području rada normama prisilno pravne prirode.

194


Pri tom valja posebnu pažnju posvetiti pitanju određenih skupina koje na tržištu rada mogu trpjeti diskriminaciju uređenjem

pogodnosti poglavito za osobe s invaliditetom i pripadnike nacionalnih manjina, dok s druge strane, sukladno načelu

ravnopravnosti spolova, treba izjednačiti pristup pojedinim pravima (mirovine) izjednačavanjem uvjeta za žene i muškarce.

Sukladno naprijed navedenim ciljevima prvenstveno treba urediti područja suzbijanja diskriminacije na području rada i

zapošljavanja. U tom pravcu je već usvojen Nacionalni program za Rome, a priprema se i Nacionalni plan za suzbijanje svih

oblika diskriminacije. Navedenim dokumentima utvrđuju se konkretne mjere s rokovima izvršenja i nosiocima aktivnosti za

sve osjetljive skupine. Neophodno je novelirati Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, te

donošenjem podzakonskih akata osigurati njegovu implementaciju i učinkovitu provedbu.

3.13.4. Socijalni dijalog

Tijekom proteklih godina socijalni dijalog u Republici Hrvatskoj je dodatno institucionalno osnažen jer je, pored značajne

zastupljenosti socijalnih partnera u brojnim nacionalnim i tripartitnim tijelima, omogućeno sudjelovanje predstavnika

socijalnih partnera u Savjetodavnom vijeću Fonda za razvoj i zapošljavanje i u Upravnom vijeću Fonda za profesionalnu

rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a na regionalnoj razini je osnovano dvadeset i jedno Gospodarsko-socijalno

vijeće. Pregovori socijalnih partnera na nacionalnoj razini okončani su brojnim izmjenama radno-socijalnog zakonodavstva, a

pored toga su se intenzivno odvijali i procesi kolektivnog pregovaranja na svim razinama. Brojne aktivnosti su usmjerene na

uspostavu procesa mirenja u kolektivnim radnim sporovima kako bi se osnažilo mirno rješavanje kolektivnih sporova u kojem

cilju je obučen određen broj miritelja.

Prioritetne mjere za unapređivanje socijalnog dijaloga bit će usmjerene na promicanje mirnog rješavanja sporova, te ostvarenje

svih potrebnih materijalnih i organizacijskih preduvjeta za obavljanje poslova mirenja i mirnog rješavanja individualnih radnih

sporova, a što bi posljedično moglo utjecati i na smanjenje priljeva radnih sporova na sudove.

U okviru razvoja decentralizacije radnih odnosa neophodno je potrebno socijalni dijalog s tripartitne osnove transformirati

u bipartitni dijalog, te umjesto Vlade Republike Hrvatske u iste uključiti subjekte civilnog društva s tim da se pregovaranje

mora spusti s razine djelatnosti na razinu tvrtke. U okviru navedenog bit će potrebno harmonizirati radno zakonodavstvo s

Direktivom 94/45/EZ o Europskim radničkim vijećima.

3.13.5. Jednake mogućnosti za žene i muškarce

U skladu s ustavnom odredbom o načelu ravnopravnosti spolova, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu iz

2003. godine, kao i Zakonom o ravnopravnosti spolova stvoren je zakonodavni i institucionalni okvir za jednak tretman žena i

muškaraca, koji je gotovo u cijelosti usklađen s propisima Europske unije.

Zbog negativnih trendova demografskih kretanja i aktivne pronatalitetne politike, Zakon o radu je trpio izmjene i dopune i

tijekom 2004. godine u dijelu propisivanja dodatnih pogodnosti institutu zaštite majčinstva, produženjem porodnih dopusta

i mogućnošću duljeg korištenja porodnih naknada, dok je izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju

i pravima u slučaju nezaposlenosti proširen opseg korisnica porodiljnih naknada, a što bi se sve moglo negativno odraziti na

položaj žena na tržištu rada, kao i na proklamiranu jednakost pristupu svim oblicima i vidovima profesionalnog napredovanja,

zbog čega će u slijedećem srednjoročnom razdoblju biti neophodno pratiti i izraditi analizu učinaka primjene navedenih

instituta.

Za ostvarivanje propisane ravnopravnosti spolova treba ojačati administrativne kapacitete institucija uspostavljenih Zakonom

o ravnopravnosti spolova, što je u nadležnosti Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske.

195


Što se tiče jednakih mogućnosti žena i muškaraca na području mirovinskog osiguranja, treba uvažiti okolnost da žene na tom

području, za sada imaju povoljnije uvjete za pristup pojedinim pravima, a posebice je to izraženo u određenim sektorima

(uvjeti umirovljenja u djelatnostima obrane i unutarnjih poslova), tako da će s vremenom biti potrebno izjednačiti pristup

spomenutim pravima.

Direktiva 79/7/EEZ od 19. prosinca 1978. o progresivnoj implementaciji načela jednakog postupanja prema ženama i

muškarcima na području socijalne sigurnosti, propisuje izjednačavanje prava za žene i muškarce koji su u radnom odnosu,

odnosno obavljaju bilo koji oblik samostalne djelatnosti, a čija je aktivnost prekinuta bolešću, povredom ili nezaposlenošću

koja nije nastala voljom samog radnika. Istovremeno Direktiva predviđa mogućnost za države članice da nacionalnim

zakonodavstvom odrede povoljnije uvjete dobi za umirovljenje prema spolu, tako da je važeći Zakon o mirovinskom osiguranju

u visokoj mjeri usklađen s navedenom Direktivom.

Odredbama važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju, koji predstavlja opći propis na području mirovinskog osiguranja,

za sada su propisani različiti uvjeti godina starosti za stjecanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu (za žene

60 godina, za muškarce 65 godina), s time da će ta dobna granica postati uvjet za stjecanje prava na mirovinu tek od 2008.

godine. U prijelaznom razdoblju, od 1999. godine, kada je započela primjena tog Zakona, do zaključno 2007. godine, pravo na

mirovinu stječe se prema posebnim prijelaznim odredbama u kojima se dobna granica postupno povećava svake godine za

šest mjeseci. Istim Zakonom regulirana je još jedna pogodnost za žene u ostvarivanju prava na mirovinu. Naime, u prijelaznom

razdoblju predviđeno je dodavanje staža osiguranja pri ostvarivanju prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za

žene koje imaju manje od 40 godina mirovinskog staža, do najviše pet godina (u 1999. - 5 godina, u 2000. – 4 godine, u 2001.

– 3 godine, u 2002. – 2 godine i u 2003. – 1 godina). Sada, u 2004. godini više ne postoji ta mogućnost. Ovaj institut dodavanja

staža osiguranja posebice je stavljao u povoljniji položaj osiguranike – žene u djelatnosti obrane i unutarnjih poslova, jer se

prilikom ostvarivanja prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu ženama dodani staž duplirao, obzirom da je tako

predviđeno posebnim zakonom koji regulira prava iz mirovinskog osiguranja u djelatnosti obrane i unutarnjih poslova, a to je

Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Naime,

osiguranici u djelatnosti obrane i unutarnjih poslova ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja prema uvjetima staža koje

propisuje poseban zakon, a dobna granica i način određivanja mirovina propisani su općim propisom. Navedene odredbe,

međutim odnose se na razdoblje do 2003. godine, te ih neće biti potrebno mijenjati, jer su protekom vremena konzumirane

i u daljnjem razdoblju primjene više neće proizvoditi pravne učinke.

Na određene pogodnosti, odnosno nejednakosti na tom području, što se tiče dobi za umirovljenje upozorila je Europska

komisija u svojem Mišljenju, u odnosu na državne službenike, te osiguranike u djelatnosti obrane i unutarnjih poslova, upravo iz

razloga što se i na njih odnose odredbe općeg propisa u odnosu na starosnu dob za umirovljenje. Potreba za izjednačavanjem

starosne dobi za žene i muškarce tih kategorija osiguranika ne proizlazi iz europskog socijalnog zakonodavstva, nego iz

sudske prakse, koju ćemo prilikom procesa prilagodbe također morati uvažiti. Stoga je Strategijom razvoja mirovinskog

sustava u sklopu Strategije “Hrvatska u 21. stoljeću”, predviđeno postupno izjednačavanje dobne granice za žene i muškarce,

te će se nakon isteka prijelaznog razdoblja pristupiti preispitivanju mogućnosti za izjednačavanje dobne granice, uključujući

prethodnu analizu učinaka koje bi takva mogućnost mogla proizvesti, a imajući u vidu zahtjev za prilagodbom sustava

mirovinskog osiguranja socijalnom, gospodarskom i demografskom razvoju.

3.13.6. Zapošljavanje

Sa stopom nezaposlenosti od 14,4% u tijeku 2003. godine Republika Hrvatska ima vrlo nepovoljan omjer broja zaposlenih

prema ukupnom broju stanovnika, jer je samo 43,0% radno sposobnog stanovništva zaposleno, a što podrazumijeva

nisku razinu korištenja radnih resursa i dovodi do niže razine proizvodnosti i gospodarskog rasta. Stopa zaposlenosti je u

196


tranzicijskome razdoblju opadala, te je tako 1996. godine iznosila 50,6%, a 2001. godine je pala na 41,8%. Iduće godine (2002.)

je povećana na 43,3%, da bi 2003. ponovo bio zabilježen njen pad. Takav nizak omjer broja zaposlenih prema broju stanovnika

posljedica je niza ključnih čimbenika i to:

• nefleksibilno tržište rada,

• restrukturiranje poduzeća prouzročilo je ubrzani priliv novih nezaposlenih,

• osnovne probleme prilagodbe novim tržišnim uvjetima podnijela je zaposlenost, a ne kretanje plaća,

• spora dinamika otvaranja novih radnih mjesta zbog strogih propisa o zaštiti zaposlenja,

• visoki jedinični troškovi rada koji proizlaze iz pritiska radnika poglavito u državnim i javnim poduzećima, koji

istovremeno nisu rezultat produktivnosti.

Zbog ovako visoke stope nezaposlenosti Vlada Republike Hrvatske je na prijedlog Ministarstva rada i socijalne skrbi i Hrvatskog

zavoda za zapošljavanje u siječnju 2002. godine prihvatila Program poticanja zapošljavanja (NN 21/02), koji se provodi od 01.

ožujka 2002. Godine, u okviru kojeg su do sada ostvareni sljedeći rezultati:

Naziv ProgramaProgram A

“S faksa na posao”

Program B

“Iz učionice u radionicu”

Program

C “Učenjem do posla”

Program

D “Iskustvom do profita”

Program

E “Šansa i za nas”

Program

F “Posao za branitelje”

2002. g. 1220 490 11649 1294 50 2295

2003. g. 1759 542 17837 1912 86 2895

2004. g.

(od 1. siječnja do 31. kolovoza)

1258 424 13274 1489 102 1935

Ukupno 4237 1456 42760 4695 238 7125

Broj zaposlenih osoba kroz Programe poticaja zapošljavanja

U okviru svih planiranih i opisanih mjera vezanih uz radno zakonodavstvo jedna od važnijih kratkoročnih mjera je i reforma

politike zapošljavanja i revizija gore opisanih mjera za poticanje zapošljavanja, u kom pravcu je već izrađen prijedlog prvog

Nacionalnog akcijskog plana zapošljavanja sukladno Smjernicama Europske strategije zapošljavanja, kojim su utvrđene

specifične mjere za osjetljive skupine s faktorom otežane zapošljivosti, te u slijedećem jednogodišnjem razdoblju iste treba

operacionalizirati i provesti s odgovarajućim praćenjem i evaluacijom.

U Nacionalni akcijski plan zapošljavanja uključene su sve teme koje su pokrivene Europskom strategijom zapošljavanja, te su

ujedno predložene i konkretne mjere za poboljšanje stanja na tržištu rada, kako slijedi:

1) Vezano uz smjernicu 1 Europske strategije zapošljavanja - aktivne i preventivne mjere za nezaposlene i neaktivne osobe:

Ključne mjere

a) Hrvatski zavod za zapošljavanje treba uspostaviti transparentan i integrirani sustav učinkovitog rada s nezaposlenim

osobama za cjelokupnog trajanja razdoblja u kojem su u evidenciji Zavoda, koji uključuje:

I. pripremu i dogovor o planovima za povratak na posao, za sve nezaposlene osobe najkasnije dva mjeseca po

nastanku nezaposlenosti i ulaska u evidenciju nezaposlenih;

II. dodatno praćenje svih individualnih napora u traženju zaposlenja;

III. detaljan i temeljit intervju sa svakom osobom šest mjeseci nakon što je osoba postala nezaposlena;

IV. primjeni aktivne politike zapošljavanja kako bi se potvrdilo da nezaposlene osobe ispunjavaju uvjete (raspoloživost

za rad i aktivno traženje zaposlenja) za opravdano registriranje u evidenciji nezaposlenih.

b) Aktivna politika u zapošljavanju treba se usmjeriti na dugotrajnu nezaposlenost (iznad 12 mjeseci) i posebice one

kojima prijeti ulazak u dugotrajnu nezaposlenosti.

197


c) Aktivna politika u zapošljavanju treba obuhvaćati:

I. Obrazovanje i osposobljavanje za traženje zaposlenja uključujući pripreme izrade životopisa, primjene različitih

načina traženja zaposlenja, pripremu za intervjue i sl.

II. Stjecanje osnovnih vještina uključujući osobne prezentacije, pismenost i numeričke sposobnosti, timski rad i sl.

d) Aktivna politika u zapošljavanju treba se integrirati u procese Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u cilju aktiviranja

nezaposlenih osoba. To znači da će savjetodavci HZZ-a povezivati osobe koje su nezaposlene nakon šest i dvanaest

mjeseci s postojećim mjerama aktivne politike zapošljavanja za osobe koje se nalaze u opasnosti upadanja u

dugotrajnu nezaposlenost.

e) Treba uvesti adekvatne tehnike (uključujući studije praćenja) za vrednovanje učinka primjene pojedinih mjera

aktivne politike zapošljavanja;

f ) Kreirati i provesti stabilan model financiranja aktivnih mjera zapošljavanja.

(Vodeće/odgovorne institucije: MGRP i HZZ)

2) Vezano uz smjernicu 2 Europske strategije zapošljavanja - otvaranje novih radnih mjesta i poduzetništvo:

Ključne mjere

a) Hrvatska bi trebala preispitati postupak registriranja subjekata malog gospodarstva i obrta. To je složeno područje

s mnogo različitih uključenih ustanova i agencija. Unatoč tome, cilj bi trebao biti da se smanji prosječno vrijeme

registracije s 50 na manje od 20 dana u skladu s zaključcima Vijeća za konkurentnost. (Odgovorne institucije: MGRP i

MP)

b) Donijeti mjere za ubrzanje zakonskih postupaka u vezi s rješavanjem poslovnih i radnih sporova. (Odgovorna

institucija: MP)

c) Hrvatska bi si trebala postaviti zadaću stvaranja poslovne klime koja ne bi bila manje povoljna od one njezinih

regionalnih susjeda, i to u sljedećim područjima:

I. fleksibilnost zapošljavanja i otpuštanja radnika; (Odgovorna institucija: MGRP)

II. poštivanje ugovora; (Odgovorna institucija: MP)

III. dobivanje kredita (financiranje) od banaka, te pristup kapitalu za posebne namjene/rizična ulaganja; (Odgovorna

institucija: MGRP)

IV. bankrot i zatvaranje tvrtki. (Odgovorne institucije: MP i MGRP)

3) Vezano uz smjernicu 3 Europske strategije zapošljavanja - promoviranje prilagodljivosti i mobilnosti na tržištu rada:

Nema ključnih mjera.

4) Vezano uz smjernicu 4 Europske strategije zapošljavanja - promoviranje razvoja ljudskog kapitala i cjeloživotnog učenja:

Ključne mjere vezane uz formalno obrazovanje i osposobljavanje

a) Premjestiti težište srednjoškolskog obrazovnog sustava s preuranjene specijalizacije i uskih strukovnih predmeta

prema jačem stjecanju općih temeljnih vještina u cilju veće fleksibilnosti u izboru zanimanja; (Odgovorne institucije:

MZOŠ i HOK)

b) Preispitati sustave pripreme učenika u višim razredima osnovne škole za srednjoškolsko obrazovanje; (Odgovorne

institucije: MZOŠ)

c) Unaprijediti znanje stranih jezika; (Odgovorne institucije: MZOŠ)

d) Podržati primjenu najboljih iskustava u razvoju sustava stručnog osposobljavanja i usavršavanja. (Odgovorne

institucije: MZOŠ)

198


Ključne mjere vezane uz cjeloživotno učenje:

a) Uključiti obrazovanje odraslih kao sastavni dio politike obrazovanja; (Odgovorne institucije: MZOŠ i MGRP)

b) Napraviti reformu strukovnog osposobljavanja i obrazovnog sustava na takav način da se odrede standardi zanimanja,

te njihovi curriculumi, modularizacija, procjena, certifikacija i priznavanje, te da oni zadovolje potrebe osoba unutar i

izvan formalnog obrazovnog ustava; (Odgovorne institucije: MZOŠ i MGRP)

c) Izgraditi koherentnu pravnu i institucionalnu strukturu za reformu (mjera b) koja je gore navedena) i dodjelu

financijskih sredstava. Ovo bi trebalo uključivati organizacijski oblik utemeljen na tripartitnoj osnovi (vijeće), koje bi

donosilo zajedničke odluke vezane uz strukovne kvalifikacije, procjenu potreba za znanjima i vještinama, provedbu i

kvalitetu osposobljavanja, te provodilo mjere osuvremenjivanja; (Odgovorne institucije: MZOŠ i MGRP)

d) Izgraditi uvjete za tripartitno sudjelovanje u financiranju obrazovanja, od strane pojedinaca, poslodavaca i vlasti.

(Odgovorne institucije: MZOŠ i MGRP)

5) Vezano uz smjernicu 5 Europske strategije zapošljavanja - povećanje ponude rada i promoviranje aktivnog starenja:

Nema ključnih mjera. Promjene uvjeta za odlazak u mirovinu automatski će dovesti do smanjenja razine neaktivnosti među

starijim radnicima.

6) Vezano uz smjernicu 6 Europske strategije zapošljavanja - jednakost spolova:

Ključne mjere

a) Osigurati pristup učinkovitoj i pravovremenoj zakonskoj zadovoljštini u svim slučajevima kršenja prava na jednakost

na tržištu rada; (Odgovorne institucije: MP i Odbor za ravnopravnost spolova)

b) Uvesti standarde za identifikaciju različitih oblika diskriminacije pri zapošljavanju, te mehanizme za njihovo uklanjanje,

uključujući i sudsku zaštitu; (Odgovorne institucije: MGRP i MP)

c) Razviti učinkovitu strategiju vezanu uz usklađivanje nacionalnog zakona. Nužno je proširiti zakonske propise (Zakon

o radu - NN 114/03) na područje socijalne sigurnosti; te osigurati sudsku zaštitu i odštetu. (Odgovorna institucija:

MGRP)

7) Vezano uz smjernicu 7 Europske strategije zapošljavanja - promoviranje integracije i borba protiv diskriminacije zapošljavanja

invalidnih osoba:

Ključne mjere

a) Identificirati savjetnike koji će se specijalizirati za pomoć nezaposlenim osobama s invaliditetom, te razviti odnose i

pružiti savjete poslodavcima; (Odgovorna institucija: HZZ)

b) Evaluirati učinkovitost sustava kvota. (Odgovorna institucija: HZZ)

8) Vezano uz smjernicu 8 Europske strategije zapošljavanja - promoviranje isplativosti rada putem mjera za povećanje

atraktivnosti rada:

Ključne mjere

a) Istražiti učinak u naredne 3 godine trenutnih propisa vezanih uz novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.

(Odgovorne institucije: MGRP i HZZ)

9) Vezano uz smjernicu 9 Europske strategije zapošljavanja - pretvorba rada u sivoj ekonomiji u legalno zaposlenje:

Ključne mjere

a) Redovno praćenje i procjena raspona, uzroka i posljedica neslužbenog gospodarstva; (Odgovorna institucija: MF)

199


b) Poticati udaljavanje od neprijavljenog rada prema legalnoj ekonomiji putem poticaja, amnestija i povećanja kazni;

(Odgovorna institucija: MF)

c) Aktiviranje svih skupina registriranih nezaposlenih osoba i uvođenje workfair-a u obliku pilot-projekta; (Odgovorne

institucije: MGRP i HZZ)

d) Razmotriti mogućnost povećanja ovlasti inspektora rada u sprečavanju rada neregistriranih subjekata. (Odgovorna

institucija: MGRP)

10) Vezano uz smjernicu 10 Europske strategije zapošljavanja - suočavanje s nejednakostima u zapošljavanju na regionalnom

nivou:

Ključne mjere

a) Razviti multiagencijsku strategiju prema ponovnom razvoju zaostalih područja kojom će se umrežiti regionalne

institucije i agencije vezane uz konkurentnost i zapošljavanje; (Odgovorna institucija: MMTPR)

b) Jedinstven pristup oporavku neće svugdje postići dobre rezultate. Potrebno je testirati različite institucionalne

sustave, sustave upravljanja i financiranja. Oni na primjer mogu uključivati:

I. lokalna partnerstva poslodavaca, sindikata, javnih institucija (osobito obrazovnih) i nevladinih udruga koja će

prikupljati resurse i usmjeravati programe prema dogovorenim ciljevima oporavka;

II. posebno kreirane i predane razvojne korporacije/agencije financirane od strane države;

III. poduzetničke zone izvan uobičajenog poreznog sustava;

IV. razvoj vođen uvođenjem infrastrukture;

(Odgovorne institucije: MMTPR, MGRP i HZZ)

c) Prenijeti na Hrvatsku “dobra iskustva” razvojnih politika iz zemalja članica EU, te poboljšati dostupnost javnim dobrima

u ruralnim područjima ruralnoj populaciji i poduzećima lociranima u ruralnim sredinama. (Odgovorne institucije:

MMTPR, MGRP i HZZ)

3.13.7. Socijalna sigurnost, umirovljenici, osobe s invaliditetom

Umirovljenici

S obzirom da je započeta mirovinska reforma ocijenjena od strane Europske komisije, kao i od strane Svjetske banke kao

zadovoljavajuća i uspješna, svakako će jedan od ciljeva biti nastavak reforme, sa svrhom poboljšanja fiskalne i socijalne

održivosti mirovinskog sustava.

Nastavak reforme obuhvatit će određene mjere u sustavu generacijske solidarnosti, kao što je jačanje socijalne sigurnosti

radnika koji rade u nekonvencionalnim oblicima rada poticanjem što većeg uključivanja istih u sustav, kao i kontinuirani rad na

pojednostavljenju sustava prijave na mirovinsko osiguranje, kako bi obuhvat radnika bio što veći. Zatim preispitivanje primjene

instituta staža osiguranja s povećanim trajanjem i iznalaženje mogućnosti za postizanje istog cilja - zaštite osiguranika koji su

zbog rada na radnim mjestima na kojima postoje štetni utjecaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost izloženi povećanim

rizicima, a da se teret te zaštite ne prebacuje na sve osiguranike koji se nalaze u sustavu generacijske solidarnosti. Nastavak

reforme dugoročno će ići u pravcu podizanja dobne granice, te eventualno izjednačavanja dobne granice za ostvarivanje

prava na mirovinu za žene i muškarce, s obzirom na produženje životnog vijeka.

Vlada RH poduzet će sve napore da budućim izmjenama mirovinskog zakonodavstva, u skladu s ustavnim opredjeljenjem

Republike Hrvatske kao socijalne države, nastojati zadržati postojeću razinu zaštite socijalnih prava te ih unaprijediti u skladu

s politikom održivosti fiskalnog sustava i cjelokupnim gospodarskim razvojem.

Što se pak tiče sustava kapitalizirane štednje, prioritet će biti jačanje dobrovoljne mirovinske štednje odnosno svih oblika

200


individualnih osiguranja, što podrazumijeva kontinuirani rad na popularizaciji dobrovoljnih mirovinskih fondova i poticanju za

sada još slabog interesa za takvu vrstu osiguranja. Izmjenom zakonskih propisa u cilju pojednostavljenja pristupa u dobrovoljna

osiguranja sustav treba učiniti interesantnim većem broju osiguranika, a također iznaći mogućnosti za poticanje poslodavaca

na osnivanje zatvorenih mirovinskih fondova, te omogućiti tim fondovima da ulažu veći dio sredstava od sada dopuštenog u

inozemstvo ili povećati ponudu instrumenata ulaganja u Hrvatskoj. Stvaranju održivih mehanizama dobrovoljnog mirovinskog

osiguranja nužan je preduvjet razvoj tržišta kapitala, te jačanje sposobnosti agencija koje upravljaju sustavom.

U sustavu mirovinskog osiguranja u tijeku je provedba reforme prvog stupa mirovinskog sustava, koja je započela 1999. godine,

a završit će do kraja 2010. godine, a koja je obuhvatila obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,

koje se financira primjenom načela tekućeg financiranja, a mirovine se određuju prema načelu određenih davanja. Od 2002.

godine počela je provedba drugog (obveznog) i trećeg (dobrovoljnog) stupa mirovinskog osiguranja, koji se financiraju

primjenom načela kapitalne štednje, a mirovine određuju primjenom načela određenih doprinosa, kao mirovinsko osiguranje

na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Od 2003. godine u skladu s reformom javnog sektora u Republici Hrvatskoj, a temeljem Zakona o doprinosima za obvezna

osiguranja (“Narodne novine”, broj 147/02), Porezna uprava Ministarstva financija provodi prikupljanje doprinosa za zdravstveno

i mirovinsko osiguranje (sva tri stupa), osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti i za slučaj nezaposlenosti,

čime je objedinjeno financiranje svih grana socijalnog osiguranja u Republici Hrvatskoj, a izmjena i dopune navedenog

Zakona koje su u postupku izrade stvoriti će sustav koji će sadržajno i vremenski omogućiti pravnu sigurnost osiguranika i

dužnika doprinosa koordiniranim propisima svih institucija koje nadziru obračun i naplatu, utvrđuju doprinose, evidentiraju

obveze i uplate, te po njima izvještavaju, ukinuti redovno izvještavanje o podacima koji su već poznati korisnicima podataka

(ocjena invalidnosti, sati rada i sl.), te ukinuti paralelizam u obavljanju potpuno istih poslova, kao i pojednostaviti postupak

obračunavanja i izvještavanja (svesti broj potrebnih obrazaca na najmanju moguću mjeru).

Osobe s invaliditetom

Prema statističkim pokazateljima udio nezaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnoj populaciji nezaposlenih osoba iznosi

godišnje oko 2,2%. Nezaposlene osobe s invaliditetom nalaze se u teškom položaju sa aspekta zapošljavanja na otvorenom

tržištu rada obzirom na sljedeće pokazatelje: stupanj školske spreme, duljina boravka u evidenciji nezaposlenih, dosadašnje

radno iskustvo, objektivna ograničenja radnih kapaciteta i naročito velika konkurencija nezaposlenih osoba na tržištu rada.

U svojoj provedbi svi programi i mjere usmjerene prema profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

su vrlo specifični budući da zahtijevaju više etapni pristup zapošljavanju osoba s invaliditetom koji kreće od senzibilizacije

relevantnih aktera zapošljavanja, preko precizne analize radnih mjesta, općih i specifičnih uvjeta rada, osiguravanja mentora

– osobe za uvođenje u posao odnosno prilagodbe kandidata i prilagodbe radnog mjesta, pa sve do praćenja uspješnosti

zaposlene osobe kroz njenu efikasnost na radnom mjestu, ali i prihvaćenost u radnoj sredini, a time i osjećaj zadovoljstva i

uključenosti u rad, odnosno u društvo uopće. Profesionalna rehabilitacija podrazumijeva niz mjera i aktivnosti od utvrđivanja

preostale radne sposobnosti, profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profesionalnih mogućnosti, analizu

tržišta rada, mogućnost zapošljavanja i uključivanja u rad, procjenu mogućnosti izvođenja razvoja i usavršavanja programa

profesionalnog osposobljavanja, radno osposobljavanje, dokvalifikaciju i niz drugih mjera, što dakako podrazumijeva i

kvalitetan interinstitucionalni pristup.

Cijeneći složenost problematike, kao i činjenicu da Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

nije implementiran i proveden u praksi, ali da će s radom započeti Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s

invaliditetom, kojem su za rad osigurana i sredstva u Državnom proračunu, nužno je u vrlo kratkom roku novelirati spomenuti

Zakon, te pratećim podzakonskim propisima omogućiti primjenu propisanih pravnih instituta. Pri tom treba posvetiti posebnu

pažnju otvaranju mogućnosti deinstitucionalizacije brige i zaštite osoba s invaliditetom otvorenijom suradnjom javnog i

201


privatnog sektora (ustanove i trgovačka društva ili zadruge osoba s invaliditetom), omogućavanje podrške zapošljavanju i

zadržavanju zaposlenja osobe s invaliditetom u postojećim sustavima ustanova, te posebno otvoriti mogućnost zadržavanja

određenih prava ili mogućnosti pristupa određenim pravima osobama s invaliditetom bez obzira na okolnost povremenog,

privremenog ili trajnog rada.

3.13.7.1. Socijalna isključenost

Sustav socijalne sigurnosti u Hrvatskoj čine mirovinski i zdravstveni sustav, socijalna zaštita nezaposlenih, obiteljska politika i

sustav socijalne pomoći i socijalne skrbi u užem smislu riječi (u širem smislu ta se dva sustava u nas nazivaju «socijalna skrb»).

Socijalna je skrb u Hrvatskoj usmjerena na suzbijanje siromaštva, socijalne ugroženosti i isključenosti. Ona čini posljednju

socijalno-zaštitnu mrežu sa svrhom zbrinjavanja i uključivanja u društvo socijalno najugroženije, odnosno socijalno osjetljive

populacije i ima značajnu ulogu u suzbijanju siromaštva, kao i ublažavanju njegovih posljedica.

U sklopu ovog sustava siromašni, ali i druge socijalno osjetljive skupine, npr. djeca, osobe s invaliditetom, stare i nemoćne

osobe, žrtve nasilja, ovisnici o drogama i drugim opojnim sredstvima, žrtve trgovanja ljudima, etničke manjine i dr., ostvaruju

različite vrste pomoći za što sredstva osigurava država. U 2003. godini 4,7% stanovništva ostvarilo je neki oblik materijalne

pomoći, od toga 2,7% stanovništva prima pomoć za uzdržavanje.

Prema istraživanju iz 2003. godine, koje je proveo Državni zavod za statistiku, dobiveni su relativni pokazatelji siromaštva u

Hrvatskoj. Ovi su pokazatelji izračunati prema metodologiji Europskog statističkog ureda, a temelje se na rezultatima Ankete

o potrošnji kućanstava za 2001. i 2002., te Ankete o radnoj snazi za 2001., 2002. i 2003. godinu.

Relativni pokazatelji siromaštva u Hrvatskoj ne odstupaju značajno od pokazatelja o siromaštvu u zemljama članicama i

zemljama kandidatima za članstvo u EU i, promatrano u tim razmjerima, govore o relativno niskoj razini siromaštva (18%). To,

naime, znači da je oko 800.000 građana, nakon raspodjele socijalnih transfera, uključujući i mirovine, ispod linije siromaštva

koja iznosi 1.604,00 kune mjesečno za samačko kućanstvo. Istraživanje pokazuje da socijalni transferi u nas značajnije utječu

na suzbijanje siromaštva no što je to slučaj u drugim zemljama. Bez utjecaja socijalnih transfera i mirovina Hrvatska bi imala

40% građana koji ulaze u rizik siromaštva. Daljnjim razvojem socijalnih statistika Hrvatskoj će se osigurati podaci potrebni za

integraciju i harmonizaciju istraživanja sa zemljama EU.

Upravo u svrhu suzbijanja siromaštva Vlada Republike Hrvatske donijela je Program borbe protiv siromaštva i socijalne

isključenosti, koji obuhvaća niz mjera u području radnog zakonodavstva, politike plaća, politike zapošljavanja i zaštite od

nezaposlenosti, porezne politike, mirovinskog sustava, zdravstvene zaštite, stanovanja, obrazovanja, obiteljske politike,

socijalne skrbi, te civilnog društva. S obzirom na to da je riječ o multidimenzionalnom problemu, naglasak je stavljen na

usklađeno djelovanje subjekata iz svih područja od značenja za prevenciju i ublažavanje siromaštva.

U sklopu Reforme sustava socijalne skrbi koja je u tijeku, dosad je već započeta decentralizacija sustava (izmjene i dopune

Zakona o socijalnoj skrbi u odnosu na domove za starije i nemoćne osobe, te centre za socijalnu skrb u dijelu koji se odnosi

na materijalne troškove), poboljšana je suradnja s nevladinim organizacijama na području humanitarnog djelovanja (Zakon

o humanitarnoj pomoći), podignuta je razina socijalnih davanja, donijet je Program borbe protiv siromaštva i socijalne

isključenosti, dobiveni su relativni pokazatelji siromaštva (istraživanje je proveo Državni zavod za statistiku), definirani su rokovi

i opseg provođenja procesa deinstitucionalizacije (Nacrt studije o deinstitucionalizaciji sustava posebnih skrbi u Republici

Hrvatskoj), započeta je informatizacija sustava, te je poduzeto niz drugih aktivnosti u svrhu poboljšanja kvalitete života djece,

mladih, obitelji i osoba s invaliditetom. Nadalje spomenuta reforma uključuje promjenu ukupnog modela sustava socijalne

skrbi, što se posebice odnosi na decentralizaciju sustava, opseg i kombinaciju novčanih potpora i usluga socijalne skrbi,

intenzivniju suradnju s civilnim sektorom, deinstitucionalizaciju i dr., zasigurno će utjecati na razinu kvalitete pružanja usluga

202


korisnicima.

U svrhu zaštite, afirmacije i uključivanja socijalno osjetljivih skupina u društvo, posebice u život lokalne zajednice, izrađen je niz

programa koji obuhvaćaju područje zaštite djece, mladih, obitelji, osoba s invaliditetom, ovisnika o drogama i drugim opojnim

sredstvima, žrtava trgovanja ljudima, etničkih manjina i dr. Riječ je o sljedećim dokumentima: Nacionalni program djelovanja

za djecu, Prioritetne aktivnosti za dobrobit djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2003. do 2005. godine kao nadopuna

postojećem programu za djecu, Nacionalni program djelovanja za mlade, Nacionalna strategija suzbijanja zlouporabe droga,

Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima, Nacionalna obiteljska politika, Nacionalna strategija jedinstvene politike

za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine, Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova, Nacionalni

program za Rome i dr.

3.13.8. Javno zdravstvo

U 2005. godini, Republika Hrvatska u području javnog zdravstva - sigurnosti krvi i krvnih pripravaka planira donijeti Zakon o

opskrbi krvlju kojim bi se ujedno izvršilo i usklađivanje s Direktivom 2002/98/EZ koja postavlja standarde kvalitete i neškodljivosti

za prikupljanje, testiranje, obradu, čuvanje i distribuciju ljudske krvi i krvnih sastojaka.

U području borbe protiv pušenja u 2005. godini pristupiti će se izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih

proizvoda s ciljem postizanja potpune usklađenosti s Direktivom 2003/33/EZ koja se odnosi na usklađivanje zakonodavstva

u pogledu promidžbe i pokroviteljstva duhanskih proizvoda.

U 2005. godini očekuje se i donošenje podzakonskih propisa uz Zakon o uzimanju i presađivanja dijelova ljudskog tijela u

svrhu liječenja (čije se stupanje na snagu očekuje krajem 2004. godine), koji će biti predmet usklađivanja s Direktivom 2004/

23/EZ, koja postavlja standarde kvalitete i sigurnosti za darivanje, nabavu, testiranje, obradu, održavanje, čuvanje i distribuciju

ljudskog tkiva i stanica.

U Republici Hrvatskoj kontinuirano se provode javno zdravstvene akcije protiv pušenja, akcije koje potiču zdravije životne

navike, te akcije koje podižu svjesnost ljudi o potrebi darivanja organa. Takve akcije provodit će se dugoročno u intenzitetu

ovisno o potrebama.

Također, kontinuirano se povodi javno zdravstveni program suzbijanja infekcije HIV/AIDS-a sukladno Nacionalnom programu.

Tijekom 2005. godine započinje druga godina projekta «Unapređivanje suzbijanja HIV/AIDS-a u Hrvatskoj». Finacijska sredstva

za ovu aktivnost osigurana su iz donacije Globalnog fonda za borbu protiv HIV/AIDS-a, tuberkuloze i malarije. Ukupan iznos za

potrebe trogodišnjih aktivnosti ovog projekta je u visini 4.945.192 $.

Sukladno Nacionalnoj strategiji jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine i Planu i programu mjera

zdravstvene zaštite provode se aktivnosti usmjerene kontinuiranom provođenju preventivnih programa u cilju promicanja

zdravlja i sprječavanja nastanka invaliditeta i težih oštećenja organizma. Uz stručnjake s ovog područja u programe se uključuju

osobe s invaliditetom i nevladine udruge.

U Republici Hrvatskoj kontinuirano se provodi suradnja s nevladinim udrugama iz područja zdravstva. Tijekom 2004. godine

planira se izdvojiti za potrebe financiranja programa i projekata nevladinih udruga iznos od 7.800.000,00 kuna. Financijska

sredstva za ove potrebe izdvajaju se iz državnog proračuna i iz dijela raspoloživih sredstava od igara na sreću. Financiranje ovih

aktivnosti nastavit će se i u narednom periodu.

203


3.13.9. Zdravlje i zaštita na radu

Područje zaštite na radu je u prethodnom razdoblju bilo zanemareno iako postoji velik broj propisa koji reguliraju ovu

materiju. Temeljni propis je svakako Zakona o zaštiti na radu, koji je u potpunosti usklađen s odredbama Direktive 89/391/EEZ,

a izrađena je analiza usklađenosti hrvatskih propisa s odredbama Direktiva EU kao i analiza učinaka onih Direktiva čija će

implementacija zahtijevati znatna ulaganja (strojevi, zasloni, azbest). U većini poduzeća, u kojima su prisutne opasnosti po

život i štetnosti po zdravlje su izrađene procjene opasnosti. Znatan broj propisa u visokom stupnju je usklađen s odredbama

pojedinih Direktiva, ali još predstoji znatan posao na usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s odredbama Direktiva EU, na

kojem radi poseban Odjel unutar Ministarstva. I na području zaštite na radu je zaživio dijalog socijalnih partnera, prije svega

radom Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu u kojem su zastupljeni predstavnici socijalnih partnera.

Tijekom 2004. (IV kvartal) bit će doneseni slijedeći podzakonski propisi:

1. Pravilnik o sigurnosnim znakovima (usklađivanje s odredbama Direktive 92/58/EEZ o minimalnim zahtjevima za

znakove)

2. Pravilnik o zaštiti na radu za građevine namijenjene za rad (usklađivanje s odredbama Direktive 89/654/EEZ o

minimalnim zahtjevima za sigurnost i zdravlje na radnom mjestu)

3. Pravilnik o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (usklađivanje s odredbama Direktive 90/269/EEZ o minimalnim

zahtjevima za sigurnost i zdravlje pri ručnom rukovanju teretima, pri kojem postoji mogućnost oštećenja kralježnice)

Međutim, stanje zaštite na radu u poduzećima je nezadovoljavajuće prije svega zbog stare opreme te loše radne i tehnološke

discipline, što su najčešće uzroci ozljeda na radu. Poslodavci su nezainteresirani za poboljšanje stanja na radu, ali u velikoj mjeri

ista konstatacija vrijedi i za sindikate, čiji je rad u proteklom razdoblju bio usmjeren uglavnom na područje plaća.

Stoga je na ovom području potrebno daljnje usklađivanje zakonodavstva s Direktivama Europske unije, a kako je to već

preciznije opisano u ranijim točkama 3.13.1 i 3.13.2. (kratkoročni i srednjoročni prioriteti), te je neophodno pojačati preventivno

djelovanje mjera zaštite na radu i uspostaviti poseban sustav osiguranja od ozljeda na radu i profesionalnih bolesti (zbog čega

je neophodno izraditi analizu rizika i mogućnosti uspostave posebnog oblika osiguranja adekvatnim učešćem ili povlasticama

poslodavaca).

Plan provedbe SSP-a

MJERA ROK PROVEDBE NOVI ROK NOSITELJ STATUS PROVEDBE

297- Izraditi projekt za osnivanje regionalnih fondova za zapošljavanje radi traženja tehničke pomoći (čl. 91. st. 1.)

12/2004MGRIP

HZZ

204


3.14. ENERGETIKA


Reforma energetskog sektora u Republici Hrvatskoj započela je u srpnju 2001. godine te je u sklopu nje usvojen paket zakona

iz područja energetike (Zakon o energiji, Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti, Zakon o tržištu električne energije, Zakon

o tržištu plina, Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata) kojima se provelo usklađivanje s pravnom stečevinom EU.

S obzirom na u međuvremenu usvojene nove direktive EU, koje donose nove sadržaje na području energetike, u 2004. godini

pristupilo se daljnjem usklađivanju zakonskog okvira za područje energetike. Na temelju toga usvojeni su Zakon o izmjenama

i dopunama Zakona o energiji (NN 177/04), novi Zakon o tržištu električne energije (NN 177/04) i novi Zakon o regulaciji

energetskih djelatnosti (NN 177/04). Do kraja 2004. godine predviđa se upućivanje u postupak usvajanja i novog Zakona o

tržištu plina.

U 2005. godini predviđa se izrada odgovarajućeg Zakona o rudarstvu i Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata čime će

se provesti prva i osnovna faza usklađivanja energetskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU. Također se predviđa i

usvajanje određenog broja podzakonskih propisa temeljem navedenih zakona.

Područje nuklearne energije je regulirano Zakonom o nuklearnoj sigurnosti (NN 173/03) i njime je utvrđen pravni okvir i

odgovarajuća infrastruktura za kontinuiranu i učinkovitu provedbu svih potrebnih mjera nuklearne sigurnosti sukladno

međunarodnim normama i preporukama. Na temelju tog zakona u 2005. godini osnovat će se Vijeće za nuklearnu sigurnost,

koje daje prijedloge i mišljenja o raznim aspektima nuklearne sigurnosti u Republici Hrvatskoj.

3.14.2 Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva - projekcije za 2006. i 2007. godinu

Tijekom srednjoročnog razdoblja, predviđa se daljnje usklađivanje s EU direktivama vezanim uz tržišta energijom, kao što su

formiranje operatera distribucijskog sustava električne energije, završetak formiranja Agencije za obvezne 90-dnevne rezerve

nafte i naftnih derivata, izrada podzakonskih akata vezanih za energetsku učinkovitost i označavanja energetski učinkovitih

proizvoda, provedba daljnjeg usklađivanja zakonodavstva vezanog za kogeneraciju.

3.14.3. Tržište energenata

Kao temeljni zadatak, uz sigurnost i kvalitetu opskrbe, postavlja se daljnja liberalizacija tržišta električne energije i prirodnog

plina. Stoga je u 2005. godini potrebno utvrditi konačnu dinamiku liberalizacije odnosno otvaranja tržišta električnom

energijom i plinom i prilagoditi je zahtjevima koji će proizaći iz Ugovora o energetskoj zajednici.

3.14.4. Nuklearna sigurnost

U tijeku su pripreme za osnivanje i početak rada Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost. U roku od godinu dana nakon

početka rada Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost predviđa se donošenje provedbenih propisa temeljem Zakona o

nuklearnoj sigurnosti.


MJERA NOVI ROK NOSITELJ200 - zatražiti tehničku i savjetodavnu EU pri izobrazbi menadžmenta u energetskom sektoru (čl. 101. St. 2.) 03/2005 MGRIP

526 - pripremiti podloge za EURDEP/ECURIE/RODOS sustave brze razmjene podataka u slučaju nuklearne Nesreće 06/2005 MGRIP

527 - izraditi pilot projekt kontrole nuklearnog materijala na granici Republike Hrvatske 06/2005 MGRIP

205


3.15. INDUSTRIJSKA POLITIKA


Ubrzati restrukturiranje i privatizaciju poduzeća u vlasništvu države.

Razviti i usvojiti strategije za restrukturiranje i privatizaciju velikih poduzeća, osobito u prerađivačkoj industriji.

Usvojiti i započeti provedbu programa restrukturiranja u industriji čelika u skladu sa zahtjevima EU-a

U svezi ispunjenja obveza Republike Hrvatske temeljem “Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između RH i EU” i Protokola 2

o čeliku i proizvodima od čelika, formirana je radna skupina za izradu “Nacionalnog programa restrukturiranja industrije čelika

u Republici Hrvatskoj” (NPR).

Na drugoj sjednici Pododbora za trgovinu, čelik i proizvode od željeza, poreze i carine Privremenog odbora za nadziranje

primjene i provedbu Privremenog sporazuma o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima između RH i EZ, održane u

Bruxelles, 27.listopada 2004. godine ocjenjeno je da su osnovni elementi NPR prihvatljivi EK te je zaključeno da RH angažira

nezavisnog konzultanta koji će procijeniti izvedivost i dugoročnu održivost NPR i izvijestiti EK o državnim potporama sektoru

čelika do kraja studenog 2004. godine. Podaci moraju biti transparentni i izrađeni uz stručnu pomoć Agencije za zaštitu

tržišnog natjecanja.

EK je izrazila spremnost da aktivno surađuje na izradi NPR, posebno Opća uprava za industriju i Tržišno natjecanje, u cilju

ubrzanja konačne izrade NPR kao jednog od uvjeta početka pregovora o pridruživanju RH u EU.

3.15.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva – projekcije za 2006 i 2007. godinu (Europsko partnerstvo)

Izrada strategije industrijskog razvoja te strategije za pojedine sektore, uvažavajući načela održivog razvitka i društvene

odgovornosti gospodarstva (CSR)


3.15.3. Industrijski sektori

Industrijska proizvodnja u strukturi BDP sudjeluje sa 19,2 %, zapošljava 282.555 djelatnika, odnosno 26% ukupno zaposlenih u

gospodarstvu. U strukturi izvoza industrijski proizvodi čine 97% ukupnog izvoza.

Mjere gospodarske i industrijske politike koje provodi Vlada Republike Hrvatske prioritetno su usmjerene na ukupno povećanje

konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i industrije pa su zato one primarno horizontalne prirode i orijentirane na stvaranje

uvjeta poslovanja i poslovnog okruženja koje će u Republici Hrvatskoj biti jednako ili barem približno jednako standardima

koji vrijede u EU.

Potrebno je usvojiti i primjeniti usklađenu sveobuhvatnu industrijsku strategiju u cilju poboljšanja konkurentnosti industrije

u okviru boljeg općeg poslovnog i pravnog okruženja. Navedena strategija treba uzeti u obzir posebne potrebe i obilježja

pojedinih sektora.

Što se tiče preustroja određenih proizvodnih sektora, u tijeku je proces restrukturiranja i moderinizacije proizvodnih sektora,

naročito u području tekstila, čelika i brodogradnje.

206


U sektoru brodogradnje Vlada Republike Hrvatske će mjerama gospodarske politike podržavati njezin daljnji razvoj, a u razdoblju

tranzicije i državnim potporama osigurati njezinu integraciju u gospodarski sustav Europske unije. Budući da je zbog izvozne

orijentacije i multiplikativnih učinaka brodograđevna industrija od posebnog interesa za nacionalno gospodarstvo, potrebno

ju je osposobiti za konkurentan nastup na svjetskom tržištu. U tom smislu će se tijekom narednih godina, kao priprema za

konačnu privatizaciju brodograđevne industrije, dovršiti programi restrukturiranja osnovne djelatnosti u svakom pojedinom

brodogradilištu, koji obuhvaćaju izdvajanje sporednih djelatnosti, racionalizaciju poslovanja i tehnološko osuvremenjivanje.

Istovremeno će se sukladno pravilima koja će se primjenjivati u Europskoj uniji stimulirati brodogradilišta za razvoj programa

kojima će se omogućiti gradnja sofisticiranijih brodova, odnosno brodova na kojima će se moći postići veća dodana

vrijednost.

U sektoru industrije čelika u tijeku je izrada “Nacionalnog programa restrukturiranja industrije čelika u Republici Hrvatskoj”

(NPR).

Pododbor za trgovinu, čelik i proizvode od željeza, poreze i carine Privremenog odbora za nadziranje primjene i provedbu

Privremenog sporazuma o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima između RH i EZ, prihvatio je osnovne elemente NPR-a .

Budući je Nacionalni program restrukturiranja industrije čelika u RH jedan od uvjeta početka pregovora o pridruživanju RH u

EU, potrebno je ubrzano raditi na okončanju izrade, te usvojiti i započeti provedbu programa restrukturiranja u industriji čelika

u skladu sa zahtjevima EU-a

Također je u pripremi izrada Strategije razvoja tekstilne, odjevne i kožarske prerađivačke industrije. Tekstilna, odjevna i kožarska

industrija u Republici Hrvatskoj su tradicionalne i radno intenzivne industrije, te u proizvodnoj strukturi sudjeluju sa 6,2%

cjelokupne prerađivačke industrije, a u robnoj razmjeni čini 15,4% izvoza cjelokupne prerađivačke industrije. U toj grani

zaposleno je 42.900 radnika, što je 17,3 % uposlenih u prerađivačkoj industriji RH.

PLAN PROVEDBE SSP-A

MJERA ROK PROVEDBE NOVI ROK NOSITELJ STATUS PROVEDBEIZRADA NACIONALNOG PROGRAMA RESTRUKTURIRANJA INDUSTRIJE ČELIKA U RH (PROTOKOL 2.ČL.5 ST.1.)

2004 3/2005 MGRIP U TIJEKU IZRADE

207


3.16. MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO

1.1.1. Kratkoročni prioriteti

Plan za 2005. godinu

Provedba Povelje o malom gospodarstvu sa Europskom unijom.

Primjena Povelje o malom gospodarstvu je preuzimanje obaveze primjene načela Europske unije za stvaranje povoljnog okruženja

za razvoj malog poduzetništva.

Zemlje potpisnice Povelje obvezuju se, prema njenih deset točaka, na obrazovanje i obuku u područjima poduzetništva, osiguranje

jeftinijeg i bržeg osnivanja poduzeća, te kvalitetnije zakonodavstvo itd.

Kako je RH kroz upitnik za EUROPEAN CHARTER FOR SMALL ENTERPRISES iz 2004. godine istaknula i obradila područja

poduzetništva prema deset točaka Povelje, u 2005. godini se prema Poglavlju 3. Plans and Benchmarks, planira s prioritetima u:

1. Edukacija i trening za poduzetnike

2. Smanjivanje ulaznih barijera u poduzetništvo / jeftiniji I brži ulazak u poduzetništvo /

3. Poboljšanje on-line pristupa

4. Omogućavanje kvalitetnog pristupa financijama

5. Usvajanje uspješnih modela e-business i učinkovito zastupanje i potpora poduzetništva

Provedba zaključaka Analize usklađenosti strateških dokumenata o malom gospodarstvu s Europskom poveljom o malom

gospodarstvu

Jedna od mjera utvrđenih Planom provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europske unije je ispitivanje usklađenosti

strateških dokumenata iz područja malog gospodarstva s Europskom poveljom za malo gospodarstvo.

Analizom je utvrđeno da je strateški dokument (Program poticaja malog i srednjeg poduzetništva 2004-2008) najvećim dijelom

usklađen s područjima razvoja malog gospodarstva definiranim u Povelji (edukacija i trening za poduzetnike, smanjivanje

ulaznih barijera u poduzetništvo, pojednostavljivanje zakonodavstva, dostupnost poduzetničkih vještina, poboljšanje ‘’on-line’’

pristupa, omogućavanje kvalitetnog pristupa financijama, jačanje tehnoloških kapaciteta, usvajanje uspješnih e-business modela,

učinkovito zastupanje poduzetničkih interesa na nacionalnoj i EU razini).

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva provodi programe koji imaju za cilj povećanje sposobnosti segmenta malog

gospodarstva da izdrži pritisak konkurencije kojeg će uzrokovati slobodna trgovina i integracija s tržištem Europske unije, kao što

su programi poticanja razvoja i inovacija (kroz unaprjeđivanje sustava kvalitete, poticanje inovacija i uvođenje novih tehnologija),

poticanje izvoza, poticanja razvoja poduzetničke infrastrukture (s naglaskom na izgradnju poduzetničkih zona) i poticanje

turističkog sektora.

Područja koja je potrebno dodatno uskladiti s Poveljom su:

• razvoj strategije konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva;

• osiguranje pristupa financijskim sredstvima za malo i srednje poduzetništvo;

• promicanje obrazovanja poduzetnika;

• usklađenje zakonodavstva s novom preporukom Komisije o definiciji malog i srednjeg poduzetništva;

• promicanje pružanja socijalnih usluga;

208


• promicanje i osposobljavanje mladih poduzetnika i žena u poduzetništvu

• uvođenje nastavnih programa s tematikom poduzetništva u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje kako bi se poduzetnička

kultura stjecala od najranije dobi, te razvoj specijaliziranih školskih programa za srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje

iz područja poduzetništva;

• poboljšanje on-line pristupa poduzetničkim informacijama i komunikacije sa sektorom malog gospodarstva, s ciljem

postizanja brzog i efikasnog načina distribucije informacija vezanih za poduzetništvo s državne na poduzetničku razinu

i povećanje razine međusobne komunikacije među interesnim grupama u poduzetništvu. Ovo uključuje, pored on-line

dobivanja savjeta , što je već sada omogućeno, i ispunjavanje zahtjeva i prijava , te ostale vrste elektronskog poslovanja.

• sustavna analiza učinaka uvođenja novog zakonodavstva na malo gospodarstvo, s ciljem stvaranja poduzetnicima

razumljivog, brzog i efikasnog pravnog okvira za malo gospodarstvo.

3.16.2. Srednjoročni ciljevi 2006.-2007.

U narednim godinama glavni pravci razvoja malog gospodarstva bit će usmjereni prema povećanju konkurentnosti i dinamičnosti hrvatskog gospodarstva zasnovanog na znanju i načelima međusobne suradnje i poticanja svih interesnih grupa. Prilikom ispunjavanja zacrtanih kriterija uvažavat će se smjernice iz Lisabonskih kriterija.

Srednjoročni strateški ciljevi razvoja malog gospodarstva definirani prema Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnštva

su:

1. Ravnomjerniji razvoj svih dijelova RH

2. Povećanje udjela malog i srednjeg poduzetništva u BDP-u

3. Povećane institucionalnih kapaciteta lokalne uprave za implementaciju razvojnih projekata iz područja malog

gospodarstva (dovršenje i stavljanje u funkciju poduzetničkih zona)

4. Organiziranje i stvaranje nove poduzetničke infrastrukture (zone, centri i inkubatori)

5. Pojednostavljenje i skraćivanje postupka za registraciju poslovnih subjekata i općenito obradu zahtjeva, na jednom

mjestu

6. Povećanje konkurentnosti (ulaganjem u razvoj, obrazovanje, nove tehnologije i sl.)

7. Rast proizvodnje

8. Povećanje izvoza

9. Promjena strukture djelatnosti malog gospodarstva u korist proizvodnje

10. Viši stupanj finalizacije proizvoda

11. Stvaranje pozitivnog poduzetničkog okruženja

12. Brže uključivanje u gospodarstvo posebnih ciljnih skupina (mladi, žene)

13. Povećanje TEA indeksa – po broju i u strukturi

14. Izobrazba za poduzetništvo i osposobljavanje poduzetnika kroz dopunsko obrazovanje,

15. Povezivanje subjekata unutar malog gospodarstva, kao i malih s velikim gospodarskim subjektima, radi zajedničkog i

uspješnijeg nastupa na domaćem i stranom tržištu (zadrugarstvo, clusteri, kooperacija)

16. Povećanje broja poslovnih subjekata i radnih mjesta u malom gospodarstvu,

17. Povećanje financijske stabilnosti i dostupnosti kapitala,

18. Poticanje ekološki utemeljenog tehnološkog razvoja,

19. Povećane institucionalnih kapaciteta lokalne uprave za implementaciju razvojnih projekata iz područja malog

gospodarstva i

20. Nastavak aktivne regionalne suradnje na području srednjeg i malog poduzetništva.

209



U Programu poticaja malog i srednjeg poduzetništva 2004 - 2008, usvojenim na sjednici Vlade RH u svibnju 2004. godine, malo

i srednje poduzetništvo smatra se pokretačkom snagom hrvatskog gospodarstva i okvir je za realizaciju poduzetničkih inicijativa

koje čine osnovu gospodarstva.

Poticajne mjere osmišljene su prema temeljnoj odrednici gospodarske politike:

• stvaranje konkurentnog gospodarskog sustava koji će biti sposoban uklopiti se u globalno tržišno natjecanje

• postizanje maksimalno ostvarivog i stabilnog rasta životnog standarda za sve građane.

Program poticaja malog i srednjeg poduzetništva predviđa poticajne mjere i aktivnosti radi ostvarenja ciljeva razvoja malog

gospodarstva, a odnose se na:

1. kreditiranje subjekata malog gospodarstva pod povoljnim uvjetima i subvencioniranje kamata po

preuzetim kreditima, te kreditiranje za početak poslovanja,

2. davanje jamstava za kredite,

3. osnivanje fondova rizičnog kapitala,

4. davanje u zakup nekretnina i drugih infrastrukturnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske, pod

pogodovnim uvjetima uključivo i bez naknade, te prodaja nekretnina i drugih infrastrukturnih objekata u

vlasništvu Republike Hrvatske pod pogodovnim uvjetima,

5. pružanje stručne i savjetodavne pomoći za subjekte malog gospodarstva,

6. pojednostavljenje postupka za osnivanje, poslovanje i razvoj subjekata malog gospodarstva i njihovih

udruga,

7. davanje potpora za povećanje zapošljavanja,

8. davanje potpora za sudjelovanje na međunarodnim sajmovima i specijaliziranim izložbama u zemlji i

inozemstvu,

9. organiziranje centara za poduzetništvo, poduzetničkih inkubatora i zona malog gospodarstva, te drugih

pravnih osoba za poticanje malog gospodarstva,

10. uspostavljanje informacijskog sustava za malo gospodarstvo,

11. promicanje poduzetništva i poticanje razvoja ženskog poduzetništva i poduzetništva mladih,

12. davanje potpora za istraživanje, razvoj i primjenu inovacija te uvođenje suvremenih tehnologija,

13. stvaranje uvjeta za povezivanje subjekata malog gospodarstva radi nastupa na tržištu i

14. druge aktivnosti vezane za ostvarivanje ciljeva razvoja malog gospodarstva.

Program poticaja malog i srednjeg poduzetništva 2004 - 2008 u strukturi obuhvaća više oblika poticajnih mjera (sufinanciranje,

subvencije, donacije, pomoći, nagrade, potpore, državna jamstva) koje se provode kroz projekte prema specifičnostima SME i to:

1. Projekti specifični za obrt

2. Projekti specifični za zadruge

3. Institucijska potpora – poduzetnička infrastruktura

4. Izobrazba i stručna pomoć poduzetnicima

5. Tehnološki razvoj, proizvodni programi i posebni programi

6. Poticanje poduzetništva kod ciljnih skupina

7. Poticanje povezivanja malih međusobno i malih s velikim gospodarskim subjektima

8. Financiranje u poduzetništvu

9. Jamstva (garancije)

210


3.17. ZNANOST I ISTRAŽIVANJE


Područje znanosti uređuje Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN br. 123/03). Zakon predviđa okvir za

reformu sustava znanstvene djelatnosti, odnosno znanstvenih i razvojnih istraživanja.

U srpnju 2004. godine usvojene su izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN br. 105/04).

Time su uklonjene poteškoće u provedivosti pojedinih konkretnih zakonskih rješenja s obzirom na realno stanje znanstvene

djelatnosti. Također su izmijenjeni neki rokovi u kojima bi Zakon morao biti primijenjen.

Pravna stečevina Zajednice u području znanosti i istraživanja ne nalaže prenošenje u nacionalni pravni poredak. Uvjet za

članstvo u EU je osiguravanje potrebnih preduvjeta za uspješno sudjelovanje u Okvirnim programima Zajednice za istraživanje

i razvoj.

Početak pregovora o punopravnom sudjelovanju u Okvirnim programima Zajednice planira se tijekom 2005. Promjena statusa

«treće zemlje» u punopravnu članicu predstavlja važan korak u provedbi pravne stečevine u području istraživanja, no nalaže

daljnje usklađivanje istraživačke politike, infrastrukture i institucionalno ustrojstvo u cilju povećanja konkurentnosti istraživanja

i tehnologije na europskoj razini.

U kratkoročnom razdoblju planira se izrada Strategije znanstveno - tehnologijske politike. Nacionalno vijeće za znanost čiji će

članovi biti imenovani do kraja 2004. izradit će prvu preliminarnu verziju strategije u prvom kvartalu 2005. Smjernice za njezinu

izradu donesene su na Prvom kongresu hrvatskih znanstvenika iz zemlje i inozemstva (Zagreb-Vukovar 15.-19-11.2004.)

U okviru nacionalne tehnologijske i inovacijske politike dovršeno je programiranje financiranja projekata započetih 2004.

u okviru Programa hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka (HITRA). Nadalje, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i

športa je s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva u listopadu 2004. zaključilo Sporazum o suradnji na usklađivanju

obrazovne politike s gospodarskim potrebama RH i razvoju inovacijskog sustava. Budući da je praćenje statistike inovacija

osnovni preduvjet inovacijskog i tehnologijskog razvitka, MZOŠ i Zavod za statistiku će započeti prilagodbu i izradu pokazatelja

za praćenje statistike inovacija.

Zakonodavni prioriteti u području znanosti uključuju donošenje: Poslovnika o radu Nacionalnog vijeća za znanost, Pravilnika

o vrednovanju kvalitete i učinkovitosti znanstvenih ustanova, Pravilnika o sastavu i načinu rada područnih vijeća i matičnih

odbora, Pravilnika o znanstvenim područjima, poljima i granama, te Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja.

3.17.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva (2006. i 2007.)

Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa će nastaviti provedbu trajne mjere predviđene planom provedbe SSP-a koja se

odnosi za izradu konkretnih planova i prijedloga suradnje RH i EU kako bi se ubrzao i iskoristio priljev know-how-a te pristup

novim tehnologijama na području različitih gospodarskih grana.

211


Plan provedbe SSP-a


• ustrojavanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje travanj 2005. MZOS

• izrada Strategije znanstveno - tehnologijske politike travanj 2005. MZOŠ

• imenovanje članova tijela u provedbi Zakona o znanstvenoj djelatnosti (područna znanstvena i umjetnička vijeća, matični odbori za pojedina polja)

srpanj 2005. MZOŠ

• izrada kriterija za vanjsko vrednovanje znanstvenih organizacija travanj 2005. MZOŠ

• izrada konkretnih planova i prijedloga suradnje RH i EU kako bi se ubrzao i iskoristio priljev know-how-a te pristup novim tehnologijama na području različitih gospodarskih grana.

trajno MZOS

• prilagodba i izrada pokazatelja za praćenje statistike inovacija studeni 2005.MZOŠ

DZS

212


3.18. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE


Budući da su obrazovanje, osposobljavanje i mladež prvenstveno u nadležnosti država članica Europske unije, nema potrebe

za usklađivanjem s pravnom stečevinom EU na ovom području.

Predškolski odgoj je dio odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvatske. Uređen je Zakonom o predškolskom odgoju i

naobrazbi (NN br. 10/97.) i brojnim općim zakonskim i posebnim propisima koji uređuju djelatnost predškolskog odgoja.

Prema zakonskim odredbama doneseni su svi podzakonski akti, osim Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja

i obrazovanja koji je pripremljen za daljnji postupak donošenja. Tijekom 2005. se očekuje usvajanje ovog iznimno važnog

dokumenta koji će omogućiti kvalitetniju provedbu predškolskog odgoja i naobrazbe.

Područje osnovnoškolskog obrazovanja uređeno je temeljnim zakonom tj. Zakonom o osnovnom školstvu (NN br. 59/90, 26/

93, 7/96, 59/01 i 114/01) i općim zakonskim propisima koji reguliraju rad ustanova i radne obveze te posebnim propisima koji

reguliraju specifične segmente u sklopu djelatnosti. Sukladno članku 10. navedenog zakona utvrđeno je da se javne potrebe

u osnovnom školstvu utvrđuju pedagoškim standardom osnovnog školstva u RH. Početak izrade pedagoškog standarda

planiran je za 2005. godinu.

Nadalje, u 2005. godini planira se početak izrade Pravilnika o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u

razvoju te početak implementacije i evaluacije Kataloga znanja. Katalogom znanja, sposobnosti i vještina za osnovnu školu

se u sklopu postojećih programa i udžbenika daju smjernice za rasterećenje radi povećanja kvalitete nastave. Također se

utvrđuju znanja, sposobnosti i vještine koje učenik mora aktivno usvojiti i služi za orijentaciju u nastavi, a da pri tome ostaje

sloboda nastavnika u realizaciji programa i nastavnog sata.

Ostali prioriteti za 2005. godinu obuhvaćaju:

1. Izradu novog Zakona o osnovnom školstvu

2. Izradu novih ili izmjene postojećih podzakonskih akata – pravilnika: Pravilnik o upisu djece u prvi razred, Pravilnik o

broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu, Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom

obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu

3. Nastavak ranog učenja stranih jezika, organiziranje tečajeva i drugih oblika obrazovanja za završavanje osnovne škole

te izradu strategije rada i obrazovanja darovite djece.

U srednjem obrazovanju do sada su donesena 53 nova nastavna plana i programa za vezane obrte po jedinstvenom nastavnom

planu i programu, a Pravilnikom o načinu ostvarivanja programa naukovanja i stručnog osposobljavanja za vezane obrte (NN

br. 69/04) koji je donijelo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva unesene su promjene u način odobravanja izvođenja

programa obrazovanja za vezane obrte što je sada stavljeno u nadležnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Započeo je rad na novoj Nacionalnog klasifikaciji zanimanja pri Državnom zavodu za statistiku u što je uključeno i Ministarstvo

znanosti, obrazovanja i športa. Nova Nacionalna klasifikacija zanimanja bit će dobar oslonac pri izradi novih nastavnih planova

i programa i mreže srednjih škola i učeničkih domova.

Nadalje, donesen je Zakon o nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NN br. 151/04) čime su stvoreni uvjeti

za uvođenje državne mature.

U obrazovanju odraslih doneseni su nacrt Strategije obrazovanja odraslih i Akcijski plan koji su u fazi rasprave sa svim socijalnim

partnerima, a radi se i na pripremi Zakona o obrazovanju odraslih. Nastavlja se financiranje opismenjavanja odraslih u projektu

213


„Za Hrvatsku pismenosti: put do poželjne budućnosti – Desetljeće pismenosti u Hrvatskoj 2003.-2012.“ U cilju njihovog

ravnopravnijeg uključivanja na tržište rada. Ujedno je započeo rad na izdavanju udžbenika za osnovno obrazovanje odraslih

koji će biti usklađeni s novim Nastavnim planom i programom za osnovno obrazovanje odraslih.

Među ostalim kratkoročnim prioritetima navodimo: nastavak izrade novih nastavnih planova i programa, izradu ispitnih

kataloga za četverogodišnje škole, ulaganje u opremu i unapređivanje rada srednjih škola i donošenje novih Pravilnika

(Pravilnik o srednjoškolskom obrazovanju odraslih, Pravilnik o ocjenjivanju, Pravilnik o stručnoj spremi nastavnika, Pravilnik o

normi, Pravilnik o ekskurzijama).

Područje visokog obrazovanja uređeno je Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN br. 123/03). Zakon

predstavlja okvir za reformu visokih učilišta i provedbu načela Bolonjske deklaracije koja predviđa usklađivanje visokoškolskih

sustava u cilju stvaranja Europskog prostora visokog obrazovanja do 2010. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u

suradnju s Rektorskim zborom hrvatskih sveučilišta redovito organizira javne rasprave o napretku RH u provedbi Bolonjskog

procesa. Rasprave obuhvaćaju slijedeća pitanja: sustav visokoškolskog obrazovanja temeljen na dva ciklusa, sustav usporedivih

stupnjeva znanja, europski bodovni sustav ECTS, mobilnost, jamstvo kvalitete visokog obrazovanja, EU dimenzija visokog

obrazovanja, cijeloživotno obrazovanje, promicanje ideje Europskog prostora visokog obrazovanja.

U srpnju 2004. usvojene su izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN br. 105/04). Time

su uklonjene poteškoće u provedivosti pojedinih konkretnih zakonskih rješenja s obzirom na realno stanje visokoobrazovne

djelatnosti. Također su produženi neki rokovi u kojima bi Zakon morao biti primijenjen. Kratkoročno se planira izrada

podzakonskih akata potrebnih za provedbu Zakona: Pravilnik o vođenju evidencija i studentima na visokim učilištima, Pravilnik

o sadržaju diploma i dopunskim ispravama o studiju, Pravilnik o sadržaju indexa, Zakon o stručnim nazivima i akademskim

titulama, Zakon o studenskom zboru i Etički kodeks.

Vlada Republike Hrvatske usvojila je u siječnju 2003. godine Nacionalni program djelovanja za mlade (dalje: Nacionalni

program) koji donosi prioritetne strategijske ciljeve za djelovanje svih činitelja politike prema mladima u razdoblju do 2008.

godine. Nacionalni program izravna je, i prva u nizu, inicijativa Vlade Republike Hrvatske usmjerena poticanju brojnih aktivnosti

kojima se nastoje implementirati međunarodni dokumenti s područja razvoja politike prema mladima. Ostvarivanju ciljeva

Nacionalnog programa značajno pridonose klubovi mladih. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti je

2004. godini ostvario suradnju s 34 kluba mladih diljem Hrvatske. Planira se edukacija voditelja klubova mladih.

Planira se donošenje Zakona o Vijećima za mlade. Vijeća mladih osnivala bi se na lokalnoj razini (općine i gradovi koja bi se

međusobno povezivali u županijska vijeća), od predstavnika lokalnih udruga mladih i za mlade, političke mladeži, učenika,

studenata i predstavnika lokalne zajednice, a bila bi zadužena za zastupanje interesa i potreba svih skupina mladih na lokalnoj

razini, koordinaciju aktivnosti za mlade, te sudjelovanje u radu općinskih, gradskih i županijskih vijeća (bez prava formalnog

odlučivanja).


Dokument o Europskom partnerstvu s Hrvatskom kao srednjoročni prioritet na području obrazovanja i usavršavanja navodi

potrebu jačanja napora na stvaranju modernog sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Također, predviđena je

izrada Zakona o strukovnom obrazovanju radi usklađivanja strukovnog obrazovanja s europskim školskim sustavom.

Na području osnovnoškolskog obrazovanja nastavit će se do 2007. godine s utvrđivanjem pedagoškog standarda,

implementacijom i evaluacijom Kataloga znanja te izradom Pravilnika o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s

214


teškoćama u razvoju.

Na području srednjoškolskog obrazovanja nastavit će se neke već započete aktivnosti poput priprema za donošenje nove

i racionalnije mreže srednjih škola i učeničkih domova, dodatno usklađivanje Nacionalne klasifikacije zanimanja i izrade

Kataloga znanja za sve vrste srednjih škola. Također, planira se izrada Pedagoškog standarda za srednjoškolsko obrazovanje te

donošenje krovnog Zakona o obrazovanju i Zakona o obrazovanju odraslih.

Plan provedbe SSP-a


• ustrojavanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje ožujak 2005. MZOS

• provedba novog modela financiranja visokog obrazovanja listopad 2005. MZOŠ

• osnivanje Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja siječanj 2005. MZOŠ

• osnivanje Agencije za strukovno obrazovanje veljača 2005. MZOŠ

• analiza i definiranje pokazatelja uspješnosti provedbe Nacionalnogprograma djelovanja za mlade

prosinac 2005. MOBMS

215


3.19. TELEKOMUNIKACIJE I INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA


U 2005. godini bit će izrađeni i doneseni sljedeći zakonski i podzakonski propisi potrebni za daljnje usklađivanje hrvatskog

zakonodavstva s pravnom stečevinom EU (MMTPR u suradnji s Hrvatskom agencijom za telekomunikacije):

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o telekomunikacijama,

• Pravilnik o osnovnim telekomunikacijskim uslugama,

• Pravilnik o nadoknadi troškova davatelja osnovnih telekomunikacijskih usluga,

• Pravilnik o jedinstvenom europskom broju za hitne službe,

• Pravilnik o dodjeli radijskih frekvencija.

Navedenim zakonskim i podzakonskim propisima provest će se usklađivanje sa sljedećim propisima Europske unije:

• Direktiva 2002/20/EZ o odobrenjima za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Direktiva o odobrenjima),

• Direktiva 2002/21/EZ o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Okvirna

direktiva),

• Direktiva 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i korisničkim pravima u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i

uslugama (Direktiva o univerzalnoj usluzi),

• Odluka br. 676/2002//EZ o regulatornom okviru za politiku radijskoga spektra u Europskoj zajednici (Odluka o

radijskom spektru).

Tijekom 2005. godine predviđeno je donošenje Zakona o potvrđivanju Konvencije o osnivanju Europskog komunikacijskog

ureda (ECO) (Rok provedbe – II. kvartal 2005. godin).

3.19.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva - projekcije za 2006. i 2007. godinu (Europsko partnerstvo)

Srednjoročne prioritete (projekcija za 2006. i 2007. godinu) u ovom području, prema dokumentu o Europskom partnerstvu s

Republikom Hrvatskom, čini prihvaćanje potrebnih zakonskih i podzakonskih propisa kojima se upotpunjuje regulatorni okvir

i uvodi tržišno natjecanje na svim područjima (u skladu s novim regulatornim okvirom Europske unije).

U cilju ostvarivanja ovih prioriteta u srednjoročnom razdoblju, do 2007. godine, Ministarstvo će, u suradnji s drugim nadležnim

tijelima državne uprave i ostalim institucijama, a ovisno o osiguranju potrebnih izvora sredstava (iz državnog proračuna

Republike Hrvatske, pretpristupnih fondova EU (PHARE) ili drugih programa strane pomoći), provoditi sljedeće programske

aktivnosti:

• Izrada nacrta prijedloga novog Zakona o elektroničkim komunikacijama, na temelju Analize rada postojećih

regulatornih tijela u području telekomunikacija i pošte te Analize primjene Zakona o telekomunikacijama i Zakona o

pošti, u dijelu koji se odnosi na rad, ovlasti i poslove Hrvatske agencije za telekomunikacije i Vijeća za poštanske usluge

(MMTPR u suradnji s Hrvatskom agencijom za telekomunikacije i Vijećem za poštanske usluge).

Rok provedbe – IV. kvartal 2007. godine.

3.19.3. Telekomunikacije

U 2004. godini donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o telekomunikacijama (NN 60/04), kojim su, osim uklanjanja

uočenih nedostataka i nepreciznosti u Zakonu iz 2003. godine i usklađivanja s izmjenama u ustrojstvu sustava državne uprave,

primjerenije uređene pojedine ovlasti Hrvatske agencije za telekomunikacije, smanjen je propisani broj godina radnog iskustva

216


za člana Vijeća Agencije (u skladu s preporukama stručnjaka Europske komisije i ustaljenom praksom u zemljama članicama

Europske unije), te su dopunjene i precizirane kaznene odredbe, kako bi se omogućio što djelotvorniji inspekcijski nadzor nad

provedbom odredaba tog Zakona i pripadajućih podzakonskih propisa.

U provedbenom dijelu zakonskog okvira u telekomunikacijama trenutno su na snazi 33 podzakonska akta (1 uredba Vlade

Republike Hrvatske i 32 pravilnika), koji su doneseni na temelju novog Zakona o telekomunikacijama iz 2003. godine i ranije

važećih zakonskih propisa iz telekomunikacija, a primjenjuju se na temelju važeće zakonske odredbe do donošenja novih

propisa, ako nisu u suprotnosti s novim Zakonom.

Na temelju novog Zakona o telekomunikacijama iz 2003. godine ministar mora, turizma, prometa i razvitka tijekom 2004.

godine donio je: Pravilnik o koncesijama i dozvolama za obavljanje telekomunikacijskih usluga (NN 49/04, 57/04 i 123/04),

Pravilnik o plaćanju naknade za obavljanje telekomunikacijskih usluga i djelatnosti (NN 49/04 i 57/04) i Pravilnik o plaćanju

naknade za dodjelu i uporabu radijskih frekvencija (NN 49/04 i 57/04). Navedeni Pravilnici djelomično su usklađeni sa sljedećim

propisima Europske unije:

• Direktivom 2002/20/EZ o odobrenjima za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Direktiva o odobrenjima),

• Direktivom 2002/21/EZ o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Okvirna

direktiva),

• Direktivom 2002/77/EZ o natjecanju na tržištu elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga,

• Odlukom br. 676/2002//EZ o regulatornom okviru za politiku radijskoga spektra u Europskoj zajednici (Odluka o

radijskom spektru).

Do kraja 2004. godine i u 2005. godini predstoji još donošenje niza provedbenih propisa, kako bi se mogla nastaviti daljnja

liberalizacija tržišta i potpuna demonopolizacija u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži, u skladu sa zakonskom obvezom

nacionalnog operatora HT – Hrvatskih telekomunikacija d.d. da od 1. siječnja 2005. godine omoguće drugim operatorima i

davateljima usluga pristup svojoj izdvojenoj lokalnoj petlji te pruže usluge prenosivosti broja i predodabira operatora. U ključne

podzakonske propise, koji moraju biti dovršeni i doneseni do kraja 2004. godine, ubrajaju se: Uredba o ograničenjima uporabe

radijskih frekvencija, Pravilnik o uvjetima stavljanja na tržište, stavljanja u pogon i uporabu radijske opreme i telekomunikacijske

terminalne opreme, Pravilnik o elektromagnetskoj kompatibilnosti (EMC), Pravilnik o ograničenjima jakosti elektromagnetskih

polja za radijsku opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu, Pravilnik o telekomunikacijskim uslugama, Pravilnik o

postupku utvrđivanja i analize mjerodavnih tržišta u telekomunikacijama, Pravilnik o ovlastima za obavljanje djelatnosti u

telekomunikacijama, Pravilnik o tehničkim pregledima u telekomunikacijama, Pravilnik o prenosivosti broja i predodabiru

operatora i Pravilnik o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji.

U vezi s donošenjem novog Pravilnika o ograničenjima jakosti elektromagnetskih polja za radijsku opremu i telekomunikacijsku

terminalnu opremu bit će potrebno razmotriti, u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, prilagodbu i usklađivanje

njihova Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN 204/03), kako bi se izbjegle moguće dvojbe i neusklađenosti u

propisima kojima se dijelom uređuje isto normativno područje, što može uzrokovati pravnu nesigurnost i nemogućnost

učinkovite primjene propisa.

Do 1. siječnja 2005. godine bit će potrebno usvojiti odgovarajuće izmjene u Pravilniku o plaćanju naknade za obavljanje

telekomunikacijskih usluga i djelatnosti (NN 49/04 i 57/04), kako bi se visina propisanih naknada za dozvole, prijave i ovlasti

uskladila s iznosima koji ne prelaze visinu administrativnih troškova što nastaju u postupku izdavanja dozvole ili ovlasti,

odnosno podnošenja prijave te prigodom upravljanja, kontrole i provedbe tog postupka. Na ovaj će se način postići potpuno

usklađivanje provedbenog propisa s dijelom pravne stečevine Zajednice u pogledu odredaba o naknadama.

U postupku je osnivanje Radne skupine Vlade Republike Hrvatske za usklađivanje Ugovora o koncesiji za obavljanje javnih

217


govornih usluga u nepokretnoj mreži i tržišnih telekomunikacijskih usluga u nepokretnoj mreži, sklopljenog između Vlade

Republike Hrvatske i HT – Hrvatskih telekomunikacija d.d. 22. rujna 1999. godine (s izmjenama i dopunama Ugovora od

30. srpnja 2001. i 17. listopada 2001. godine). Zadaća je ove Radne skupine izvršiti analizu i izraditi prijedlog s načinom i

rokovima usklađivanja Ugovora o koncesiji s novim Zakonom o telekomunikacijama iz 2003. godine, nakon čega bi Vlada

Republike Hrvatske i HT d.d. utvrdili odgovarajuće izmjene i dopune tog Ugovora. U tu svrhu bit će potrebno provesti i

analizu sklopljenih ugovora u okviru druge faze privatizacije HT-a d.d., i to Okvirnog ugovora (Framework Agreement),

Ugovora dioničara (Shareholders’ Agreement) i Ugovora o kupoprodaji dionica (Share Sale and Purchase Agreement), osobito

u pogledu njihova utjecaja na daljnju liberalizaciju tržišta i djelotvoran regulatorni nadzor nad monopolističkim operatorom

u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži.

Na temelju ostvarenog uspjeha Republike Hrvatske u dobivanju satelitske orbitalne pozicije na geostacionarnoj satelitskoj

orbiti (12,8ºW), na Svjetskoj radiokomunikacijskoj konferenciji u Istanbulu 2000. godine (WRC-2000), Hrvatska je 2003. godine

potpisala Sporazum o razumijevanju s tri zemlje (Češka, Slovačka i Mađarska), s kojima zajednički dijeli tu poziciju.

U tijeku je postupak potpisivanja Konvencije o osnivanju Europskog komunikacijskog ureda (ECO), kojom će se zamijeniti

dosad važeća Konvencija o uspostavljanju Europskog ureda za radiokomunikacije iz 1994. godine, u svrhu osnivanja novoga

jedinstvenog stručnog tijela u okviru CEPT-a, u skladu s provedenim strukturnim promjenama u toj europskoj organizaciji,

koje je član i Republika Hrvatska od 1992. godine.

3.19.4. Poštanske usluge

Na temelju Zakona o pošti (NN 172/03 i 15/04) doneseni su sljedeći pravilnici:

• Pravilnik o naknadi za dozvolu za obavljanje univerzalnih poštanskih usluga (NN 20/04);

• Pravilnik o općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga (NN 151/04).

Navedeni pravilnici usklađeni su sa sljedećim propisima Europske unije:

• Direktivom 97/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, od 15. prosinca 1997. godine, o općim pravilima za razvoj

unutarnjeg tržišta poštanskih usluga u Zajednici i poboljšanje kakvoće usluga,

• Direktivom 2002/39/EZ o izmjenama i dopunama Direktive 97/67/EZ, od 10. lipnja 2002. godine, s obzirom na daljnje

otvaranje poštanskih usluga u Zajednici tržišnom natjecanju.

Podzakonski propisi iz područja pošte koji su izrađeni i čije je donošenje u tijeku:

• Pravilnik o poštanskom sustavu javnog operatora,

• Odluka o visini i načinu korištenja naknade koju plaćaju davatelji poštanskih usluga iz prihoda ostvarenog u

prethodnoj godini,

• Pravilnik o mjerilima i kriterijima te postupku za ostvarivanje prava na podmirenje troškova javnog operatora iz

sredstava državnog proračuna.

3.19.5. Informacijska tehnologija

Razvoj informacijskog društva jedan je od prioritetnih zadataka Republike Hrvatske, temelji kojega su postavljeni usvajanjem

strategije “Informacijska i komunikacijska tehnologija – Hrvatska u 21. stoljeću”. Uzimajući u obzir iskustva stečena provedbom

Strategije od 2002. godine, u cilju daljnjeg poticanja ubrzanog razvoja informacijskog društva i primjene informacijsko-

komunikacijske tehnologije u svakodnevnom životu, Vlada RH je krajem 2003. godine usvojila Program e-Hrvatska 2007. U

skladu s preporukama Europske unije iz programa “eEurope 2005” Programom e-Hrvatska 2007. želi se ostvariti dostupnost

informacija i usluga državne uprave hrvatskim građanima i gospodarstvu, a time i otvoriti prostor aktivnog sudjelovanja u

218


globalnim tokovima. Provedbu programa koordinira i o njoj izvještava Vladu Republike Hrvatske Središnji državni ured za e-

Hrvatsku.

Središnji državni ured za e-Hrvatsku osnovan je u prosincu 2003. godine s primarnim ciljem koordinacije i provedbe aktivnosti

Programa e-Hrvatska 2007. Pored toga Ured obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na razvitak i povezivanje

informacijskih sustava tijela državne uprave; sudjeluje u donošenju i praćenju provedbe stručnih i normativnih podloga za

pridruživanje Republike Hrvatske Europskoj Uniji u područjima razvitka i primjene informacijsko komunikacijske tehnologije

te sudjeluje u promicanju i sustavnom unapređivanju izgradnje informacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj. Provedbom

programa postavljeni su i prioriteti koji se odnose na:

• uspostavljanje računalno-komunikacijske mreže tijela državne uprave

• uspostavljanje zajedničkih kriterija i preporuka za sigurnost podataka i računalno-komunikacijske mreže;

• uspostavljanje tehnološke osnove za učinkovito osiguranje zaštite osobnih podataka;

• omogućavanje primjene infrastrukture elektroničkog potpisa posebno u području pružanja javnih usluga građanima

i poduzećima;

• omogućavanje pristupa Internetu uz širokopojasni prijenos podataka po pristupačnim cijenama za sve;

• uspostavljanje Agencije za potporu informacijskih sustava kao institucionalne infrastrukture za integraciju

informacijskih sustava državne uprave i uspostavu centralnog portala informacija o radu javne uprave i javnih usluga

na Internetu;

• donošenje preporuka za povećanje broja korisnika usluga informacijskog društva, posebice za podzastupljene

društvene grupe (mladi i starije osobe, žene, osobe s posebnim potrebama);

• uspostavljanje sustavnog praćenja i mjerenja rezultata implementacije provedbenih dokumenata (uspostavljanje

mehanizama za sustavno mjerenje i praćenje indikatora razvoja informacijskog društva u skladu s metodama praćenja

provedbe Akcijskog plana eEurope 2005 i normama EUROSTAT-a).

U skladu s obvezama iz NPPEU 2004 Vlada RH osnovala je u rujnu 2004. godine Nacionalno vijeće za informacijsko društvo

kao savjetodavno tijelo s ciljem razmatranja, utvrđivanja i promicanja svih bitnih pitanja razvitka informacijskog društva u

Republici Hrvatskoj, a osobito prioritetnih mjera i razvojnih ciljeva. Prioritet za 2005. godinu predstavlja imenovanje članova

Nacionalnog vijeća u kojemu bi uz članove predložene od strane tijela državne uprave važnu ulogu trebali imati predstavnici

civilnog društva, akademske zajednice i gospodarstva kao zainteresirane strane (engl. stakeholders) u procesu razvitka

informacijskog društva.

Plan provedbe SSP-a

Mjera Rok provedbe NositeljiProvedbeni plan integracije usluga e-državne uprave 3/2005 SDUeH, SDUU

Nacionalni program informacijske sigurnosti u Republici Hrvatskoj

3/2005 SDUeH, MUP, MORH, POA, OA

Strategija razvitka širokopojasnoga prijenosa podataka do 2007.

3/2005 SDUeH, MMTPR

Imenovanje članova Nacionalnog vijeća za informacijsko društvo

3/2005 MZOŠ, SDUeH, MMPTR, SDURS

Preporuke za povećanje broja korisnika usluga informacijskog društva i smanjenje razlika digitalnog jaza

3/2005 SDUeH, MZOŠ, MMTPR, MINGORP

Usvajanje metodologije za sustavno mjerenje i praćenje indikatora razvoja informacijskog društva

6/2005 DZS, SDUeH, MZOŠ, MMTPR

Studija stanja razvoja informacijskog društva u RH 12/2005 SDUeH, MZOŠ

219


3.20. KULTURA I AUDIOVIZUALNA POLITIKA


U III. kvartalu 2005. godine predviđeno je donođenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima

kojim će se uređivati materija koja se odnosi na Vijeće za elektroničke medije kao samostalno i neovisno regulatorno tijelo

u području elektroničkih medija (Direktiva o televiziji bez granica 89/552/EEZ izmijenjena i dopunjena Direktivom 97/36/EZ,

Preporuka br. (2000) 23 o nezavisnosti i funkcijama regulatornih tijela u sektoru emitiranja).

Novi Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji biti će usvojen u IV. kvartalu 2005. godine, a uređivait će način izbora i rad programskog

vijeća Hrvatske radiotelevizije, na način da glavnu ulogu u izboru Vijeća imaju udruge civilnoga društva. (Direktiva o televiziji

bez granica 89/552/EEZ izmijenjena i dopunjena Direktivom 97/36/EZ, Preporuka br. (2000) 23 o nezavisnosti i funkcijama

regulatornih tijela u sektoru emitiranja).

3.20.1. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva – projekcije za 2006. i 2007.

U srednjoročnom razdoblju Vijeće za elektroničke medije i Ministarstvo kulture nastaviti će raditi na potpunoj provedbi

medijskog zakonodavstva (Zakon o medijima, Zakon o elektroničkim medijima i Zakon o HRT-u) čime će se osigurati neovisni

rad medija i sloboda izražavanja.

3.20.3. Audiovizualna politika

Republika Hrvatska donijela je u travnju 2004. godine novi Zakon o medijima (NN br. 59/04). Ovaj Zakon u potpunosti je

usklađen s propisima i normama Europske unije, a u njega su ugrađene i primjedbe europskih stručnjaka koji su pružili stručnu

podršku u njegovoj izradi. U Zakonu je posebno naglašeno osiguranje neovisnosti medija i djelovanje medija nezavisno od

bilo kakvog uplitanja državnih tijela.

U 2004. godini proveden je Zakon o elektroničkim medijima u dijelu koji se odnosi na nezavisno regulatorno tijelo u području

elektroničkih medija, tako da je u svibnju 2004. godine konstituirao Vijeće za elektroničke medije, kojemu su osigurana dovoljna

sredstva za samostalno i neovisno djelovanje. U tijeku su pripreme za raspisivanje javnog natječaja za dodjelu koncesija s

obzirom da je nizu koncesionara već istekla koncesija. Na temelju Zakona o elektroničkim medijima tijekom 2004. doneseni

su Pravilnik o javnom natječaju za dodjelu koncesije za obavljanje djelatnosti radija i/ili televizije (NN br. 138/04) i Pravilnik

o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti radija i televizije (NN br.141/03). Tijekom prosinca 2004. godine predviđeno

je usvajanje Pravilnika za radio postaje o postupku provedbe javnog natječaja za raspodjelu sredstava Fonda za poticanje

pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Doneseni propisi predstavljaju pravni temelj za poduzimanje mjera u području audiovizualne politike. Da bi se to područje

zaokružilo, Republika Hrvatska je ostvarila još jedan od bitnih prioriteta, u pravni sustav je tijekom 2004. godine preuzeto četiri

konvencije Vijeća Europe koje se odnose na audiovizualno područje:

• Europska konvencija o kinematografskoj koprodukciji (ETS br. 147 – Strasbourg, 2.10. 1992.)

• Europski sporazum o razmjenama putem televizijskih filmova (ETS br. 27, Pariz, 15.12. 1958.)

• Europski sporazum o zaštiti televizijskog programa (ETS br. 34, Strasbourg, 22.06.1960.)

• Europski sporazum o sprječavanju programa emitiranog iz postaja izvan državnog područja (ETS br. 53, Strasbourg,

22.01.1965.)

Ministarstvo kulture zainteresirano je za sudjelovanje u programima EU Program MEDIA: Media Plus/Media Training i to putem

220


sljedećih aktivnosti: obrazovanje stručnjaka, razvoj proizvodnje, distribucija filmskih i audiovizualnih programa, promocija

filmskih djela i audiovizualnih programa te potpora filmskim festivalima.

3.20.4 Kultura

Tijekom 2004. godine ratificirane su dvije konvencije s područja zaštite kulturne baštine:

• Europska konvencija za zaštitu arheološke baštine (ETS br. 143, La Valetta, 16.01.1992.)

• UNESCO-va konvencija za zaštitu podvodne kulturne baštine (Pariz, 02.11.2001.)

Ministarstvo kulture zainteresirano je za sudjelovanje u programu Culture 2000 u sljedećim područjima:

• Vizualne umjetnosti: pomoć stručnjaka pri osnivanju i izgradnji novih kulturnih ustanova (primjerice muzeja suvremene

umjetnosti), umjetničko obrazovanje i mobilnost umjetnika, susreti mladih umjetnika, umjetničke radionice;

• Knjiga i izdavaštvo: uzajamno prevođenje i objavljivanje književnih djela, stvaranje multimedijalnih informativnih

sustava o književnoj baštini i uključivanje u europske mreže, stručni boravci i razmjena književnika i književnih

prevoditelja;

• Glazbene umjetnosti: proizvodnja i distribucija glazbenih djela, stručna pomoć u obnovi starih kazališta kao dijela

europske graditeljske i glazbene baštine (primjerice Hvarsko kazalište), valorizacija tradicionalne glazbene baštine,

stvaranje multimedijalnih informativnih sustava o glazbenoj baštini i uključivanje u europske mreže, obilježavanje

obljetnica značajnih skladatelja europske glazbene baštine, obrazovanje i usavršavanje glazbenika;

• Scenske umjetnosti: podrška produkciji i prikazivanju kazališnih djela u europskim kazalištima, staž za profesionalce,

potpora prevođenju kazališnih djela;

• Kulturne industrije: program podrške filmskoj industriji za proizvodnju, distribuciju i promociju na festivalima u Europi,

obrazovanje stručnjaka u audiovizualnim industrijama;

• Kulturne ustanove: stručna pomoć u obnovi povijesnih središta za potrebe današnjice, povezivanje nacionalnih

ustanova (muzeja, arhiva, knjižnica i drugih) u europsku mrežu, stvaranje virtualnih muzeja, arhiva i knjižnica;

• Kulturna baština: očuvanje i valorizacija baštine, restauriranje značajnih objekata i spomenika kao dijela europske

kulturne baštine, obrazovanje stručnjaka u području zaštite i restauriranja kulturne baštine (arheološka, graditeljska),

osposobljavanje mladih za tradicionalne i umjetničke zanate, turističke industrije (upravljanje turističkim kulturnim

središtima), razvoj gradskih kulturnih središta, stvaranje multimedijalnih informativnih sustava o kulturnoj baštini

i uključivanje u europske mreže, prevencija i suradnja u borbi protiv nezakonitog prometa umjetničkim djelima,

sudjelovanje u europskim nagradama za obnovu kulturne baštine (EUROPA NOSTRA), očuvanje jezične baštine;

• Europska prijestolnica kulture: Sudjelovanje u programima gradova izabranih za europsku prijestolnicu kulture,

posebice kada se radi o srednjoeuropskim i mediteranskim gradovima.

221


3.21. REGIONALNA POLITIKA

3.21.1 Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva

U poglavlju 21 Regionalna politika pravnu stečevinu Zajednice čine okvir i provedbeni propisi koji ne moraju biti preneseni

u nacionalno zakonodavstvo te sukladno tome nema aktivnosti na usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom EU.

Ipak, potrebno je osigurati da se općenito poštuju zakoni Zajednice, a posebice zakoni na području javne nabave, tržišnog

natjecanja, državne potpore, zaštite okoliša i jednakih mogućnosti koji moraju biti preneseni u nacionalno zakonodavstvo

(vidi relevantna poglavlja).

Nadalje, Odlukom Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Europskom partnerstvu (dalje u tekstu: Europsko

partnerstvo), nisu utvrđeni kratkoročni prioriteti u području Regionalne politike i koordiniranja strukturnih instrumenata, koji se

odnose na usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice niti vezano za potrebne institucionalne

i administrativne prilagodbe.

Vezano uz pravnu regulaciju nacionalne regionalne politike do kraja 2005. godine planira se izraditi jedinstveni pravni

okvir, a u cilju sustavnog uobličavanja dosadašnje fragmentirane regulative prema područjima RH koja zaostaju u razvoju.

Pri izradi rečenog okvira vodit će se računa o usklađivanju s obvezama sadržanim u propisima o strukturnim fondovima,

ponajprije usvajanjem i primjenom temeljnih načela na kojima se zasniva regionalna politika EU – programiranje, partnerstvo,

koncentracija, praćenje i vrednovanje, supsidijarnost, sufinanciranje.

Isti okvir izrađuje se, zajedno s Nacionalnom strategijom regionalnog razvoja, u okviru provedbe projekta CARDS 2002

«Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj». Izradu koordinira Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka.

3.21.2 Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva – projekcije za 2006. i 2007. godinu (Europsko partnerstvo)

Među utvrđenim srednjoročnim prioritetima Europskog partnerstva za poglavlje 21 također nema prioriteta koji se odnose na

usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice.

Ipak, do kraja 2007. godine potrebno je u okviru Zakona o državnom proračunu stvoriti pravnu osnovu kojom će se omogućiti

prijenos proračunskih sredstava između programa, a u skladu s relevantnim procedurama definiranim člankom 34.3. Uredbe

Vijeća 1260/1999.

Također, u tom periodu općenito će se jačati kapaciteti za kasniju primjenu i provedbu propisa o strukturnim fondovima.

222


Plan provedbe SSP

MJERA ROK PROVEDBE NOVI ROK NOSITELJ STATUS PROVEDBE276 - izraditi prijedlog projekta ustroja i djelovanja jedinstvenog sustava

upravljanja informacijama (Integrated

Management Information System) u

području regionalnog razvoja (čl. 105.)

06/2003 10/2005 MMTPR

291 - izraditi plan aktivnosti vezanih za postizanje kompatibilnosti pravnog, financijskog i institucionalnogokvira za

provedbu, praćenje i evaluaciju politike regionalnog razvoja RH koja korespondira s regionalnom politikom i strukturnim fondovima EU (čl. 105.)

10/2005MMTPR,

MEI,

TDU

295 - izraditi prijedlog projekta ustrojavanja i djelovanja nacionalne agencije za regionalni razvoj (čl. 105.)

12/2005 MMTPR

296- izraditi prijedlog projekta ustrojavanja i djelovanja mreže regionalnih i lokalnih razvojnih agencija

(čl. 105.)

12/2005 MMTPR

465 - nastavak i intenziviranje obnove osnovne komunalne i socijalne infrastrukture na područjima povratka (kreditni programi EIB i CEB)

12/2005 MMTPR

223


3.22. OKOLIŠ

3.22.1. KRATKOROČNI I SREDNJOROČNI PRIORITETI USKLAĐIVANJA ZAKONODAVSTVA (EUROPSKO PARTNERSTVO)

Zaštita okoliša je zbog svoje složenosti prepoznata kao jedno od najzahtjevnijih područja u procesu prilagodbe pravnoj

stečevini EU. Utvrđeno je da je u svim sektorima okolišne pravne stečevine EU potrebno daljnje pravno usklađivanje koje je

stručno i vremenski vrlo zahtjevno. Jedna od najznačajnijih aktivnosti koja se provodi u tom području, a započeta je sredinom

2004. godine, je izrada Strategije približavanja zakonodavstvu EU u području zaštite okoliša, koja se ostvaruje uz potporu

programa CARDS.

Polazeći od Mišljenja Europske komisije o zahtjevu Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji i Europskog partnerstva, uz

opsežne pripreme za razvoj horizontalnog zakonodavstva i nastavak rada na preuzimanju pravne stečevine, posebice

u području gospodarenja otpadom, kakvoći voda, kakvoći zraka, zaštiti prirode te integriranom sprječavanju i kontroli

onečišćenja, osigurat će se i institucionalno jačanje tih sektora na svim razinama. Time će se unaprijediti i inspekcijski nadzor

nad provedbom propisa, što je istaknuto kao jedno od prioritetnih područja u navedenim dokumentima. Uspostavit će se i

kontinuirano povećana ulaganja, poglavito na području gospodarenja otpadom, pročišćavanja otpadnih voda i vodoopskrbe.

Detaljna razrada aktivnosti za 2005. godinu sadržana je u podpoglavljima za svaki pojedini sektor.

U politici i programu Vlade Republike Hrvatske dat će se veće značenje sektoru okoliša i istovremeno razvoju gospodarski

važnih sektora čije se aktivnosti, uz znatna ulaganja, moraju prilagoditi visokim EU standardima u zaštiti okoliša te jačanju

integriranja politike zaštite okoliša sa sektorskim politikama u ranoj fazi njihova donošenja. Značajan pomak ostvarit će se

izradom Strategije održivog razvitka i provedbom strateške procjene utjecaja na okoliš za programe, planove i strategije što

će se urediti novim Zakonom o zaštiti okoliša (2006.) i odgovarajućim provedbenim propisima.

Prema okvirnim procjenama Svjetske banke¹, Hrvatska će morati investirati mnogo više u zaštitu okoliša nego do sada čini

kako bi zadovoljila standarde EU. Procjena troškova prilagodbe (investicijski, operativni i administrativni) pravnoj stečevini

EU u području gospodarenja otpadom, kakvoće zraka, IPPC direktive, upravljanja vodama i financijski planovi po sektorima

(jedinice lokalne samouprave, izvanproračunski fondovi, državni proračun, privatni sektor i dr.) izradit će se unutar projekata

CARDS. U okviru tih i REReP projekata jačat će se i administrativne sposobnosti za izradu financijskih strategija/planova/

investicijskih programa te pripremu i provedbu investicijskih projekata na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini u kratkoročnom

i srednjoročnom razdoblju.

Sufinanciranje projekata zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj osiguravat će se iz više izvora: cijena komunalnih usluga i

namjenskih naknada, državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samouprave i županija, izvanproračunskih fondova

(Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske vode), zatim iz sredstava gospodarskih subjekata, privatno-javnog

partnerstva, stranih ulaganja, međunarodne pomoći i donacija. S tim u vezi značajan napredak postignut je osnivanjem Fonda

za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji djeluje od početka 2004. godine i osigurava dopunska sredstva za zaštitu

okoliša. Iz ostvarenih prihoda u 2004. (novo uvedenih naknada u zaštiti okoliša koje čine njegov vlastiti prihod) Fond je izdvojio

154,8 milijuna kuna bespovratnih sredstava za sufinanciranje projekata u zaštiti okoliša (sanaciju odlagališta komunalnog

otpada). U 2005. godini planira izdvojiti ukupno 299,8 milijuna kuna bespovratnih sredstava, od čega za projekte u zaštiti

okoliša 223,0 milijuna kuna i 76,8 milijuna kuna za projekte energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Novi izvori su-financiranja projekata u zaštiti okoliša su predpristupni programi pomoći Phare i ISPA koji su otvoreni temeljem

Pred-pristupne strategije za Republiku Hrvatsku. U listopadu 2004. godine podneseni su prijedlozi projekata za PHARE 2005.

(područje inspekcijskog nadzora, zaštita zraka i sigurno upravljanje kemikalijama) a u tijeku je izrada ISPA strategije za okoliš

224


¹Iznos kapitalnih izdataka za zaštitu okoliša (osnovni scenarij) u razdoblju od dvadeset godina procijenjen je na 6,1 do 11,6 milijardi eura ili 1.390 do 2,680 eura po stanovniku (69 do 134 Eura godišnje), od čega se 50% odnosi na sektor voda, a preostalih 50% na gospodarenje otpadom, zaštitu kakvoće zraka i primjenu IPPC direktive. Izvor: Ekonomski memorandum za Hrvatsku, srpanj 2003.

(vode, otpad, zrak) koja uključuje pripremu prijedloga mogućih investicijskih projekata za sufinanciranje iz ISPA programa u

2005. i 2006. godini.

3.22.2. HORIZONTALNO ZAKONODAVSTVO

Temeljni zakon koji uređuje područje zaštite okoliša je Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94, NN 128/99). Jedna od značajnijih

aktivnosti u 2005. godini je izrada Izvješća o stanju okoliša, koje će pridonijeti unapređenju sustava zaštite okoliša te

učinkovitijem izvješćivanju o stanju okoliša i rezultatima poduzetih mjera.

Aktivnosti predviđene u razdoblju 2006. -2007. godina.:

Novi Zakon o zaštiti okoliša donijet će se 2006. godine. Njime će se zaštita okoliša u Republici Hrvatskoj urediti sukladno

pravnim propisima EU-a i odgovarajućim međunarodnim sporazumima:

• Pristup javnosti podacima o okolišu i sudjelovanje javnosti u izradi planova i programa o okolišu uskladit će se s

Konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša

(Aarhuška konvencija) te odgovarajućim Direktivama (2003/4/EZ i 2003/35/EZ). Pristup javnosti informacijama o

okolišu te svijest javnosti o problemima okoliša ojačat će se provedbom projekta CARDS 2003 -Promicanje pristupa

informacijama i sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša u skladu s Aarhuškom konvencijom. Početak projekta planiran

je za sredinu 2005., u trajanju od 12 mjeseci.

• Postupak procjene utjecaja na okoliš na razini pojedinačnog zahvata uskladit će se s Direktivama 97/11/EC i 85/337/

EEC. Posebna pažnja posvetit će se unapređenju metodologije za što će se koristiti projekt CARDS 2003 Provedba

smjernica i obuka o procjeni utjecaja na okoliš, čiji je početak provedbe predviđen sredinom 2005. godine.

• Propisat će se postupak procjene utjecaja na okoliš planova, programa, strategija i zakonodavstva (strateška procjena

utjecaja na okoliš) u skladu s Direktivom 2001/42/EC i Protokolom o strateškoj procjeni UN konvencije o procjeni

utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo konvencija) koji je Republika Hrvatska potpisala 2003. godine. Za

odabir postupaka i metodologija koristit će se projekt CARDS 2003 - Procjena utjecaja razvojnih strategija na okoliš.

Predvidiva sredstva za donošenje propisa i provedbu strateške procjene utjecaja na okoliš iznose 3,7 mil. kuna.

• Ekološka dozvola za nove i postojeće industrijske tvrtke uvest će se u skladu s IPPC direktivom 96/61/EC, koja će se

koristiti i za propisivanje obveze uvođenja Sustava neovisnog ocjenjivanja i upravljanja okolišem (EMAS) u te tvrtke. U

tu svrhu koristit će se određene aktivnosti projekta CARDS 2002 Strategija približavanja zakonodavstvu EU na području

zaštite okoliša, čija provedba je započela u lipnju 2004. godine.

• Područje planova intervencija uskladit će se s odredbama Direktive 96/82/EC (Seveso II).

• Upravljanje informacijama o okolišu, monitoring okoliša i izvješćivanje uredit će se u skladu s Direktivom o izvješćivanju

(91/692/EEC).

3.22.3. KAKVOĆA ZRAKA I KLIMATSKE PROMJENE

Pravno područje zaštite zraka uređeno je Zakonom o zaštiti okoliša, Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04) te međunarodnim

ugovorima. U pravnom je sustavu Republike Hrvatske niz posebnih zakona koji posredno sadrže mjere i za zaštitu zraka.

Provedbom dosadašnjeg Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem tog Zakona te njihovom analizom, ocijenjeno

je da nisu usklađeni s promjenama u pravnoj stečevini EU te je bilo potrebno donijeti novi zakon koji je usvojen tijekom 2004.

godine (NN 178/04).

Novim zakonom usklađuje se područje zaštite zraka s pravnom stečevinom EU iz područja zaštite zraka, a regulirano je s

ukupno 13 direktiva i drugih propisa koje pokrivaju sljedeća područja: procjenu i upravljanje kakvoćom vanjskog zraka, imisije

225


onečišćujućih tvari u vanjskom zraku, emisiju iz stacionarnih izvora, kakvoću proizvoda i monitoring. Sukladno horizontalnom

zakonodavstvu osigurava se sudjelovanje javnosti, postupak izdavanja dozvola te razmjena informacija.

Na temelju ovoga Zakona, u razdoblju 2005.-2006. godine donijet će se potrebni provedbeni propisi i time dovršiti proces

usklađivanja hrvatskih propisa iz područja zaštite zraka s pravnom stečevinom EU.

Tim Zakonom i njegovim provedbenim propisima uredit će se i područje sprječavanja onečišćenja koja utječu na promjenu

klime (Nacionalni plan raspodjele emisijskih kvota stakleničkih plinova, dodjela prava na emisijske kvote, trgovanje emisijama

i provedba mjera zajedničkog ulaganja kapitala u razvoj i korištenje ekološki prihvatljivijih tehnologija).

Osim donošenja provedbenih propisa Zakona o zaštiti zraka u 2005. godini planiraju se sljedeće aktivnosti:

• izraditi Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka,

• nastaviti s uspostavom postaja za trajno praćenje kakvoće zraka u državnoj mreži,

• izraditi Drugo i Treće nacionalno izvješće o promjeni klime, sukladno obvezama iz UNFCCC (koji će biti objedinjeni u

jednom dokumentu) te isti dostaviti tajništvu Konvencije.

U skladu s Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN 46/02) te temeljem propisa

koji će biti doneseni, u razdoblju od 2005. do 2008. godine izvršit će se sljedeće provedbene mjere:

• izgraditi kompletnu državnu mrežu za trajno praćenje kakvoće zraka,

• započeti s izgradnjom nacionalnog sustava za proračun emisija stakleničkih plinova te registra izvora i tehnologija,

• započeti s uspostavom nacionalnog programa za ocjenu utjecaja i prilagodbu klimatskim promjenama te ublažavanja

posljedica klimatskih promjena,

• uspostaviti kvalitetan sustav za postupanje s tvarima koje oštećuju ozonski omotač, uključujući i sustav oporabe tih

tvari te njihovog sigurnog odlaganja kada postanu otpad.

Tehnička i financijska podrška za usklađivanje zakonodavstva, izradu Plana zaštite i poboljšanja kakvoće zraka i uspostavu

dijela državne mreže, osigurat će se iz programa CARDS. Financijska pomoć za uspostavljanje dijela državne mreže zatražena

je i iz programa PHARE 2005. Jačanje kapaciteta potrebnih za izgradnju nacionalnog sustava za proračun emisija stakleničkih

plinova osigurat će se unutar programa LIFE III – Treće zemlje.

3.22.4. GOSPODARENJE OTPADOM

Pravno područje gospodarenja otpadom uređeno je Zakonom o otpadu (NN 178/04) i međunarodnim ugovorima (Baselska

konvencija).

Zakon o otpadu (NN 178/04) usvojen je u prosincu 2004. godine i usklađen je s odredbama EU Direktive o otpadu 75/442/EC,

a provedbenim propisima koji će se donijeti temeljem tog Zakona u 2005. i 2006. godini, preuzet će se i sve ostale direktive.

Time će se dovršiti proces usklađivanja hrvatskih propisa u području gospodarenja otpadom s pravnom stečevinom EU.

Radi ostvarivanja temeljnog cilja – uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj - a što je

određeno Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja, u tijeku je izrada Strategije gospodarenja

otpadom u Republici Hrvatskoj koja će se provoditi Planom gospodarenja otpadom čije je donošenje planirano u 2005.

godini. Prioritetne aktivnosti su mjere za sprječavanje nastanka i smanjenje otpada za odlaganje, uspostava mreže centara za

gospodarenje otpadom, sanacija lokacija visokog onečišćenja okoliša («crne točke») i sanacija postojećih odlagališta.

Za provedbu određenih mjera u području gospodarenja otpadom potrebno je uvesti ekonomske poticaje temeljem programa

Vlade Republike Hrvatske, uključujući poticaje za sprječavanje nastanka otpada na izvoru.

226


Ostvaren je napredak aktivnostima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji iz ostvarenih prihoda sufinancira

sanaciju odlagališta komunalnog otpada te uvođenjem naknade koje plaćaju pravne i fizičke osobe koje odlažu neopasni

industrijski otpad i naknade koju plaćaju proizvođači opasnog otpada.

Ukupna ulaganja Fonda, prema prvom pozivu za javno prikupljanje ponuda od ožujka 2004. godine, iznosit će 334 milijuna

kuna za sanaciju 33 odlagališta, odnosno jednu trećina od 126 neuređenih odlagališta na području Republike Hrvatske. Fond

je objavio i drugi poziv za javno prikupljanje ponuda u listopadu 2004., također za sufinanciranje programa sanacije odlagališta

komunalnog otpada.

U 2004. godini pokrenute aktivnosti pripreme projektne dokumentacije za sanaciju lokacija visoko onečišćenog okoliša koje

će se nastaviti u 2005. i narednim godinama.

Tehnička podrška izradi zakona i provedbenih propisa ostvarit će se kroz projekt CARDS 2002 Strategija približavanja

zakonodavstvu EU u području zaštite okoliša i drugih programa pomoći. Kroz CARDS program osigurana su i određena

sredstva za infrastrukturna ulaganja u cilju poboljšanja gospodarenja otpadom na lokalnoj razini. Za razvoj informacijskog

sustava za gospodarenje otpadom tehnička podrška pružit će se iz programa LIFE III-Treće zemlje.

3.22.5. UPRAVLJANJE VODAMA

Zakon o vodama (NN 107/95) i Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN 107/95, 19/96 i 88/98) predstavljaju temeljni

pravni okvir za upravljanje vodama u Republici Hrvatskoj, kao i brojni međunarodni i bilateralni ugovori. Polazeći od obveze

koja proizlazi iz Zakona o vodama, a odnosi se na vođenje vodne dokumentacije i javnosti podataka iz vodne dokumentacije i

obveze iz Europskog partnerstva o razvijanju horizontalnog zakonodavstva i sudjelovanju javnosti potrebno je pravno urediti

ovo pitanje. Donošenje Pravilnika o vođenju vodne dokumentacije kratkoročni je prioritet.

Nastavno na aktivnosti koje se već sada provode vezano uz uspostavu Informacijskog sustava voda potrebno je u

srednjoročnom razdoblju osigurati potpunu uspostavu i funkcioniranje tog sustava i njegovu povezanost sa svim ostalim

relevantnim sustavima u Republici Hrvatskoj i Europske komisije. Također, temeljem analiza predviđenih u okviru projekata:

1. CARDS 2002 Informacijski sustav voda-standardizacija i monitoring

2. CARDS 2003 Usklađivanje hrvatske legislative iz područja upravljanja vodama s pravnom stečevinom EU

utvrdit će se detaljni rokovi za usklađivanje ostalih hrvatskih propisa s pravnom stečevinom EU iz područja upravljanja

vodama.

Mjere zaštite voda definirane su Državnim planom za zaštitu voda te je potrebno intenziviranje nastaviti s provedbom tih

mjera. Osobito je potrebno obaviti reviziju Plana građenja objekata i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iz sustava javne

odvodnje. Trenutno, godišnje investiranje u gradnju infrastrukturnih objekata za zaštitu voda je nedostatno za postizanje

standarda EU te je nužno osigurati u slijedećem razdoblju potrebna financijska sredstva.

U vezi s korištenjem voda trenutno su najvažniji problemi u području vodoopskrbe zbog značajnih gubitaka u postojećim

vodoopskrbnim sustavima i još uvijek nedovoljnoj priključenosti stanovništva na sustave javne vodoopskrbe. Sustavno i trajno

treba raditi na ujednačavanju i povećanju sigurnosti vodoopskrbe gdje to ekonomski elementi dozvoljavaju.

Područje zdravstvene ispravnosti vode za piće regulirano je odredbama Zakona o hrani (NN 117/03). Do kraja 2004. godine

stupit će na snagu i Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, kojim je preuzeta Direktiva 98/83 EEZ o kvaliteti

vode namijenjene za ljudsku uporabu. U 2005. godini predviđa se donošenje Pravilnika o uvjetima za provedbu sustava

samokontrole.

227


Stoga će se u 2005. godini i kontinuirano do 2007. poduzimati konkretne aktivnosti koje proizlaze iz navedenih propisa, u

prvom redu ustrojavanje sustava samokontrole za javne vodoopskrbne objekte i njegovo uvođenje u praksu, monitoring

vode za piće kao i imenovanje Stručnog povjerenstva za vodu za piće.

Zone sanitarne zaštite izvorišta vode nisu uspostavljene na svim izvorištima, a propisane mjere zaštite tih zona ne provode se

u potpunosti. Stoga je uz gradnju vodoopskrbne infrastrukture, potrebno raditi na povećanju sigurnosti zaštite vodonosnika

od onečišćenja i zagađenja.

Štete od suša u poljoprivredi u nekoliko posljednjih godina vrlo su visoke zbog nedovoljno razvijenih natapnih sustava te

je u nadolazećem razdoblju potrebno intenzivirati napore na izradi planova za obnovu postojećih i razvoj novih sustava za

natapanje.

Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda je nedovoljno razvijen da bi osigurao potrebnu sigurnost građana i imovine te je

potrebno intenzivno raditi na njegovom daljnjem razvoju.

Trenutni raspoloživi izvori financiranja za ove potrebe su nedostatni. Potrebno je prioritetno pristupiti reformi postojećeg

sustava financiranja mjera koje podupiru razvoj sustava zaštite od štetnog djelovanja voda i pristupiti izradi potrebnih

investicijskih strategija i programa.

U odnosu na obavezu jačanja vodnogospodarskog planiranja, izrada Vodnogospodarske osnove Hrvatske (VOH) je prioritetna

aktivnost. S tim u vezi potrebno je završiti sve započete aktivnosti na pripremi izrade II. dijela VOH-a Planovi upravljanja vodnim

područjima. Izrada prijedloga Provedbene strategije za provedbu Okvirne direktive o vodama nužna je za ujednačenu provedbu

obveza, analizu potreba za jačanjem administrativnih kapaciteta i pripremu prijedloga koji će poduprijeti te potrebe.

Radi potrebe za intenzivnijim ulaganjima u vodnogospodarsku infrastrukturu, odnosno jačanja provedbe mjera zaštite voda,

potrebno je pristupiti izradi investicijskih strategija i osiguranju većeg iznosa sredstava za infrastrukturne projekte. U tom

smislu intenzivirat će se aktivnosti na provedbi zahtjeva iz Direktive o pitkim vodama i Direktive o otpadnim vodama sustava

javne odvodnje, odnosno pristupiti izradi okvira prijedloga planova provedbe ovih dviju direktiva, vodeći računa o zahtjevima

iz Okvirne direktive o vodama. U dijelu vodoopskrbe vodit će se računa o značajnim gubicima vode u vodoopskrbnim

sustavima i na uspostavama zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.

Analiza Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva i pripadajućih provedbenih propisa, po potrebi i ostalih zakona, radi

identificiranja potrebnih mjera koje bi omogućile intenzivnije investiranje u vodnogospodarsku infrastrukturu, uvažavajući

zahtjeve relevantnih EU direktiva, omogućit će zajedno s prije opisanim prijedlozima planova provedbe Direktive o pitkim

vodama i Direktive o otpadnim vodama sustava javne odvodnje, izradu podloge za pristupanje izmijeni/donošenju novog

Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva i odgovarajućih provedbenih propisa. Kod analize Zakona o financiranju

vodnoga gospodarstva treba imati u vidu da su trenutni izvori financiranja za potrebe infrastrukturnih projekata i gradnje

sustava za natapanje i sustava zaštite od štetnog djelovanja voda nedostatni, te je potrebno ojačati sustav financiranja radi

potpore tim projektima.

S obzirom na otvaranje predpristupnih fondova EU potrebno je intenzivnije pristupiti izradi prijedloga projekata (pripremi

projekata) koji će se ponuditi za sufinanciranje (ISPA) i u tom je smislu potrebno jačati kapacitete za pripremu i provedbu tih

projekata na svim razinama.

Kontrola vode za piće u nadležnosti je Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Sredstva za kontrolu vode za piće osiguravaju se

u županijama i Gradu Zagrebu kao jedinicama regionalne (područne) samouprave. Program službene kontrole zdravstvene

ispravnosti vode za piće nije se u cijelosti obavljao kako je to propisano Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za

228


piće zbog nedostatka financijskih sredstava. Stupanjem na snagu i primjenom Zakona o hrani (već tijekom 2004. godine) u

Državnom proračunu bi se osigurala sredstva za opći monitoring sanitarne ispravnosti vode za piće kojeg bi provodili sanitarni

inspektori. U izradi je i Pravilnik o provođenju monitoringa ispitivanja hrane, a time i sanitarne ispravnosti vode za piće.

3.22.6. UPRAVLJANJE MOREM I OBALNIM PODRUČJEM

Ne postoji jedinstven zakonodavni okvir za upravljanje obalnim i otočnim područjem već je isto uređeno putem više zakona

i provedbenih propisa i međunarodnih ugovora, a u nadležnosti je MZOPUG-a i drugih ministarstava (MMTPR, MPŠVG, MZSS,

MUP).

Vezano uz usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU u području zaštite mora i priobalja, u 2005. godini

provodit će se sljedeće aktivnosti:

• Priprema nove Uredbu o kakvoći mora za kupanje, temeljem Smjernica Svjetske zdravstvene organizacije za obalno

more za kupanje, koja će zamijeniti Uredbu o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96) usklađenu

s postojećom Direktivom Vijeća Europe o kakvoći vode za kupanje (76/160/EEC).

• Priprema Državnog plana i programa za izvanredni događaj (Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja Jadranskog

mora), u skladu s novim Protokolom Barcelonske konvencije (Protokol o suradnji na sprječavanju onečišćavanja s

brodova, i u slučajevima opasnosti, u suzbijanju onečišćavanja Sredozemnog mora), koji je stupio na snagu u 2004.

godini.

U srednjoročnom razdoblju poduzimat će se konkretne aktivnosti na očuvanju odgovarajuće kakvoće mora i ispunjavanju

obveza preuzetih međunarodnim ugovorima o smanjivanju unosa otpadnih tvari u more i sprječavanju akcidentnih situacija

na moru. U sklopu međunarodnih aktivnosti planira se aktivno uključivanje Hrvatske u aktivnosti EU na zaštiti mora i priobalja,

uključujući otoke. U tom smislu provodit će se sljedeće aktivnosti:

- daljnje sudjelovanje u aktivnostima Europske komisije na donošenju Europske strategije mora koja je u izradi;

- sudjelovanje u jačanju provedbe Okvirne direktive o vodama i Preporuke o integralnom upravljanju obalnim pojasom

EU kroz bilateralnu suradnju s Kraljevinom Nizozemskom na projektima koji se odnose na vodno-gospodarsko

planiranje i upravljanje;

- kontinuirano praćenje kakvoće obalnog mora i ispuštanja onečišćenja iz rijeka (nastaviti provoditi nacionalni

monitoring program «Sustavno istraživanje Jadranskog mora kao osnova za održivi razvoj» i aktivno sudjelovanje u

MED POL programu UNEP/MAP-a).

3.22.7. ZAŠTITA PRIRODE

Zaštita prirode temelji se na Zakonu o zaštiti prirode (NN 162/03) i Nacionalnoj strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i

krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NSAP) (NN 81/99). Zaštita prirode također je uređena Nacionalnom strategijom

zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN 46/02).

Zaštita šuma definirana je Zakonom o šumama (NN 52/90) i Nacionalnom šumarskom politikom i strategijom (NN 120/03).

Za područje zaštite prirode nadležni su Ministarstvo kulture (MINK) koje obavlja upravne i druge poslove iz područja zaštite

prirode, a Državni zavod za zaštitu prirode obavlja stručne poslove zaštite prirode.

Osim MINK-a i neka druga središnja tijela državne uprave obavljaju poslove u vezi s zaštitom pojedinih sastavnica prirode:

• Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

• Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka

229


• Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva

• Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, planira se područjima posebne zaštite obuhvatiti 15–20% površine

Republike Hrvatske. U 2005. godini predviđeno je proglašenje Parka prirode Lastovo, a uspostava javne ustanove za upravljanje

zaštićenim područjem u periodu od 2006. do 2007. Mehanizmi zaštite biološke raznolikosti izvan zaštićenih područja provodit

će se nakon uspostave Nacionalne ekološke mreže i mreže NATURA 2000, što predstavlja prioritet u području zaštite prirode

u sljedećem dvogodišnjem razdoblju.

Izradit će se Izvješće o stanju prirode temeljem kojeg će se do kraja 2005. godine izvršiti revizija NSAP-a.

U 2005. godini nastavit će se aktivnosti vezane za: reviziju popisa ugroženih vrsta, izradu i izdavanje Crvenih knjiga, propisivanje

karte stanišnih tipova kao obvezne podloge za sve vrste planiranja korištenja prostora i gospodarenja prirodnim dobrima,

obvezno ugrađivanje uvjeta i mjera zaštite prirode u sve prostorne planove i sektorske planske dokumente.

Izrađeni su planovi upravljanja (management plan) za risa i vuka. Usvajanje i primjena započet će u 2005. godini.

Nositelj Projekta očuvanja krških ekoloških sustava (Karst Ecosystem Conservation - KEC) od početka 2004. godine je Ministarstvo

kulture. Projekt će se tijekom 2005. godine financirati sredstvima darovnice Svjetske banke za nastavak istraživanja u svrhu

uspostave trendova za floru, faunu i staništa na području nacionalnih parkova Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak, Sjeverni

Velebit i Parka prirode Velebit. U 2004. godini napravljen je pilot plan upravljanja za NP Risnjak i definirana je metodologija za

ostale planove upravljanja koji se planiraju dovršiti 2006. godine. Isporučena je i instalirana oprema za informatički sustav i GIS

u Ministarstvu i u parkovima. U 2005. godini nabavit će se oprema za audio-vizualne centre u parkovima, a planirani su manji

građevinski radovi radi poboljšanja infrastrukture i uređenja objekata u parkovima.

Zakonom je za sve šume u Republici Hrvatskoj (81% državnih i 19% privatnih šuma) predviđena izrada osnova i programa

gospodarenja kojima se osigurava održivo gospodarenje i prirodna struktura šuma.

U 2005. godini nastavit će se provođenje aktivnosti vezanih za nacionalnu inventarizaciju nedrvnih šumskih proizvoda i njihovo

korištenje prema načelu održivog gospodarenja, te promicanje novih metoda pošumljavanja u krškim područjima, a u cilju

očuvanja biološke raznolikosti i zaštite šumskih ekosustava, te aktivnosti vezane za nacionalne standarde za certificiranje šuma

u Hrvatskoj u skladu s međunarodnim načelima, kriterijima i indikatorima (FSC P&C, Pan-European C&I).

Rad na Međunarodnom kooperativnom programu za procjenu i motrenje štetnih utjecaja onečišćenja zraka na europske

šume (ICP Forests) nastavit će se tijekom 2005., kao i računanje i kartiranje kritičnih opterećenja kiselih sastojaka iz atmosfere

za šumske ekosustave. Zbog naglašenog propadanja šuma jele i hrasta nastavit će se provedba projekata i tijekom 2005.

godine, s ciljem utvrđivanja razloga propadanja i definiranja mjera za poboljšanje stanja.

3.22.8. INDUSTRIJSKO ONEČIŠĆENJE, UPRAVLJANJE RIZICIMA I NESREĆAMA

Planom intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99) uspostavljena je međusektorska koordinacija predviđanja, promatranja i

obavješćivanja, kao trajna osnova učinkovitog i pravovremenog djelovanja kod iznenadnih događaja.

U 2004. godini započeta je provedba mjera praktičnog osposobljavanja pučanstva za samozaštitu, uzajamnu zaštitu, ponašanje

i djelovanje u slučaju nesreća uvažavajući odgovarajuće zahtjeve i smjernice EU-a, NATO Odbora za industrijsko planiranje u

sklopu pred-pristupnih priprema te preuzete obveze UN/ECE Konvencije o industrijskim nesrećama, što uključuje obuku i

osposobljavanje civilne zaštite. Temeljem Pravilnika o metodologiji izrade i sadržaju planova zaštite i spašavanja (NN 31/95)

230


u izradi su županijski (uključujući i Grad Zagreb) Planovi zaštite i spašavanja radi provedbe organizirane zaštite i spašavanja

ljudi i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica civilizacijskih i prirodnih katastrofa te planovi na razini jedinica lokalne

samouprave. Predviđeno je da do sredine 2005. godine budu izrađeni svi predmetni planovi.

Radi usklađivanja s odredbama Direktive 96/82 EC (Seveso II) te Konvencijom i APELL procesom, nakon donošenja Zakona o

zaštiti okoliša 2006. godine, donijet će se novi Plan intervencija u zaštiti okoliša.

Planom će se urediti sustav planova intervencija na svim razinama što osobito uključuje:

• zajedničke planove intervencija za opasne djelatnosti koje mogu izazvati prekogranične učinke

• izradu registra opasnih i rizičnih postrojenja

• organizaciju stručnih radionica i izradu naputaka za primjenu planova intervencija na lokalnoj razini

• uspostavu prikladnog sustava za obavješćivanje o industrijskim nesrećama na svim razinama

• pružanje uzajamne pomoći i ublažavanje posljedica iz područja industrijskih nesreća

• znanstvenu i tehnološku suradnju na području prevencije, pripravnosti i odgovora na industrijske akcidente

• izvješćivanje o industrijskim akcidentima unutar mreže postojećeg EU sustava izvješćivanja o težim akcidentima

(Major Accident Reporting System-a - MARS) i drugi oblici razmjene i dostave informacija

• praćenje i unapređivanje provedbe planova intervencija.

Pravni okvir za uspostavu cjelovitog sustava sprečavanja, nadziranja i onečišćenja okoliša bit će novi Zakon o zaštiti okoliša i

odgovarajući provedbeni propisi u skladu s odredbama IPPC direktive.

Početnu tehničku podršku pruža projekt CARDS 2002 Strategija približavanja zakonodavstvu EU na području zaštite okoliša

kojim će se, između ostalog, izraditi analize zakonodavnih praznina na području IPPC Direktive. Projektom je predviđeno i

usklađivanje procedure za izdavanje integralne ekološke dozvole, kao i jačanje sposobnosti za uključivanje u Sustav neovisnog

ocjenjivanja i upravljanja okolišem (EMAS).

3.22.9. GENETSKI MODIFICIRANI ORGANIZMI

Ovo područje uređeno je Zakonom o zaštiti prirode (NN 162/03), Zakonom o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru

nad namirnicama i predmetima opće uporabe (pročišćeni tekst - NN 1/96), Zakonom o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i

prehrambenih proizvoda (NN 12/01), Zakonom o hrani (NN 117/03) te Zakonom o zaštiti potrošača (NN 96/03).

Prema člancima 92.–141. Zakona o zaštiti prirode donesena su dva provedbena propisa u 2004. godini: Pravilnik o uvjetima koje

mora ispunjavati laboratorij za ispitivanje, kontrolu i praćenje GMO-a i proizvoda koji sadrže GMO sukladno međunarodnim

standardima i Uredba o razini dopuštenih ili tehnološki neizbježnih tragova GMO u proizvodima ispod koje ti proizvodi ne

moraju biti označeni.

U 2004. godini predloženi su predstavnici za odbore koji će se osnovati u 2005. godini i to:

1. Znanstveni odbor za ograničenu uporabu GMO-a

2. Znanstveni odbor za uvođenje GMO-a u okoliš

U izradi je prijedlog novog Zakona o GMO-ima u kojem se očekuje bitna promjena u definiranju nadležnosti pojedinih tijela

uprave i inspekcije, te izvora financiranja. Detaljne procedure za dobivanje uvoznih dozvola na osnovi prethodne najave,

postupka procjene rizika, uvjeta za ograničenu uporabu u laboratorijima i dr., temeljem zakona o zaštiti prirode ili novog

Zakona o GMO-ima, bit će regulirane provedbenim propisima koji se namjeravaju izraditi tijekom 2005. godine.

U 2005. godini, ovisno o novodefiniranim nadležnostima, započet će uspostava institucionalnog okvira za provedbu zakona,

231


edukacija administrativnog osoblja, inspekcije, edukacija i djelovanje članova nadležnih odbora, te uspostava Nacionalnog

mehanizma za razmjenu informacija o biološkoj sigurnosti prema Protokolu o biološkoj sigurnosti (Biosafety Clearing

House).

U 2005. godini započet će prilagođavanje postojećih zatvorenih sustava odredbama zakona i provedbenih propisa. U 2005. i

2006. godini provodit će se edukacija dionika i šire javnosti o zakonskom i institucionalnom okviru.

3.22.10. KEMIKALIJE

Od 1. siječnja 2005. godine počet će se primjenjivati novousvojeni Zakon o kemikalijama (NN 173/03). Iako je Zakon usklađen

s većinom smjernica EU-a, tijekom 2005. godine treba ga doraditi u smislu uklanjanja uočenih nedostataka (pojašnjenje

pojedinih definicija i uklanjanje prisutnog stupnja «fragmentiranosti» u primjeni, posebno relevantnog za upravljanje

prekursorima za droge).

Pristupit će se izradi brojnih provedbenih propisa harmoniziranih s relevantnim EU direktivama.

Nastavit će se aktivnosti preuzimanja i ispunjavanja obveza međunarodnih ugovora i ostalih međunarodnih inicijativa iz

područja gospodarenja kemikalijama. Tijekom 2005. godine očekuje se pristupanje Rotterdamskoj (PIC) konvenciji.

Sredstva za provedbu planiranih mjera u 2005. godini procjenjuju se na 18,5 mil. kuna. Većina tih sredstava nastojat će

se osigurati unutar projekta «Sigurno gospodarenje kemikalijama za održivi razvoj», prijavljenog za PHARE program za

proračunsku godinu 2005.

Cjelovito će se pratiti razvoj i usvajanje nove EU strategije upravljanja kemikalijama (REACH), kao i UNEP/SAICM procesa

Strateškog pristupa međunarodnom upravljanju kemikalijama.

Proces usvajanja i provedbe cjelovitog, suvremenog, transparentnog i sigurnog upravljanja kemikalijama na nacionalnom

nivou je financijski vrlo zahtjevan, posebno u segmentu laboratorijskih ispitivanja vezanih za procjenu kemijskih rizika po

zdravlje odnosno okoliš te adekvatne zamjene pojedinih kemikalija manje rizičnim kemikalijama.

Potrebna sredstva za trogodišnje razdoblje okvirno se procjenjuju na 65 milijuna kn (bez troškova prilagodbe pojedinih

industrijskih kapaciteta proizvodnji odnosno uporabi novih/zamjenskih kemikalija).

3.22.11. ZAŠTITA OD BUKE

Odredbama Zakona o zaštiti od buke ( NN 20/03) određene su mjere zaštite od buke na kopnu, vodi i u zraku te nadzor nad

provedbom ovih mjera radi sprječavanja ili smanjivanja buke i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi.

U 2004. godini donesen je Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) u

kojemu su veličine za opisivanje buke te način i uvjeti mjerenja i određivanja tih veličina definirani sljedećim normama:

HRN ISO 1996 -1 -2 –3, Akustika – opis, mjerenje i utvrđivanje buke okoline,

HRN ISO 9612, Akustika – smjernice za mjerenje i utvrđivanje izloženosti buci u radnoj okolini,

HRN EN 60804, zvukomjeri s integriranjem i usrednjavanjem.

Kao prioritetne mjere u razdoblju od 2005.-2007. godine koje proizlaze iz Nacionalnog plana djelovanja za okoliš i zakonskih

propisa su:

• usklađivanje zakonodavstva odnosno donošenje provedbenih propisa Zakona o zaštiti od buke (8 pravilnika)

• Ustrojavanje nadzora nad pravnim osobama koje obavljaju stručne poslove zaštite od buke i opremanje potrebnim

232


instrumentima

• uspostavljanje registra pravnih osoba

• donošenje Nacionalnog programa zaštite od buke (u 2005. godini osnovat će se radna skupina za izradu situacijske

analize za taj program).

3.22.12. ZAŠTITA OD IONIZIRAJUĆIH ZRAČENJA

Područje zaštite od ionizirajućih zračenja regulirano je Zakonom o zaštiti od ionizirajućih zračenja (NN 27/99). Zakonom o

izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od ionizirajućih zračenja (NN 173/03) koji se primjenjuje od 1. srpnja 2004. godine

osnovan je Državni zavod za zaštitu od zračenja, neovisno državno tijelo zaduženo za obavljanje poslova vezanih uz zaštitu

od ionizirajućih zračenja.

Osnivanjem Državnog zavoda za zaštitu od zračenja, Republika Hrvatska je uskladila svoje propise iz ovog područja sa

Direktivom Vijeća 96/29/Euroatom od 13. svibnja 1996. godine kojom se utvrđuju osnovni sigurnosni standardi za zaštitu

zdravlja radnika i javnosti od opasnog djelovanja ionizirajućeg zračenja i Direktivom Vijeća 97/43/Euratom od 30. lipnja 1997.

godine o zdravstvenoj zaštiti pojedinaca od opasnosti ionizirajućeg zračenja pri medicinskom izlaganju i kojom se stavlja van

snage Direktiva 84/466/Euroatom.

Kako je ovo područje podložno učestalim promjenama zbog novih saznanja, a u novije vrijeme i zbog sve učestalijih terorističkih

prijetnji u kojima postoji mogućnost uporabe radioaktivnog materijala, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA)

donijela je “Code of Conduct on the Safety and Security of Radioactive Sources”. Navedeni dokument usvojen je s ciljem

razvoja, usklađivanja i primjene regulative zemalja članica, kako bi se kroz unutarnju i međunarodnu suradnju, posljedice

mogućih zlonamjernih radnji vezanih uz upotrebu izvora ionizirajućih zračenja svele na minimum. Temeljem sporazuma EU i

IAEA o suradnji s EUROATOM-om te činjenice da su zemlje EU članice IAEA, u EU primjenjuju se standardi IAEA te je u skladu

s time Europsko vijeće usvojilo “Zajedničku akciju 2004/495 za potporu IAEA aktivnosti pod Programom nuklearne sigurnosti,

a u okviru provedbe EU Strategije protiv uporabe oružja za masovno uništavanje”. Stoga je potrebno donijeti novi zakon i

provedbene propise iz područja zaštite od ionizirajućeg zračenja kojim će se provesti usklađivanje s navedenim dokumentima.

Pri tome će biti nužno posebnu pažnju obratiti na propise kojima se regulira način vođenja evidencija o izvorima ionizirajućih

zračenja, njihovom skladištenju, nedozvoljenom transportu, nadzoru prelaska granica, praćenju raspršenosti radionuklida u

okolišu i sanaciji odlagališta TENORM-a. Od posebne važnosti je donošenje propisa kojim će se propisati način postupanja u

slučaju izvanrednog događaja vezanog uz izvore ionizirajućih zračenja te osigurat njegova primjena.

Temeljem propisa koji će biti usvojeni tijekom 2005. godine, u razdoblju do 2007. godine bit će potrebno:

• donijeti Državni plan i program mjera zaštite od ionizirajućih zračenja u slučaju izvanrednog događaja - kraj 2006.

godine

• uspostaviti sustav za provođenje Državnog plana i programa mjera zaštite od ionizirajućih zračenja u slučaju

izvanrednog događaja - kraj 2007. godine

• usvojiti godišnji plan mjerenja ionizirajućih zračenja te vrsta i aktivnosti radioaktivnih tvari u okolišu - kraj 2006.

godine

Tijekom 2005. godine započet će i postavljanje nadzornih točaka na graničnim prijelazima i strateškim mjestima s ciljem

uspostave sustava za nadzor nedozvoljenog prometa radioaktivnim materijalom.

U srednjoročnom razdoblju bit će potrebno osigurati adekvatno zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih zatvorenih

radioaktivnih izvora kroz izgradnju skladišta/odlagališta radioaktivnog materijala.

233


PLAN PROVEDBE SPORAZUMA O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU – 2005

Mjera Rok provedbe NositeljiIzrada Strategije približavanja zakonodavstvu EU na području zaštite okoliša 07/2005 MZOPUG

Izrada Izvješća o stanju okoliša 10/2005 MZOPUG

Izrada Drugog i Trećeg nacionalnog izvješća o promjeni klime prema obvezama iz UNFCCC (objedinjenih u jedno izvješće)

06/2005 MZOPUG

Izrada stručnih podloga za provedbu direktiva o kakvoći zraka potrebnih za izradu nacrta prijedloga provedbenih propisa

03/2005 MZOPUG

Izrada Strategije gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj 03/2005 MZOPUG

Izrada Plana gospodarenja otpadom 06/2005 MZOPUG

Izrada prijedloga Provedbene strategije za provedbu Okvirne direktive o vodama

09/2005 MPŠVG

Pokretanje postupka osnivanja Komisije za provedbu Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save

10/2005 MPŠVG

Izrada okvira prijedloga planova provedbe Direktive o pitkim vodama i Direktive o otpadnim vodama sustava javne odvodnje

10/2005 MPŠVG

Izrada analize Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva i njegovihprovedbenih propisa radi izrade podloge za izmjenu/donošenje novog Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva i njegovih provedbenih propisa

12/2005 MPŠVG

Izrada godišnjeg izvješća s kartom i brošurom o sanitarnoj kakvoći mora za 2005. godinu.

12/ 2005 MZOPUG

Izrada godišnjeg Nacionalnog izvješća o monitoringu Jadrana 12/2005MZOPUG

Revizija Nacionalne strategije i Akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti 12/2005 MINK

234


3.23. ZAŠTITA POTROŠAČA I ZDRAVLJA

Današnji trenutak razvijenosti sustava zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj definiran je spoznajama uočenim kroz

jednogodišnju primjenu Zakona o zaštiti potrošača, višegodišnju primjenu drugih propisa koji sadrže odredbe o zaštiti

potrošača, kao i rezultate djelovanja udruga. Implementacijom jednog dijela direktiva Europske unije o zaštiti potrošača u

hrvatsko zakonodavstvo postavljen je pravni okvir za uspostavu sustava koji se sastoji od upravnih tijela i samostalnih, neovisnih

tijela kojima je cilj izgradnja i sustavno ostvarivanje aktivne zaštite potrošača. Uloga države cijenit će se kroz stvaranje tržišnog

gospodarstva, omogućavanje gospodarskog rasta i razvoja zemlje, ali uvelike će ovisiti i o povjerenju potrošača.


Prema mišljenju Europske komisije, hrvatsko zakonodavstvo ne pokriva problematiku reguliranu Direktivama EZ-e o sudskim

nalozima za zaštitu interesa potrošača, o nekim aspektima prodaje potrošačke robe i popratnim jamstvima te o prodaji na

daljinu potrošačkih financijskih usluga, stoga je potrebna daljnja prilagodba s pravnom stečevinom Zajednice.

U pogledu prodaje na daljinu potrošačkih financijskih usluga potrebno je Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća broj 2002/

65/EZ od 23. rujna 2002. o oglašavanju na daljinu financijskih usluga za potrošače, kojom se izmjenjuje Direktiva Vijeća broj 90/

619/EEZ i Direktive 97/7/EZ i 98/27/EZ preuzeti Zakonom o zaštiti potrošača na način da se isti izmjeni i dopuni što se i planira

učiniti kroz 2005. godinu. Do kraja 2005. godine u hrvatsko zakonodavstvo preuzet će se i Direktiva 98/27/EC Europskog

Parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o sudskim nalozima za zaštitu interesa potrošača.

U prvom kvartalu 2005. planira se donijeti Uredba o sadržaju i postupku obavješćivanja drugih tijela državne uprave,

međunarodnih subjekata i javnosti o rizicima koji mogu predstavljati proizvodi za zdravlje i sigurnost ljudi, o stavljanju

tih proizvoda na tržište, odnosno o mjerama poduzetim za njihovo povlačenje s tržišta sukladno Direktivi 2001/95/EC o

općoj sigurnosti proizvoda koja je u hrvatsko zakonodavstvo djelomično preuzeta Zakonom o općoj sigurnosti proizvoda.

Donošenjem navedene Uredbe u potpunosti bi se u hrvatsko zakonodavstvo preuzela Direktiva 2001/95/EC o općoj sigurnosti

proizvoda.





Sve prethodno navedeno preduvjet je za stavljanje na tržište samo sigurnih proizvoda i osiguranje učinkovita nadzora nad

tržištem.

3.23.2. Srednjoročni prioriteti

Prema Europskom partnerstvu na području zaštite potrošača i zdravlja potrebno je nastaviti usklađivanje s pravnom stečevinom

Zajednice glede mjera povezanih sa zahtjevima sigurnosti te ojačati nadzor nad tržištem.

Vezano uz jačanje nadzora od strane Državnog inspektorata na tržištu nužno je izmijeniti ili dopuniti sve propise kojima se

uređuje zaštita potrošača s jasnim, potpunim i preciznim materijalnim odredbama koje će osigurati osnovna prava potrošača

te dati šire ovlasti inspektorima, odnosno propisati upravne i kaznene mjere koje će osigurati dosljednu i brzu provedbu svih

propisa o zaštiti potrošača.

U pogledu zaštite zdravlja, zdravstvene usluge pružaju se sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, a nadzor provodi zdravstvena

235


inspekcija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi

Do 2007. godine planira se ojačati sanitarna inspekcijska služba kroz drugačije oblike organizacije što će biti predloženo novim

Zakonom o sanitarnoj inspekciji.

Jednako tako pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva doći će do jačanja kapaciteta njihovih

inspekcija radi osiguranja učinkovita nadzora nad tržištem.

3.23.3. Zaštita gospodarskih interesa potrošača

Zaštita potrošača u Republici Hrvatskoj osigurava se Ustavom Republike Hrvatske (članak 69.) i Zakonom o zaštiti potrošača

(NN 96/2003) kojim se na sustavan način uređuje zaštita osnovnih prava i gospodarskih interesa potrošača, koji su u većoj

mjeri i zaštićeni u skladu s propisima EU.

Zakonom o obveznim odnosima, čije je usvajanje predviđeno za početak 2005. godine, područje Zaštite potrošača usklađuje

se s odredbama Direktive 85/374/EEZ o odgovornosti za neispravne proizvode, Direktivom 1999/34/EC Europskog parlamenta

i Vijeća od 10. svibnja 1999., kojom je izmijenjena Direktiva 85/374/EEZ o odgovornosti za neispravne proizvode, Direktivom

Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o ugovornim odredbama u potrošačkim ugovorima koje se protive načelu savjesti i

poštenja (nepoštenim odredbama), Direktivom 1999/44/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 29. svibnja 1999. godine o

određenim aspektima prodaje potrošačke robe i popratnim jamstvima, te Direktivom 90/314/EEZ o paket-putovanjima,

paket-odmorima i paket-turama.

U 2004. godini donesen je «Pravilnik o uvjetima u pogledu zdravstvene ispravnosti predmeta opće uporabe koji se mogu

stavljati u promet» (NN 42/04) kojim je preuzeta Direktiva 88/378/EEZ o sigurnosti igračaka.

Što se tiče zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane u Republici Hrvatskoj Zakon o hrani usklađen je s Uredbom (EC) 178/2002

Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. godine o općim načelima i uvjetima propisa o hrani, osnivanju Europske

uprave za zdravstvenu ispravnost hrane i postupanju u pitanjima zdravstvene ispravnosti hrane. Temeljem ovog Zakona

osnovana je Hrvatska agencija za hranu. Od podzakonskih propisa donesen je Pravilnik o hrani za posebne prehrambene

potrebe (NN 81/04).

Pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donesen je Pravilnik kojim se propisuju zahtjevi općeg

deklariranja ili označavanja hrane (NN 114/04). Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi donijelo je više podzakonskih akata

temeljem Zakona o hrani - Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati laboratoriji za ispitivanje, kontrolu i praćenje GMO-a

i proizvoda koji sadrže GMO-e (NN 98/04), Pravilnik o provođenju monitoringa hrane radi utvrđivanja razina nutritijenata,

kontaminata, aditiva, drugih sastojaka i tvari (135/04) i Pravilnik o aditivima koji se mogu nalaziti u namirnicama (NN 173/04).

U završnoj fazi izrade i donošenja je i Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće

3.23.4. Obrazovanje i informiranje potrošača

Obveza obrazovanja potrošača propisana je člankom 104. Zakona o zaštiti potrošača na način da osnovna znanja o obvezama,

pravima i zaštiti potrošača trebaju biti sastavni dio školskog odgojnog programa i to osnovnog i srednjeg školovanja. Planira

se obilježavanje Svjetskog dana prava potrošača (ako to nije moguće na 15. ožujka), kako bi se upoznalo učenike da potrošači

imaju prava kojima mogu štititi svoje interese, zdravlje i sigurnost i da mogu zahtijevati ostvarenje i osiguranje svojih prava.

Program obrazovanja u području zaštite potrošača provodit će Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u suradnji s

Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva.

236


Posebno vezano uz informiranje potrošača udrugama će Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva temeljem javnog

natječaja dodijeliti sredstva za izdavanje stručnih časopisa, letaka i brošura za potrošače tijekom 2005. godine.

Uz izdavanje stručnih časopisa za potrošače omogućiti će se i drugi oblici obavješćivanja potrošača, kao što je izdavanje

informativnog materijala za potrošače, seminari, radionice, okrugli stolovi i druge aktivnosti kojima je cilj podizanje nivoa

svijesti potrošača. U tu svrhu planiraju se organizirati seminari i drugi oblici obavješćivanja sa odgovarajućim domaćim i

međunarodnim institucijama i ekspertima, radi prenošenja znanja i dobrih iskustava u provođenju politike zaštite potrošača.

Ovaj program razviti će se uz pomoć projekta programa CARDS 2002 za zaštitu potrošača (Capacity Bulding in the Area of

Consumer Protection) i dvogodišnjeg Nacionalnog programa za zaštitu potrošača.

Potrebno je osigurati veći medijski prostor za problematiku vezano za inspekcijski nadzor u području zaštite potrošača na koji

bi se način u većoj mjeri ostvarilo pravo potrošača na informiranje i izobrazbu, bez obzira radi li se o gospodarskim interesima

ili interesima zaštite života i zdravlja potrošača.

U smislu informiranja potrošača na području zdravstvenih usluga, potrebno je istaknuti navedene podatke u službenim

prostorijama zdravstvene ustanove, kako bi potrošači bili transparentno informirani o svojim pravima. To je jedan od najboljih

načina edukacije potrošača o uslugama i cijenama.

3.23.5. Nevladine udruge za zaštitu interesa potrošača

U Republici Hrvatskoj u registar udruga upisano je 16 nevladinih udruga za zaštitu potrošača koje radi pružanja organizirane

pomoći potrošačima, osnivaju savjetovališta temeljem odobrenja za rad, kojeg izdaje Ministarstvo gospodarstva, rada i

poduzetništva, a na osnovi potreba predviđenih Nacionalnim programom za zaštitu potrošača. Njihova djelatnost je obavljanje

poslova vezanih uz pružanje pomoći potrošačima u ostvarivanju njihovih prava sukladno Zakonu o zaštiti potrošača.

Za organiziranu pomoć potrošačima Udruge za zaštitu potrošača osnivaju Savjetovališta za zaštitu potrošača.

Obzirom na razinu zaštite prava potrošača u Republici Hrvatskoj, osnovat će se tzv. kombinirani tipovi savjetovališta s ciljem da

se s vremenom stvore specijalizirana savjetovališta sa stručnjacima za pojedina područja zaštite potrošača. Sva savjetovališta

imala bi jednak pristup centralnom informacijskom sustavu, a njihova obveza bila bi redovito izvještavanje Odjela za zaštitu

potrošača Uprave za trgovinu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva o uočenim problemima i izvršenim poslovima

na području za koje su osnovani.

Potrebno je osigurati sudjelovanje predstavnika udruga za zaštitu prava potrošača u radu svih tijela koja odlučuju o interesima

potrošača, te poticati sudjelovanje predstavnika potrošača u radu Hrvatskog zavoda za norme i Hrvatske akreditacijske

agencije.

237


3.24. PRAVOSUĐE I UNUTARNJI POSLOVI

Ovo poglavlje uređuje područje azila, migracija, viza, upravljanje granicom, policijsku suradnju, suradnju u vezi s nedozvoljenim

drogama te pravnu suradnju u kaznenim pitanjima koja obuhvaćaju trgovinu ljudima, krijumčarenje, krivotvorenje novca,

korupciju i terorizam.

3.24.1.Kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva (Europsko partnerstvo)

Azil

U kratkoročnim prioritetima Europskog partnerstva navedeno je da je potrebno primijeniti novo zakonodavstvo o azilu.

Migracije

U skladu s odredbama Zakona o strancima u 2005.godini potrebno je izraditi dokument o migracijskoj politici Republike

Hrvatske.

Vize

Tijekom 2005. godine pratit će se primjena zakonskih i podzakonskih propisa o vizama. Uvest će se u primjenu nove naljepnice

viza, te revidirati i objaviti Konzularni naputak o izdavanju viza. Donijet će se izmjene i dopune Uredbe o viznom sustavu.

Planira se početak rada na projektu Nacionalna baza podataka o vizama koja će sadržavati podatke o svim zahtjevima za

izdavanje viza podnesenima u diplomatskim misijama/konzularnim uredima kao i graničnim prijelazima.

Upravljanje granicom

U 2005. godini radit će se na implementacija Zakona o nadzoru državne granice, Zakona o strancima, Zakona o azilu.

Za područje nezakonitih migracija nastaviti će se pregovori za sklapanje readmisijskih ugovora sa više država uvažavajući

standarde i kriterije EU.

Policijska suradnja

Tijekom 2005.godine očekuje se potpisivanje Sporazuma s Europolom, te provedba obaveza koje iz istoga proizlaze. Planira

se pristupiti konvencijama i protokolima iz domene borbe protiv kriminala kao što su: Europska konvencija o naknadi štete

žrtvama nasilnih zločina, Dodatni protokol Konvenciji o transferu osuđenih osoba, Dodatnog protokola kaznenopravnoj

konvenciji protiv korupcije, te Drugi dodatni protokol Konvenciji o kibernetičkom kriminalu u vezi kriminalizacije djela rasističke

i ksenofobične prirode počinjene putem kompjuterskih sistema.

Terorizam

Sukladno prijedlozima iz Europskog partnerstva i nadalje je prioritet provedba Europske konvencije o suzbijanju terorizma, te

sklapanje ostalih bilateralnih i multilateralnih ugovora o borbi protiv terorizma s zemljama s kojima su ugovori u pripremi.

Organizirani kriminal i korupcija

U 2005. godini od prioritetnih aktivnosti na području suzbijanja ilegalnog posjedovanja i krijumčarenja oružja potrebno je

okončati izradu jedinstvene metodologije postupanja u vezi sa suzbijanjem krijumčarenja i ilegalnog posjedovanja oružja, te

započeti s provođenjem CARDS projekta pod nazivom “Borba protiv trgovanja oružjem, streljivom i eksplozivima”. Vezano uz

trgovinu ljudima prioriteti za 2005. godinu odnose se na razvijanje i jačanje formirane nacionalne strategije suzbijanja trgovanja

ljudima na preventivnom, operativnom, edukativnom te međunarodnom planu, od čega se posebice naglašava izrada i

238


početak provedbe Operativnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje 2004 – 2008 godine, izrada nacionalne

strategije za suzbijanje trgovanja djecom, izrada preventivnih materijala u svezi trgovanja ljudima, namijenjenih široj javnosti i

potencijalnim žrtvama trgovanja, te intenziviranje međunarodne policijske suradnje na području suzbijanja trgovanja ljudima

kroz konkretne projekte i operativne akcije i to posebice sa Interpolom, Europolom i SECI regionalnim centrom za borbu

protiv prekograničnog kriminala na području Jugoistočne Europe.

U području suzbijanja korupcije donijet će se novi Nacionalnog programa za borbu protiv korupcije u kojem će se težište

staviti na prevenciji i edukaciji o korupciji kao društveno neprihvatljivom i štetnom ponašanju. Radi implementacije novih

instrumenata u Zakon o kaznenom postupku izradit će se analiza Drugog dodatnog protokola Konvenciji VE o uzajamnoj

sudskoj pomoći u kaznenim stvarima u Zakon o kaznenom postupku.

Droge

U kratkoročnim prioritetima Europskog partnerstva istaknuto je da je potrebno pojačati borbu protiv krijumčarenja droge,

poboljšati prevenciju te smanjiti potražnju za drogom. Sukladno tome a u skladu sa Strategijom Europske unije za borbu

protiv droga prioritetno je izmijeniti i dopuniti Nacionalnu strategiju nadzora nad opojnim drogama, suzbijanja zlouporabe

opojnih droga i pomoći ovisnicima o opojnim drogama.

Carinska suradnja

Predložit će se izmjene odredbi Zakona o carinskoj službi koje se odnose na proširenje ovlasti ovlaštenih carinskih službenika

i organizacijsku strukturu na području suzbijanja carinskih prijevara (aktivnost se provodi u sklopu projekta CARDS 2001

Integrirano upravljanje granicama – međuagencijska suradnja).

Pravosudna suradnja u kaznenim i građanskim stvarima

U 2005. godini planira se donošenje Zakona o međunarodnoj sudskoj pomoći u građanskim stvarima.

3.24.2 Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva (Europsko partnerstvo)

Azil

Srednjoročni prioriteti na području azila su Izmijene i dopune Zakon o azilu u cilju uklanjanja uočenih nedostataka te potpune

uskladbe s pravnom stečevinom EU na području azila (ubrzani postupak, koncept «sigurne zemlje podrijetla», Dublin II), te

usklađivanje podzakonskih akta s najnovijom pravnom stečevinom EU na području azila.

.Migracije

Prioritet je poboljšanje usklađenost relevantnog zakonodavstva na području migracija s pravnom stečevinom Zajednice. U

srednjoročnom periodu uputit će se u zakonodavnu proceduru Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strancima. Također,

nadležni ministri donijet će izmjene i dopune pripadajućih podzakonskih akata.

Vize

Planira se daljnje usklađivanje Zakona o strancima sa zakonodavstvom EU, izmjenama i dopunama Zakona o strancima.

239


Organizirani kriminal i korupcija

Srednjoročni prioriteti su Integriranje hrvatskoga sustava kaznenog pravosuđa u sustav Eurojust, te daljnji rad na poboljšanju

djelotvornosti kaznenog procesnog prava.

Carinska suradnja

Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva su nastavak jačanja suradnje u carinskom sektoru u skladu s Privremenim

sporazumom i relevantnim konvencijama Europske unije. U skladu sa proširenjem ovlasti Carinske uprave započeti će se

aktivnosti na izradi Memoranduma o razumijevanju u prvom redu s redarstvenim vlastima kao i sa relevantnim poslovnim

organizacijama.

3.24.3. AZIL

Pravo na azil u Republici Hrvatskoj zajamčeno je člankom 33. Ustava RH gdje je propisano da strani državljani i osobe bez

državljanstva mogu dobiti utočište u Republici Hrvatskoj, osim ako su progonjeni za nepolitičke zločine i djelatnosti oprečne

temeljnim načelima međunarodnog prava.

Materija azila propisana je Zakonom o azilu (NN 103/03), Pravilnikom o obrascima i načinu vođenja evidencija za tražitelje

azila, azilante i strance pod privremenom zaštitom (NN 76/04), Pravilnikom o smještaju tražitelja azila, azilanata i stranaca

pod privremenom zaštitom (NN 108/04) i Pravilnikom o visini novčane pomoći tražiteljima azila, azilantima i osobama pod

privremenom zaštitom (NN 145/04).

Zakonom o azilu, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2004. godine, propisuju se načela, uvjeti i postupak za priznavanje azila

i odobravanje privremene zaštite, status, prava i obveze tražitelja azila, azilanata i stranaca kojima je odobrena privremena

zaštita, te uvjeti i postupak za ukidanje statusa azilanta i za prestanak privremene zaštite.

Pravilnikom o obrascima koji se primjenjuje od 1. srpnja 2004. godine, propisuje se sadržaj i izgled obrasca zahtjeva za azil,

osobne iskaznice azilanta, iskaznice tražitelja azila, iskaznice stranca pod privremenom zaštitom, putne isprave azilanta, potvrde

o izraženoj namjeri za podnošenje zahtjeva za azil, potvrde o podnesenom zahtjevu za azil, kao i način vođenja evidencije

o tražiteljima azila, azilantima i strancima pod privremenom zaštitom, evidencije o izdanim putnim i drugim ispravama te

evidencije o uzetim otiscima prstiju i fotografiranju tražitelja azila i stranaca pod privremenom zaštitom.

Pravilnikom o smještaju koji je stupio na snagu 12. kolovoza 2004. godine, propisani su način i uvjeti smještaja tražitelja azila,

azilanata i stranaca pod privremenom zaštitom.

Treći podzakonski akt, Pravilnik o novčanoj pomoći tražiteljima azila, azilantima i strancima pod privremenom zaštitom stupio

je na snagu 27. listopada 2004. godine. Donošenje ovog Pravilnika bilo je u nadležnosti Ministarstva zdravstva i socijalne

skrbi.

Unutar pravnog okvira materije azila valja spomenuti i Odluku o sadržaju higijenskog i zdravstvenog pregleda tražitelja azila,

azilanata i stranaca pod privremenom zaštitom, koju je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi donijelo temeljem članka 7.

stavka 2. Pravilnika o smještaju. Odluka je stupila na snagu 12. kolovoza 2004. godine.

Tijekom 2005. godine Odjel za strance i azil pratit će primjenu Zakona o azilu i spomenutih podzakonskih akata. Na osnovi

uočenih nedostataka u srednjoročnom razdoblju izradit će se nacrti prijedloga za izmjenu postojećeg zakonodavstva.

Ministarstvo unutarnjih poslova svjesno je i prati razvoj sustava azila u zemljama Europske Unije, te u tom kontekstu, dugoročni

cilj je potpuna uskladba zakonodavstva i prakse s pravnom stečevinom EU na području azila.

240


3.24.4. MIGRACIJE

Od 01. siječnja 2004. godine u Republici Hrvatskoj primjenjuje se Zakon o strancima (NN 109/03) i sljedeći podzakonski akti:

• Pravilnik o statusu stranaca (NN 202/03),

• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o statusu stranaca u Republici Hrvatskoj (NN 145/04),

• Pravilnik o putnim ispravama za strance, vizama, graničnim propusnicama te o načinu postupanja prema strancima

(NN 202/03) i

• Pravilnik o izdavanju putnih listova, viza i posebnih osobnih iskaznica strancima (NN 203/03).

Također, na snazi je i Odluka o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu

2004. (NN 57/04).

Plan provedbe SSP


Izraditi dokument o migracijskoj politici Republike Hrvatske. 04/2005 MUP

3.24.5. VIZE

Od 1. siječnja 2004. godine primjenjuju se novi propisi o strancima te se tijekom 2004. pratila njihova provedba i primjena. S

obzirom na uočene stanovite manjkavosti i nedorečenosti Zakona o strancima (NN 109/03), u srednjoročnom razdoblju počet

će se raditi na njegovim izmjenama i dopunama, što također podrazumijeva izmjene i dopune podzakonskih propisa.

Pravilnikom o putnim ispravama za strance, vizama, graničnim propusnicama te o načinu postupanja prema strancima (NN

202/03) propisana je nova naljepnica vize. Premda je izgledom usklađena s odgovarajućim dokumentima pravne stečevine

EU svojim zaštitnim elementima još uvijek ne odgovara standardima EU-a. Stoga su u pripremi nove naljepnice viza čiji zaštitni

elementi odgovaraju europskim standardima. Njihovo uvođenje planira se u I. kvartalu 2005. godine.

Konzularni naputak o izdavanju viza još uvijek se koristi u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske

samo kao interni naputak. Zbog potrebe dodatnog usklađivanja obrasca pozivnog pisma za strance i uvođenja novih

naljepnica viza, odgođeno je njegovo objavljivanje te se ono planira za I. kvartal 2005. godine.

Vlada Republike Hrvatske donijela je 29. travnja 2004. godine Uredbu o viznom sustavu (NN 57/04), koja je stupila na snagu 13.

svibnja 2004., a primjenjuje se od 1. lipnja 2004. godine. Donošenjem Uredbe ujedno je provedeno dalje usklađivanje viznog

sustava Republike Hrvatske s viznim sustavom Europske unije, uvođenjem viznog režima za državljane Jamajke.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 22. siječnja 2004. produljena je suspenzija viznog režima za državljane Srbije i Crne

Gore do 30. lipnja 2004., a drugom odlukom od 11. lipnja 2004., suspenzija viznog režima produljena je do 31. prosinca 2004.

godine.

U odnosu na Uredbu EU 539/2001 od 15. ožujka 2001., te njezine izmjene i dopune (Uredba EU 2414/2001 od 7. prosinca

2001. i 453/2003 od 6. ožujka 2003.), tijekom 2005. godine predviđeno je dalje usklađivanje viznog sustava, te suzdržavanje od

sklapanja novih dvostranih ugovora o ukidanju viza s onim državama koje su na “negativnom” popisu Europske unije.

3.24.6 UPRAVLJANJE GRANICOM

Nadzor državne granice, koji obuhvaća graničnu kontrolu i zaštitu državne granice stavljene su, stupanjem na snagu Odluke

o osamostaljenju Republike Hrvatske 8. listopada 1991. godine, u nadležnost Ministarstva unutarnjih poslova RH. Od tada

241


poslove nadzora državne granice obavlja granična policija.

Uz Zakon o nadzoru državne granice, način postupanja granične policije i aktivnosti relevantne za državnu granicu, uređeni su

i drugim posebnim propisima i podzakonskim aktima (Zakon o strancima, Zakon o azilu i pripadajući pravilnici).

Kako bi se ostvario strateški cilj Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, a slijedom uspješne provedbe Sporazuma

o stabilizaciji i pridruživanju te sukladno prioritetima Vlade RH, izrađena je Strategija razvoja granične policije. Ova strategija

predstavlja putokaz razvoja granične policije u cilju prihvaćanja EU standarda u zaštiti državne granice.

U cilju suzbijanja prekograničnog kriminala sa susjednim zemljama potpisan je Ugovor o suradnji u borbi protiv terorizma,

krijumčarenja i zlouporabe droge kao i protiv organiziranog kriminala. Kao nastavak takve suradnje potpisan je s Republikom

Slovenijom Ugovor o prekograničnoj policijskoj suradnji (s Bosnom i Hercegovinom i Republikom Mađarskom provodi se

inicijativa za potpisivanjem istih takvih Ugovora ).

Imajući u vidu kako postojeći organizacijsko-kadrovski koncept ne odgovara stručnim kriterijima i operativnim potrebama,

te kako isti nije usklađen sa Schengenskim standardima, izrađen je novi organizacijsko-kadrovski koncept. Preustroj granične

policije sukladno novom organizacijsko-kadrovskom konceptu provodit će se na sve tri razine: državnoj, regionalnoj i lokalnoj

razini.

3.24.7. POLICIJSKA SURADNJA

Tijekom 2004. godine provedene su sve aktivnosti i obveze proizišle iz zaključenih bilateralnih ugovora o suradnji u borbi protiv

međunarodne protuzakonite trgovine drogama i psihotropnim tvarima, međunarodnog terorizma i organiziranog kriminala,

kojih je potpisano ukupno 25, od čega osam sa zemljama članicama EU.

U tijeku su pripremne aktivnosti za zaključenje dvadesetak Ugovora o policijskoj suradnji od čega tri sa zemljama članicama EU.

Interpol

NCB Interpol Zagreb je 18.04.2003. napustio komunikacijski sustav X.400 i prešao na novi globalni Interpolov komunikacijski

sustav I-24/7 kao 33. Zemlja na svijetu koja je sustav uvela u rad. MUP RH je sada priključen na sustav I-24/7 prema specifikacijama

Glavnog tajništva koja su svojstvena tzv. Velikoj infrastrukturi, na način da svaki Operativno komunikacijski centar u Policijskoj

upravi i Operativno komunikacijski centar MUP-a imaju pristup sustavu I-24/7, Odjeli kriminalističke analitike u 8 PU, 7

priključaka u Upravi kriminalističke policije, 2 priključka na graničnim prijelazima te 10 priključaka u Odjelu za međunarodnu

policijsku suradnju. Tijekom slijedećeg razdoblja nastojati ćemo na Interpolov I 24/7 sustav spojiti što veći broj korisnika na

graničnim prijelazima i Policijskim upravama.

Europol

Postupak sklapanja Sporazuma o suradnji s pet država nečlanica Europske unije započet je temeljem odluke Vijeća Europske

unije za pravosuđe i unutarnje poslove od 13. lipnja 2002. Hrvatsko izaslanstvo bilo je nazočno na inicijalnom seminaru u

Hagu 15. i 16. listopada 2002. godine – u organizaciji Europola u svrhu priprema za službene pregovore, a tada je izaslanstvo

zaprimilo i službeni poziv za početak razgovora o sklapanju Sporazuma o suradnji s Europolom kao i Upitnik za evaluaciju

sposobnosti sudjelovanja u Europolu.

Tijekom ožujka 2004. u posjetu MUP-u bio je ekspertni tim EURPOLA radi snimanja stanja pozitivnog zakonodavstva u svezi

zaštite osobnih podataka.

Konačna verzija Izvješća je pozitivno intonirana a od primjedbi najvažnije je praktično djelovanje Agencije za zaštitu osobnih

242


podataka, što ipak ne predstavlja prepreku za započinjanje pregovora oko teksta sporazuma. Najpozitivniji pomak koji se ističe

u Konačnoj verziji je imenovanje ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije.

Početak pregovora oko sklapanja operativnog sporazuma sa Europolom predviđa se do kraja 2004. godine, dok se tijekom

2005.godine očekuje potpisivanje Sporazuma, te provedba obaveza koje iz istoga proizlaze.

Međuagencijska suradnja s razmjenom informacija

Na planu daljnjeg unaprjeđenja međuagencijske suradnje i razmjene informacija između tijela koja u svom djelokrugu

zahvaćaju suzbijanje kriminaliteta, u proteklom razdoblju poduzet je niz aktivnosti.

Dana 21. listopada 2003. godine Ravnatelj policije i Ravnatelj carinske uprave donijeli su zajedničku Uputu kojom je određena

jedinstvena metodologija međusobne suradnje i koordiniranog djelovanja policijskih službenika i ovlaštenih carinskih

službenika u pogledu razmjene informacija, korištenja podataka sadržanih u informacijskim sustavima i drugim evidencijama

Carinske uprave i MUP-a, prikupljanja podataka kroz međunarodnu suradnju, zajedničkih postupanja u izvidima kaznenih

djela i prekršaja, kao i o drugim zajedničkim postupanjima.

Također Zakon o sustavu državne uprave (NN 19/03), u članku 62. propisuje dužnost ministarstvima i državnim upravnim

organizacijama da međusobno surađuju i pružaju jedni drugima stručnu pomoć u svom djelokrugu, da međusobno dostavljaju

obavijesti o podacima o kojima vode službene očevidnike, da usklađuju planove rada, osnivaju zajedničke stručne komisije i

grupe za pitanja od zajedničkog interesa, da priređuju zajednička stručna savjetovanja te da potiču i ustrojavaju i druge oblike

međusobne suradnje.

U proteklom razdoblju posebna pažnja posvećena je međunarodnoj i regionalnoj suradnji. S tim u vezi predviđaju se mjere

operativne suradnje policije i drugih državnih tijela na otkrivanju i sprječavanju prekograničnog kriminaliteta – uspostavljanje

suradnje s EUROPOLOM, te intenziviranje suradnje s INTERPOLOM, SECI-jem, SEECP - South East EuropeanCo-operation,

suradnju s pravosudnim tijelima drugih država i stvaranje uvjeta za učinkovito vođenje zajedničkih istraga u protoku

informacija o identitetu, kretanju i aktivnosti osoba ili imovine ostvarene kaznenim djelima, što je od presudne važnosti za

otkrivanje i progon transnacionalnih organiziranih zločinačkih skupina koje djeluju u više zemalja Europe. Da bi ta suradnja

imala nužan operativnu kvalitetu, konkretne mjere plana obuhvaćaju i stvaranje nacionalne baze podataka i protokola za

razmjenu podataka između relevantnih državnih tijela i agencija. S tim u svezi za istaći je i aktivna suradnja Ministarstva

pravosuđa s UN Uredom za droge i kriminalitet, te aktivno članstvo u radu Konferencije država stranaka UNTOCC-a i sva

tri Protokola. Daljnja provedba UNTOCC-a uključuje i kontinuirani razvoj međunarodne pravne suradnje na regionalnom,

europskom i međunarodnom nivou, posebice na polju razmjene podataka, razvoja novih instituta u okviru kaznenog postupka

i unaprjeđenja instrumenata međunarodne pravne pomoći, kao i tehničke pomoći. Kako bi što aktivnije sudjelovala u ovakvom

razvoju RH će u proljeće 2005. organizirati regionalnu radionicu u suradnji sa UNODC-om, u kojoj će sudjelovati zemlje JIE, s

ciljem analize i prezentacije stanja nacionalnih kaznenih zakonodavstva u odnosu na organizirani kriminal, korupciju, terorizam,

trgovinu ljudima, prevenciju kriminaliteta i dr. Na tom planu do kraja 2004. godine planira se dovršiti postupak ratifikacije

Protokola protiv nezakonite proizvodnje vatrenim oružjem, njegovim sastavnim dijelovima i streljivom, kao i sudjelovanje

Ministarstva pravosuđa RH u radu odbora Vijeća Europe, kao što su Odbor za pravnu suradnju (CD-CJ), Odboru za europske

konvencije u kaznenom području (PC-OC), Odbor stručnjaka Vijeća Europe za izradu Dodatnog Protokola Konvenciji o pranju,

traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju imovine (PC-RM), GRECO-u, i drugima, također ima za cilj unaprjeđenje

zakonodavnog i institucionalnog okvira za borbu protiv teških oblika kriminala s transnacionalnim elementima.

Također, do kraja 2004. planira se dovršenje ratifikacijskog postupka za pristupanje Drugom dodatnom protokolu

konvenciji o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima. U 2005. planira se pristupiti konvencijama i protokolima iz

243


domene borbe protiv kriminala kao što su: Europska konvencija o naknadi štete žrtvama nasilnih zločina, Dodatni protokol

Konvenciji o transferu osuđenih osoba, Dodatnog protokola kaznenopravnoj konvenciji protiv korupcije, te Drugi dodatni

protokol Konvenciji o kibernetičkom kriminalu u vezi kriminalizacije djela rasističke i ksenofobične prirode počinjene putem

kompjuterskih sistema.

Držimo potrebnim istaći da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o USKOK-u povećana učinkovitosti kroz izmjenu i

dopunu ustroja, proširena nadležnosti te postignuta bolja uvezanost s Ravnateljstvom policije i drugim državnim tijelima, pri

čemu bi u tu svrhu trebala biti ustrojena posebna zbirka podataka potrebnih za suzbijanje organiziranog kriminaliteta i korupcije

koja bi se vodila u Ravnateljstvu policije za potrebe Uprave kriminalističke policije i USKOK-a. Također, 30.09.2004. godine Vlada

RH je usvojila Nacionali plan za borbu protiv organiziranog kriminaliteta kojim su precizirane zadaće pojedinih državnih tijela

te osiguran viši stupanj usuglašenosti rada državnih i pravosudnih tijela na njegovom učinkovitijem suzbijanju.

Analizirajući uvezanost i razmjenu informacija državnih tijela koja u svom djelokrugu zahvaćaju suzbijanje kriminaliteta

kao i uvezanost tih tijela s drugim međunarodnim tijelima i državama u Europi i regiji kao i rezultate na planu poboljšanja

međuagencijske suradnje i razmjene informacija, može se zaključiti da je, iako sve planirane aktivnosti još nisu dovršene,

međuagencijska suradnja podignuta na višu razinu. Nadalje očekujemo da će se dovršenjem započetih aktivnosti znatno

poboljšati i razmjena informacija između tijela koja u djelokrugu imaju suzbijanje kriminaliteta, čime će se postići još bolja

uvezanost i koordinacija u radu tih tijela kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini.

3. 24. 8. TERORIZAM

Stanje hrvatskog zakonodavstva uglavnom odgovara standardima međunarodnog kaznenog prava kada se radi o suzbijanju

terorizma. U cilju potpunog usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU došlo je do izmjene dijela

postojećih propisa koji se odnose na definiciju terorizma, inkriminiranje udruživanje u terorističku grupu, kriminalizaciju

pripremnih radnji koje prethode počinjenju terorističkih kaznenih djela i u tom kontekstu financiranja terorističkih aktivnosti i

usklađivanje sustava kaznenopravnih sankcija, te kriminalizacija naknadne pomoći počinitelju.

Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona promijenjen je članak 169. kojim se propisuje kažnjavanje onoga tko s

ciljem izazivanja ozbiljne zastrašenosti pučanstva, prisiljavanja strane države ili međunarodne organizacije da nešto učini, ne

učini ili trpi, ili ozbiljnog ugrožavanja temeljnih ustavnih, političkih ili gospodarskih vrijednosti strane države ili međunarodne

organizacije počini kazneno djelo iz članka 170. (Ugrožavanje sigurnosti osoba pod međunarodnom zaštitom), članka 171.

(Uzimanje talaca), članka 172. (Zlouporaba nuklearnih tvari), članka 179. (Otmica zrakoplova ili broda) i članka 181. (Ugrožavanje

sigurnosti međunarodnog zračnog prometa i međunarodne plovidbe) ovog Kaznenog zakona ili prouzroči eksploziju ili požar

ili kakvom općeopasnom radnjom ili sredstvom izazove opasnost za ljude ili imovinu ili izvrši otmicu neke osobe ili počini

neko drugo nasilje koje može ozbiljno naškoditi stranoj državi ili međunarodnoj organizaciji. Počinitelj će se kazniti kaznom

zatvora najmanje tri godine (primjenjuje se opća gornja granica kazne zatvora u Kaznenom zakonu od dvadeset godina).

Isto tako, Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, u čl. 169. , novim stavkom 2. inkriminira se prijetnja počinjenjem

kaznenog djela iz stavka 1. a počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.

Kod kaznenog djela međunarodnog terorizma, u Zakonu o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, određena je definicija

terorizma i inkriminacija u odnosu na subjektivni i objektivni element djela pa je tekst članka usuglašen sa Okvirnom odlukom

o borbi protiv terorizma (Council Framework Decision of 13 June 2002 on combating terrorism, OJ L 164 of 22 June 2002, p.

3). Osnovni oblik kaznenog djela iz članka 169. nužno sadrži element inozemnosti koji razgraničuje ovu odredbu od kaznenog

djela protudržavnog terorizma sadržanu u članku 141. Kaznenog zakona, usmjerenog protiv Republike Hrvatske koji ima

isključivo nacionalni značaj a kazneno djelo ostvaruje osoba koja ima za cilj ugrožavanje ustavnog ustrojstva ili sigurnost

244


Republike Hrvatske, te se može označiti kao unutarnji terorizam.

Republika Hrvatska je usvojenim Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona dopunila postojeće kazneno

zakonodavstvo odredbama vezanim za terorizam na način što je propisala novu definiciju zločinačke organizacije u članku 89.

stavak 23. Kaznenog zakona usuglašenu sa odredbama članka 2. ratificirane Konvencije UN o transnacionalnom organiziranom

kriminalu tako da definicija zločinačke organizacije glasi: “zločinačka organizacija je strukturirano udruženje od najmanje tri

osobe koje postoji tijekom određenog razdoblja i djeluju sa zajedničkim ciljem počinjenja jednog ili više kaznenih dijela radi

izravnog ili neizravnog stjecanja financijske ili druge materijalne koristi ili s ciljem ostvarivanja i zadržavanja nadzora nad

pojedinim gospodarskim ili drugim djelatnostima, a radi se o kaznenim djelima za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju

od najmanje četiri godine ili teža kazna”.

U Zakonu o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona člankom 187.a predviđeno je novo kazneno djelo “Pripremanje

kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom”. Tim kaznenim djelom propisuje se kažnjavanje

onoga tko uklanja prepreke, stvara plan ili se dogovara s drugima ili poduzima drugu radnju kojom se stvaraju uvjeti za

izravno počinjenje terorističkih kaznenih djela (međunarodni terorizam, uzimanje talaca, ugrožavanje sigurnosti osoba pod

međunarodnom zaštitom, zlouporaba nuklearnih tvari, otmica zrakoplova ili broda i ugrožavanje sigurnosti međunarodnog

zračnog prometa i međunarodne plovidbe), a počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina. Stavkom 2.

inkriminira se nabavljanje ili prikupljanje financijskih sredstava svjestan da će se ona u potpunosti ili djelomično koristiti za

počinjenje terorističkih kaznenih dijela.

Ujedno je propisano novo kazneno djelo u članku 187.b “Naknadna pomoć počinitelju kaznenog djela protiv vrijednosti

zaštićenih međunarodnim pravom”. Tim kaznenim djelom sankcionirane su one osobe koje počinitelja terorističkih kaznenih

djela, sakrije, daje mu hranu, odjeću, novac ili ga na drugi način zbrinjava da bi otežao njegovo otkrivanje ili uhićenje. U stavku

2. je propisano da se neće kazniti osoba kojoj je počinitelj kaznenog dijela bračni drug, osoba s kojom živi u izvanbračnoj

zajednici, rođak po krivi u pravoj liniji, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik i njihovi bračni drugovi ili osobe s kojima živi u

izvanbračnoj zajednici.

3.24.9. ORGANIZIRANI KRIMINAL I KORUPCIJA

3.24.9.1.Organizirani kriminal

Razvijanje boljeg strateškog pristupa suzbijanju organiziranog kriminala

U 2004.godine izrađen je Nacionalni plana za borbu protiv organiziranog kriminala.

Plan predviđa čitav niz konkretnih mjera za suzbijanje organiziranog kriminala s konkretno određenim nositeljima i rokovima

provođenja. Sumarno navodimo te mjere počevši od prevencije i edukacije koja ima za cilj reducirati okolnosti u kojima

organizirani kriminal može djelovati, prosudbe ugroženosti te kriminalne pojavnosti, oduzimanja imovinske koristi uz

odgovarajuće izmjene i dopune zakonodavno-pravnog okvira koji će omogućiti djelotvorno i obeshrabrujuće oduzimanje

imovine i predmeta stečenih organiziranom kriminalnom djelatnošću, sprječavanja pranja novca uvođenjem modernijih

rješenja u hrvatsko zakonodavstvo kao što su promjena tereta dokazivanja za porezna kaznena djela, uvođenje imovinskih

kartica, transparentni monitoring političkih i javnih osoba i revidiranje određenih odredbi poreznih zakona. Nacionalnim

planom predviđene su mjere protiv sprječavanja korupcije gdje se naglašava potreba učinkovitog suzbijanja korupcije radi

sužavanja mogućnosti da pripadnici organiziranih skupina korumpiraju pojedince u državnim i pravosudnim tijelima i jačanje

transparentnosti poslovanja u postupku nabave roba i usluga u javnoj upravi i trgovačkim društvima.

Kao nositelji aktivnosti u provedbi konkretnih mjera plana ovisno o njihovoj naravi i djelokrugu rada predviđeni su Ministarstvo

245


unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ured za sprječavanje korupcije i

organiziranog kriminaliteta, sudovi, Ministarstvo financija, Središnji ured za E - Hrvatsku i Središnji državni ured za upravu.

Rokovi za provedbu određeni su u vremenu od 2004. do 2007. godine, a provođenje nekih mjera je trajno.

Nadzor nad provođenjem mjere iz Nacionalnog plana za borbu protiv organiziranog kriminala obavljati će Povjerenstvo za

praćenje provođenja Programa posebnih akcijskih mjera protiv organiziranog kriminala.

Implementacija mjera – Forum Europske unije «Zapadni Balkan» koje proizlaze iz kratkoročnih prioriteta Europskog

partnerstva

a) Regionalna mreža tužitelja

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske sudjeluje na sastancima SEEPAG inicijative koja okuplja 12 zemalja iz regije radi

stvaranja savjetodavne mreže tužitelja. U tijeku je razmatranje nacrta dokumenata koji su dostavljeni pojedinim državama

članicama na usuglašavanje. U vezi s tim dokumentima izražene su određene rezerve od strane nadležnih tijela u Republici

Hrvatskoj i inozemstvu, a postoje naznake da je pojedinim državama SEEPAG inicijativa neprihvatljiva.

Budući da bi regionalna mreža tužitelja trebala biti osnovana samo u vezi sa suzbijanjem organiziranog kriminaliteta, što

ne bi riješilo pitanje učinkovitosti progona za druge vrste prekograničnog kriminaliteta, nadležna tijela Republike Hrvatske

pokrenula su inicijativu za sklapanje bilateralnih sporazuma o suradnji državnih odvjetništava u vezi s radom na konkretnim

predmetima.

b) Zaštita svjedoka

Pravni okvir za izvanprocesnu zaštitu svjedoka je u Zakonu o kaznenom postupku i u posebnom Zakonu o zaštiti svjedoka

kojeg je donio Hrvatski sabor 01. listopada. 2003. godine, a koji je stupio na snagu 01. siječnja 2004. godine.

c) Kazneno zakonodavstvo

Nakon ratifikacije Drugog dodatnog protokola Konvenciji VE o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima, radi

implementacije novih instrumenata kao što su saslušanje putem video konferencijske veze, saslušanje putem telefonske

konferencijske veze, prekogranično promatranje, kontrolirane isporuke, izvidi prikrivenih istražitelja i zajednički istražni timovi

i drugo, u 2005. planira se provesti analizu njihove implementacije u Zakon o kaznenom postupku.

d) Financijski izvidi i pranje novca

Osnovni pravni okvir vezan za pranje novca definiran je i postoji u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu, usklađen je s

međunarodnim standardima kao i s ratificiranom Konvencijom Vijeća Europe br. 141. Uz pravno razrađen sustav privremenog

oduzimanja i oduzimanja sredstava stečenih kaznenim djelom, u sustavu financijskih izvida i sprječavanja pranja novca

sudjeluju tri institucije, nositelji sustava: državno odvjetništvo, kao vodeće tijelo u policijskim izvidima i nositelj u postupku

optuživanja; policija kao nositelj policijskih izvida i detektiranja kaznenih djela, počinitelja i pronalaženja dokaza; te Ured za

sprječavanje pranja novca (hrvatska financijska obavještajna jedinica - FIU) kao nositelj preventivnih aktivnosti protiv pranja

novca kroz obavijesti o sumnjivim transakcijama (STR) zakonskih obveznika.

Državno odvjetništvo odredilo je nadležnost za predmete pranja novca za Općinska državna odvjetništva, odnosno druga

odvjetništva obzirom na predikatna kaznena djela. Državno odvjetništvo sačinilo je 2003. godine Priručnik za rad državnih

odvjetnika u kojem se, između ostalog, naglašava potreba provođenja financijskih izvida kao sastavnog dijela izvida, a radi

pronalaženja i oduzimanja nezakonito stečene imovine. Istim se naglašava potreba koordiniranog djelovanja s policijom kao

i drugim institucijama.

246


U policiji pranje novca i financijski izvidi sastavni su dio rada specijaliziranih jedinica gospodarskog kriminaliteta. Ove godine

sačinjena je i Uputa za provođenje financijskih izvida i policijskih izvida pranja novca, kojom se također upućuje na potrebu

provođenja financijskih izvida kao sastavnog dijela policijskih izvida, kao i potrebu stalne koordinacije s državnim odvjetništvom

i drugim institucijama. Uputom se nastoji pojačati aktivnost u provođenju financijskih istraga i obrada pranja novca, kao i

pojačati suradnja s tijelima koje surađuju na sprječavanju pranja novca. Osim klasičnih financijskih izvida, policija provodi i

izvide inicirane obavijestima o sumnjivim transakcijama analitički obrađenima od Ureda za sprječavanje pranja novca (FIU)

gdje je cilj pronaći predikatno kazneno djelo.

Ured za sprječavanje pranja novca, kao samostalna analitičko obavještajna jedinica unutar Ministarstva financija, temeljem

Zakona o sprječavanju pranja novca surađuje s državnim odvjetništvom i policijom na sprječavanju i otkrivanju pranja novca.

Jačanje postojeće međusobne suradnje tijela odgovornih za sprječavanje i otkrivanje pranja novca predviđeno je i kroz CARDS

programe kojih je Hrvatska korisnik kako samostalno tako i regionalno.

Tijekom ove godine rad na sprječavanju pranja novca rezultirao je drugom presudom za pranje novca uz oduzimanje velike

količine novčanih sredstava.

Plan provedbe SSP

Mjera Rok provedbe NositeljiAnaliza Drugog dodatnog protokola Konvenciji VE o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima radi implementacije novih instrumenata u Zakon o kaznenom postupku

10/2005 MP

3.24.9.2.Trgovanje ljudima

Poradi učinkovitije implementacije aktivnosti predviđenih Nacionalnim planom za suzbijanje trgovanja ljudima te postizanja

efikasnije suradnje resornih tijela i institucija kao i međunarodnih te nevladinih organizacija uključenih u rad Nacionalnog

odbora za suzbijanje trgovanja ljudima, tijekom 2004. godine osnovan je pri Nacionalnom odboru uži Operativni tim koji

koordinira poduzimanje konkretnih aktivnosti glede identifikacije žrtve trgovanja ljudima te pružanja pomoći i zaštite. S tim u

svezi, za svaki pojedini slučaj identifikacije žrtve trgovanja ljudima u potpunosti se primjenjuje usvojena nacionalna procedura

postupanja, a što je također rezultiralo intenziviranjem suradnje Ministarstva unutarnjih poslova RH sa misijom Međunarodne

organizacije za migracije iz RH te nevladinim udrugama na području pružanja pomoći i zaštite žrtvama trgovanja ljudima.

Tijekom 2004. godine Ministarstvo unutarnjih poslova identificiralo je 17 žrtava trgovanja ljudima, te je istima pružena pravna,

medicinska i psihološka pomoć kao i siguran smještaj.

Nadalje, zbog posebnosti problema trgovanja djecom, u ožujku 2004. godine je pri Nacionalnom odboru za suzbijanje

trgovanja ljudima osnovana podgrupa pod nazivom Radna skupina za suzbijanje trgovanja djecom.

Kao odraz nastojanja Vlade RH da održi i poboljša razinu učinkovitosti uspostavljanog nacionalnog sustava za suzbijanje

trgovanja ljudima, tijekom 2004. godine započete su i dovršene aktivnosti usmjerene na izradu Nacionalnog Programa

suzbijanja trgovanja ljudima za razdoblje 2005 – 2008 godine i Operativnog plana suzbijanja trgovanja ljudima za 2005.

godinu. S tim u svezi Operativni tim Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima sudjeluje i u provedbi regionalnog

projekta ICMPD-a pod nazivom “ Implementacija strategije nacionalnog akcijskog plana za suzbijanje trgovanja ljudima u

zemljama JI Europe”.

Vezano uz program pomoći EU za Republiku Hrvatsku, u 2004. godini ističe se preuzeta aktivnost Nacionalnog odbora za

suzbijanje trgovanja ljudima koja se odnosi na programiranje i provedbu projekta pod nazivom “ CARDS 2004 - Suzbijanje

trgovanja ljudima.”

247


Od mnogobrojnih realiziranih edukativnih aktivnosti MUP-a vezanih za područje suzbijanja trgovanja ljudima, tijekom 2004.

godine ističe se zajednički angažman Ravnateljstva policije i Policijske Akademije u provedbi projekta ICMPD-a i Pakta o

stabilnosti pod nazivom “Razvoj obrazovnog programa suzbijanja trgovanja ljudima za policiju” kojim je educiran veći broj

policijskih službenika kriminalističke i granične policije, te veći broj polaznika Policijske škole.

Republika Hrvatska aktivno je uključena u sve međunarodne i regionalne inicijative na planu suzbijanja kriminaliteta u svezi

trgovanja ljudima, a tijekom 2004. godine u okviru međunarodne policijske suradnje, ističe se provedba operativne akcije

“MIRAGE 2004”, koja je realizirana u suradnji sa SECI-regionalnim centrom te zemljama članicama SECI-a, s ciljem otkrivanja

kriminaliteta trgovanja ljudima, kao i pružanja pomoći i zaštite žrtvama trgovanja ljudima. Također, Ministarstvo unutarnjih

poslova RH je tijekom 2004. godine kroz sudjelovanje u zajedničkim projektima intenziviralo suradnju u području suzbijanja

trgovanja ljudima s Interpolom i Europolom.

U cilju usklađivanja važećeg zakonodavstva s postojećim međunarodnim standardima, tijekom 2004. godine noveliran

je Kazneni zakon RH uvođenjem posebnog kaznenog djela «trgovanje ljudima i ropstvo». Naime, usvojenim Zakonom o

izmjenama i dopunama Kaznenog Zakona, koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje od 01. listopada 2004. godine, prema

izmijenjenom članku 175. Kaznenog zakona moguće je procesuiranje počinitelja kaznenog djela “trgovanje ljudima i ropstvo”

sukladno odredbama Protokola o prevenciji, suzbijanju i kažnjavanju trgovanja ljudima Konvencije Ujedinjenih naroda o

transnacionalnom organiziranom kriminalu.

Također, odredbe Zakona o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba, koji je u Republici Hrvatskoj stupio na snagu 25. ožujka 2004.

godine omogućavaju kažnjavanje tvrtki koje se bave organiziranjem međunarodne prostitucije i kriminalnim aktivnostima u

svezi trgovanja ljudima.

Pravno uporište reguliranje statusa boravka žrtvama trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj, temelji se na novom Zakonu o

strancima, koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje od 1. siječnja 2004. godine.

Za istaknuti je i intenzivno sudjelovanje u provedbi projekta “CARDS 2004 – Suzbijanje trgovanja ljudima” i sudjelovanje u

provedbi “Modula 2” CARDS - regionalnog projekta Vijeća Europe i Međunarodne organizacije za migracije.

U 2005. godini poduzet će se mjere za intenziviranje međunarodne policijske suradnje na području suzbijanja trgovanja

ljudima kroz konkretne projekte i operativne akcije i to posebice sa Interpolom, Europolom i SECI regionalnim centrom za

borbu protiv prekograničnog kriminala na području Jugoistočne Europe.

Plan provedbe SSP

Mjera Rok provedbe NositeljiIzrada Operativnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za 2006. godinu 11/2005 Nacionalni odbor za suzbijanje trgovanja Ljudima

Izrada nacionalne strategije za suzbijanje trgovanja djecom 10/2005 Nacionalni odbor za suzbijanje trgovanja Ljudima

Izrada preventivnih materijala u svezi trgovanja ljudima, namijenjenih široj javnosti i potencijalnim žrtvama trgovanja

07/2005 Nacionalni odbor za suzbijanje trgovanja Ljudima

3.24.9.3. Ilegalno posjedovanje i krijumčarenje oružja

Tijekom 2004. godine Ministarstvo pravosuđa je iniciralo imenovanje tijela za kontakt, koje će služiti za vezu s drugim državama

strankama glede pitanja koja se odnose na Protokol protiv nezakonite proizvodnje i krijumčarenja vatrenog oružja, njegovih

sastavnih dijelova te dijelova i streljiva. Predloženo je da se kao tijelo za kontakt odredi Ministarstvo unutarnjih poslova.

Također su poduzeti prvi koraci s ciljem izrade jedinstvene metodologije postupanja u vezi sa suzbijanjem krijumčarenja i

ilegalnog posjedovanja oružja, a radni tim Ministarstva unutarnjih poslova dovršio je izradu prijedloga novog Zakona o oružju.

Nadalje, nominiran je CARDS projekt za 2004. pod nazivom “Borba protiv trgovanja oružjem, streljivom i eksplozivima”.

248


Plan provedbe SSP

Mjera Rok provedbe NositeljiOkončati izradu jedinstvene metodologije postupanja u vezi sa suzbijanjem krijumčarenja i ilegalnog posjedovanja oružja

12/2005

3.24.9.4. Krivotvorenje novca

Tijekom 2004. godine okončan je postupak pristupanja Republike Hrvatske Ženevskoj konvenciji o sprječavanju krivotvorenja

novca od 29.04.1929. godine. Također, predstavnici Republike Hrvatske ( Državnog odvjetništva i Ministarstva unutarnjih

poslova) su sudjelovali na konferenciji u Sofiji, u sklopu provođenja projekta «Pericles» (Projekt zaštite EUR-a od krivotvorenja),

te će se sudjelovanje u istom i u 2005. godini nastaviti sukladno planu koji usvoji usvoji Europska komisija.

U 2005. godini planira se daljnje jačanje suradnje svih tijela nadležnih za suzbijanje krivotvorenja novca u Republici Hrvatskoj

kao i međunarodnim tijelima.

3.24.9.5. Korupcija

Hrvatski sabor donio je 15. srpnja 2004. godine Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona. Tim je zakonom, pored

ostalog, dopunjen Kazneni zakon s još dva kaznena djela i to kaznenim djelima primanja i davanja mita u gospodarskom

poslovanju. U pozitivnom hrvatskom kaznenom zakonodavstvu korupcija je inkriminirana kroz članke 347.(primanje mita) i

348.(davanje mita) i to kroz odgovornost «službene osobe» ili «odgovorne osobe», dok se usvojenim Zakonom o izmjenama

i dopunama Kaznenog zakona inkriminira primanje i davanje mita u gospodarskom poslovanju (čl. 294.a i 294.b) kroz

odgovornost «odgovorne osobe» u pravnoj osobi koja se bavi gospodarskom djelatnošću.

Nadalje, Hrvatski sabor je na svojoj sjednici dana 11. rujna 2003. godine donio Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena

djela kojim se određuju pretpostavke kažnjivosti, kaznenopravne sankcije i kazneni postupak za kaznena djela pravnih osoba.

Isti Zakon stupio je na snagu 25. ožujka 2004. godine.

U vremenu od donošenja Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Republika Hrvatska je pristupila

ključnim međunarodnim pravnim instrumentima koji sadrže dodatne odredbe vezane za učinkovito sprječavanje korupcije.

Nadzor provedbe Kaznenopravne konvencije o korupciji provodi «Skupina država za borbu protiv korupcije (GRECO). U skladu

sa dobivenim preporukama, nakon pristupanja sporazumu kojim je utemeljen GRECO, pokrenuta je inicijativa i osnovana

radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o USKOK-u. Nacrt izmjena i dopuna

citiranog Zakona dovršen je krajem mjeseca srpnja 2004. godine.

Polazeći od činjenice da je dosadašnji Nacionalni plan za borbu protiv korupcije u velikoj mjeri konzumiran upravo u dijelu koji

se odnosi na donošenje odgovarajućih zakona i pravnih standarda, ukazala se potreba za donošenjem novog Nacionalnog

programa za borbu protiv korupcije u kojem će se težište staviti na prevenciji i edukaciji o korupciji kao društveno

neprihvatljivom i štetnom ponašanju.

Zajedno s izradom Nacionalni program za borbu protiv korupcije radit će se na osnivanju novog antikorupcijskog tijela s

preventivnom i edukativnom ulogom.

Plan provedbe SSP

Mjera Rok provedbe NositeljiNacionalni program za borbu protiv korupcije 09/2005 MP

249


3.24.10. DROGE

Vlada Republike Hrvatske je u veljači 2004. usvojila Akcijski plan suzbijanja zlouporabe opojnih droga za 2004. godine kao opći

program koji predviđa implementaciju posebnih programa kojima se reguliraju važna pitanja poput programa prevencije i

resocijalizacije, izobrazbe, međunarodne suradnje, aktivnosti policije, carine, pravni sustav i slično. Sukladno tomu, prioritetne

mjere za 2005. godinu odnose se na neprekidno provođenje i poduzimanje operativno-kriminalističkih i operativno-taktičkih

mjera i postupaka (u cilju što učinkovitijeg suzbijanja organiziranih pojavnih oblika kriminaliteta vezanog uz proizvodnju,

krijumčarenje (trgovanje) i preprodaju opojnih droga, koji s obzirom na problematiku nužno ima međunarodnu dimenziju),

nastavak suradnje s nevladinim sektorom koji djeluje na području ovisnosti poticanjem osmišljavanja i provedbe projekata i

programa, osobito na području liječenja i rehabilitacije ovisnika kao i njihovo sufinanciranje, nastavak redovitih aktivnosti na

području razvijanja međunarodne suradnje, suzbijanje ponude opojnih droga, prikupljanje podataka o dostupnosti pojedinih

opojnih droga, čistoći, načinu distribucije, cijeni istih na ilegalnom narco tržištu, mjestima gdje se iste najviše distribuiraju i

ostalo, odnosno praćenje trendova (kretanja) na ilegalnom narco tržištu ( te na osnovu analize istih usmjeravati preventivne

i represivne aktivnosti, prvenstveno službenika Ministarstva unutarnjih poslova, a potom i ostalih čimbenika na suzbijanju

zlouporabe opojnih droga), pojačano postupanje policijskih službenika ovog Ministarstva, odnosno pojačano poduzimanje

preventivno represivnih mjera i aktivnosti na javnim mjestima, poglavito oko škola, a u svrhu smanjenja dostupnosti droga i

sprječavanje uspostave narco scena, te poboljšati suradnju i koordinaciju Ministarstva unutarnjih poslova sa svim čimbenicima

koji su uključeni u aktivnosti vezane uz suzbijanje zlouporabe i krijumčarenja opojnih droga, poglavito sa tijelima za provedbu

zakona.

Tijekom 2005.g. planira se započeti s provedbom CARDS programa za 2002. godinu pod nazivom «Zakonsko i institucionalno

jačanje okvira suzbijanja zlouporabe opojnih droga» ( Projekt je odobren od strane EK i izrađeni su «terms of reference») i

CARDS programa za 2004. godinu pod nazivom «Jačanje kapaciteta usmjerenih na borbu protiv trgovine i zlouporabe droga»

(Projekt je odobren od strane EK i izrađen je «project fische»).

Plan provedbe SSP

Mjera Rok provedbe NositeljiU skladu sa Strategijom Europske unije za borbu protiv droga izmijeniti i dopuniti Nacionalnu strategiju nadzora nad opojnim drogama, suzbijanja zlouporabe opojnih droga i pomoći ovisnicima o opojnim drogama

09/2005Vladin Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga

3.24.11 CARINSKA SURADNJA

Najznačajniji propisi koji predstavljaju pravni okvir za suradnju nositelja vlasti i svih državnih tijela u Republici Hrvatskoj su Ustav

Republike Hrvatske, Zakon o sustavu državne uprave (NN 53/91), Zakon o ustrojstvu i djelokrugu rada ministarstava i državnih

upravnih organizacija (NN 199/03), Zakon o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (NN 28/29) kao i svi međunarodni

ugovori koji su sklopljeni na osnovu njega a odnose se na vizni sustav, ugovore o readmisiji, određivanju graničnih prijelaza,

granični promet, pograničnu suradnju i prekograničnu policijsku suradnju granični promet, Zakon o sigurnosnim službama

(NN 28/99), Zakon o zračnom prometu i Zakon o vanjskim poslovima

Najznačajniji propis kojim se nameće dužnost i obveza, ali predstavlja i pravni okvir za međusobnu suradnju svih državnih tijela,

dakle, ministarstva i državnih upravnih organizacija je Zakona o sustavu državne uprave. Prema odredbi članka 62. ministarstva

i državne upravne organizacije dužne su jedni drugima pružati stručnu pomoć u svom djelokrugu rada, dostavljati obavijesti

o kojima vode službene očevidnike, usklađivati planove rad, osnivati zajedničke stručne komisije i radne grupe za pitanja od

zajedničkog interesa, priređivati zajednička stručna savjetovanja, te poticati i ustrojavati i druge oblike međusobne suradnje.

250


Zakon o carinskoj službi člankom 31. stavak 2. propisuje da državna tijela i nositelji javnih ovlasti koji pri obavljanju poslova iz

svoga djelokruga utvrde da su prekršeni carinski odnosno trošarinski propisi odnosno da postoji mogućnost da bi se to moglo

dogoditi dužni su o svojim saznanjima bez odlaganja obavijestiti Carinsku upravu.

Zbog suzbijanja prekograničnog kriminaliteta, temeljem čl. 10 Zakona o policiji, Ravnateljstvo policije Ministarstva unutarnjih

poslova, unutar kojeg se nalazi i granična policija, sa Carinskom upravom potpisalo je Uputu kojom je određena jedinstvena

metodologija međusobne suradnje i koordiniranog djelovanja policijskih službenika, među kojima svoju ulogu imaju i

policijski službenici koji rade na poslovima granične kontrole i ovlaštenih carinskih službenika. Uputom je obuhvaćeno

područje razmjene informacija, korištenje podataka sadržanih u informacijskom sustavu i drugim evidencijama Carinske

uprave, prikupljanje podataka kroz međunarodnu suradnju, izvidi kaznenih djela, prisilno zadržavanje prometnog sredstva,

obavljanje poslova iz nadležnosti Carinske uprave na javnim prometnicama, podnošenje prijava o izvršenom prekršaju i

privremeno oduzimanje predmeta zbog osnovane sumnje da je počinjen carinski prekršaj, dostava kaznenih prijava, kao i

informiranje javnosti

Plan provedbe SSP-a

Mjera Rok provedbe NositeljiUsvojiti i provesti Strategiju integriranog upravljanja granicama 12/2005 CURH, MUP, MPŠVG, MFIN, MZSS

3.24.12. PRAVOSUDNA SURADNJA U KAZNENIM I GRAĐANSKIM STVARIMA

Radi unapređenja međunarodne suradnje Republike Hrvatske u svim kaznenim stvarima, te s ciljem ubrzanja pravnih

postupka usmjerenih na sprečavanje, otkrivanje i sankcioniranje teških oblika kriminala koji imaju transnacionalni karakter

u 2004. godini je donesen Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima (NN 178/04). Zakon je usklađen s

konvencijama i protokolima Vijeća Europe u području međunarodne sudske pomoći u kaznenim stvarima, a kojih je Republika

Hrvatska stranka, uz poštivanje rezervi koje su izjavljene na pojedine odredbe ovih međunarodnih ugovora. Zakonom o

međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima obuhvaćene su i sistematizirane odredbe o izručenju, preuzimanju i

ustupanju kaznenog postupka, izvršenju stranih kaznenih presuda, te posebice odredbe o tzv. maloj pravnoj pomoći, koja

obuhvaća čitav niz različitih oblika međunarodne pravne pomoći, napose različite slučajeve dostave.

Vezano uz pravosudnu suradnju u građanskim stvarima u 2005. godini planira se donošenje Zakona o međunarodnoj pravnoj

pomoći u građanskim stvarima, s ciljem ubrzanja postupaka s međunarodnim elementom, te osuvremenjivanja dosadašnjih

hrvatskih zakonskih rješenja.

251


3.25.CARINSKA UNIJA


Potrebno je nastaviti na aktivnosti usklađivanja zakonodavstva koje su bile predviđene u Nacionalnom programu za 2004

godinu. U tom pogledu neophodno je nastaviti sa izmjenama i dopuna ma Carinskog zakona radi usklađivanja sa Carinskim

kodeksom EU kao i izmjenama Uredbe za provedbu Carinskog zakona.

U dijelu koji se odnosi na neusklađene dijelove propisa carinskog sustava posebice valja ukazati na odredbe propisa o

provoznom postupku koje se odnose na uzajamno priznavanje provoznih isprava i jamstava pri provedbi formalnosti

propisanih odredbama europskih i hrvatskih propisa o provoznom postupku.

Otvoreno pitanje predstavlja uzajamno priznavanje isprava o polaganju osiguranja za namirenje carinskog duga, te stjecanje

povjerenja europskih carinskih tijela u sposobnost hrvatske carinske službe da osigura zakonitu i djelotvornu provedbu

provoznih procedura.

Izvršiti odgovarajuće promjene i u provedbenim propisima kojima se uređuje instrumentarij za osiguranje namirenja nastalog

carinskog duga odnosno carinskog duga koji bi mogao nastati u skladu sa izvršenim promjenama u sustavnim carinskim

propisima valja (propisi u djelokrugu ministra financija).

Pristupiti izradi stručnih podloga za donošenje novih propisa o teritorijalnom ustroju carinske službe, vodeći računa o okolnosti

da bi hrvatska carinska služba trebala postati carinska služba na vanjskim granicama EU.

Kako zbog izmijenjenih okolnosti valja računati i s promjenama u prometnim tokovima visokorizičnih roba, to valja preispitati

postojeći obuhvat i prometne oblike uvoza ili izvoza rizičnih roba, te utvrditi potrebite promjene u mreži i ovlaštenjima

pojedinih carinskih ispostava za provedbu carinskih postupaka s određenim vrstama visoko rizičnih roba.

Potrebno je izvršiti promjene Uredbe o provedbi carinskih mjera sa robom kojom se povrjeđuje pravo intelektualnog vlasništva

(N.N.,br. 106/03) radi usklađivanja sa pravnom stečevinom europske zajednice.

Od zakonskih propisa iz područja carinske tarife potrebno je uskladiti Zakon o carinskoj tarifi (NN 61/00 i 117/00) budući da je

važeći zakon iz 2000. godine, a Uredbom o carinskoj tarifi za 2002. godinu preuzeta je Kombinirana nomenklatura EU (u dijelu

koji se odnosi na nazivlje), a da pri tome nisu izvršene odgovarajuće izmjene Zakona o carinskoj tarifi, odnosno u odredbe

Zakona nisu ugrađeni temelji za Kombiniranu nomenklaturu kao ni za druge podzakonske akte koji ju prate. Zakon o carinskoj

tarifi bilo bi moguće samo djelomično uskladiti s odgovarajućim propisom EU (Uredba Vijeća EEC 2658/87). Prije samog dana

pristupa RH u Europsku uniju nije naravno moguće uskladiti Zakon u dijelu koji se odnosi na stope carina prilikom uvoza robe

u EU i druge mjere koje se provode u okviru TARIC-a.

Potrebno je ubrzati procedure oko donošenja hrvatskog Zakona o financijskim prekršajima, kao pretpostavke za formalno

usklađivanje odredbi hrvatskih propisa o carinskim prekršajima s odnosnim propisima država članica EU, odnosno sustavnim

odredbama hrvatskih carinskih propisa. Ukoliko se neće donijeti Zakon o financijskim prekršajima, tada će se morati donijeti

posebni Zakon o carinskim prekršajima.


U skladu sa srednjoročnim preporukama Europskog partnerstva nastaviti će se rad na daljnjem usklađivanju hrvatskih carinskih

252


propisa sa aktualizacijom Carinskog kodeksa Europske unije, posebice s naglaskom na područja tranzita, pristojba, tarifnih

gornjih granica te općega sustava povlastica.

Razvoj i primjena etičkih propisa za carinsku službu koja reguliraju osobno i profesionalno ponašanje, standarde službe i koji

su u potpunosti podržani od strane najviših rukovoditelja Carinske uprave.

Izrada stručnih podloga za unaprjeđenje postojećih računalnih sustava kao i uvođenje novih informacijskih tehnologija, čije

bi osmišljavanje i korištenje trebalo biti kompatibilno sa EU-a sustavima suvremenog carinskog poslovanja zbog osiguranja

njihova povezivanja.


Hrvatski carinski propisi su usklađeni propisima carinskog sustava Europske unije tokom 2000. godine. U međuvremenu su

hrvatski propisi i višekratno mijenjani ili dopunjavani sukladno promjenama odgovarajućih propisa EU, kako slijedi:

• donošenjem hrvatskog Carinskog zakona (NN 78/99,94/99,117/99,73/00 i 47/03) izvršeno je usklađivanje s Uredbom

Vijeća br. 2913/92 o utvrđenju Carinskog kodeksa EZ,

• donošenjem Uredbe za provedbu Carinskog zakona (NN 161/03) izvršeno je usklađivanje s Uredbom Komisije br.

2454/93 s provedbenim odredbama za Uredbu br. 2913/92 o utvrđenju Carinskog kodeksa EZ, i

• donošenjem Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine (NN 154/03) izvršeno je

usklađivanje s Uredbom Vijeća br. 918/83 o zajedničkom sustavu carinskih oslobođenja.

Preuzetim sustavnim propisima u hrvatski carinski sustav su u cijelosti preuzete sve materijalno-pravne i postupovna

odredbe sadržane u carinskim propisima EU, odnosno u odgovarajućim segmentima carinskih propisa njezinih država

članica.

Hrvatska carinska tarifa sustavno je usklađena s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o carinsko tarifnoj i statističkoj

nomenklaturi i zajedničkoj Carinskoj tarifi donošenjem:

• Zakona o carinskoj tarifi (NN 61/00 i 117/00), te

• Uredbe o carinskoj tarifi za 2002. godinu (NN 113/01).

Pri donošenju Uredbe o carinskoj tarifi za 2003. godinu (NN 142/02), kao i Uredbe o carinskoj tarifi za 2004. godinu (NN 184/03)

nastavljen je proces usklađivanja nomenklature carinske tarife s tekućim promjenama u Kombiniranoj nomenklaturi, kao i

usklađivanje visine carinskih opterećenja s obvezama preuzetim zaključivanjem SSP.

Donijeti su provedbeni propisi o primjeni objašnjenja za provedbu Harmoniziranog sustava Svjetske carinske organizacije

(WCO), kao i propis o preuzimanju objašnjenja za primjenu Kombinirane nomenklature EU, te su utvrđene normativne

pretpostavke za njihovo permanentno usklađivanje s promjenama u okviru WCO odnosno u promjenama u propisima EU.

Donošenjem Zakona o carinskoj službi (NN 67/01) hrvatska carinska služba je ustrojena i utvrđena su joj ovlaštenja i

odgovornosti za provedbu carinskih i drugih propisa sukladno ovlaštenjima i odgovornostima carinskih službi država EU.

Uredbom o područjima na kojima djeluju carinarnice (NN118/01) propisan je teritorijalni ustroj carinske uprave, utemeljen na

djelovanju carinske službe u državi izvan europske carinske integracije

253


Plan provedbe SSP

Mjera Rok provedbe NositeljiMJERA br. 552 (09/2004) - Izrada stručne podloge za sporazumno uređivanje s Europskom Unijom uvjeta za provedbu provoznog postupka, na način koji će omogućiti uzajamno priznavanje i primjenu carinskih provoznih isprava, uključujući i primjenu instrumenta osiguranja za namirenje mogućeg carinskog duga

12/2005 MFIN

MJERA br. 553 (09/2004) - Izrada stručne podloge o polaganju osiguranja za namirenje nastalog carinskog duga ili carinskog duga koji bi mogao nastati

12/2005 MFIN

Izraditi stručne podloge za uspostavljanje i primjenu sustava za analizu rizika kao mjere za potpuniju zaštitu interesa državnog proračuna, te sužavanja prostora za arbitrarno postupanje carinskih službenika i koruptivno postupanje. članak 89. SSP-a

12/2005 MFIN

254


3. 26. VANJSKI ODNOSI I RAZVOJNA POMOĆ


Pravna stečevina EU na području vanjskih odnosa sastoji se uglavnom od izravno obvezujućeg zakonodavstva EU koje ne

zahtijeva preuzimanje u nacionalne propise. Stupanjem Republike Hrvatske u članstvo EU zajednička trgovinska politika EU

postat će izravno primjenjiva, te će sve zakone i provedbene propise iz ovog područja trebati staviti van snage.

U cilju osiguranja najveće moguće usklađenosti hrvatskih multilateralnih obveza koje proizlaze iz GATS-a s obveza Zajednice

Republika Hrvatska smatra da je potrebno pokrenuti suradnju na području pružanja usluga. U tom smislu, buduća zajednička

suradnja uključit će i koordinaciju aktivnosti s Europskom komisijom, posebno vezano uz pregovore u okviru Razvojnog plana

iz Dohe.

Kako primjena Zakona o izvozu robe s dvojnom namjenom započinje 1. siječnja 2005. godine, Ministarstvo gospodarstva,

rada i poduzetništva nastavit će raditi na usklađivanju zakonodavstva i kontroli izvoza i uvoza strateških roba te na jačanju tijela

državne uprave putem kontinuiranog stručnog usavršavanja i obrazovanja kadrova u tijelima državne uprave nadležnim za

nadzor prometa strateških roba. S tim u vezi, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, pristupit će izradi analize razlike

zakonodavstva EU i zakonodavstva RH vezano uz kontrolu izvoza i uvoza strateških roba, te radi toga će zatražiti pomoć.

Republika Hrvatska će na području vanjskih odnosa svoje djelovanje i izvršenje obveza u okviru međunarodnih organizacija

kojih je članica i sporazuma koje je sklopila, kontinuirano usklađivati sa svojim obvezama koje proizlaze iz Sporazuma o

stabilizaciji i pridruživanju, kao i budućim obvezama koje proizlaze iz pravne stečevine Zajednice te u skladu s načelima

Svjetske trgovinske organizacije.

3.26.2. Srednjoročni prioriteti - projekcije za 2006. i 2007. godinu

Nakon pristupanja EU, Hrvatska će biti obvezna prihvatiti zajedničku trgovinsku politiku Zajednice i različite preferencijalne

trgovinske sporazume Zajednice te će postati dio Europskog gospodarskog prostora. Kako bi bila sposobna sudjelovati u

mehanizmima trgovinske politike EU te primjenjivati i provoditi pravnu stečevinu Zajednice, u Ministarstvu gospodarstva,

rada i poduzetništva u srednjoročnom razdoblju se planira zaposliti veći broj djelatnika koji će raditi na tim poslovima.

Prije nego što postane članica EU, Republika Hrvatska će poduzeti potrebne postupke za izmjenu ili raskidanje bilateralnih

ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja kako bi osigurala usklađenost tih sporazuma s obvezama koje proizlaze iz članstva u EU

i pravne stečevine Zajednice.

Republika Hrvatska će na području vanjskih odnosa svoje djelovanje i izvršenje obveza u okviru međunarodnih organizacija

kojih je članica i sporazuma koje je sklopila, kontinuirano usklađivati sa svojim obvezama koje proizlaze iz pravne stečevine

Zajednice.

3.26.3. Vanjski trgovinski odnosi

Hrvatski gospodarski i trgovinski sustav potpuno je usklađen s WTO sustavom pravila i disciplina. Republika Hrvatska je

većinu preuzetih obveza ispunila tijekom postupka pristupanja WTO-u, te u potpunosti uskladila nacionalno zakonodavstvo

s odredbama i pravilima WTO-a.

Tijekom 2004. godine na području trgovinske politike, a temeljem Zakona o trgovini donesena je Uredba o postupku i načinu

utvrđivanja antidampinške i kompenzacijske pristojbe (“N.N.” 139/04). Uredba o postupku i načinu utvrđivanja antidampinške

255


i kompenzacijske pristojbe propisuje postupke i način utvrđivanja postojanja dampinškog odnosno subvencioniranog uvoza,

štete koja je nanesena domaćoj proizvodnji takvim uvozom, te načini uvođenja antidampinške odnosno kompenzacijske

pristojbe. Uredba je usklađena s odgovarajućim odredbama Sporazuma o primjeni članka VI. Općeg sporazuma o carinama i

trgovini (GATT) 1994, te Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama WTO-a, kao i s odgovarajućim zakonodavstvom

EU (Uredba Vijeća 384/166/EC i Vijeća 2026/97/EZ te njihove izmjene i dopune do 8.3.2004.).

U cilju doprinosa Republike Hrvatske u sprječavanju širenja oružja za masovno uništavanje, te radi usklađivanja zakonodavstva

sa zakonodavstvom EU, Hrvatski sabor je u srpnju 2004. godine donio Zakon o izvozu robe s dvojnom namjenom čija primjena

započinje 1. siječnja 2005. godine. Popis robe s dvojnom namjenom donosi Vlada Republike Hrvatske, a obrazac zahtjeva i

dokumentaciju koja je potrebna uz zahtjev propisuje ministar gospodarstva, rada i poduzetništva. Provedbeni propis temeljem

Zakona o izvozu robe s dvojnom namjenom pripremljen je u skladu s Uredbom Vijeća 1504/2004.

Ulaskom u WTO Republika Hrvatska uvelike je liberalizirala i tržište uslugama. Područje slobodnog pružanja usluga utvrđeno je

zakonima i drugim pravnim propisima koji su u potpunosti usklađeni s pravilima i normama Svjetske trgovinske organizacije.

Uvidom u WTO Rasporede specifičnih obveza u trgovini uslugama Republike Hrvatske i Europske unije, vidljivo je da je Republika

Hrvatska u svoj Raspored uključila veći broj sektora i podsektora kao i da je razina preuzetih obveza u liberalizaciji tržišta usluga

viša. Ipak, pri svakoj je usporedbi potrebno uzeti u obzir da manje ili veće razlike u nekim sektorima ili podsektorima usluga

proizlaze iz razlika u liberalizaciji tržišta uslugama među državama članicama EU, bilo po broju uključenih sektora ili po razini

preuzetih obveza.

Imajući u vidu sveobuhvatnost područja pružanja usluga, Republika Hrvatska planira pokrenuti suradnju na području

pružanja usluga kako bi se osigurala najveća moguća razina usklađenosti hrvatskih multilateralnih obveza koje proizlaze iz

WTO Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS) s obvezama Zajednice. U tom smislu, buduća zajednička suradnja uključit

će i koordinaciju aktivnosti s Europskom komisijom, posebno vezano uz pregovore u okviru Razvojnog plana iz Dohe.

Temeljem Zakona o carinskoj tarifi (“N.N.” br. 61/00) Vlada Republike Hrvatske, najkasnije do kraja studenog tekuće godine,

donosi carinsku tarifu za sljedeću godinu. Carinska tarifa uzima u obzir obveze Republike Hrvatske koje proizlaze iz njezinog

članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji kao i ostalim međunarodnim ugovorima koje je sklopila s ostalim državama. S

tim u svezi donesena je i Uredba o carinskoj tarifi za 2004. godinu (“N.N.” br. 184/2003, 188/2003, 189/2003, 197/2003, 9/2004,

55/2004 i 88/2004).

Sukladno članku 41. SSP, Zajednica je iskazala svoju spremnost da u okviru Privremenog odbora razmatra pitanje sudjelovanja

Hrvatske u dijagonalnoj kumulaciji podrijetla, kad se za to uspostave gospodarski, trgovinski, te drugi relevantni uvjeti. Iako

je ovo pitanje postavljeno na svim dosadašnjim sjednicama Privremenog odbora za provedbu SSP-a, još uvijek nije dobiven

pozitivan odgovor Europske komisije.

3.26.4. Preferencijalni trgovinski ugovori

Republika Hrvatska je sklopila i primjenjuje ugovore o slobodnoj trgovini s Republikom Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom,

Republikom Albanijom, Turskom, državama EFTA-e i državama članicama EU te je članica Srednjoeuropskog ugovora o

slobodnoj trgovini (CEFTA). Ugovor o slobodnoj trgovini sa Srbijom i Crnom Gorom primjenjuje se od 1. srpnja 2004. godine,

a od 1. listopada 2004. u primjeni je Ugovor o slobodnoj trgovini s Republikom Moldovom. Republika Hrvatska primjenjuje

preferencijalne ugovore u trgovini s ukupno 37 europskih zemalja.

Usprkos ovako razgranatoj mreži ugovora o slobodnoj trgovini, kao i činjenici da se pretežit dio hrvatske robne razmjene

obavlja sukladno načelima slobodne trgovine, Republika Hrvatska još ne može u potpunosti koristiti sve prednosti

256


preferencijalnog pristupa stranim tržištima zbog toga što ne sudjeluje u sustavu paneuropske dijagonalne kumulacije

podrijetla robe. Priključivanje Paneuropskoj dijagonalnoj kumulaciji jedan je od prioritetnih ciljeva koje Hrvatska želi postići

kako bi unaprijedila svoju vanjsku trgovinu. Republika Hrvatska u tom cilju namjerava nastaviti poduzimati mjere kako bi bila

uključena u sustav paneuropske kumulacije podrijetla robe obzirom na činjenicu da je ispunila sve formalne uvjete potrebne

za uključivanje u taj sustav.

3.26.5 Razvojna suradnja

U Ministarstvu vanjskih poslova osniva se Radna skupina za ocjenu stanja i potrebu razvitka politike razvojne suradnje. Članovi

Radne skupine bit će predstavnici svih ministarstava. U tijeku su imenovanja članova te se očekuje sazivanje prvog sastanka

Radne skupine tijekom studenog ove godine.

Osnivanje ove Radne skupine predviđeno je mjerom 556. Plana provedbe SSP-a.

Plan provedbe SSP-a


Nastaviti aktivnosti na uključenju RH u sustav paneuropske kumulacije podrijetla robeDo uključenja u sustav

paneuropske unije.MGRIP

Surađivati s EK u vezi pregovora o trgovini uslugama GATS 2000 u okviru Razvojnog plana iz Dohe Trajno. MGRIP

Unaprijediti sustav kontrole izvoza i uvoza strateških roba te primjenu propisa na tom području Trajno.

MGRIP

MF-CU

MO

MUP

MVP

257


3. 27. ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA

3. 27. 1. UVOD

Republika Hrvatska je svjesna da sudjelovanje u Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici EU znači prihvaćanje i ispunjavanje

obveza iz zajedničkih akcija i zajedničkih stajališta Vijeća ministara EU. Vanjska politika RH je i do sada bila u velikoj mjeri

usklađena s vanjskom politikom Europske unije, a nakon pristupanja Europskoj uniji, Hrvatska će u potpunosti biti spremna

provoditi odredbe i obaveze iz Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije.

3. 27. 2. SURADNJA U PODRUČJU ZAJEDNIČKE VANJSKE I SIGURNOSNE POLITIKE

Dokument “Solunski program za Zapadni Balkan: Kretanje prema Europskoj integraciji (Thessaloniki Agenda for the Western

Balkans: Moving towards European integration), koji je prihvaćen na Sastanku na vrhu Europske unije i država uključenih

u Proces stabilizacije i pridruživanja 21. lipnja 2003. u Solunu, uvodi čitav niz novih instrumenata i oblika suradnje između

EU i država PSP-a u području ZVSP. Prema tom dokumentu, suradnja u Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici obuhvaća

pridruživanje PSP-država izjavama, zajedničkim stajalištima i drugim odlukama u okviru ZVSP EU, kao i sudjelovanje tih država

na koordinacijskim sastancima organiziranim u glavnim europskim gradovima i sjedištima međunarodnih organizacija.

Slijedom zaključaka iz Soluna, države PSP su se od početka 2004. godine počele svrstavati uz stavove EU. Upravo je RH bila

inicijator uspostavljanja suradnje na području ZVSP, potičući i prije Soluna prethodna Predsjedništva EU na suradnju. RH se

samoinicijativno svrstala uz neka stajališta EU i prije nego što je sustav pridruživanja za PSP države institucionaliziran (ICC,

terorizam).

Nakon stjecanja statusa kandidata, Republika Hrvatska je sustavno pozivana na pridruživanje izjavama EU i drugim

instrumentima ZVSP, na jednak način kao i ostale države kandidati (Bugarska, Rumunjska i Turska).

Pridruživanje uz stavove EU vrši se na poziv radnih tijela EU misijama RH u Bruxellesu, Beču, New Yorku, Ženevi i Strasbourgu.

Do sredine studenog 2004, RH se u Bruxellesu, na poziv, pridružila izjavama i stavovima EU 114 puta, a unilateralno 10 puta. U

okviru UN u New Yorku, RH se 218 puta svrstala uz stavove EU, a u Ženevi 34 puta. Na sjednicama tijela OESS-a, RH je 98 puta

podržala stavove EU.

RH će se i u 2005. godini pridruživati izjavama, zajedničkim stajalištima i zaključcima EU iz područja ZVSP, kao i stajalištima EU

u međunarodnim organizacijama.

Politički dijalog Europske unije i Republike Hrvatske uspostavljen je usvajanjem Zajedničke izjave RH i EZ i njezinih država članica

o političkom dijalogu (2001), koja omogućava intenziviranje obostranih odnosa u političkim područjima do stupanja na snagu

Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Četvrti redoviti sastanak političkog dijaloga Trojke EU i RH na razini ministra vanjskih

poslova (23. veljače 2004.) bio je prilika za razmjenu mišljenja o hrvatskom približavanju EU, stanju u regiji, situaciji na Bliskom

istoku i u Iraku, kao i o Europskoj sigurnosnoj strategiji.

Dobivanjem statusa kandidata, RH je dobila priliku sudjelovati i na sastancima Vijeća ministara EU, na koje su pozivane i ostale

države kandidati. Prvo sudjelovanje takve vrste bilo je na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova 4. rujna 2004. u

Maastrichtu.

Politički dijalog EU-RH nastavljen je u 2004. godini i na parlamentarnoj razini održavanjem 12. sastanka izaslanstava Hrvatskog

sabora i izaslanstva Europskog parlamenta za suradnju s JIE (17./18. veljače 2004). Sastanak je pružio zastupnicima EP dobru

sliku o političkoj i gospodarskoj situaciji u RH, što je bilo vrlo važno u kontekstu priprema Preporuka EP slijedom zahtjeva za

258


članstvo RH u EU. S novim sazivom Europskog parlamenta, suradnja na parlamentarnoj razini, odvijat će se u okviru Zajedničkog

parlamentarnog odbora u kojem će EP imati individualno izaslanstvo za RH i čiji sastanci će se održavati dva puta godišnje

naizmjenično u Bruxellesu/Strasbourgu i RH.

U 2005. godini, Hrvatska će nastaviti aktivno sudjelovati u svim oblicima bilateralnog i multilateralnog političkog dijaloga,

kako na ministarskoj razini tako i na parlamentarnoj razini.

3. 27. 3. SURADNJA S MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA

3. 27. 3. 1. Organizacija Ujedinjenih naroda (OUN)

Tijekom proteklih jedanaest godina, uloga Hrvatske u Ujedinjenim narodima (UN) doživjela je značajne promjene – od države

koja je bila predmetom rasprava u rezolucijama Vijeća sigurnosti (VS) i Opće skupštine (OS) do aktivne nositeljice aktivnosti

Ujedinjenih naroda, posebice na području gospodarskih i socijalnih pitanja, kao i davateljice vojnih postrojbi u mirovnim

misijama UN-a.

Hrvatska podržava zajedničku viziju UN-a o prosperitetnijem i mirom ispunjenom svijetu koji je utjelovljen u Milenijskoj

deklaraciji. Provedba Milenijskih razvojnih ciljeva, kao i zaključaka konferencija u Monterreyu o financiranju za razvoj i

Johannesburgu o održivom razvoju prioriteti su Republike Hrvatske. Hrvatska je ispunila svoju obvezu kao članica OUN-a

predavši Organizaciji prvo nacionalno izvješće o provedbi milenijskih razvojnih ciljeva u rujnu 2004. godine.

Hrvatska želi nastaviti intenzitet sudjelovanja u aktivnostima Organizacije, te je prijavila kandidature za nekoliko tijela UN-a i

njegovih specijaliziranih agencija, od kojih je najvažnija hrvatska kandidatura za nestalnu članicu u VS za mandat 2008. -2009,

za izbore koji će se održati 2007. godine.

Svjesna da su mir i sigurnost osnovni preduvjeti za gospodarsko i socijalno blagostanje, Hrvatska je pojačala svoje napore

da što više sudjeluje u sadašnjim i budućim mirovnim operacijama. Kriteriji odabira za sudjelovanje u mirovnim misijama su

sigurnosna pitanja i krize, koje izravno utječu na nacionalnu sigurnost u Hrvatskoj ili su povezani s državama članicama NATO-

a i EU; sigurnosna pitanja i krize koja neizravno mogu utjecati na sigurnost Hrvatske ili su povezani s državama članicama

NATO-a i EU; te sigurnosna pitanja i krize koji spadaju u sigurnosno područje i aktivnosti.

U skladu s raspoloživim resursima, Hrvatska trenutno aktivno sudjeluje u sljedećim UN-ovim mirovnim operacijama s vojnim

promatračima: Sierra Leone (UNAMSIL), Etiopija/Eritreja (UNMEE), Indija/Pakistan (UNMOGIP), Zapadna Sahara (MINURSO),

Liberija (UNMIL), Haiti (MINUSTAH), Obala Bjelokosti (UNOCI) i Cipar (UNFICYP). Također, Hrvatska se priprema za slanje vojnih

promatrača u Gruziju (UNOMIG), Sudan (UNMISUD) i na Bliski Istok (Libanon (UNIFIL) i Golanska visoravan (UNDOF)).

Potpomažući mehanizme kolektivne sigurnosti kroz euro-atlantske integracije, Hrvatska će nastaviti s vojnom i policijskom

suradnjom na bilateralnim i multilateralnim razinama, posebno kroz mirovne operacije. Trenutno, u mirovnoj operaciji NATO-

a u Afganistanu sudjeluje hrvatski vod vojne policije u potpori misije stabilizacije i pomoći pod vodstvom NATO-a (ISAF), a u

završnoj je fazi priprema slanja civilne komponente (jedan diplomat i dva civilna policajca).

Hrvatska je u postupku pripreme borbenih postrojbi, postrojbi za borbenu potporu, nacionalne potpore raspoređenim

postrojbama i pomoćne borbene potpore, kao i inženjerskih i sanitetskih postrojbi za buduće mirovne operacije UN-a i NATO/

PfP-a.

259


3. 27. 3. 2. Vijeće Europe

RH sudjeluje u svim aktivnostima Vijeća Europe (VE) putem Stalnog predstavništva u Strasbourgu, Izaslanstva Hrvatskog

sabora pri Parlamentarnoj skupštini VE, Izaslanstva u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti, te vladinih i neovisnih stručnjaka,

koji djeluju u radu stručnih odbora i skupina.

Hrvatska će nastaviti s aktivnostima na razvijanju normi i pravnih standarda na području razvoja demokracije, zaštite ljudskih

i manjinskih prava, te vladavine prava.

U pripremi je izrada programa suradnje između RH i VE za 2005. godinu, koji se odnosi na jačanje vladavine prava i suradnju

u području medija. Suradnja na jačanju vladavine prava obuhvatit će aktivnosti u sljedećim područjima: funkcioniranje

pravosudnog sustava, sudjelovanje u programu CARDS – pravosuđe, obrazovanje sudaca i državnih odvjetnika, razvoj

pravne profesije u okviru Regionalnog vijeća odvjetničkih komora u jugoistočnoj Europi, reforma kaznenog zakonodavstva i

njegova primjena, borba protiv seksualnog iskorištavanja djece, provedba programa PACO Impact u borbi protiv korupcije i

organiziranog kriminala, sudjelovanje u regionalnom programu CARDS – policija te razvoj lokalne i regionalne demokracije i

prekogranične suradnje.

U 2005. godini, poticat će se nadležna tijela državne uprave da pristupe preostalim pravnim instrumentima koji su bitni

za prilagodbu nacionalnog zakonodavstva europskim standardima, te će se pripremati i poticati ratifikacija već potpisanih

pravnih instrumenata VE.

Do sada je RH potpisala i ratificirala 69 konvencija i protokola VE, te je članica 10 parcijalnih sporazuma. Još 14 konvencija

i protokola očekuje ratifikaciju od strane RH. Do kraja 2005. godine, očekuje se da Hrvatska potpiše još tridesetak pravnih

instrumenata VE važnih za usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU.

3. 27. 3. 3. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju

Provedba programa vezanih prvenstveno za povratak izbjeglica, reformu pravosuđa, slobodu medija i zaštitu ljudskih i

manjinskih prava temelj je suradnje Hrvatske s Misijom OESS-a. Misija za 2005. godinu planira i nadzor kaznenih postupaka

za ratne zločine pred hrvatskim sudovima, te će stoga trebati pratiti i navedenu aktivnost. Učinkovitost suradnje značajnija je

s obzirom na napredak RH prema punopravnom članstvu u EU, koji se očituje kroz pozitivno Mišljenje Europske komisije o

zahtjevu RH za članstvo i odluku Europskog vijeća od 18. lipnja o davanju statusa kandidata RH, te s obzirom na obveze koje

iz toga proizlaze.

Konstruktivan doprinos Misije aktivnostima Vlade RH na području povratka izbjeglica očitovat će se i tijekom 2005, između

ostalog, i kroz nastavak zajedničke kampanje širenja svijesti o pomirbi i održivom povratku započete 2004 godine.

Kao članica OESS-a, RH će sekundiranjem djelatnika iz državne uprave te hrvatskih državljana iz nevladinih udruga nastaviti

doprinositi radu misija OESS/ODIRH za promatranje izbora, osobito onih u jugoistočnoj Europi. Nastavit će se i potpora

terenskim misijama OESS-a, u kojima sudjeluju sekundirani hrvatski državljani (Albanija, Kosovo i Gruzija).

RH će nastaviti s praćenjem i drugih elemenata rada OESS-a, osobito na polju sigurnosti (borba protiv terorizma u svim

njenim aspektima, aktivnosti OESS-a u BiH kroz praćenje Anexa 1B Daytonskog sporazuma), ljudske dimenzije i gospodarske

dimenzije.

260


3. 27. 3. 4. Međunarodni kazneni sud

Republika Hrvatska od samog je početka prihvatila osnovu ideju i aktivnosti pokrenute pod okriljem UN-a s ciljem osnivanja

stalnog Međunarodnog kaznenog suda, te je aktivno sudjelovala u radu Diplomatske konferencije u Rimu 1998. godine i

usvajanju Rimskog statuta. Hrvatski sabor donio je Zakon o potvrđivanju Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda

28. ožujka 2001. godine. Zakon o potvrđivanju objavljen je u službenom glasilu Republike Hrvatske (NN-MU br. 5/01), a stupio

je na snagu osmog dana od objave. Isprava o ratifikaciji položena je kod glavnog tajnika UN-a 22. svibnja iste godine. Tim se

činom Republika Hrvatska, koja je bila prva država jugoistočne Europe koja je ratificirala Rimski statut, uvrstila u krug izvornih

stranaka Statuta, za koje je Statut stupio na snagu 1. srpnja 2002. godine. Ranom ratifikacijom Rimskog statuta Republika

Hrvatska je iskazala snažnu političku i formalnopravnu podršku što skorijem osnivanju i početku rada Suda.

RH se zalaže za integritet, nezavisnost i efikasno funkcioniranje ovoga Suda u skladu s načelima izraženima u preambuli Rimskog

statuta i ostalim njegovim odredbama. Hrvatska poduzima nužne korake prilagodbe svog nacionalnog zakonodavstva i time

stvaranja uvjeta za implementaciju Rimskog statuta, kao i za osiguranje pravnog mehanizma za komplementarno djelovanje

između nacionalnog kaznenog sudovanja i MKS-a. Ove aktivnosti uključuju i donošenje posebnog Zakona o primjeni Statuta

Međunarodnog kaznenog suda i progonu kaznenih djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, koji je Hrvatski

sabor usvojio 17. listopada 2003, a objavljen je u službenom glasilu RH (NN br. 175/03). Tim se zakonom, između ostalog,

određuje nadležnost četiri najveća županijska suda (Zagreb, Split, Osijek i Rijeka) i postupak za suđenje počiniteljima ratnih

zločina na području Hrvatske.

Republika Hrvatska ustraje na punoj suradnji država stranaka sa Međunarodnim kaznenim sudom poštujući obveze preuzete

Rimskim statutom kao i na uvažavanju temeljnih načela Suda kojima za pojedince, počinitelje najtežih kaznenih djela

koja se tiču međunarodne zajednice kao cjeline mora nužno postojati jasno definiran pravni mehanizam njihove kaznene

odgovornosti. Hrvatska se također zalaže za jačanje međunarodnog kaznenog prava općenito, kao sredstva za promicanje

međunarodnog mira i sigurnosti.

Gornje stajalište Republika Hrvatska jasno je potvrdila u diplomatskim notama od 13. veljače 2002. i 24. lipnja 2003., koje je

putem svoje Misije pri Europskim zajednicama u Bruxellesu uputila Tajništvu Vijeća EU, Europskoj komisiji te predsjedavajućim

Vijeća EU, u kojima izjavljuje da dijeli ciljeve Zajedničkog stajališta 2001/443/ZVSP i 2003/444/ZVSP o Međunarodnom

kaznenom sudu.

Republika Hrvatska potpisala je 23. rujna 2003. Sporazum o povlasticama i imunitetima Međunarodnog kaznenog suda kojeg

je Hrvatski sabor potvrdio 17. rujna 2004. Donošenjem zakona o potvrđivanju predmetnog Sporazuma i skorim polaganjem

isprave o ratifikaciji kod depozitara Hrvatska čini još jedan korak davanja potpore za početak rada i efikasno funkcioniranje

ovog Suda.

3. 27. 4. MEHANIZMI IMPLEMENTACIJE KOOPERATIVNE SIGURNOSTI

3. 27. 4. 1. Međunarodni ugovori, konvencije i drugi dokumenti na području kooperativne sigurnosti

Republika Hrvatska je ugovorna stranka i aktivna sudionica većine važnih međunarodnih ugovora, konvencija i dokumenata,

koji se odnose na neširenje oružja za masovno uništavanje i konvencionalnog oružja, nadzora izvoza i uvoza, nadzora

naoružanja i protuminskog djelovanja: Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT); Konvencija o fizičkoj zaštiti nuklearnog

materijala (CPPNM); Sveobuhvatni ugovor o zabrani nuklearnih pokusa (CTBT); Konvencija o zabrani kemijskog oružja (CWC);

Konvencija o zabrani bakteriološkog oružja (BTWC); Konvencija o zabrani ili ograničenjima uporabe nekih konvencionalnih

oružja (CCW); Konvencija o zabrani protupješačkih mina (Ottawa Convention), Haški kodeks ponašanja protiv širenja balističkih

261


projektila (HCOC); Bečki dokument 99 (WD 99); Subregionalni sporazum o kontroli naoružanja (SSKN). Hrvatska je prihvatila

načela sadržana u Kodeksu ponašanja EU u vezi izvoza naoružanja (EU Code of Conduct for Arms Exports). Isto tako, Republika

Hrvatska je potpisala i ratificirala Sporazum o otvorenom nebu (Open skies). RH je instrumente ratifikacije položila 2. studenog

2004. godine depozitarima (Kanada i Mađarska), te će RH od 2005. godine biti punopravna članica tog Sporazuma.

Hrvatska se kandidirala za članstvo u Wassenaarskom aranžmanu (WA), Režimu nadzora raketne tehnologije (MTCR), a

zainteresirana je i za pristupanje Skupini opskrbljivača nuklearnim materijalima i tehnologijom (NSG), Australskoj skupini

(Australian Group) i Zanggerovoj Komisiji (Zangger Commitee).

Priprema se sporazum s Organizacijom za zabranu kemijskog oružja (OPCW) o stavljanju na raspolaganje jednoga voda za

radiološku, biološku i kemijsku dekontaminaciju (ABKO). Dekontaminacijski vod bi djelovao u slučaju kemijskog incidenta.

Radi se o vodu koji je predviđen i za djelovanje u okviru NATO-a.

Prioriteti u 2005. godini bit će ulazak u Wassenaarski aranžman i Režim nadzora raketne tehnologije – rad na ulasku u

međunarodne mehanizme poput (NSG, Australian Group i Zangger Commitee) i završetak rada na potpisivanju Sporazuma s

OPCW o stavljanju na raspolaganje voda ABKO.

3. 27. 4. 2. Sprječavanje proliferacije (oružja za masovno uništenje, malog i lakog oružja)

Oružje za masovno uništenje (WMD) i Proliferation Security Initiative (PSI)

U cilju učinkovitog sprječavanja proliferacije i širenja oružja masovnog uništenja (WMD), Hrvatska je pristupila, u procesu je

pristupanja ili razmatra pristupanje svim relevantnim međunarodnim mehanizmima koji reguliraju to područje. Hrvatska je

dala snažnu potporu djelovanju Proliferation Security Initiative (PSI) i njezinim Načelima za sprječavanje proliferacije, te izrazila

spremnost, sukladno svojim institucionalnim mogućnostima i nacionalnom zakonodavstvu, aktivno doprinijeti djelovanju

Inicijative.

S namjerom daljnjeg jačanja nacionalnih institucionalnih sposobnosti i što konkretnijeg uključivanja u međunarodne napore

na području sprječavanja proliferacije i širenja WMD započeta je među-resorna koordinacija i stvaranje struktura koje će se

na među-resornoj razini baviti problematikom WMD-a i suradnjom u okviru PSI. Inicirane su konzultacije s međunarodnim

partnerima o oblicima i načinu uključivanja u aktivnosti u okviru PSI. Namjera je u što skorije vrijeme uključiti se u konkretne

aktivnosti u okviru PSI (razmjena informacija, konkretne operacije, a u konačnici i vojne vježbe,). Kao jedna od mogućnosti,

koja se intenzivno razmatra, je i suradnja na području sprječavanja proliferacije i širenja WMD u okviru Američko-jadranske

povelje.

Prioriteti u 2005. godini bit će jačanje operativnih sposobnosti i kapaciteta za sprečavanje proliferacije i širenja oružja za

masovno uništenje te sudjelovanje u konkretnim aktivnostima PSI, stvaranje među-resornog radnog tijela koje će se baviti

problematikom WMD-a i suradnjom u okviru PSI.

Malo i lako oružje (SALW)

Republika Hrvatska podržava sve međunarodne i regionalne napore i mehanizme borbe protiv ilegalne trgovine i krijumčarenja

malog i lakog oružja, kao i bavljenje problematikom SALW-a. Izvršila je sve svoje obveze izvješćivanja o problematici SALW-a

prema UN-u i OESS-u. Poučena uspješnim aktivnostima poput akcije «Zbogom oružje», akcijama presijecanja lanaca trgovine

SALW-om i međunarodnom suradnjom na tom području Hrvatska smatra kako je za učinkovito suočavanje s problematikom

SALW-a nužan dodatan angažman i jača međunarodna i posebice regionalna suradnja.

Prioriteti u 2005. godini bit će stvaranje nacionalnog koordinativnog tijela nadležnog za problematiku SALW-a, razvijanje

262


jedinstvene metodologije ponašanja policije u vezi problematike SALW-a, jasno definiranje nadležnosti pojedinih državnih

tijela i osiguranje njihove učinkovite koordinacije i suradnje i razvijanje odgovarajuće infrastrukture u vezi SALW-a, dovršenje

novog Zakona o oružju, te pristupanje Europskoj konvenciji o nadzoru nabave i posjedovanja vatrenog oružja od strane

pojedinaca.

3. 27. 4. 3. Nadzor izvoza i uvoza (oružja, robe dvojne namjene)

Izvoz i uvoz naoružanja i vojne opreme reguliran je Uredbom Vlade o određivanju robe koja se izvozi i uvozi na temelju

dozvola. Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva nadležno je za izdavanje dozvola za izvoz i uvoz naoružanja i

vojne opreme za komercijalne svrhe, koje se izdaju uz prethodnu suglasnost Među-resornog povjerenstva. U posljednjih

godinu dana Povjerenstvo je znatno unaprijedilo svoj rad u smislu stvaranja kvalitetnijih baza podataka, učinkovitije provjere

vjerodostojnosti dokumentacije i pojačane međunarodne suradnje.

U srpnju 2004. usvojen je Zakon o izvozu robe s dvojnom namjenom (dual use). Propis koji će sadržavati Popis robe s dvojnom

namjenom donijet će Vlada, te će biti u skladu s odredbama Uredbe Vijeća EU 149/2003 od 27. siječnja 2003. Republika

Hrvatska je u 2003. podnijela zahtjev za članstvo u Wassenaarskom aranžmanu (WA) o kontroli izvoza konvencionalnog

naoružanja i robe i tehnologije s dvojnom namjenom, te Režimu nadzora raketne tehnologije (MTCR). Jedan od preduvjeta za

pristupanje navedenim međunarodnim mehanizmima bilo je upravo donošenje spomenutog Zakona.

Prioriteti u 2005. bit će rad na provedbi propisa vezanih uz posredovanje u prometu naoružanja i vojne opreme u nacionalno

zakonodavstvo, s obzirom da navedeno još nije regulirano. Aktivnosti će započeti na jesen 2004, a završiti tijekom 2005. Također

će se nastaviti jačanje institucionalnih sposobnosti za učinkovit nadzor izvoza i uvoza, te daljnje intenziviranje međunarodne

suradnje na tom području.

3. 27. 4. 4. Nadzor naoružanja i mjere izgradnje povjerenja i sigurnosti

Suradnja na području provedbe Sporazuma o Subregionalnoj kontroli naoružanja (SSKN) je u svojem dosadašnjem

djelovanju postigla izuzetno značajne rezultate, te pridonijela činjenici da su se strane znatno približile ostvarenju osnovnog

cilja Sporazuma – uspostavljanju novih oblika suradnje na području sigurnosti usmjerenih na stvaranje transparentnosti i

povjerenja, te postizanje uravnoteženih i stabilnih razina obrambene sile na najnižoj razini potrebnoj za ostvarivanje sigurnosti

pojedine strane u Sporazumu. Republika Hrvatska je potpuno predana svim oblicima suradnje u okviru Subregionalnog

sporazuma o kontroli naoružanja, i spremna je razmotriti prijedloge za daljnje poboljšanje mehanizama kontrole naoružanja

na subregionalnoj i regionalnoj razini.

Republika Hrvatska nastavlja aktivno podupirati i doprinositi izgradnji mjera sigurnosti i povjerenja (CSBMs) u jugoistočnoj

Europi, te redovito ispunjava svoje obveze prema Bečkom dokumentu 99 (2004). Vezano uz čl. V Aneksa 1B Daytonskog

mirovnog sporazuma, Republika Hrvatska je ponudila kvotu od četiri dodatne inspekcije na svom teritoriju, od kojih su dvije

već izvršene od strane Mađarske i Makedonije. Hrvatska je izrazila spremnost razmotriti mogućnost širenja suradnje i na druge

mehanizme koji postoje u okviru čl. V.

Hrvatska podupire daljnji aktivni pristup CSBM’s i u okviru drugih međunarodnih foruma, kao što je primjerice Forum za

sigurnosnu suradnju OESS-a. RACVIAC je jedno od najprikladnijih mjesta u samoj regiji jugoistočne Europe gdje se te mjere

mogu i praktično provoditi. Od 2005. Hrvatska će biti aktivno uključena u Sporazum o otvorenom nebu (Open Skies).

Prioriteti u 2005. godini bit će promicanje daljnje izgradnje mjera sigurnosti i povjerenja kroz aktivnosti koje doprinose i

jačanju institucionalnih sposobnosti država u regiji za suočavanje sa sigurnosnim izazovima.

263


3. 27. 4. 5. Upravljanje i sigurnost granica

Hrvatska trenutno implementira promjene u policijskim standardima koje se odnose na sigurnost granica s ciljem ispunjavanja

kriterija i drugih preduvjeta neophodnih za postizanje kompatibilnosti sa Schengenskim kriterijima. Te promjene bit će

implementirane u skladu s Hrvatskim nacionalnim programom za pristupanje EU u kojem je Vlada uz neophodne kriterije

odredila i vremenski okvir u kojem se moraju provesti te promjene.

Republika Hrvatska pozdravlja sve oblike bilateralne i multilateralne suradnje na području upravljanja i sigurnosti granica.

Hrvatska je uključena u nekoliko multilateralnih inicijativa kojima je cilj jačanje graničnih službi i prekogranična suradnja

(zajedno s NATO-om, EU, Paktom o stabilnosti i OESS-om). Također na tom području surađuje i održava kontakte na razini

eksperata sa svim susjednim državama, uključujući i razmjenu informacija kao jedan od najvažnijih oblika suradnje.

Inicijativa kojom je utemeljen Ohridski granični proces dobila je snažnu podršku Republike Hrvatske. Isti je važan forum

regionalne suradnje i sredstvo za procjenu pripremljenosti i razine ekspertize država u jugoistočnoj Europi na području

upravljanja i sigurnosti granica. Hrvatska se fokusirala na one programe ponuđene od multilateralnih partnera Procesa (NATO,

EU/EK, PS, OESS) koji korespondiraju njezinim specifičnim potrebama, pri tome ne zanemarujući Proces. Hrvatska je stavila na

raspolaganje svoje eksperte za graničnu problematiku.

Prioriteti u 2005. bit će jačanje ukupnih institucionalnih sposobnosti koje se odnose na sigurnost granica i tehničko opremanje

granične policije u skladu sa Schengenskim standardima. Ovo je područje detaljno razrađeno u poglavlju 24. Pravosuđe i

unutarnji poslovi 3.24.6. Upravljanje granicom.

3. 27. 4. 6. Protu-minsko djelovanje (Otavska konvencija, razminiranje)

Republika Hrvatska će i dalje biti predana cilju što skorijeg razminiranja nacionalnog teritorija, te će aktivno sudjelovati u

međunarodnim naporima na području razminiranja. Zalaže se za sveobuhvatni pristup toj problematici koji će odgovarajuće

vrednovati kako politički tako i humanitarni, gospodarski i prometni aspekt razminiranja. Pojačani napori država u jugoistočnoj

Europi, nastavak snažnog angažmana drugih država i organizacija, uz neophodnu daljnju pomoć međunarodnih donatora,

mogu države jugoistočne Europe znatno približiti ostvarenju cilja koji predviđa razminiranje ovog područja do kraja

desetljeća.

Prioriteti u 2005. bit će nastavak intenzivnog razminiranja kao bi Hrvatska riješila problem mina na vlastitom teritoriju i

istovremeno provela čl. V Otavske konvencije, te jačanje međunarodnog angažmana na području protu-minskog djelovanja

s ciljem pomoći drugim državama koje imaju miniran vlastiti teritorij.

3. 27. 5. PROVEDBA RESTRIKTIVNIH MJERA I GOSPODARSKIH SANKCIJA

Republika Hrvatska provodi sve relevantne mjere i akcije iz rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. Ministarstvo vanjskih poslova

zaduženo je izvijestiti sva relevantna tijela u državi o sadržaju i obvezama svake od rezolucija VS UN-a, uključujući i potrebu

potpune provedbe restriktivnih mjera donesenih od strane VS UN protiv određenih država. RH redovito izvješćuje Odbore za

sankcije VS UN o mjerama poduzetim temeljem rezolucija VS. Trenutno, temeljem tih rezolucija, RH provodi restriktivne mjere

protiv Afganistana, Demokratske Republike Kongo, Liberije, Sierra Leone, Somalije, Ruande i Obale bjelokosti.

Slijedom zaključaka sa sastanka na vrhu EU – PSP iz Soluna, Republika Hrvatska se od početka 2004. godine počela svrstavati

uz stavove Europske unije. Tijekom 2004. godine, RH se pridružila Izjavama o restriktivnim mjerama prema Burmi (Myanmar)

s ažuriranom listom restriktivnih mjera EU protiv određenih osoba i imovine (20.1.2004, 30.1.2004, 30.4.2004, 16.11.2004) ),

Izjavi o Sudanu o embargu na oružje, municiju i vojnu opremu (26.1.2004), Izjavi o restriktivnim mjerama EU protiv Liberije

264


(25.2.2004), Izjavi o obnovi restriktivnih mjera EU protiv Zimbabvea (26.2.2004), Izjavi o Zajedničkom stajalištu 2004/622/ZVSP

od 26.8.2004. o izmjenama i dopunama Zajedničkog stajališta 2004/179/ZVSP od 23.8.2004. o restriktivnim mjerama protiv

vodstva transdnjestrijske regije u Republici Moldovi (31.8.2004), Izjavi o Zajedničkom stajalištu Vijeća 2004/661/ZVSP od

24.9.2004. o restriktivnim mjerama protiv određenih dužnosnika Bjelorusa (6.10.2004), Izjavi o Zajedničkom stajalištu 2004/

694/ZVSP od 11.10.2004 o daljnjim mjerama EU s ciljem doprinosa djelotvornoj provedbi mandata ICTY (19.10.2004) i Izjavi o

odluci Vijeća 2004/767/ZVSP od 15. studenog 2004. o provedbi Zajedničkog stajališta2004/694/ZVSP od 11.10.2004 o daljnjim

mjerama EU s ciljem doprinosa djelotvornoj provedbi mandata ICTY (17/11.2004.). Slijedom pridruživanja ovim izjavama, RH

je preuzela i obvezu prenošenja odredbi Zajedničkih stajališta o restriktivnim mjerama u pravni sustav RH i odgovarajućeg

nadzora njihove provedbe. Zakon o međunarodnim restriktivnim mjerama usvojen je na sjednici Hrvatskog sabora 3. prosinca

2004. godine (NN 178/04).

3. 27. 6. DOPRINOS RH U BORBI PROTIV TERORIZMA

Nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001, Hrvatska se pridružila globalnoj koaliciji za borbu protiv međunarodnog

terorizma. U tom cilju Hrvatska je postala strankom 8 ključnih UN konvencija za suzbijanje terorizma.

Hrvatska je pokrenula potrebne zakonodavne procese radi pristupanja sljedećim protu-terorističkim konvencijama Ujedinjenih

naroda:

• Međunarodna konvencija za suzbijanje terorističkih napada - Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo je ratifikacijski

proces koji je trenutno u među-resornoj proceduri;

• Konvencija za suzbijanje nezakonitih djela protiv sigurnosti pomorske plovidbe – Ministarstvo mora, turizma, prometa

i razvitka pokrenulo je ratifikacijski proces koji je trenutno u među-resornoj proceduri;

• Protokol za suzbijanje nezakonitih djela protiv sigurnosti čvrstih platformi smještenih na epikontinentalnom pojasu

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka pokrenulo je ratifikacijski proces koji je trenutno u među-resornoj

proceduri;

• Konvencija o obilježavanju plastičnih eksploziva za potrebe otkrivanja - Ministarstvo obrane pokrenulo je ratifikacijski

proces koji je trenutno u među-resornoj proceduri.

Hrvatska je također stranka 6 konvencija Vijeća Europe vezanih za suzbijanje terorizma, a 17. rujna 2004. potpisala je Protokol

o izmjenama i dopunama Europske konvencije o suzbijanju terorizma.

Do danas je Hrvatska predala četiri izvješća Protu-terorističkom odboru Vijeću sigurnosti o nacionalnoj provedbi rezolucije

Vijeća sigurnosti 1373 (2001). U posljednjem izvješću predanom 20. veljače 2004, Hrvatska je izvijestila Protu-teroristički odbor

o zakonodavnim promjenama koje je provela i predložila u cilju pune provedbe rezolucije 1373 Vijeća sigurnosti.

Uspostavljena je radna suradnja s novoformiranim Izvršnim direktoratom (Executive Directorate) Protuterorističkog odbora

UN-a.

RH aktivno sudjeluje u radu CODEXTER-a (Odbora stručnjaka Vijeća Europe za borbu protiv terorizma) koji priprema donošenje

pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta o terorizmu.

Hrvatska je provela 98% FATF preporuka, koje su unesene u njenu nacionalnu legislativu – Kazneni zakon, Zakon o kaznenom

postupku, Zakon o deviznim transakcijama, itd. NJA

Hrvatska igra aktivnu ulogu u različitim protu-terorističkim inicijativama. Kao članica OESS-a, Hrvatska je provela obveze

zacrtane u Bukureštanskom planu akcije za suzbijanje terorizma, kao i one koje su određene protu-terorističkom konvencijom

Vijeća Europe.

265


Trenutno se ostvaruje određeni broj dodatnih projekata vezanih uz terorizam u okviru Pakta o stabilnosti za Jugoistočnu

Europu, Foruma ministara obrane Jugoistočne Europe (SEDM), Srednjoeuropske inicijative, Jadransko-jonske inicijative,

budimpeštanskog procesa, Regionalnog centra za suzbijanje prekograničnog kriminala SECI (Jugoistočne inicijative za

suradnju) ili u direktnoj suradnji sa susjednim zemljama.

Na bilateralnoj razini, Hrvatska je zaključila Sporazume o suradnji u borbi protiv terorizma, organiziranog kriminala i zloporabe

droga s tridesetak država, dok je dvadesetak dodatnih sporazuma u pripremi. Stavljanjem žarišta na kontrolu migracija, granica,

usklađivanje legislative, doprinos u informacijama te borbu protiv organiziranog kriminala i pranja novca, ove inicijative su

važne u sprečavanju i eliminiranju terorizma.

3. 27. 7. EUROPSKA SIGURNOSNA I OBRAMBENA POLITIKA

Kao kandidat za članstvo u Europskoj Uniji, Republika Hrvatska želi prilagoditi svoj sustav sigurnosti parametrima određenim

Europskom sigurnosnom i obrambenom politikom u okvirima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske Unije.

U sklopu razvoja europske sigurnosti i obrane, Republika Hrvatska podržava strateško partnerstvo Europske Unije i NATO-a,

temeljeno na snažnim transatlantskim vezama te koherentnom razvoju zajedničkih sposobnosti.

Republika Hrvatska politički je spremna u potpunosti se uključiti u sve strukture i aktivnosti vezane uz razvoj ESOP-a. S vojnog

aspekta, Hrvatska već posjeduje određene vojne kapacitete spremne za obavljanje punog spektra Petersberških zadaća. Na

operativnom planu, kao budući doprinos Headline Goalu, odnosno planovima stvaranja borbenih skupina, Hrvatska predviđa

uporabu snaga deklariranih za sudjelovanje u NATO/PfP obuci, vježbama i operacijama. Raspoloživi kontingent hrvatskih

snaga raspoređen je u pješačke, vojno-policijske, inženjerijske, ABKO i medicinske postrojbe.

U predstojećem razdoblju, RH planira održati postojeće kapacitete, osposobiti i opremiti dodatne, te postići napredak u

pitanjima politike, planiranja i priprema. U svrhu postizanja potpune interoperabilnosti s obrambenim sustavima europskih

članica NATO-a, Hrvatska u sklopu mehanizma PARP-a već radi na usklađivanju svih segmenata obrambenog planiranja.

Aktivna uloga Republike Hrvatske u sigurnosnim inicijativama pokazuje jasnu političku volju i dinamizira hrvatski doprinos

europskoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, prvenstveno imajući u vidu sudjelovanje i unapređivanje suradnje unutar

regionalnih inicijativa poput CENCOOP-a, vojne komponente Kvadrilaterale, SEDM-a i SEEGROUP-a. Također, Hrvatska

je spremna prilagoditi svoju regionalnu vojnu i obrambenu suradnju s članicama EU u smjeru sudjelovanja u borbenim

skupinama, koje su predviđene kao novi iskorak prema ostvarivanju modificiranih ciljeva iz Helsinkija.

3. 27. 8. VIZNI SUSTAV

Vlada Republike Hrvatske donijela je 29. travnja 2004. godine Uredbu o viznom sustavu (NN br. 57/04), koja je stupila na snagu

13. svibnja 2004., a primjenjuje se od 1. lipnja 2004. godine.

Donošenjem Uredbe ujedno je provedeno daljnje usklađivanje viznog sustava Republike Hrvatske s viznim sustavom Europske

unije, uvođenjem viznog režima za državljane Jamajke. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 22. siječnja 2004. produljena je

suspenzija viznog režima za državljane Srbije i Crne Gore do 30. lipnja 2004., a drugom odlukom od 11. lipnja 2004., suspenzija

viznog režima produljena je do 31. prosinca 2004. godine.

U odnosu na Uredbu EU 539/2001 od 15. ožujka 2001. te njezine izmjene i dopune (Uredba EU 2414/2001 od 7. prosinca

2001. i 453/2003 od 6. ožujka 2003.), tijekom 2005. godine predviđeno je dalje usklađivanje viznog sustava, te suzdržavanje od

sklapanja novih dvostranih ugovora o ukidanju viza s onim državama koje su na “negativnom” popisu Europske unije.

266


Plan provedbe SSP-a

Mjera Rok provedbe NositeljiDonositi odgovarajuće mjere i odluke usklađene sa stajalištima i odlukama ZVSP EU (čl. 7. st. 2.) trajno MVP

267


3.28. FINANCIJSKI NADZOR


Državni ured za reviziju

Zakon o državnoj reviziji, predstavlja osnovni zakon kojim se uređuje područje državne revizije, te će se u potpunosti uskladiti

prema Mišljenju EK do kraja 2004. Zakon se zasniva na osnovnim načelima Limske deklaracije kao temeljnog međunarodnog

dokumenta o pravnom ustroju, položaju i postupanju državne revizije.

Ministarstvo financija - Središnja harmonizacijska jedinica

Vlada Republike Hrvatske prihvatila je u rujnu 2004. “Strategiju razvoja unutarnje financijske kontrole (PIFC) u javnom sektoru

Republike Hrvatske” koja je izrađena u suradnji Uprave za unutarnju reviziju i nadzor u Ministarstvu financija i projekta CARDS

2002. “Razvoj PIFC-a i unutarnje revizije”.

Strategija razvoja unutarnje financijske kontrole (PIFC) u javnom sektoru Republike Hrvatske iznosi ključne elemente o

sadašnjem stanju te o razvojnoj strategiji za uspostavljanje i razvoj sveobuhvatne i učinkovite unutarnje financijske kontrole

u javnom sektoru Republike Hrvatske. Sastavni dio strategije je i terminski plan za efikasno uvođenje PIFC-a u tijela državne

uprave, odnosno identificiranje nadležnih osoba za provođenje financijskog upravljanja i unutarnje kontrole (FMC - Financial

managemet and control) te njegova izobrazba. Isto tako Strategijom razvoja kao i Pravilnikom o unutarnjoj reviziji proračunskih

korisnika (Narodne novine 111/04) propisani su uvjeti koje treba ispunjavati unutarnji revizor, standardi i metodologija rada

unutarnje revizije, zajednički kriteriji na temelju kojih proračunski korisnici uređuju unutarnju reviziju te način usklađivanja

rada unutarnje revizije proračunskih korisnika.

U skladu s Mišljenjem Europske komisije o zahtjevu RH za članstvo u Europskoj uniji uspostavit će se i na odgovarajući

način provesti djelotvorni postupci otkrivanja i obrade nepravilnosti i prijevare koje utječu na financijske interese Zajednice.

Vlada RH će u tu svrhu osnovati nacionalni ured ili koordinacijsko tijelo OLAF-a (Europski ured za borbu protiv prijevare) te

uspostaviti neophodne metode koordinacije.



Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj reviziji, Državni ured za reviziju i formalno će zadovoljiti

uvjet obavljanja revizija sredstava iz fondova EU. Program rada će se u skladu s izmjenama i dopunama Zakona o državnoj

reviziji donositi samostalno, a uz ekonomiste i pravnike, bit će omogućeno i zapošljavanje stručnjaka drugih profila, čime će

biti ispunjen uvjet za pojačanim obavljanjem revizija učinkovitosti.


Tijekom 2006. i 2007. u sklopu Središnje harmonizacijske jedinice (sadašnje Uprave za unutarnju reviziju i nadzor) razvijati će

se koherentan zakonski okvir i učinkoviti mehanizmi za nadzor, kontrolu i reviziju nad javnim prihodima i rashodima. Zakonski

okvir će se razvijati kroz koordinirani rad s osobama zaduženim za FMC i unutarnju reviziju kod proračunskih korisnika.

Nacionalni ured ili koordinacijsko tijelo OLAF-a će razvijati potrebne mehanizme te uspostavljati neophodne metode

koordinacije u svrhu obavještavanja Europske komisije o nepravilnostima koje štete financijskim interesima Zajednice.

268




U skladu s Mišljenjem Europske komisije, zahtjevima Europske unije izraženim u Preporukama za funkcioniranje vrhovnih

revizijskih institucija u kontekstu europske integracije i SIGMA-inom Izvješću o uvidu u poslovanje Državnog ureda za reviziju,

sastavljene su izmjene i dopune Zakona o državnoj reviziji. Ostale zakone i propise iz djelokruga rada državne revizije potrebno

je također precizirati i potpuno uskladiti s načelima Limske deklaracije, INTOSAI Revizijskih standarda i Europskih smjernica za

primjenu INTOSAI Revizijskih standarda, što Državni ured za reviziju planira učiniti do kraja 2004. i tijekom 2005.


Središnja harmonizacijska jedinica - ima dužnost razvoja i harmonizacije uspostave i provedbe:

• Financijsko upravljanje i unutarnja kontrola (FMC) - Uspostava i provedba FMC, uključujući ustanovljenje skupa pravila

s ciljem postizanja učinkovitog, djelotvornog i ekonomičnog korištenja raspoloživih sredstava (uključujući inozemna

sredstva), spada pod odgovornost čelnika i rukovodstva svake institucije (tijela državne uprave). Razvoj i uspostava

FMC-a obavljat će se u suradnji sa svim tijelima državne uprave kao i u skladu s dobrom praksom i preporukama

Europske unije.

• Unutarnja revizija - je neovisna, objektivna aktivnost davanja stručnog mišljenja, oblikovana na način da pridodaje

vrijednost i poboljšava poslovanje organizacije. Pomaže organizaciji da ostvari svoje ciljeve uvođenjem sustavnog,

discipliniranog pristupa procjenjivanju i povećanju efikasnosti procesa upravljanja rizikom, kontrole i gospodarenja.

Standarde i metodologiju rada unutarnje revizije potrebno je permanentno usklađivati s međunarodnim standardima,

kao i dobrom praksom Europske unije.

Nacionalni ured OLAF-a obavljati će poslove u dijelu borbe protiv prijevara, te je potrebno imenovanje dužnosnika kao

koordinatora informacija.

269


3.29. FINANCIJSKE I PRORAČUNSKE ODREDBE


U Odluci Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Europskome partnerstvu s Hrvatskom ne navode se kratkoročni

prioriteti za ovo poglavlje.

Budući da je sustav vlastitih resursa ključni dio unutar ovog poglavlja, ne postoji pravna stečevina s kojom bi se izvršilo

usklađivanje na području nacionalnog proračunskog sustava.

Zakon o proračunu (NN 96/03) je osnovni zakon koji uređuje područje javnih financija u Republici Hrvatskoj.

Zakon o proračunu propisao je donošenje podzakonskih propisa za njegovu provedbu: uredbe koje donosi Vlada Republike

Hrvatske i pravilnika koje donosi ministar nadležan za financije samostalno ili u suradnji sa ministrima koji su nadležni za

određena područja.

U nastavku iznosimo prateće propise, koji će se izraditi do lipnja 2005. godine.

Uredbe Vlade Republike Hrvatske :

• Uredba o nadležnosti odjela za financije koji obavlja zadaće za više korisnika kojom Vlada treba propisati poslove toga

odjela te druga prava, obveze i odnose između odjela i proračunskih korisnika,

• Uredba o određivanju tijela koje donosi plan razvojnih programa kojom će se imenovati tijelo koje će donositi

jedinstveni plan razvojnih programa za trogodišnje razdoblje u skladu s strategijom dugoročnog razvitka Republike

Hrvatske,

• Uredba o uvrštenju programa i projekata u plan razvojnih programa kao i mjerila te načina korištenja mjerila za izbor

programa

kojom će se propisati jedinstvena metodologija za izradu programa javne nabave investicijskog značenja, uvjeti za

uvrštavanje programa i projekata u plan te mjerila i način korištenja mjerila za izbor konkurentskih programa,

• Uredba o tijelu koje donosi plan radnih mjesta svih proračunskih korisnika za sljedeće tri godine.

Uredba o određivanju tijela koje donosi plan nabave dugotrajne imovine (plan nabave) proračunskog korisnika, koja bi

trebala imenovati zajedničko tijelo koje donosi plan nabave za sve proračunske korisnike,

• Odluka Vlade o stjecanju nefinancijske imovine kupnjom ili bez naknade kojom treba propisati načela i standarde za

provedbu stjecanja nefinancijske imovine, pri čemu mora voditi računa o načelima učinkovitosti i ekonomičnosti.

• Uredba o utvrđivanju tijela koje će voditi središnji registar pravnih osoba i imovine u vlasništvu države ili lokalnih

jedinica

• Odluka Vlade o financiranju investicijskih projekata i posebnih programa, zbog kojih može nastati dug kojom se

utvrđuju uvjeti koje moraju ispunjavati investicijski projekti i posebni programi ako ih se financira na navedeni način,

postupak razmatranja te prihvaćanje njihova financiranja.

Pravilnici ministra/ ministara

• Pravilnik o postupcima rada odjela za financije kojim treba urediti zajedničke osnove za postupak rada odjela za

financije, način provođenja poslova oko izrade i izvršavanja proračuna i proračunskog računovodstva te druge zadaće

u vezi sa zaduživanjem i upravljanjem imovinom kao i zajedničke osnove za trajno obrazovanje financijskih djelatnika

na razini države i lokalnih jedinica,

• Pravilnik o sadržaju financijskog plana izvanproračunskih korisnika,

• Pravilnik o izradi prijedloga planova razvojnih programa kojim treba propisati sadržaj, način i rokove za izradu

270


prijedloga planova razvojnih programa korisnika te načine i postupak evidentiranja obveza na teret proračuna,

• Pravilnik o prijedlogu plana radnih mjesta proračunskih korisnika kojim treba propisati sadržaj, način i rokove pripreme

prijedloga plana radnih mjesta proračunskih korisnika.

• Registar djelatnika proračunskih korisnika kojim treba ustrojiti posebne registre djelatnika iz svoje nadležnosti koje

vode nadležna ministarstva, a središnji registar djelatnika svih proračunskih korisnika vodi Ministarstvo financija.

• Registar nabave proračunskih korisnika - Nadležna ministarstva trebaju ustrojiti registar nabave proračunskih korisnika

iz svoje nadležnosti, a da središnji registar nabave svih proračunskih korisnika vodi nadležno tijelo uprave,

• Pravilnik o planu nabave proračunskih korisnika kojim se propisuje sadržaj, način i rokovi priprema prijedloga plana

nabave proračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

• Pravilnik o uvjetima za preuzimanje obveza proračunskih korisnika po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u idućim

godinama kojim se mogu propisati i dodatni uvjeti za preuzimanje obveza u odnosu na odredbe Zakona o izvršavanju

državnog proračuna,

• Pravilnik o postupcima i uvjetima kod utvrđivanja proračunskih dodjela te mjera u slučaju nepoštivanja propisanih

dodjela,

• Pravilnik o namjenskim sredstvima kojim se treba urediti namjenu i uvjete korištenja te način iskazivanja i evidentiranja

namjenskih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka u proračunu kao sredstva vlastite djelatnosti,

• Pravilnik o isplatama sredstava iz proračuna kojim treba urediti način preuzimanja obveza i izvještavanja o preuzetim

obvezama te način isplate iz proračuna,

• Pravilnik o uvjetima ulaganja novčanih sredstava i odluka o izboru banke kojom treba propisati uvjete ulaganja

novčanih sredstava propisuje donijeti odluku o izboru poslovne banke gdje će se polagati sredstva,

• Pravilnik o obavljanju javnih službi kojim se utvrđuje obavljanje javnih službi i djelatnosti u javnom interesu, ako

posebnim zakonom nije drukčije određeno i to:za usklađivanje programa rada i financijskih planova ustanova, fondova

i drugih pravnih osoba te financiranje djelatnosti tih pravnih osoba prema potvrđenim programima,za nadzor nad

odobrenim programima pravnih osoba,za nadzor nad zaduživanjem pravnih osoba i za ostvarivanje različitih vlasničkih

prava u udjelu u kapitalu,

• Pravilnik o osiguranju nefinancijske dugotrajne imovine u kojem će se propisati uz primjenu načela učinkovitosti i

ekonomičnosti raspolaganja proračunskim sredstvima, zajednička mjerila za državu i lokalne jedinice,

• Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu,

• Pravilnik o polugodišnjem i godišnjem obračunu proračuna koji propisuje strukturu i izradu obračuna proračuna te

konsolidiranog obračuna proračuna države i proračuna Republike Hrvatske i

• Pravilnik o bilanci dugotrajne imovine kojim se propisuje obuhvat proračunskih korisnika, te strukturu i rokove za

dostavu bilance Ministarstvu financija.

3.29.2. Srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva-projekcije za 2006. i 2007. godinu (Europsko partnerstvo)

Polazeći od Mišljenja Europske komisije o zahtjevu Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, ne postoje značajne razlike

između hrvatskog sustava i sustava EU u pogledu primjene sustava vlastitih resursa. Također, ako se nastavi s usklađivanjem u

području carina, oporezivanja, statistike i financijskog nadzora, Hrvatska srednjoročno ne bi trebala imati naročitih teškoća u

ispunjavanju zahtjeva sustava vlastitih resursa.

3.29.3. Sadržaj područja

Hrvatski sabor donio je Zakon o proračunu krajem svibnja 2003. godine, u vrijeme ostvarivanja programa Vlade Republike

Hrvatske i predprijamne strategije za pridruživanje sukladno zahtjevima institucija Europske zajednice.

271


Opredjeljenje za pridruživanje Europskoj zajednici i članstvo u međunarodnim institucijama bile su poticaj da se zakonodavno-

institucionalni sustav javnoga proračunskog sektora Republike Hrvatske, u dijelu proračuna i proračunskih odnosa, temeljito

i sveobuhvatno dogradi i izmijeni.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica, ne sadrži

obvezu Republike Hrvatske za usklađivanjem propisa o proračunu s pravnom stečevinom Europske zajednice.

Temeljni cilj citiranoga zakona je izvršavanje zadaća i programa države i lokalne samouprave uz učinkovito i gospodarsko

korištenje proračunskih prihoda i primitaka, a na osnovi jasnih pravila o tome da se proračunom utječe na socijalnu stabilnost

i gospodarski razvitak zemlje.

Jasnim definiranjem proračunskog planiranja prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračuna i financijskih planova

proračunskih i izvanproračunskih korisnika na temelju višegodišnjih programa kao i njihova izvršavanja i izvještavanja

putem izvještaja i godišnjih obračuna proračuna i financijskih planova te konsolidacije na razini jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave i države, te sustavom kontrole i odgovornosti u upravljanju proračunom, na sveobuhvatan se način

reguliraju odnosi u značajnom dijelu javnog sektora.

Ciljevi, načela, sadržaj, planiranje i izvršavanje proračuna te struktura proračuna koji su propisani Zakonom o proračunu

primjereni su zahtjevima, načelima i pravilima Europske zajednice i međunarodnih institucija prikladno modelima

primijenjenima u zakonodavstvima zapadnoeuropskih zemalja i zemalja koje su u postupku pridruživanja.

Zakon o proračunu regulira sljedeća područja:

1. područje planiranja, izrade, donošenja i izvršavanja proračuna države, jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave te izvještavanje o izvršenju tih proračuna;

2. područje upravljanja proračunskim sredstvima, dugotrajnom imovinom i javnim dugom, te zaduživanje i davanje

jamstava države, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih subjekata u djelatnosti javnog sektora

kao i institucionalni okvir za provedbu unutarnje revizije i proračunskog nadzora te kaznene mjere za nepoštivanje

zakonskih odredbi ;

3. područje proračunskih odnosa u javnom sektoru, kako unutar javnoga proračunskog sektora tako i s izvanproračunskim

fondovima, agencijama i trgovačkim društvima u kojima država odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave imaju odlučujući utjecaj na upravljanje s obzirom na izvore financiranja i zaštitu zakonitosti, učinkovitosti,

ekonomičnosti i transparentnosti u proračunskim odnosima.

Zakonom su propisane osnovne odredbe i načela te materijalne i procesne norme za primjenu zakonskih rješenja.

Podzakonski akti, prema modelima zapadnoeuropskoga zakonodavstva, odnosili bi se u pravilu na tipske obrasce i na

provedbene propise za specifične uvjete izrade strukture i sadržaja te na rokove koji se napose odnose na izvanproračunske

korisnike.

Zakon je usmjeren na povećanje učinkovitosti i transparentnosti proračuna sukladno međunarodnoj standardizaciji i

terminologiji i predviđa poboljšanje informatičkog i informacijskog sustava proračuna i proračunskih korisnika u planiranju,

izvršavanju, izvještavanju i računovodstvu.

Zakonom o proračunu propisana su sljedeća osnovna proračunska načela:

1. Zakonitost u izradi, planiranju, donošenju, izvršavanju i upravljanju

2. Specifikacija prihoda i primitaka ( po vrstama i oblicima) a rashoda : namjene, visine i rasporeda rashoda na korisnike,

do primatelja

272


3. Transparentnost u planiranju, izvršavanju i izvještavanju

4. Jedinstvenost, cjelovitost i potpunost u planiranju /iskazivanju i izvještavanju

5. Bruto princip iskazivanja prihoda i primitaka te rashoda i izdataka

6. Ne-separativnost prihoda - svi prihodi služe za financiranje svih rashoda (nema namjenskih prihoda)

7. Prostorno-vremenska ograničenost i periodičnost primjene

8. Učinkovitost, ekonomičnost u izvršavanju i upravljanju imovinom i dugom

9. Uravnoteženost (prihoda i primitaka s rashodima i izdacima)- rebalans

10. Likvidnost i solventnost u izvršavanju funkcija i obveza

11. Modificirano računovodstveno načelo nastanka događaja (prihodi se priznaju po kriteriju mjerljivosti i raspoloživosti

-naplaćenost prihoda, a rashodi po nastanku događaja (obveze)

12. Javnost u planiranju, izvještavanju i upravljanju javnim financijama

Zakonom su uvedeni instituti višegodišnjeg – trogodišnjeg planiranja proračuna države općina, gradova i županija te njihovih

korisnika, a poseban je značaj dan planu razvojnih programa za investicije koji će se zasnivati na razvojnoj strategiji države,

nacionalnim i regionalnim programima razvoja.

Proračunom se utvrđuje globalni opseg prihoda i rashoda prema ekonomskim namjenama te potanki raspored rashoda po

organizacijskoj strukturi iskazan po programskoj, ekonomskoj i funkcijskoj te lokacijskoj klasifikaciji.

Proračun se izvršava na temelju mjesečnih dodjela proračunskim korisnicima u skladu s raspoloživim sredstvima preko

jedinstvenog računa riznice.

Zakonom o proračunu je propisano da se uravnoteženje proračuna tijekom godine provodi po postupku za donošenje

proračuna, i to ako se zbog izvanrednih prilika i potreba povećaju rashodi i izdaci, odnosno smanje prihodi i primici.

Zakon o proračunu regulira razinu i uvjete zaduživanja i državni dug, upravljanje državnim dugom, intervencije na tržištu

vrijednosnih papira, uvjete i načini sklapanja kreditnih poslova s inozemstvom, izdavanje jamstava, zaduživanje i davanje

jamstva države i lokalne samouprave te izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Zakonom se osigurava dugoročno

ispunjavanje Maastrichtskoga kriterija glede udjela duga u bruto domaćem proizvodu. Odluku o visini državnog duga i

jamstava donosi predstavničko tijelo( Hrvatski Sabor).

Citiranim zakonom se propisuje sadržaj način i rokovi izvještavanja proračuna i korisnika, polugodišnjeg izvještaja o izvršenju

proračuna i konsolidiranog godišnjeg obračuna proračuna države odnosno lokalne samouprave koji je donosi predstavničko

tijelo koje donosi i proračun.

Zakonom o proračunu se propisuje proračunski nadzor zakonitosti, svrhovitosti i pravodobnosti korištenja proračunskih

sredstava proračunskih i izvanproračunskih korisnika, nalažu se mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti te

mjere za poboljšanje stanja i posebne ovlasti osoba koje obavljaju proračunski nadzor te unutarnju reviziju i unutarnji nadzor

kao postupak. Propisan je nadzor kojim se obuhvaćaju računovodstveni, financijski i ostali poslovni dokumenti proračunskih

korisnika.

Ministarstvo financija obavlja proračunski nadzor i nad namjenskim korištenjem proračunskih sredstava svih pravnih i fizičkih

osoba koje dobivaju sredstva iz proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika te kreditna sredstva s osnove

jamstva države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Propisana je obveza provođenja unutarnje revizije kod korisnika putem njegovog tijela koje neovisno i objektivno utvrđuje

ostvarivanje cjelovitih zadaća i funkcija proračunskih korisnika, upozorava na nepravilnosti i neusklađenosti sa zakonskim i

drugim propisima kojima je utvrđeno njihovo poslovanje te predlaže mjere za njihovo otklanjanje i mjere za unapređenje

273


poslovanja proračunskog korisnika.

Zakonom o proračunu propisana je obveza donošenja Zakona o izvršavanju državnog proračuna, a na razini lokalne

samouprave – odluke o izvršavanju njihova proračuna koji :

• omogućava provedbu proračuna u skladu s ovim zakonom

• uređuje izuzetke i posebnosti iz usvojenog godišnjeg proračuna

• strukturu prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračuna i njegovo izvršavanje

• propisuje i opseg zaduživanja i jamstava

• upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom

• prava i obveze korisnika proračunskih sredstava raspoređenih sredstava u izvršavanju

• propisuje ovlasti izvršnih tijela i drugih subjekata u sustavu javnih financija.

Plan provedbe SSP-a

Mjera Rok provedbe Nositelji1. Uvođenje proračunskih analiza 6/2005. MFIN – Državna riznica

2. Uvođenje mjera uspješnosti kao obaveznog elementa u proračunski proces 9/2005. MFIN – Državna riznica

3. Usklađivanje programske klasifikacije i opisnih elemenata programa s promjenama uzakonskim i podzakonskim propisima

Trajno MFIN – Državna riznica

4. II faza implementacije informacijskog sustava za strateško upravljanje i odlučivanje (SEM);

Trajno MFIN – Državna riznica

5. Implementacija mySAP Enetrprise Portala 9/2005 MFIN – Državna riznica

6. Unaprjeđenje izvještajnog sustava 5/2005. MFIN – Državna riznica

7.Uspostava informatičkog sustava za upravljanje pomoćima (Grant Management) 6/2005. MFIN

8. Uspostava institucije Javno Certificiranog Računovođe (CPA) 12/2005. MFIN – Državna riznica

274


IV. JAČANJE ADMINISTRATIVNE SPOSOBNOSTI

276


277


POGLAVLJE - IV. JAČANJE ADMINISTRATIVNE SPOSOBNOSTI

4.1. REFORMA DRŽAVNE UPRAVE

Trenutno stanje

Na području reforme državne uprave tijekom 2004. godine u cilj ostvarenja Vladine politike razvoja djelotvornog sustava

državne uprave koja će biti orijentirana prema građanima, decentralizirana, transparentna i sposobna zadovoljiti upravne

norme EU, uključujući i razvoj suvremenog elektroničkog poslovanja (e-government), poduzet je čitav niz aktivnosti koje

imaju za cilj podizanje efikasnosti državne uprave.

Reorganizacijom državne uprave prema Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave iz prosinca 2003.

godine i izmjenama i dopunama tog Zakona u ožujku 2004. godini središnja tijela državne uprave su:

a) MINISTARSTVA

1. Ministarstvo vanjskih poslova,

2. Ministarstvo financija,

3. Ministarstvo obrane,

4. Ministarstvo unutarnjih poslova,

5. Ministarstvo pravosuđa,

6. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva,

7. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka,

8. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva,

9. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,

10. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi,

11. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa,

12. Ministarstvo kulture,

13. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti,

14. Ministarstvo europskih integracija.

b) SREDIŠNJI DRŽAVNI UREDI

1. Središnji državni ured za upravu,

2. Središnji državni ured za e- Hrvatsku,

3. Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom,

4. Središnji državni ured za razvojnu strategiju.

278


c) DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE

1. Državna geodetska uprava,

2. Državni hidrometeorološki zavod,

3. Državni zavod za intelektualno vlasništvo,

4. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo,

5. Državni zavod za statistiku,

6. Državni inspektorat,

7. Državni zavod za zaštitu od zračenja,

8. Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

U sadašnjoj strukturi državne uprave, osim središnjih tijela državne uprave, djeluju i prvostupanjska tijela državne uprave

– uredi državne uprave u županijama. Ustrojeni su prema Zakonu o sustavu državne uprave, za obavljanje poslova državne

uprave u više upravnih područja na području županije. U svakoj jedinici područne samouprave (županije) djeluje jedan ured

državne uprave.

Osnivanjem Središnjeg državnog ureda za upravu koji po svom unutarnjem ustrojstvu i djelokrugu poduzima tzv. „horizontalne

mjere“ koje se odnose na cjelokupni sustav državne uprave, odnosno lokalne i područne (regionalne) samouprave i pripadajuće

službeničke odnose, stvoreni su preduvjeti za jačanje administrativne sposobnosti svih tijela državne uprave i službi lokalne i

područne samouprave.

Središnji državni ured za upravu u potpunosti je započeo sa svojim radom. Iako je kadrovsko popunjavanje Središnjeg državnog

ureda za upravu za provedbu reformskih mjera još uvije u tijeku, ured u potpunosti obavlja sve poslove iz svoje nadležnosti,

pojačanim naporima zaposlenih službenika.

U cilju provođenja „horizontalnih mjera“ i jačanja administrativne sposobnosti koje se odnose na cjelokupni sustav državne

uprave, tijekom 2004. godine, poduzete su i planirane slijedeće institucionalne mjere i aktivnosti:

U siječnju 2004. godine izmijenjena je Uredba o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave, kojom su ukinute

odredbe o uvjetovanosti ustrojavanja unutarnjih ustrojstvenih jedinica određenim brojem službenika čime je znatno

doprinijeto mogućnosti efikasnijeg uređenja unutarnjeg ustrojstva i bolje organizacije obavljanja poslova u tijelima državne

uprave, te su donesene uredbe o unutarnjem ustrojstvu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. U tijeku je

postupak donošenja uredbi o unutarnjem ustrojstvu Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost i Državne uprave za zaštitu

i spašavanje, čije se donošenje predviđa do kraja 2004. godine, a početak rada navedenih državnih upravnih organizacija

predviđa se početkom 2005. godine.

Tijekom 2004. godine velika je pažnja posvećena reformi pravnog okvira za službeničke odnose i stvaranju pretpostavki za

jačanje horizontalnog sustava obrazovanja i usavršavanja državnih službenika.

Navedene reformske mjere provođene su u okviru projekta CARDS 2001. - Podrška tekućoj reformi državne uprave, koja sadrži

tri komponente:

• modernizacija zakonodavstva kojim se uređuju službenički odnosi;

• jačanje organizacijske sposobnosti Središnjeg državnog ured za upravu i drugih tijela državne uprave za provođenje

reformskih mjera;

• razvoj i uspostavljanje sustava edukacije državnih službenika.

U okviru navedenog projekata, u suradnji sa stručnjacima europske komisije, izrađen je Prijedlog novog Zakona o državnoj

službi. Prijedlog zakona upućen je Vladi Republike Hrvatske.

279


Novim zakonom o državnoj službi uklonjeni su nedostaci istaknuti u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu Republike Hrvatske

za članstvo u Europskoj uniji, na za sada važeći Zakon o državnim službenicima i namještenicima iz 2001. godine.

Prema mišljenju Komisije, Zakon o državnim službenicima i namještenicima iz 2001. godine ne pravi razliku između državnih

dužnosnika (koji su politički imenovani) i državnih službenika te ostaju neriješena pitanja kao što su status, uloga i obveze

politički imenovanih dužnosnika u državnoj službi, njihov mandat u državnoj službi te načini/postupci promjene statusa

politički imenovanih dužnosnika u status državnih službenika. Sadašnji broj pravilnika (tj. unutarnjih dokumenata u kojima se

za svako ministarstvo definiraju opisi poslova, broj djelatnika itd.) i nedosljednosti među njima stvaraju uvjete za postojanje

mnoštva standarda upravljanja državnom službom. Zakon ima i druge nedostatke ponajprije u pogledu sustava promaknuća,

mobilnosti, udaljavanja iz službe te stegovnih mjera. Pravila odabira i zapošljavanja kandidata također bi se mogla poboljšati.

Opće prihvaćeno stajalište je da su plaće državnih službenika preniske da bi privukle odgovarajući broj mladih i obrazovanih

stručnjaka radu u državnoj upravi, ponajprije zbog toga što državni službenici moraju imati isti ili viši stupanja obrazovanja

nego djelatnici u drugim sektorima.

Glavni ciljevi novog Zakona o državnoj službi su:

• osiguravanje veće stručnosti uprave kroz jasnu podjelu između političkih i upravnih položaja;

• osiguravanje objedinjenog sustav planiranja zapošljavanja u državnoj upravi s ciljem postizanja planiranog i

ekonomičnog korištenja proračunskih sredstava;

• poboljšane, transparentnije metode i praksa upravljanja državnim službenicima, uključujući zapošljavanje, odabir,

razvoj karijere i napredovanje.

Donošenje provedbenih propisa za Zakon o državnoj službi planira se tijekom 2005. godine, a provedbenim propisima

detaljnije će se urediti pitanja koja se odnose na sustav i klasifikaciju radnih mjesta; standarde i mjerila za određivanje naziva

i opisa radnih mjesta; postupak provedbe natječaja; privremeno upućivanje državnih službenika na rad u međunarodne

organizacije, pravne osobe s javnim ovlastima ili upravna tijela lokalnih jedinica radi usavršavanja ili pružanja stručne pomoći;

uvjete i način napredovanja državnih službenika; ustrojstvo i način rada Odbora za državnu službu (tijela koje se Zakonom

predviđa za rješavanje o žalbama službenika i namještenika protiv rješenja čelnika tijela; oblike, način i uvjete izobrazbe

državnih službenika; sadržaj i način vođenja očevidnika i središnjeg popisa državnih službenika i namještenika. Zakonom se

također predviđa donošenje etičkog kodeksa za državne službenike i namještenike.

Ocjenjujući da je sustavna briga za trajno stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih i drugih javnih službenika jedan od

ključnih uvjeta za postizanje moderne, učinkovite i djelotvorne državne uprave, koja će omogućavati pružanje kvalitetnog i brzog

servisa građanima i poduzetništvu, u cilju gospodarskog napretka i općeg razvoja te prilagođavanja europskim standardima,

u Središnjem državnom uredu za upravu ustrojen je Centar za stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika.

Uspostavom Centra za stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika kao institucionalnog okvira za budući trening

državnih službenika nastavljene su aktivnosti na programu obuke državnih službenika započete u okviru 3. komponente

CARDS-a 2001 koju je provodio tim sastavljen od eksperata Europske unije i domaćih stručnjaka.

Centar je u suradnji sa stručnjacima Europske unije, u srpnju 2004. godine, organizirao dvije radionice koje su održane pod

tematskim nazivima: «Uvod u upravljanje ljudskim resursima u javnoj upravi» s osnovnim sadržajem planiranja ljudskih resursa;

procesa ocjene i selekcije kandidata za radna mjesta; klasifikacije poslova; opisa radnih mjesta; ocjenjivanje učinkovitosti

državnih službenika te «Uvod u temeljna načela upravljanja u javnoj upravi» čiji je osnovni sadržaj bio načela i koncepti

dobrog upravljanja u suvremenoj javnoj upravi (učinkovitost, transparentnost, dostupnost, prilagodljivost, odgovornost,

kompetitivnost); upravljanje kroz ciljeve; proces izrade javnih politika i donošenja političkih odluka; komunikacija unutar

tijela javne uprave; delegacija odgovornosti. Također se planira održavanje radionice u studenom 2004. godine pod nazivom

280


„Razvoj ljudskih resursa u javnoj upravi“ na kojoj će polaznici usvojiti temeljne koncepte o razvoju ljudskih resursa, kao što su:

organizacijsko učenje; izgradnja kapaciteta; vještine i sposobnosti; individualni i organizacijski razvoj; izrada planova treninga;

procjena potreba treninga (training needs assessment).

U daljnjem tijeku planirano je da polaznici radionica u svojstvu trenera državnih službenika stečena znanja i vještine prenesu

drugim državnim službenicima kroz pilotske treninge.

U tijeku je izrada središnje baze podataka (očevidnika) za sve državne službenika, buduće polaznike raznih programa stručnog

osposobljavanja i usavršavanja, u koju će se upisivati odgovarajući podaci o završenim programima za svakog državnog

službenika, a koja će služiti kao temelj za napredovanje i mobilnost državnih službenika u okviru državne službe. Time će se

stvoriti preduvjeti za uspješnu uspostavu sustava upravljanja ljudskim resursima i razvoja ljudskih resursa, nužnima za stvaranje

moderne i učinkovite državne uprave.

Izrađena je Strategija stručnog osposobljavanja i usavršavanja državnih službenika, koju je Vlada Republike Hrvatske usvojila

u listopadu 2004. godine, kao izraz političke volje, kojom se državna uprava obvezuje na razvoj i stalno osposobljavanje

službenika koji u njoj rade.

Vlada je također obvezala Središnji državni ured za upravu da s donošenjem predmetne Strategije na odgovarajući način

upozna nadležna tijela državne uprave. Stoga, a s obzirom na novu ulogu kadrovskih odjela u svim tijelima državne uprave u

smislu praćenja, upravljanja i razvoja ljudskih resursa, koja je odlučujuća u provedbi Strategije, Centar je poduzeo aktivnosti na

organizaciji sastanaka s odgovornim osobama u tim tijelima radi upoznavanja s promjenama, odnosno obvezama i ovlastima,

koje za sva tijela državne uprave proizlaze iz Strategije.

Također u cilju edukacije državnih službenika, po zaključku Vlade Republike Hrvatske iz srpnja 2004. godine Središnji državni

ured za upravu zadužen je da, po prijemu vježbenika u državnu službu u pojedina tijela, za primljene vježbenike organizira

predavanja u vezi s propisima kojima se uređuje ustavno uređenje Republike Hrvatske, sustav državne uprave, službenički

odnosi, upravni postupak i uredsko poslovanje.

Pripreme za tehničko opremanje i uređenje Centra za stručno osposobljavanje i usavaršavanje službenika su u tijeku. Europska

komisija raspisala je drugi međunarodni natječaj za tehničku opremu Centra, a koja će se financirati iz sredstava Europske unije

u okviru CARDS projekta 2001- Reforma državne uprave. Naime, prvi međunarodni natječaj, na čijoj je tehničkoj specifikaciji

bio aktivno uključen Centar, objavljen je u lipnju 2004. godine u glasilu Europske komisije i njihovoj web stranici, ali natječaj

nije uspio, jer nije bilo odgovarajuće ponude. Međutim, očekuje se da će se drugi međunarodni natječaj uspješno okončati i

da će se Centar u cijelosti tehnički opremiti do kraja 2004. godine, kada će biti završeni i građevinski, odnosno rekonstrukcijski

radovi u Centru.

Kadrovsko popunjavanje Centra za stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika je u tijeku.

U cilju transparentnosti državne uprave i orijentacije uprave prema građanima, u skladu s načelom slobode pristupa

informacijama, na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama (iz 2003. godine) Državni tajnik Središnjeg državnog ureda

za upravu, donio je u listopadu 2004. godine Pravilnik o ustroju, sadržaju i načinu vođenja službenog upisnika o ostvarivanju

prava na pristup informacijama. Cilj je da se građanima omogući efikasno rješavanje njihovih zahtjeva i da dobiju točnu i

potpunu informaciju kojom raspolažu tijela javne Vlasti.

Središnji državni ured za upravu izradio je prijedlog Popisa tijela javne vlasti, kojeg je Vlada Republike Hrvatske donijela u

listopadu 2004. godine i koji će se svake godine ažurirati.

U tijelima javne vlasti u tijeku je izrada Kataloga informacija koje posjeduje, raspolaže ili nadzire tijelo javne vlasti iz kojeg će

281


građani moći vidjeti koju informaciju u pojedinom tijelu javne vlasti mogu dobiti.

Također, u tijelima javne vlasti imenovan je službenik za informiranje, koji je mjerodavan za rješavanje ostvarivanja prava na

pristup informacijama i vođenje službenog upisnika o podnesenim zahtjevima za ostvarivanje prava na pristup informacijama,

radi evidentiranja potpune, točne i ažurne informacije.

U cilju pojednostavljenja procedure i uklanjanja administrativnih zapreka pri unošenju u tvrtku trgovačkog društva riječi

Hrvatske te njezinih izvedenica, kao i zastave i grba Republike Hrvatske, uključivši njihovo oponašanje, zatraženo je od Vlade

Republike Hrvatske pojednostavljenje procedure na način da ovlasti Središnji državni ured za upravu za davanje suglasnosti,

bez prethodnog mišljenja drugih središnjih tijela državne uprave.

U tijeku je izrada Prijedloga novog Zakona o zakladama i fundacijama s osnovnim ciljem uklanjanja administrativnih prepreka

i pojednostavljenja administrativnih procedura u osnivanju zaklada i fundacija.

U cilju uklanjanja administrativnih prepreka i ubrzanja postupaka osnivanja tvrtki u Hrvatskoj, što je jedna od pretpostavki za

brži gospodarski razvoj, Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom od listopada 2004. godine, zadužila Središnji državni ured za

upravu, Središnji državni ured za e-Hrvatsku i FINU da detaljno razrade projekt One Stop Shop, kao i njegov provedbeni plan,

te pripreme zakonsku podlogu za implementaciju navedenog projekta.

Jedan od ciljeva Vlade Republike Hrvatske na području reforme državne uprave je decentralizacija državne uprave. U cilju

decentralizacije poslova državne uprave na lokalne i područne jedinice, kao i preraspodjele poslova između središnjih tijela

državne uprave i ureda državne uprave u županijama Središnji državni ured za upravu proveo je detaljnu analizu obavljanja

poslova državne uprave na razini središnjih i prvostupanjskih tijela državne uprave.

Analiza je provedena u suradnji sa svim ministarstvima i uredima državne uprave u županijama. Na temelju provedene analize

Središnji državni ured za upravu izradio je Prijedlog programa Vlade Republike Hrvatske za decentralizaciju poslova državne

uprave za period 2004. – 2007., kojim se predlaže decentralizacija određenih poslova državne uprave na lokalne jedinice kao

i preraspodjela određenih poslova državne uprave među navedenim administrativnim razinama državne uprave. Prijedlog

programa dostavljen je Vladi Republike Hrvatske u rujnu 2004. godine, radi razmatranja i donošenja.

Decentralizacija poslova državne uprave, samo je jedna od mjera koje bi u konačnici trebale doprinijeti svođenju mase

sredstava za plaće u javnom sektoru na prosječnu europsku razinu.

Jačanje administrativnih kapaciteta u službama koje obavljaju gospodarske aktivnosti na razini prvostupanjskih tijela državne

uprave, jedna je od pretpostavki za brži gospodarski razvoj. U tijeku su pripreme za donošenje Uredbe o izmjenama i

dopunama uredbe o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama. Cilj ove mjere je jačanja administrativnih

kapaciteta u službama koje obavljaju gospodarske poslove, posebice poslove vezane uz odlučivanje u predmetima kojima

se građanima omogućuje pokretanje gospodarskih aktivnosti (otvaranje obrta, lokacijske i građevinske dozvole, uporabne

dozvole i dr.). Radi jačanja administrativne sposobnosti u navedenim službama, Središnji državni ured za upravu proveo je

opširnu analiza obavljanja poslova u uredima državne uprave u županijama kako bi se racionalno preraspodijelili postojeći

kadrovski potencijali. Prijedlog Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u

županijama izraditi će se u suradnji sa uredima državne uprave u županijama i svih središnjih tijelima državne uprave koja

su nadležna za upravna područja iz djelokruga ureda. Središnji državni ured za upravu poduzeo je aktivnosti na organizaciji

sastanaka sa predstavnicima ureda državne uprave i predstavnicima središnjih tijela državne uprave radi zajedničkog

utvrđivanja Prijedloga.

Vladini daljnji ciljevi i mjere u pogledu reforme državne uprave dijelom su definirani u dokumentu kojeg je Vlada Republike

282


Hrvatske usvojila u srpnju 2004. godine: „Potrebe RH za stranom pomoći u procesu pristupanja EU od 2004. do 2006. godine“.

Dokument sadrži analizu stanja u sektorima i prioritete Hrvatske u području inozemne pomoći. Na području javne uprave,

tim su dokumentom kao prioriteti, koji će ujedno u okviru reforme javne uprave doprinijeti jačanju upravnih sposobnosti,

određene slijedeće mjere:

• priprema cjelokupne strategije za javnu upravu radi pripreme njezine reforme;

• priprema i prihvaćanje novog Zakona o državnoj službi kako bi se unaprijedilo upravljanje ljudskim potencijalima u

javnoj upravi te povećala transparentnost sustava; (navedena mjera u tijeku je provođenja i detaljno je opisano u gornjem

tekstu).

• jačanje ljudskih potencijala u tijelima javne uprave, uključujući i jačanje kadrovske popunjenosti i tehničke opremljenosti

Središnjeg državnog ureda za upravu; (navedena mjera u tijeku je provođenja)

• jačanje Centra za stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika; (navedena mjera u tijeku je provođenja,

kao što je opisano u gornjem tekstu).

• priprema, organizacija i provedba obuke državnih službenika u području primjene informatičke tehnologije i

opreme;

• uspostava i djelovanje javnih službi za informiranje u skladu s načelom slobode pristupa informacijama; (aktivnosti u

provedbi ove mjere opisane su u gornjem tekstu).

• utvrđivanje modela i rješenja međupovezivanja informacijskih sustava tijela državne uprave jedinstvenom

telekomunikacijskom mrežom u funkciji jačanja uloge elektroničke uprave u razvoju gospodarstva; (aktivnosti u

provođenju ove mjere započete su u suradnji Središnjeg državnog ureda za upravu, Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku,

Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitaka i Ministarstva za Europske integracije, izradom logičke matrice za pripremu

projekta u okviru PHARE programa).

• jačanje sustava koordinacije i donošenja odluka, s naglaskom na postupak analize učinaka zakona i ostalih propisa.

(Aktivnosti u svezi stvaranja pretpostavki za provođenje postupka analize učinaka zakona i ostalih odluka, odnosno

provođenje procjene fiskalnog, ekološkog i socijalnog učinaka, provode se u suradnji sa stručnjacima Svjetske banke u okviru

PAL programa).

Ciljevi i mjere Vlade Republike Hrvatske na području reforme javne uprave sadržani su i u Operativnom planu provedbe

programa e-Hrvatska 2007. kojeg je Vlada Republike Hrvatske usvojila u lipnju 2004. godine. Ovaj dokument veže se na

odrednice programa e-Europe i obveze Republike Hrvatske preuzete u okviru eSSE inicijative pod okriljem Pakta o stabilnosti.

Tim se planom u odnosu na reformu javne uprave predviđaju slijedeće mjere:

• informatizacija ureda državne uprave u županijama; (aktivnosti u provođenju ove mjere uključene su u okviru provođenja

mjere utvrđivanja modela i rješenja međupovezivanja informacijskih sustava tijela državne uprave jedinstvenom

telekomunikacijskom mrežom u funkciji jačanja uloge elektroničke uprave u razvoju gospodarstva čije se provođenje planira

u okviru PHARE programa).

• izrada plana za informatičko obrazovanje službenika i namještenika u državnoj upravi;

• uspostava sustava za razmjenu iskustava i koordinaciju aktivnosti informatičara zaposlenih u državnoj upravi;

• donošenje nove Uredbe o uredskom poslovanju (prilagođene elektronskom funkcioniranju uprave)

• projekt pripreme, oblikovanja i objavljivanja u elektroničkom obliku službenih obrazaca tijela državne uprave, koje

građani i poslovni subjekti mogu podnositi javnom telekomunikacijskom mrežom;

• struktura, obrazac, pravila djelovanja središnjeg informatički podržanog, očevidnika službenika.

283


U okviru projekta CARDS-2003 –Provedba programa reforme državne uprave, planira se daljnje provođenje reforme državne

uprave sa projektnim ciljevima:

• nastavak razvoja zakonskog okvira službeničkih odnosa, posebice sekundarnog zakonodavstva, te potpora u provedbi

tijelima državne uprave;

• jačanje učinkovitosti, odgovornosti i transparentnosti u javnoj upravi razvojem institucionalnog okvira javne službe i

upravnih postupaka sukladno standardima EU;

• jačanje kapaciteta horizontalnog obrazovanja javne službe u državnoj upravi.

U okviru projekta CARDS-2003 – Podrška decentralizaciji hrvatske državne uprave, planirani Projektni ciljevi su:

• jačanje cjelokupnog institucionalnog i zakonodavnog okvira vezanog uz decentralizaciju državne uprave,

• podrška tijelima središnje državne vlasti u praćenju i koordiniranju procesa decentralizacije,

• jačanje kapaciteta među državnim službenicima na nižim lokalnim razinama, posebno u županijama.

U tijeku je izrada opisa poslova za navedene programe u okviru CARDS-a, a njihovo se provođenje predviđa u periodu do kraja

2006. godine.

U okviru Programskog zajma za prilagodbu (PAL) Svjetske banke, planira se poduzimanje daljnjih mjera na području reforme

javne uprave u cilju jačanja upravljanja s naglaskom na mjere za smanjenje veličine javne uprave i promicanje njene

djelotvornosti.

U okviru PAL programa predviđa se:

• provođenje funkcionalnih revizija u cilju racionalizacije organizacijskih struktura, donošenje novih pravila o

unutarnjem ustroju i u skladu s time prilagođavanje zapošljavanja kadrova (s dinamikom provođenja od 2004. godine

do 2006.) U cilju provođenja navedene mjere, u srpnju 2004. godine usuglašen je sa Svjetskom bankom (TOR) Opis

posla za funkcionalna preispitivanja metodologije i provedbe pilot projekta u Hrvatskoj. Postupak odabira domaćih

konzultanata je dovršen. Izvješće o ocjeni konzultanata upućeno je Svjetskoj banci na suglasnost, a postupak odabira

stranih konzultanata je u tijeku;

• provođenje ocjene sustava plaća i naknada radi provođenja revizije sustava u cilju veće dosljednosti u nagrađivanju u

državnoj upravi, uvođenju transparentnosti u sustav plaća i nagrađivanja i uvođenju više elemenata koji se temelje na

zaslugama/sposobnostima i radu. U cilju provođenja navedene mjere usuglašen je sa Svjetskom bankom (TOR) Opis

posla za ocjenu sustava plaća i naknada. Odabir domaćih i stranih konzultanata je u tijeku. Donošenje novog Zakona

o plaćama u državnoj službi predviđeno je u 2005. godini, a početak provođenja Zakona predviđa se u 2006. godini;

• donošenje izmjene i dopune Poslovnika Vlade RH prema kojima procjena fiskalnog, socijalnog i ekološkog učinka

predloženih politika i zakona postaje obvezna, a prihvaća i standardnu metodologiju za procjenu fiskalnog učinka, za

trenutačnu provedbu (donošenje izmjena Poslovnika predviđa se u 2004. godini, a provođenje procjene fiskalnog učinka

svih predloženih politika i zakona kao i pokusno uvođenje metodologije za procjenu socijalnog i ekološkog učinka predviđa

se u 2005. godini, dok se kompletno provođenje svih navedenih metodologija predviđa u 2006. godini);

• reintegriranje položaja tajnika ministarstva i pomoćnika ministra u državnu službu (predviđa se u 2005. godini);

• donošenje podzakonskih propisa o sustavu i klasifikaciji radnih mjesta /predviđa se u 2005. godini; (donošenje

navedenih podzakonskih propisa predviđeno je Prijedlogom novog Zakona o državnoj službi);

• uspostavljanje jedinica za upravljanje ljudskim resursima u ministarstvima i upravnim jedinicama koje zapošljavaju

više od 50 zaposlenika /predviđa se u 2005. godini; (navedena mjera predviđa se Prijedlogom novog Zakona o državnoj

službi;.

• donošenje Plana smanjenja broja javnih i državnih službenika (predviđa se u 2005. godini, a provođenje Plana predviđa

se u 2006-2007. godini);

284


• donošenje novog zakonodavstva o uvjetima zapošljavanja u javnoj službi koje uključuje odredbe o kolektivnom

pregovaranju.

Aktivnosti i mjere predviđene na području reforme javne uprave sadržane u navedenim dokumentima Vlade Republike

Hrvatske „Potrebe RH za stranom pomoći u procesu pristupanja EU od 2004. do 2006. godine“ i Operativnim planom provedbe

programa e-Hrvatska 2007. za 2004., kao i institucionalne mjere za daljnju reformu državne uprave detaljno će biti utvrđene i

dinamizirane u Strategiji reforme javne uprave i operativnim planovima za njezinu provedbu.

Programski dokument Program reforme državne uprave, izrađen od strane radne skupine Vlade RH za reformu državne uprave,

osnovane u Ministarstvu Europskih integracija, koji je dostavljen Vladi na razmatranja u lipnju 2003. godine, Vlada nije usvojila,

te cjelokupna strategija za javnu upravu radi provedbe njezine reforme nije donesena, ali su poduzete daljnje mjere u cilju

njezinog donošenja. Vlada Republike Hrvatske je u ožujku 2004. godine osnovala Povjerenstvo za prilagodbu državne uprave

europskim standardima. Povjerenstvo ima zadatak izraditi Program prilagodbe državne uprave europskim standardima, kojim

treba odrediti osnove za stvaranje učinkovitog sustava državne uprave, što podrazumijeva organizacijski okvir, metode rada i

ljudske potencijale. Povjerenstvo je izradilo Policy paper za reformu državne uprave, a izrada programa je u tijeku.

4.1. REFORMA DRŽAVNE UPRAVE

1. Strateški dokumenti - poveznica:

Redni broj

Naziv Referentna oznaka Kratkoročno Srednjoročno

1. Avis Europske komisije

1.1.2. Izvršna vlast • uspostava potpunog funkcioniranja Središnjeg državnog ureda za upravu

• donošenje novog Zakona o državnoj službi

• početak funkcioniranja i opremanja središnje ustanove za usavršavanje državnih službenika i donošenje programa za njihovo usavršavanje

• ubrzanje procesa decentralizacije

• modernizacija Zakona o općem upravnom postupku

• daljnje usklađivanje sa Ustavnim Zakonom o pravima nacionalnih manjina

• nastavak reforme javne uprave

1.2. Ljudska prava i zaštita manjina

• usklađivanje biračkog prava sa pravnom stečevinom zajednice

2.2. Ocjena ispunjavanja kopenhaških kriterija

• organizacione i normativne pripreme za uspostavu sistema „One stop shop“

28. financijska kontrola • uspostava nezavisnih jedinica unutarnje revizije u svim državnim institucijama

• početak funkcioniranja sistema „One stop shop“

2. Europsko partnerstvo

3.2. Demokracija i vladavina prava

• poboljšati djelovanje javne uprave – poduzeti početne korake kako bi se osigurala primjena transparentnih postupaka za zapošljavanje i promicanje u karijeri te poboljšalo upravljanje ljudskim potencijalima u svim tijelima javne uprave kako bi se osigurala odgovornost, otvorenost i transparentnost javnih službi

• osigurati primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, osobito razmjernu zastupljenost manjina u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, u tijelima državne uprave

• osigurati potrebna sredstva, uključujući i odgovarajuće financiranje, kako bi se osiguraonesmetani rad izabranih vijeća nacionalnih manjina

• osnovati neovisno nadzorno tijelo u području zaštite osobnih podataka

• dodatno poboljšati djelovanje javne uprave– nastaviti jačanje ustanova koje su izravno važne za pravnu stečevinu Zajednice te uvesti reforme za poboljšanje učinkovitosti javne uprave općenito

• nastaviti usklađivanje zakonodavstva o zaštiti podataka, ojačati i osigurati neovisnost nadzornog tijela

285


3. Potrebe RH za stranom pomoći (2004-2006)

3.14.1. Razvoj javne uprave • priprema cjelokupne strategije za javnu upravu radi provedbe njezine reforme

• priprema i prihvaćanje novog zakona o državnoj službi kako bi se unaprijedilo upravljanje ljudskim potencijalima u javnoj upravi te povećala transparenstnost sustava

• jačanje ljudskih potencijala u tijelima javne uprave, uključujući i jačanje kadrovske popunjenosti i tehničke opremljenosti središnjega državnog ureda za upravu

• jačanje Centra za stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika

• uspostava i djelovanje javnih službi za informiranje u skladu s načelom slobode pristupa informacijama

• jačanje sustava koordinacije i donošenja odluka, s naglaskom na postupak analize učinaka zakona i ostalih propisa

• priprema, organizacija i provedba obuke državnih službenika u području primjene informatičke tehnologije i opreme

• utvrđivanje modela i rješenja međupovezivanja informacijskih sustava tijela državne uprave jedinstvenom telekomunikacijskom mrežom u funkciji jačanja uloge elektroničke uprave u razvoju gospodarstva

2. Rezultati ostvareni u 2004. godini:

Opis aktivnostiNPPEU 2004

(broj poglavlja)Nositelj Postignuto:

• Središnji državni ured za upravu u potpunosti je započeo sa obavljanjem svih poslova iz svoje nadležnosti

• donesena je Uredba VRH kojom se propisuje način pohranjivanja i posebne mjere tehničke zaštite posebnih kategorija osobnih podataka (uz prethodno mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka

• NPPEU- 2004-3.1 Sloboda kretanja roba

SDUU NN br. 139/04.

• donesena je Uredba VRH kojom se propisuje način vođenja evidencije o zbirkama osobnih podataka i obrazac evidencije (uz prethodno mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka

• NPPEU-2004.-3.1. Sloboda kretanja roba

SDUU NN br. 105/04.

• Izrađen je prijedlog novog Zakona o državnoj službi

• NPPEU-2004. IV jačanje administrativne sposobnosti - 4.1.Horizontalna pitanja (reforma pravnog okvira za službeničke odnose)

SDUU - upućen Vladi Republike Hrvatske

• Uspostavljen je i započeo je s funkcioniranjem Centar za stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika

• NPPEU-2004. IV jačanje administrativne sposobnosti - 4.1.Horizontalna pitanja (jačanje horizontalnog sustava obrazovanja i usavršavanja državnih službenika)

SDUU

• Donesena je Strategija stručnog osposobljavanja i usavršavanja državnih službenika

-VRH, u listopadu 2004.

• donesen je Pravilnik o ustroju, sadržaju i načinu vođenja službenog upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama, na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama.

• 3.2.4.1. Potrebe RH za stranom pomoći Razvoj javne uprave - uspostava i djelovanje javnih službi za informiranje u skladu s načelom slobode pristupa informacijama

SDUU NN br. 137/04

• donesen je Popis tijela javne vlasti SDUU NN br. 146/04.

• u tijelima javne vlasti imenovani su službenici za informiranje, s ciljem da se građanima omogući efikasnorješavanje njihovih zahtjeva i da dobiju točnu i potpunu informaciju kojom raspolažu tijela javne vlasti

Sva tijela javne vlasti U 2004.g.

• izrada kataloga informacija koje posjeduje, raspolaže ili nadzire tijelo javne vlasti

• Avis Europske komisije 1.1.2. Izvršna Vlast

Sva tijela javne vlasti

- u tijeku

• izrađen je Prijedlog programa Vlade Republike Hrvatske za decentralizaciju poslova državne uprave za period 2004-2007

• Europsko partnerstvo 3.2. Demokracija i vladavina prava

SDUU - upućen Vladi Republike Hrvatske

286


• uspostavljeno je neovisno tijelo za zaštitu osobnih podataka

Imenovan je ravnatelj i zamjenik ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka (NN 58/04)

• donošenje izmjena i dopuna Poslovnika Vlade RH prema kojima procjena fiskalnog, socijalnog i ekološkog učinkapredloženih zakona i politika postaje obveza

• PAL program Svjetske banke SDUU, MF - u tijeku

• pripreme za funkcionalna preispitivanja metodologije i provedbe pilot projekta u Hrvatskoj

• PAL program Svjetske banke SDUU

Usuglašen je opis posla (TOR) za funkcionalna preispitivanja metodologije i provedbe pilot projekta, izabrani su domaći konzultanti/ izvješće o ocjeni konzultanata upućeno je na

suglasnost Svjetskoj banci, odabir stranog konzultanta u tijeku

• Pripreme za provođenje ocjene sustava plaća i naknada• PAL program Svjetske banke

SDUU

Usuglašen je opis posla (TOR) za ocjenu sustava plaća i naknada sa Svjetskom bankom, odabir

domaćih i stranih konzultanata je u tijeku.

• Pripreme za projekt međupovezivanja informacijskih sustava tijela državne uprave

• Potrebe RH za stranom pomoći 3.14.1. razvoj javne uprave

SDUU,SDUe-HIzrađena logička matrica za PHARE

program

3. Institucionalne mjere predviđene u 2005. godini (kratkoročne preporuke Europskog partnerstva):

Rezultat: • pripreme za potpunu implementaciju službeničkog sustava

• nastavak reforme javne uprave

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje Potrebe

(objekti, oprema, ljudski resursi)

Nositelj

(institucija, odgovorna osoba,

zvanje, kontakt)

Financijska sredstva - Dodatak B

Upućivanje u proceduru

VRH

Provedba mjere

Donošenje provedbenih propisa za Zakon o državnoj službi:

• Uredba kojom se detaljnije razrađuju zvanja i položaji unutar kategorije državnih službenika i radna mjesta namještenika

II/2005. II/2005. SDUU

• Pravilnik kojim će se pobliže urediti standardi i mjerila za određivanje naziva i opisa radnih mjesta;

II/2005. II/2005. SDUU

• Etički kodeks IV/2005. IV/2005. SDUU

• Uredba kojom se uređuje postupak prijema u državnu službu, postupak i provedbe natječaja;

IV/2005. IV/2005. SDUU

• Uredba kojom se uređuje privremeno upućivanje državnih službenika na rad u međunarodne organizacije, pravne osobe s javnim ovlastima ili upravna tijela lokalnih jedinica radi usavršavanja ili pružanja stručne pomoći;

IV/2005. IV/2005. SDUU

• Uredba kojom se uređuju uvjeti i način napredovanja državnih službenika;

IV/2005. IV/2005. SDUU

• ustrojstvo i način rada Odbora za državnu službu; IV/2005. IV/2005. SDUU

• Uredba kojom se uređuju oblici, način i uvjeti izobrazbe državnih službenika;

IV/2005. IV/2005. SDUU

• Uredba kojom se uređuje sadržaj i način vođenja očevidnika i središnjeg popisa državnih službenika i namještenika

IV/2005. IV/2005. SDUU

287


• Pravilnik kojim se propisuje sadržaj posebnog izvještaja o ocjeni rada i učinkovitosti državnih službenika

2005 2005 SDUU

Nastavak reforme javne uprave:2005-2006.

SDUU

- Donošenje Strategije reforme javne uprave i operativne planove za njezinu provedbu

SDUU

• Provođenje funkcionalne revizije organizacijskih struktura i u skladu s time donošenje pravila o unutarnjem ustrojstvu i prilagođavanje planova zapošljavanja kadrova

IV/2005. IV/2005. SDUUPAL-program Svjetske banke 107 400 USD

• Donošenje plana smanjenja broja javnih i državnih službenika

2005. SDUUPAL-program Svjetske banke 57 500 USD

• Provođenje ocjene sustava plaća i naknada IV/2005. IV/2005. SDUU

• Donošenje zakona o plaćama 2005. 2005 SDUU

• Jačanje centra za stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika (u smislu kadrovske popunjenosti i tehničke opremljenosti

2005. 2005 SDUU

• Izrada plana za informatičko obrazovanje službenika i namještenika u državnoj upravi i početak provedba obuke državnih službenika u području primjene informatičke tehnologije i opreme

Kontinuirano SDUU

• Kontinuirano obrazovanje u znanju stranih jezika državnih službenika koji sudjeluju u prilagodbi zakonodavstva EU

2005.-2007. SDUU

• Projekt međupovezivanja informacijskih sustava tijela državne uprave

od 2005 SDUU,SDUe-HPHARE program 5 000 000 EUR

• Implementacija procjene fiskalnog učinka svihpredloženih politika i zakona

IV/2005. IV/2005.Sva tijela državne

uprave

• pokusno uvođenje metodologije za procjenu socijalnog i ekološkog učinka predloženih zakona i politika

2005. 2005 MZSS,MZOPUG

• utvrđivanje strukture, obrasca i pravila djelovanja središnjeg informatički podržanog, očevidnika službenika

2005. 2005 SDUU,SDUe-H

• ustrojavanje ustrojstvenih jedinica za unutarnju reviziju u svim tijelima državne uprave (izmjena uredbi o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave)

2005-2007.-sva tijela državne

uprave

• Nastavak projekta decentralizacije (podrška decentralizaciji hrvatske državne uprave- program CARDS 2003)

2005.-2007. SDUUCARDS-program 1 500 000 EUR

• Nastavak provedbe programa reforme državne uprave (program CARDS 2003/ nastavak razvoja zakonskog okvira javne službe, posebice sekundarno zakonodavstvo; razvoj institucionalnog okvira javne službe i upravnih postupaka sukladno standardima EU-a; jačanje kapaciteta horizontalnog obrazovanja javne službe u državnoj upravi)

SDUUCARDS-program 1 500 000 EUR

288


5. Institucionalne mjere predviđene za razdoblje 2006. - 2007. (srednjoročne preporuke Europskog partnerstva):

Rezultat: 2006. Potpuna implementacija službeničkog sustava i sustava plaća

Nastavak provođenja funkcionalne revizije organizacionih struktura (započete 2004) u preostalim ministarstvima i podređenim im tijelima i prilagođavanje planova zapošljavanja kadrova

Donijeti novo zakonodavstvo o uvjetima zapošljavanja u javnoj službi koje uključuje odredbe o kolektivnom pregovaranju

Nastavak obuke državnih službenika u području primjene informatičke tehnologije i opreme

Uspostava sustava za razmjenu iskustava i koordinaciju aktivnosti informatičara u državnoj upravi

Donošenje izmjena Zakona o općem upravnom postupku (modernizacija Zakona o općem upravnom postupku)

Donošenje nove uredbe o uredskom poslovanju (prilagođene elektronskom funkcioniranju uprave)

Nastavak projekta međupovezivanja informacijskih sustava tijela državne uprave

Implementacija procjene ekološkog i socijalnog učinka svih zakona i politika

Projekt pripreme, oblikovanja i objavljivanja u elektroničkom obliku službenih obrazaca tijela državne uprave, koje građani i poslovni subjekti mogu podnositi javnom telekomunikacijskom mrežom

2007. Implementacija moderniziranog zakona o općem upravnom postupku

Potpuna implementacija nove uredbe o uredskom poslovanju

Nastavak projekta međupovezivanja informacijskih sustava tijela državne uprave

289


4.2. JAČANJE INSTITUCIONALNE SPOSOBNOSTI ZA PROVEDBU ZAKONODAVSTVA

4.2.1. SLOBODA KRETANJA ROBA

4.2.1.1.1 Trenutno stanje

Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 16. siječnja 2003. godine prihvaćena je Nacionalna strategija za usklađivanje hrvatskog

tehničkog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. Taj strateški dokument određuje odgovornosti za prijenos i primjenu

pojedinih direktiva Novog i Starog pristupa. Vlada Republike Hrvatske osnovala je Stalnu radnu skupinu za koordinaciju

aktivnosti čiji je cilj provedba navedene Nacionalne strategije.

Kao osnovni preduvjet za tehničko usklađivanje sa EU i prenošenje direktiva Novog pristupa u hrvatsko zakonodavstvo

donesen je horizontalni zakon, Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti. Uz njega doneseni su

Zakon o normizaciji, Zakon o akreditaciji i Zakon o općoj sigurnosti proizvoda, provedbom koji će se uspostaviti cjelokupna

infrastruktura i sustav kompatibilni europskim.

Donesen je Operativni plan provedbe Nacionalne strategije kojim se predviđa institucionalno jačanje Ministarstva gospodarstva,

kao tijela nadležnog za tehničko zakonodavstvo, a napose osnivanje posebne Uprave za unutarnje tržište.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva za sada nema dovoljan broj osposobljenih zaposlenika za provedbu

usklađivanja tehničkog zakonodavstva. Stoga je prioritetno potrebno provesti organizacijske promjene i provesti specijalističko

osposobljavanje postojećih kao i zapošljavanje novih stručnjaka za tehničko zakonodavstvo.

4.2.1.1.2. Europsko partnerstvo

Restrukturirati postojeći institucionalni okvir da bi se dovršilo potrebno razdvajanje dužnosti reguliranja, akreditiranja,

standardiziranja i potvrđivanja ispravnosti proizvoda.

4.2.1.1.3. Financiranje

Uz sredstva planirana Državnim proračunom za 2005., nastojat će se, putem europskih programa pomoći (PHARE i CARDS)

dodatno osigurati sredstva.

4.2.1.1.4. Institucionalne mjere

Institucionlano jačanje Ministarstva gospodarstva , rada i poduzetništva, kao tijela nadležnog za tehničko zakonodavstvo,

između ostalog kroz osnivanje zasebne Uprave za unutarnje tržište.

Organizacijske promjene i osposobljavanje postojećih, kao i zapošljavanje novih stručnjaka za tehničko zakonodavstvo.

290


4.2.1. Sloboda kretanja roba


Redni broj Naziv Referentna oznaka Kratkoročno Srednjoročno

1. Avis Europske komisije 3. Sposobnost preuzimanja ostalih obveza koje proizlaze iz članstva

Hrvatska treba nastaviti s usklađivanjem zakonodavstva i u isto vrijeme jačati administrativne i pravosudne strukture potrebne za učinkovitu primjenu i provedbu pravne stečevine Zajedice

Hrvatska će trebati uložiti značajne i kontinuirane napore da uskladi svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Zajednice i da ga u srednjoročnom razdoblju učinkovito primjenjuje i provodi

2. Europsko partnerstvo SPOSOBNOST PREUZIMANJA OBVEZA IZ ČLANSTVA

UNUTARNJE TRŽIŠTE I TRGOVINA

• Sloboda kretanja roba

Restrukturirati postojeći institucionalni okvir da bi se dovršilo potrebno razdvajanje dužnosti reguliranja, akreditiranja, standardiziranja i potvrđivanja ispravnosti proizvoda


3.3. Četiri slobode


Uspostaviti do 1.siječnja 2005.g. svu potrebnu infrastrukturu za pravni okvir tehničkog zakonodavstva te stvoriti uvjete za nadzor nad tehničkim zakonodavstvom, uključujući uspostavu svih provedbenih mjera i institucionalnih okvira u skladu sa standardima EU




U tijeku je izrada pravilnika kojima se preuzimaju direktive Starog i Novog pristupa u hrvatsko zakonodavstvo za koje je Operativnim planom provedbe Nacionalne strategije za usklađivanje hrvatskog tehničkog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU zaduženo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

3.1. Sloboda kretanja roba

3.1.4. Direktive Novog pristupa

3.1.5. Direktive Starog pristupa

MGRIP Donošenje pravilnika predviđa se do kraja 2004.g.


Rezultat: Osnivanje Uprave za unutarnje tržište, organizacijske promjene i osposobljavanje postojećih, kao i zapošljavanje novih stručnjaka za tehničko zakonodavstvo

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje Potrebe


Nositelj


zvanje, kontakt)

Financijska sredstva - Dodatak B


VRH

Provedba mjere

Institucionlano jačanje Ministarstva gospodarstva , rada i poduzetništva, kao tijela nadležnog za tehničko zakonodavstvo, između ostalog kroz osnivanje zasebne Uprave za unutarnje tržište

Organizacijske promjene i osposobljavanje postoječih, kao i zapošljavanje novih stručnjaka za tehničko zakonodavstvo

Osposobljavanje postojećih, kao i zapošljavanje novih stručnjaka za tehničko zakonodavstvo

MGRIP

291



Rezultat: 2006. Osiguranje učinkovite primjene i provedbe tehničkog zakonodavstva

2007.

4.2.1.2. Normizacija, akreditacija, mjeriteljstvo

Sklapanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Republika Hrvatska preuzela je obvezu usklađivanja svoga zakonodavstva

sa zakonodavstvom Europske unije.

Obveza usklađivanja u području tehničkih propisa, normizacije, ocjenjivanja sukladnosti, akreditacije i mjeriteljstva izričito je

utvrđena člankom 73. Sporazuma. Usklađivanje u ovom se području odnosi na cijeli niz zakonskih propisa, upravnih i tehničkih

postupaka iz različitih djelatnosti i zbog svoje je složenosti jedno od najzahtjevnijih područja usklađivanja.

Osim usklađivanja zakonodavstva, Republika Hrvatska, radi pravilne primjene tog zakonodavstva dužna je uspostaviti

odgovarajuću upravnu strukturu i institucijski okvir. U tom je smislu u prvom redu potrebno odvajanje funkcija propisivanja

od funkcija normizacije, akreditacije i potvrđivanja.

U skladu s Nacionalnim programom Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji za 2003. godinu i prema utvrđenim

prioritetima u području slobodnoga kretanja roba u rujnu i listopadu 2003. godine doneseni su osnovni zakoni:

Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenu sukladnosti (NN 158/2003)

Zakon o općoj sigurnosti proizvoda (NN 158/2003)

Zakon o akreditaciji (NN 158/2003)

Zakon o normizaciji (NN 163/2003)

Zakon o mjeriteljstvu (NN 163/2003)

Tim zakonima se u hrvatsko zakonodavstvo prenose načela europskoga novog i općeg pristupa tehničkom usklađivanju, oni

predstavljaju zakonski okvir za uređenje područja slobodnoga kretanja roba i sigurnosti proizvoda na novi način i omogućuju

implementaciju europskih direktiva novoga pristupa.

Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenu sukladnosti (NN 158/2003)

Ovim se Zakonom uređuje način propisivanja tehničkih zahtjeva za proizvode i postupaka ocjene sukladnosti s propisanim

zahtjevima te donošenje tehničkih propisa kojima nadležni ministri i ravnatelji državnih upravnih organizacija, na temelju

ovoga Zakona, za pojedine proizvode, odnosno skupine proizvoda uređuju najmanje jedan od sljedećih elemenata:

• tehničke zahtjeve koje moraju zadovoljiti proizvodi koji se stavljaju na tržište i/ili uporabu,

• prava i obveze pravnih i fizičkih osoba koje stavljaju proizvode na tržište i/ili uporabu,

• postupke ocjene sukladnosti s propisanim zahtjevima,

• prava i obveze tijela koja provode postupke ocjene sukladnosti proizvoda s tehničkim zahtjevima,

• dokumente (npr. potvrde, tehničku dokumentaciju i slično) koji moraju biti dostupni nadležnim tijelima prije stavljanja

proizvoda na tržište i/ili uporabu,

• način označivanja proizvoda.

U Nacionalnom programu Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji - 2004. godina, nacrti novih tehničkih propisa

(nastali prenošenjem direktiva novog pristupa u pravni sustav Republike Hrvatske) trebaju biti gotovi do 31. prosinca 2004.

godine.

U kolovozu 2004. godine na najvišoj razini osnovana je Radna skupina za koordinaciju provedbe Provedbenog programa

292


donošenja tehničkih propisa. Potpredsjednik Vlade imenovan je za voditelja ove radne skupine. Članovi radne skupine su

čelnici tijela državne uprave uključeni u prenošenje i implementaciju direktiva novog pristupa u Hrvatsko zakonodavstvo. Isto

tako osnovana je operativna radna skupina. U toj su skupini osobe izravno uključene za izradu nacrta propisa.

Zakon o općoj sigurnosti proizvoda (NN 158/2003)

Novi Zakon o općoj sigurnosti proizvoda prenosi direktivu u općoj sigurnosti proizvoda (2001/95/EC).

Zakon o akreditaciji (NN 158/2003)

Prema Zakonu o akreditaciji, novo neovisno akreditacijsko tijelo, koje je odgovorno za nacionalni akreditacijski sustav, treba

biti osnovano do kraja 2004. godine.

Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo izradio je prijedlog Uredbe o osnivanju Hrvatske akreditacijske agencije (HAA) i

uputio u proceduru u rujnu 2004. godine. Vlada je na sjednici 27. listopada 2004. godine prihvatila Uredbu.

Nakon osnivanja agencije potrebno je imenovati privremenog ravnatelja. HAA trebala bi započeti s radom 1. siječnja 2005.

godine.

Zakon o normizaciji (NN 163/2003)

Prema Zakonu o normizaciji novo neovisno normizacijsko tijelo koje će biti odgovorno za nacionalni sustav normizacije treba

biti osnovano do kraja 2004. godine. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo izradio je prijedlog Uredbe o osnivanju

Hrvatskog zavoda za norme (HZN) i uputio u proceduru u rujnu 2004. godine. Vlada je na sjednici 27. listopada 2004. godine

prihvatila Uredbu.

Nakon osnivanja Zavoda potrebno je imenovati privremenog ravnatelja. HZN trebao bi započeti s radom s 1. siječnjem 2005.

godine.

Zakon o mjeriteljstvu (NN 163/2003)

Ovim se Zakonom uređuje jedinstveni mjeriteljski sustav koji obuhvaća temeljno, tehničko i zakonsko mjeriteljstvo.

Prema Zakonu o mjeriteljstvu Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo odgovoran je za sustav zakonskog mjeriteljstva kao

i nacionalnog mjeriteljskog sustava koji će osigurati mjerna sljedivost u Hrvatskoj.

Zakonodavstvo u ovom području biti će usklađeno s novim razvojem u mjeriteljskom sektoru u EU.

Planirana reorganizacija Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo trebala bi biti napravljena do kraja 2004. godine, pri

čemu se planira da Državni zavod za mjeriteljstvo nastavlja rad Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.

Djelatnosti u području normizacije, akreditacije i mjeriteljstva uspostavljene i razvijene u DZNM-u nastavljaju se obavljati u

novim ustanovama.

U 2004. godini napravljena je osnova za osnivanje Hrvatske akreditacijske agencije i Hrvatskog zavoda za norme. Taj dio je

obaveza Hrvatske po NPIEU 2004 – Poglavlje III, Ability to assume the obligation of membership, točka 3.1.2.

Prenošenje direktiva novog pristupa u pravni sustav Republike Hrvatske i njihova implementacija su obveze po NPIEU 2004

– Poglavlje III, Ability to assume the obligation of membership, točka 3.1.3.

Tijekom 2004. godine donesena je mjeriteljska direktiva (MID) novog pristupa (2004/22/EC) za čije će prenošenje i kasniju

293


implementaciju biti odgovoran Državni zavod za mjeriteljstvo.

Tijekom 2005. godine novonastale institucije započinju s radom i predstavnici novih institucija nastavljaju svoj rad kao članovi

radnih skupina za prenošenje direktiva (TPG) u nadležnim ministarstvima.

U srednjoročnom planu za 2006. i 2007. godinu Hrvatski zavod za norme (HZN) pripremat će se za punopravno članstvo u

Europskim organizacijama za normizaciju (CEN/CENELEC/ETSI) kao jedan od uvjeta ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM) pripremat će se za punopravno članstvo u Europskoj mjeriteljskoj organizaciji

(WELMEC).

Hrvatska akreditacijska agencija (HAA) pripremat će se za punopravno članstvo u Europskoj akreditaciji (EA) i međunarodnim

organizacijama IALAC i IAF.

294


4.2.1.2. Normizacija, akreditacija, mjeriteljstvo



1. Avis Europske komisije Poglavlje 3.1. Nastavak usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice.

Sveukupno gledajući, Hrvatska će na području slobode kretanja roba morati uložiti značajne i održive napore kako bi prilagodila svoje zakonodavstvo odredbama pravne stečevine Zajednice te kako bi ga na učinkovit način provela i izvršila u srednjoročnom razdoblju.

2. Europsko partnerstvo Stavak 3.1.2. Restrukturirati postojeći institucionalni okvir da bi se dovršilo potrebno razdvajanje odgovornosti za propisivanje, akreditaciju, normizaciju i ocjenu sukladnosti. Nastaviti rad na preuzimanju direktiva starog i novog pristupa.

Ostvariti bitan napredak u prenošenju direktiva starog i novog pristupa i prihvaćanju europskih norma.


Uspostaviti do 1. siječnja 2005. godine svu potrebnu infrastrukturu za pravni okvir tehničkog zakonodavstva te stvoriti uvjete za nadzor nad tehničkim zakonodavstvom, uključujući uspostavu svih provedbenih mjera i institucionalnih okvira u skladu sa zahtjevima EU (npr. nacionalno normirno tijelo i akreditacijsko tijelo);

usklađivanje zakonodavstva u direktivama novoga pristupa i direktivama staroga pristupa u određenim sektorskim područjima, s posebnim naglaskom na mjeriteljstvo, graditeljstvo, električnu opremu, medicinske uređaje, lijekove i tekstil.


Opis aktivnosti NPPEU 2004

(broj poglavlja)

Nositelj Postignuto:

1) Donesena Uredba o osnivanju Hrvatskog zavoda za norme (NN 154/2004).

III Sposobnost preuzimanja obveza iz članstva

3.1. Sloboda kretanja roba

3.1.2. Institucionalni okvir

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, DZNM

Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo predložilo je Uredbu o osnivanju Hrvatskog zavoda za norme (HZN) i uputio u proceduru u rujnu 2004. godine. Vlada je na sjednici 27. listopada 2004. godine prihvatila Uredbu.

2) Donesena Uredba o osnivanju Hrvatske akreditacijske agencije prema Zakonu o akreditaciji (NN 158/2003)

Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo predložilo je Uredbu o osnivanju Hrvatske akreditacijske agencije (HAA) i uputio u proceduru u rujnu 2004. godine. Vlada je na sjednici 27. listopada 2004. godine prihvatila Uredbu.

HAA trebala bi započeti s radom 1. siječnja 2005. godine.

3) Prema Zakonu o mjeriteljstvu Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo odgovorno je za sustav zakonskog mjeriteljstva kao i nacionalnog mjeriteljskog sustava koji će osigurati mjerna sljedivost u Hrvatskoj.

Planirana reorganizacija Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo trebala bi biti napravljena do kraja 2004. godine, pri čemu Državni zavod za mjeriteljstvo nastavlja rad Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo prema budućem Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija.

295



Rezultat: Tijekom 2004. godine donesena je mjeriteljska direktiva (MID) novog pristupa (2004/22/EC) za čije će prenošenje i kasniju implementaciju biti odgovoran Državni zavod za mjeriteljstvo.

Tijekom 2005. godine novonastale institucije (HZN i HAA) započinju s radom.

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje

Potrebe


Nositelj (institucija, odgovorna

osoba, zvanje, kontakt)

Financijska sredstva

-Dodatak B


VRH

Provedba mjere

Transpozicija MID (2004/22/EEC) IV kvartal 2006. Temeljem projekta CARDS 2003. nabavit će se dio potrebne opreme za provedbu MID i educirati djelatnici za izradu nacrta propisa kako bi se temeljni zahtjevi direktive implementirali u nacionalno zakonodavstvo

DZM


Rezultat:

2006.

2007.

U srednjoročnom planu za 2006. i 2007. godinu Hrvatski zavod za norme (HZN) pripremat će se za punopravno članstvo u europskim organizacijama za normizaciju (CEN/CENELEC) kao jedan od uvjeta ulaska Hrvatske u Europsku uniju (osposobljavanje za ispunjavanje uvjeta za članstvo, ubrzano prihvaćanje europskih norma u hrvatsku normizaciju).

Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM) pripremat će se za punopravno članstvo u Europskoj mjeriteljskoj organizaciji (WELMEC) osposobljavanje za ispunjavanje uvjeta za članstvo.

Hrvatska akreditacijska agencija (HAA) pripremat će se za punopravno članstvo u Europskoj akreditaciji (EA) i međunarodnim organizacijama IALAC i IAF osposobljavanje za ispunjavanje uvjeta za članstvo.

4.2.1.3.Nadzor tržišta

Nadzor nad tržištem posebno je uređen Zakonom o Državnom inspektoratu («Narodne novine» br. 76/99. 96/03. 151/03).

Nadležnost za obavljanje inspekcijskih poslova koji se odnose na tržište dana je inspektorima Državnog inspektorata.

U području prometa robom Državni inspektorat, između ostalog, nadzire primjenu zakona i drugih propisa kojima se uređuje

obavljanje djelatnosti trgovine, obrta, zaštita potrošača, temeljni zahtjevi, odnosno kakvoća, sustav i ocjenjivanje sukladnosti

proizvoda s temeljnim zahtjevima i normama, isprave koje moraju imati proizvodi, deklariranje, označavanje, obilježavanje i

pakiranje proizvoda, usluge u trgovini i ostale usluge, valjanost žigova i isprava o ispravnosti mjerila, te ispunjavanje mjeriteljskih

zahtjeva za pakovine, zaštita industrijskog obličja, žigova i korištenje oznaka zemljopisnog podrijetla, te promet predmeta od

plemenitih kovina i drugo.

Državni inspektorat nadležan je za nadzor nad tržištem i prema novom horizontalnom zakonodavnom okviru, odnosno

za nadzor nad provođenjem Zakona o općoj sigurnosti proizvoda i Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni

sukladnosti, uz druga inspekcijska tijela u skladu s njihovim djelokrugom.

Istovremeno, Državni inspektorat član je radnih skupina osnovanih za preuzimanje pojedinih direktiva odnosno za pripremu

tehničkih propisa za pojedina područja.

U skladu s procesom implementiranja u nacionalno zakonodavstvo europskih direktiva Novog i Općeg pristupa, potrebno

je jačanje administrativnih i tehničkih sposobnosti Državnog inspektorata radi uspostave djelotvornog sustava nadzora nad

primjenom novog tehničkog zakonodavstva.

296


Projekti CARDS 2004. i PHARE 2005. osigurati će tehničku podršku Državnom inspektoratu u jačanju administrativnih i

tehničkih sposobnosti za nadzor nad primjenom novog tehničkog zakonodavstva.

4.2.1.3. Nadzor nad tržištem



1. Avis Europske komisije Poglavlje 3.1. Razviti strukturu nadzora nad tržištem koji zahtijeva novi pristup u skladu s novim Zakonom o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti

2. Europsko partnerstvo Zaštita potrošača i zdravlja Ojačati administrativni kapacitet potreban za učinkovit nadzor nad tržištem


Poglavlje 3.3.1. Uspostaviti do 1.1. 2oo5. svu nužnu infrastrukturu za pravni okvir tehničkog zakonodavstva , te stvoriti uvijete za nadzor nad tehničkim zakonodavstvom uključujući uspostavu svih provedbenih mjera i institucionalnih okvira u skladu s standardima EU





Rezultat: U skladu s procesom usklađivanja tehničkog zakondavstva jačati administrativne i instutucionalne kapacitete Državnog inspektorata

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje

Potrebe


Nositelj

(institucija, odgovorna



-Dodatak B

Upućivanje u

proceduru VRH

Provedba mjere

Educiranje djelatnika o novom tehničkom zakonodavstvu, nabava opreme za potrebe djelotvornog nadzora nad tržištem, informacijsko tehnološko povezivanje s drugim tijelima za nadzor nad tržištem.

Korištenje postojećih ljudskih resursa , te zapošljavanjem novih visokoobrqzovanih stručnjaka

Postoji potreba za :

-konzultantima

-opremom koja bi omogućila bolju poveznanost unutar Državnog inspektorata i s drugim tijelima za nadzor nad tržištem

Državni inspektorat


Rezultat:

2006-2007.Daljne osposobljavanje inspektora za djelotvorno provođenje inspekcijskih nadzora nad primjenom novog tehničkog zakonodavstva Jačanje suradnje s udrugama za zaštitu potrošača , te informiranosti javnosti o aktivnostima Inspektorata.

297



1. Trenutno stanje

Realizacija institucionalne mjere temelji se u osnivanju Agencije za zaštitu osobnih podataka kao samostalnog i neovisnog

tijela u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03), kojim Agencija u okviru javne ovlasti nadzire provođenje

zaštite osobnih podataka, te ukazuje na uočene zlouporabe u prikupljanju i obradi osobnih podataka.

Odlukom Hrvatskog sabora o imenovanju ravnatelja i zamjenice ravnatelja u drugom kvartalu 2004. Agencija za zaštitu

osobnih podataka je započela s radom. Ravnatelj Agencije donio je Statut kojim se uređuje ustrojstvo i način rada Agencije, a

isti je potvrdio Hrvatski sabor. Nadalje, ravnatelj je donio pravilnike o unutarnjem ustrojstvu Agencije, te o pravima i obvezama

zaposlenika.

Agencija je započela suradnju o problematici zaštite osobnih podataka sa zemljama članicama EU, te je početkom mjeseca

rujna 2004. kontaktirala s Inšpektoratom za varstvo osebnih podatkov u susjednoj Republici Sloveniji.

Agencija obavlja slijedeće poslove kao javne ovlasti: nadzire provođenje zaštite osobnih podataka, ukazuje na uočene

zlouporabe prikupljanja osobnih podataka, sastavlja listu država i međunarodnih organizacija koje imaju odgovarajuće

uređenu zaštitu osobnih podataka, rješava povodom zahtjeva za utrđivanje povrede prava zajamčenih ovim Zakonom.

U obavljanju poslova javne ovlasti Agencija ima pravo rješenjem narediti da se nepravilnosti uklone u određenom roku,

privremeno zabraniti prikupljanje, obradu i korištenje osobnih podataka koji se prikupljaju, obrađuju ili koriste suprotno

zakonu, narediti brisanje osobnih podataka prikupljenih bez pravne osnove, zabraniti iznošenje osobnih podataka iz Republike

Hrvatske ili davanje na korištenje osobnih podataka drugim korisnicima ako se osobni podaci iznose iz Republike Hrvatske

ili se daju na korištenje drugim korisnicima suprotno Zakonu, zabraniti povjeravanje poslova prikupljanja i obrade osobnih

podataka izvršiteljima obrade ako ne ispunjavaju uvjete u pogledu zaštite osobnih podataka ili je povjeravanje navedenih

poslova provedeno suprotno Zakonu. Agencija može predložiti pokretanje postupka kaznene ili prekršajne odgovornosti

pred nadležnim tijelom.

Agencija obavlja i slijedeće poslove: prati uređenje zaštite osobnih podataka u drugim zemljama i surađuje s tijelima nadležnim

za nadzor nad zaštitom osobnih podataka u drugim zemljama, nadzire iznošenje osobnih podataka iz Republike Hrvatske,

izrađuje metodološke preporuke za unapređenje zaštite osobnih podataka i dostavlja ih voditeljima zbirki osobnih podataka,

daje savjete u svezi s uspostavom novih zbirki osobnih podataka osobito u slučaju uvođenja nove informacijske tehnologije,

daje mišljenja u slučaju sumnje, smatra li se pojedini skup osobnih podataka zbirkom osobnih podataka u smislu ovog Zakona,

prati primjenu organizacijskih i tehničkih mjera za zaštitu osobnih podataka te predlaže poboljšanje tih mjera, daje prijedloge

i preporuke za unapređenje zaštite osobnih podataka, surađuje s nadležnim državnim tijelima u izradi prijedloga propisa

koji se odnose na zaštitu osobnih podataka, daje prethodno mišljenje o tome predstavlja li određeni načini obrade osobnih

podataka specifične rizike za prava i slobode ispitanika, te obavlja i druge poslove određene zakonom.


Agencija za zaštitu osobnih podataka privremeno koristi prostor koji ne odgovara zahtjevima poslova Agencije, te je u tijeku

iznalaženje odgovarajućeg prostora.

U tijeku je nabava uredske, informatičke i telekomunikacijske opreme u svrhu uspostave Središnjeg registra zbirki osobnih

podataka.

Provodi se postupak zapošljavanja 12 djelatnika za 2004. godinu, te se planira zaposliti još 14 djelatnika u 2005. godini.

298


3. Financiranje

Agencija započela radom u drugoj četvrtini 2004. godine, a za poslovanje osigurano je rebalansom državnog proračuna cca.

1,5 milijuna kuna.

Za minimalno funkcioniranje rada Agencije zatraženo je za 2005.godinu iz proračunskih sredstava RH cca. 8,5 milijuna kuna.

U tijeku je priprema izrade projekta za nabavu i instalaciju informatičke i telekomunikacijske opreme i izrada programa za

stvaranje zbirke podataka i stručnog usavršavanja zaposlenika za 2005. god.




1. Avis Europske komisije 3 Sloboda pružanja uslugaPredviđeno je osnivanje Agencije za zaštitu osobnih podataka, čijeg čelnika imenuje Sabor, ali ona još nije osnovana.

-

2. Europsko partnerstvo - - -

3.Potrebe RH za stranom pomoći (2004-2006)

2.3.3. Sloboda pružanja usluga




Osnovana Agencija za zaštitu osobnih podataka 3.1.5.3. Sabor Statut, Pravilnici o unutarnjem ustrojprav.i obv..zap.


Rezultat: Jačanje administrativne sposobnosti Agencije za zaštitu osobnih podataka

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje

Potrebe


Nositelj




-Dodatak B


VRH

Provedba mjere

Jačanje administrativne sposobnosti

Agencije za zaštitu osobnih podataka

Traženje poslovnog prostora,

uredske i informatičke opreme,

zapošljavanje djelatnika

Agencija,

Ravnatelj

mob 098/405370


Rezultat: 2006. Daljnje jačanje administrativne sposobnosti Agencije za zaštitu osobnih podataka

2007.

299


4.2.1.5. Građevinski proizvodi

1. Trenutno stanje

Na pripremi tehničkih propisa sada radi prema sistematizaciji ukupno 4 djelatnika i sa polovicom ukupnog radnog vremena.

Istovremeno, na segmentima propisa rade i drugi službenici Sektora za graditeljstvo, u skladu s potrebama i mogućnostima

posla na kojem su trajno angažirani.


Sukladno kratkoročnim prioritetima navedenima u Europskom partnerstvu (restrukturirati postojeći institucionalni okvir da bi se

dovršilo potrebno razdvajanje dužnosti reguliranja, akreditiranja, standardiziranja i potvrđivanja ispravnosti proizvoda) u području

graditeljstva, u 2005. g. potrebno je ojačati administrativne kapacitete tako da bi na predviđenim tehničkim propisima radilo

pet djelatnika sa punim radnim vremenom. Nužno je potrebno osigurati rad pravnika specijaliziranog za tehničke propise u

graditeljstvu u punom radnom vremenu. Osim poslova vezanih na zakonodavne mjere potrebno je osigurati dva djelatnika

koja će obavljati poslove u punom radnom vremenu vezane na poslove ovlašćivanja.

3. Financiranje

Sredstva u 2005.

Sredstva za izradu propisa su predviđena u prijedlogu proračuna Republike Hrvatske i za 2005. godinu i iznose 285.000,00

kuna.

Ova sredstva uključuju:

• intelektualne i osobne usluge 30.000 kn (A 576 115/3237)

• rad povjerenstava 120.000 kn (A 576 115/3291)

• stručno usavršavanje zaposlenika 30.000 kn ( A 576 056/3213)

• službena putovanja 25.000+75.000 = 100.000 kn (A 576 115/3211 , A 576 056/3211)

• ukupno 285.000,00 kuna

Na posebnoj stavci državnog proračuna predviđeni su troškovi za rad Odbora za graditeljstvo, kao savjetodavnog tijela

Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u području graditeljstva. Dio aktivnosti Odbora odnosi se na

provedbene mjere predviđene za 2005. godinu.

Napomene:

U ukupne troškove treba još pribrojiti sredstva koja su osigurana po službenicima koji rade na ovim poslovima (brutto plaća +

hladni pogon) u broju kako je navedeno ranije.

Predviđena proračunska sredstva za intelektualne i osobne usluge ne uključuju troškove donošenja normi potrebnih za

primjenu tehničkih propisa. Potrebe za ovim sredstvima će iskazati Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo.

Broj osoba koje rade na poslovima iz provedbenih mjera, te količina radnog vremena koje odvajaju na ove poslove nisu

dostatni za provedbu svih zadaća provedbenih mjera. Broj propisa koji se donose moguć je obzirom na posao koji je na tim

pravilnicima obavljen tijekom 2004. godine.

Sredstva predviđena u prijedlogu proračuna Republike Hrvatske za 2005. godinu nisu dovoljna u dijelu za intelektualne i

osobne usluge, te za stručno usavršavanje zaposlenika.

300


Sredstva u 2006. i 2007.

Sredstva za srednjoročno razdoblje se projiciraju sukladno povećanju državnog proračuna te za se za 2006. predviđa ukupan

iznos od cca 300.000,00 kuna, a za 2007. 320.000,00 kuna.

Napomene dane uz sredstva za 2005. godinu vrijede i za srednjoročno razdoblje.

Sredstva za rad Odbora za graditeljstvo predviđaju se u istom iznosu.

4. Institucionalne mjere

Administartivni kapaciteti u 2006. i 2007.

Potrebno je jačanje administrativnih kapaciteta sukladno predloženom za 2005., najmanje pet službenika s punim radnim

vremenom.

4.2.1.6. Drvo

1. Trenutno stanje

Do sredine 2004. godine sektor drvne industrije nalazio se u sklopu Ministarstva gospodarstva, a prema novom ustroju

ministarstava Vlade RH u MPŠIVG formirana je nova, zasebna Uprava drvne industrije. Kao razlog za ovakav ustroj je želja da se

u sklopu jednog ministarstva rješavaju nagomilani problemi u sektoru.


U krakoročnim i srednjoročnim prioritetima u drvnom sektoru definirana je potreba ustanovljenje institucija koje će uspješno

provesti donesenu Strategiju razvoja industrijske prerade drva i papira, te pripremiti program razvoja drvne industrije.

3. Financiranje

Kratkoročni prioriteti (2005)

Kako je tijekom 2004. godine donesen strateški dokument za drvnoperađivački sektor, proračunom za 2005. planirana su

sredstva za edukaciju za primjenu EU normi, organizaciju i sudjelovanje na stručnim skupovima i konferencijama, te izradu

Programa razvoja drvne industrije sukladno strategiji. Za navedene aktivnosti planirano je tijekom 2005. godine u proračunu

iznos od 10 milijuna kuna. Prema izrađenom Programu razvoja planira se i uključivanje sredstava iz međunarodnih fondova

koji bi se koristili u prilagođavanju sektora.

Srednjoročni prioriteti

U okviru srednjoročnih prioriteta planira se osigurati sredstva za uspostavu informatičkog sustava i baze podataka kako bi se

na osnovi toga mogao definirati daljnji razvoj sektora, a planirana su i proračunska sredstva za implementaciju EU normi te

nastavak provedbe projekata proizašlih iz programa razvoja drvne industrije. Cilj projekata će među ostalim biti i uvođenje

novih tehnologija koje bi trebale omogućiti proizvođačima konkutrentan položaj na tržištu EU.

301


4.2.1.6. Drvo









Uprava drvne industrije vraćena iz Ministarstva gospodarstva u MPŠIVG

VRH

Ovim su stvorene pretpostavke da se u jednom ministarstvu na jedinstvenoj platformi planira i provode mjere za zajedničko djelovanje šumarskog i drvnoprerađivačkog sektora, te omogući kvalitetniji pristup slobodnom tržištu


Rezultat: 2005 Provedba prioritetnih aktivnosti iz strategije, te sektorsko i izvansektorsko ojačati institucionalni kapacitet

2005 Provesti edukaciju djelatnika u cilju jačanja ljudskih kapaciteta potrebnih za prilagodbu i usklađivanje sektora i propisa sa pravnim stečevinama EU

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje

Potrebe


Nositelj




-Dodatak B

Upućivanje u

proceduru VRH

Provedba mjere

Sukladno odredbama Strategije razvoja industrijske prerade drva i papira započetri sa projektima vezanim uz razvoj prerade drva i papira, istraživanjima, te certificiranjem.Uspostaviti neovisnu kontrolu kvalitete roba i usluga. Za provedbu tih ciljeva ojačati institucionalni kapacitet.

Tijekom 2005. godine

Nabavka potrebne opreme za kontrolu kvalitete, osigurati nove djelatnike u Upravi za provedbu programa

MPŠIVGProračun RH

za 2005.

U provedbi ovih mjera potrebno je dodatno educirati djelatnike MPŠIVG kao i predstavnike nadležnih institucija posebice u dijelu međunarodne regulative i suradnje


Osigurati nove djelatnike, te ih osposobiti za izradu projekata i pitanja međunarodne suradnje, održavanje radionica

MPŠIVGProračun RH

za 2005.


Rezultat: 2006.- 2007 Jačati kapacitet Uprave drvne industrije u sklopu MPŠIVG za provedbu stategije

2006 -2007 Potpora daljnjoj uspostavi informatičkog sustava i baze podataka o važnim podacima vezanih uz drvno preradivački sektor

302


4.2.1.7. Javne nabave

Ured Vlade RH za javne nabave

a) Kratkoročni prioriteti

1. Institucionalno Ured planira ustrojiti se kao Središnji Ured za javnu nabavu. Cilj ovog preustroja proizlazi iz potrebe i jačanja

značaja statusa Ureda koji treba preuzeti važnu ulogu u daljnjem razvoju sustavu javne nabave u Republici Hrvatskoj koji

podržava i Europska komisija.

2. U cilju daljnjeg jačanja administrativne sposobnosti Ureda za javnu nabavu pristupiti će se organizacionom ustrojavanju

Odjela unutar Ureda temeljem potrebe podjele aktivnosti i to na tri Odjela:

Odjel za nadzor javne nabave

Odjel za razvoj i unapređenje sustava javne nabave

Odjel za međunarodne odnose na području javne nabave

U skladu s ovim aktivnostima izraditi će se sistematizacija i opis radnih mjesta. U svrhu provedbe zadanih aktivnosti koje

su povezane sa svim aktivnostima vezano za pristupanje RH Europskoj uniji i stalnim zahtjevima i preporukama Evropske

komisije za stručno ekipiranje u Uredu se u tijeku 2005. godine planira zaposliti novih 13 djelatnika.

Ured trenutno zapošljava 11 djelatnika od čega su 9 stručne osobe.

b) Srednjoročni prioriteti

Ured će nastaviti sa aktivnostima oko održavanja seminara i stručnih savjetovanja a vezano za problematiku sustava javne

nabave u cilju pojašnjenja svih zakonskih regulativa usklađenih sa direktivama EU. Ured će također nastaviti sa kontinuiranim

sustavom stručnog usavršavanja osoblja ureda te svih zainteresiranih strana u sustavu javnih nabava.

Navedene aktivnosti ostvarivati će se uz pomoć međunarodnih institucija i to prvenstveno kroz projekt CARDS 2002, suradnju

s Europskom komisijom DG Internal Market, SIGMOM te Svjetskom bankom. Suradnja će se svakako ostvariti i sa novim

članicama EU čija iskustva u procesu pridruživanja EU će biti od dragocjene koristi kao i suradnja s ostalim članicama EU.

Ured za javnu nabavu usavršit će razvoj sustava nadzora javne nabave, radit će na razvoju baze podataka te pristupiti izradi

stručnih publikacija te izradi Internet stranice koja će sadržavati sve relevantne podatke vezane za sustav javne nabave.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave


Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (dalje: Državna komisija) utemeljena je Zakonom o kontroli postupaka

javne nabave (Narodne novine br. 117/03) te razvojni planovi u 2005. godini, vezani su za daljnje povećanje kvalitete rada

Državne komisije, te povećanje transparentnosti cjelokupnog žalbenog postupka.

U 2005. jedan od osnovnih ciljeva Državne komisije je rješavanje pitanja vlastitih uredskih prostora, čime bi se riješilo pitanje

sadašnjeg nedostatka uredskog prostora potrebnog za rad savjetnika. Vezano za navedeni uredski prostor tijekom godine

planirano je i detaljno uređenje istog, u cilju omogućavanja što kvalitetnijeg rada.

Državna komisija trenutno zajedno sa članovima komisije ima 13 zaposlenih, te zbog većeg broja uloženih žalbi na postupke

javnih nabava u Republici Hrvatskoj, puni broj zaposlenih u Državnoj komisiji, uključujući i članove Komisije iznosit će 25. Tijekom

2005. godine državna komisija planira sistematski provoditi zapošljavanja do navedenog broja, koji će omogućiti operativno

303


funkcioniranje Državne komisije. Povećanje broja zaposlenih u Državnoj komisiji uzrokovano je ne samo povećanjem broja

uloženih žalbi u 2004. godini, u odnosu na broj uloženih žalbi u 2003. godinu, već i predstojećim izmjenama Zakona o javnoj

nabavi (Narodne novine br. 117/01), a za očekivati je kako će navedene izmjene važećeg Zakona o javnoj nabavi, uzrokovati

dodatno povećanje broja žalbi uloženih na postupke javnih nabava u Republici Hrvatskoj.

U cilju kvalitetnijeg rada Državne komisije predviđena je edukacija cjelokupnog zaposlenog kadra, odnosno posebno će se

vršiti edukacija:

• članova Državne komisije

• savjetnika

• vježbenika

• administrativnog osoblja

Navedena edukacija vršiti će se putem twining projekta, bilateralnih i multilateralnih odnosa, korištenjem TAIEX programa.

Korištenjem sredstava pomoći iz CARDS programa, tijekom 2004. godine proveden je postupak odabira twining partnera za

projekt Jačanje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Tijekom postupka odabrana je ponuda iz Republike

Slvenije, odnosno Revizijska komisija Republike Slovenije. Twinning projekt je u fazi kreiranja Radnog plana sa odabranim

partnerom, a početak projekta očekuje se početkom 2005. godine.

Očekivanim preseljenjem u vlastite uredske prostore, dostizanjem punog broja zaposlenih, provođenjem edukacije, i

implementacijom twinning projekta, očekujemo podizanje kvalitete rada Državne komisije za kontrolu postupaka javne

nabave. Veća kvaliteta rada očitovati će se naročito u brzini rješavanja u žalbenom postupku, kao i kvalitetnijem sadržaju

samih rješenja.

Internet stranica (www.dkom.hr) rotvorena je u cilju postizanja maksimalne transparentnosti Državne komisije kao institucije,

kao i samog rada Državne komisije. Na navedenoj stranici nalaze se adresni podatci, upustva o žalbenom postupku, upisnik

predmeta žalbenog postupka. Sljedeći korak podizanja transparentnosti na još veći nivo, očitovati će se daljnjom nadogradnjom

postojeće Internet stranice. Nadogradnja će se očitovati u prevođenju sadržaja stranice na engleski jezik, objavom odluka

Državne komisije, objavom teorijskih radova na temu javne nabave, čime će se indirektno utjecati na samu obrazovanost

primijenjivača Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine 117/01) i Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne

nabave.

Pravna praksa, kao i teorijski radovi u određenom pravnom sustavu, jedan su od bitnih čimbenika povećanja kvalitete samog

sustava. Zbog navedenog razloga Državna komisija pored kreiranja prakse rada kroz objavljivanje odluke Državne komisije

putem vlastite Internet stranice, izdavati će godišnji zbornik Odluka Državne komisije. Članovi Državne komisije pored

navedenih djelovanja, objavljivati će i teorijske radove na temama iz javne nabave, čime će se daljnje nastojati utjecati na

podizanju kvalitete sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj.

304


4.2.1.7. Javna nabava



1 Avis Europske komisije

3. Poglavlje 1. Slobodno kretanje roba –

Javna nabava


- preustroj Ureda u Središnji ured

- organizacija Ureda prema zadanim aktivnostima u Odjele :

1.Odjel za nadzor javne nabave

2.Odjel za razvoj i unapređenje sustava javne nabave

3. Odjel za međunarodne odnose

- implementacija organizacijsko kadrovskog koncepta

Ureda

- Sistemski provoditi zapošljavanje radi omogućavanja operativnog funkcioniranja Državne komisije

- dalji organizacijski razvoj u smislu efikasnijeg funkcioniranja Ureda– podizanje razine stručnosti

- razvoj sustava nadzora javne nabave

DRŽAVNA KOMISIJA ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE

- daljnji organizacijski razvoj Državne komisije

2 Europsko partnerstvo

Slobodno kretanje roba

Javna nabava


- jačanje institucionalnog okvira

- jačanje profesionalnih vještina i znanja uposlenika Ureda i ostalih obveznika primjene javne nabave i potencijalnih ponuđača

- promovirati novi sustav javne nabave u obliku seminara i stručnih savjetovanja

- izraditi organizacijski razvojni plan Ureda za javnu nabavu

- uspostaviti radno mjesto službenika zaduženog za postupke javne nabave( certificiranog) u svim državnim i drugimtijelima kao i pravnim osobama koji su korisnici proračuna

- uspostaviti sustav obrazovanja za sudionike javne nabave

- uspostaviti sustav savjetovanja poslovnog sektora o postupcima javne nabave


- edukacija osoblja odnosno posebno članova Državne komisije, savjetnika, vježbenika i administrativnog osoblja

- preseljenje u vlastite uredske prostore, dostizanje punog broja zaposlenih, provođenje edukacije, podizanje kvalitete rada Državne komisije koja će rezultirati u brziji rješavanja u žalbenom postupku te kvalitetnijim sadržajem samih rješenja

3 Potrebe RH za stranom pomoći

(2004-2006)

2.3.1. Slobodno kretanje roba

Javna nabava


CARDS PROJEKT

2002 Jačanje hrvatskog sustava javne nabave

- jačanje institucionalnog i postupovnog okvira hrvatskog sustava javne nabave

- jačanje profesionalnih vještina i znanja uposlenika

- uspostaviti radno mjesto službenika zaduženog za postupke javne nabave( certificiranog) u svim državnim i drugimtijelima kao i pravnim osobama koji su korisnici proračuna

- promovirati novi sustav javne nabave u obliku seminara i stručnih savjetovanja

- izraditi organizacijski razvojni plan Ureda za javnu nabavu

- daljnja izgradnja institucija na području javne nabave, uključujući uspostave baze podataka o javnim nabavama

- daljnji razvoj sustava e- nabave

- jačanje profesionalnih vještina i znanja uposlenika


CARDS PROJEKT

Jačanje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave

- kreiranje radnog plana s odabranim partnerima

-daljnja izgradnja institucionalnog, organizacionog i stručnog okvira

305





URED ZA JAVNU NABAVU 3.1.6. URED ZA JAVNU NABAVU

- formiranje administrativnih kapaciteta Ureda

- održavanje edukativnih seminara za korisnike

- započete aktivnosti za realizaciju CARDS projekta

03/04

kontinuirano/04

10/04


- formiranje administrativnih kapaciteta

- otvaranje internet stranice i njena nadogradnja

- održavanje edukativnih seminara te podizanje transparentnosti rada komisije

-započete aktivnosti za realizaciju CARDS projekta


kontinuirano/04

kontinuirano/04

kontinuirano/04

10/04


Rezultat: URED ZA JAVNU NABAVU Preustroj i organizacijska sistematizacija ureda na Odjele temeljene na aktivnostima

DRŽAVNA KOMISJA ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE

- Sistemetsko provođenje zapošljavanja koje će omogučiti operativno funkcioniranje Državne komisije

- Implementacija kadrovskog koncepta , razvoj internet stranica u cilju postizanja maksimalne transparentnosti Državne komisije kao institucije, razvoj pravne prakse kroz objave radova te izdavanja godišnjeg zbornika Odluka Državne komisije, objava teorijskih radova na temama javne nabave u svrhu podizanja kvalitete sustava javne nabave

Detalji procesa:

Opis mjere

TrajanjePotrebe


Nositelj


zvanje, kontakt)

Financijska sredstva -Dodatak BUpućivanje u

proceduru VRHProvedba mjere

- jačanje uloge ureda u sustavu javne nabave kroz podjele aktivnosti na stručne timove

04/05 09/05 Rješavanje adekvatnog prostora, formiranje radnih skupina


Karmen Brkić

[email protected]

- jačanje sustava nadzora javne nabave kontinuirano/05

- izrada priručnika i vodica za javnu nabavu

kontinuirano/05

- izobrazba osoba zaduženih za javnu nabavu odnosno uvođenje javne nabave kao profesije u okviru državne službe te izrada dobro definiranog opisa radnogmjesta za državne službenike u tom području

kontinuirano/05

- provođenje certificiranja ovlaštenihslužbenika za javnu nabavu

kontinuirano/05

- jačanje kadrovske strukture kontinuirano/05 Rješavanje poslovnog prostora

Tehnička opremljenost

Zapošljavanje do punog broja planiranih zaposlenika


- jačanje edukacijske baze zaposlenika kontinuirano/05

- nabava tehničke opreme kontinuirano/05

- razvoj informacijskog sustava kontinuirano/05

306



Rezultat:

2006.

- implementacija organizacijsko – kadrovskog koncepta, razvoj i usavršavanje stručnih resursa , razvoj sustav nadzora javne nabave, razvoj baze podataka, izrada publikacija te internet stranice

- razviti učinkovite mehanizme za obavještavanje Komisije o stupnju institucionalnog jačanja Ureda te uspostaviti potrebne metode koordinacije rada na poboljšanju istog

- osigurati korelaciju između relevatnih službi

- podizanje kvalitete rada Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave

2007.- implementacija organizacijsko – kadrovskog koncepta, razvoj i usavršavanje stručnih resursa , razvoj sustav nadzora javne nabave, razvoj baze podataka, izrada publikacija te razvoj internet stranice

4.2.2. SLOBODA KRETANJA OSOBA

4.2.2.1. Trenutno stanje

Uzajamno priznavanje kvalifikacija

Priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija obavlja se na temelju Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih

kvalifikacija (Narodne novine, br. 158/2003 i 198/2003) koji se primjenjuje od 1. srpnja 2004. godine. Uredba Vlade o osnivanju

Agencije za znanost i visoko obrazovanje od 21. srpnja 2004. navodi da se pri Agenciji ustrojava izvještajni centar o akademskoj

pokretljivosti i priznavanju visokoškolskih kvalifikacija odnosno Nacionalni ENIC/NARIC ured.

U članku 9. stavak 1. Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija navodi se da stručno i akademsko priznavanje

inozemnih visokoškolskih kvalifikacija obavlja Agencija za znanost i visoko obrazovanje na temelju prethodnog vrednovanja

kvalifikacije čije se priznavanje traži te preporuke Nacionalnog ENIC/NARIC ureda.

Nacionalni ENIC/NARIC ured zaprima zahtjeve za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija, izdaje uputu kojom

visokoškolsku kvalifikaciju upućuje na vrednovanje ovlaštenim stručnim tijelima visokih učilišta. Nakon zaprimljenog

vrednovanja, Nacionalni ENIC/NARIC ured prosljeđuje preporuku o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije Agenciji

za znanost i visoko obrazovanje. Agencija je dužna donijeti rješenje o priznavanju.

U članku 115. stavak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom školstvu navodi se da će

Agencija za znanost i visoko obrazovanje biti ustrojena do 1. ožujka 2005. godine, a da će do početka rada Agencije i ENIC/

NARIC ureda postupak i dalje obavljati nadležna tijela Ministarstva odnosno sveučilišta. Stoga poslove iz djelatnosti ENIC/

NARIC ureda i Agencije za znanost i visoko obrazovanje do početka njihovoga rada obavlja Ministarstvo znanosti, obrazovanja

i športa.

Zahtjev za priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija podnosi se Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa koje

donosi rješenje o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije. Postupci priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija

započeti prije početka primjene Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija dovršit će se prema propisima koji

su vrijedili u trenutku podnošenja zahtjeva.

Vize

(Opisano u naslovu 4.2.24. Pravosuđe i unutarnji poslovi)

Socijalna sigurnost

Za područje socijalnog osiguranja nadležna su sljedeća tijela: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo

zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo obitelji, branitelja i generacijske solidarnosti, te Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,

307


Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Za područje mirovinskog osiguranja nadležna tijela su Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Hrvatski zavod za

mirovinsko osiguranje, a za područje doplatka za djecu Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (provedba).

Za područje osiguranja za slučaj nezaposlenosti nadležno tijelo je Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Sloboda kretanja radnika

U Republici Hrvatskoj za izdavanje radnih dozvola nadležne su policijske uprave/postaje prema sjedištu poslodavca, a o

žalbama protiv njihovih odluka odlučuje Komisija Ministarstva unutarnjih poslova za rješavanje u drugostupanjskom upravnom

postupku. Komisija se sastoji od predsjednika i četiri člana koji imaju i zamjenike koji ih zamjenjuju u slučaju spriječenosti.

Komisija odlučuje o predmetima natpolovičnom većinom glasova na sjednicama Komisije.

Isto tako, nadležne policijske uprave/postaje u prvom stupnju izdaju poslovne dozvole, dok u drugom stupnju o žalbi stranca

odlučuje Komisija Ministarstva unutarnjih poslova.

4.2.2.2. Europsko partnerstvo

a) Kratkoročne preporuke

U Europskom partnerstvu nisu iskazane kratkoročne preporuke za jačanje administrativne sposobnosti za poglavlje «Sloboda

kretanja osoba».

b) Srednjoročne preporuke

Dokument o Europskom partnerstvu s Hrvatskom navodi potrebu za dodatnim unapređenjem administrativnih tijela za

provedbu Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.

Također je potrebno ojačati administrativne strukture za koordinaciju sustava socijalne zaštite i ukloniti sve diskriminatorne

mjere prema radnicima migrantima iz EU i EU građanima.

Uz navedeno potrebno je i unaprijediti suradnju između tijela uključenih u postupak izdavanja odobrenja boravka te ojačati

postojeći sustav izobrazbe za službenike koji rade na poslovima migracija.

4.2.2.3. Institucionalne mjere

Uzajamno priznavanje kvalifikacija:

• jačanje administrativne sposobnosti Nacionalnog ENIC/NARIC ureda

• umrežavanje Nacionalnog ENIC/NARIC ureda sa stručnim tijelima visokih učilišta koja provode postupak vrednovanja

inozemnih obrazovnih kvalifikacija

Obje su mjere predviđene projektom CARDS 2002 «Mobilnost u visokom obrazovanju: Politika i zakonodavstvo u području

priznavanja diploma» u trajanju od 18 mjeseci s početkom u rujnu 2004.

Jačanje administrativne sposobnosti Nacionalnog ENIC/NARIC ureda predviđa slijedeće mjere: dodatno zapošljavanje

djelatnika ureda (aktivnosti u sklopu CARDS projekta predviđaju izradu studije o modelu ureda koji najbolje odgovara RH

i izradu ustroja radnih mjesta), stručno osposobljavanje djelatnika ureda, organizaciju seminara za ovlaštena tijela visokih

308


učilišta koja provode postupak vrednovanja, razradu metodologije za provedbu Zakona.

UZAJAMNO PRIZNAVANJE KVALIFIKACIJA



1. Avis Europske komisije 2. Sloboda kretanja osoba RH bi trebala usmjeriti napore na postizanje pune usklađenosti s pravnom stečevinom Zajednice, te adekvatnih administrativnih mogućnosti na području uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija.

-

2. Europsko partnerstvo 3.2 - Nastaviti usklađivanje s pravnom stečevinom Zajednice s obzirom na uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija i diploma,uključujući odredbe o obrazovanju i osposobljavanju te dodatno unaprijediti potrebna administrativna tijela.


- - -




-ustrojen nacionalni ENIC/NARIC ured koji zaprima zahtjeve za priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (do ustrojavanjaAgencije za znanost i visoko obrazovanje ENIC/NARIC ured u sastavu MZOŠ-a)

4.2.2. MZOŠUredbom Vlade RH osnovana Agencija za znanost i visoko obrazovanje (15.7.2004.)

-CARDS 2002. započet projekt «Mobilnost u visokom obrazovanju: Politika i zakonodavstvo u području priznavanja diploma» čiji je dio jačanje administrativne sposobnosti ENIC/NARIC ureda

4.2.2. MZOŠ

- osigurana 2 radna mjesta u sistematizaciji MZOŠ-a

za ENIC/NARIC ured, djelatnici započeli s radom


Rezultat: -ENIC/NARIC ured u potpunosti obavlja sve aktivnosti predviđene novim Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija

-u cijelosti operativna mreža koju čine nacionalni ENIC/NARIC ured i stručna tijela svih visokih učilišta koja provode postupak vrednovanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija sukladno preporuci nacionalnog ENIC/NARIC ureda

-ENIC/NARIC ustrojen kao odjel u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje

4. Detalji procesa:

Opis mjere

TrajanjePotrebe


Nositelj


zvanje, kontakt)

Financijska sredstva -Dodatak B(proračun,

CARDS, PHARE)

Upućivanje u


-ustrojavanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje (Odjela za ENIC/NARIC ured)

ožujak 2005.osiguravanje dodatnih ljudskih resursa i opreme

MZOŠCARDS 2002.

400.000 EUR

309



Rezultat:

2006.

- administrativno jačanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje kroz CARDS 2003. «Unapređivanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje u segmentu osiguranja kvalitete visokog obrazovanja i podrška informacijskom sustavu za upravljanje podacima u visokom obrazovanju»

- širenje djelokruga rada ENIC/NARIC ureda sukladno ugrađivanju općih direktiva EU za regulirana zanimanja u nacionalno zakonodavstvo

- podnošenje prijedloga projekta (u okviru predpristupnih fondova) za institucionalno jačanje radi provedbe novog zakonodavstva

2007. - provedba projekata za jačanje administrativnih sposobnosti ENIC/NARIC ureda

Sloboda kretanja radnika (MUP i MINGO)


Redni broj Naziv Referentna oznaka Kratkoročno Srednjoročno1. Avis Europske komisije Naslov 3. - poglavlje 2 Usklađivanje Zakona o strancima s EU pravnom

stečevinom i poboljšanje njegove provedbe

2. Potrebe RH za stranom pomoći (2004 – 2006)

3.12.2. Usklađivanje Zakona o strancima s EU pravnom stečevinom EU i poboljšanje njegove provedbe

Provoditi sustavnu obuku službenika uključenih u postupanje s migrantima

3. Europsko partnerstvo 3.2. Srednjoročni prioriteti Ukloniti sve diskriminatorne mjere prema radnicima migrantima iz EU i EU građanima.




Izmijenjena je Odluka o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za kalendarsku godinu 2004.

3.24.4. MGRP

Tijekom 2004. godine provedena je edukacija službenika policijskih uprava/postaja kroz 5 seminara na kojima su protumačene odredbe Zakona o strancima s osvrtom na pravnu stečevinu EU

3.24.2. MUPEducirani službenici za primjenu novog Zakona o strancima.


Rezultat:

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje Potrebe


Nositelj


zvanje, kontakt)

Financijska sredstva -Dodatak B

Upućivanje u



Rezultat:

2006.

Ukloniti sve diskriminatorne mjere prema radnicima migrantima iz EU i EU građanima

Unaprijediti suradnju između tijela uključenih u postupak izdavanja odobrenja boravka

Provedba PHARE projekta “Izgradnja kapaciteta u području azila, viznog sustava i ilegalnih migracija”, ukoliko bude odobren

Jačanje postojećeg sustava izobrazbe za službenike koji rade na poslovima migracija

2007.

310


4.2.3. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA


U Hrvatskoj narodnoj banci poslovi nadzora nad bankama obavljaju se u okviru Sektoru bonitetne regulative i nadzora banaka.

U Sektoru ukupno rade 86 zaposlenika1 od toga četvoro (4) na nivou Sektora, a ostalih 82 organizirani su u pet direkcije:

Naziv organizacijskog dijela broj zaposlenih- Direkcija za bonitetnu regulativu i analizu bankovnog sustava 9

- Direkcija za specijalistički izravni nadzor banaka 22

- Direkcija za izravni nadzor upravljanja rizicima 22

- Direkcija za bonitetnu analizu 20

- Direkcija za licenciranje i tržišno natjecanje 9

Ukupno: 86 (82+4)

Direkcija za bonitetnu regulativu i analizu bankovnog sustava u okviru svojih nadležnosti izrađuje zakonske i podzakonske

akte, usklađuje postojeće propise sukladno međunarodnim standardima, te kontinuirano prati regulativu EU i daje prijedloge

za usklađivanje propisa RH s propisima EU za područje bankarstva. Nadalje, vrši analizu podataka na nivou čitavog bankovnog

sektora u RH i izrađuje Bilten o bankama (redovita publikacija koju objavljuje HNB) te druga izvješća za potrebe Hrvatske

narodne banke.

U razdoblju od 1. siječnja do 1. listopada 2004. u Sektoru bonitetne regulative i nadzor banaka obavljan je ukupno 31 izravni

nadzor. U ovu brojku su uključeni i kombinirane kontrole (specijalistički i nadzor rizika), ciljane kontrole kao i kontrole provedbe

mjera monetarne i devizne politike.

Pored izravnog nadzora u Direkciji za bonitetnu analizu obavlja se kontinuiran nadzor banaka temeljem nadzornih izvješća

koje banke dostavljaju HNB temeljem Zakona o bankama i podzakonskih akata donesenim na temelju tog zakona. Banke

dostavljaju HNB slijedeća nadzorna izvješća:

1. ID-Izvješće o izloženosti po djelatnostima

2. RS-Izvješće o kreditnoj izloženosti po rizičnim skupinama

3. VIB-Izvješće o velikoj izloženosti

4. POB-Izvješće o izloženosti prema osobama u posebnom odnosu s bankom

5. UKT-Izvješće o ulaganjima banke u kapital trgovačkih društava

6. UNO-Izvješće o ulaganjima banke u nekretnine i opremu

7. PIV-Izvješće o promjenama ispravaka vrijednosti plasmana i rezerviranjima za potencijalne obveze

8. KOD-Izvješće o koncentraciji obveza po djelatnostima

9. PD3-Izvješće o dioničarima i s njima povezanim osobama koji imaju 3 i više posto dionica s pravom glasa

10. KKD-Izvješće o geografskoj koncentraciji danih kredita i primljenih depozita

11. SAK-Stopa adekvatnosti kapitala

12. JK2-Jamstveni kapital

13. PKZ-Pokrivenost kapitalnih zahtjeva

14. DKT-Detaljna knjiga trgovanja

15. PB-Kreditnim rizikom ponderirana rizična aktiva

16. PIRS- Kreditnim rizikom ponderirane izvanbilančne rizične stavke

17. KOIRS-Kreditni rizik ostalih izvanbilančnih rizičnih stavki

18. SK-Specifićni kamatni rizik po pojedinoj valuti

19. OK1-Opći kamatni rizik po pojedinoj valuti (pristup koji se temelji na dospijeću)1 stanje na dan 1. listopada 2004.

311


20. OK2- Opći kamatni rizik po pojedinoj valuti (pristup utemeljen na trajanju)

21. VVP-Kapitalni zahtjev za rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire)

22. RDS-Kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane

23. RN- Kapitalni zahtjev za rizik namire

24. RPO- Kapitalni zahtjev za rizik pozicije u opcijama

25. RR- Kapitalni zahtjev za robni rizik

26. PDI- Kapitalni zahtjev za prekoračenja dopuštene izloženosti

27. VR1-Izvješće o izloženosti valutnom riziku po pojedinim valutama

28. VR2- Izvješće o UKUPNOJ izloženosti valutnom riziku

Sva ova izvješća banke dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci pet puta godišnje: kvartalno i jedno godišnje izvješće.

Za potrebe statistike banke su dužne dostaviti istom dinamikom kao i slijedeća statistička izvješća:

1. RDG-1-Račun dobiti i gubitka

2. BS-2-Bilanca stanja

3. BS/IBS-3-Izvanbilančne stavke

4. BS/GOD-4-Gotovina i depoziti

5. BS/VP-5-Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti

6. BS/DER-6-Derivatni financijski instrumenti

7. BS/KRED-7-Detaljan kreditni portfelj

8. BS/DEP-8-Primljeni depoziti

9. BS/OK-9-Obveze po kreditima

10. BS/OIMO-10-Ostala imovina i obveze

11. BS/KAM-11-Obračunate kamate

12. BS/IV-12-Ispravak vrijednosti

13. BS/GAR-13-Potraživanja osigurana bezuvjetnim garancijama RH

14. BS/ROC-14-Ročna (ne)usklađenost imovine i obveza

15. BS/RK-15-Ročnost kredita

16. BS/RD-16-Ročnost depozita

17. BS/RPK-17-Ročnost primljenih kredita

18. BS/DNP-18-Dospjela nenaplaćena potraživanja

19. VSI-19-Valutna struktura imovine

20. VSO-20-Valutna struktura obveza

21. BS/OOD-21-Obveznice opće države

22. KT/DS-22-Knjiga trgovanja

U Direkciji za licenciranje i tržišno natjecanje obavljaju se poslovi pripreme i obrade zahtijeva banaka za dobivanje različitih

licenci i dozvola temeljem ZOB kao što su: odobrenje za obavljanje bankovnih i ostalih financijskih usluga, suglasnosti za

članstvo u upravi banaka, davanje suglasnosti za kvalificirane udjele, velike i najveće izloženosti i dr. Pored poslova licenciranja

ova direkcija obavlja i poslove zaštite tržišnog natjecanja unutar bankovnog sektora.

Hrvatska narodna banka i tijekom 2005. godine će kontinuirano raditi na unapređenju svoje nadzorne i regulatorne funkcije

u smislu daljnje kadrovske ekipiranosti i stručnog osposobljavanja svojih zaposlenika.

312


4.2.4. SLOBODA KRETANJA KAPITALA


Zakon o sprječavanju pranja novca koji je stupio na snagu 1.studenoga 1997. postavio je temelje za razvoj preventivnog

sustava u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca.

Izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca, koje se primjenjuju od 1.sječnja 2004., dodatno su pravno

uređena određena pitanja u području prevencije pranja novca, kao što su proširivanje kruga obveznika za prijavu transakcija,

identifikacija stvarnih vlasnika pravnih osoba (benificijal owner), preciziranje nadzornih tijela za provedbu nadzora po

pojedinim sektorima i povećanje limita za prijavu gotovinskih i povezanih transakcija od strane obveznika.

Uspostavljeno je on line povezivanje Ureda za sprječavanje pranja novca i obveznika čime je ubrzana dostava, obrada i

sigurnost podataka o transakcijama u cilju učinkovitije borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma.



Dokument o Europskom partnerstvu s Hrvatskom navodi potrebu dovršenja uspostave učinkovitoga sustava za sprječavanje

pranja novca.


Dokument o Europskom partnerstvu s Hrvatskom navodi potrebu jačanja administrativne sposobnosti Ureda i poboljšati

suradnju s ostalim institucijama uključenim u borbu protiv pranja novca.

4.2.4.3. Financiranje

Financiranje nabave novog računalnog programa za pretraživanje podataka iz baza Ureda za sprječavanje pranja novca

predviđeno je iz vanjskih izvora financiranja.


U narednom razdoblju potrebno je dovršiti uspostavu učinkovita sustava za sprječavanje pranja novca, ojačati administrativni

kapacitet financijske obavještajne jedinice(FIU) te potpisivanjem memoranduma poboljšati interaktivnu suradnju s ostalim

institucijama uključenim u borbu protiv pranja novca.

313


4.2.4. Sloboda kretanja kapitala




3. – SPOSOBNOST PREUZIMANJA OBVEZA IZ ČLANSTVA

Poglavlje 4: Sloboda kretanja kapitala

Ojačati učinkovitost sustava poboljšanjem internih postupaka, izobrazbom zaposlenika i podizanjem svijesti o pranju novca u mjerodavnim institucijama;

Poboljšati osposobljenost osoba zaduženih za nadzor i tijela zaduženih za provedbu zakona;

Jačanje nadzora usklađenosti s zakonodavstvom u području pranja novca u bankarskom i nebankarskom sektoru;

Nastaviti jačanje sustava za sprječavanje pranja novca;


3.1. – SPOSOBNOST PREUZIMANJA OBVEZA IZ ČLANSTVA

UNUTARNJE TRŽIŠTE I TRGOVINA: Sloboda kretanja kapitala

Dovršiti uspostavu učinkovita sustava za sprječavanje pranja novca;

Ojačati administrativni kapacitet financijsko-obavještajne jedinice (FIU)te poboljšati interaktivnu suradnju s ostalim institucijama uključenim u borbu protiv pranja novca;


POGLAVLJE 3. HRVATSKI PRIORITETI U KORIŠTENJU INOZEMNE POMOĆI


3.3.4. Sloboda kretanja kapitala

Razvoj ljudskih potencijala i informatičke opreme u Uredu za sprječavanje pranja novca;

Planiranje i provedba novog sustava pokazatelja za utvrđivanje sumnjivih transakcija;

Jačanje i povećanje ljudskih potencijala u Uredu za sprječavanje pranja novca (FIU), osobito u pogledu stručnjaka na području tržišta kapitala i financijskog tržišta;

Daljnja izgradnja sposobnosti i nabava novih računalnih programa u Uredu za sprječavanje pranja novca (izrada novih alata za analitičko pretraživanje baza Ureda);

Podizanje razine svijesti u svezi sa sprječavanjem pranja novca kod svih sudionika u sustavu sprječavanja pranja novca;




Uspostava on–line povezivanja Ureda za sprječavanje pranja novca i obveznika kojom je ubrzana dostava, obrada i sigurnost podataka o transkacijama, a sve u cilju učinkovitije borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma.

3.4. Sloboda kretanja kapitala Ministarstvo financija Uspostavljeno


Rezultat: Dovršiti uspostavu učinkovita sustava za sprječavanje pranja novca;

Potpisati momorandume o suradnji s nadzornim tijelima koja su obvezna vršiti nadzor obveznika na području sprječavanja pranja novca i s drugim državnim tijelima koja djeluju u sustavu sprječavanja pranja novca;

314


4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje Potrebe


Nositelj


zvanje, kontakt)


Upućivanje u


Zapošljavanje u Ured inspektora specijalista za vrijednosne papire i e-bankarstvo

Nabava novog računalnog programa za pretraživanje baza Ureda

Potpisivanje memoranduma o suradnji s nadzornim i drugim tijelima iz sustava sprječavanja pranja novca

- -

Pet analitičara visoke stručne spreme

Specijalistički software za analitičku obradu transkacija

Ministarstvo financija

Ivica Maros, predstojnik Ureda za sprječavanje pranja novca

Tel. +385 1 63 45 450

Fax + 385 1 63 45 452

[email protected]


Rezultat: 2006. Daljnje jačanje administrativnog kapaciteta Ureda za sprječavanje pranja novca (FIU) i poboljšanje interaktivne suradnje Ureda za

sprječavanje pranja novca (FIU) s ostalim institucijama uključenim u borbu protiv pranja novca.

2007.

4.2.5. PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA

Prava industrijskog vlasništva

Prema Zakonu o sustavu državne uprave Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske je državna upravna

organizacija koja je samostalno tijelo i obavlja poslove propisane Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih

upravnih organizacija. To su upravni i stručni poslovi koji se odnose na zaštitu industrijskog vlasništva: izume i znakove

razlikovanja koji obuhvaćaju industrijski dizajn, robne i uslužne žigove, topografiju poluvodiča, oznake zemljopisnog podrijetla

i oznake izvornosti proizvoda i usluga, te upravne i druge poslove koji se odnose na autorsko pravo i srodna prava.

Pored navedenog, Državni zavod za intelektualno vlasništvo obavlja i informacijsko-dokumentacijske poslove koji se odnose

na prikupljanje, sređivanje i stavljanje na uvid patentne dokumentacije zainteresiranim subjektima i druge oblike diseminacije

informacija iz područja intelektualnog vlasništva; poslove međunarodne suradnje s odgovarajućim državnim institucijama

drugih zemalja, kao i s međunarodnim organizacijama, posebice sa Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo

(WIPO); poslove koji se odnose na pripreme, zaključivanje i izvršavanje međunarodnih ugovora iz područja intelektualnog

vlasništva, kao i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.

Od 2001. godine rad Zavoda organiziran je u šest sektora (Sektor za patente, Sektor za znakove razlikovanja, Sektor za autorsko

pravo i srodna prava, Sektor za informacijsku tehnologiju i dokumentaciju, Sektor za informacije i suradnju s okruženjem,

Sektor za razvoj sustava intelektualnog vlasništva), Kabinet ravnatelja i Odjel za poslovanje Zavoda.

Patenti

Broj osoba koje se bave ispitivanjem patentnih prijava u Sektoru za patente u posljednjih 3 godine vidljiv je iz sljedeće

tablice:

Godina Formalno ispitivanje Supstancijalno ispitivanje Ukupno2002 12 11 23

2003 13 11 24

2004 13 9 22

315


Od navedenog broja djelatnika koji danas rade u Sektoru za patente, samo je jedna osoba pohađala tečajeve o propisima EZ

i načinima provedbe, i to u Republici Hrvatskoj.

Broj godišnje podnesenih prijava patenata u posljednje dvije godine vidljiv je iz sljedeće tablice

Godina 2002 2003 I. Do 01.10.2004.broj domaćih prijava 336 404 258

broj stranih prijava 701 697 648

UKUPNO 1037 1101 902

Prosječno vrijeme trajanja postupka do priznanja ili odbijanja patenta jest četiri i pol godine. U razdoblju od 31. listopada

2003. do 31. kolovoza 2004. godine u Republici Hrvatskoj priznata su 202 patenta, dok su na dan 31. prosinca 2003. godine u

Republici Hrvatskoj ukupno vrijedila 1994 patenta.

Žigovi

U Odjelu za žigove, sa danom 06. listopada 2004. godine, bilo je zaposleno 14 osoba. U 2002. i 2003. godini bilo je ukupno

zaposleno 15 osoba.

Godina Formalno ispitivanje

Supstancijalno ispitivanje

Prigovori, promjene , produženja i prestanci

vrijednosti

Pretraživanje i klasificiranje

Međunarodna registracija žigova

2002. 2 4 3 3 3

2003. 2 4 3 3 3

2004. 2 3 3 3 3

Od navedenog broja djelatnika koji danas rade u Odjelu za žigove, samo je jedna osoba pohađala tečajeve o propisima EZ i

načinima njihove provedbe, i to u Republici Hrvatskoj.

U posljednje dvije godine podneseno je ukupno 3716 prijava žigova.

Prosječno vrijeme trajanja postupka za priznanje žiga jest deset mjeseci. U razdoblju od 31. listopada 2003. do 31. kolovoza

2004. godine u Republici Hrvatskoj priznata su 202 žiga, dok su na dan 31. prosinca 2003. godine u Republici Hrvatskoj

ukupno vrijedila 99544 registrirana žiga (od čega 18001 registriran žig putem domaćih prijava, 81543 registrirana žiga putem

međunarodnih prijava).

Ocjenu u odnosu na prijave žigova koji su podneseni u zloj vjeri, te podatke o mogućim mjerama protiv takvog ponašanja, nije

moguće odrediti iz razloga što Zavod ne ispituje podnesenu prijavu po toj osnovi. Provjera podnošenja prijave za registraciju žiga

u zloj vjeri vrši se samo u slučaju kada se na to pozove nositelj ranijeg prava industrijskog vlasništva ili nekog drugog, Zakonom

o žigu, određenog prava. To je moguće utvrđivati u postupcima prilikom podnošenja zahtjeva za proglašavanje kasnijega žiga

ništavim ili kod protivljenja uporabe kasnijega žiga u odnosu na proizvode ili usluge za koje se rabi kasniji žig., Prema podacima

službenika ovlaštenog za postupanje po prijedlozima o proglašenju žiga ništavim, do sada nije bilo takvih slučajeva.

O broju godišnje izvršenih zapljena na granici odnosno u zemlji, za razdoblje u posljednje tri godine ovaj Zavod nema

podataka, te je iste potrebno potražiti u odgovarajućim tijelima policije i carine.

U Republici Hrvatskoj ne postoje posebni sudovi koji rješavaju u postupcima povrede prava industrijskog vlasništva. Za

navedene postupke nadležni su Visoki trgovački sud u Zagrebu i trgovački sudovi u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu.

Prema saznanjima Zavoda, vrlo mali broj sudaca i državnih odvjetnika obučen je u području zaštite prava industrijskog

vlasništva.

316


Glede broja predmeta u kojima se odlučivalo pred sudovima u svezi povrede prava industrijskog vlasništva za razdoblje od

posljednje tri godine, ovaj Zavod nema egzaktnih podataka, te je iste potrebno potražiti kod ovlaštenih sudova.

Glede pokrenutih postupaka za proglašavanje ništavim prava industrijskog vlasništva, stanje u protekle tri godine vidljivo je

iz sljedeće tablice:

Godina 2002 2003 II. Do 01.10.2004.Patenti 1 2 -

Žigovi (ind. dizajn) 22 (1) 15 (7) 12 (2)

UKUPNO 24 24 14

Sadašnja visina zakonom predviđenih kazni za izvršene povrede patenata nije povećana u odnosu na ranije propise (do 1.

siječnja 2004). O eventualno izrečenim kaznama zatvora ovaj Zavod nema podataka pa bi iste trebalo zatražiti od ovlaštenih

sudova.

Pregled propisanih sankcija za povrede prava industrijskog vlasništva:

Građanskopravna zaštita sankcijeTužba za utvrđivanje prava na zaštitu patentom -

Tužba zbog povrede moralnoga prava izumitelja -

Tužba zbog povrede patentaNaknada štete propisana je odredbama Zakona o obveznim odnosima

Prekršajne odredbe Novčana kaznaPravna osoba od 20.000,00 do 100.000,00 kuna

- odgovorna osoba u pravnoj osobi od 5.000,00 do 10.000,00 kuna

fizička osoba od 2.000,00 do 8.000,00 kuna.

Visina naprijed prikazanih kazni za prekršaje nije povećana u odnosu na ranije propise.

Kaznene odredbe sankcijenovčana kazna ili kazna zatvora u maksimalnom trajanju od 5 godina

Prema odredbama članka 232. Kaznenog zakona, osoba koja neovlašteno podnese prijavu patenta ili u prijavi patenta ne

navede, ili lažno navede izumitelja, ili učini dostupnim javnosti bit izuma prije nego je izum objavljen na zakonom utvrđeni

način, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Iste kazne predviđene su i za osobu koja bez ovlaštenja

izrađuje, uvozi, prenosi preko granične crte, nudi, stavlja u promet, skladišti ili rabi proizvod ili postupak koji je predmet

patentne zaštite.

Ako je počinjenjem naprijed opisanog kaznenog djela pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta, a

počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzročenja takve štete, počinitelj će se kazniti kaznom

zatvora od šest mjeseci do pet godina. Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog djela ili su

nastali počinjenjem kaznenog djela, oduzet će se i uništiti.

Autorska i srodna prava

Autorska i srodna prava do 1996 godine bila su u nadležnosti Ministarstva kulture, nakon čega prelaze u nadležnost Državnog

zavoda za intelektualno vlasništvo.

U Sektoru za autorsko i srodna prava 2002 godine radilo je 6 zaposlenika, od čega 5 visoke stručne spreme i 1 zaposlenik

srednje stručne spreme. Godine 2003 u Sektoru je radilo 4 zaposlenika, od čega 3 visoke stručne spreme i 1 zaposlenik srednje

stručne spreme. U ovom trenutku u Sektoru rade samo 2 zaposlenika visoke stručne spreme.

317


Od dvoje zaposlenika koji sada rade u Sektoru, jedan je prošao 1 dnevnu obuku i o propisima EZ (u Brusselsu, vrlo načelnu,

putem Odjela za tehničku pomoć i razmjenu informacija – TAIEX), a drugi zaposlenik nekoliko informativnih seminara u

Zagrebu.

Državni zavod za intelektualno vlasništvo odobrio je 4 udrugama kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava i to:

a) Hrvatskom društvu skladatelja – HDS – ZAMP (Rendićeva 28 b-c, Zagreb);

b) Hrvatskoj udruzi za zaštitu izvođačkih prava – HUZIP (Brozova 8a, Zagreb);

c) Hrvatskoj diskografskoj udruzi - HDU (Šubićeva 16, Zagreb);

d) Društvu hrvatskih filmskih redatelja – DHFR (Britanski trg 2, Zagreb).

Zavod ne raspolaže s podatkom o broju nositelja prava koje zastupaju gore navedene udruge. Podatke o broju zapljena

neovlašteno umnoženih djela zaštićenih autorskim pravom provedenih na granici u zemlji u svakoj od protekle 3 godine i o

vrijednosti zaplijenjene robe, može dati Ministarstvo financija – Carinska uprava, te Ministarstvo unutrašnjih poslova - Odjel

za gospodarski kriminalitet, a ne Zavod. Isto kao što je navedeno pod. toč. 3.) st. 2. ovog dopisa, MEI može zatražiti navedene

podatke ili direktno od gore navedenih Ministarstava ili Zavod, uz primjeren rok, može to isto od njih pribaviti.

U Republici Hrvatskoj sudska zaštita u području autorskog i srodnih prava je višestruka, zavisno od toga sagledava li se sa

građanskopravnog, kaznenopravnog ili prekršajnog aspekta. Za građanskopravnu zaštitu nadležni su u prvom stupnju trgovački

sudovi sa sjedištem u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, a o žalbama protiv odluka donesenih u prvom stupnju odlučuje Visoki

trgovački sud u Zagrebu. Protiv pravomoćnih presuda mogu se uložiti izvanredni pravni lijekovi, o kojima odlučuje Vrhovni

sud RH sa sjedištem u Zagrebu. Za kaznena djela nadležni su u prvom stupnju općinski sudovi, a protiv presuda općinskih

sudova može se uložiti žalba županijskim sudovima. Protiv pravomoćnih presuda donesenih u kaznenom postupku mogu

se uložiti i izvanredni pravni lijekovi - obnova kaznenog postupka, kao i zahtjev za zaštitu zakonitosti, zahtjev za izvanredno

ispitivanje pravomoćne presude i izvanredno ublažavanje kazne, te o potonjem odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Glede prekršajne zaštite, prekršajne postupke provode nadležni prekršajni sudovi, dok o žalbama protiv presuda prekršajnih

sudova donesenih u prvom stupnju odlučuje Visoki prekršajni sud. Zavod ne raspolaže s podatkom koliko je sudaca i državnih

odvjetnika obučeno u području zaštite autorskog i srodnih prava.

Sudovi i državna odvjetništva mogu dati podatak o broju predmeta u kojima se je odlučivalo u svezi povrede autorskih i

srodnih prava za razdoblje od posljednje tri godine, po godinama, a ne Zavod.

U Kaznenom zakonu (NN br.: 110/97, 27/98, 129/00, 51/01) u čl. 229 – 231 normirana je kaznenopravna zaštita za područje

autorskog i srodnih prava. Kazneni zakon, koji je donesen još 1997, u dijelu koji se odnosi na visinu kazni, u ovom području, do

danas nije mijenjan. Za kaznena djela iz čl. 229 KZ-a (povreda prava autora i umjetnika izvođača), te za kaznena djela iz čl. 230

KZ-a (nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača) mogu se izreći novčane kazne ili kazne zatvora

do tri godine, a za kvalificirane oblike kaznenih djela u trajanju od šest mjeseci do 5 godina. Za kaznena djela iz čl. 231 KZ-a

(povreda prava proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama) može se izreći novčana

kazna ili kazna zatvora do jedne godine, a za kvalificirane oblike kaznenog djela u trajanju od šest mjeseci do 5 godina.. Zavod

nema informaciju jesu li izrečene kazne zatvora i u kojem trajanju, u svezi gore navedenog. Navedene informacije posjeduju

sudovi, ali i Ministarstvo pravosuđa (koje vodi evidenciju pravomoćnih kaznenih presuda).

318


Intelektualno, industrijsko i trgovačko vlasništvo


Redni broj Naziv Referentna oznaka Kratkoročno Srednjoročno1. Avis Europske komisije Poglavlje 5: Pravo trgovačkih društava Zajamčiti stupanj zaštite intelektualnog,

industrijskog i trgovačkog vlasništva sličan onome u Zajednici, uključujući učinkovita sredstva za primjene tih prava

2. Europsko partnerstvo Unutarnje tržište i trgovina

• Trgovačko pravo

Nastaviti usklađivanje zakonodavstva kako bi se zajamčila potrebna razina zaštite intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva, slična onoj u Zajednici, te jačanje administrativnog kapaciteta s ciljem osiguranja učinkovitih načina za ostvarivanje tih prava

Dovršiti usklađivanje na području intelektualnog i industrijskog vlasništva te ojačati provedbu borbe protiv piraterije i krivotvorina


Intelektualno vlasništvo CARDS 2001 Intelektualno vlasništvo CARDS 2003 Jačanje sustava zaštite intelektualnog vlasništva


Opis aktivnosti NPPEU 2004 (broj poglavlja) Nositelj Postignuto:

3.5.3. MZOŠ-DZIV


Rezultat: Ustrojavanje organizacijske strukture Zavoda temeljene na vertikalnom funkcionalnom načelu uz uspostavljanje međusektorskih veza s ciljem stvaranja pretpostavki za efikasno funkcioniranje sustava kao cjeline;

Određivanje konkretnih mjera kojima će se postići kvalitetan, brz i efikasan postupak za priznavanje prava industrijskog vlasništva;

Implementacija i provedba zaštite autorskog prava i srodnih prava, aktivnim obavljanjem svih zadaća u području primjene zakona, osobito u odnosu na udruge za kolektivno ostvarivanje prava;

Donošenje konkretnog programa kojim će se osigurati što brže podizanje razine organizacijske kulture s ciljem mijenjanja uvriježenog načina ponašanja i promišljanja u državnoj upravi;

Poticanje na donošenje i sudjelovanje u izradi Nacionalne strategije u području prava intelektualnog vlasništva, u cilju osiguranja funkcioniranja sustava zaštite intelektualnog vlasništva kao cjeline;

Informiranje javnosti o razvoju i stjecanju intelektualnog vlasništva, zaštiti prava intelektualnog vlasništva, te u tom smislu izrada informacijskog plana prema skupinama kojima će biti upućen;

Poticanje osnivanja Komore u koju se udružuju zastupnici upisani u Registar zastupnika kojega vodi Zavod;

Suradnja i stručna pomoć drugim tijelima državne uprave u području prava intelektualnog vlasništva.

319


4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje Potrebe


Nositelj


zvanje, kontakt)


-Dodatak BUpućivanje u

proceduru VRHProvedba

mjere

Ustrojavanje organizacijske strukture Zavoda temeljene na vertikalnom funkcionalnom načelu uz uspostavljanje međusektorskih veza s ciljem stvaranja pretpostavki za efikasno funkcioniranjesustava kao cjeline

ožujak 2005. Korištenje postojećihDZIV-ravnatelj, zamjenica, pomoćnici ravnatelja

Određivanje konkretnih mjera kojima će se postići kvalitetan, brz i efikasan postupakza priznavanje prava industrijskog vlasništva;

ožujak 2005.

Korištenje postojećih uz poboljšanje ljudskih resursa zapošljavanjem novih visokoobrazovanih stručnjaka

DZIV-pomoćnica ravnatelja načelnica

Implementacija i provedba zaštite autorskog prava i srodnih prava, aktivnim obavljanjem svih zadaća u području primjene zakona, osobito u odnosu na udruge za kolektivno ostvarivanje prava;

Trajno

Korištenje postojećih uz poboljšanje ljudskih resursa zapošljavanjem novih visokoobrazovanih stručnjaka

DZIV-pomoćnica ravnatelja načelnica

Donošenje konkretnog programa kojim će se osigurati što brže podizanje razine organizacijske kulture s ciljem mijenjanja uvriježenog načina ponašanja i promišljanja u državnoj upravi;

lipanj 2005. Korištenje postojećihDZIV-ravnatelj, zamjenica, pomoćnici ravnatelja

Poticanje na donošenje i sudjelovanje u izradi Nacionalne strategije u području prava intelektualnog vlasništva, u cilju osiguranja funkcioniranja sustava zaštite intelektualnog vlasništva kao cjeline;

travanj 2005 rujan 2005. Korištenje postojećihDZIV-ravnatelj, zamjenica, pomoćnici ravnatelja

Informiranje javnosti o razvoju i stjecanju intelektualnog vlasništva, zaštiti prava intelektualnog vlasništva, te u tom smislu izrada informacijskog plana prema skupinama kojima će biti upućen.;

rujan 2005. Korištenje postojećih

DZIV-pomoćnica ravnatelja

načelnici

Poticanje osnivanja Komore u koju se udružuju zastupnici upisani u Registar zastupnika kojega vodi Zavod;

prosinac 2005. Korištenje postojećihDZIV-ravnatelj, zamjenica

Suradnja i stručna pomoć drugim tijelima državne uprave u području prava intelektualnog vlasništva.

Trajno Korištenje postojećihDZIV-ravnatelj, zamjenica, pomoćnici ravnatelja


Rezultat:

2006.

Značajno ojačani resursi i značajno podignuta razina stručnosti u području primjene zakona.

Jasno vidljivi rezultati koji trebaju biti ostvareni realiziranjem institucionalnih mjera predviđenih za 2005.

Pripremanje za implementaciju smjernice 2004/48 EC o ostvarivanju prava intelektualnog vlasništva.

2007.Daljnje poboljšanje i kontinuirani razvitak zakonodavstva koji će sve više približavati RH ka usvojenim i vrijedećim standardima Zajednice u području zaštite i ostvarivanja prava intelektualnog vlasništva, a što će proisteći iz harmoniziranog pravnog sustava u RH u odnosu na sve relevantne aspekte koji se odnose na prava intelektualnog vlasništva.

320


4.2.6. TRŽIŠNO NATJECANJE I DRŽAVNE POTPORE

U području tržišnog natjecanja i državnih potpora, dokumenti Europske komisije (Mišljenje i Europsko partnerstvo) jasno

ističu potrebu daljnjeg jačanja administrativnih sposobnosti i neovisnosti Agencije, institucionalne izgradnje i transparentnosti

provedbe, ali i potrebu usavršavanja ostalih tijela koja sudjeluju u provedbi sustava tržišnog natjecanja i državnih potpora (sve

razine uprave i pravosuđa) te podizanja svijesti i informiranja državne uprave, poduzetnika, potrošača i šire javnosti o pravilima

tržišnog natjecanja i državnih potpora.

Tijekom 2004. godine već je zaposleno šest novih stručnjaka za područja tržišnog natjecanja i državnih potpora, a u 2005.

godini planira se još zapošljavanjem njih još devetoro. Započelo se i s aktivnostima obrazovanja i informiranja tijela državne

uprave i dizanja svijesti javnosti, poglavito kroz aktivnosti u okviru CARDS projekata kojih je Agencija korisnica.

U području tržišnog natjecanja, Agencija je korisnica CARDS projekta iz proračunske godine 2001, u okviru kojega se redovito

održavaju seminari, usmjereni na različite aspekte provedbe politike i prava tržišnog natjecanja, a namijenjeni su djelatnicima

Agencije s jedne strane i sucima i ostalim djelatnicima sudstva uključenima u pitanja tržišnog natjecanja (u suradnji s

Pravosudnom akademijom).

Takvi će se seminari nastaviti i u 2005. godini, a iste će godine s provedbom započeti i projekt iz proračunske godine 2003., čije

će težište biti na provedbi podzakonskih akata, u čemu će osim djelatnika Agencije i drugih mjerodavnih tijela državne uprave

biti uključeni i poduzetnici, odnosno poslovni sektor u širem smislu.

Radi ostvarivanja predviđenih ciljeva, u području državnih potpora planira se ojačati kapacitet Agencije putem zapošljavanja

novih stručnjaka te kontinuirane edukacije zaposlenika Agencije i zaposlenika davatelja državnih potpora (tijela državne

uprave i lokalne odnosno regionalne samouprave). S takvim se aktivnostima već započelo u 2004. godini, djelomično uz

potporu CARDS projekata, a nastavak se predviđa kako u kratkoročnom tako i srednjoročnom razdoblju. Navedena je mjera

neophodna kako bi se sustav državnih potpora učinio što transparentnijim, a njegova provedba u praksi što učinkovitijom.

Treba napomenuti da se u srednjoročnom razdoblju predviđa i provedba sveobuhvatnog projekta iz PHARE programa, koji je

u fazi pripreme, a koji će obuhvatiti obje nadležnosti Agencije, kako tržišno natjecanje tako i državne potpore, s težištem na

transparentnosti provedbe sustava tržišnog natjecanja i državnih potpora.

321


4.2.6 Tržišno natjecanje



1. Avis Europske komisije Poglavlje 6 Potrebni dodatni administrativni resursi Provedbena evidencija Agencije; učinkovita primjena i provedba pravila tržišnog natjecanja u odnosu na poduzetnike; djelotvoran pravosudni sustav, informiranje državne uprave i javnosti

2. Europsko partnerstvo Potpoglavlja 3.1., 3.2. Ojačati administrativnu sposobnost i neovisnost Agencije

Pojačati tijelo za nadzor nad zabranom koncentracije, razviti usavršavanje o pravu i politici tržišnog natjecanja na svim razinama uprave i pravosuđa;

Pojačati tijelo za nadzor nad sustavom državnih potpora


Potpoglavlje 2.7.2. Institucionalna izgradnja; transparentnost provedbe zakonodavnih okvira, s naglaskom na informiranje tijela državne uprave, poslovnog sektora i šire javnosti

Jačanje upravne sposobnosti Agencije, informiranje šire javnosti, državne uprave i pravosuđa o pravilima tržišnog natjecanja i državnih potpora




Ojačati administrativni kapacitet Agencije

Potpoglavlje 3.6. AZTN Zaposleno pet novih članova stručne službe, ekonomskih i pravnih stručnjaka za tržišno natjecanje;

Provedba projekata CARDS 2001 iz područja tržišnog natjecanja i state aid facility, priprema twinning projekta CARDS 2002 iz područja državnih potpora i CARDS 2003 iz područja tržišnog natjecanja te PHARE projekta 2005 iz oba područja


Rezultat:

Ojačati administrativnu sposobnost i neovisnost Agencije

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje Potrebe


Nositelj

(institucija, odgovorna osoba, zvanje, kontakt)


Upućivanje u

proceduru VRHProvedba

mjere

Zapošljavanje novih stručnjaka (9) na području tržišnog natjecanja i državnih potpora

Potreba većeg poslovnog prostora

AZTN, Olgica Spevec, predsjednica Vijeća, [email protected]

1,686,378 Kn

Provedba CARDS projekata 2001 i 2003 iz područja tržišnog natjecanja i twinning projekta 2002 iz područja državnih potpora

Potreba većeg poslovnog prostora

AZTN, Olgica Spevec, predsjednica Vijeća, [email protected]

Sredstva CARDS programa


Rezultat:

2006.Nastavak aktivnosti obrazovanja unutar Agencije te u državnoj upravi, kao i informiranja šire javnosti (kroz pomoć CARDS projekata);

Provedba PHARE projekta 2005 iz područja tržišnog natjecanja i državnih potpora

2007. Zaposliti nove stručnjake, cilj: 64 zaposlena do kraja 2007. godine

322


4.2.7. POLJOPRIVREDA

4.2.7.1. Poljoprivredna politika

1. Trenutno stanje

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva nadležno je za poljoprivredu, prehrambenu industriju, ribarstvo,

šumarstvo, lovstvo, ruralni razvitak i a organizirano je u dvanaest uprava (proširenje nadležnosti koncem 2003.) .

U sklopu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva od 2001. godine između ostalih djeluju i Uprava za

održivi razvitak seoskog prostora te Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi.


Cilj je poljoprivredne politike prerastanje Ravnateljstva u samostalnu Agenciju za plaćanje te administriranje pretpristupnih

strukturnih fondova sukladno zahtjevima EU. Trenutno je u izradi plan aktivnosti oko daljnjeg preustroja Ravnateljstva u kojem

će se definirati daljnja razdioba funkcija revizije i kontrole, računovodstva i financija. Navedenim planom predvidjet će se

rokovi, potrebna proračunska sredstva te ljudski resursi. Težnja je da se već početkom 2005. godine postave okviri buduće

Agencije prema EU standardima.

Paralelno s poslovima oko ustrojavanja Agencije teku pripreme na uspostavi Integriranog administrativnog i kontrolnog

sustava (IACS), kao nadogradnja na postojeći Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Posebne napore potrebno je uložiti u

unaprjeđenje postupaka administrativne kontrole te inspekcije, kao i uspostavi Geografskog informacijskog sustava (GIS) za

kontrolu plaćanja potpore u poljoprivredi.

U narednom razdoblju uspostaviti će se sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (FADN - Farm Accountancy Data

Network), sukladno zahtjevima Europske unije. To je instrument za vrednovanje utjecaja poljoprivredne politike na dohodak

poljoprivrednih gospodarstava. Na temelju utvrđenog uzorka poljoprivrednih gospodarstava u RH (uzimajući u obzir

regionalni aspekt, aspekt veličine gospodarstva i vrste proizvodnje), svake godine će se prikupljati računovodstveni podaci

iz kojih će se izračunavati strukturni i ekonomski pokazatelji te utjecaj poljoprivredne politike na poslovanje poljoprivrednih

gospodarstava.

3. Financiranje

Za predviđene aktivnosti za sada predviđena su sredstva iz proračuna Republike Hrvatske te projekata CARDS. U pripremi je i

poseban projekt Svjetske Banke za prilagodbu hrvatske poljoprivrede pravnoj stečevini EU. Kroz PHARE program odobrena je

izrada projekta daljnjeg administrativnog jačanja Agencije za plaćanje.


Jačanje administrativnih kapaciteta Ministarstva, pripreme za osnivanje zasebne agencije za provedbu izravnih plaćanja u

poljoprivredi te za strukturne mjere i to povećanjem broja zaposlenih i njihovom obukom.


1. Trenutno stanje

Institucija zadužena za proces jačanja institucionalne sposobnosti u području ruralnog razvitka je Ministarstvo poljoprivrede,

šumarstva i vodnoga gospodarstva.

323


U 2004. godini u MPŠiVG osnovana je Uprava za održivi razvitak seoskog prostora s tri odjela: Odjel za zadrugarstvo i udruge,

Odjel za razvitak sela i obiteljskih gospodarstava, Odjel za održivu i ekološku poljoprivredu. U Odjela za razvitak sela i obiteljska

gospodarstva u trećem kvartalu 2004. primljeni su djelatnici. Izrađen je plan aktivnosti za proces akreditacije dijela Ravnateljstva

za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi koji će provoditi SAPARD program.


Provedba kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta sadržanih u Europskom partnerstvu, a koji se odnose na ruralni razvitak

prvenstveno govore o jačanju administrativnog kapaciteta za provedbu politike ruralnog razvitka.

3. Financiranje


Nacionalni proračun za model ruralnog razvitka obuhvaća tri programa: program razvitka seoskog područja, program

očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina i program marketinške pripreme poljoprivrednih proizvoda. Kroz sufinanciranje tih

mjera od strane županija, korisnika i drugih izvora omogućit će se relativno velikom krugu korisnika korištenje sredstava za te

programe. Zatražena su sredstva iz CARDS projekta za izradu plana ruralnog razvitka i osmišljavanje drugih mjera potrebnih

za upravljanje SAPARD programom.

4. Srednjoročni prioriteti

Mogućnost korištenja sredstava iz programa SAPARD očekuje se početkom 2006. godine. U nacionalnom proračunu osigurat

će se sredstva za sufinanciranje mjera iz sheme SAPARD, kao i za daljnje jačanje administrativnog kapaciteta za provedbu

politike ruralnog razvitka u sklopu Ravnateljstva za tržišnu I strukturnu potporu u poljoprivredi. Kroz PHARE program odobrena

je izrada projekta pripreme za efikasno upravljanje fondova EU u sklopu mjera ruralnog razvitka.

4.2.7.3. Sigurnost hrane

1. Trenutno stanje

Institucije uključene u proces jačanja institucionalne sposobnosti u području sigurnosti hrane su Ministarstvo zdravstva i

socijalne skrbi i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva te novoosnovana Hrvatska agencija za hranu

(HAH).

Zakonom o hrani koji je stupio na snagu u srpnju 2003. godine definirane su nadležnosti ovih tijela na sljedeći način:

• Donošenje propisa, upravni, stručni i inspekcijski poslovi vezano za higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane

životinjskog podrijetla i hrane za životinje (stočne hrane) u nadležnosti su Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i

vodnoga gospodarstva - Uprave za veterinarstvo (institucionalno jačanje opisano u NPPEU u 3.7.5. Veterinarstvo);

• Donošenje propisa, upravni, stručni i inspekcijski poslovi vezano za zdravstvenu ispravnost hrane i predmeta koji

dolaze u neposredan dodir s hranom (osim hrane životinjskog podrijetla koja je u nadležnosti MPŠIVG – Uprave za

veterinarstvo) u nadležnosti su Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi;

• Donošenje propisa, upravni i stručni poslovi vezano za opće označavanje, prezentaciju i reklamiranje hrane kao i

nutritivno deklariranje odnosno označavanje hrane te vertikalnih propisa kojima se propisuju temeljni zahtjevi kakvoće

za određene grupe prehrambenih proizvoda sukladno EU vertikalnim propisima za ovo područje u nadležnosti je

Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva – Uprave za prehrambenu industriju, Odjela kakvoće

i sigurnosti hrane. Reorganizacijom Ministarstva osnovana je Uprava za prehrambenu industriju s tri odjela, a jedan

od njih je i Odjel kakvoće i sigurnosti hrane koji je pored ostalog zadužen i za aktivnosti ministarstva oko uspostave

324


Agencije za hranu te za kontakte s Agencijom;

• Hrvatska agencija za hranu (HAH) nadležna je za obavljanje znanstvenih i stručnih poslova vezanih uz zdravstvenu

ispravnost i higijenu hrane i hrane za životinje.

Osnivanjem Agencije postiže se ostvarenje temeljnih odredbi Zakona o hrani te na taj način pridonosi postizanju visoke razine

zaštite zdravlja potrošača i povećanju povjerenja potrošača. Agencija će osiguravati neovisne znanstvene i tehničke savjete

koji su neophodni za politiku i zakonodavstvo u području sigurnosti hrane i hrane za životinje. Osim njezine središnje uloge

u procijeni rizika i obavještavanju o riziku Agencija obavlja i druge dodatne aktivnosti vezane uz poslove analize rizika. Jedna

od tih aktivnosti je interaktivna razmjena informacija i mišljenja o riziku između procjenitelja rizika (Agencije) i nadležnih tijela

koja upravljaju rizikom, a u cilju uspostave jedinstvene procjene rizika. Dana je ovlast Agenciji da u procesu upravljanja rizikom

sudjeluje u aktivnostima koje provode nadležna ministarstva na način da daje mišljenja na propise koje donose nadležni

ministri te da odobrava godišnje programe i izvješća o provedenim službenim kontrolama hrane i hrane za životinje. Nadalje

zadužena je za izradu znanstvenih studija neophodnih za unapređivanje procjene rizika kao i poduzimanje potrebnih koraka

s ciljem identifikacije i karakterizacije novonastalih rizika. Također ima zadaću da uspostavi mrežni sustav svih institucija koje

sudjeluju u poslovima povezanim sa zdravstvenom ispravnošću hrane i hrane za životinje s ciljem efikasnijeg provođenja

analize rizika. Agencija je nadležna za sustav brzog uzbunjivanja, a u svezi praćenja opasnosti u hrani. Agencija prima sve

informacije proslijeđene tim sustavom te ih analizira i ako je potrebno u svrhu analize rizika pruža te informacije nadležnim

tijelima u Republici Hrvatskoj i relevantnim institucijama u drugim državama. Ovaj sistem omogućit će nadležnim tijelima koji

sudjeluju u upravljanju rizikom da brže i efikasnije upravljaju kriznim situacijama.

Početkom travnja 2004. godine Hrvatski sabor je usvojio Zakon o izmjeni Zakona o hrani kojom je definirano sjedište Agencije

u Osijeku. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 23. travnja 2004. godine donijela Rješenje o imenovanju članova

Upravnog vijeća HAH-a, a na sjednici Vlade održanoj 13. svibnja 2004. godine imenovan je privremeni ravnatelj Agencije čija je

zadaća obaviti pripreme za početak rada Agencije. Agencija je registrirana i osnovana 28. svibnja 2004. godine pri Trgovačkom

sudu u Osijeku na adresi Kapucinska 40, Osijek. Donesen je Statut Hrvatske agencije za hranu, Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu

Agencije, a u tijeku je izrada drugih općih akata neophodnih za rad Agencije. Također, u tijeku je izbor ravnatelja i zamjenika

ravnatelja Agencije, formiranje Savjetodavnog vijeća, Znanstvenog vijeća i znanstvenih odbora Agencije i zapošljavanje

djelatnika u Agenciji.


Provedba kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta sadržanih u Europskom partnerstvu, a koji se odnose na nastavak i bitan

napredak u preuzimanju direktiva starog i novog pristupa te na uspostavu potrebnih administrativnih struktura koje će osigurati

sveobuhvatan pristup poboljšanju sigurnosti hrane u cijelom prehrambenom sustavu planirana je kroz realizaciju projekta

CARDS 2002 „Jačanje sposobnosti u području poljoprivrede, živih životinja i prehrambenih proizvoda“ („Capacity building in te

area of agriculture, live animals and food products“). Ovaj projekt sadrži između ostalog komponentu harmonizacije legislative

te komponentu jačanja administrativnog i institucionalnog kapaciteta za pet područja: biljno zdravstvo i rezidui, zdravlje

životinja, veterinarsko javno zdravstvo, sigurnost hrane i kakvoća hrane. Aktivnosti projekta uključuju procjenu postojećeg

stanja organizacije nadležnih institucija, procjenu stanja vezano za kontrolu hrane i inspekcijske aktivnosti, identifikaciju

„slabih“ točaka i prijedloge za poboljšanje sistema (nove organizacijske strukture, potrebni kadrovi, treninzi za administrativno

osoblje i inspektore). Projekt također uključuje i poboljšanje sustava analize rizika u odnosu na sigurnost hrane i treninge za

kadrove uključene u procjenu rizika i upravljanje rizicima. Projekt još uvijek nije započeo, a očekuje se da će provedba započeti

krajem 2004. godine te da će trajati dvije godine. Predviđen je i nastavak ovog projekta kroz CARDS 2004.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi korisnik je sljedećih CARDS projekata s ciljem jačanja kapaciteta sanitarne službe:

CARDS 2002 projekt: Jačanje sanitarne inspekcije, CARDS 2002: Izgradnja strukture u području poljoprivrede, živih životinja i

325


hrane (Capacity building in the area of agriculture, live animals and food products) u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede

šumarstava i vodnog gospodarstva i CARDS 2003: Daljnje jačanje sanitarne inspekcije.

U području sigurnosti hrane Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u 2007. godini planira ojačati inspekcijsku službu kroz

drugačije oblike organizacije što će biti predloženo novim Zakonom o sanitarnoj (inspekciji).

3. Financiranje

Za institucionalno jačanje Agencije za hranu u Državnom proračunu planirana su sredstva za 2005. godinu u iznosu od

5.000.000,00 kuna.

U srednjoročnom razdoblju (2006-2007) za Agenciju su planirana sredstva u proračunu u iznosu 6.000.000 kn za 2006. godinu

i 7.500.000 kn za 2007. godinu.

Cjelokupni projekt CARDS 2002 čija provedba će započeti krajem 2004. godine i trajati će dvije godine pod nazivom „Jačanje

sposobnosti u području poljoprivrede, živih životinja i prehrambenih proizvoda“ iznosi 1,750.000 EUR.

U okviru predloženog projekta sa Svjetskom bankom, predviđeno je financiranje Hrvatske agencije za hranu, pomoć u

akreditaciji laboratorija, fitosanitarnih i veterinarskih službi kroz četiri godine (2005-2009) u ukupnom iznosu od cca 19,5 mln

EUR.


Organizacijsko i institucionalno jačanje Hrvatske agencije za hranu predviđeno je u 2005. godini, a zatim i u 2006. i 2007. godini

kroz predviđena sredstva u Državnom proračunu, a i kroz prijedlog projekta sa Svjetskom bankom pod nazivom «Usvajanje

poljoprivrednog acquis-a» kao jedna od sastavnica tog projekta. Svjetska banka izrazila je spremnost financiranja projekta

putem kredita vrlo povoljnih uvjeta za RH, no konačna odluka o istom tek treba biti donijeta na razini Vlade RH i Svjetske

banke. Prijedlog projekta sa Svjetskom bankom uključuje i jačanje fitosanitarne i veterinarske službe te pomoć u akreditaciji

laboratorija.

4.2.7.4. Politika kvalitete

1. Trenutno stanje

Institucija uključena u proces jačanja institucionalne sposobnosti u području politike kvalitete je Ministarstvo poljoprivrede,

šumarstva i vodnoga gospodarstva, a u dijelu inspekcijskih poslova Državni inspektorat. Zakonom o hrani koji je stupio na

snagu u srpnju 2003. godine definirane su nadležnosti ovih tijela na slijedeći način:

• Donošenje propisa, upravni i stručni poslovi vezano za politiku kvalitete hrane odnosno zaštitu oznaka zemljopisnog

podrijetla, oznaka izvornosti i oznaka tradicionalni ugled hrane u nadležnosti su Ministarstva poljoprivrede, šumarstva

i vodnoga gospodarstva - Uprave za prehrambenu industriju, Odjela kakvoće i sigurnosti hrane.

• Inspekcijski poslovi su prema Zakonu o hrani u nadležnosti inspektora Državnog inspektorata.

Zakonom je dana i mogućnost ministru poljoprivrede da ovlasti pravne osobe za određene poslove na ovom području

(certifikacija proizvoda i slično). Međutim, cjeli sustav postavljen u Zakonu trebat će preispitati i u dijelovima u kojima

eventualno neće biti kompatibilan s EU praksom registracije i nadzora nad oznakama podrijetla i dodatno uskladiti.


Kao što je već navedeno u dijelu III. SPOSOBNOST PREUZIMANJA OBVEZA IZ ČLANSTVA EU područje «politika kvalitete» nije

326


sadržano u prioritetima prema Europskom Partnerstvu. Međutim, dokumenti poveznice za ovo područje su Avis Europske

komisije – Poglavlje 7. Poljoprivreda, Potrebe RH za stranom pomoći 3.4.1. Poljoprivreda i dokument Glavni zadaci tijela

državne uprave u procesu približavanja EU za razdoblje 2004-2007.

3. Financiranje

Cjelokupni projekt CARDS 2002 čija provedba će započeti krajem 2004. godine i trajat će dvije godine pod nazivom „Jačanje

sposobnosti u području poljoprivrede, živih životinja i prehrambenih proizvoda“ iznosi 1,750.000 EUR.


Jačanje administrativne sposobnosti MPŠiVG (Odjela kakvoće i sigurnosti hrane) planirano je kroz realizaciju projekta CARDS

2002 „Jačanje sposobnosti u području poljoprivrede, živih životinja i prehrambenih proizvoda“ („Capacity building in te area

of agriculture, live animals and food products“). Ovaj projekt sadrži između ostalog i komponentu jačanja administrativnog

i institucionalnog kapaciteta za područje „kakvoća hrane“. U sastavnici projekta «kakvoća hrane» u radnom planu bila je

definirana izrada drugih propisa (o temeljnim zahtjevima za određene grupe prehrambenih proizvoda sukladno EU vertikalnim

propisima). Međutim, kako projekt još uvijek nije započeo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva je

ove propise izradilo i oni su pred objavom (bili su dio NPPEU za 2004. godinu). Stoga je došlo do promjene u radnom planu

projekta na način da su planirani propisi i institucionalno jačanje koji se odnose na oznake podrijetla hrane, što je talijanski

twinning partner prihvatio.

4.2.7.5. Veterinarstvo

1.Trenutno stanje

Na temelju Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva došlo je do

reorganizacije Uprave za veterinarstvo i u skladu s tim raspisan je natječaj za prijem u državnu službu. Na temelju te Uredbe

predviđena su sljedeća radna mjesta: viši stručni savjetnik za meso i proizvode od mesa, viši stručni savjetnik za mlijeko i

mliječne proizvode, viši državni inspektor za zarazne bolesti, viši državni inspektor za uzgoj, obradu i preradu riba, rakova i

školjkaša, viši državni inspektor za stočnu hranu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla te dva stručna suradnika za

harmonizaciju propisa.Također je trenutačno u sklopu CARDS-a 2001 – Integralno upravljanje granicama proveden natječaj za

nabavku osnovne tehničke opreme za 12 postojećih graničnih prijelaza. Nabava bi trebala biti provedena do kraja kalendarske

godine.


Mjere kojima će se kroz jačanje institucionalne sposobnosti omogućiti provedba kratkoročnih prioriteta su sljedeće: poboljšati

inspekcijski nadzor te uskladiti režim uvoza živih životinja i životinjskih proizvoda. U planu je reorganizacija veterinarske

inspekcije, čiji je cilj učinkovit nadzor nad provođenjem mjera propisanih zakonom, a rezultat je sigurnost potrošaća i suzbijanje

sive ekonomije. U tom smislu biti će potreban izbor i postavljanje 250-300 državnih inspektora u registrirane objekte za klanje,

preradu i skladištenje proizvoda životinjskog podrijetla.

Mjere kojima će se kroz jačanje institucionalne sposobnosti omogućiti provedba srednjoročnih prioriteta su sljedeće:

osuvremenjivanje postrojenja u mesnoj i mljekarskoj industriji, programe za praćenje zaraznih bolesti i obradu otpada

životinjskog podrijetla.

327


3. Financiranje

Financijska sredstva za trening stručnog osoblja u okviru projekta CARDS 2002 osigurana su samim projektom. Sredstva za

intenziviranje nadzora određenih zaraznih bolesti koje su od posebe važnosti za RH i EU osigurana su u proračunu RH, dok se

sredstva za preseljenje i izgradnju objekta Hrvatskog veterinarskog instituta tek trebaju osigurati u proračunu RH.


Institucionalne mjere predviđene za 2005 su: nastaviti s jačanjem institucionalnih sposobnosti putem treninga, radionica i

studijskih putovanja veterinarskih inspektora i stručnog osoblja Hrvatskog veterinarskog instituta, s tim u vezi planirano je

izraditi procjenu stvarne potrebe za obukom, izraditi program obuke i odrediti način provođenja, pojačati aktivnosti vezane uz

nadzor određenih zaraznih bolesti koje su od posebne važnosti za RH i EU te aktivnosti preseljenja i izgradnje objekta Hrvatskog

veterinarskog instituta. Institucionalne mjere predviđene za razdoblje 2006 - 2007 su: nastaviti s daljnjim osposobljavanjem

veterinarskih inspektora i stručnog osoblja Hrvatskog veterinarskog instituta putem treninga, radionica i studijskih putovanja

u okviru CARDS projekta 2002 i 2003 i novih PHARE projekata, izgradnja i opremanje graničnih prijelaza na vanjskim granicama

EU za potrebe veterinarske inspekcije te nastaviti s poslovima dovršetka izgradnje i opremanja laboratorija Hrvatskog

veterinarskog instituta.

4.2.7.6. Zaštita bilja

4.2.7.6.1. Zdravstvena zaštita bilja

1. Trenutno stanje

Institucije uključene u proces jačanja institucionalne sposobnosti u području zdravstvene zaštite bilja su Ministarstvo

poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodartstva u dijelu koji se odnosi na kreiranje politike zaštite bilja, upravne i inspekcijske

poslove, te Zavod za zaštitu bilja u dijelu koji se odnosi na pružanje stručno tehničke potpore tijelima državne uprave u

području zaštite bilja.

Na temelju preporuka završenog projekta CARDS 2001 “Jačanje institucionalne sposobnosti na području zaštite bilja” a u

okviru provedene reorganizacije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarsva uspostavljen je Odjel za zaštitu

bilja. Time su odijeljeni i jasnije definirani administrativni od inspekcijskih poslova. Reorganizacijom Ministarstva, dosadašnji

Odjel fitosanitarne inspekcije spušten je na razinu Odsjeka unutar Odjela inspekcijskih poslova, čime je privremeno stagnirao

postupak jačanja institucionalne osposobljenosti, u ovom slučaju inspekcijske službe.

Sukladno preporuci iz navedenog završenog CARDS projekta 2001 a na temelju izmijenjenog i dopunjenog i djelomično

usklađenog Zakona o zaštiti bilja započela je reorganizacija fitosanitarne inspekcije postupnim proširenjem ovlasti nad

nadzorom bilja u unutrašnjosti zemlje.

Tijekom 2004. godine započeto je rješavanje i traženje prikladnog novog poslovnog prostora Zavoda za zaštitu bilja, koji pruža

stručno-tehničku potporu (dijatnostika štetnih organizama) u zdravstvenoj zaštiti bilja i području sredstava za zaštitu bilja, što

je već opisano u točki 3.7.6.2. poglavlja 3.

328



Provedba kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta sadržanih u Europskom partnerstvu, a koji se odnose na nastavak i poboljšanje

inspekcijskog nadzora, poboljšanje programa za nadzor u području zaštite bilja te osjetno poboljšanje inspekcijske strukture

planirana je kroz realizaciju projekta CARDS 2002 “Jačanje sustava fitosanitarne inspekcije” i projekta CARDS 2003 “ Jačanje

sposobnosti fitosanitarne inspekcije”.

Usklađeni zakonski propisi u području zaštite bilja omogučit će između ostalog, u potpunosti provođenje reorganizacije

fitosanitarne inspekcije s ciljem proširenja njene ovlasti na mjesto proizvodnje u unutrašnjosti zemlje, kako bi uz dodatno

opremanje i osposobljavanje mogla ispuniti zahtjeve EU.

Stoga je u okviru spomenutih projekata a u cilju učinkovite primjene usklađenih propisa planirana izrada procjene potrebe

za obukom, izrada i provođenje programa obuke u vidu treninga, radionica i studijskih putovanja fitosanitarnih inspektora i

stručnog osoblja Zavoda za zaštitu bilja, te priprema priručnika i naputaka. Planirane su i pojačane aktivnosti vezane uz nadzor

štetnih organizama, posebice sustavnih istraživanja (sistematic survey) određenih štetnih organizama koji su od posebne

važnosti za EU.

Spomenuti projekti financirat će i uspostavu odgovarajućeg pilot informatičkog sustava za kvalitetno povezivanje fitosanitarnih

inspektora, središnjice u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Zavoda za zaštitu bilja, carine i EU.

Osim toga predviđena je izrada SW za potrebe fitosanitarne inspekcije – vođenje baze podataka o obavljenim zdravstvenim

pregledima, nalazima štetnih organizama, o poduzetim mjerama i sl.

3. Financiranje


Proširenje ovlasti reorganizirane fitosanitarne inspekcije dovodi do njene znatno veće pokretljivosti (pregledi na granici i u

unutrašnjosti zemlje). Stoga su za obavljanje navedenih aktivnosti u 2005. godini planirana financijska sredstva u Proračunu RH

za nabavku 4 službena automobila u iznosu od 440 000,00 kn i 30 mobitela u iznosu od 40 000,00 kn. Osim toga za obavljanje

inspekcijskih poslova planirana su financijska sredstva za nabavku priručnih i potrošnih sredstava u iznosu od 74 000,00 kn,

za stručna osposobljavanja fitosanitarnih inspektora u iznosu od 236 000,00 kn, te za poseban nadzor određenih štetnih

organizama («sistematic survey») koji su od posebne važnosti za EU, u iznosu cca 4.000.000,00 kn (kojeg obavlja fitosanitarna

inspekcija i Zavod za zaštitu bilja u suradnji).

Za stručno osposobljavanje fitosanitarnih inspektora i stručnog osoblja Zavoda za zaštitu bilja kroz treninge, studijska

putovanja i dijelom radionica osigurana su financijska sredstva u okviru projekta CARDS 2002 “Jačanje sustava fitosanitarne

inspekcije”. Unutar istog projekta osigurana su i financijska sredstva za dizajniranje i izradu pilot informacijskog sustava, te

osposobljavanje osoblja za korištenje takvog sustava

U 2005. godini trebati će u cilju jačanja ljudskih kapaciteta u MPŠIVG potrebnih za poslove prilagodbe opsežnih propisa iz

biljnog zdravstva, proširiti postojeću sistematizaciju za dodatna 3 savjetnička mjesta u Odjelu zaštite bilja, što je i uneseno u

plan Proračuna RH za 2005. godinu.


Za provedbu aktivnosti u srednjoročnom razdoblju planirana su u Proračunu za 2006. godinu sredstva za nova savjetnička radna

mjesta u Odjelu zaštite bilja, čime bi se završilo s popunjavanjem potrebnog broja ljudskih potencijala. Financijska sredstva za

tehničku pomoć savjetnicima u Odjelu pri dovršetku provedbenih propisa planirati će se u okviru novih EU projekata.

329


Nadalje, za planirane aktivnosti u srednjoročnom razdoblju predviđena su u Proračunu RH financijska sredstva za daljnje

opremanje fitosanitarne inspekcije - nabavku 6 službenih automobila u iznosu od 660 000,00 kn, 35 mobitela u iznosu od

46 000,00 kn, razvoj računalnih programa u iznosu od 200 000,00 kn, priručna i potrošna sredstva u iznosu od 60 000,00 kn,

stručno osposobljavanje inspektora 394 000, 00 kn.

Veći dio financijskih sredstava za obuku fitosanitarnih inspektora i stručnog osoblja Zavoda za zaštitu bilja, kao i nabavku

nedostajeće opreme, u srednjoročnom razdoblju ostvarit će se kroz projekte CARDS 2002 i 2003.

Također se planira za opremanje specijalističkih laboratorija Zavoda za zaštitu bilja (bakteriološki, virološki...), izgradnju i

opremanje graničnih prijelaza na vanjskim granicama EU za potrebe fitosanitarne inspekcije, dopunu opreme za potrebe

fitosanitarne inspekcije, te daljnje treninge fitosanitarnih inspektora i stručnog osoblja Zavoda osigurati financijska sredstva

putem novih PHARE projekata.

Na kraju, u srednjoročnom razdoblju, 2006. i završno u 2007. godiini, plan je za uspostavljanje cjelovitog informacijskog sustava

za područje zdravstvene zaštite bilja (MPŠIVG - uprava i inspekcija, te dijagnostika u Zavodu za zaštitu bilja) zatražiti tehničku

pomoć za izradu idejnog i izvedbenog projekta, opremanje HW i izradu SW te implementaciju i puštanje u rad, u okviru novih

EU projekata.


Institucionalne mjere predviđene za 2005:

Uzimajući u obzir obveze preuzete SSPom, u 2005. godini planirano je provesti reorganizaciju postojeće službe za zaštitu

bilja formiranjem jedinstvene organizacijske jedinice za zaštitu bilja (single authority), koja će u cijelosti biti odgovorna za

koordinaciju svih poslova zaštite bilja i komunikaciju s Komisijom EU. Planirano je da takvom organizacijskom jedinicom

budu objedinjeni administratitvo/upravni poslovi zaštite bilja, administrativno/upravni poslovi sredstava za zaštitu bilja i

rezidua i inspekcijski poslovi (fitosanitarna inspekcija). Vezano uz navedenu reorganizaciju predviđeno je povećanje ljudskih

resursa u upravnim organizacijskim jedinicama. Osim toga, kao rezultat provedbe usklađenog Zakona o zdravstvenoj zaštiti

bilja planirano je u potpunosti provesti reorganizaciju fitosanitarne inspekcije, na način da joj se ovlasti prošire te da pored

inspekcijskih poslova na granici obavlja inspekcijske poslove i u unutrašnjosti zemlje. Odredbe potpuno usklađenog zakona

odrazit će se i na izmjenu ovlasti Zavoda za zaštitu bilja, koje će se ubuduće temeljiti na stručnoj i tehničkoj potpori upravnom

i inspekcijskom dijelu. Kako bi se fitosanitarna inspekcija osposobila za rad u skladu sa standardima koji se očekuju od zemalja

članica, u okviru CARDS projekta 2002 godine “Jačanje sustava fitosanitarne inspekcije planirani su treninzi fitosanitarnih

inspektora po prioritetnim temama, kao i treninzi stručnog osoblja Zavoda za zaštitu bilja. Zbog jedinstvene primjene radnih

postupaka i prepoznavanja određenih štetnih organizama a u cilju olakšanja rada inspektora planirana je u okviru istoga

projekta i izrada detaljnih priručnika.

Tijekom 2005. godine za uspješno provođenje mjera usklađenog zakonodavstva neophodno je nastaviti jačati institucionalne

sposobnosti fitosanitarnih inspektora i stručnog osoblja Zavoda za zaštitu bilja putem treninga, radionica i studijskih putovanja.

S tim u vezi, planira se izraditi procjena stvarnih potreba za obukom, izraditi program obuke i odrediti način provođenja.

Pojačat će se također i aktivnosti vezane uz nadzor određenih štetnih organizama (systematic survey) koji su od posebne

važnosti za EU.

U cilju bržeg protoka informacija u istom razdoblju namjerava se izraditi plan i uspostaviti odgovarajući pilot informacijski

sustav za povezivanje fitosanitarnih inspektora, upravnog dijela u MPŠIVG, Zavoda za zaštitu bilja, carine i EU. Planirana je

također izrada baze podataka o obavljenim zdravstvenim pregledima, nalazima štetnih organizama, poduzetim fitosanitarnim

mjerama i sl.

330


Osim toga, za pravodobnu i kvalitetnu provedbu usklađenja opsežnog zakonodavstva iz područja zdravstvene zaštite bilja

planirano je sistematizirati u Odjelu zaštite bilja nova savjetnička radna mjesta.

Institucionalne mjere predviđene za razdoblje 2006-2007:

U okviru CARDS projekata 2002 i 2003 i novih PHARE projekata predviđeno je dopuniti opremu za potrebe fitosanitarne

inspekcije, opremiti specijalističke laboratorije Zavoda za zaštitu bilja, izgraditi i opremiti nadalje osposobljavati fitosanitarne

inspektore i stručno osoblje Zavoda za zaštitu bilja putem treninga, radionica i studijskih putovanja.

4.2.7.6.2. Sredstva za zaštitu bilja i rezidue

1. Trenutno stanje

Početne aktivnosti snimanja stanja i planova za provedbu reorganizacije službi, rada i aktivnosti postojećih institucija uključenih

u poslove prilagodbe odrađene su tijekom 2003. i 2004. godine. Institucije uključene u ovaj proces jačanja institucionalnih

sposobnosti su prvenstveno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MPŠVIG), zaduženo za kreiranje

politike sredstava za zaštitu bilja, upravne i inspekcijske poslove. Nadalje, poslove stručno-tehničke potpore tijelima državne

uprave za navedeno područje obavljaju Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada - IMI (toksikološka istraživanja

sredstava za zaštitu bilja), u najvećem dijelu Zavod za zaštitu bilja - ZZB (fizikalno-kemijska i biološka istraživanja sredstava za

zaštitu bilja) i Hrvatski zavod za javno zdravstvo - HZJZ (laboratorijske analize namirnica na ostatke sredstava za zaštitu bilja).

Stanje u MPŠIVG: vodeći računa o datim preporukama u sklopu završenog projekta CARDS 2001 «Jačanje institucionalne

sposobnosti na području zaštite bilja», u MPŠVIG je u okviru reorganizacije sredinom 2004. godine formiran Odjel zaštite bilja,

te specificirana savjetnička radna mjesta, a predviđen ukupan broj od 6 djelatnika vodeći računa o trenutnim ograničenim

financijskim mogućnostima Ministarstva. Od toga u Odjelu dvoje službenika ima sistematizirana radna mjesta za poslove

registracije sredstava za zaštitu bilja. Započeto je popunjavanje specificiranih radnih mjesta, koje će se nastaviti u sljedećoj,

2005. godini, sukladno realnim financijskim mogućnostima.

Stanje u ZZB i HZJZ: sukladno obavljenoj analizi i procjeni u okviru spomenutog CARDS 2001 projekta, u 2004. godini aktivnosti

su bile usmjerene na rješavanje pitanja primjerenog prostora-objekta za Zavod za zaštitu bilja. Naime analizom je potvrđeno

da postojeći prostor Zavoda ne ispunjava minimalne kriterije za opremanje laboratorija opremom potrebnom za provođenje

standardiziranih analiza, procedura i metodika prihvaćenih u EU. Preduvjet za realizaciju drugog, već odobrenog projekta

CARDS 2003 «Jačanje institucionalne sposobnosti na području zaštite bilja» za nabavu dijela laboratorijske opreme, konkretno

za kemijski laboratorij ZZB, ali u «paketu» i opreme za laboratorij Odsjeka za pesticide u HZJZ (koji već posjeduje zadovoljavajuće

prostorije), jest da se prvo osposobi primjerena zgrada ZZB. Tijekom 2004. godine razmotreno je nekoliko opcija, i nekoliko

mogućih lokacija i postojećih objekata. Konačna odluka mjesta gradnje nove zgrade, ili adaptacija neke postojeće treba biti

donesena do kraja 2004. godine, da bi se mogle započeti aktivnosti provedbe projekta CARDS 2003, ali i započeti poslovi

reorganizacije ljudskih potencijala u Zavodu, odnosno sistematizacije radnih mjesta i opisa poslova usklađenih sa zahtjevima

i standardima EU.


Vodeći računa o smjernicama zadanim u dokumentu Europsko partnerstvo u kojem je predviđen nastavak i osjetno poboljšanje

usklađivanja s pravnom stečevinom Zajednice u fitosanitarnom sektoru, potrebno je jačati institucionalnu osposobljenost

fitosanitarnog sektora.

Konkretno u 2005. godini, po donošenju konačne odluke krajem 2004. godine, planira se započeti gradnja/adaptacija objekta

poslovne zgrade Zavoda za zaštitu bilja (ZZB). a paralelno započeti s realizacijom CARDS 2003. projekta, prvo izrada detaljne

331


specifikacije opreme za laboratorij Odsjeka za pesticide u HZJZ, a zatim specifikacije opreme za kemijski laboratorij ZZB.

Nakon toga slijedi izrada i objava tendera, prikupljanje najpovoljnijih ponuda, odabir ponuđača.

U 2005. godini započet će i provedba projekta CARDS 2002 «Jačanje sposobnosti na području poljoporivrede, životinja i

prehrambenih proizvoda». Jedna od aktivnosti projekta odnosi se na obuku - trening stručnjaka u ZZB i IMI za provođenje

evaluacije dokumentacije («dossier») koja prethodi registraciji sredstava za zaštitu bilja. Navedenim treningom biti će

obuhvaćeno osmero stručnjaka.

U srednjoročnom razdoblju, u 2006. godini plan je nastaviti aktivnosti vezane uz izgradnju/adaptaciju Zavoda za zaštitu bilja i

dovršiti s opremanjem laboratorija, prvo s opremom za koju su sredstva predviđena u spomenutom projektu CARDS 2003, a

po potrebi, što će se vidjeti tek nakon dovršenja aktivnosti u 2005. godini, tražit će se, po mogućnosti, sredstva za laboratorijsku

opremu iz novih programa EU.

U srednjoročnom razdoblju, u 2006. i završno 2007. godini nastaviti će se s treningom stručno-tehničkog osoblja ZZB i IMI.

Isto tako, dovršenjem primarnih i glavnih provedbenih propisa u 2005. godini, stvorit će se pravni temelj za daljnju nadogradnju

i jačanje ljudskih potencijala postojećih organizacijskih jedinica u MPŠVIG i stručnih institucija koje su tehnička potpora upravi

i inspekciji u MPŠIVG (ZZB, IMI, HZJZ). U 2006. godini treba završiti s započetim poslovima pisanja sistematizacije i opisa novih

radnih mjesta i pripadajućih obveza i radnih zadataka, reorganizacije ljudskih potencijala sukladno tim novim poslovima i

nastavak treninga iz 2005. godine, uz pomoć novih CARDS ili PHARE projekata.

U 2006. godini treba započeti s pripremom godišnjih programa post-registracijske kontrole sredstava za zaštitu bilja i godišnjih

programa monitoringa rezidua te dovršiti sve eventualno preostale propise i treninge.

U 2006. i nastavno u 2007. godini predviđaju se aktivnosti vezane uz uvođenje informacijskog sustava za potrebe sredstava

za zaštitu bilja i rezidue, osiguranje potrebnih kadrova, obuka kadrova uz pomoć projekata EU, izrada idejnog i izvedbenog

projekta, i same aktivnosti implementacije informacijskog sustava.

3. Financiranje

Kratkoročni prioriteti (2005. godina)

Poslovna zgrada Zavoda za zaštitu bilja - u 2005. godini plan je nastaviti pripremne poslove iz 2004. godine i prema mogućnostima

izvedbene poslove izgradnje novog objekta ili adaptacije objekta namjenjenog Zavodu za zaštitu bilja, zavisno od toga kakva

će u 2004. godini biti donijeta konačna odluka o lokaciji i poslovnom objektu Zavoda.

U tu svrhu, za navedene aktivnosti u 2005. godini planirana su financijska sredstva u Proračunu RH, pozicija i šifra K568114

Izgradnja poslovne zgrade Zavoda za zaštitu bilja, u iznosu od 5.000.000,00 kuna.

Nabavka laboratorijske opreme - projektom CARDS 2003 osigurana su sredstva za opremanje dva laboratorija; kemijskog

laboratorija Zavoda za zaštitu bilja i laboratorija za rezidue Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Kao preduvjet za realizaciju

ovog projekta, Europska komisija traži da se prije osigura zadovoljavajući prostor Zavoda za zaštitu bilja, a HZJZ vjeć posjeduje

odgovarajući prostor. Ako navedeni preduvjeti budu pravovremeno ispunjeni, početak implementacije projekta trebao bi biti

2005. godine, a dovršetak opremanja bi se nastavio u sljedeću, 2006. godinu.

Povećanje broja zaposlenika u MPŠIVG - radi sve većih obveza koje treba odraditi u perdpristupnom periodu, u 2005. godini

treba osigurati nova savjetnička radna mjesta za pitanja SZB i rezidua u MPŠVIG, za poslove usklađivanja acguisa i pripremanje

novih radnih procedura i usvajanje EU standarda vezanih uz SZB i rezidue.

332


Trening stručnjaka - u 2005. godini, u okviru realizacije projekta CARDS 2002 «Jačanje sposobnosti na području poljoprivrede,

životinja i prehrambenih proizvoda» provesti će se obuka - trening stručnjaka Zavoda za zaštitu bilja i Instituta za medicinska

istraživanja i medicinu rada u ukuljučenih u poslove evaluacije dokumentacije sredstava za zaštitu bilja (SZB). Po završetku

treninga, osam stručnjaka steći će osnovno znanje za provođenje evaluacije dokumentacije odnosno dossier-a koje tvrtke

prilažu prilikom registracije SZB, prema proceduri koja je sandard u Europskoj uniji. Navedeni stručnjaci imaju obvezu stečeno

znanje prenijeti na druge stručnjake u matičnim institucijama (tzv. «train the trainners» program).


Zbog opsežnosti posla, aktivnosti na izgradnji i opremanju Zavoda za zaštitu bilja, u kojem treba opremiti nekoliko specijalističkih

laboratorija, nastavit će se u srednjoročnom razdoblju, dakle i u 2006. godini.

Stoga je u planiranju aktivnosti u srednjoročnom razdoblju predviđeno osiguranje proračunskih sredstava za dovršetak

izgradnje Zavoda za zaštitu bilja, na poziciji K568114 Izgradnja poslovne zgrade Zavoda za zaštitu bilja u iznosu od 2.000.000,00

kuna u 2006. godini i 2.000.000,00 u 2007. godini. Za završna završna opremanja specijalističkih laboratorija (bakteriološki,

virološki ...) zatražit će se sredstva iz EU fondova.

Ljudski potencijali - tijekom srednjoročnog razdoblja potrebno je osigurati dovoljan broj djelatnika u MPŠVIG i u Zavodima, da

bi mogli postupno preuzeti sve zakonodavne obveze EU poslove i zadatke koje iz njih proizlaze.

Trening službenika u MPŠIVG i stručnjaka iz Zavoda - plan je za daljnju obuku u srednjoročnom razdoblju, savjetnike, inspektore

i tehničko osoblje, u 2006. i 2007. godini osigurati sredstva pomoću novih EU projekata.


Vodeći računa o obvezama preuzetim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, u 2005. godini potrebno je znatno ojačati

aktivnosti vezane uz reorganizaciju institucija uključenih u poslove sredstava za zaštitu bilja. Ove aktivnosti započete su nakon

donošenja preporuka, danih u okviru završenog projekta CARDS 2001 «Jačanje kapaciteta u području zaštite bilja». Konkretno

u 2005. godini, potrebno je napraviti reorganizaciju postojeće službe za zaštitu bilja i formirati minimalno potreban broj

organizacijskih jedinica (najmanje 3) te napraviti razgraničenje poslova na administrativno/upravne poslove zdravstvene zaštite

bilja, administrativno/upravne poslove sredstava za zaštitu bilja i rezidue, te inspekcijske poslove (fitosanitarna inspekcija), uz

povećanje ljudskih potencijala u upravnim organizacijskim jedinicama. Sve to u cilju stvaranja jedinstvene službe zaštite bilja

koja će biti nadležna za komunikaciju s Komisijom EU, a prema zahtjevima i regulativi EU.

Kao što je navedeno pod točkom 3.7.6.2. - 2. Europsko partnerstvo, u 2005. godini treba započeti izgradnja ili adaptacija Zavoda

za zaštitu bilja, te potom aktivnosti na specifikaciji opreme za specijalističke laboratorije (prvi na redu kemijski laboratorij

u Zavodu i specifikacija opreme za laboratorij za rezidue u HZJZ uz preduvjet da se aktivira CARDS 2003 projekt «Jačanje

kapaciteta u području zaštite bilja», a sama nabavka opreme i useljavanje u laboratorije ovisit će o roku izgradnje zgrade

Zavoda.

Nadalje, treba u suradnji sa Zavodom za zaštiti bilja izraditi novu sistematizaciju poslova i zadataka Zavoda za zaštitu bilja,

temeljenu na preporukama konzultanata. Prvi treninzi stručnjaka Zavoda za zaštitu bilja (ZZB), ali i Instituta za medicinska

istraživanja i medicinu rada (IMI), za zadatke prema novoj sistematizaciji, odnosno za usvajanje novih metodologija i procedura,

trebali bi započeti u 2005. godini u okviru CARDS 2002. projekta «Izgradnja strukture u području poljoprivrede, živih životinja

i hrane». Ranije su s twinning partnerom dogovorene teme i područja treniranja te broj hrvatskih stručnjaka uključenih u

trening i dužina trajanja treninga.

333


4.2.7.7. Šumarstvo

1.Trenutno stanje

Sukladno politici Vlade RH, Uredbom o unutarnjem ustrojstvu MPŠIVG ustrojene su zasebne Uprava šumarstva i Uprava lovstva

te su vraćene šumarska i lovna inspekcija u nadležnost resornog ministarstva.

Sukladno jednoj od strateških odrednica u sektoru započeto je s realizacijom Inventure šumskih resursa RH kao jedne i od

međunarodnih obveza RH, a čijom provedbom bi se na jedinstven, međunarodno prihvaćen način prikupljali potrebni podaci,

te ugrađivali u potrebne dokumente.


Provedba kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta u dijelu šumarstva obuhvaća prilagodbu sektora u zakonodavnom i

institucionalnom kapacitetu te jačanje upravne i inspekcijske sposobnosti. Kako su novim ustrojem i predviđenom regulativom

predviđene određene promjene koje bi trebale poboljšati upravljanje šumskim resursima, predviđeno da se međunarodni

propisi, rezolucije i konvencije ugrade u zakonodavstvo, te prilagodnom sektora približi odrednicama i smjernicama EU. Važno

je da se navedene mjere usklade s ciljevima Nacionalne šumarske politike i strategije koja uvažava međunarodne kriterije

gospodarenja i korištenja šumaskih resursa uvažavajući principe održivog gospodarenja.

3.Financiranje


U okviru CARDS projekata za 2004. godine zatražena je pomoć u provedbi projekta Jačanja kapaciteta za provedbu strategija

u šumarskom sektoru, a čime bi se stvorili potrebni uvjeti za prilagodbu sektora odrednicama EU.

Proračunom za 2005. godinu predviđena su sredstva za stručnu edukaciju djelatnika i ljudi iz stručnih institucija, te njihovo

sudjelovanje na međunarodnim skupovima čiji je cilj prilagodba i uključivanje RH u globalne procese. U proračunu se također

predviđaju i znatna sredstva za provedbu nacionalne inventure šuma.


Za provedbu definiranih srednjoročnih prioriteta koji se definirani u programu, planiraju se i nadalje sredstva iz proračuna za

usklađivanje i jačanje kapaciteta institucija u sektoru. U sklopu razvoja privatnih šuma planira se uključivanje sektora u projekte

ruralnog razvoja, te će se tražiti, sukladno projektnim zadacima sredstva iz predpristupnih fondova za jačanje gospodarenja

privatnim šumama i očuvanje biološke raznolikosti.


Institucionalne mjere za 2005. godinu predviđaju nastavak jačanja institucionalne sposobnosti Uprave šumarstva kroz obuku i

stručna usavršavanja djelatnika, stvaranje zakonskog okvira koji će omogućiti usklađivanje sektora sa kriterijima EU, stvaranje

jedinstvene baze podataka o šumama, vlasnicima i korisnicima šuma, lovištima i lovoovlaštenicima, drvoprerađivačkim

kapacitetima i sl.

U razdoblju od 2006. – 2007. godine institucionalne mjere predviđaju kroz provedbu mjera harmonizacije osnivanje šumarske

savjetodavne službe za privatne šumovlasnike, te segment strukovnih institucija u sektoru šumarstva sa ciljem podizanja

kvalitete upravljanja i gospodarenja šumskim resursima. Predviđa se također i potreba za stručnim osposobljavanjem djelatnika

na tečajevima koje organizira EU, a koji se ne financiraju iz donatorskih sredstava.

334


4.2.7.8. Ostale mjere u području poljoprivrede

4.2.7.8.1. Stočarstvo

1.Trenutno stanje

Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva došlo je do reorganizacije

Uprave za poljoprivredu, te je formiran Odsjek za stočarsku proizvodnju i u skladu s tim predviđeno zapošljavanje novog

djelatnika.


Mjere kojima će se kroz jačanje institucionalne sposobnosti omogućiti provedba kratkoročnih prioriteta su sljedeće: potrebno

je nastaviti usklađivanje s pravnom stečevinom Zajednice u stočarstvu, posebno u dijelu koji se odnosi na uvođenje sustava

identifikacije životinja koje su uključene u genetsku izgradnju.

3. Financijska sredstva


Na temelju obveza koje proizlaze iz SSP-a u dijelu koji se odnosi na članak 92. (područje modernizacije i restrukturiranja

poljoprivrede i poljoprivredno industrijskog sektora) vezano na stočarstvo u 2005. godini planira se da će Hrvatski stočarski

centar održati visoki standard Središnjeg laboratorija za ispitivanje kvalitete mlijeka u Križevcima (u 2004. godini Laboratorij je

dobio akreditaciju prema normi HREN EN ISO/EC 17025:2000).

Tijekom 2005. godine uspostavit će se u cijelosti sustav klasiranja i ocjene goveđih trupova nakon klanja te sustav ocjene

svinjskih polovica u cijelosti usuglasiti s odredbama Zajednice te takav sustav uspostaviti u Hrvatskoj. Ove će poslove također

provoditi Hrvatski stočarski centar ustanova zadužena za unapređivanje stočarstva u Republici Hrvatskoj.

U Hrvatskom stočarskom centru nalazi se također baza podataka o registriranim životinjama koja će se u ovom razdoblju još

više unaprijediti te na taj način još više približiti standardima Europske unije.

Kako bi se ostvarila rekonstrukcija govedarstva od 2005. godine provodi se Program razvitka govedarske proizvodnje gdje

će se poticati uspostava novih modernih proizvodnih sustava u govedarstvu koji će i na taj način moći biti konkurentni na

otvorenom tržištu.

4.2.7.8.2. Biljna proizvodnja

1.Trenutno stanje

Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva došlo je do reorganizacije

Uprave za poljoprivredu, te je formiran Odsjek za biljnu proizvodnju u okviru kojeg se provode aktivnosti na usklađenju Zakona

o sjemenu i sadnom materijali i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja i Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla.


3. Financijska sredstva


Na temelju obveza koje proizlaze iz SSP-a u dijelu koji se odnosi na članak 92. (područje modernizacije i restrukturiranja

poljoprivrede i poljoprivredno industrijskog sektora) vezano na biljnu proizvodnju u 2005. godini planira se nastaviti stručno i

tehničko jačanje Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku.

335


4.2.7.1. Poljoprivredna politika


Redni broj Naziv Referentna

oznaka Kratkoročno Srednjoročno

1. Avis Europske komisije Poglavlje 7 Poglavlje 7. Poljoprivreda

Poglavlje o poljoprivredi obuhvaća velik broj obvezujućih pravila, od kojih su mnoga izravno primjenjiva. Pravilna primjena tih pravila i njihova učinkovita provedba od strane učinkovite javne uprave od ključne su važnosti za funkcioniranje Zajedničke poljoprivredne politike. To uključuje uspostavu sustava upravljanja kao što su Agencija za plaćanje i Sustav integrirane uprave i nadzora.

Poglavlje 7. Poljoprivreda

Pripreme za uspostavu Agencije za plaćanje i Integrirani upravni i nadzorni sustav (Integrated Administrative and Control System – IACS) tek su u početnoj fazi, iako ih Hrvatska namjerava razviti na temelju postojećih struktura, tj. Ravnateljstva za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi unutar Ministarstva poljoprivrede i Upisnika poljoprivrednih gospodarstava povezanog sa središnjom računalnom bazom podataka. S obzirom na to da je pravna stečevina Zajednice vrlo zahtjevna što se tiče Agencije za plaćanje i Integriranog upravnog i nadzornog sustava, planiranje i priprema iziskivat će znatna ulaganja i izgradnju institucija mnogo prije pristupanja EU-u. Hrvatska će trebati uvesti i Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (Farm Accountancy Data Network – FADN)

2. Europsko partnerstvo Poljoprivreda Razviti strategiju za uspostavu učinkovitih i financijski održivih tijelau svrhu upravljanja i nadzora nad poljoprivrednim fondovima, u skladu sa zahtjevima EU-a i međunarodnim revizorskim standardima.

Ojačati administrativna tijela potrebna za provedbu politika tržišta


3.4.1. Poljoprivreda

2. Rezultati osvareni u 2004. godini:



- - -


Rezultat:

2005.Izrada plana aktivnosti oko daljnjeg preustroja Ravnateljstva u kojem će se definirati daljnja razdioba funkcija revizije i kontrole,računovodstva i financija. Navedenim planom predvidjet će se rokovi, potrebna proračunska sredstva te ljudski resursi. Težnja je da se većpočetkom 2005. godine postave okviri buduće Agencije za plaćanje prema EU standardima.

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje Potrebe


Nositelj


zvanje, kontakt)



VRH

Provedba mjere

Uredbom o unutarnjem ustroju MPŠIVG Ravnateljstvo za tržišnu i strukutrnu potporu u poljoprivredi ustrojit će se kao «SAPARD Agencija» odnosno Agencija za plaćanje

336



Rezultat:

2006.-2007.

U narednom razdoblju uspostaviti će se sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (FADN - Farm Accountancy Data Network), sukladno zahtjevima Europske unije. To je instrument za vrednovanje utjecaja poljoprivredne politike na dohodak poljoprivrednih gospodarstava. Na temelju utvrđenog uzorka poljoprivrednih gospodarstava u RH (uzimajući u obzir regionalni aspekt, aspekt veličine gospodarstva i vrste proizvodnje), svake godine će se prikupljati računovodstveni podaci iz kojih će se izračunavati strukturni i ekonomski pokazatelji te utjecaj poljoprivredne politike na poslovanje poljoprivrednih gospodarstava.




1. Avis Europske komisije Poglavlje 7 Poglavlje 7. Poljoprivreda

Zaključak: Primjerenu pozornost trebalo bi posvetiti jačanju administrativnog kapaciteta za vođenje organizacija zajedničkoga tržišta i aktivnosti ruralnoga razvoja.

Poglavlje 7. Poljoprivreda

Zaključak: Primjerenu pozornost trebalo bi posvetiti jačanju administrativnog kapaciteta za vođenje organizacija zajedničkoga tržišta i aktivnosti ruralnoga razvoja.

Međutim, bit će potrebne temeljite pripreme za usvajanje mehanizama isporuke u skladu s EU-om, posebice agencije za plaćanje. Trebalo bi ojačati i suradnju između svih uključenih službi.

2. Europsko partnerstvo Poljoprivreda Ojačati administrativnu strukturu potrebnu za uspostavu strategije ruralnog razvitka i programske instrumente za osmišljavanje, provedbu, upravljanje, nadzor, kontrolu i evaluaciju programa ruralnog razvitka

Nastaviti sa jačanjem administrativnih tijela potrebnih za provedbu politike ruralnog razvitka






Uredbom o unutarnjem ustroju MPŠIVG uspostavljena je Uprava za održivi razvitak seoskog prostora, s tri odjela: Odjel za zadrugarstvo i udruge, Odjela za održivu i ekološku poljoprivredu i Odjela za razvoj sela i obiteljskih gospodarstava

- - -


Rezultat:

2005.Ojačati administrativnu strukturu za uspostavu strategije ruralnog razvitka i programske instrumente za osmišljavanje, upravljanje, nadzor, kontrolu i evaluaciju programa ruralnog razvitka

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje Potrebe


Nositelj


zvanje, kontakt)


-Dodatak B


VRH

Provedba mjere

Trening stručnog osoblja u okviru projekta CARDS 2002 «Jačanje kapaciteta MPŠIVG»

337



Rezultat: 2006.-2007. Ojačati administrativna tijela potrebna za provedbu politike ruralnog razvitka

4.2.7.3. Sigurnost hrane



1. Avis Europske komisije 7. POLJOPRIVREDA

1.SLOBODA KRETANJA ROBA

Prehrambeni proizvodi

Zakon o hrani predviđa buduće osnivanje Agencije za hranu koja bi, kad se osnuje, trebala biti nadležna za poslove procjene rizika, koordinaciju inspekcijskih poslova između uključenih ministarstava te za središnji sustav brzog uzbunjivanja. Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti obuci inspektora i zaposlenih u upravama, modernizaciji laboratorija i podržavanju nastojanja da se sektor prerade hrane uskladi sa zahtjevima EU u vezi s javnim zdravljem.

Potrebno je poboljšati i uspostaviti nove provedbene strukture, posebice u svezi s nadzorom nad tržištem prema novom i globalnom pristupu za pojedine aspekte sigurnosti hrane.

Nastaviti s radom na usklađivanju zakonodavstva s propisima EU-a i jačanju potrebnih institucionalnih i administrativnih struktura za provedbu zakonodavstva.

2. Europsko partnerstvo Poljoprivreda

Unutarnje tržište i trgovina

Sloboda kretanja roba

Uspostaviti potrebnu administrativnu strukturu koja će osigurati sveobuhvatni pristup poboljšanju sigurnosti hrane u cijelom prehrambenom sustavu.

Nastaviti usklađivanje hrvatskog zakonodavstva koje se odnosi na prehrambene proizvode i jačati provedbene strukture.




Usklađivanje zakonodavstva na području prehrambenih proizvoda i sigurnosti hrane.

Nastaviti s usklađivanjem zakonodavstva RH s EU zakonodavstvom iz područja hrane.


Opis AktivnostiNPPEU 2004


Uredbom o unutarnjem ustrojstvu MPŠIVG formirana je Uprava za prehrambenu industriju unutar koje djeluje Odjel kakvoće i sigurnosti hrane

3.7. Poljoprivreda


MPŠIVG Stvorene su pretpostavke za institucionalno jačanje administrativnih kapaciteta zaduženih za poslove izrade propisa i druge upravne i stručne poslove vezane uz kakvoću i označavnje hrane i pića, uključujući i vinarski sektor

Osnovana je Hrvatska agencija za hranu sa sjedištem u Osijeku, imenovano je Upravno vijeće i privremeni ravnatelj Agencije. Donesen je Statut i drugi opći akti potrebni za rad Agencije. U tijeku je uspostava ostalih tijela Agencije: Savjetodavnog vijeća, Znanstvenog vijeća i znanstvenih odbora te organizacijsko ustrojavanje Agencije i zapošljavanje djelatnika.

3.7. Poljoprivreda


MPŠIVG

Stvorene su pretpostavke za uspostavu administrativne strukture koja će osigurati sveobuhvatni pristup poboljšanju sigurnosti hrane u cijelom prehrambenom sustavu.

338



Rezultat: 2005 Nastaviti s jačanjem administrativnog i institucionalnog kapaciteta za područje sigurnosti i kakvoće hrane putem treninga, radionica

i studijskih putovanja S tim u vezi planirano je izraditi procjenu postojećeg stanja organizacije nadležnih institucija (Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi), procjenu stanja vezano za kontrolu hrane i inspekcijske aktivnosti, identifikaciju„slabih točaka“ i prijedloge za poboljšanje sustema (nove organizacijske strukture, potrebni kadrovi,treninzi za administrativno osoblje i inspektore).

2005 Aktivnosti vezane za poboljšanje sustava analize rizika.

2005 Aktivnosti vezane uz organizacijsko jačanje Hrvatske agencije za hranu.

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje Potrebe


Nositelj


zvanje, kontakt)


-Dodatak B


VRH

Provedba mjere

Trening administrativnog osoblja i inspektora u okviru projekta CARDS 2002 (radionice, studijska putovanja)

Tijekom 2005.godine prema planu CARDS 2002 projekta „Jačanje sposobnosti na području poljoprivrede, životinja i prehrambenih proizvoda“

Ljudski resursi su predviđeni u potrebnom broju djelatnika u MPŠIVG, kroz rad na projektu ustanovit će se potreba za eventualno potrebnim dodatnim brojem djelatnika te opremom.

MPŠIVG

Odgovorna osoba za provedbu projekta: M. Božić, pomoćnik ministra

CARDS 2002

«Jačanje sposobnosti na području poljoprivrede, životinja i prehrambenih proizvoda

Procjena trenutnog stanja na području analize rizika vezanih za hranu. Priprema akcijskog plana za poboljšanje sustava analize rizika, treninzi za administrativno osoblje zaduženo za sigurnost hrane, studijsko putovanje.

Tijekom 2005. i 2006. godine godine prema planu CARDS 2002 projekta „Jačanje sposobnosti na području poljoprivrede, životinja i prehrambenih proizvoda“

Ustanovit će se kroz rad na projektu,

Djelatnici u Agenciji za hranu, MPŠIVG, MZSS

MPŠIVG CARDS 2002

„Jačanje sposobnosti na području poljoprivrede, životinja i prehrambenih proizvoda“

Zapošljavanje djelatnika u Agenciji za hranu.

Operacionalizacija aktivnosti tijela Agencije: Savjetodavnog vijeća, Znanstvenog vijeća i znanstvenih odbora.

Formiranje centralnog informacijskog sustava potrebnog za ustrojavanje sustava brzog uzbunjivanja u svezi s opasnostima u hrani i hrani za životinje.

Povezivanje (umrežavanje) Agencije s drugim tijelima i ustanovama koje djeluju na području zdravstvene ispravnosti hrane i hrane za životinje.

Aktivnosti procjene rizika i obavještavanja o rizicima.

Ostale aktivnosti u nadležnosti Agencije definirane Zakonom o hrani iStatutom Agencije.


Zapošljavanje 7 djelatnika u Agenciji, po potrebi i dodatno zapošljavanje.

Pronalaženje adekvatnog prostora za djelovanje Agencije i preseljenje sa sadašnje adrese (prostor je trenutno ustupila Osiječko-baranjska županija putem ugovora o najmu).

Uredska oprema i informatička oprema (software i hardware).

Hrvatska agencija za hranu – doc. dr. sc. Boris Antunović, privremeni ravnatelj

MPŠIVG – prof. dr. sc. Dragan Kovačević, državni tajnik

Sredstva osigurana u proračunu RH

339



Rezultat:

2006.-2007Nastaviti s daljnjim osposobljavanjem administrativnog osoblja i inspektora u MPŠIVG (i MZSS koje je uključeno u projekt) putem treninga, radionica i studijskih putovanja u okviru CARDS projekta 2002 i 2004.

2006.-2007.Daljnje poboljšanje sustava analize rizika, treninzi za administrativno osoblje zaduženo za sigurnost hrane u nadležnim ministarstvima i Agenciji za hranu.

2006.-2007. Nastaviti s institucionalnim jačanjem Hrvatske agencije za hranu.

4.2.7.4. Politika kakvoće (Quality policy)




7. POLJOPRIVREDA Pored temeljnih odredaba Zakona o hrani Hrvatska treba započeti s primjenom mjera sukladnih zakonodavstvu EU u svezi s politikom kakvoće

Nastaviti sa radom na usklađivanju zakonodavstva s propisima EU-a i jačanju potrebnih institucionalnih i administrativnih struktura za provedbu zakonodavstva.


Nije sadržano u prioritetima usklađivanja zakonodavstva prema Europskom partnerstvu već u dokumentu Glavni zadaci TDU u poglavlju 7. Poljoprivreda

Hrvatska treba u području politike kvalitete uspostaviti nadležno tijelo koje će u tom cilju provjeravati opravdanost zahtjeva za zemljopisnom oznakom, oznakom podrijetla ili potvrdom o posebnim značajkama te osigurati postojanje ovlaštenih inspekcijskih struktura.

Nastaviti s provedbom mjera u skladu sa standardima EU.


3.4.1. Poljoprivreda Razvoj institucionalnog okvira za provedbu mjera na području poljoprivrede

Razvoj institucionalnog okvira za provedbu mjera na području poljoprivrede




Uredbom o unutarnjem ustrojstvu MPŠIVG formirana je Uprava za prehrambenu industriju unutar koje djeluje Odjel kakvoće i sigurnosti hrane

Nije bilo predviđenih aktivnosti u NPPEU za 2004. godinu

MPŠIVG Stvorene su pretpostavke za institucionalno jačanje administrativnih kapaciteta zaduženih za poslove i mjere vezano za politiku kakvoće


Nisu sadržane u europskom partnerstvu već u dokumentu: “Glavni zadaci tijela državne uprave u procesu približavanja EU

2004-2007”.

Rezultat:

2005Nastaviti s jačanjem administrativnog i institucionalnog kapaciteta za područje „politika kakvoće“ hrane putem treninga, radionica i studijskih putovanja za djelatnike Odjela kakvoće i sigurnosti hrane u MPŠIVG.

340


4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje Potrebe


Nositelj


zvanje, kontakt)



VRHProvedba mjere

Trening administrativnog osoblja u okviru projekta CARDS 2002 (radionice, studijska putovanja)

Uspostava registara i sustava za odobravanje i nadzor nad oznakama zemljopisnog podrijetla, izvornosti, tradicionalnog ugleda hrane.

Tijekom 2005.godine prema planu CARDS 2002 projekta „Jačanje sposobnosti na području poljoprivrede, životinja i prehrambenih proizvoda“

Ljudski resursi su predviđeni u potrebnom broju djelatnika u MPŠIVG, kroz rad na projektu ustanovit će se potreba za eventualno potrebnim dodatnim brojem djelatnika te opremom.

MPŠIVG

Odgovorna osoba za provedbu projekta: M. Božić, pomoćnik ministra

CARDS 2002

„Jačanje sposobnosti na području poljoprivrede, životinja i prehrambenih proizvoda“


Rezultat:

2006.-2007Nastaviti s daljnjim osposobljavanjem administrativnog osoblja u MPŠIVG i inspektora putem treninga, radionica i studijskih putovanja u okviru CARDS projekta 2002 i 2004.

4.2.7.5. Veterinarstvo


Redni broj Naziv Referentna oznaka Kratkoročno Srednjoročno1. Avis Europske komisije Poglavlje 7. Utvrditi zakonske i institucionalne prioritete

u razvoju veterinarskog sektora. Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti obuci i veterinarskih inspektora i zaposlenih u Upravi za veterinarstvo i modernizaciji laboratorija

Nastaviti sa radom na usklađivanju zakonodavstva s propisima EU-a. Uskladiti sustav identifikacije i registraciježivotinja s normama EU, unaprijediti sposobnost praćenja rezidua, napraviti cjelokupnu reviziju zakona i odredbi o hranidbi životinja

2. Europsko partnerstvo Poljoprivreda Nastaviti usklađivanje s pravnom stečevinom Zajednice u veterinarskom sektoru, poboljšati inspekcijski nadzor, te uskladiti režim uvoza živih životinja i životinjskih proizvoda.

Nastaviti i osjetno poboljšati usklađivanje s pravnom stečevinom Zajednice u veterinarskom sektoru, osuvremenjivanje postrojenja u mesnoj i mljekarskoj industriji, programe za praćenje zaraznih bolesti, obradu otpada životinjskog podrijetla


2.4.Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

RH je uložila napore da veterinarski sektor uskladi s normama EU, ali još uvijek postoje neusklađeni dijelovi

Jačanje veterinarske inspekcije

341





Uredbom o unutarnjem ustrojstvu MPŠIVG reorganizirana je Uprava za veterinarstvo

3.7. Poljoprivreda MPŠIVG Stvorene su pretpostavke za institucionalno jačanje administrativnih kapaciteta zaduženih za poslove veterinarske inspekcije


Rezultat:

2005Nastaviti s jačanjem institucionalnih sposobnosti putem treninga, radionica i studijskih putovanja veterinarskih inspektora i stručnog osoblja Hrvatskog veterinarskog instituta. S tim u vezi planirano je izraditi procjenu stvarne potrebe za obukom, izraditi program obuke i odrediti način provođenja.

2005 Pojačati aktivnosti vezane uz nadzor određenih zaraznih bolesti koje su od posebne važnosti za RH i EU

2005 Aktivnosti preseljenja i izgradnje objekta Hrvatskog veterinarskog instituta

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje Potrebe


Nositelj


zvanje, kontakt)



VRH

Provedba mjere

Trening stručnog osoblja u okviru projekta CARDS 2002

Tijekom 2005.godine prema planu CARDS 2002 projekta «Jačanje sposobnosti na području poljoprivrede, životinja i prehrambenih proizvoda

Ljudski resursi za provedbu treninga su ranije predviđeni u potrebnom broju u MPŠIVG

MPŠIVG

Odgovorna osoba za provedbu projekta:

M. Božić, pomoćnik ministra

CARDS 2002

«Jačanje sposobnosti na području poljoprivrede, životinja i prehrambenih proizvoda

Intenziviranje nadzora određenih zaraznih bolesti koje su od posebne važnosti za RH i EU

Tijekom 2005. godine provedba planiranih aktivnosti

Veterinarski inspektori i Hrvatski veterinarski institut

MPŠIVG Osigurana sredstva u proračunu RH

Preseljenje i izgradnja objekta Hrvatskog veterinarskog instituta

Tijekom 2005. nakon finalneodluke pripremiti potrebnu dokumentaciju i započeti aktivnosti implementacije

Aktivnosti u 2005. godini će se odvijati s postojećim resursima

MPŠIVG Osigurati sredstva u proračunu RH


Rezultat:

2006.-2007Nastaviti s daljnjim osposobljavanjem veterinarskih inspektora i stručnog osoblja Hrvatskog veterinarskog instituta putem treninga, radionica i studijskih putovanja u okviru CARDS projekta 2002 i 2003 i novih PHARE prokekata

2006.-2007. Izgradnja i opremanje graničnih prijelaza na vanjskum granicama EU za potrebe veterinarske inspekcije

2006.-2007. Nastaviti s poslovima dovršetka izgradnje i opremanja laboratorija Hrvatskog veterinarskog instituta

342


4.2.7.6. Zaštita bilja

4.2.7.6.1. Zdravstvena zaštita bilja



1. Avis Europske komisije Poglavlje 7. Hrvatska treba utvrditi zakonske i institucionalne prioritete u razvoju fitosanitarnog sektora. Posebnu bipozornost trebalo posvetiti obuci inspektora i zaposlenih u upravama, modernizaciji laboratorija.

Hrvatska mora u svoje zakonodavstvo unijeti pojam zaštičenih zona, bez obveze da na svom području odredi zaštičene zone, te nastaviti s radom na direktivama EU-a u vezi s nadzorom

2. Europsko partnerstvo Poljoprivreda Nastaviti usklađivanje s pravnom stečevinom Zajednice u fitosanitarnomsektoru, poboljšati inspekcijski nadzor

Nastaviti i osjetno poboljšati usklađivanje s pravnom stečevinom Zajednice u fitosanitarnom sektoruuključujući i programe za nadzor nad u području zaštite bilja, osjetno poboljšati inspekcijske strukture


3.4. Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo


RH je uložila napore da fitosanitarnisektor uskladi s normama EU, ali još uvijek postoje neusklađeni dijelovi

Izgradnja institucija i jačanje inspekcija na području fitosanitarnihusluga




Uredbom o unutarnjem ustrojstvu MPŠIVG osnovan je novi Odjel za zaštitu bilja

4.3. Poljoprivreda

Biljna karantena, str.1690.MPŠIVG

Stvorene su pretpostavke za institucionalno jačanje administrativnih kapaciteta zaduženih za poslove zaštite bilja

Novim Pravilnikom o zdravstvenoj kontroli bilja i kontroli sredstava za zaštitu bilja smanjen broj pregleda fitosanitarne inspekcije pri uvozu teotvorene mogućnosti za obavljanje pregleda u unutrašnjosti zemlje

4.3. Poljoprivreda

Biljna karantena – nije utvrđeno kao obveza u NPPU 2004.

MPŠIVG

Fitosanitarna ispekcija počela u unutrašnjosti zemlje obavljati poseban nadzor nad određenim štetnim organizmima krumpira (systematic survey)


Rezultat:

2005

Nastaviti s jačanjem institucionalnih sposobnosti putem reorganizacije službe za zaštitu bilja ( formiranjem jedinstvene organizacijske jedinice za zaštitu bilja (single authority) s dovoljnim brojem koja će objedinjavati administrativno/upravne poslove zaštite bilja, admnistrativno upravne poslove sredstava za zaštitu bilja i rezidua i fitosanitarnu inspekciju., uz povećanje ljudskih resursa), reorganizacijefitosanitarne inspekcije, treninga, radionica, i studijskih putovanja fitosanitarnih inspektora i stručnog osoblja Zavoda za zaštitu bilja. S tim u vezi planirano je izraditi procjenu stvarne potrebe za obukom, izraditi program obuke i odrediti način provođenja.

2005 Pojačati aktivnosti vezane uz nadzor određenih štetnih organizama (sistematic survey) koji su od posebne važnosti za EU

2005U cilju jačanja ljudskih kapaciteta u MPŠVIG potrebnih za poslove prilagodbe opsežnih propisa iz podrručja zdravstvene zaštite bilja a vezano na reorganizaciju službe za zaštitu bilja, proširiti postojeću sistematizaciju i zaposliti dodatne kadrove

2005

Uspostava odgovarajućeg pilot informatičkog sustava za kvalitetno povezivanje fitosanitarnih inspektora, upravnog dijela u MPŠIVG, Zavodaza zaštitu bilja, carine i EU

Uspostava informacijskog sutava za vođenje evidencije o obavljenim zdravstvenim pregledima, nalazima štetnih organizama , poduzetim mjerama i sl.

343


4. Detalji procesa:

Opis mjere

TrajanjePotrebe


Nositelj




Upućivanje u

proceduru VRH

Provedba mjere

Reorganizacija službe za zaštitu bilja ( formiranjem jedinstvene organizacijske jedinice za zaštitu bilja (single authority) s dovoljnim brojem nižih ustrojstvenih jedinica koja će objedinjavati administrativno/upravne poslove zaštite bilja, admnistrativno upravne poslove sredstava za zaštitu bilja i rezidua i fitosanitarnu inspekciju.

Povećanje ljudskih resursa

do polovine 2005. godine

Osigurati nova radna mjesta

MPŠIVG

Stjepan Mikolčić, pomoćnik

ministra

[email protected]

Reorganizacije fitosanitarne inspekcije kolovoz 2005. godine

Oprema MPŠIVG

Stjepan Mikolčić, pomoćnik ministra

[email protected]

Osigurana sredstva:

CARDS 2001: Integrirano upravljanje granicama - „Jačanje sustava fitosanitarne inspekcije-oprema za veterinarsku i fito.graničnu inspekciju“

CARDS 2002 Integrirano upravljanje granicama - „Jačanje sustava fitosanitarne inspekcije

Proračun RH za 2005. g.

Trening fitosanitarnih inspektora i stručnogosoblja Zavoda za zaštitu bilja u okviru projekta CARDS 2002:

Procjena stvarne potrebe za obukom

Izrada programa treninga prema prioritetima

Provedba treninga po prioritetima po sistemu train the trainers

Održavanje radionica

Studijsko putovanje za fitosanitarneinspektore

Studijsko putovanje za stručno osposobljavanje osoblja Zavoda za zaštitu bilja

tijekom 2005. godine prema radnom planu CARDS 2002 projekta «Jačanje sustava fitosanitarneinspekcije”

6 fitosanitarnihinspektora će se obučiti za treniranje ostalih inspektora

Treninzi će se održavati sa postojećim ljudskim resursima (fitosanitarniinspektori , osoblje Zavoda za ZB )

Potrebno je realizirati opremu iz projekta CARDS 2001

MPŠIVG

dogovorna osoba za provedfbu projekta: M. Božić, pomoćnik ministra

Osigurana u projektu CARDS 2002 i dijelom u proračunu RH

Intenziviranje nadzora određenih štetnih organizama (sistematic survey) koji su od posebne važnosti za EU


Fitosanitarni inspektori i Zavod za zaštitu bilja

MPŠIVG Osigurano u proračunu RH

Napraviti izmjenu postojeće sistematizacije Odjela zaštite bilja, u 2005. godini sistematizirati nova savjetnička radna mjesta za zdravstvenu zaštitu bilja

tijekom 2005. godine

Osigurati tri nova radna mjesta

MPŠIVG Iz proračuna RH za 2005 g.

Uspostava odgovarajućeg pilot informacijskog sustava

za kvalitetno povezivanje fitosanitarnihinspektora, središnjice-upravnog dijela u MPŠIVG, Zavoda za zaštitu bilja, carine i EU

Izrada SW za potrebe fitosanitarneinspekcije – vođenje baze podataka o obavljenim zdravstvenim pregledima, nalazima štetnih organizama , poduzetim mjerama i sl.

tijekom 2005. godine prema radnom planu CARDS 2002 projekta «Jačanje sustava fitosanitarneinspekcije”

Potrebno je realizirati IT opremu iz projekta CARDS 2001

MPŠVIG

dogovorna osoba za provedfbu projekta: M. Božić, pomoćnik ministra


344



Rezultat:

2006.- 2007nastaviti s daljnjim osposobljavanjem fitosanitarnih inspektora i stručnog osoblja Zavoda za zaštitu bilja putem treninga, radionica istudijskih putovanja u okviru CARDS projekta 2002 i 2003 i novih PHARE projekata

2006 -2007 nastaviti s daljnjim dopunom opreme za potrebe fitosanitarne inspekcije (CARDS 2002, CARDS 2003), PHARE projekti)

2006. - 2007 izgradnja i opremanje graničnih prijelaza na vanjskim granicama EU za potrebe fitosanitarne inspekcije

2006. -2007. opremanje specijalističkih laboratorija Zavoda za zaštitu bilja

2006 - 2007uspostaviti cjeloviti informacijski sustav za područje zaštite bilja, zatražiti tehničku pomoć za izradu idejnog i izvedbenog projekta, opremanje HV i izradu SW te implementirati (novi projekti EU)

4.2.7.6.2. Sredstva za zaštitu bilja




Poglavlje 7. Hrvatska treba utvrditi institucionalne prioritete u razvoju fitosanitarnog sektora

Moraju se dalje razvijati sposobnosti za praćenje rezidua


Poljoprivreda Potrebno je poboljšati inspekcijski nadzor; uskladiti režim uvoza s fitosanitarnimobvezama te pravnom stečevinom Zajednice

Nastaviti i osjetno poboljšati usklađivanje s pravnom stečevinom Zajednice u fitosanitarnom sektoru, osjetno poboljšatiinspekcijske strukture


2.4. Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo


RH je uložila napore da fitosanitarni sektoruskladi s normama EU, ali još uvijek postoje neusklađeni dijelovi

Izgradnja institucija i jačanje inspekcija na području fitosanitarnih usluga




Uredbom o unutarnjem ustrojstvu MPŠVIG osnovan je novi Odjel za zaštitu bilja

4.3. Poljoprivreda

Sredstva za zaštitu bilja i rezidue,

MPŠIVG Stvorene su pretpostavke za institucionalno jačanje adminitrativnih kapaciteta zaduženih za poslove SZB i rezidue. U 2004. godini nije dovršeno popunjavanje sviih sistematiziranih radnih mjesta.


Rezultat:

2005

Nastaviti s jačanjem institucionalnih sposobnosti putem reorganizacije službe zaštite bilja, formiranjem potrebnog broja organizacijskih jednica, uz povećanje broja kadrova.

Revizija sitematizacije poslova i zadataka u Zavodu za zaštitu bilja.

Trening prema radnom planu u okviru CARDS 2002

2005Aktivnosti izgradnje/adaptacije poslovnog objekta Zavoda za zaštitu bilja, početak izrade specifikacije opreme kemijskog laboratorija, ilaboratorija za rezidue SZB u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (uvjet je odobrenje EU za implementaciju projekta)

345


4. Detalji procesa:

Opis mjere

TrajanjePotrebe


Nositelj




-Dodatak B

Upućivanje u

proceduru VRH

Provedba mjere

Izgradnja/adaptacija poslovnog objekta Zavoda za zaštitu bilja

Tijekom 2005. nakon finalne odluke pripremiti potrebnu dokumentaciju i započeti aktivnosti implementacije

Aktivnosti u 2005. godini će se odvijati s postojećim resursima

MPŠIVG Osigurana u Proračunu RH

Izrada specifikacije laboratorijskeopreme za kemijski laboratorij u Zavodu za zaštitu bilja i laboratroij za rezidue u HZJZ i aktivnosti izrade tendera i biranja ponuđača (uvjet je odobrenje EU za implementaciju projekta)


MPŠIVG CARDS 2003 «Jačanje kapaciteta u području zaštite bilja»

Trening stručnog osoblja u okviru projekta CARDS 2002

tijekom 2005. godine prema planu CARDS 2002 projekta «Jačanje sposobnosti na području poljoprivrede, životinja i prehrambenih proizvoda»

Ljudski resursi za provedbu treninga su ranije predviđeni u potrebnom broju u MPŠVIG, ZZB i IMI

MPŠVIG

dogovorna osoba za provedfbu projekta: M. Božić, pomoćnik

ministra

CARDS 2002 «Jačanje sposobnosti na području poljoprivrede, životinja i prehrambenih proizvoda»

Potrebno je napraviti reorganizaciju postojeće službe za zaštitu bilja i formirati minimalno potreban broj organizacijskih jedinica (najmanje3), napraviti razgraničenje upravnih i administrativnih poslova za SZB i rezidue od upravno/administrativnih poslova zdravstvene zaštite bilja, uskladiti i dignuti na odgovarajući nivo fitosanitarnu inspekciju i zaposlitidodatne kadrove

do polovice 2005. godine

Osigurati nova radna mjesta nakon pripremljene reorganizacije

MPŠVIG iz Proračuna RH za 2005 g.


Rezultat:

2006.Dovršiti zapošljavanje neophodnih kadrova te osigurati daljnju tehničku pomoć, obuku i trening putem projekata EU za djelatnike MPŠVIG, ZZB, IMI, HZJZ

2006Nastaviti s poslovima dovršetka izgradnje/adaptacije poslovnog objekta Zavoda za zaštitu bilja i nastavak opremanja specijalističkih laboratorija. Završne radnje u opremanju laboratorija za rezidue u HZJZ. U ovoj godini treba započeti i intenzivno raditi na uvođenju informacijskog sustava za potrebe sredstava za zaštitu bilja, izraditi idejni i izvedbeni projekt i angažirati i osposobiti potrebne kadrove.

2007. Dovršiti obuku i trening svog osoblja uključenog u prilagodbu (administrativnog, stručno-tehničkog i inspekcije)

4.2.7.7. Šumarstvo




Poljoprivreda 7. Treba definirati zakonske i institucionalnemjere u cilju razvoja šumarskog i lovnog sektora

Hrvatska mora zakonodavstvo na području šumarstva i lovstva uskladiti sa važečim propisima EU.

346



Poljoprivreda, Okoliš Nastaviti sa usklađivanjem zakonodavnog i institucionalnog kapaciteta sektora sa regulativom EU, te pojačati upravnu sposobnost i inspekcijski nadzor

Nastaviti kvalitetno uključivanje i prilagođavanje sektora uvažavajući međunarodne norme i propise


3.4.Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo

3.4.3. Šumarstvo

Izrada metodologije izbora vrsta i načina pošumljavanja opožarenih površina

Jačanje institucionalnih struktura za planiranje, provođenje i praćenje mjera politike šumarstva




Uredbom o unutarnjem ustrojstvu MPŠIVG ustrojene su zasebna Uprava šumarstva i Uprava lovstva, te je vraćena šumarska i lovna inspekcija u MPŠIVG

MPŠIVGOvim je omogućeno da se kvalitetno provodi strategija i zakonske odredbe u ova dva područja.

Izrađen Nacrt Zakona o šumama i Nacrt Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovu

3.7.4.3. Šumarstvo, MPŠIVG

Navedenim Zakonima usklađuje se domaća zakonska regulativa iz područja šumarstva i lovstva sa Smjernicama EU, međunarodnim konvencijama i rezolucijama

Raspisan natječaj za izradu projektne dokumentacije vezane uz Inventarizaciju šumskih resursa RH, a prema prioritetnim aktivnostima iz strategije

3.7.4.3. Šumarstvo, MPŠIVG

Stvaraju uvjeti za prikupljanje kvalitetnih podataka o šumskim resursima po međunarodnim kriterijima na temelju kojih će se izrađivati planovi i strateški dokumenti, te izraditi kvalitetna izvješće prema međunarodnim institucijama


Rezultat: 2005 Jačanje institucionalnih kapaciteat za provedbu strategija u šumarskom sektoru (u dijelu šumarstva i lovstva)

2005 Potpora osnivanju institucija i izrade podzakonskih akata usklađenih sa EU regulativiom i međunarodnim konvencijama i rezolucijama,

2005 Provesti edukaciju djelatnika u cilju jačanja ljudskih kapaciteta potrebnih za prilagodbu i usklađivanje propisa sa pravnim stečevinama EU

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje Potrebe


Nositelj


zvanje, kontakt)


-Dodatak B


VRH

Provedba mjere

U cilju provedbe Nacionalne šumarske politike i strategije potrebno je prema prioritetnim zadacima ustrojiti i ojačati institucije koje će implementirati odrednice strateškiog dokumenta


MPŠIVG Iz proračuna RH za 2005. godinu

Nakon donošenja novog Zakona o šumama i Izmjena i dopuna Zakona o lovu koji će biti usklađeni sa smjernicama EU, međunarodnim konvencijama i rezolucijama pristupiti će se izradi podzakonskih akata za provedbu propisa, te će se regulirati osnivanje novih institucija potrebnih za provedbu zakona.

U provedbi ovih mjera potrebno je dodatno educirati djelatnike MPŠIVG kao i predstavnike nadležnih institucija

Tijekom 2005. godine prema programu izrade podzakonskih akata

Šumarski fakultet, Šumarski institut, Hrvatske šume, MPŠIVG



Provesti edukaciju djelatnika i načiniti izmjenu postojeće organizacije Uprave šumarstva i Uprave lovstva , te predvidjeti osnivanje Odjela za međunarodnu suradnju


Osigurati nove djelatnike, te ih osposobiti za izradu projekata i pitanja međunarodne suradnje, održavanje radionica


347



Rezultat: 2006.- 2007 Jačati kapacitet nadležnih Uprava za provedbu stategija u šumarskom sektoru u okviru CARDS projekta 2004. ukoliko isti bude prihvaćen

2006 -2007Uspostava odgovarajuće informatičke baze podataka o šumama, vlasnicima šuma, lovištima i lovoovlaštenicima, ojačati tehničku sposobnost Uprava

4.2.7.8. Ostale mjere u području poljoprivrede

4.2.7.8.1. Stočarstvo




1. Avis Europske komisije Poglavlje 7. Poljoprivreda

Utvrditi institucionalne prioritete u stočarstvu.

Republika Hrvatska bi trebala uvesti odgovarajući klasifikaciju trupala i razviti sustav prijavljivanjacijena na temelju težine trupla

-

2. Europsko partnerstvo Poljoprivreda Započeti uspostavu odgovarajućega sustava za identificiranje životinja u skladu s praksom ipravnom stečevinom Zajednice

Nastaviti i osjetno poboljšati usklađivanje s praksom Zajednice u području sustava identificiranja životinja


- -




Donošenje Programa razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj

4.3. Poljoprivreda MPŠIVG

Stvorene su pretpostavke za uspostavu novih proizvodnih sustava u govedarstvu koji mogu biti konkurentni na otvorenom tržištu


Rezultat: 2005. Uspostava sustava klasiranja i ocjene goveđih trupova i polovica na liniji klanja

2005. Uspostava sustava klasiranja i ocjene svinjskih trupova i polovica na liniji klanja

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje Potrebe


Nositelj


zvanje, kontakt)


Upućivanje u proceduru VRH

Provedba mjere

- - - - -


Rezultat: 2006.-2007. Unapređivanje sustava identifikacije domaćih životinja povezano s njihovim genetskim unapređivanjem

2006.-2007. Unapređivanje sustava za utvrđivanje kvalitete svježeg, sirovog mlijeka

2007.-2007. Promjena u sustavu trgovine stokom i uspostava sustava prijavljivanja cijene stoke u prodaji

348


4.2.8. RIBARSTVO

1. Trenutno stanje

Uprava ribarstva je, promjenom unutrašnjeg ustroja MPŠiVG, promijenila svoj dosadašnji ustroj kako bi obuhvatila četiri odjela

– odjel morskog ribarstva, odjel slatkovodnog ribarstva, odjel ribarstvene politike i međunarodnih projekata te odjel ribarske

inspekcije. Osim djelatnika u centralnom uredu u Zagrebu, Uprava ribarstva ima djelatnike i u 7 područnih ureda u primorskim

županijama. Tijekom 2004. povećani su kadrovski resursi u Upravi, te je danas ukupan broj 36 djelatnika. Uprava ribarstva

sudjeluje i u provođenju nadzora i kontrole na moru u sklopu Vladine koordinacije za nadzor na moru.



Prema Europskom partnerstvu, kratkoročni prioriteti uključuju započinjanje uspostave odgovarajućih administrativnih i

inspekcijskih struktura u ribarstvu. Tijekom 2004. godine već su poduzeti koraci u tom smislu, pa je uslijed promjene unutrašnjeg

ustroja MPŠiVG i rasformiranja dijela Državnog inspektorata, u okviru Uprave ribarstva MPŠiVG ustrojen je i odjel ribarske

inspekcije. Napominjemo da je u dosadašnjim kontaktima s EU upravo segment kontrole i nadzora, uključivo i inspekcije,

predstavljao najznačajniju «vruću točku». Ustrojem odjela inspekcije dio djelatnika Državnog inspektorata prešao je u MPŠiVG.

Trošak plaća ovih djelatnika nije dodatno opterećenje za proračun RH, budući da su sredstva i ranije bila osigurana.


Srednjoročne preporuke uključuju nastavak uspostave administrativnih struktura i službe inspekcije. Osim djelatnika Državnog

inspektorata koji prelaze u okvir Uprave ribarstva predviđa se dodatno osnažiti segment inspekcije, nadzora i ribarske statistike,

a u skladu s potrebama i zahtjevima koje postavlja EU. Provedba segmenta inspekcije tražit će dodatnih 16 radnih mjesta (prve

i druge vrste zvanja) u predstojećem trogodišnjem razdoblju, kao i sredstva za rad inspektorata, što uključuje materijalne i

dodatne troškove projicirane visine od najviše 1.000.000,00 kuna u 2005., te dodatnih 800.000,00 u naredne dvije godine.

Potrebno je osigurati dodatna proračunska sredstva i za programe restrukturiranja i modernizacije flote uz povećanje standarda

kakvoće, sredstva za ustroj različitih strukovnih udruga u ribarstvu te sredstva za programe profesionalne preorijentacije ribara

s konačnim ciljem smanjenja ribolovnog napora na Jadranu. Predloženi su programi sadržani u smjernicama EU za provedbu

zajedničke ribarstvene politike.

3. Financiranje

Za puno provođenje nadzora i kontrole planiraju se koristiti i sredstva predpristupnih fondova, čije je programiranje u tijeku.

Za puno sudjelovanje u programu PHARE potrebno je osigurati sredstva u proračunu RH u iznosu od 25% traženih ukupnih

sredstava projekta. Predlaže se da se u projektnoj dokumentaciji zatraži 5.000.000,00 EURO (36.750.000,00 kn tečaj 1 EUR= 7,35

kn), a da se u proračunu osiguraju sredstva u iznosu od 12.250.000,00 kn. Uz osiguranje ovih sredstava u 2006. i 2007. godini,

omogućila bi se uspostava sustava nadzora i kontrole u ribarstvu kompatibilna onoj u EU, uz preduvjet odobravanja ovog

programa od strane Komisije.


Od stručnih službi u ribarstvu Uprava se oslanja na pomoć i suradnju s Institutom za oceanografiju i ribarstvo, koji za potrebe

održivog gospodarenja izrađuje stručne i znanstvene podloge. U provedbi mjera harmonizacije potrebno je dodatno ojačati

segment savjetodavnih i stručnih službi, te segment strukovnih udruga u ribarstvu koje bi preuzele dio poslova iz djelokruga

Ministarstva.

349


Tijekom 2005. godine u ovom se segmentu planira raditi na definiranju djelokruga rada budućih savjetodavnih i stručnih

subjekata u ribarstvu, te na nacrtu mjera potrebnih za preuzimanje dijela posla iz djelokruga rada Ministarstva od strane

različitih institucija, organizacija ili pravnih i fizičkih subjekata.

Za uspješno provođenje mjera i harmonizaciju zakonodavstva u segmentu ribarstva potrebna je i dodatna obuka djelatnika.

Tijekom 2005. predviđena je obuka djelatnika kroz program CARDS (nastavak programa CARDS iz 2004. godine), te kroz

programe bilateralne pomoći. U oba slučaja financiranje stručne obuke djelatnika je osigurano kroz donirana sredstva ili

programe. Predviđa se također i potreba za stručnim osposobljavanjem djelatnika na tečajevima koje organizira EU, a koji

se ne financiraju iz donatorskih sredstava. U tom segmentu tijekom 2005. predviđaju s 4 studijska putovanja u trajanju od

ukupno 7 tjedana.

4.2.8. Ribarstvo





Poglavlje 8. uspostava administrativnih struktura i donošenje tehničkih mjera

Hrvatska će morati poduzeti daljnje mjere za usklađivanje svojeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice u tom području i učinkovito ga primjenjivati i srednjoročno ga provoditi. Ovi se napori posebno moraju usmjeriti na osiguravanje primjene adekvatnih struktura za upravljanje tržišnim instrumentima, fondovima Zajednice i da bi osigurale odgovarajuće kontrole, također uključujući i satelitski sustav nadzora.


Sektorske politike - Ribarstvo

Započeti uspostavu odgovarajućih administrativnih i inspekcijskih struktura za ribarstvo

Nastaviti uspostavu odgovarajućih administrativnih tijela i opreme za osiguravanje učinkovite provedbe politike na području ribarstva, uključujući upravljanje sredstvima, inspekciju i kontrolu djelatnosti u ribarstvu, tržišnu politiku, strukturne programe, registar ribarskih brodova i plan upravljanja kapacitetom flote u skladu s raspoloživimribljim fondom


Poglavlje 3.4.2. Ribarstvo

RH ulaže napore u usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, no predstoje značajni napori u detaljnom usklađivanju tehničkih mjera.




Uredbom o unutarnjem ustrojstvu MPŠIVG preustrojena je Uprava ribarstva

MPŠIVG

Stvorene su pretpostavke za institucionalno jačanje administrativnih kapaciteta, poglavito u segmentu ribarske inspekcije


Rezultat: 2005 Nastaviti s jačanjem institucionalnih sposobnosti kroz obuku djelatnika.

2005Osposobiti i elementarno opremiti ribarsku inspekciju, te kadrovski osnažiti preuzimanjem inspektora iz Državnog inspektorata i zapošljavanjem novog kadra

2005U cilju jačanja kapaciteta Uprave ribarstva na poslovima usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom EU dodatno osnažiti Odjel ribarstvene politike i međunarodnih projekata

2005 Započeti proces jačanja statističkog sustava i prikupljanja podataka iz ribarstva s ciljem uspostave aktivne baze podataka i registra flote

2005 Započeti proces ustroja tržišta ribom i ribljim prerađevinama kroz donošenje odgovarajućih propisa i obuku djelatnika

2005 U cilju preuzimanja obveza proisteklih iz procesa pridruživanja osposobiti djelatnike za provođenje mjera tržišne politike u ribarstvu

350


4. Detalji procesa:

Opis mjere

TrajanjePotrebe


Nositelj




-Dodatak B

Upućivanje u

proceduru VRH

Provedba mjere

Obuka djelatnika Uprave ribarstva u okviru projekta CARDS 2002:

Ocjena prioriteta u organizaciji obuke

Izrada programa obuke prema prioritetima


Studijsko putovanje za stručno osposobljavanje djelatnika Uprave (statistika, inspekcija)

tijekom 2005. godine prema radnom planu CARDS 2002 projekta «Jačanje administrativne sposobnosti MPŠiVG”

7 djelatnika Uprave ribarstva (5 na poslovima ribarstvene statistike i 2 na poslovima inspekcije) obučit će se za primjenu moetoda prikupljanja i analiza statističkih podataka, te uputiti u praksu ribarstvene inspekcije u zemljama EU

Treninzi će se održavati sa postojećim ljudskim resursima.

MPŠVIG


Obuka djelatnika ribarske inspekcije te preuzimanje poslova inspekcije iz okvira Državnog inspektorata


Potrebno je preuzeti i organizirati rad inspktora sukladno planu MPŠiVG za 2005. godinu

MPŠiVG

predložena u proračunu RH za 2005. godinu

Daljnja specijalizacija i obuka djelatnika Odjela ribarstvene politike


Potrebno je kadrovski (2 vježbenika - sukladno kadrovskom programu MPŠiVG) i tehnički osnažiti Odjel ribarstvene politike Uprave ribarstva

MPŠiVG

proračun RH

Temeljna uspostava sustava sakupljanja podataka iz ribarstva (očevidnik i monitoring)


Djelatnici Uprave ribarstva i instituta s kojim je sklopljen ugovor o provedbi monitoringa stanja bioloških bogatstava mora

MPŠVIG

proračunu RH

Temeljna uspostava sustava trgovanja ribom i ribljim prerađevinama (tržišni standardi, osnovne odredbe)


Djelatnici Uprave ribarstva

MPŠiVG


Obuka djelatnika Uprave ribarstva u segmentima tržišna u okviru ZRP-a


Djelatnici Uprave ribarstva

MPŠVIG



Rezultat: 2006.- 2007 Nastaviti s jačanjem institucionalnih sposobnosti kroz obuku djelatnika.

2006. -2007 Nastaviti osposobljavati i opremati ribarsku inspekciju

2006. -2007 Nastavak jačanja kapaciteta na području usklađivanja zakonodavstva i preuzimanja obveza provođenja mjera

2006.- 2007 Nastavak ustroja statističkog sustava u ribarstvu i registra flote i odgovarajućeg osposobljavanja djelatnika

2006.- 2007 Daljnje osposobljavanje djelatnika kroz programe CARDS i moguće programe PHARE

351


4.2.9. PROMET


Tijekom 2004. godine provodila se administrativna prilagodba u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka te se tako

predviđa popunjavanje radnih mjesta u skladu s Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva mora, turizma prometa i

razvitka iz 2004. godine.

a) cestovni promet

Na temelju Uredbe o ustrojstvu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka ustrojena je Uprava cestovnog prometa sa četiri

odjela (Odjel sigurnosti cestovnog prometa (5 osoba), Odjel pravnih poslova (5 osoba), Odjel za cestovni prijevoz (13 osoba) i

Odjel inspekcije cestovnog prometa i cesta (30 osoba).

b) željeznički promet

Za željeznički promet u Republici Hrvatskoj mjerodavno je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, tj. Uprava željezničkog

prometa u sastavu Ministarstva koja pored redovnih poslova iz svog djelokruga obavlja nadzor nad provedbom zakona i

podzakonskih akata u području željeznica, kao i inspekcijski nadzor nad provedbom istih. Djelokrug rada Odjela sigurnosti

željezničkog prometa, koji obavlja poslove inspekcijskog nadzora, utvrđen je Zakonom o sigurnosti željezničkog prometa. Za

obavljanje poslova u Upravi željezničkog prometa ustrojeni su sljedeći odjeli:

a) Odjel željezničke infrastrukture i pružnih postrojenja,

b) Odjel željezničkog i kombiniranog prometa,

c) Odjel inspekcije sigurnosti željezničkog prometa,

d) Odjel unapređenja sigurnosti željezničkog prometa.

c) unutarnja plovidba

Unutarnje ustrojstvo Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka određeno je Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva

mora, turizma prometa i razvitka gdje se nalazi i Uprava unutarnje plovidbe sa Kapetanijama kao područnim jedinicama.

Uprava se sastoji od slijedećih odjela:

a) Odjel pravnih i međunarodnih poslova

b) Odjel stručno-tehničkih poslova i gospodarstva

c) Odjel nadzora i sigurnosti prometa

Hrvatski registar brodova institucija je koja također posredno predstavlja institucionalni okvir nadležnosti unutarnje plovidbe,

a isto tako dodirnih točaka glede plovnih putova ima s pravnom osobom za upravljanje vodama „Hrvatske vode“.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o plovidbi unutarnjim vodama (NN151/03) osnovana je Agencija za plovne

putove unutarnjih voda za građenje, uređenje, tehničko održavanje i obilježavanje plovnih putova, osposobljavanje postojećih

plovnih putova, upravljanje i gospodarenje, kontrolu i praćenje prometa i stanja na plovnom putu.

d) zračni promet

Sukladno Uredbi o unutarnjem ustroju Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka (NN 24/04) i Uredbi o izmjenama i

dopunama uredbe o unutarnjem ustrojstvu ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka (NN 60/04), za obavljanje poslova

Uprave zračnog prometa ustrojeni su slijedeći odjeli i odsjeci:

a) Odjel pravnih, ekonomskih i sustavnih poslova

352


b) Odjel međunarodnih poslova (ICAO, JAA, ECAC, EUROCONTROL)

c) Odjel letačkih operacija i sigurnosti zračnog prometa

- Odsjek licenciranja zrakoplovnog osoblja

- Odsjek plovidbenosti zrakoplova

d) Odjel aerodroma i zaštite zračnog prometa.

e) pomorski promet

U sastavu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka u 2004. godini ustrojene su dvije uprave koje obavljaju poslove iz

područja pomorskog prometa, zamjenjujući dotadašnju Upravu pomorstva: Uprava pomorskog prometa, pomorskog dobra

i luka i Uprava za sigurnost plovidbe i zaštitu mora.

Uprava pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka ustrojena je po unutarnjim ustrojstvenim jedinicama koje obavljaju

poslove pripreme propisa u cilju provedbe zacrtane pomorske politike, a to su: Odjel upravno-pravnih i međunarodnih

poslova, Odjel pomorskog prometa i brodarstva, Odjel pomorskog dobra i morskih luka i Odjel stručno-tehničkih poslova.

Uprava za sigurnost plovidbe i zaštitu mora ustrojena je po unutarnjim ustrojstvenim jedinicama koje nadziru i provode

odredbe zakona i podzakonskih akata iz njihova djelokruga. U Upravi koja obuhvaća 8 lučkih kapetanija (Pula, Rijeka, Senj,

Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik ) sa 64 lučke ispostave i Nacionalnu središnjicom za usklađivanje traganja i spašavanja

na moru i nadzor pomorske plovidbe (MRCC) zaposleno je ukupno 300 djelatnika od sistematiziranih 331.

Za 2004. godinu predviđeno je zapošljavanje daljnjih 15 djelatnika od kojih 3 u Upravi, a 12 u lučkim kapetanijama i

ispostavama. Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredaba Pomorskog zakonika koje se odnose na sigurnost plovidbe

obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe (PSC inspektori) u Upravi za sigurnost plovidbe i zaštitu mora (6 službenika) i lučkim

kapetanijama (24 službenika).

U kolovozu 2004. godine Vlada RH donijela je odluku o osnivanju Koordinacije Vlade Republike Hrvatske za usklađivanje

obavljanja poslova nadzora i zaštite unutrašnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa

Republike Hrvatske. Svrha Koordinacije je osiguravanje usklađenog djelovanja više odgovornih ministarstava u nadzoru

primjene zakonodavnih mjera na moru pod jurisdikcijom Republike Hrvatske.

U cilju unapređenja sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša, do kraja 2004. godine postaviti će se i pustiti u rad uređaji i

oprema I. faze Sustava automatske identifikacije brodova (AIS sustav), koji se koristiti za potrebe već uspostavljenog Sustava

obveznog javljanja brodova u Jadranu kao i za primjenu novog Sustava usmjerene i odijeljene plovidbe na Jadranu koji je

prihvaćen od strane Međunarodne pomorske organizacije.

Kroz projekt informatizacije pomorskog prometa, završeno je opremanje informatičkom opremom svih lučkih kapetanije i 64

ispostave lučkih kapetanija, te izvršeno njihovo telekomunikacijsko povezivanje. Na taj način stvoren je integrirani informacijski

sustav kao osnova za daljnje unaprjeđenje rada službe i poboljšanje sigurnosti plovidbe na Jadranu.

Cjelokupni informacijski sustav pomorskog prometa je integriran - sve lučke kapetanije i ispostave kapetanija su

telekomunikacijski povezane s Upravom za sigurnost plovidbe i zaštitu mora. Web aplikacija “Prijava dolaska/odlaska

brodova” usklađena je sa Smjernicama za statistiku pomorskog prometa 95/64/EZ u dijelu koji se odnosi na praćenje prometa

brodova, putnika i tereta u hrvatskim lukama te je na taj način omogućeno pravovremeno dobivanje kvalitetnih informacija

u segmentu pomorskog prometa. Uspostavljena je i decentralizirana baza podataka o pomorskim nezgodama. Od 1998.

godine uspostavljena je baza podataka svjedodžbi o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti pomoraca u skladu s STCW

1978 Konvencijom.

353


Realizacijom Plana telekomunikacija za vlastite potrebe od posebnog značenja za obavljanje poslova traganja i spašavanja

na moru, sve lučke kapetanije, njihove ispostave i plovila opremljene su radijskim uređajima i opremom sukladno tehničkim

zahtjevima Svjetskog pomorskog sustava za pogibelj i sigurnost (GMDSS sustav).

Uprava za sigurnost plovidbe i zaštitu mora Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka posjeduje certifikat o sukladnosti s

normom ISO 9001:2000.


4.2.9.2. a) Kratkoročne mjere

Tijekom 2005. godine predviđaju se dvije promjene u smislu jačanja administrativnih sposobnosti i to u području zračnog i

pomorskog prometa.

Prva promjena se odnosi na preporuku iz Europskog partnerstva o odvajanju tijela za istraživanje ugrožavanja sigurnosti

zračnog prometa od sadašnje organizacijske jedinice, što će se provesti kroz izmjene i dopune Zakona o zračnom prometu.

U cilju unapređenja sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša u 2005. godini planira se postavljanje i puštanje u rad uređaja

i opreme II. Faze Sustava automatske identifikacije brodova (AIS sustav), kao i daljnji razvoj tog sustava kroz 2006. i 2007.

godinu. AIS sustav, kao podsustav VTS sustava, koristiti za potrebe već uspostavljenog Sustava obveznog javljanja brodova u

Jadranu, te za primjenu novog Sustava usmjerene i odijeljene plovidbe na Jadranu koji je prihvaćen od strane Međunarodne

pomorske organizacije.

U 2005. godini i narednom periodu planira se uspostava integralnog elektroničkog upisnika plovnih objekata (brodova, jahti,

brodica), te uspostava centralne baze podataka o pomorskim nezgodama.

4.2.9.2. b) Srednjoročne mjere

U sektoru pomorskog prometa, uspostavom Sustava obveznog javlajnja brodova u Jadranu, Sustava usmjerene i odijeljene

plovidbe na Jadranu i Sustava automatske identifikacije brodova ( AIS sustav) stečeni su preduvjeti za realizaciju Sustava

upavljanja pomorskim prometom ( VTS sustav).

Uspoastava VTS sustava od iznimnog je značaja za sigurnost plovidbe Jadranom. U postupku realizacije ovog prioritenog

projekta predviđa se izrada idejnog projekta VTS sustava u 2006. godini koji bi se tada mogao realizirati u periodu 2006. -2010.

godine.


Projekti predviđeni za 2005. godinu u cilju razvoja administrativnih sposobnosti u pomorskom prometu osobito u području

sigurnosti plovidbe morem financirati će se iz državnog proračuna Republike Hrvatske u ukupnom iznosu od 20.750.000 kuna

od čega je 5.800.000 kuna predviđeno za uspostavu informacijskog sustava pomorskog prometa koji uz ostalo obuhvaća i

integralni elektronski upisnik brodova, upisnik jahti, te očevidnika brodica, kao i bazu podataka o pomorskim nezgodama, a

3.300.000 kuna izdvojeno za uspostava nadzora plovidbe i sustava radioveza za praćenje pomorskog prometa (VTS SUSTAV)

u sklopu kojeg je predviđeno postavljanje i puštanje u rad uređaja i opreme II. Faze Sustava automatske identifikacije brodova

(AIS sustav).

Pored navedenog, s ukupnim iznosom od 8.500.000 kuna, u sklopu opremanja lučkih kapetanija plovilima, uređajima i ostalom

opremom, u 2005. godini planira se i izgradnja jednog plovila za potrebe lučkih kapetanija, dok će se s iznosom od 3.150.000

354


kuna financirati objekti sigurnosti plovidbe i pomorska radijska služba ( Plovput, Split).

Obzirom na dugoročni karakter provedbenih planova navedenih projekata za iste se iz Državnog proračuna u 2006. godini

planira izdvojiti 21.550.000 kuna, a u 2007. godini 22.850.00 kuna.

Za provedbu navedenih aktivnosti ne postoje sredstva strane pomoći.


a) cestovni promet

U upravi cestovnog prometa sva predviđena radna mjesta još nisu popunjena te se planira njihovo popunjavanje.

b) željeznički promet

Novi Zakon o željeznici donosi preustroj u području reguliranja željezničkih usluga, što u prvom redu predstavlja liberalizaciju

tržišta pružanja usluga željezničkog prijevoza, te uspostavu neovisnog Regulatornog tijela u području željezničkih usluga, s

prizivnom i regulatornom funkcijom i osnovnom zadaćom reguliranja međusobnih odnosa svih sudionika na željezničkom

tržištu na nedskriminirajući način.

Budući da je početak primjene novog Zakona predviđen za 1. siječanj 2006. godine, a da će regulatorno tijelo biti uspostavljeno

najkasnije do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, poslove iz nadležnosti regulatornog tijela, kao i poslova izdavanje

odobrenja i uvjerenja o sigurnosti, do uspostave regulatornog tijela, obavljat će Ministarstvo nadležno za željeznički promet.

S obzirom na činjenicu da je u Upravi željezničkog prometa trenutno mali broj zaposlenika, a novim Zakonom predviđa

povećanje opsega poslova, procjenjuje se da će biti potrebno zaposliti nove djelatnike u Ministarstvu, i to visoko obrazovane

stručnjake, osigurati dodatna sredstva za provođenje predviđenih mjera, te omogućiti dodatna stručna usavršavanja vezano

uz obavljanje tih poslova.

c) unutarnja plovidba

Što se tiče kadrovske ekipiranosti Uprave, postoje sistematizirana, a nepopunjena radna mjesta predviđena Pravilnikom o

unutarnjem redu. Budući da se obim poslova povećao, potrebno je uposliti nove djelatnike, i to u odjel stručno tehničkih

poslova dva djelatnika, a za potrebe međunarodnog odjela također dva djelatnika. Novi odjel sigurnosti i nadzora trebalo bi

upotpuniti sa šest djelatnika.

Neophodno je provesti izobrazbu i kontinuirano osposobljavanje za stručno usavršavanje državnih službenika kroz tečajeve

stranih jezika, edukaciju računalnom tehnologijom, kao i prisustvovanje seminarima i radionicama koje organizira Ministarstvo

europskih integracija.

d) zračni promet

Administrativno jačanje tijela državne uprave, a sukladno preporuci Europske komisije iznijetoj u Mišljenju o zahtjevu Republike

Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, radi se na osamostaljenju tijela za istraživanje ugrožavanja sigurnosti, nesreća i ozbiljnih

nezgoda zrakoplova, što će biti provedeno kroz izmjene i dopune postojećeg Zakona o zračnom prometu.

Obzirom na povećanje opsega poslova, imajući u vidu i mjere koje će biti provedene kroz izmjene i dopune postojećeg

Zakona o zračnom prometu, procjenjuje se da će biti potrebno osigurati dodatna sredstva za provođenje predviđenih mjera,

omogućiti usavršavanja vezano za obavljanje tih poslova, te zaposliti nove djelatnike.

355


U postupku administrativnog jačanja, kao prvi korak, prema Pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva mora, turizma, prometa

i razvitka koji je stupio na snagu 09. srpnja 2004. godine, a čiji sastavni dio je i sistematizacija radnih mjesta, u Upravi zračnog

prometa predviđeno je 49 radnih mjesta. Ovaj korak predstavlja nominalno povećanje od 19 novih radnih mjesta čime su

zadovoljene preporuke Središnjeg Ureda JAA iznesenih prilikom konačnog audita cjelokupnog rada Uprave zračnog prometa,

a u procesu ulaska zrakoplovnih vlasti Republike Hrvatske u punopravno članstvo JAA.

Popunjavanje sistematiziranih nepopunjenih radnih mjesta provoditi će se raspisivanjem natječaja u narednom razdoblju.

e) pomorski promet

U Upravi pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka trenutno je zaposleno 10 djelatnika, a do kraja 2004. godine predviđeno

je zapošljavanje još 4 djelatnika. Prema sistematizaciji radnih mjesta najveći predviđeni broj djelatnika ove Uprave je 28.

Namjera je osnovati Ured za priobalnu plovidbu (Short Sea Shipping) i uspostaviti suradnju sa odgovarajućim tijelima EU.

U skladu sa “Studijom razvoja flote lučkih kapetanija 2001-2011”, Uprava pomorstva će u 2005. godini, kao i kasnije nastaviti

sa započetim programom obnove flote plovila lučkih kapetanija u sklopu kojega će se nabaviti nova plovila. U 2005. godini

predviđena je izgradnja jednog plovila za potrebe lučkih kapetanija.

Zračni promet



1. Avis Europske komisije 9 Uloge i odgovornosti različitih organizacija (Uprava zračnog prometa, Odjel za istraživanje zrakoplovnih nesreća, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka) trebaju se bolje pojasniti.

2. Europsko partnerstvo 3.1 Ojačati administrativni kapacitet


2.5.1; 3.5.1 Jačanje upravnih sposobnosti u sektoru zračnog prometa





Rezultat: ojačati administrativnu sposobnost

Osamostaljenje tijela za istraživanje ugrožavanja sigurnosti, nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakoplova

356


4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje

Potrebe


Nositelj




-Dodatak B

Upućivanje u

proceduru VRH

Provedba mjere

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zračnom prometu osamostaljeno je tijelo za istraživanje ugrožavanja sigurnosti, nesreća I ozbiljnih nezgoda zrakoplova kroz odredbe koje uređuju Odjel za istraživanje ugrožavanja sigurnosti, nesreća I ozbiljnih nezgoda zrakoplova

IV kvartal 2004

MMTPR -

Pravilnikom o izvješćivanju i istraživanju ugrožavanja sigurnosti, nesreća I ozbiljnih nezgoda zrakoplova ( a koji će biti donesen temeljem Zakona o izmjenama I dopunama Zakona o zračnom prometu) bit će detaljnije uređen rad Odjela za istraživanje ugrožavanja sigurnosti, nesreća I ozbiljnih nezgoda zrakoplova

MMTPR -


Rezultat: 2006.

2007.

Pomorski promet



1. Avis Europske komisije 3. Sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva- 9. Promet

Jačanje administrativne sposobnosti u području nadzora države luke i države pod čijom zastavom se plovi.

2. Europsko partnerstvo 3.2.

-

Razvoj administrativnih sposobnosti u pomorskom prometu osobito u području sigurnosti plovidbe morem


2.5.1.; 3.5.1. Bolja iskorištenost potencijala hrvatskih luka na Jadranskom moru- unapređenje luka na Jadranu




Osnovana Koordinacije Vlade Republike Hrvatske za usklađivanje obavljanja poslova nadzora i zaštite unutrašnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske

3.9.7 VRH/MMTPR

Odluka Vlade RH o osnivanju Koordinacije Vlade Republike Hrvatske za usklađivanje obavljanja poslova nadzora i zaštite unutrašnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske od 27. kolovoza 2004. godine

357



Rezultat: jačanje administrativne sposobnosti u području sigurnosti pomorskog prometa1. Uspostava integralnog elektronskog upisnika brodova, upisnika jahti, te očevidnika brodica

2. Centralizacija baze podataka o pomorskim nezgodama

3. Razvoj Sustava automatske identifikacije brodova (AIS sustav) – segment VTS sustava

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje Potrebe


Nositelj



-Dodatak B


VRH

Provedba mjere

Uspostava integralnog elektronskog upisnika brodova, upisnika jahti, te očevidnika brodica na disperziranom sustavu od 70 lokacija

- 12/2005 Odgovarajuća računalna i telekomunikacijska oprema

Uprava za sigurnost plovidbe i zaštitu mora

Kap. Tomislav Miletić, pomoćnik ministra

Tel.: 6169 250

K250796

Centralizacija baze podataka o pomorskim nezgodama

- 12/2005 Odgovarajuća računalna i telekomunikacijska oprema



Tel.: 6169 250

K250796

Razvoj Sustava automatske identifikacijebrodova (AIS

Sustav) – segment VTS sustava

- 12/2005 Odgovarajuća tehnička oprema



Tel.: 6169 250

K407071


Rezultat: jačanje administrativne sposobnosti u području sigurnosti pomorskog prometa2006. Razvoj integriranog sustava upravljanja pomorskim prometom (VTS)

2007. Razvoj integriranog sustava upravljanja pomorskim prometom (VTS)

4.2.10. OPOREZIVANJE


U NPPEU 2004. nisu bile predviđene mjere za jačanje administrativne sposobnosti Porezne uprave, ni Carinske uprave te će

se tijekom 2005. na području mjera za jačanje administrativne sposobnosti najviše pažnje posvetiti analizi postojećeg stanja i

pripremi za reformske zahvate uključujući i izradu detaljnih preporuka i smjernica za reformu.

U okviru tehničke pomoći EU u sklopu projekta iz CARDS programa 2004. “Jačanje kapaciteta poreznog sustava” koji će se

početi provoditi tijekom 2005., predviđeno je niz mjera kojima je cilj unaprijediti rad Porezne i Carinske uprave te ojačati

sustav kontinuirane obuke osoblja Porezne uprave. Cards program 2004 će također pružiti podršku uspostavljanju integriranog

informacijskog sustava sa sustavom EU.

Vezano uz jačanje administrativne sposobnosti Porezna će se uprava, a i Carinska uprava bi se trebala, usmjeriti na ključnu

mjeru bez koje nije moguće provesti usklađivanje poreznog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, a to je

kontinuirano obrazovanje i stručno usavršavanje službenika Porezne uprave putem seminara, tečajeva, konferencija, studijskih

putovanja i razmjenom službenika sa državama članicama kroz Fiscalis program i druge programe. U tom smislu treba započeti

i s tečajevima za usavršavanje engleskog jezika u skladu s procesom pridruživanja EU.

358


Otkako su posebni porezi prešli u nadležnost Carinske uprave, Služba za posebne poreze u sastavu Carinske uprave nije

popunjena sa zadovoljavajućim brojem stručnih djelatnika koji su neophodni za obavljanje svakodnevnih zadataka službe

kao i za praćenje trošarinskih propisa europskog zakonodavstva u cilju usklađivanja hrvatskih trošarinskih propisa s pravnom

stečevinom.



Sukladno preporukama sadržanih u Europskom partnerstvu mjere Porezne uprave kojima će se kroz jačanje institucionalne

sposobnosti omogućiti provedba kratkoročnih prioriteta predviđene za 2005. su:

1. utemeljenje organizacijske jedinice u okviru PU za aktivnosti vezane uz integraciju s EU

2. izrada projekata CCN/CSI, CLO, VIES, VES sukladno preporukama DG TAXUD navedenim u dokumentu Inter-oprebility

Implementation Strategy (IIS),

3. formirati timove za provedbu projekata

4. započeti s edukacijom timova na izgradnji integriranog informacijskog sustava za potrebe razmjene podataka

između država članica u skladu sa Uredbom (EC) 1798/2003

5. usvojiti TEMPO – projektnu metodologiju (DG TAXUD Eletronic Management of Project Online) kao službenu

metodologiju vođenja projekta

6. utemeljenje ureda za koordinaciju i podršku projektnim timovima

7. izrada kriterija za objektivniji nadzor

8. utvrditi projektne cijene razvoja

Sukladno preporukama sadržanih u Europskom partnerstvu, u Carinskoj upravi potrebno je odgovarajuće ustrojiti Službu

posebnih poreza u pogledu brojnosti djelatnika i njihove stručne kvalitete, što će se provesti u narednom kratkoročnom

razdoblju po prihvaćanju nove sistematizacije Carinske uprave.

Neophodno je započeti i kontinuirano provoditi stručno usavršavanje carinskih djelatnika koji obavljaju poslove iz djelokruga

posebnih poreza, kroz organiziranje seminara u Carinskoj upravi iz područja europskog trošarinskog zakonodavstva za

cjelokupnu službu posebnih poreza.

Također je potrebno provesti edukaciju osoblja radi obavljanja inspekcijskog nadzora nad kretanjem trošarinskih proizvoda


Sukladno preporukama sadržanih u Europskom partnerstvu mjere kojima će se kroz jačanje institucionalne sposobnosti

omogućiti provedba srednjoročnih prioriteta predviđene za 2006 i 2007 su:

1. Izrada funkcionalnih modela CCN/CSI, VIES I VES sustava

2. Izrada test platforme za provjeru rada CCN/CSI i VIES sustava

3. Edukacija djelatnika za primjenu CCN/CSI i VIES sustava

4. Od 2006-2007 provedba Cards projekta 2004. „Jačanje kapaciteta Porezne uprave“.

5. Početak edukacije kroz Fiscalis programa 2003-2007,

6. informatizacija inspektorskih poslova

Carinska uprava će nastaviti s radom zajedno s PU-om u CARDS projektu 2004.„ Jačanje hrvatskog poreznog sustava „ čiji je

nositelj Ministarstvo financija- Porezna uprava, a čiji je opći cilj usklađivanje poreznog zakonodavstva s onim Europske unije

Da bi Carinska uprava mogla u srednjoročnom razdoblju ispuniti zadatke koji se pred nju postavljaju u području posebnih

359


poreza – trošarina, trebat će tehničku pomoć europske unije ( TAIEX) i sudjelovanje u Fiscalis programima za 2003-2007.

godinu, kao i u drugim programima razvoja, naročito na području informatičkog sustava i razmjene podataka.


Spomenute aktivnosti financirat će se sredstvima državnog proračuna, te putem CARDS programa.


Tablica IV Jačanje administrativne sposobnosti

4.2.10. Oporezivanje



1. Avis Europske komisije Poglavlje 10.Jačanje kapaciteta upravnih tijela

Uspostava i izobrazba stručnih timova

Izgradnja IT sustava kompatibilnog sa EU

Uspostava suradnje sa članicama EU (CLO)

2. Europsko partnerstvo Poglavlje 3.10.

Revizija administrativnih postupaka

Jačanje kapaciteta poreznih upravnih tijela s naglaskom na ubiranje i nadzora;

Pojednostaviljenje postupaka za učinkoviti progon počinitelja poreznih prijevara.

Početak razvoja potrebnih računalnih sustava za elektroničku razmjenu podataka sa Zajednicom i njezinim državama članicam

Nastaviti jačanje porezne uprave – uključujući i informatički sektor – te osigurati njezino ispravno djelovanje kako bi se dostigli standardi EU-a i mogućnost međusobnoga povezivanja informatičkih sustava.


Poglavlje 3.13.1

Provedba CARDS 2004.”Jačanje hrvatskog poreznog sutava”-

Nominacija projekata za PHARE 2005.”………..

Nominacija za Fiscalis programe : seminari i razmjena





Rezultat: 1. utemeljenje organizacijske jedinice za integraciju s EU

2. utemeljenje ureda za koordinaciju i upravljanje projektima

3. formiranje projektnih timova

4. provođenje obuke članova timova

5. projektna metodologija TEMPO

6. kriteriji za objektivniji nadzor

360


4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje Potrebe


Nositelj




VRH

Provedba mjere

1. utemeljenje organizacijske jedinice za integraciju s EU

PU 1. Proračun

2. utemeljenje ureda za koordinaciju i upravljanje projektima

PU 2. Proračun

3. formiranje projektnih timova PU 3. Proračun

4. provođenje obuke članova tImova PU 4. Proračun i Cards 2004

5. projektna metodologija TEMPO PU 5. Proračun

6. kriteriji za objektivniji nadzor PU 6. Proračun


Rezultat: 2006. 1. Analize procesa, modeliranje procesa

2. Izrada funkcionalnih modela

3. Testiranje funkcionalnih modela

4. Obuka djelatnika za primjenu izrađenih sustava

2007. 1. Nastavak obuke

2. Izgradnja „help-deska“ za pomoć korisnicima

3. Početak Fiscalis programa 2003-2007,

4. informatizacija inspektorskih poslova

4.2.11. EMU


Početkom 2004. u Hrvatskoj narodnoj banci su izvršene organizacijske promjene, te je osnovan Sektor za međunarodnu

suradnju u okviru kojeg je osnovana i Direkcija za europsku suradnju. primarni zadatak ove Direkcije je praćenje aktivnosti i

suradnja sa institucijama Europske unije, poglavito s Europskom središnjom bankom.

4.2.12. STATISTIKA


Pored ostalih propisa koji uređuju položaj i djelokrug središnjih tijela državne uprave pravni okvir za rad Državnog zavoda

za statistiku utvrđen je Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 103/03), koji je usklađen s pravnom stečevinom EU. Zakon

o službenoj statistici uređuje temeljna načela službene statistike, položaj, poslove i koordinaciju sustava službene statistike,

Strategiju razvitka službene statistike Republike Hrvatske, Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske, prikupljanje,

obradu i čuvanje statističkog gradiva, statističke registre, diseminaciju i korištenje statističkih podataka, povjerljivost i zaštitu

statističkih podataka, međunarodnu statističku suradnju i ostala pitanja od značaja za rad službene statistike.

Na temelju Zakona o službenoj statistici Zavod je u suradnji s ostalim nositeljima izradio i predložio Strategiju razvitka službene

statistike RH 2004.–2012., Program statističkih aktivnosti 2004.–2007. i Godišnje provedbene planove.

Godišnji provedbeni plan za 2005. je u proceduri. Kako bi službena statistika RH mogla u svakom trenutku ustanoviti

stupanj usklađenosti sa zahtjevima EU, Godišnji provedbeni plan je strukturiran prema Eurostatovom dokumentu Statistical

361


Requirements Compendium 2002., a ista struktura je korištena i u Programu statističkih aktivnosti RH 2004.–2007. Godišnji

provedbeni plan RH za 2005. predviđa provođenje 337 statističkih istraživanja i ostalih statističkih aktivnosti.

Rad Zavoda odvija se na dvije lokacije, u zgradi u Ilici 3 i Branimirovoj 19-21. Dio prostora u Ilici zahtijeva obnovu. Većina prostora

na lokaciji u Branimirovoj je adaptirana, ostatak zahtijeva obnovu i adaptaciju. U tijeku je natječaj za izradu idejnog projekta za

uređenje prostora za obavljanje tiskarske djelatnosti. Iz sredstava programa CARDS 2001 u tijeku je nabava sustava za digitalni

tisak koji će omogućiti efikasniju izradu publikacija. Opremljenost informatičkom opremom je donekle zadovoljavajuća. Zbog

smanjenih proračunskih sredstava tijekom 2004. Zavod nije mogao izvršiti nužnu obnovu i adaptaciju poslovnog prostora i

nabaviti novu informatičku opremu. Radi nužnog smanjenja prijedloga proračunskih sredstava Zavod u 2005. ponovo neće

biti u mogućnosti izvršiti nužnu obnovu i adaptaciju poslovnog prostora.

Organizacijska struktura i druga pitanja od značaja za rad Zavoda utvrđena su Uredbom o unutarnjem ustrojstvu iz 2001.

godine.

Državni zavod za statistiku ima 377 djelatnika. Broj i struktura djelatnika su nezadovoljavajući s obzirom na složenost i opseg

razvojnih poslova koji su Zavodu stavljeni u djelokrug i Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2004.–2007. U

slučaju da Zavod tijekom 2005. zaposli dodatne djelatnike biti će otežan njihov prostorni smještaj i osiguranje informatičke i

druge opreme nužne za rad.

Prema Zakonu o službenoj statistici poslove službene statistike obavljaju Zavod kao središnje tijelo, uredi državne uprave u

županijama i upravno tijelo Grada Zagreba nadležni za poslove službene statistike, Hrvatska narodna banka i druga ovlaštena

tijela određena Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2004. – 2007.

Na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03) savjetodavno i stručno tijelo za strategijska pitanja službene statistike

je Statistički savjet. On se osniva pri Državnom zavodu za statistiku u cilju osiguranja utjecaja korisnika, znanosti i šire javnosti na

Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske. Savjet djeluje od 2003. Financijska sredstva za rad Statističkog savjeta radi

rebalansa i racionalizacije Proračuna nisu osigurana. Članovi Savjeta su ravnatelj Zavoda po službenoj dužnosti, predstavnici

korisnika, znanosti i šire javnosti. Članove Savjeta imenuje Vlada RH na razdoblje od pet godina, uz mogućnost ponovnog

imenovanja.

Osim Statističkog savjeta djeluje i 15 Savjetodavnih statističkih odbora sastavljenih od predstavnika proizvođača službene

statistike i njenih korisnika.



Europsko partnerstvo među kratkoročnim prioritetima pri pripremi Hrvatske za daljnje integriranje s EU navodi i područje

statistike.

Kao prvo navedeno je jačanje administrativnih kapaciteta Državnog zavoda za statistiku. Već spomenuti rad na novog

organizaciji te projektima i aktivnostima pridonose ostvarenju ovog zahtjeva. Sve navedeno u ovom poglavlju bit će završeno

u roku od jedne do dvije godine kako stoji u točki 3. Prioriteti, u Prilogu Odluke Vijeća (EZ) o načelima, prioritetima i uvjetima

sadržanim u Europskom partnerstvu

Kao drugi kratkoročni prioritet u području statistike Europsko partnerstvo navodi poboljšanje koordinacije s drugim davateljima

službenih statističkih podataka u Hrvatskoj. Tijekom 2005. se očekuje intenzivniji rad Statističkog savjeta, Savjetodavnih

statističkih odbora radi očekivanog uvođenja promjena u statističkom sustavu RH nastalih zbog procesa pristupanja EU.

362


Radi unapređenja suradnje s drugim tijelima, a u cilju što potpunijeg ispunjenja svoje zadaće Državni zavod za statistiku planira

tijekom 2005. sklopiti sporazum o dostavi podataka i drugim oblicima suradnje sa Središnjim registrom osiguranika, Hrvatskim

fondom za mirovinsko osiguranje i Ministarstvom financija – Poreznom upravom i FINOM. Takav sporazum Državni zavod za

statistiku je već sklopio s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstvom financija-Carinskom upravom.


Europsko partnerstvo ne navodi područje statistike kao srednjoročni prioritet za daljnju integraciju RH u EU.


Ukupni iznos sredstava Državnog proračuna RH koji je Zavodu potreban za provođenje svega navedenog u Godišnjem

provedbenom planu za 2005. je revidiran i restriktivan te iznosi 70 000 000 kuna. U tijeku je rad na projektu izračuna troškova

svakog pojedinog istraživanja. Očekuje se da će se pri izradi plana potrebnih proračunskih sredstava za 2006. moći primijeniti

prvi, osnovni pokazatelji dobiveni ovim projektom.


U tijeku je izrada nove organizacijske strukture koja bi osigurala izvršenje razvojnih poslova koji su Zavodu stavljeni u nadležnost.

Prijedlog nove organizacijske strukture bit će stavljen u zakonsku proceduru tijekom 2005.

Tijekom 2005. izradit će se prijedlog nove organizacije ureda državne uprave u županijama, nadležnih za poslove službene

statistike, čiji cilj bi bio bolja organizacija i efikasnost statističkog sustava te racionalizacija poslova.

4.2.13. SOCIJALNA POLITIKA I ZAPOŠLJAVANJE

U ostvarivanju svih opisanih mjera u srednjoročnom razdoblju biti će neophodno provesti određene institucionalne i

organizacijske promjene, i to ustrojavanjem novih institucija ili mijenjanjem postojećih, kako bi se pojačali administrativni

kapaciteti za učinkovitu provedbu planiranih mjera.

Pri tom treba izdvojiti poseban projekt Hrvatskog zavoda za zapošljavanje “Decentralizacija i reorganizacija HZZ”, financiran

putem CARDS programa za 2003. godinu. Cilj projekta je jačanje kapaciteta za prilagodbu promjenama na tržištu rada unutar

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini putem decentralizacije. Sastavni dijelovi

projekta su:

- definiranje decentralizirane organizacijske strukture HZZ;- definiranje operativnih smjernica za voditelje unutar HZZ

u skladu s novom decentraliziranom strukturom;

- razvoj ljudskih resursa na ključnim pozicijama unutar HZZ u cilju provedbe nove decentralizirane strukture;

- definiranje plana provedbe nove decentralizirane strukture.

U postupku restrukturiranja poslovnih subjekata koji je u tijeku u Republici Hrvatskoj, važan dio je svakako i razvoj učinkovitog

zbrinjavanja tehnološkog viška radnika koji će se pojaviti u restrukturiranim poslovnim subjektima, a kojeg također

provodi Hrvatski zavod a zapošljavanje kroz projekt CARDS 2001. Osnovni ciljevi «Restrukturiranja tržišta rada», jesu razvoj

instrumenata za profesionalno usmjeravanje i uspostava deset pokretnih centara za potporu poslovnim promjenama, u okviru

čijeg djelovanja će u budućem razdoblju trebati ustrojiti novu institucionalnu podršku osnivanjem Fonda za zbrinjavanje

tehnološkog viška. U sklopu projekta CARDS-a 2001 pristupilo se unapređenju sustava profesionalnog usmjeravanja sukladno

važećim tendencijama zemalja EU – savjetovanje usmjereno potrebama tržišta rada. Donesena je Strategija profesionalnog

usmjeravanja u HZZ-u, provedeno osposobljavanje savjetnika za rad na novim osnovama, a započet je i rad na izradi

363


standarda kvalitete profesionalnog usmjeravanja u HZZ-u. U tijeku je i edukacija djelatnika područnih službi za rad s osobama

s invaliditetom.

U cilju odvajanja poslova poticaja razvoja i zapošljavanja od poslova jamstvene institucije temeljem Zakona o osiguranju

potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, koje obavlja proračunski Fond za razvoj i zapošljavanje trebat će, u cilju

održivosti sustava i financijske stabilnosti jamstvene institucije, za poslove posebne zaštite radnika u slučaju stečaja poslodavca

ustrojiti poseban Fond koji bi, osim sredstva iz Državnog proračuna, morao imati i dodatne samostalne izvore financiranja. U

tom pravcu je potrebna i prethodna analiza učinaka i troškova primjene spomenutog Zakona, za koju treba još proteći neko

vrijeme obzirom da je Zakon stupio na snagu u srpnju 2003. godine.

Sukladno obvezi metodološkog usklađivanja prikupljanja statističkih podataka i izrade statističkih pokazatelja sa standardima

Europske unije i zahtjevima iz Statistical Requirement Compendiuma, iz CARDS programa za 2004. planira se provedba projekta

implementacije, unapređenja i sustavne obrade statističkih podataka tržišta rada prema Theme 23. i modulima 321 i 322

Compendiuma, a kojeg će zajednički realizirati Državni zavod za statistiku i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

Obzirom da je navedeni program sada u fazi izrade projektne dokumentacije i definiranju ciljeva i metoda, ne može se sa

sigurnošću utvrditi potreba za dodatnim jačanjem administrativnih kapaciteta, jer postoji mogućnost provođenja programa

u okviru postojećih kadrovskih i tehničkih resursa nositelja programa.

Što se tiče jačanja administrativnih sposobnosti na području mirovinskog osiguranja, potrebno je naglasiti da je Hrvatska

još u 2001. godini dovršila institucionalni okvir za provedbu reforme mirovinskog sustava. Osnovane su dvije nove institucije

- Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (HAGENA), kao institucija zadužena za nadzor sustava mirovinskog

osiguranja temeljenog na kapitaliziranoj štednji (tzv. II i III stup mirovinskog osiguranja) i Središnji registar osiguranika (REGOS),

kao institucija za obavljanje stručno-tehničkih poslova vezanih za vođenje evidencija potrebnih za funkcioniranje sustava.

Jačanje sposobnosti agencija koje upravljaju mirovinskim sustavom postavljeno je kao srednjoročni prioritet u dokumentu

Vlade Republike Hrvatske o potrebama za stranom pomoći u procesu pristupanja EU od 2004. – 2006., u cilju daljnje provedbe

i jačanja višestupnog sustava mirovinskog osiguranja.

Tijekom provedbe mirovinske reforme nametnula se i potreba racionalizacije i prilagodbe organizacijskih i administrativnih

struktura unutar Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji i nadalje ostaje jedina institucija koja provodi postupak

ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, s ciljem postizanja veće učinkovitosti i transparentnosti pojedinih usluga

mirovinskog sustava. Navedeno je uzrokovalo potrebu provedbe preustroja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, uz

istovremenu informatizaciju službi, te razvoj kontinuirane obuke službenika i namještenika, a za što je već u korištenju zajam

Svjetske banke za Projekt ulaganja u mirovinski sustav.

Jedan od prioritetnih ciljeva u razdoblju do 2007. godine biti će jačanje administrativnih struktura za koordinaciju sustava

socijalne sigurnosti. To se odnosi i na jačanje administrativne sposobnosti tijela državne uprave koje vrši nadzor nad

zakonitošću rada Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje – Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, u smislu

stručnog usavršavanja postojećeg službeničkog kadra i razvijanja potrebnih vještina radi sudjelovanja u izradi propisa, kao i

radi prethodnog upoznavanja s pravnom stečevinom EU u području socijalne politike, koji će biti potrebno transponirati u

hrvatsko zakonodavstvo. Isto tako potrebno je raditi na daljnjem razvoju ljudskih potencijala i prilagodbi za proces pridruživanja

EU putem kontinuiranog programa obuke državnih službenika, na što i Europska Komisija upozorava u svojem Mišljenju, a isto

je predviđeno kao srednjoročni prioritet u dokumentu Potrebe za stranom pomoći u procesu pristupanja EU od 2004. – 006.

Jačanje administrativne sposobnosti od presudnog je značaja u području socijalne sigurnosti u RH, obzirom na sadašnje

nedovoljne mogućnosti za usavršavanje postojećeg službeničkog kadra te zapošljavanja novog. Takvo stanje odražava se I

na nepostojanje utvrđenog plana, u okviru kojeg će u zadanim rokovima pravna stečevina EU u području socijalne politike

364


biti transponirana u hrvatsko zakonodavstvo. Nadalje, sustav socijalne sigurnosti u RH je u nadležnosti nekoliko tijela državne

uprave, između kojih je prisutan stalni nedostatak horizontalne komunikacije, što bi se moglo odraziti i na očekivanu

prilagodbu u procesu pridruživanja EU.

4.2.13 Socijalna politika i zapošljavanje



1. Avis Europske komisije Poglavlje 13 Definiranje decentralizirane struktureHrvatskog zavoda za zapošljavanje i uspostava deset pokretnih centara za potporu poslovnim promjenama

Izgradnja i jačanje kapaciteta za analizu, provedbu i ocjenu politike zapošljavanja na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou

2. Avis Europske komisije Poglavlje 13 Preustroj i informatizacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko odsiguranje, te

kontinuirana obuka državnih

službenika i uspostava horizontalne komunikacije

Provedba i jačanje višestupnog sustava mirovinskog osiguranja i jačanje kapaciteta za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti.


Nastavak započetih CARDS projekata

Decentralizacija i reorganizacija HZZ-a (2003)

Restrukturiranje tržišta rada (2001)

U korištenju zajam Svjetske banke- Projekt ulaganja u mirovinski sustav




- izrađen je pregled instrumenata i metoda prikupljanja podataka o tržištu rada,

- provedena je kvalitativna anketa o stanju na tržištu rada,

- izrađena je strategija odjela za profesionalnu oprijentaciju

4.2.13. Socijalna politika i

zapošljavanje

MINGORP i HZZ - uspostavljen rad dva pokretna centra za potporu poslovnim promjenama

- provedena dodatna edukacija savjetnika za profesionalnu orijentaciju i rad s osobama s otežanim faktorima zapošljivosti


Rezultat: daljnja informatizacija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje Potrebe


Nositelj

HZZ i HZMO



VRH

Provedba mjere

Nabava opreme i nastavak edukacije sluæbenika

-Informatička oprema i

konzultani

HZZ

HZMO

CARDS Zajam Svjetske

banke


Rezultat: 2006. decentralizacija zavoda za zapošljavanje i uspostava lokalnih parnerstva za zapošljavanje u hrvatskim županijama

2007. uspostava horizontalne koodinacije u sustavu socijalne sigurnosti

365


4.2.14. ENERGETIKA


Sektor energetike u nadležnosti je Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprave za energetiku i rudarstvo.


Izuzetno bitan kratkoročni, ali i srednjeročni cilj je i nastavak jačanja institucionalnog okvira. To se ponajprije odnosi na jačanje

kadrovske osposobljenosti u Upravi za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva te novog

regulatornog tijela (Hrvatska energetska regulatorna agencija), koje se uspostavlja novim Zakonom o regulaciji energetskih

djelatnosti. U usporedbi s analognim tijelima u državama članicama EU te u zemljama Kandidatima za EU, uočljiv je nedostatan

broj djelatnika u tim tijelima te planira njihovo dodatno zapošljavanje.



U 2005. godini predviđa se osnivanje Hrvatske energetske regulatorne agencije.



1. Avis Europske komisije poglavlje 14 Energetika

2. Europsko partnerstvo 3. Prioriteti3.14. Dugoročni prioriteti

Sektorske politike

3. Potrebe RH za stranom pomoći (2004-2006) 3.6.2 Energetika




Nova organizacija Uprave za energetiku i rudarstvo IV. 3 Jačanje sposobnosti provedbe zakona MGRIP

Stručna savjetovanja u okviru raznih programa EU IV. 3 Jačanje sposobnosti provedbe zakona MGRIP


Rezultat: Ojačati administrativnu sposobnost, na nacionalnoj i regionalnoj razini, za osiguravanje planiranja, uključujući pripremu financijskih strategija.

4. Detalji procesa:

Opis mjere

TrajanjePotrebe


Nositelj


zvanje, kontakt)


-Dodatak B


VRHProvedba mjere

Daljnja reorganizacija Uprave za energetiku i rudarstvo - uključivanje novih 6-8 djelatnika

2005 2005upoznavanje s radom sličnih uprava u nekim članicama EU (Austrija, Slovenija, Slovačka itd.)

Željko Tomšić pomoćnik ministra

Organiziranje rada nove uprave sukladno EU standardima

Trajno upošljavanje novih djelatnikaŽeljko Tomšić pomoćnik ministra

Stručne konzultacije s predstavnicima EU (TAIEX )

2005Željko Tomšić pomoćnik ministra

366



Rezultat: 2006. -

2007. -

4.2.15. INDUSTRIJSKA POLITIKA


Potrebno je usvojiti i primjeniti usklađenu sveobuhvatnu industrijsku strategiju u cilju poboljšanja konkurentnosti industrije

u okviru boljeg općeg poslovnog i pravnog okruženja. Navedena strategija treba uzeti u obzir posebne potrebe i obilježja

pojedinih sektora.

Što se tiče preustroja određenih proizvodnih sektora, u tijeku je proces restrukturiranja i moderinizacije proizvodnih sektora,

naročito u području tekstila, čelika i brodogradnje.

U sektoru industrije čelika u tijeku je izrada “Nacionalnog programa restrukturiranja industrije čelika u Republici Hrvatskoj”

(NPR).

Pododbor za trgovinu, čelik i proizvode od željeza, poreze i carine Privremenog odbora za nadziranje primjene i provedbu

Privremenog sporazuma o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima između RH i EZ, prihvatio je osnovne elemente NPR-a .

Budući je Nacionalni program restrukturiranja industrije čelika u RH jedan od uvjeta početka pregovora o pridruživanju RH u

EU, potrebno je ubrzano raditi na okončanju izrade, te usvojiti i započeti provedbu programa restrukturiranja u industriji čelika

u skladu sa zahtjevima EU-a

Također je u pripremi izrada Strategije razvoja tekstilne, odjevne i kožarske prerađivačke industrije.


Razviti i usvojiti strategije za restrukturiranje i privatizaciju velikih poduzeća, osobito u prerađivačkoj industriji.



Uz sredstva planirana Državnim proračunom za 2005., nastojat će se, putem europskih programa pomoći (PHARE i CARDS)

osigurati dodatna sredstva.


Izrada strategije industrijskog razvoja te strategije za pojedine sektore, uvažavajući načela održivog razvitka i društvene

odgovornosti gospodarstva (CSR)

Usvojiti i započeti provedbu programa restrukturiranja u industriji čelika u skladu sa zahtjevima Europske unije.

367


4.2.17. ZNANOST I ISTRAŽIVANJE


Za cjelokupno područje znanosti nadležno je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Tijekom 2005. dio aktivnosti iz

djelokruga mandata Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa preuzeti će Agencija za znanost i visoko obrazovanje osnovana

Uredbom o osnivanju Agencije za znanost i visoko obrazovanje koju je Vlada donijela 15. srpnja 2004. godine. U članku 115.

stavku 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju navodi se da će Agencija

za znanost i visoko obrazovanje biti ustrojena do 1. ožujka 2005. godine.

Administrativna sposobnost u području tehnologije ojačana je osnivanjem Međuresorske radne skupine za infrastrukturu

(travanj 2004.) i Vijeća za krš (prosinac 2004.).


Dokument o Europskom partnerstvu s Hrvatskom navodi potrebu jačanja istraživačkog sektora i sposobnosti za tehnologijski

razvoj radi osiguravanja uspješnog sudjelovanja u Okvirnim programima Zajednice za istraživanje i razvoj.

Stoga se u srednjoročnom razdoblju predviđa uspostava provedbenog mehanizma za Okvirne programe Zajednice za

istraživanje i razvoj odnosno imenovanje nacionalnih kontakt točaka u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa što uključuje

povećanje broja državnih službenika na tim poslovima.


Temeljna institucionalna mjera je ustrojavanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje. U području znanstvene djelatnosti

djelokrug Agencije čine stručni i administrativni poslovi vezani uz:

• vrednovanje znanstvene djelatnosti, znanstvenih organizacija i nacionalne znanstvene mreže, posebice u odnosu na

racionalno korištenje kapitalne znanstvene opreme

• prikupljanje i obrađivanje podataka vezanih iz sustav znanstvene djelatnosti na nacionalnoj razini

• izvješćivanje Nacionalnog vijeća za znanost o provedenim postupcima.

Unutarnje ustrojstvo Agencije bit će uređeno Statutom Agencije. Potrebno je osigurati ljudske resurse i opremu.

Ostale mjere uključuju imenovanja članova tijela koja sudjeluju u provedbi Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom

obrazovanju:

• Nacionalno vijeće za znanost (imenovanje provodi Sabor RH na prijedlog Vlade)

• Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja (imenovanje provodi Sabor RH)

• znanstvena i umjetnička područna vijeća i matični odbori za pojedina polja (imenovanja provodi Nacionalno vijeće

za znanost, rok srpanj 2005.)

• Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju (u osnivanju pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa,

imenovanje provodi Sabor RH na prijedlog Vlade).

Institucionalne mjere za ustrojavanje i jačanje Nacionalnog inovacijskog sustava definirat će se tijekom provedbe aktivnosti

predviđenih za 2005. Tijekom 2004. dovršena je provedba mjera stvaranja novih, te jačanja institucionalnih sposobnosti

postojećih sastavnica Hrvatskog inovacijskog sustava:

• Državni zavod za norme

• Hrvatska akreditacijska agencija

368


• Državni zavod za mjeriteljstvo

• Hrvatski mjeriteljski institut

• Državni zavod za intelektualno vlasništvo

• Poslovno – inovacijski centar BICRO

• Tehnologijski centri (Zagreb, Rijeka, Split, Ston, Osijek).

4.17 Znanost i istraživanje



1. Avis Europske komisije 17. Znanost i istraživanje Kako bi osigurala uspješnu provedbu pravne stečevine, a osobito uspješno pridruživanje Okvirnim programima, RH mora stvoriti potrebne kapacitete za provedbu na području istraživanja i tehnološkog razvoja, uključujući i povećanje administrativnog osoblja koje sudjeluje u Okvirnim programima.

-

2. Europsko partnerstvo 3.2 - Ojačati kapacitete za istraživanje i tehnološki razvoj u cilju uspješnog sudjelovanja u Okvirnim programima Zajednice.





- osnivanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje

- izrada PHARE projektne matrice za jačanje administrativne sposobnosti Agencije u segmentu vrednovanja znanstvenih organizacija i znanstvene djelatnosti

4.2.17. MZOŠ - Uredbom Vlade RH osnovana Agencija za znanost i visoko obrazovanje (15.7.2004.)

- evaluacija u tijeku


Rezultat: - ustrojena Agencija za znanost i visoko obrazovanje - ustrojene nove / institucionalno ojačane postojeće ustanove u okviru Hrvatskog inovacijskog sustava (Državni zavod za norme, Hrvatska akreditacijska agencija, Državni zavod za mjeriteljstvo, Hrvatski mjeriteljski institute, Državni zavod za intelektualno vlasništvo, Poslovno – inovacijski centar BICRO, Tehnologijski centri - Zagreb, Rijeka, Split, Ston, Osijek.

- imenovana tijela potrebna za provedbu Zakona o znanstvenoj djelatnosti (vijeća, savjeti, područna vijeća, matični odbori)

- imenovane nacionalne kontakt točke za Okvirni program EZ-a za istraživanje i tehnologijski razvoj u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa (5 radnih mjesta)

- započet projekt CARDS 2003. «Infrastruktura intelektualnog vlasništva za sektor istraživanja i razvoja» (cilj: podrška radu institucija nadležnih za relevantno intelektualno vlasništvo)

369


4. Detalji procesa:

Opis mjere

TrajanjePotrebe


Nositelj




(proračun, CARDS, PHARE)


VRH

Provedba mjere

- ustrojavanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje

ožujak 2005.osiguravanje ljudskih resursa i opreme

MZOŠPHARE: zatraženo 1 mil EUR

- imenovanje članova tijela u provedbi Zakona o znanstvenoj djelatnosti (Nacionalno vijeće za znanost, Savjet za financiranje znanstvene djelatnostii visokog obrazovanja, znanstvena i umjetnička područna vijeća i matični odbori za pojedina polja, Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju)

srpanj 2005. MZOŠ


Rezultat: 2006. - ojačana administrativna sposobnost Agencije za znanost i visoko obrazovanje

- unaprijeđen ustanove u okviru Hrvatskog inovacijskog sustava

2007. - ojačane i umrežene institucije za tehnološki razvoj, ojačana suradnja između znanosti i industrije

4.2.18. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE


Za područje osnovnog i srednjeg obrazovanja, u okviru kojeg je i strukovno obrazovanje, nadležni su Ministarstvo znanosti i

športa i Zavod za školstvo RH.

Na području srednjoškolskog obrazovanja osnovano je 17 centara izvrsnosti koji će biti temelj za obrazovanje u novim

suvremenim tehnologijama. Pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa osnovano je Povjerenstvo za obrazovanje odraslih

s ciljem unapređenja obrazovanja odraslih.

U pripremi je i osnivanje Agencije za strukovno obrazovanje kojom bi se stvorili bolji uvjeti za unapređenje strukovnog

obrazovanja na svim razinama srednjeg školstva, u skladu s prioritetima Europskog partnerstva.

Vlada je 15. srpnja 2004. donijela Uredbu o osnivanju Agencije za znanost i visoko obrazovanje. U članku 115. stavak 6. Zakona

o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom školstvu (NN br. 105/04) navodi se da će Agencija za

znanost i visoko obrazovanje biti ustrojena do 1. ožujka 2005. Jačanje administrativne sposobnosti visokih učilišta za provedbu

Bolonjskog procesa provodi se, između ostaloga, kroz program TEMPUS.

Za koordinaciju provedbe Nacionalnog programa i politike prema mladima u širem smislu zaduženo je Ministarstvo obitelji,

branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Budući da je krajem 2003. godine izvršen preustroj tijela državne uprave, MBOMS je

uskladio Nacionalni program sa novim preustrojem, te izradilo Operativni plan provedbe Nacionalnog programa koji je poslan

nositeljima mjera na očitovanje. Po usklađivanju mišljenja, tijekom prosinca 2004. godine, Operativni plan će se uputiti Vladi

RH na usvajanje.

I ostala tijela državne uprave su u jednom segmentu svog djelokruga nadležna za pitanja mladih. Vlada Republike Hrvatske

je 10. srpnja 2003. godine osnovala Savjet za mlade kao međuresorno, stručno i savjetodavno tijelo Vlade sa zadaćom

370


sudjelovanja u koordinaciji provedbe i evaluacije Nacionalnog programa djelovanja za mlade. Savjet čine predstavnici tijela

u sustavu državne uprave te predstavnici stručnih i znanstvenih institucija i udruga mladih i za mlade koje Vladi Republike

Hrvatske predlaže Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, temeljem uvida u djelovanje na području

problematike mladih i prijedloga čelnika navedenih institucija. Sastav Savjeta predložen je prema načelu nadležnosti, stručnosti

i suradnje s civilnim segmentom društva i u skladu sa strateškim ciljevima Nacionalnog programa. Na prijedlog Savjeta za

mlade formirat će se stručna radna skupina za praćenje provede i evaluaciju provođenje Nacionalnog programa.


S ciljem razvoja predškolskog odgoja u kratkoročnom razdoblju planira se slijedeće:

• implementacija Državnog pedagoškog standarda u dječje vrtiće i umrežavanje vježbaonica za potrebe stručne prakse

studenata

• razvijanje mreže stručno-razvojnih centara radi stručnog usavršavanja odgojitelja i stručnih suradnika i zbog

unapređivanja prakse.

U srednjoročnom razdoblju se planira:

• sustavan rad na većem obuhvatu djece predškolske dobi programima predškolskog odgoja u svim sredinama u

Republici Hrvatskoj

• poticanje ranog učenja stranih jezika u dječjim vrtićima i ostalih programa zasnovanih na humanističko-razvojnoj

koncepciji rada s djecom,

• poboljšanje standarda prostora i didaktičke opreme te

• stručnom usavršavanje odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja u sustavu.

S ciljem razvoja srednjeg obrazovanja u kratkoročnom razdoblju planira se sljedeće:

• osnivanje Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja odlukom Hrvatskog Sabora

• osnivanje Agencije za strukovno obrazovanje. Osnivanje Agencije za strukovno obrazovanje ujedno je i jedan od

prijedloga Zelene knjige o strukovnom obrazovanju, koja je izrađena u okviru projekta CARDS 2001.

• nastavak osnivanja centara izvrsnosti

• kadrovsko osnaživanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i drugih stručnih institucija te uključivanje svih

zainteresiranih partnera u uvođenje inovacija u srednje obrazovanje i daljnje razvijanje međusobne suradnje

• jačanje sustava stručnog usavršavanja nastavnika u svim oblicima srednjoškolskog obrazovanja.

Tijekom 2005. godine, očekuje se početak projekta CARDS 2002. iz strukovnog obrazovanja čiji cilj je jačanje strukture sustava

strukovnog obrazovanja, sektorska analiza potreba, razvoj sustava upravljanjem informacija u obrazovanju, smanjivanje broja

programa i razvoj pilot kurikuluma za pojedina strukovna zanimanja.

U području visokog obrazovanja tijekom 2005. očekuje se početak projekta CARDS 2003. iz kvalitete visokog obrazovanja

i pratećeg informacijskog sustava visokih učilišta kroz koji će se osnažiti administrativne sposobnosti Agencije za znanost

i visoko obrazovanje (Odjela za kvalitetu visokog obrazovanja). Planira se imenovanje članova i predsjednika Nacionalnog

vijeća za visoko obrazovanje koje imenuje Hrvatski Sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

Dokument o Europskom partnerstvu s Hrvatskom kao srednjoročni prioritet na području obrazovanja i usavršavanja navodi

potrebu jačanja napora na stvaranju modernog sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Nadalje, Dokument o Europskom partnerstvu s Hrvatskom navodi potrebu dodatnog razvijanja potrebnih administrativnih

struktura za preuzimanje obveza koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji. U području obrazovanja u srednjoročnom

razdoblju preuzimanje obveza uključuje uspostavu provedbenog mehanizma za programe Zajednice SOCRATES i LEONARDO

371


odnosno provedbu akreditacije Nacionalne Agencije za SOCRATES i LEONARDO. Opcija je ustrojavanje Odjela za programe

SOCRATES i LEONARDO u okviru Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Uključivanje u programe LEONARDO i SOCRATES

previđeno je za 2007. godinu kada Europska komisija pokreće tzv. Integrirani program Zajednice za područje obrazovanja i

osposobljavanja.

Za uključivanje Republike Hrvatske u punopravno članstvo Programa MLADI (YOUTH) Europske komisije nadležno je

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i raznih

nevladinih udruga, i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva koja je osnovana ove godine. Preduvjet punopravnog

sudjelovanja RH u programu Mladi je osnivanje i akreditacija nacionalne agencije za provedbu programa MLADI.


Za područje osnovnog obrazovanja, do 2007. godine planira se: formiranje Nacionalnog kurikularnog vijeća, osnivanje Centra

za obrazovanje ravnatelja/ica te izmjena ustroja Odjela ili Uprave za osnovno obrazovanje s povećanjem osoblja.

U razdoblju do 2007. godine, u srednjem obrazovanju planirano je:

• Pripreme za uvođenje državne mature (za gimnazije i strukovne škole).

• Osnivanje ukupno 40 centara izvrsnosti u svim krajevima Hrvatske što je ujedno cilj projekta CARDS 2003. za strukovno

obrazovanje.

• Osnivanje Nacionalnog vijeća za obrazovanje odraslih. Aktivnosti na području obrazovanja odraslih biti će ojačane

provođenjem projekta CARDS 2004. za obrazovanje odraslih koji uključuje i nastavak rada na centrima izvrsnosti kao i

centrima za strukovno obrazovanje odraslih.

• Nastavak suradnje sa svim zainteresiranim partnerima u uvođenju inovacija u srednje obrazovanje.

Krajnji cilj projekata strukovnog obrazovanja je stvaranje modernog sustava VET-a u smislu smanjenja programa i sektorskog

okupljanja odgojno-obrazovnih programa, osnivanja novih institucija poput Agencije za strukovno obrazovanje i centara

izvrsnosti, a u skladu s preporukama Mišljenja Europske komisije i Europskog partnerstva.

Nadalje, u razdoblju do 2007. godine provođenjem odobrenih CARDS projekata u području strukovnog obrazovanja

poduprijet će se reforma tog sektora i njegovo osnaživanje za apsorpciju sredstava kroz aktivnosti predviđene programom

Zajednice LEONARDO.

U području visokog obrazovanja temeljna institucionalna mjera je ustrojavanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Djelokrug Agencije čine stručni i administrativni poslovi:

• u postupcima izdavanja dopusnica visokim učilištima

• u postupcima vrednovanja visokih učilišta

• u postupcima odobravanja studijskih programa na visokim učilištima

• u postupcima vrednovanja sustava za unapređenje i jamstvo kvalitete na visokim učilištima

• uključivanja visokog obrazovanja u međunarodni sustav, uključujući povezivanje s Europskom mrežom za osiguranje

kvalitete visokog obrazovanja (ENQA).

U području visokog obrazovanja planira se ustrojavanje Odjela za jamstvo kvalitete, Odjela za potporu Vijećima koje će

pružati usluge Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje, Odjela za ECTS i Izvještajnog centra o akademskoj pokretljivosti i

priznavanju visokoškolskih kvalifikacija (Nacionalni ENIC/NARIC ured). Unutarnje ustrojstvo Agencije bit će uređeno Statutom

Agencije. Potrebno je osigurati ljudske resurse i opremu.

U području politike za mlade institucionalne mjere uključuju:

372


• poticanje osnivanja vijeća mladih na lokalnim i regionalnim razinama,

• pripremu osnivanja centara za mlade u makro-regionalnim centrima,

• provedbu pilot projekta - osnivanje informativnih centara za mlade.

4.2.18. Obrazovanje i usavršavanje



1. Avis Europske komisije 18. Obrazovanje i usavršavanje - uspostava provedbenog mehanizma za programe Zajednice SOCRATES i LEONARDO

- stvaranje modernog sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u skladu s politikom zapošljavanja i socijalnom politikom EU

2. Europsko partnerstvo 3.2. - stvaranje modernog sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja





- osnovano 17 centara izvrsnosti koji će biti temelj za srednjoškolsko obrazovanje u novim suvremenim tehnologijama

- osnovano Povjerenstvo za obrazovanje odraslih

- osnovana Agencija za znanost i visoko obrazovanje

- izrada PHARE projektnih matrica za nastavak reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i nastavak programa TEMPUS

4.2.17. MZOŠ

- Uredbom Vlade RH osnovana Agencija za znanost i visoko obrazovanje (15.7.2004.)

- evalucija u tijeku


Rezultat: - razvijena mreža stručno-razvojnih centara za preškolski odgoj (cilj: stručno usavršavanje odgojitelja / stručnih suradnika, unapređivanje prakse)

- osnovan Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje srednjoškolskog obrazovanja

- osnovani centri izvrsnosti srednjoškolskog obrazovanja

- započet projekt CARDS 2002. «Strukovno obrazovanje i osposobljavanje: Modernizacija i izgradnja institucija»

- ustrojena Agencija za znanost i visoko obrazovanje

- započet projekt CARDS 2003. «Unapređivanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje u segmentu osiguranja kvalitete visokog obrazovanja i podrška informacijskom sustavu za upravljanje podacima u visokom obrazovanju»

- imenovano Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje

373


4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje

Potrebe


Nositelj




(proračun, CARDS, PHARE)

Upućivanje u

proceduru VRH

Provedba mjere

- osnivanje Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje srednjoškolskog obrazovanja

siječanj 2005. osiguravanje ljudskih resursa i opreme MZOŠ

- osnivanje Agencije za strukovno obrazovanje

veljača 2005. osiguravanje ljudskih resursa i opreme MZOŠ CARDS 2003.

4 mil EUR

- dovršetak osnivanja centara izvrsnosti koji će biti temelj za obrazovanje u novim suvremenim tehnologijama (cilj projekta CARDS 2003. «Jačanje škola za strukovno obrazovanje i osposobljavanje: osnivanje centara izvrsnosti»)

MZOŠ

CARDS 2003.

1 mil EUR

- ustrojavanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje (Odjela za kvalitetu visokog obrazovanja)

ožujak 2005. osiguravanje ljudskih resursa i opreme Sabor

- imenovanje članova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje

siječanj 2005.


Rezultat:

2006.

- osnovana i akreditirana agencija za programe Zajednice u području obrazovanja (Leonardo i SOCRATES)

- osnovana i akreditirana agencija za program Zajednice YOUTH (MLADI)

- osnovani centri za mlade u makro-regionalnim centrima

- osnovani informativni centri za mlade

2007.- osnovan Centar za obrazovanje ravnatelja/ica

- osnovano Nacionalnog vijeća za obrazovanje odraslih

4.2.19. TELEKOMUNIKACIJE I INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA


a) Telekomunikacije

Za poslove državne uprave u području telekomunikacija nadležno je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, i to

Uprava telekomunikacija i pošte u sklopu Ministarstva, koja obavlja poslove utvrđene Zakonom o telekomunikacijama

i drugim propisima. U skladu s novim unutarnjim ustrojstvom nadležne Uprave ustrojena su 4 odjela: Odjel pošte, Odjel

telekomunikacija, Odjel za informacijsko-komunikacijsku (ICT) infrastrukturu i Odjel inspekcije telekomunikacija i pošte.

Ukupno je sistematizirano 30 službeničkih mjesta, od kojih je svega 15 mjesta popunjeno stručnim osobama iz područja

elektrotehnike (telekomunikacija i radijskih komunikacija), prava i ekonomije. Za pravodobno i djelotvorno obavljanje svih

upravnih i stručnih poslova u telekomunikacijama i nadalje nedostaje određeni broj visokoobrazovanih stručnjaka, osobito

iz područja prava, ekonomije i elektroničkih komunikacija. U svrhu kvalitetnog obavljanja poslova inspekcijskog nadzora u

telekomunikacijama nužno je potrebno zaposliti nove službenike za poslove inspektora telekomunikacija, kao i pravnike za

vođenje prekršajnih postupaka prvog stupnja u telekomunikacijama.

Prema Zakonu o telekomunikacijama iz 2003. godine Ministarstvo obavlja inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o

telekomunikacijama i pratećih podzakonskih propisa te međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja telekomunikacija,

374


obavlja upravni nadzor nad Hrvatskom agencijom za telekomunikacije, u suradnji s drugim nadležnim tijelima izrađuje

Strategiju razvoja telekomunikacija i informacijske tehnologije Republike Hrvatske, predstavlja Republiku Hrvatsku u

međunarodnim telekomunikacijskim organizacijama i institucijama te je odgovorno za provedbu međunarodnih ugovora,

sporazuma i konvencija iz područja telekomunikacija, daje dozvole za međusobno povezivanje telekomunikacijskih mreža

stranih operatora preko područja Republike Hrvatske bez posredovanja operatora u Republici Hrvatskoj, daje prethodnu

suglasnost na Plan adresiranja i Plan numeriranje, te je nadležno u prvom stupnju za vođenje prekršajnih postupaka za

prekršaje propisane Zakonom o telekomunikacijama.

Novim Zakonom o telekomunikacijama iz 2003. godine osnovana je Hrvatska agencija za telekomunikacije u svojstvu

nacionalne regulatorne agencije za obavljanje regulatornih i drugih poslova utvrđenih Zakonom o telekomunikacijama.

Hrvatska agencija za telekomunikacije je samostalna, neprofitna i neovisna pravna osoba s javnim ovlastima, njezin je osnivač

Republika Hrvatska, a osnivačka prava ostvaruju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske. Agencija za svoj rad odgovara

Hrvatskom saboru. Rad Agencije je javan, a Zakonom je zabranjen svaki oblik utjecaja na rad Agencije koji bi mogao dovesti

u pitanje njezinu samostalnost i neovisnost.

Hrvatskom agencijom za telekomunikacije upravlja Vijeće Agencije koje se sastoji od pet članova, koje imenuje i razrješava

Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, na razdoblje od pet godina. Članovi Vijeća Agencije dužnost obnašaju

profesionalno, a Zakonom su precizno određeni uvjeti koje moraju ispunjavati osobe koje se imenuju za članove Vijeća

Agencije, dužnosti koje su nespojive s članstvom u Vijeću Agencije, kao i uvjeti za razrješenje članova Vijeća Agencije prije

isteka razdoblja na koje su imenovani. Predsjednik Vijeća Agencije predstavlja i zastupa Agenciju te odgovara za zakonitost

rada Agencije. Agencija ima stručnu službu za obavljanje stručnih, administrativnih i tehničkih poslova za potrebe Agencije, a

stručnom službom rukovodi upravitelj Agencije, koji za svoj rad odgovara Vijeću Agencije.

U nadležnosti Hrvatske agencije za telekomunikacije su sljedeći poslovi:

1. donošenje odluka o davanju i oduzimanju koncesija i dozvola u telekomunikacijama,

2. nadzor i regulacija cijena i kakvoće telekomunikacijskih usluga,

3. rješavanje sporova između operatora te između operatora i davatelja usluga,

4. rješavanje sporova između davatelja usluga i korisnika usluga, uz posredovanje Vijeća korisnika telekomunikacijskih

usluga,

5. donošenje odluka i rješenja u vezi s obavljanjem drugih regulatornih poslova koji su u nadležnosti Agencije,

6. upravljanje adresnim i brojevnim prostorom u telekomunikacijama i izrada pripadajućih planova,

7. upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, izrada Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra i planova dodjele

radijskih frekvencija,

8. provedba postupka usklađivanja radijskih frekvencija na domaćoj i međunarodnoj razini te dodjela radijskih

frekvencija,

9. kontrola radiofrekvencijskog spektra i poduzimanje mjera zaštite od štetnih smetnji,

10. sklapanje ugovora o koncesiji za frekvenciju za obavljanje telekomunikacijskih usluga, te ugovora o koncesiji za

obavljanje djelatnosti radija i televizije u skladu sa Zakonom o elektroničkim medijima,

11. predlaganje nacrta podzakonskih propisa koje donosi ministar na temelju Zakona o telekomunikacijama,

12. davanje stručnih mišljenja o pojedinim pitanjima iz područja telekomunikacija i provedbe Zakona o

telekomunikacijama i propisa donesenih na temelju tog Zakona, na zahtjev zainteresiranih osoba,

13. priređivanje stručnih skupova, javnih savjetovanja te ispitivanja tržišta i javnog mnijenja u vezi s pojedinim pitanjima

iz područja telekomunikacija,

14. obavljanje poslova međunarodne suradnje s međunarodnim telekomunikacijskim organizacijama i institucijama

375


te sudjelovanje u radu njihovih stručnih tijela i radnih skupina, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva

pomorstva, prometa i veza,

15. suradnja s inozemnim regulatornim tijelima u telekomunikacijama,

16. obavljanje drugih poslova utvrđenih Zakonom o telekomunikacijama i Statutom Agencije.

Dio poslova Agencije, navedenih u točkama 1. do 9., od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku, te ih Agencija obavlja na

temelju javne ovlasti. Odluke Vijeća Agencije su konačne i protiv njih nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor

pred Upravnim sudom Republike Hrvatske. Vijeće Agencije podnosi Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske godišnje

izvješće o svojem radu te o stanju i ostvarivanju načela i ciljeva regulacije telekomunikacijskog tržišta u Republici Hrvatskoj.

Zakonom o telekomunikacijama osigurani su i izvori sredstava za obavljanje poslova Agencije, i to potpuno neovisno o

sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske (dio naknade za radijske frekvencije, naknada za uporabu adresa i brojeva,

doprinos od 0,2% od ukupnog godišnjeg bruto prihoda koji su u obavljanju telekomunikacijskih usluga i djelatnosti ostvarili

koncesionari i davatelji telekomunikacijskih usluga).

Hrvatski sabor imenovao je 17. rujna 2004. godine, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, predsjednika, zamjenika

predsjednika i članove Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije, čime su stvoreni uvjeti za provedbu upisa Agencije u

sudski registar i početka njezina rada. Istodobno s radom prestaju dva dosadašnja tijela, Vijeće za telekomunikacije i Hrvatski

zavod za telekomunikacije, a Agencija preuzima zaposlenike njihovih stručnih službi, ukupno oko 60-ak stručnjaka, pretežito

iz područja elektrotehnike (telekomunikacija i radijskih komunikacija) te pravnika i ekonomista, koji će činiti početnu jezgru

stručne službe Agencije. Agencija preuzima i svu pokretnu i nepokretnu imovinu, dokumentaciju, sredstva za rad te prava i

obveze dvaju dosadašnjih tijela, a također i financijska sredstva potrebna za obavljanje poslova Agencije. Vijeće Agencije u

predstojećem će razdoblju donijeti Statut Agencije (na koji suglasnost daje Vlada Republike Hrvatske) i druge opće akte te

raspisati natječaj za imenovanje upravitelja Agencije.

Vijeće Agencije je, odmah po imenovanju, preuzelo od bivšeg Vijeća za telekomunikacije sve poslove u vezi s provedbom

javnog natječaja i donošenjem odluke o davanju koncesija za uporabu frekvencija za obavljanje javnih telekomunikacijskih

usluga u sustavu pokretne mreže druge generacije (GSM/DCS-1800) i treće generacije (UMTS). Provedbom započetog natječaja

i odabirom najpovoljnije ponude stvorit će se potrebni uvjeti za dugo očekivani ulazak na tržište trećeg operatora u pokretnoj

mreži, a pojava nove konkurencije utjecat će na postojeći duopol dvaju dosadašnjih operatora. Također se očekuje, početkom

2005. godine, nakon prilagodbe provedbenih propisa u smislu smanjivanja propisanih naknada na razinu administrativnih

troškova, ulazak jednog ili više novih operatora u nepokretnu telekomunikacijsku mrežu, čime će se konačno dokinuti stvarni

monopol nacionalnog operatora u pružanju telekomunikacijskih usluga u nepokretnoj mreži.

Imenovanjem Vijeća Agencije stvoreni su i preduvjeti za osnivanje Vijeća korisnika telekomunikacijskih usluga, kao

savjetodavnog tijela koje sudjeluje u rješavanju sporova između davatelja i korisnika javnih telekomunikacijskih usluga.

Članove Vijeća korisnika telekomunikacijskih usluga imenovat će Vijeće Agencije iz reda predstavnika korisnika i davatelja

javnih telekomunikacijskih usluga, nadležnih tijela državne uprave te uglednih stručnjaka iz područja telekomunikacija i

zaštite potrošača, pri čemu jednu trećinu članova tog Vijeća moraju činiti predstavnici udruga za zaštitu potrošača. Ovo Vijeće

će pratiti i analizirati stanje u području javnih telekomunikacijskih usluga, a osobito razinu kakvoće usluga i cijene usluga, te u

vezi s tim može tražiti putem Agencije od davatelja javnih telekomunikacijskih usluga potrebne podatke i dokumentaciju. O

svojim mišljenjima, ocjenama i zaključcima Vijeće će redovito, a najmanje jedanput godišnje, izvješćivati nadležno Ministarstvo,

Agenciju i druga nadležna tijela, te davati prijedloge za poduzimanje odgovarajućih mjera.

U sljedećem razdoblju Vijeće Agencije uspostavit će redovitu i intenzivnu suradnju i usklađivanje s drugim relevantnim

institucijama, a prije svega s nadležnim Ministarstvom (Upravom telekomunikacija i pošte), Agencijom za zaštitu tržišnog

376


natjecanja, Vijećem za elektroničke medije i Vijećem za zaštitu potrošača.

Suradnja Hrvatske agencije za telekomunikacije s Vijećem za elektroničke medije osobito je važna u području dodjele radijskih

frekvencija za radio i televiziju i izrade planova dodjele za radiodifuziju, budući da Agencija, prema Zakonu o elektroničkim

medijima, obavlja tehničke i stručne poslove iz ovoga područja za potrebe Vijeća za elektroničke medije. Trenutno u Republici

Hrvatskoj djeluje, osim Hrvatske radiotelevizije, ukupno 158 koncesionara radija i televizije, tj. nakladnika elektroničkih medija,

i to na sljedećim razinama:

1. djelatnost televizije:

• 2 koncesionara na državnoj razini,

• 7 koncesionara na županijskoj razini,

• 8 koncesionara na lokalnoj razini.

2. djelatnost radija:

• 2 koncesionara na državnoj razini,

• 2 koncesionara na regionalnoj razini,

• 18 koncesionara na županijskoj razini,

• 119 koncesionara na lokalnoj razini.

Na telekomunikacijskom tržištu u Republici Hrvatskoj trenutno djeluje sljedeći broj operatora i davatelja telekomunikacijskih

usluga:

1. javne govorne usluge u nepokretnoj mreži – 1 operator (HT d.d.),

2. javne govorne usluge u pokretnoj mreži – 2 GSM operatora (T-Mobile Hrvatska d.o.o. i VIPnet d.o.o.),

3. usluge kabelske distribucije (kabelska TV) – 20 davatelja usluga (od toga 2 na državnoj razini),

4. usluge davanja pristupa Internetu – 20 davatelja usluga (ISP-ova),

5. usluge prijenosa govora putem Interneta (VoIP) – 11 davatelja usluga,

6. usluge multi-videokonferencije – 1 davatelj usluga,

7. usluge s dodanom vrijednosti – 133 davatelja usluga.

b) Poštanske usluge

Za poslove državne uprave u području pošte i poštanskih usluga nadležno je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, i

to Uprava telekomunikacija i pošte u sklopu Ministarstva, koja obavlja poslove utvrđene Zakonom o pošti i drugim propisima.

U sklopu Uprave telekomunikacija i pošte ustrojen je Odjel pošte, dok se inspekcijski poslovi u području pošte i poštanskog

prometa obavljaju u okviru Odjela inspekcije telekomunikacija i pošte.

Prema Zakonu o pošti iz 2003. godine Ministarstvo obavlja inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o pošti i pratećih

podzakonskih propisa te međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja poštanskih usluga, obavlja upravni nadzor nad

Vijećem za poštanske usluge u skladu sa Zakonom o pošti, izrađuje Strategiju razvoja poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj

(u suradnji s Vijećem za poštanske usluge), predstavlja Republiku Hrvatsku u međunarodnim poštanskim organizacijama i

institucijama te je odgovorno za provedbu međunarodnih ugovora, sporazuma i konvencija iz područja pošte.

Zakonom o pošti iz 2003. godine osnovano je samostalno i neovisno regulatorno tijelo – Vijeće za poštanske usluge, u skladu

sa standardima regulacije poštanskog prometa i poštanskih usluga na razvijenim europskim i svjetskim poštanskim tržištima.

Vijeće za poštanske usluge je samostalna, neovisna i neprofitna pravna osoba s javnim ovlastima.

Vijeće za poštanske usluge, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, imenovao je Hrvatski sabor 9. srpnja 2004. godine. Vijeće

je imenovano na razdoblje od pet godina. Predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća imenovao je Hrvatski sabor iz reda

377


članova Vijeća. Predsjednik Vijeća za poštanske usluge predstavlja i zastupa Vijeće te je jedini član Vijeća koji svoju dužnost

obavlja profesionalno. Zakonom su precizno određeni uvjeti koje moraju ispunjavati osobe koje se imenuju za članove Vijeća,

dužnosti koje su nespojive s članstvom u Vijeću, kao i uvjeti za razrješenje članova Vijeća prije isteka razdoblja na koje su

imenovani.

Vijeće za poštanske usluge imat će stručnu službu koja obavlja administrativne, stručne i tehničke poslove za potrebe Vijeća,

kao i poslove obavljanja tehničkih pregleda. U tu svrhu u 2005. godini bit će potrebno zaposliti odgovarajući broj radnika

stručne službe Vijeća, s odgovarajućom stručnom spremom pravne, ekonomske i poštanske struke.

Vijeće za poštanske usluge donosi rješenja na temelju javne ovlasti u sljedećim slučajevima:

• izdavanja i oduzimanja dozvola za obavljanje poštanskih usluga,

• utvrđivanja iznosa sredstava iz državnog proračuna, u svrhu podmirivanja troškova javnog operatora, u slučaju kad

se oni ne mogu podmiriti iz dobiti javnog operatora,

• rješavanja sporova u vezi s davanjem pristupa javnoj poštanskoj mreži.

U nadležnosti Vijeća za poštanske usluge je i obavljanje sljedećih poslova:

• određivanje cijena rezerviranih poštanskih usluga, na prijedlog javnog operatora,

• praćenje primjene cijena poštanskih usluga i predlaganje nadležnom tijelu državne uprave poduzimanja zakonskih

mjera u slučaju kad davatelj poštanskih usluga donosi ili primjenjuje cijene suprotno mjerilima utvrđenima Zakonom

o pošti,

• davanje suglasnosti na opće uvjete davatelja poštanskih usluga,

• davanje suglasnosti na opći akt javnog operatora kojim se uređuju uvjeti i cijena pristupa javnoj poštanskoj mreži,

• praćenje razvoja poštanske djelatnosti i tržišta poštanskih usluga i poduzimanje potrebnih mjera za osiguranje

ravnopravnog i djelotvornog tržišnog natjecanja na tržištu poštanskih usluga,

• osiguravanje korisnicima usluga ravnopravnih uvjeta za korištenje poštanskih usluga,

• vođenje upisnika davatelja poštanskih usluga,

• objavljivanje popisa davatelja poštanskih usluga u “Narodnim novinama”,

• obavljanje drugih poslova utvrđenih Zakonom o pošti i propisima donesenim na temelju tog Zakona.

c) Informacijska tehnologija

U skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija

(NN 30/04) utvrđena je nadležnost sljedećih središnjih tijela državne uprave u području informacijske tehnologije:

Središnji državni ured za e-Hrvatsku – obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na:

• razvitak informacijskog sustava državne uprave;

• uspostavu tehnološke i sigurnosne informatičke infrastrukture u tijelima državne uprave;

• racionalizaciju uporabe informatičkih resursa u tijelima državne uprave;

• povezivanje informacijskih sustava tijela državne uprave kroz jedinstvenu informacijsko komunikacijsku mrežu;

• donošenje tehničkih i normizacijskih pravila uporabe informatičke opreme u tijelima državne uprave;

• donošenje stručnih i normativnih podloga za pridruživanje Republike Hrvatske Europskoj uniji u područjima razvitka

i primjene informacijsko komunikacijske tehnologije (e-Europe);

• obavljanje objedinjene nabavke informatičkih resursa za tijela državne uprave;

• praćenje i koordinaciju projekata iz područja informacijsko-komunikacijske tehnologije u tijelima državne uprave;

• sudjelovanje u donošenju i praćenju provedbe zakona i drugih propisa u području primjene informacijsko-

komunikacijske tehnologije u Republici Hrvatskoj;

378


• promicanje i sustavno unapređivanje izgradnje internetizacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj, javnog

pristupanja internetskim uslugama i sadržajima, razvitka primjene informacijske i komunikacijske tehnologije, sustava

elektroničke uprave, elektroničkog obrazovanja, elektroničkog zdravstva i elektroničkog poslovanja.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa – obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na:

• usklađivanje i provođenje razvitka informatičke djelatnosti i njezino povezivanje u cjeloviti informacijski sustav u

Republici Hrvatskoj;

• planiranje i usklađivanje tehnološkog razvitka u Republici Hrvatskoj.

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka – obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na:

• telekomunikacije i informacijsku tehnologiju;

• izradu tehničkih uvjeta i uvjeta uporabe telekomunikacijske infrastrukture;

• utvrđivanje načina i uvjeta obavljanja usluga informacijskog društva;

• predlaganje projekata razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT);

• predlaganje projekata razvoja usluga informacijskog društva;

• ostvarivanje međunarodne suradnje i provedbu međunarodnih ugovora, sporazuma i konvencija u

telekomunikacijama.

Središnji državni ured za upravu obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na primjenu suvremenih metoda rada u

državnoj upravi, posebno primjenu računalnih i komunikacijskih sustava u radu te uvođenje novih tehnologija u radu ureda

državne uprave u županijama, priprema projekte povezivanja tijela državne uprave i lokalne samouprave u jedinstveni sustav,

priprema i izrađuje nove propise o uredskom poslovanju u suradnji s HIDRA-om, kojima bi se uredsko poslovanje u Republici

Hrvatskoj osuvremenilo i prilagodilo potrebama elektroničke uprave i komunikacije, u skladu sa suvremenom pravnom

regulativom i standardima Europske unije, na temelju EUROVOC klasifikacije.

Vlada Republike Hrvatske donijela je 2. rujna 2004. godine Odluku o osnivanju Nacionalnog vijeća za informacijsko društvo,

koje se osniva s ciljem razmatranja, utvrđivanja i promicanja svih bitnih pitanja razvitka informacijskog društva u Republici

Hrvatskoj, a osobito prioritetnih mjera i razvojnih ciljeva.

U nadležnosti tog Vijeća su sljedeći poslovi:

1. davanje mišljenja o dokumentima (zakonskim propisima, strategijama, programima i izvješćima) iz područja razvitka

informacijskog društva u Republici Hrvatskoj;

2. razmatranje i davanje mišljenja o usklađenosti zakonskih propisa, strategija, programa i ostvarivanje ciljeva razvitka

informacijskog društva u Republici Hrvatskoj, s usvojenim međunarodnim dokumentima (konvencijama, rezolucijama,

protokolima, ugovorima), koje je Republika Hrvatska preuzela ili će preuzeti u okviru Svjetskog samita Ujedinjenih

naroda o informacijskom društvu, UNESCO programa razvitka informacijskog društva (Information for all), programa

e-Europe za srednju i jugoistočnu Europu kroz eSEE inicijativu Pakta o stabilnosti;

3. davanje mišljenja i preporuka o usklađivanju državne politike razvitka informacijskog društva u Republici Hrvatskoj s

politikom Europske unije;

4. predlaganje mjera za održivi razvitak informacijske i komunikacijske tehnologije u Republici Hrvatskoj;

5. unaprjeđenje suradnje između gospodarstva, civilnog društva i državne uprave u cilju razvoja provedbe projekata

informacijskog društva u Republici Hrvatskoj.



379


Kratkoročni prioritet u području telekomunikacija i informacijske tehnologije, prema Europskom partnerstvu s Republikom

Hrvatskom, predstavlja jačanje sposobnosti nacionalnih regulatornih tijela u području telekomunikacija i poštanskih usluga

te osiguravanje njihove neovisnosti. U cilju ostvarivanja ovoga prioriteta u 2005. godini Ministarstvo će, u suradnji s drugim

nadležnim tijelima državne uprave i ostalim institucijama, a ovisno o osiguranju potrebnih izvora sredstava (iz državnog

proračuna Republike Hrvatske, pretpristupnih fondova EU (PHARE) ili drugih programa strane pomoći), provoditi sljedeće

programske aktivnosti:

• Analiza rada postojećih regulatornih tijela u području telekomunikacija, pošte i elektroničkih medija (Hrvatske

agencije za telekomunikacije, Vijeća za poštanske usluge i Vijeća za elektroničke medije), u svrhu izradbe novog pravnog

i regulatornog okvira za osnivanje jedinstvenog regulatornog tijela za elektroničke komunikacije (telekomunikacije,

pošta, elektronički mediji), po uzoru na razvijene zemlje članice Europske unije (MMTPR u suradnji s MINK, Hrvatskom

agencijom za telekomunikacije, Vijećem za poštanske usluge i Vijećem za elektroničke medije);


• Izrada Projekta uvođenja jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 (telekomunikacijski dio) (MMTPR u

suradnji s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, MUP-om i akademskom zajednicom) – ovisi o dinamici donošenja

i provedbe novoga Zakona o zaštiti i spašavanju;

Rok provedbe – II. kvartal 2005. godine.

• Izrada Strategije razvoja poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj (MMTPR u suradnji s Vijećem za poštanske usluge i

akademskom zajednicom).



Srednjoročni prioritet (do kraja 2007. godine) je izrada Nacrta prijedloga novog Zakona o elektroničkim komunikacijama,

na temelju Analize rada postojećih regulatornih tijela u području telekomunikacija i pošte te Analize primjene Zakona o

telekomunikacijama i Zakona o pošti, u dijelu koji se odnosi na rad, ovlasti i poslove Hrvatske agencije za telekomunikacije i

Vijeća za poštanske usluge.

Donošenjem novog Zakona o elektroničkim komunikacijama i pripadajućih podzakonskih akata dovršit će se pravni okvir u

tom području i uvesti konkurencija u svim područjima, što će predstavljati osnovu za promicanje gospodarstva utemeljenog

na znanju.


Za provedbu novog Zakona o telekomunikacijama, u dijelu koji se odnosi na osnivanje i početak rada Hrvatske agencije za

telekomunikacije, nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, budući da se rad

Agencije, u skladu s njezinim godišnjim financijskim planom, u cijelosti financira iz izvora sredstava utvrđenih Zakonom,

neovisno o državnom proračunu. Agencija je pravni sljednik dosadašnjih dvaju tijela (Vijeća za telekomunikacije i Hrvatskog

zavoda za telekomunikacije), te je, uz ostalo, za početak rada preuzela i sva financijska sredstva na računima tih dvaju tijela.

Za provedbu novog Zakona o pošti, u dijelu koji se odnosi na osnivanje i početak rada Vijeća za poštanske usluge, osigurana

su početna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. U državnom proračunu za 2005. godinu bit će

potrebno osigurati dostatna sredstva za rad Vijeća za poštanske usluge, uključujući i sredstva za rad stručne službe Vijeća i

plaće odgovarajućeg broja radnika stručne službe Vijeća, kako bi nacionalno regulatorno tijelo za poštu i poštanske usluge

moglo obavljati djelotvornu regulaciju tržišta poštanskih usluga, i kako bi se osigurala njegova operativnost.

U 2004. godini je iz sredstava CARDS programa odobren iznos od 1 milijun eura za projekt “Jačanje sposobnosti Hrvatske

380


agencije za telekomunikacije”, s ciljem razvoja i promicanja djelotvornog i održivog tržišnog natjecanja u telekomunikacijama

i osiguravanja provedbe zakonskih ovlasti regulatora. S obzirom na imenovanje i početak rada Vijeća Agencije očekuje se skori

početak provedbe ovoga projekta.

Također su odobrena sredstva iz CARDS programa za 2004. godinu, u iznosu od 500.000 eura, za projekt “Jačanje sposobnosti

Vijeća za poštanske usluge”, s ciljem razvoja i promicanja djelotvornog i održivog tržišnog natjecanja na tržištu poštanskih

usluga i osiguravanja provedbe zakonskih ovlasti regulatora. S obzirom na imenovanje i početak rada Vijeća za poštanske

usluge očekuje se skori početak provedbe ovoga projekta.

Potrebna sredstva za rad Vijeća korisnika telekomunikacijskih usluga, koje će se kao savjetodavno tijelo osnovati pri Agenciji,

osigurat će se u okviru financijskih sredstava Agencije.

Za provedbu pojedinih aktivnosti u okviru kratkoročnih prioriteta u 2005. godini planirana sredstva u državnom proračunu

iznose 4.740.471 kuna.

• za potrebe ispunjavanja zakonskih obveza Republike Hrvatske u međunarodnim telekomunikacijskim i poštanskim

organizacijama i institucijama (godišnje članarine, službene publikacije i druga dokumentacija, programi i podaci, i sl.)

te sudjelovanja u radu njihovih tijela i stručnih skupina – u iznosu od 1.975.195 kuna;

• za potrebe poboljšanja informacijsko-komunikacijske opremljenosti (računalna i komunikacijska oprema i programska

potpora) Uprave telekomunikacija i pošte u okviru Ministarstva – u iznosu od 200.000 kuna;

• za potrebe izrade kratkoročnih projekata – u iznosu od 1.827.056 kuna,

• za materijalne troškove, savjetnike, školovanje i usavršavanje, službena putovanja i ostalo – u iznosu od 738.020

kuna.

a) Telekomunikacije



1. Avis Europske komisije Poglavlje 19.Osnovati Vijeće korisnika telekomunikacijskih usluga

Usvojiti hitne mjere za liberalizacijom tržišta i osigurati učinkovitu regulatornu kontrolu nad monopolističkim operatorom (HT)

2. Europsko partnerstvo 3.1./3.2.

Ojačati sposobnost nacionalnih regulatornih tijela na području telekomunikacija te osigurati njihovu neovisnost.

Usvojiti potrebno primarno i sekundarno zakonodavstvo kako bi se dovršio pravni okvir i uvela konkurencija na svim područjima. Usvojiti koherentnu strategiju za promicanje gospodarstva utemeljenoga na znanju.


2.5.2./3.5.2.

U naprednoj je fazi rebalans cijena monopolističkog operatora, u tijeku je priprema za konkurenciju, a pokazatelji govore da je monopolu te tvrtke potreban poticaj konkurencije. Hrvatska mora prihvatiti hitne mjere za liberalizaciju tržišta i osiguravanje učinkovite regulatorne kontrole nad monopolističkim operatorom.

Nastavak usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU;

Izraditi strategiju razvoja telekomunikacijskog tržišta u Hrvatskoj;

Jačanje administrativne sposobnosti Hrvatske agencije za telekomunikacije te osiguranje njezine neovisnosti




Imenovano Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije 3.19.1 MMTPR 17. rujna 2004.

381



Rezultat: Ojačati sposobnost nacionalnog regulatornog tijela na području telekomunikacija te osigurati njegovu neovisnost.

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje

Potrebe


Nositelj




-Dodatak B

Upućivanje u

proceduru VRH

Provedba mjere

Zapošljavanje novih ljudiSrpanj – rujan

2005.Studeni 2005.

Ljudski resursi: 8 novouposlenih + 2 inspektora

MMTPR

Mr.sc.Darko Dvornik


Rezultat:

2006.Nastavak usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU;

Povećanje administrativne sposobnosti regulatornog tijela te osiguranje njegove neovisnosti

2007. Izraditi strategiju razvoja telekomunikacijskog tržišta u Hrvatskoj.

b) Poštanske usluge



1. Avis Europske komisije Poglavlje 19.Osiguranje potrebnih financijskih sredstavanacionalnom regulatornom tijelu kako bi se osigurala njegova neovisnost u radu.

Usvojiti hitne mjere za liberalizacijom tržišta i osigurati učinkovitu regulatornu kontrolu nad javnim operatorom za poštanske usluge ( HP)

2. Europsko partnerstvo 3.1./3.2.Ojačati sposobnost nacionalnih regulatornih tijela na području poštanskih usluga te osigurati njihovu neovisnost.

Usvojiti potrebno primarno i sekundarno zakonodavstvo kako bi se dovršio pravni okvir i uvela konkurencija na svim područjima. Usvojiti koherentnu strategiju za promicanje gospodarstva utemeljenoga na znanju.


2.5.2./3.5.2.

Novi Zakon o pošti (prihvaćen 2003.), kojim se do određene mjere usklađuje hrvatsko zakonodavstvo, predviđa osnivanje Hrvatske pošte kao pružatelja univerzalne usluge te Vijeća za poštanske usluge koje će djelovati kao nacionalno regulatorno tijelo.

Nastavak usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU;

Izraditi strategiju razvoja tržišta poštanskih usluga u Hrvatskoj;

Jačanje administrativne sposobnosti regulatornog tijela te osiguranje njegove neovisnosti




Imenovano Vijeće za poštanske usluge 3.19.2. MMTPR 9. srpanj 2004.


Rezultat: Ojačati sposobnost nacionalnog regulatornog tijela na području poštanskih usluga te osigurati njegovu neovisnost.

382


4. Detalji procesa:

Opis mjere

TrajanjePotrebe


Nositelj


zvanje, kontakt)


-Dodatak B


VRH

Provedba mjere

Zapošljavanje novih ljudiSrpanj – rujan 2005.

Studeni 2005. Ljudski resursi: 5 novouposlenihMMTPR

Mr.sc.Darko Dvornik


Rezultat: 2006 Nastavak usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU;

Povećanje administrativne sposobnosti regulatornog tijela te osiguranje njegove neovisnosti

2007 Izraditi strategiju razvoja tržišta poštanskih usluga u Hrvatskoj.

383


4.2.20. KULTURA I AUDIOVIZUALNA POLITIKA

1. Trenutno stanje

Ministarstvo kulture nadležno je za područje kulture i audiovizualne politike. Za područje medija uz Ministarstvo kulture

nadležno je i Vijeće za elektroničke medije.

Sabor Republike Hrvatske je 30. travnja 2004. godine na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, imenovao sedam članova Vijeća

za elektroničke medije koje je održalo konstituirajuću sjednicu 25. svibnja 2004. godine te je za predsjednika jednoglasno

izabran mr. sc. Denis Peričić. U lipnju 2004. godine Vijeće za elektroničke medije registrirano je kao samostalna pravna osoba, a

Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenovao je sedam članova Vijeća. Za početni sastav Vijeća imenovana

su dva člana na vrijeme od tri godine, dva člana na vrijeme od četiri godine i tri člana na razdoblje od pet godina. Članovi

Vijeća su sukladno odredbama Zakona o elektroničkim medijima stupili u radni odnos i na taj način nesmetano započeli sa

svojim radom.

Predstavnici Vijeća su 7. lipnja preuzeli od Hrvatske agencije za telekomunikacije (tada još Hrvatskog zavoda za telekomunikacije)

ugovore o koncesijama nakladnika koji obavljaju djelatnost radija i televizije kao i dokumentaciju o naplati naknade za

koncesije za nakladnike radija i televizije.

Na sjednicama i radnim sastancima Vijeće je privremenim odlukama reguliralo pitanja rada i djelovanja Vijeća, a u cilju što

efikasnijeg rada.

Članovi Vijeća sudjelovali su u stručnim raspravama koje su se održavale u sklopu 10. Dana hrvatskog radija u Šibeniku.

U srpnju 2004. godine sklopljen je:

• Ugovor o koncesiji za obavljanje djelatnosti radija na razini Grada Samobora s nakladnikom “Matis” d.o.o.,

• Ugovor o koncesiji za obavljanje djelatnosti radija s nakladnikom Slatinskim informativnim centrom,

• Ugovor o koncesiji za obavljanje djelatnosti televizije na razini Grada Zagreba s nakladnikom Televizijom Sljeme

Dana 15. srpnja Sabor Republike Hrvatske potvrdio je Statut Vijeća za elektroničke medije te je tako omogućeno da Vijeće

usvoji i Poslovnik o radu.

U okviru svakodnevnih poslova iz nadležnosti Vijeća obavljen je niz konzultacija s predstavnicima HURIN-a, NUT-a, Ministarstva

kulture, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Zavoda za telekomunikacije, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja,

upućeni odgovori na pismene upite sadašnjih i potencijalnih nakladnika radija i/ili televizije, odobreno desetak promjena

programskih osnova, donijeta Odluka o prijenosu koncesije Radija Sjeverozapad te ostvaren sustav naplate naknade za rad

Vijeća.

Sudionici kupoprodajnog procesa Nove TV upućeni su na usklađivanje sa Zakonom o elektroničkim medijima.

Na temelju članaka 60. i 61. Zakona o elektroničkim medijima Vijeće je na svojoj sjednici donijelo Odluku o privremenom

produljenu koncesija za obavljanje djelatnosti radija i televizije.

Kako je Vijeće za elektroničke medije preuzelo poslove bivšeg Vijeća za radio i televiziju bilo je nužno obraditi predmete u

kojima su nezadovoljni sudionici pokrenuli postupke pred Upravnim sudom Republike Hrvatske te istome dostaviti i odgovore

na tužbe.

384


Vijeće je kontinuirano radilo na unutarnjem ustroju – osnivanju Stručne službe, godišnjem financijskog plana, donošenju

preostalih provedbenih propisa (uključujući i godišnji plan monitoringa) kao i na iznalaženju rješenja za osiguranjem poslovnog

prostora.

Tijekom rujna 2004. godine sklopljen je:

• Ugovor o koncesiji za obavljanje djelatnosti radija na razini grada Zaboka s nakladnikom Radio Zabok;

• Dodatak ugovora o koncesiji za obavljanje djelatnosti radija na razini Općine Vidovec s novim nakladnikom Planex

Radio.

Obrađeno 30 predmeta vezanih za obavljanje djelatnosti radija i/ili televizije.

Članovi Vijeća za elektroničke medije sudjelovali su u radu Regionalne konferencije regulatornih tijela jugoistočne Europe koja

je u organizaciji OESS-a, Vijeća Europe i Pakta o stabilnosti održana u Budvi.

Tijekom listopada 2004. godine obrađeno je 18 predmeta vezanih za obavljanje djelatnosti radija i/ili televizije.

Vijeće je na svojoj 16. sjednici održanoj 27. listopada 2004. godine jednoglasno donijelo Odluku o raspisivanju javnog natječaja za

obavljanje djelatnosti radija i/ili televizije na temelju tehničke podloge koju je izradila Hrvatska agencija za telekomunikacije.

Pravobraniteljica za djecu uputila Vijeću prijedlog za pokretanje postupka utvrđivanja kršenja odredaba Zakona o elektroničkim

medija na štetu djece vezano za emitiranje “Big Brothera” na RTL televiziji. Vezano za ovaj prijedlog Vijeće je pokrenulo postupak

sukladno odredbama Zakona o elektroničkim medijima te zatražilo od nakladnika RTL-a dostavu svih emitiranih spomenutih

emisija, a od nezavisne agencije zatražilo analizu sadržaja ponašanja sudionika u emisiji “Big Brother”. Sukladno odredbama

Zakona o pravobranitelju za djecu u roku od 15 dana od dana zaprimanja prijedloga pravobraniteljica je obaviještena o svemu

poduzetome.

Izrađena je natječajna dokumentacija vezana za raspisivanje Javnog natječaja za dodjelu koncesije za obavljanje djelatnosti

radija i/ili televizije kao i prvi prijedlog godišnjeg plana monitoringa.

Članovi Vijeća sudjelovali su na 20. sastanku Europske platforme regulatornih vlasti koja okuplja nacionalne, regionalne i

pokrajinske agencije i vijeća gdje je na samom otvaranju skupa utvrđeno da je hrvatsko Vijeće za elektroničke medije ispunilo

sve uvjete za primitak u članstvo EPRE i tako postalo jubilarnim 50. punopravnim članom. Ovo je bila izuzetna čast ne samo

za članove Vijeća već i za Republiku Hrvatsku budući da je članstvo ostvareno samo četiri i pol mjeseca nakon konstituiranja

Vijeća.

U “Narodnim novinama”, broj 153/04 izašao tekst Javnog natječaja broj 01/04 za dodjelu koncesija za obavljanje djelatnosti

radija i/ili televizije.

Vijeće je na svojoj 17. sjednici donijelo odluku povodom prijedloga Pravobraniteljice za djecu o kršenju odredaba Zakona o

elektroničkim medijima na štetu djece te je nakladniku RTL-u izrečena opomena zbog emitiranja programskog sadržaja koji

bi mogao štetiti psihičkom, fizičkom i moralnom razvoju djece i mladeži (“Big Brother”). Donijeta je i odluka o primanju u

radni odnos stručnog suradnika za elektroničke medije i pravnika. Odlučeno je da se hitno treba riješiti pitanje radnog odnosa

tajnika vijeća i financijskog stručnjaka.


Dokument o Europskom partnerstvu nalaže da se osigura politička i financijska neovisnost Vijeća za elektroničke medije.

Sukladno članku 58. stavku 1 Zakona o elektroničkim medijima, Vijeće za elektroničke medije je samostalna i nezavisna pravna

osoba s javnim ovlastima. Sabor Republike Hrvatske je 30. travnja 2004. godine imenovao članove Vijeća za elektroničke

385


medije koje od konstituirajuće sjednice 25. svibnja 2004. godine samostalno i neovisno obavlja poslove iz svoje nadležnosti te

godišnje izvješće o svom radu podnosi Hrvatskom saboru.

Sredstva za rad Vijeća osiguravaju se u skladu s godišnjim financijskim planom iz iznosa od 0,5% od ukupnog godišnjeg bruto

prihoda koji su u prethodnoj godini obavljanjem djelatnosti radija i televizije ostvarili nakladnici elektroničkih medija. Dakle,

Vijeću su osigurana dostatna sredstva za samostalno i neovisno djelovanje.

3. Financiranje

Za izradu i donošenje Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i Izradu i donošenje izmjena i dopuna Zakona elektroničkim medijima

te njegovo provođenje, osigurat će se iz državnog proračuna 100.000,00 kuna.


Ministarstvo kulture će tijekom 2005. godine popuniti tri radna mjesta vezana uz obavljanje poslove europskih integracija i to

napose radi provedbe i usklađivanja zakonodavstva.

Također, će se omogućiti svim djelatnicima koji rade na poslovima europskih integracija dodatno usavršavanje u stranim

jezicima, te u pogledu materije koja se odnosi na europske integracije kroz seminare i stručne skupove.

Ministarstvo će, također, radi osiguranja provedbe zakona iz svojih područja osigurati pribavljanje potrebne opreme i drugih

sredstava.

4.2.20. KULTURA I AUDIOVIZUALNA POLITIKA


Redni broj


1. Avis Europske komisije 1.2.1. Građanska i politička prava

20. Kultura i audiovizualna politika

Vijeće za elektroničke medije trebalo bi biti neovisno u svom radu.

-

2. Europsko partnerstvo 3.1. Ljudska prava i zaštita manjina Osigurati političku i financijsku neovisnostVijeća za elektroničke medije; osigurati da HRT-a i njezino Progarmsko vijeće rade neovisno i ostanu neizmjenjeni prilikom revidiranja Zakona o HRT-u

-


- - -




Imenovanje članova Vijeća za elektroničke medije 3.20 Hrvatski saborHrvatski sabor 30. travnja 2004. godine imenovao članove Vijeća za elektroničke medije


Rezultat: Zapošljavanje, obrazovanje

386


4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje Potrebe


Nositelj



-Dodatak B


VRH

Provedba mjere

Zapošljavanje osoba na poslovima europskih integracija u Ministarstvu kulture - 3 osobe

2004. god. 2005. god. Ljudski resursi Ministarstvo kulture,

mr.sc. Jadran Antolović, državni tajnik

[email protected]

tel:+38514866315

fax: +38514866385

sredstva su osigurana

Stručno usavršavanje (poslijediplomski studiji, tečajevi stranih jezika, seminari)

2004. god. 2005. god. Ljudski resursi Ministarstvo kulture

mr.sc. Jadran Antolović, državni tajnik

[email protected]

tel:+38514866315

fax: +38514866385

sredstva će biti osigurana u državnom proračunu za 2005. godinu


Rezultat: 2006

2007.

387


4.2.21. REGIONALNA POLITIKA


Vezano uz upravljanje regionalnom politikom, u ovom trenutku središnje tijelo zaduženo za isto je Ministarstvo mora turizma,

prometa i razvitka. Pri tome valja napomenuti kako je Ministarstvo zaduženo prvenstveno za upravljanje nacionalnom

(unutarnjom) regionalnom politikom te u ovom trenutku nije poznata njegova eventualna uloga vezana uz programiranje i

upravljanje strukturnim fondovima.

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka korisnik je projekta CARDS 2002 «Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni

razvoj» u okviru kojeg se, pored izrade Nacionalne strategije regionalnog razvoja i pravnog okvira za regionalnu politiku,

radi i na uspostavi i jačanju odgovarajućeg institucionalnog okvira, koordinacijskih mehanizama i procedura za planiranje

i provođenje politike regionalnog razvoja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te jačanju partnerstva između svih

relevantnih sudionika u procesu planiranja i provođenja politike regionalnog razvoja.

Iako je projekt prvenstveno fokusiran na uspostavu sustava za upravljanje nacionalnom regionalnom politikom, vodi se računa

da pravni, financijski i institucionalni okvir koji će se definirati za programiranje, provedbu te praćenje i evaluaciju politike

regionalnog razvoja na nacionalnom nivou bude u potpunosti kompatibilan s načelima za provođenje ekonomsko-socijalne

kohezijske politike EU.

Za potrebe provedbe projekta osnovana je međuministarska koordinacijska skupina čiji su članovi visoki dužnosnici

Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstva financija, Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju,

Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstva

zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva znanosti, obrazovanja

i športa, Ministarstva europskih integracija, Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Fonda ta

regionalni razvoj, Fonda za razvoji zapošljavanje.

Pored spomenutog, također za potrebe provedbe projekta, na nacionalnoj je razini osnovana i tzv. Partnerska skupina koju

čine predstavnici javnog sektora, privatnog sektora te civilnog društva. Ista prati te je uključena u izradu Nacionalne strategije

regionalnog razvoja u okviru čega joj se pruža i tehnička pomoć (kroz seminare i radionice) za potrebe jačanje kapaciteta i

usvajanja osnovnih znanja o značenju primjene principa partnerstva.

Jačanje administrativne sposobnosti Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka vezano uz upravljanje regionalnom

politikom prvenstveno se provodi kroz postojeći CARDS 2002 projekt «Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj» i to

kroz različite seminare i radionice te primjenom pristupa «learning by doing».

Jačanje sposobnosti na županijskoj i lokalnoj razini (ali samo na područjima posebne državne skrbi) također se provodi kroz

CARDS projekte (CARDS 2002, 2003, 2004 «Održivi razvoj u područjima povratka) unutar kojih se izrađuju i provode tzv.

županijski razvojni programi. U okviru provedbe projekta na županijskoj razini jačaju se kapaciteti vezani uz izradu programskih

dokumenata, pripremu projekata te primjenu principa partnerstva pri odlučivanju. Također, valja napomenuti kako su na

područjima provedbe spomenutih projekta osnovana (ili su pred osnivanjem) županijska partnerstva za potrebe izrade i

provedbe županijskih razvojnih programa. Njihov sastav isti je kao i sastav gore spomenute Partnerske skupine.

Pored Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka značajnu ulogu u unutarnjoj regionalnoj politici trenutno ima i Fond za

regionalni razvoj koji je također uključen u provedbu CARDS 2002 projekta «Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj».

Fond je unaprijedio svoj «Program razvoja županija, gradova i općina» novim obrascima Zahtjeva, Uputa za popunjavanje

zahtjeva, Uputa za vrednovanje i rangiranje prijedloga projekata (za potrebe županija). Nadalje, Fond je pokrenuo redovno

388


održavanje niza radionica za sve one koji se javljaju na Natječaj Fonda za financiranje razvojnih projekata. Radionice se održavaju

na području 20 županija (obuhvaćaju potencijalne korisnike sredstava iz cijele Hrvatske) kako bi se ojačali kapaciteti županija,

gradova i općina za pripremu regionalnih razvojnih projekata koji se kandidiraju za financiranje kod Fonda, a ugledajući se na

principe i načela koji se primjenjuju u Europskoj uniji.

Vezano uz pripreme za programiranje i korištenje strukturnih fondova, potrebno je naglasiti da se tijela državne uprave za

navedene procese pripremaju kroz korištenje fondova Europske unije koji su im trenutno otvoreni ili će se otvoriti. Hrvatska je

korisnica programa CARDS, a nakon stjecanja statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji u lipnju 2004. godine, te objave

pretpristupne strategije za Hrvatsku u listopadu 2004. godine, otvorena je mogućnost korištenja pretpristupnih instrumenata

PHARE, ISPA i SAPARD, radi pripreme za učinkovito korištenje sredstava strukturnih fondova. Vlada Republike Hrvatske ustrojila

je niz mehanizama za prihvat pomoći koju osigurava Europska unija. Imenovana je Nacionalna koordinatorica za programe

pomoći i suradnje s EU na razini ministrice europskih integracija te Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje programa na razini

državne tajnice Ministarstva financija. Funkciju provedbene agencije za CARDS (ubuduće PHARE) program obnaša Središnja

jedinica za financiranje i ugovaranje, dok je koordinacija pripreme programa i projekata, te nadzor nad njihovom provedbom u

nadležnosti Uprave za koordinaciju programa pomoći i suradnje s EU koja operativno pomaže rad Nacionalne koordinatorice.

Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje odgovorna je za provedbu natječajnih postupaka sukladno pravilima EU, za

zaključivanje ugovora te ugovornu administraciju, izvršavanje plaćanja, računovodstvene poslove i financijsko izvještavanje.

Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje je nadležna za 7 programa u vrijednosti 7,5 milijuna EUR iz Financijskog

sporazuma CARDS 2002. Ovi programi se sastoje iz 12 pojedinačnih ugovora, od kojih su do sada dva zaključena, jedan je pred

potpisivanjem dok se za još dva očekuje potpisivanje u siječnju 2005. Neki od preostalih ugovora su u fazi pregovaranja.

Za potrebe jačanja kapaciteta u Središnjoj jedinici za financiranje i ugovaranje održano je 21 seminar i radionica iz područja

vezanog za program pomoći CARDS radi usvajanja i unapređenja znanja iz procedura javne nabave, administrativnog

upravljanja projektima, financijskog upravljanja i slično, kako je i planirano u okviru projekta OBNOVA 2000 u Nacionalnom

programu Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji za 2004. godinu. Pored toga, tijekom 2004. održano je 40

seminara, radionica i predavanja iz područja regionalne politike , PIFC-a, javnih financija, te engleskog jezika i informatike.

U rujnu 2004. je na sjednici Vlade RH donesena Odluka o osnivanju Nacionalnog fonda, pri Ministarstvu financija ustrojen

je Nacionalni fond za prihvat i daljnju raspodjelu financijskih sredstava EU prema agencijama zaduženim za provedbu

pretpristupnih programa. U listopadu 2004. godine započele su i pripreme za ustrojavanje potrebnih tijela koja će upravljati

programima PHARE, ISPA i SAPARD. Pri svim tijelima državne uprave ustrojavaju se strukture za unutarnju financijsku kontrolu

korištenja proračunskih sredstava te onih koja Hrvatskoj odobrava ili će odobravati Europska unija.

Trenutni kapaciteti vezani uz buduće programiranje i upravljanje strukturnim fondovima nedostatni su te se iziskuje rad na

njihovom jačanju. Vezano uz isto, potrebno je raditi na jačanju kapaciteta relevantnih institucija.

389




Odluka Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Europskom partnerstvu (dalje u tekstu: Europsko partnerstvo) ne

utvrđuje kratkoročne prioritete za poglavlje 21 vezano uz potrebne institucionalne i administrativne prilagodbe.

U okviru provedbe CARDS 2002 projekta «Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj» razmotrit će se i predložiti osnivanje

institucija (primjerice osnivanje Nacionalne agencije za regionalni razvoj te mreže regionalnih agencija) koje bi imale značajnu

ulogu u upravljanju nacionalnom regionalnom politikom i koje bu u skoroj budućnosti mogle preuzeti značajnu ulogu u

provedbi aktivnosti vezanih uz strukturne fondove.Do kraja 2005. godine samo će se predložiti spomenuti institucionalni

okvir nakon čega će se, ukoliko isti bude prihvaćen, krenuti s osnivanjem institucija i njihovim osposobljavanjem za provedbu

specifičnih aktivnosti.

Korištenje sredstava pretpristupnih fondova zahtijeva uspostavljanje institucionalnih struktura za koje bi do kraja 2005.

trebala biti definirana, uspostavljena i sprovedena jasna podjela zadaća, ovlasti i odgovornosti. Institucionalne strukture bi

sačinjavali:

• Nacionalni koordinator za programe pomoći i suradnje sa EU,

• Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje programa,

• Nacionalni fond,

• Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje,

• agencije za provedbu programa PHARE, ISPA i SAPARD.

Pojedine strukture već su ustrojene za programe pomoći CARDS : Nacionalni koordinator za programe pomoći i suradnje sa

EU i Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje, te će biti potrebno definirati dužnosti, ovlasti i odgovornosti vezano za

pretpristupne financijske instrumente.

Nacionalni fond

Uvjet za korištenje sredstava pretpristupnih fondova, koji traže učinkovito upravljanje tim sredstvima, je uspostavljanje tijela

za financijsko upravljanje sredstvima Zajednice (Managing Authority). Na sjednici Vlade RH od 30.rujna 2004. donesena je

Odluka o osnivanju Nacionalnog fonda u Ministarstvu financija. Za ustrojstvo i osposobljavanje Nacionalnog fonda potrebno

je potpisati Memorandum o suglasnosti o uspostavi Nacionalnog fonda (očekuje se do kraja siječnja 2005.g.) te ugraditi

odrednice iz Memoranduma koje se odnose na njegov djelokrug rada, obveze i odgovornosti u nacionalno zakonodavstvo.

Ustrojstvo Nacionalnog fonda u Ministarstvu financija se regulira Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija.

U prvom kvartalu 2005. potrebno je izvršiti pripreme za akreditaciju Nacionalnog fonda, odnosno ustrojiti i osposobiti za

djelovanje Nacionalni fond (ustanoviti radna mjesta i opis poslova u svrhu podjele zadataka, pripremiti procedure i provedbene

propise, provesti obuku osoblja i zapošljavanje novih djelatnika, donijeti proračun za osoblje i troškove).

Akreditacija Nacionalnog fonda se očekuje do kraja lipnja 2005. Do tada treba uspostaviti proces financijskog upravljanja i

kontrole sredstvima EU putem njihovog planiranja i izvršavanja, uspostavljanja prijenosa sredstava, plaćanja, računovodstvene

evidencije i financijskog izvještavanja, pripreme, obrade i pohrane dokumentacije Potrebno je, akođer, omogućiti primjenu

financijske kontrole (ex ante i ex post kontrole), revizije (naročito unutarnje), te uspostavu sustava za evidentiranje, kontrolu i

rješavanje svih neregularnosti koje bi se mogle javiti u radu Nacionalnog fonda (vidi poglavlje 28). Također treba uspostaviti

sustav za praćenje i evaluaciju.

390


Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje

Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje pri Ministarstvu financija je tijekom 2004. vršila administrativno i financijsko

upravljanje programima pomoći CARDS, što znači da je nadležna za provođenje natječajnih postupaka, ugovaranje, upravljanje

sredstvima EU, računovodstvene poslove, izvješćivanje te praćenje učinkovitosti provođenja projekata.

Tijekom prvog kvartala 2005. trebale bi se izvršiti pripreme za akreditaciju Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje

za korištenje sredstava pretpristupnih fondova PHARE i ISPA (otvaranje posebnih račune za svaki fond, zapošljavanje nove

djelatnike i osposobljavanje osoblja). Akreditacija se očekuje do kraja lipnja 2005.

Biti će potrebno utvrditi jasan djelokrug rada i odgovornost Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje vezano uz korištenje

pretpristupnih fondova, kao i njen odnos sa Nacionalnim fondom, naročito u području plaćanja, odnosno određivanja

odgovornog tijela za plaćanje (Paying Authority), što se planira dovršiti do kraja lipnja 2005. Odnosi između Nacionalnog

fonda i Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje regulirat će se višegodišnjim financijskim sporazumom. Tijekom 2005.

godine treba napraviti izmjene u Memorandumu o suglasnosti o osnivanju Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje i

uskladiti sa Memorandumom o suglasnosti o osnivanju Nacionalnog fonda.

Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje treba uposliti do 12 novih djelatnika s obzirom na decentralizaciju CARDS-a i

akreditaciju za programe ISPA i PHARE. Potrebna je obuka osoblja Središnje jedinice za ugovaranje i financiranje, posebno

imajući u vidu specifičnosti PHARE i ISPA programa.

Agencije za provedbu

Agencija za provedbu programa SAPARD osnovat će pri Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo. U

drugoj polovici 2005. potrebno je provesti pripreme za akreditaciju Agencije. Odnosi između Nacionalnog fonda i agencija za

provedbu regulirat će se višegodišnjim financijskim sporazumom.

Vezano uz osnivanje agencija za provedbu pretpristupnih programa biti će potrebno zaposliti nove djelatnike i osposobiti

osoblje. Korištenje sredstava iz programa SAPARD očekuje se u 2006. godini.

Propisi, pravila i procedure u oblasti programiranja, upravljanja, financijske kontrole, sufinanciranja, monitoringa i evaluacije

donijet će sei u skladu sa obvezama sadržanim u propisima o strukturnim fondovima. Treba imati na umu da se ova tri

pretpristupna fonda koriste u 2005. i 2006. godini, dok će oblik pretpristupne pomoći za 2007. godinu biti definiran u

financijskoj perspektivi od 2007. do 2013. godine.


Srednjoročni prioriteti utvrđeni Europskim partnerstvom za poglavlje 21 odnose se na uspostavu jasne institucionalne

strukture i administrativne strukture potrebne kako za provođenje nacionalne regionalne politike tako i za uspješnu provedbu

ekonomske i socijalne kohezijske politike EU.

Sukladno utvrđenim prioritetima, do kraja 2007. godine uspostavit će se:

1. Jasna podjela institucionalnih uloga i odgovornosti kako za potrebe programiranja i upravljanja strukturnim

fondovima, tako i za nacionalnu (unutarnju) regionalnu politiku.

Vezano uz podjelu odgovornosti za potrebe programiranja i upravljanja strukturnim fondovima, tijekom 2005. godine

će se uspostaviti institucije za upravljanje (Managing Authority) i plaćanje sredstvima iz pretpristupnih fondova

(Paying Authority), a do kraja 2007. godine treba ojačati konačan institucionalni okvir za planiranje, programiranje,

financiranje, praćenje i ocjenjivanje regionalnog razvoja. Vezano uz donošenje nove financijske perspektive za razdoblje

391


2007-2013, treba obratiti pažnju na oblik korištenja pretpristupnih fondova i u skladu s tim prilagoditi institucionalne

i administrativne kapacitete. Također je potrebno konačno uspostaviti i učiniti djelotvornim procedure financijskog

upravljanja i kontrole te sustava za praćenje i evaluaciju. Osposobljavanje i ustrojavanje relevantnih institucija uključuje

rad na jačanju njihove koordinacije, te jačanje partnerskih struktura na svim razinama.

Pomoć u osposobljavanju te jačanju relevantnih kapaciteta zatražena je iz CARDS 2004 programa i to kroz projekt

«Jačanje kapaciteta za upravljanje fondovima za regionalni razvoj». Projekt je odobren a početak implementacije se

očekuje krajem 2005., odnosno početkom 2006. godine.

2. Efikasna međuministarska koordinacija i efikasan sustav programiranja

U okviru CARDS 2002 projekta «Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj» započelo se na jačanju mehanizma

međuministarske koordinacije. Namjera je da spomenuti mehanizam kroz projekt zaživi i ojača kako bi se u budućnosti

mogao iskoristiti za specifične potrebe vezane uz programiranje i upravljanje strukturnim fondovima.

Daljnje jačanje međuministarske koordinacije planira se kroz provedbu CARDS 2003 projekta «Podrška nacionalnom

razvojnom planiranju» unutar kojeg se planira izraditi Nacionalni razvojni plan (NRP), a koji će se provoditi od 2005. do

2007. godine. Glavna koordinacijska institucija za njegovu provedbu pa tako i izradu Nacionalnog razvojnog plana biti

će Središnji državni ured za razvojnu strategiju.

U okviru tog projekta, odlučit će se o broju Sektorskih i Regionalnih programa (tzv. SOP i ROP) kao i o sektorima/

područjima koja će pokrivati te će se također kroz njegovu provedbu započeti s uspostavom efikasnog sustava

programiranja.

3. Partnerske strukture

Na jačanju partnerskih struktura na nacionalnom i županijskom nivou započelo se u okviru CARDS projekata (CARDS

2002 «Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj», CARDS 2002, 2003, 2004 «Održivi razvoj područja povratka») a

nastavit će se i dalje kroz provedbu gore spomenutih CARDS 2003 i 2004 projekata («Podrška nacionalnom razvojnom

planiranju», «Jačanje kapaciteta za upravljanje fondovima za regionalni razvoj»).

Nadalje, po definiranju NUTS II regija krenut će se s uspostavom partnerskih struktura i na toj razini kao i s jačanjem

kapaciteta za programiranje i pripremu projekata na tom nivou. Isto se planira učinit kroz provedbu budućih PHARE

projekata (jačanje institucionalnih sposobnosti).


Za spomenute aktivnosti a prvenstveno one koje se odnose na jačanje sposobnosti programiranja, jačanje partnerskih

struktura, funkcioniranje međuministarske koordinacije, jačanje kapaciteta relevantnih institucija, pripremu razvojnih projekta

i sl. alocirana su sredstva iz CARDS 2003 programa, u iznosu od 2mil€, te iz CARDS 2004 programa, u iznosu od, 3mil€. Većina

aktivnosti koje će se financirati tim sredstvima provodit će se tijekom 2006. i 2007. godine.

Nadalje, iz državnog proračuna se u periodu 2005. do 2007. u okviru Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka na aktivnosti

vezane uz jačanje institucionalnih kapaciteta, pripremu razvojnih programa i projekta na području regionalnog razvoja te

njihovu provedbu planira utrošiti ukupno 39.453.000, 00 kn.

U 2005. je za projekte u Ministarstvu financija namijenjeno 9 milijuna EUR iz programa PHARE.


Kroz provedbu projekta CARDS 2002 «Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj» u 2005. godini nastavit će se sa

seminarima i treninzima (započetim u 2004. godini) za širok krug relevantnih sudionika sa svih razina odlučivanja vezanih uz

regionalnu politiku i EU praksu na tom području (poglavlje 21).

392


Nadalje, kroz provedbu CARDS 2003 projekta «Podrška nacionalnom razvojnom planiranju» tijekom 2005. godine organizirat

će se niz informacijskih seminara i treninga vezanih isključivo uz programiranje za potrebe Strukturnih fondova, izradu NRP,

značenje primjene principa partnerstva i sl. Kroz provedbu tog projekta jačat će se kapaciteti Središnjeg državnog ureda za

razvojnu strategiju te drugih relevantnih institucija uključenih u provedbu projekta.

Tijekom 2005. očekuje se uspostava središnje institucije za programiranje, upravljanje pretpristupnim fondovima PHARE, ISPA

i SAPARD (Managing Authority), institucije za plaćanje (Paying Authority) te agencija za provedbu (Implementation agencies),

a tijekom 2006. i 2007. prilagođavanje i jačanje institucionalne i administrativne sposobnosti uspostavljenih struktura.

Također, ukoliko se kroz provedbu CARDS 2002 «Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj» pokaže opravdanim

uspostavljanje Nacionalne agencije za regionalni razvoj te regionalnih agencija, njihovo osnivanje može se također očekivati

tijekom 2006. i 2007. godine.

4.2.21. REGIONALNA POLITIKA


Redni broj


1. Avis Europske komisije Poglavlje 21 Izrada relevantnih strategija; izgradnja i jačanje potrebnih administrativnih struktura; odrediti jasne institucionalne odgovornosti; osigurati sufinanciranje programa i projekata; provedba relevantnihprograma koji će omogućiti da se u srednjoročnom razdoblju primjene pravila Zajednice te usmjere sredstva Strukturnih fondova; razviti potrebne financijske mehanizme te poboljšati sustave upravljanja inadzora nad financijama u skladu sa zahtjevima SF; ustrojiti partnerskestrukture,; uspostaviti sustav nadzora i vrednovanja kvalitete i učinka razvojnih programa

2. Europsko partnerstvo Poglavlje 3.2. (regionalna politika koordinacija strukturnih instrumenata)

Osigurati jasnu podjelu institucionalnih odgovornosti i učinkovitu međuministarsku koordinaciju; uspostaviti strukture za partnerstvo; pojačati postupke za financijsko upravljanje i kontrolu; uspostavitisustave za nadzor i kontrolu; ojačati kapacitete tijela zaduženih za upravljanje i plaćanje.


Poglavlje 3.9. Regionalni razvoj

Razvoj cjelovitog pravnog okvira; razvoj učinkovitog institucionalnog okvira za planiranje, programiranje, provođenje, financiranje, nadzor ievaluaciju regionalne politike; priprema Nacionalnog razvojnog plana; osiguranje daljnje financijske potpore za projekte proizašle iz ROP-ova;jačanje ljudskih resursa




Organizacija seminara i treninga za širok krug relevantnih dionika sa svih razina odlučivanja vezanih uz regionalnu politiku i EU praksu na tom području

4.3.21 MMTPR Ojačani kapaciteti i podignuta razina znanja MMTPR-a te ostalih uključenih institucija

Reorganizacija unutarnjeg ustrojstva Fonda za regionalni razvoj RH bazirana na funkcionalnoj podjeli zadataka, te osnivanje tri funkcionalne jedinice: Odjela za razvojnu politiku i prikupljanje sredstava, Odjela za implementaciju programa i Odjela za administrativne poslove.

4.3.21 Fond za regionalni razvoj Republike Hrvatske

Pripremljen prijedlog novog organizacijskog ustroja.

Uspostaviti sustav praćenja projekata koji se financiraju izfondova Europske unije (program CARDS), a provode prema decentraliziranom modelu upravljanja

4.3.21. MEI/MFIN Ustrojen sustav praćenja decentraliziranih projekata i održani prvi sastanci Zajedničkog nadzornog odbora te Nadzornog pododbora (16. ožujka 2004. i 17. lipnja 2004.)

393


Stručno usavršavanje djelatnika Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje iz područja programa pomoći EU imjera vezanih za regionalnu politiku (javna nabava, financijsoi administrativno upravljane projektima) u okviru projekta OBNOVA 2000.

4.3.21. MFIN Obuka u okviru projekta OBNOVA 2000 je započela tijekom 2003., a nastavila se u 2004. godini. Od veljače do travnja 2004. održan je 21 seminar (javna nabava, ugovaranje, administartivno upravljanje projektima,financijsko upravljanje i sl.).Financiranje: Tehnička pomoć

U razdoblju od ožujka do 24.11.2004. održano je 38 seminara, radionica, predavanja i skupova iz oblasti unapređenja informatičkog znanja, regionalne politike,PIFC-a, javnih financija, engleskog jezika.

Do kraja 2004. planirana su još dva seminara vezana za javne financije i poslovanje saBruxellesom.


Rezultat: Ustrojstvo i osposobljavanje institucionalne strukture za korištenje pretpristupnih fondova EU: PHARE, ISPA i SAPARD. Jasna podjela uloga i odgovornosti između: Nacionalnog koordinatora za programe pomoći i suradnje sa EU, Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje programa, Nacionalnog fonda, Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje, te ustrojstvenih jedinica(agencija) zaprovedbu . Uspostavljanje i jačanje financijskog upravljanja i kontrole, revizije, sufinanciranje te sustava za praćenje i ocjenu.

Kratkoročnim preporukama Europskog partnerstva nisu kao obvezne navedene institucionalne mjere za područje regionalne politike i koordiniranja strukturnih instrumenata. Stjecanjem statusa kandidata u lipnju 2004. i objavom pretpristupne strategije za Hrvatsku 6. listopada 2004., ukazala se potreba za uspostavljanjem institucionalnog okvira za korištenje pretpristupnih fondova (PHARE, ISPA i SAPARD) koji će omogućiti upravljanje sredstvima Zajednice. Potrebno je osposobiti tijelo za upravljanje - Nacionalni fond (Managing Authority), za plaćanje (Paying Authority) te ustrojstvene jedinice za provedbu (Implementation agencies).

Također je potrebno uspostaviti sustav za praćenje i ocjenu. Uspostaviti jačati postupke i procedure vezane za programiranje, financijskoupravljanje, kontrolu (ex ante i ex post), plaćanje, reviziju, sufinanciranje, praćenje i ocjenu.

4. Detalji procesa:

Opis mjere

TrajanjePotrebe


Nositelj



-Dodatak B

Upućivanje u

proceduru VRH

Provedba mjere

1.Sklapanje Memoranduma o suglasnosti o uspostavi Nacionalnog fonda s Europskom komisijom

Siječanj 2005.

MFIN

Nacionalni fond

Martina Dalić, državna tajnica

2.Zapošljavanje i obuka osoblja u Nacionalnom fondu

Siječanj 2005.Novi zaposlenici (3) uz detaljan program osposobljavanja.

MFIN

Nacionalni fond

3.Ustrojstvo i osposobljavanje za djelovanje Nacionalnog fonda

I kvartal 2005.Detaljan program osposobljavanja.

MFIN

4.Priprema za akreditaciju Nacionalnog fonda

I kvartal 2005.MFIN

Nacionalni fond

5.Zapošljavanje i obuka osoblja u Središnjoj jedinici za financiranje iugovaranje

I kvartal 2005.

MFIN


6.Priprema za akreditaciju Središnje jedinice za financiranje iugovaranje(PHARE i ISPA)

I kvartal 2005.

MFIN


7.Sklapanje financijskog sporazumaNacionalnog fonda sa Središnjom jedinicom za financiranje i ugovaranje

I kvartal 2005.

MFIN

Nacionalni fond


394


8. Ustrojstvo i osposobljavanje za djelovanje jedinice za plaćanje (Paying Authority)

Lipanj 2005. MFIN

9. Priprema za akreditaciju agencije za provedbu programa SAPARD

Srpanj 2005. MFIN

10. Sklapanje financijskog sporazuma sa agencijom za preovedbu programa SAPARD

Prosinac 2005.U svom djelokrugu rada

MFIN/MPŠIVG


Rezultat: Jasna podjela institucionalnih uloga i odgovornosti za potrebe upravljanja nacionalnom regionalnom politikom te programiranja i upravljanja strukturnim fondovima2006. Jaćanje institucionalnih i administrativnih struktura za programiranje i upravljanje strukturnim fondovima, te njihovo prilagođavanje novoj

financijskoj perspektivi 2007-2013.; konačno osmišljavanje institucionalnog okvira za planiranje, programiranje, financiranje, praćenje i ocjenjivanje regionalnog razvoja.

Institucionalno i izvaninstitucionalno povezivanje stručnjaka; Povezivanje stručnjaka sa europskim institucijama znanja; Pristup centrima za izvrstnost i suvremenoj opremi.

2007 Osposobljavanje i ustrojavanje relevantnih institucija i rad na jačanju njihove koordinacije

Rezultat: Uspostavljen efikasan sustav međuministarske koordinacije i sustava programiranja za strukturne fondove2006 Jačanje postojećeg sustava međuministarske koordinacije (treninzi, seminari, «learning by doing»); rad na uspostavi sustava za

programiranje kroz izradu Nacionalnog razvojnog plana; rad na metodološki usklađenim sektorskim i regionalnim programima razvoja.

2007. Jačanje postojećeg sustava međuministarske koordinacije (treninzi, seminari, «learning by doing»); rad na uspostavi sustava za programiranje kroz izradu Nacionalnog razvojnog plana; rad na metodološki usklađenim programima regionalnog razvoja

Rezultat: Ojačane partnerske strukture na svim razinama2006. Jačanje i uspostava partnerskih struktura

2007 Jačanje i uspostava partnerskih struktura

4.2.22. OKOLIŠ

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (horizontalno zakonodavstvo, kakvoća zraka i klimatske

promjene, gospodarenje otpadom, upravljanje obalnim i otočnim područjem, industrijsko onečišćenje, upravljanje rizicima i

nesrećama)

1. Trenutno stanje

MZOPUG je središnje tijelo državne uprave koje obavlja upravne i stručne poslove zaštite okoliša. Osim MZOPUG-a, i druga

središnja tijela državne uprave obavljaju upravne i druge poslove vezano za pojedine sastavnice odnosno pitanja iz zaštite

okoliša (MPŠIVG, MGRP, MINK, MMTPR, MZSS, DHMZ). Osim tih središnjih tijela državne uprave u području zaštite okoliša

djeluju: Agencija za zaštitu okoliša, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske vode, Državni zavod za zaštitu

od zračenja, Državni zavod za zaštitu prirode.


Jačanje administrativnih sposobnosti MZOPUG-a u području planiranja i izrade financijskih strategija/planova/investicijskih

programa te pripremu i provedbu investicijskih projekata na temelju procjena troškova usklađenosti provodit će se u okviru

više projekata, osobito:

CARDS 2002 Strategija približavanja zakonodavstva EU na području zaštite okoliša CARDS 2004 Potpora nastavku približavanja

hrvatskog zakonodavstva pravnoj stečevini EU na području zaštite okoliša

REReP 1.2.3. Pomoć za razvoj i provedbu Programa prioritetnih investicijskih projekata zaštite okoliša.

395


Jačanje inspekcijskih službi provodit će se u okviru projekta CARDS 2004 Potpora nastavku približavanja hrvatskog

zakonodavstva pravnoj stečevini EU na području zaštite okoliša; projekta iniciranog u 2004. godini od strane EK Opće uprave za

okoliš (DGENV) pod nazivom Kapaciteti za primjenu i provedbu pravne stečevine EU i REReP 1.7.4. projekta Jačanje provedbe

i nadzora politike zaštite okoliša u jugoistočnoj Europi (BERCEN). Podršku u tom pogledu dat će i projekt prijavljen za Phare

2005. Prilagodba inspekcije zaštite okoliša za provedbu novog nacionalnog zakonodavstva na području zaštite okoliša.

Projekti koji pridonose jačanju administrativnih sposobnosti u ostalim područjima su:

CARDS 2002 Strategija približavanja zakonodavstva EU na području zaštite okoliša

CARDS 2003 Provedba smjernica i obuka o procjeni utjecaja na okoliš

CARDS 2003 Procjena utjecaja razvojnih strategija na okoliš (strateška procjena)

CARDS 2004 Potpora nastavku približavanja hrvatskog zakonodavstva pravnoj stečevini EU na području zaštite

okoliša

DG ENV projekt Podrška procesu pridruživanja država kandidata i Hrvatske

LIFE III – Treće zemlje:

2002 Baza podataka o pokrovu tla za Republiku Hrvatsku - Uspostava nacionalne ekološke mreže

2004-Izrada smjernica za početak provedbe Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj

2004 Razvoj kapaciteta za provedbu Okvirne konvencije o klimatskim promjenama i Kyoto protokola u RH

REReP 1.3.2. Pomoć u izradi i prilagodbi propisa zaštite okoliša u jugoistočnoj Europi

Projekt prijavljen za PHARE 2005. - Uspostavljanje mreže za praćenje kakvoće zraka.

Jačanje administrativnih sposobnosti MZOPUG-a, Odsjeka za zaštitu mora i priobalja, osigurat će se putem bilateralnog

projekta tehničke pomoći - Upravljanje okolišem u jadranskom morskom i obalnom području, pokrenutog sredinom 2003.

godine u sklopu hrvatsko – njemačke suradnje.

3. Financiranje


U 2005. planira se povećanje ukupnog broja zaposlenih u Ministarstvu. U Upravi za zaštitu okoliša zaposlit će se 20 novih

službenika (48% više službenika u odnosu na 2004.). U Upravi za inspekcijske poslove planira se zapošljavanje 25 inspektora

zaštite okoliša u središnjoj službi i u područnim jedinicama (povećanje od 60% u odnosu na 2004). Novozaposleni inspektori će

uz redovne inspekcijske poslove biti uključeni u poslove prilagodbe inspekcije zaštite okoliša standardima EU-a. U Samostalnoj

službi za zakonodavstvo u 2005. zaposlit će se 3 nova službenika na poslovima usklađivanja zakonodavstva (povećanje od

50% u odnosu na 2004.)

U 2004. godini ostvareno je kadrovsko jačanje Agencije za zaštitu okoliša i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Agencija za zaštitu okoliša u 2005. planira zaposliti 3 djelatnika za poslove vezane uz približavanje EU.

Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodnog gospodarstva (upravljanje vodama)

1. Trenutno stanje

MPŠIVG je nadležno ministarstvo za područje upravljanja vodama.


396


U Upravi vodnoga gospodarstva predviđa se za 2005. godinu upošljavanje 4 nova službenika, a u 2006. još 4 službenika za EU

integracije. Obzirom na otvaranje predpristupnih fondova ISPA potrebno je planirati, uz već predviđena nova zapošljavanja,

još najmanje 2 dodatna službenika za obavljanje ovih poslova.

Vezano za jačanje kapaciteta za EU integracije, Uprava vodnoga gospodarstva u okviru Memoranduma o razumijevanju o

vodnogospodarskoj suradnji između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske posljednjih nekoliko godina redovito

obavlja trening svojih djelatnika, kao i djelatnika Hrvatskih voda. Pohađanje ovih treninga će se nastaviti. Također, zajednički

projekt pod nazivom «Izrada okvira za formuliranje vodnogospodarskim planovima na vodnim područjima obalnog pojasa»

u određenoj mjeri odnosi se na jačanje kapaciteta.

Sastavni dio CARDS projekata za čiju provedbu je zadužena Uprava vodnoga gospodarstva je i jačanje kapaciteta. Ipak, CARDS

projekti koji su u najvećoj mjeri orijentirani prema jačanju administrativnih kapaciteta su: CARDS 2004 «Jačanje sposobnosti

i razvoj smjernica za provedbu Okvirne direktive o vodama» ukupna vrijednost projekta je 1,2 mil EUR-a i regionalni CARDS

2003 «Izrada plana upravljanja vodama na slivu rijeke Save.» Ukupna vrijednost projekata je 2,4 mil EUR za HR, BiH i SiCG.

U okviru projekta CARDS 2003 «Usklađivanje hrvatske legislative iz područja upravljanja vodama s EU» provodi se jačanje

kapaciteta MPŠIVG, Uprave vodnog gospodarstva, za izradu horizontalnih analiza učinaka provedbe legislative i izradu planova

potpunog ispunjenja obveza. Time će se ojačati podloga za procjenu troškova usklađivanja odnosno izradu investicijskih

strategija.

U okviru Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save sudjelovat će se u pokretanju aktivnosti na provedbi ovog Sporazuma i

uspostavi institucionalnih okvira za provedbu istog.

U okviru provedbe međunarodnog ugovora Konvencije o zaštiti rijeke Dunav organiziraju se određene radionice koje podupiru

provedbu Okvirne direktive o vodama. U posljednjih godinu dana, uz financijsku potporu Konvencije, na ovim radionicama

sudjelovalo je pet službenika Uprave vodnog gospodarstva.

3. Financiranje

U Upravi vodnog gospodarstva za 2005. predviđa se upošljavanje dodatna 4 (četiri) službenika za čije plaće se u proračunu

za 2005. planiraju 362.572,91 kn. Za 2006. godinu planira se zaposliti još dodatna 4 (četiri) službenika za čije plaće je potrebno

dodatno planirati još 362.572,91 kn za 2006. godinu.

Obzirom na otvaranje pred-pristupnog fonda ISPA, potrebno je uz već predviđena nova zapošljavanja planirati najmanje

dodatna 2 zaposlenika na ovim poslovima.


Ministarstvo kulture (zaštita prirode, genetski modificirani organizmi)

1. Trenutno stanje

Za obavljanje poslova vezanih za zaštitu prirode i GMO-e nadležno je Ministarstvo kulture. Problematika GMO-a stavlja se

u nadležnost više ministarstava, sukladno njihovim ovlastima. Za provedbu Zakona o zaštiti prirode nadležno je Ministarstvo

kulture, a u dijelu odredbi koje se tiču GMO-a nadležnost dijeli s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva

u okviru Zakona o hrani, te Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa. Sve

aktivnosti vezane za ovo područje obavljaju se u Državnom zavodu za zaštitu prirode.

397



U 2005. godini planira se kadrovsko i institucionalno jačanje sektora zaštite prirode na državnom nivou te jačanje administrativne

sposobnosti na regionalnom nivou (županije).

3. Financiranje

Za administrativno i institucionalno jačanje sektora zaštite prirode i GMO-a u 2005. godini osigurana su sredstva u državnom

proračunu na poziciji Ministarstva kulture. Za sektor zaštite prirode osigurano je 292.000,00 kn, a za GMO-e 99.000,00 kn, i to

za izradu i provedbu novog Zakona o zaštiti prirode i novog Zakona o GMO-ima.


U 2005. godini planirano je zapošljavanje 49 novih djelatnika, najviše u javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim

područjima te u Državnom zavodu za zaštitu prirode te stručno usavršavanje djelatnika.

Na području genetski modificiranih organizama predloženi su: Povjerenstvo za genetski modificirane organizme, Znanstveni

odbor za ograničenu upotrebu GMO-a i Znanstveni odbor za uvođenje GMO-a u okoliš. Predviđa se osnivanje tih tijela u

2005. godini. U 2005. ovisno o novodefiniranim nadležnostima, započet će izgradnja institucionalnog okvira – zapošljavanje i

dodatna edukacija stručnjaka, edukacija administrativnog osoblja, inspekcija, formiranje Nacionalnog mehanizma za razmjenu

informacija o biološkoj sigurnosti prema Protokolu o biološkoj sigurnosti (Biosafety Clearing House).

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (kemikalije)

1. Trenutno stanje

MGRP nadležno je za upravljanje kemikalijama.


Radi provedbe Zakona o kemikalijama u 2005. ustrojit će se Ured za kemikalije. Uz osnivanje Ureda za kemikalije paralelno će

tijekom 2005. trebati jačati kadrovski i tehnički relevantne institucije, primjerice, ovlaštene kontrolne laboratorije.

3. Financiranje

Uz sredstva planirana Državnim proračunom za 2005. u visini od 1,24 mil. kuna, nastojat će se putem prijavljenog projekta za

PHARE program u 2005. dodatno osigurati 2,5 mil EUR.


Osnovat će se Ured za kemikalije, kao središnje nacionalno tijelo za sigurno gospodarenje kemikalijama, a u njegovu sastavu

uspostavit će se registar kemikalija. U skladu s ovlastima i zadaćama Ureda za kemikalije (Članak 8. i Članak 66. Zakona o

kemikalijama), zaposlit će se 6 do 8 djelatnika.

Intenzivirat će se komunikacija s gospodarstvenicima i javnošću s ciljem njihove bolje educiranosti i informiranosti o

potencijalnim opasnostima kao i gospodarskom značaju kemikalija, a u neposrednoj suradnji s MZOPUG-om i drugim

relevantnim državnim tijelima, posebno onim tijelima nadležnim za provođenje planova intervencija u zaštiti okoliša i obveza

Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća.

Za početni rad Ureda za kemikalije i njegovo najnužnije kadrovsko i tehničko opremanje u 2005. godini predviđena su sredstva u

Državnom proračunu RH od 1,0 mil. kuna (dodatno 350.000,00 kn u 2006. i 350.000,00 kn u 2007. kao potpora njegovu radu).

398


Dodatnom specijalističkom edukacijom kadrova i jačanjem institucija navedene strategije će se nastojati što adekvatnije

primijeniti na nacionalnom nivou, pri čemu uspješnost i vremenska determiniranost spomenutih aktivnosti ovisi o mogućoj

financijskoj podršci.

Državni zavod za zaštitu od zračenja (zaštita od ionizirajućih zračenja)

1. Trenutno stanje

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od ionizirajućih zračenja koji se primjenjuje od 01. srpnja 2004. osnovan

je Državni zavod za zaštitu od zračenja.


Zaposlenici Zavoda uglavnom će se educirati kroz projekte tehničke suradnje s IAEA.

3. Financiranje


Tokom 2005. godine u skladu s planovima Zavoda i potrebama nastavka procesa usklađivanja s propisima EU zaposlit će se

3 djelatnika.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (zaštita od buke)

1. Trenutno stanje


3. Financiranje


Buka i zaštita od buke u nadležnosti su Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, MZOPUG-a, Ministarstva mora, turizma, prometa

i razvitka te Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (horizontalno zakonodavstvo, kakvoća zraka i klimatske promjene, gospodarenje otpadom, upravljanje obalnim i otočnim područjem, industrijsko onečišćenje, upravljanje rizicima i nesrećama )



1. Avis Europske komisije Poglavlje 22: Okoliš – Administrativni kapaciteti

-

2. Europsko partnerstvo 3. Prioriteti

3.1. Kratkoročni prioriteti Sektorske politike – Okoliš

3.2. Srednjoročni prioriteti

Sektorske politike - Okoliš

- Ojačati administrativnu sposobnost, na nacionalnoj i regionalnoj razini, za osiguravanje planiranja, uključujući i pripremu financijskih strategija

- Ojačati sposobnost nacionalnih i regionalnih inspekcijskih službi i omogućiti im da učinkovito primjenjuju zakonodavstvo koje se odnosi na zaštitu okoliša

-

399


3.

Potrebe RH za stranom pomoći (2004-2006)

2.6.1. i 3.6.1. - Okoliš

2.6.1.

U sektoru okoliša bit će potrebno povećati ulaganja i ojačati Upravu za okoliš kako bi se osigurala provedba pravne stečevine Zajednice te osiguralo potrebno planiranje i priprema strategija financiranja

3.6.1.

Jačanje institucionalnog okvira, uključujući izobrazbu zaposlenika, kadrovsku i stručnu osposobljenost pravne i inspekcijske službe na državnoj i lokalnoj razini imajući u vidu pridruživanje EU




Jačanje administrativnih kapaciteta Uprave za inspekcijske poslove

Jačanje administrativnih kapaciteta Uprave za zaštitu okoliša.

IV. Jačanje administrativne sposobnosti - Okoliš

MZOPUG

U Upravi za inspekcijske poslove zaposleno je ukupno 13 inspektora zaštite okoliša, dok je u područnim uredima zaposleno 29 inspektora zaštite okoliša. U odnosu na 2003. kada je MZOPUG raspolagao s ukupno 32 inspektora zaštite okoliša, broj inspektora u 2004. povećan je za 10.

Broj zaposlenih u Upravi za zaštitu okoliša je 42 službenika, dok bi do kraja 2004. trebao iznositi 58.


Rezultat: ojačana kadrovska i stručna osposobljenost (administrativna sposobnost)

1. jačanje administrativnih sposobnosti za uskladjivanje okolišnog zakonodavstva

2. jačanje administrativnih sposobnosti za provedbu procjene utjecaja na okoliš

3. jačanje administrativnih sposobnosti za provedbu strateške procjene utjecaja na okoliš

4. jačanje sposobnosti za pristup javnosti informacijama o okolišu

5. jačanje sposobnosti za pripremu i izradu financijskih strategija/planova / investicijskih programa te pripremu i provedbu investicijskihprojekata

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje

Potrebe


Nositelj



Upućivanje u proceduru VRH

Provedba mjere

Administrativno jačanje Uprave za inspekcijske poslove na državnoj i regionalnoj (područnoj) razini

- -

- zapošljavanje 25 inspektora zaštite okoliša (VSS)

- opremanje računalnom opremom i nabava uredske opreme

- provođenje stalne izobrazbe i prilagodbe inspekcije, sukladno odredbama Preporuke EU o minimalnim kriterijima za inspekciju zaštite okoliša (MCEI) sudjelovanjem u provedbi projekata CARDS 2001, 2002, 2004, DG ENV i REReP (mreža BERCEN), te projekata IMPEL mreže i OECDa.

- sudjelovanje na seminarima i stručnim skupovima koje organiziraju domaće institucije

MZOPUG

400


Administrativno jačanje Uprave za zaštitu okoliša

- zapošljavanje 20 službenika (VSS)


- stalno stručno osposobljavanje putem provedbe projekata CARDS, REReP, LIFE III – Treće zemlje, DG ENV


MZOPUG

Administrativno jačanje Samostalne službe za zakonodavstvo

- zapošljavanje 3 službenika (VSS)


- stalno stručno osposobljavanje putem provedbe projekata CARDS, REReP i DGENV


MZOPUG


Rezultat: ojačana kadrovska i stručna osposobljenost

2006. -jačanje sposobnosti za planiranje i izradu financijskih strategija/planova/investicijskih programa te pripremu i provedbu investicijskihprojekata putem upošljavanja novih djelatnika u Upravi za zaštitu okoliša i sudjelovanja u provedbi projekata CARDS i REReP

-jačanje sposobnosti za pripremu i provedbu investicijskih projekata na regionalnoj (područnoj) i lokalnoj razini, putem CARDS i REReP projekata

-jačanje sposobnosti nacionalnih i regionalnih inspekcijskih službi za učinkovito provođenje okolišnog zakonodavstva kroz CARDS 2004, REReP (uključujući mrežu BERCEN), Phare, IMPEL.

2007 -jačanje jedinica regionalne (područne) i lokalne samouprave za pripremu i provedbu investicijskih projekata (CARDS 2004, REREP)

Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodnog gospodarstva (upravljanje vodama)



1. Avis Europske komisije poglavlje 22.kakvoća vode


3.1. Kratkoročni prioriteti: Sektorske politike – Okoliš


Sektorske politike – Okoliš

3. Potrebe RH za stranom pomoći (2004-2006) 2.6.1. i 3.6.1.




uspostava Odjela za provedbu Okvirne direktive o vodama

IV. jačanje administrativne sposobnosti – Okoliš; upravljanje vodama

MPŠIVGOdjel za vodnu politiku i međunarodne projekte osnovan (načelnik i pet djelatnika)


Rezultat: Ojačati administrativnu sposobnost

401


4. Detalji procesa:

Opis mjere

TrajanjePotrebe


Nositelj


zvanje, kontakt)


-Dodatak B


VRH

Provedba mjere

jačanje Odjela za vodnu politiku i međunarodne projekte

zapošljavanje 4 nova djelatnika u Odjelu i njihova edukacija


Rezultat: Uvođenje sustava samokontrole za javne vodoopskrbne objekte, imenovanje povjerenstva ministarstva

2006. edukacija sanitarne inspekcije o sustavu, kontroli, evaluaciji i verifikaciji sustava

2007. izrada smjernica za uvođenje sustava

Rezultat: Imenovanje povjerenstva Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za vodu za piće

2006. osiguranje uvjeta za rad

2007.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (upravljanje kemikalijama)



1. Avis Europske komisijePoglavlje 22: Okoliš – Kemikalije i genetski modificirani organizmi(GMOs)

- -

2. Europsko partnerstvo 3. Prioriteti3.1. Kratkoročni prioriteti


3.2. Dugoročni prioriteti



2.3.1, 2.6.1. i 2.7.3.

3.3.1. – Sloboda kretanja roba- -




donošenje Zakona o kemikalijama (NN 173/03) kao zakonske podloge za osnivanje Ureda za kemikalije

Poglavlja: 3.1.5.7. i 3.22.15 i Dodatak A / 3.1.5.7. MGRP NN 173/03

3. Institucionalne mjere predviđene u 2005- godini (kratkoročne preporuke Europskog partnerstva):


4. Detalji procesa:

Opis mjere TrajanjePotrebe

(objekti, oprema, ljudski resursi)Nositelj


– Dodatak B Osnivanje Ureda za kemikalije 2005. Osiguranje i Tehničko opremanje radnog prostora;

zapošljavanje 8 djelatnika

Proširenje sastava i rad Povjerenstva

za sigurno gospodarenje kemikalijama

2005. Osiguranje uvjeta za rad

402


5. Institucionalne mjere predviđene za razdoblje 2006. – 2007. (srednjoročne preporuke Europskog partnerstva):

Rezultat: -rad Ureda za kemikalije i Povjerenstva za sigurno gopodarenje kemikalijama

-jačanje sustava sigurnog gospodarenja kemikalijama

2006. Jačanje opremljenosti ovlaštenih laboratorija; specijalna edukacija potrebnih kadrova

2007 Uspostavljanje e-mreže međuinstitucionalne razmjene informacija; razvijen dijalog s javnošću

Ministarstvo kulture (zaštita prirode,genetski modificirani organizmi)



1. Avis Europske komisije Poglavlje 22: Okoliš –zaštita prirode






2.6.1. i 3.6.1

3.6.1.

Jačanje mjera upravljanja zaštićenim područjima (nacionalnim parkovima i parkovima prirode)




Jačanje Državnog zavoda za zaštitu prirode 3.22.12. MINK



4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje

Potrebe


Nositelj




-Dodatak B


VRH

Provedba mjere

Zaštita prirode i GMO - Jačanje administrativne sposobnosti na nacionalnom i regionalnom nivou (TDU, JU, DZZP)

- zapošljavanje 19 novih stručnih djelatnika u Državnom zavodu za zaštitu prirode i 30 novih djelatnika u Javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima,

- stručno usavršavanje djelatnika i nabavka opreme za potrebe Uprave za zaštitu prirode, DZZP-a i javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima

MINKdržavni proračun


Rezultat: 2006.

2007.

403


Državni zavod za zaštitu od zračenja (zaštita od ionizirajućih zračenja)



1.Avis Europske komisije

Poglavlje 22: Okoliš - nuklearna sigurnost i zaštita od zračenja

- -

2.

Europsko partnerstvo

3. Prioriteti








- osnivanje neovisnog tijela za zaštitu od zračenjaIV. Jačanje administrativne sposobnosti - Okoliš

VRH- srpanj 2004. godine- osnovan je DZZZ


Rezultat: Ojačati administrativnu sposobnost, na nacionalnoj i regionalnoj razini, za osiguravanje planiranja, uključujući pripremu financijskihstrategija.

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje

Potrebe


Nositelj




-Dodatak B

Upućivanje u

proceduru VRH

Provedba mjere

Administrativno osposobljavanje DZZZ.

- zapošljavanje 3 djelatnika


DZZZ

[email protected]

HRK 145 000


Rezultat: 2006.

2007.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (zaštita od buke)


Redni broj


1. Avis Europske komisije Poglavlje 22.Okoliš - Buka






404


4.2.23. ZAŠTITA POTROŠAČA I ZDRAVLJA


Zaštita potrošača provodi se u javnom interesu. Provođenje ove zaštite osigurava Republika Hrvatska na način da su

zakonski određeni nositelji zaštite potrošača i to: Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo gospodarstva, rada i

poduzetništva, Vijeće za zaštitu potrošača i udruge za zaštitu potrošača.

Nakon konstituiranja novog saziva Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske, donesen je Zakon o ustrojstvu i djelokrugu

ministarstva i državnih upravnih organizacija (NN 199/03 i 30/04). Temeljem navedenog, a vezano uz Ministarstvo gospodarstva,

rada i poduzetništva donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (NN 24/04)

od 25. veljače 2004. godine kojom je ustrojena Uprava za trgovinu unutar koje je Odjel za zaštitu potrošača sa dva pripadajuća

Odsjeka koji provodi politiku zaštite potrošača. Odjel uz koordinaciju poslova zaštite potrošača obavlja i poslove za Vijeće za

zaštitu potrošača.

Vijeće za zaštitu potrošača osnovano je temeljem dvije Odluke Vade Republike Hrvatske, objavljene u «Narodnim novinama»,

broj 68/04 i 154/04. Jednu trećinu članova Vijeća za zaštitu potrošača Vlada Republike Hrvatske imenovala je iz sastava članova

udruga za zaštitu potrošača, a sve sa svrhom da se u praksi osigura ostvarenje interesa koji se odnose na zaštitu potrošača.

Time je unutar javne uprave ustrojena odgovarajuća institucionalna struktura na državnoj i lokalnoj razini koja omogućuje

sudjelovanje potrošača kroz udruge, savjetovališta i razna vijeća u rješavanju pitanja koja se odnose na zaštitu potrošača. Cilj

je kroz naredno razdoblje osnažiti djelovanje i utjecaj potrošača kroz udruge na svim razinama javne uprave kako bi se stvorilo

okruženje i razvila svijest o obvezi procjene stavova potrošača i zaštiti njihovih prava.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva korisnik je CARDS programa sa ciljem jačanja sposobnosti na području zaštite

i to kroz: CARDS 2002 Izgradnja administrativne sposobnosti na području zaštite potrošača i CARDS 2004 Daljnje jačanje

sposobnosti na području zaštite potrošača.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi korisnik je sljedećih CARDS projekata s ciljem jačanja kapaciteta sanitarne službe:

CARDS 2002 projekt: Jačanje sanitarne inspekcije, CARDS 2002: Izgradnja strukture u području poljoprivrede, živih životinja i

hrane (Capacity building in the area of agriculture, live animals and food products) u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede

šumarstava i vodnog gospodarstva i CARDS 2003: Daljnje jačanje sanitarne inspekcije.

4.2.23.2 Kratkoročni prioriteti

Sukladno procesu daljnjeg usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom EU u području zaštite

potrošača, potrebno je jačati administrativne sposobnosti inspektora Državnog inspektorata glede povećanja stručnog

znanja i poznavanja direktiva koje se odnose na zaštitu potrošača i korisnika usluga. Isto tako, potrebno je dalje razvijati razne

oblike suradnje s drugim tijelima nadležnim za zaštitu potrošača, kao i s udrugama za zaštitu potrošača. Posebno se nameće

potreba bolje informatičke opremljenosti i povezanosti, vertikalno od ispostava preko sjedišta područnih jedinica do sjedišta

Državnog inspektorata u Zagrebu, te istovremeno horizontalno povezivanje s nadležnim ministarstvima i udrugama za zaštitu

potrošača.

Vezano uz to u 2005. godini planira se početak rada tri savjetovališta pri udrugama za zaštitu potrošača, te umrežavanje

nadležnih tijela državne uprave s postojećim nevladinim potrošačkim udrugama radi provođenja mjera i politike zaštite

potrošača.

Kako se temeljem Zakona o općoj sigurnosti proizvodau u 2005. godini planira donijeti Uredba o sadržaju i postupku

405


obavješćivanja o rizicima koji mogu predstavljati proizvodi za zdravlje i sigurnost ljudi, u narednom razdoblju unutar Državnog

inspektorata osnovat će se kontaktna točka koja bi prikupljala podatke i obavješćivala o opasnim proizvodima. S tim u vezi

Republika Hrvatska pristupila bi sustavu obavješćivanja - TRAPEX-u i radila na daljnjoj razradi sustava za učinkovitu razmjenu

podataka vezanih uz sigurnost proizvoda.

U narednom razdoblju planira se početak rada svih tijela Hrvatske agencije za hranu, povezivanje nadležne inspekcije ovlaštene

laboratorije i druge institucije radi pravovremenog i točnog obavješćivanja potrošača iz područja zdravstvene ispravnosti,

kontrole kvalitete, uklanjanje nejasnoća u zakonima koji usporavaju poduzimanje mjera i sankcioniranje propusta iz područja

zdravstvene ispravnosti, kontrola kvalitete hrane i kadrovsko ekipiranje sanitarne inspekcije.

4.2.23.3. Srednjoročni prioriteti

Daljnje jačanje administrativnih sposobnosti, povećanje stručnog znanja i vještina osoba zaposlenih u Ministarstvu

gospodarstva, rada i poduzetništva stalni je prioritet, radi kvalitetne primjene politike zaštite potrošača.

Polazeći od temeljnih uzroka nezadovoljavajućeg stanja u području zaštite potrošača, srednjoročni prioritetni poslovi na

području zaštite potrošača s aspekta inspekcijskog nadzora su: osigurati inspekcijskim tijelima bolje kadrovske i materijalne

uvjete rada te ustrojavanje posebnih ustrojstvenih jedinica pri prekršajnim sudovima koji bi isključivo rješavali zahtjeve

podnesene od strane inspekcijskih tijela

Potrebno je i trajno jačati ulogu udruga za zaštitu potrošača i promicati razvoj neovisnog i reprezentativnog pokreta za

zaštitu potrošača uz promicanje aktivnosti informiranja i edukacije potrošača. U srednjoročnom razdoblju planira se osnivanje

Europskog centra za zaštitu potrošača u RH.

Do 2007. godine raditi će se na jačanju sanitarne inspekcije kroz drugačije oblike organizacije što će biti predloženo novim

Zakonom o sanitarnoj inspekciji.

U cilju poboljšanja efikasnosti nadzora proizvoda na tržištu, nužno je jačati standarde kvalitete ispitnih potvrdbenih tijela koji

obavljaju ispitivanja uzoraka proizvoda za potrebe inspekcijskih službi.


Za 2005. godinu iz Državnog proračuna zatražena su sredstva za intelektualne i osobne usluge (Rad Vijeća za zaštitu potrošača)

u iznosu od 350.000,00 kuna i za tekuće donacije u novcu iznos od 1.850.000,00 kuna.

Za 2006. godinu planira se zatražiti iz Državnog proračuna sredstva za intelektualne i osobne usluge u iznosu od 210.600,00

kuna i tekuće donacije u novcu u iznosu od 2.106.000,00 kuna.

Za 2007. godinu planira se iz Državnog proračuna zatražiti sredstva za intelektualne i osobne usluge u iznosu od 222.183,00

kuna i za tekuće donacije u novcu u iznosu od 2.221.830,00 kuna.

406


4.23. Zaštita potrošača i zdravlja


Redni broj



Poglavlje 23: Zaštita potrošača i zdravlja

- osnivanje kontaktne točke pri Državnom inspektoratu vezano uz razmjenu podataka i obavješćivanje o rizicima koji mogu predstavljati proizvodi za zdravlje i sigurnost ljudi

- umrežavanje nadležnih tijela državne uprave s postojecim nevladinim potrošačkim udrugama radi provođenja mjera i politike zaštite potrošača

- početak rada tri savjetovališta pri udrugama za zaštitu potrošača

- usklađivanje sustava nadzora tržišta sa zahtjevima Europske unije uz povećanje kapaciteta i sredstava za nadzor tržišta te s tim u vezi jačanje inspekcijskih i administrativnih kapaciteta i na području mjerodavnosti sanitarne inspekcije.

- daljnje usklađivanje sustava nadzora tržišta sa zahtjevima Europske unije uz povećanje kapaciteta i sredstava za nadzor tržišta te s tim u vezi jačanje inspekcijskih i administrativnih kapaciteta i na području mjerodavnosti sanitarne inspekcije

- jačanje uloge udruga za zaštitu potrošača i promicati razvoj neovisnog i reprezentativnog pokreta za zaštitu potrošača,

- promicanje aktivnosti informiranja i edukacije potrošača.


SPOSOBNOST PREUZIMANJA OBVEZA IZ ČLANSTVA

SEKTORSKE POLITIKE- Zaštita potrošača i zdravlja

NE- ojačati administrativni kapacitet potreban za učinkovit nadzor nad tržištem.


2.10.2. Zaštita potrošača i zdravlja

3.10.2. Zaštita potrošača i zdravlja

NE - izgradnja institucija unutar Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva potrebnih za provedbu politike zaštite potrošača

- povećanje kapaciteta i raspodjela sredstava za nadzor tržišta

- jačanje inspekcijskih i administrativnih kapaciteta za njegovu provedbu.


Opis aktivnosti NPPEU 2004

(broj poglavlja)

Nositelj Postignuto:

Osnovan je Odjel za zaštitu potrošača 3.23. ZAŠTITA POTROŠAČA I ZDRAVLJA MGRIP NN br. 24/04

Imenovani su članovi Vijeća za zaštitu potrošača 3.23. ZAŠTITA POTROŠAČA I ZDRAVLJA VRH NN br. 68/04


Rezultat: Planira se:

- osnivanje kontaktne točke pri Državnom inspektoratu vezano uz razmjenu podataka i obavješćivanje o rizicima koji mogu predstavljati proizvodi za zdravlje i sigurnost ljudi

- umrežavanje nadležnih tijela državne uprave s postojecim nevladinim potrošačkim udrugama radi provođenja mjera i politike zaštite potrošača

- početak rada tri savjetovališta pri udrugama za zaštitu potrošača

- usklađivanje sustava nadzora tržišta sa zahtjevima Europske unije uz povećanje kapaciteta i sredstava za nadzor tržišta te s tim u vezi jačanje inspekcijskih i administrativnih kapaciteta i na području mjerodavnosti sanitarne inspekcije

407


4. Detalji procesa:

Opis mjere

TrajanjePotrebe


Nositelj




VRH

Provedba mjere

Intelektualne i osobne usluge (Rad Vijeća za zaštitu potrošača)

Postoje potrebe za: konzultantima


Željka Lukačević Subotić, načelnica Odjela za zaštitu potrošača,

+385 1 6106936

[email protected]

350.000,00

Tekuće donacije u novcu

Postoje potrebe za:

- konzultantima

- opremom koja bi osigurala mrežnu (net) međusobnu povezanost svih tijela uključenih u zaštitu potrošača

- opremom za rad u savjetovalištima


Željka Lukačević Subotić, načelnica Odjela za zaštitu potrošača,

+385 1 6106936

[email protected]

1.850.000,00


Rezultat: 2006. - daljnje jačanje administrativnog kapaciteta potrebnog za učinkovit nadzor nad tržištem

- jačanje uloge udruga za zaštitu potrošača i promicanje razvoja neovisnog i reprezentativnog pokreta za zaštitu potrošača

- promicanje aktivnosti informiranja i edukacije potrošača

- početak rada tijela za rješavanje sudskih naloga za zaštitu interesa potrošača

2007. - ojačati administrativni kapacitet potreban za učinkovit nadzor nad tržištem

- izgradnja institucija unutar Ministarstva gospodarstva i poduzetništva potrebnih za provedbu politike zaštite potrošača

- osnivanje Europskog centra za zaštitu potrošača u RH

Potrebna sredstva za provođenje institucionalnih mjera predviđenih prema srednjoročnim preporukama Europskog

partnerstva

za razdoblje 2006. za razdoblje 2007.

Opis mjere: Financijska sredstva (Plan proračuna) Opis mjere: Financijska sredstva

(Plan proračuna)

Intelektualne i osobne usluge 210.600,00 Intelektualne i osobne usluge 222.183,00

Tekuće donacije u novcu 2.106.000,00 Tekuće donacije u novcu 2.221.830,00

408


4.2.24. PRAVOSUĐE I UNUTARNJI POSLOVI

4.2.24.1. AZIL


Tijelo državne uprave nadležno za rješavanje zahtjeva za azil je Ministarstvo unutarnjih poslova, Uprava za inspekcijske i

upravne poslove, Odjel za strance i azil. Odjel se sastoji od četiri odsjeka od kojih se Odsjek za azil i Prihvatilište za tražitelje

azila isključivo bave pitanjima azila.

Zahtjev za azil podnosi se u Prihvatilištu za tražitelje azila, koje trenutno funkcionira na dvije lokacije. U Prihvatnom centru za

strance u Ježevu dio prostora dat je na korištenje Prihvatilištu za tražitelje azila. U tom prenamjenjenom prostoru obavlja se

prihvat tražitelja azila, dezinfekcijski i zdravstveni pregled, zaprimanje zahtjeva za azil, daktiloskopiranje i fotografiranje tražitelja

azila te izdavanje iskaznica tražiteljima azila. Smještaj tražitelja azila obavlja se u Šašnoj Gredi, objektu Hrvatskog crvenog križa.

Sa Hrvatskim crvenim križem je Ministarstvo unutarnjih poslova sklopilo Ugovor u suradnji kojim je između ostalog propisano

da će se navedeni objekt koristiti isključivo za smještaj tražitelja azila.

O zahtjevu za azil u prvom stupnju rješava Odsjek za azil. U Odsjeku za azil zaposleno je 5 djelatnika visoke stručne spreme i

2 djelatnika srednje stručne spreme. U Prihvatilištu (na lokaciji Ježevo i Šašna Greda) je zaposleno 6 djelatnika visoke stručne

spreme i jedan djelatnik srednje stručne spreme. U oba odsjeka također su raspoređena i 4 vježbenika visoke stručne spreme.

O tražiteljima azila u Prihvatilištu za tražitelje azila na lokaciji Šašna Greda brinu i 4 djelatnika Hrvatskog crvenog križa, 2 VSS i 2

SSS. Svi službenici su dovoljno educirani za adekvatno obavljanje poslova s tražiteljima azila, budući su educirani kroz CARDS

projekt «Reforma azila» 2001. S obzirom na trenutni broj tražitelja azila broj zaposlenika je dostatan za pravovremeno obavljanje

tekućih poslova. Ukoliko se broj tražitelja azila u skoro vrijeme znatnije poveća bit će potrebno povećati broj službenika.

Protiv odluke Ministarstva unutarnjih poslova dopuštena je žalba drugostupanjskom upravnom tijelu u postupku azila

odnosno Povjerenstvu Vlade Republike Hrvatske za rješavanje o žalbama tražitelja azila i azilanata. Vlada Republike Hrvatske je

na sjednici održanoj 04. kolovoza 2004. god. donijela rješenje o imenovanju predsjednice i članova Povjerenstva. Povjerenstvo

se sastoji od predsjednika i osam članova koji rade u vijećima od tri člana. Povjerenstvo je donijelo Poslovnik o svom radu i

neovisno je u svom radu.

Protiv odluke Povjerenstva dopuštena je tužba Upravnom sudu Republike Hrvatske, no tužba nema suspenzivan učinak.

4.24.1.2. Kratkoročni prioriteti

Osnivanje prihvatilišta za prihvat i smještaj tražitelja azila te informacijsko-dokumentacijskog centra za prikupljanje i obradu

informacija o zemljama podrijetla tražitelja azila.

Ministarstvo unutarnjih poslova tijekom 2005. godine planira ustrojiti Prihvatilište za tražitelje azila u Stubičkoj Slatini, gdje bi

se na jednom mjestu obavljao prihvat, smještaj i skrb za tražitelje azila do okončanja postupka.

Također bit će potrebno pribaviti svu opremu i osigurati prostor za efikasno funkcioniranje Informacijsko dokumentacijskog

centra i rad službenika koji rade na prikupljanju, obrađivanju i sistematiziranju informacija o zemljama podrijetla tražitelja azila

te službenika koji donose odluke povodom podnijetih zahtjeva za azil.

Radi boljeg vođenja evidencija o tražiteljima azila te općenito evidencija o strancima unutar Odjela za strance i azil tijekom

2005. godine planira se poboljšati informatička opremljenost.

409



Srednjoročni prioriteti na području azila – projekcije za 2006. i 2007. godinu su slijedeći:

• poboljšati suradnju među agencijama i poboljšati suradnju s međunarodnim organizacijama,

• provedba CARDS projekta «Reforma azila II»,

• jačanje sustava za dobivanje informacija o zemljama podrijetla tražitelja azila,

• jačanje postojećeg sustava obuke za službenike koji rade na poslovima azila u prvom i drugom stupnju,

• pripreme za priključak na EURODAC sustav,

• jačanje smještajnih kapaciteta za tražitelje azila,

• osnovati službu za integraciju azilanata u društvo.


U 2005. godini planira se uređenje objekata Prihvatilišta za tražitelje azila na lokaciji Stubička Slatina. Procijenjeno je da će

za uređenje i opremanje objekata biti potrebno 13.770.000 kuna. Financiranje dijela ove investicije osigurano je iz CARDS

programa 2001 «Reforma azila» do maksimalnog iznosa 800.000 eura.

Ukoliko kroz CARDS investicijsku komponentu ne bude nabavljena tehnička oprema za potrebe Odsjeka za azil i Prihvatilišta za

tražitelje azila u iznosu od 200.000,00 eura, za isto će u 2005. godini biti potrebno izdvojiti navedena sredstva iz proračuna RH.

Radi boljeg vođenja evidencija o tražitljima azila te općenito evidencija o strancima, unutar Odjela za strance i azil tijekom 2005.

godine planira se poboljšati informatička opremljenost za što je potrebno osigurati 200.000 kuna.

4.24.2 MIGRACIJE

4.24.2.1 Trenutno stanje

U području legalnih migracija nadležno je Ministarstvo unutarnjih poslova, Uprava za inspekcijske i upravne poslove, Odjel

za strance i azil, Odsjek za statusna pitanja stranaca, a za ilegalne migracije Ravnateljstvo policije, Uprava za granicu, Odjel za

nezakonite migracije. Posebnu ulogu ima Prihvatni centar za strance, kao samostalni odjel u Upravi za granicu.

U Odsjeku za statusna pitanja stranaca, Odjelu za strance i azil, zaposleno je 7 osoba VSS uključujući voditelja Odsjeka, te dva

djelatnika SSS. Djelatnici navedenog Odsjeka rješavaju zahtjeve za stalni boravak, odgovaraju na predstavke stranaka, daju

stručna tumačenja odredaba Zakona i provode inspekcijski nadzor nad radom policijskim uprava/postaja.

S obzirom da je primjena novog Zakona o strancima započela 1. siječnja 2004. godine, tijekom 2004. godine provedena je

edukacija službenika policijskih uprava/postaja kroz 5 seminara na kojima su protumačene odredbe o vizama i statusima

stranaca s osvrtom na pravnu stečevinu EU.


U Europskom partnerstvu nisu iskazane kratkoročne preporuke za područje legalnih migracija.

Za područje nezakonitih migracija kroz provedbu projekta CARDS 2003. «Izgradnja sposobnosti u području nezakonitih

migracija » predviđena je nabava opreme za Prihvatni centar za strance kao i modernizacija smještajnih uvjeta u centru, te

razvoj i početak primjene specijalističke obuke policijskih službenika za nezakonite migracije.


Na području migracija potrebno je proširiti regionalnu suradnju te omogućiti bržu i učinkovitiju razmjenu informacija.

410


Neophodna je i daljnja edukacija službenika policijskih uprava/postaja, s posebnim naglaskom na rješavanje statusa stranaca i

primjene pravne stečevine EU.

U srednjoročnom razdoblju potrebno je također unaprijediti suradnju između tijela uključenih u postupak izdavanja odobrenja

boravka, uvesti mjere za integraciju državljana trećih zemalja a planira se i provedba PHARE projekta «Jačanje sustava upravljanja

migracijama u Republici Hrvatskoj (viza, ilegalnih migracija i azila)».


Iako nisu predviđena financijska sredstva za legalne migracije kroz neki projekt, bilo bi neophodno iznači iste, budući

da su potrebna za provođenje mjera po Zakonu o strancima. Tako bi se ista mogla upotrijebiti za poboljšanje tehničkih i

kadrovskih uvjeta rada, kao što su: povećanje broja službeničkih mjesta, edukacija službenika, osiguranje prostorija, provođenje

informatizacije i nabave informatičke opreme.

4.24.3. VIZE


Institucionalni okvir opisan u Nacionalnom programu Republike Hrvatske za pridruživanje EU 2004. ostao je nepromijenjen.

S obzirom da je primjena novog Zakona o strancima započela 1. siječnja 2004. godine, tijekom 2004. godine provedena je

edukacija službenika policijskih uprava/postaja kroz 5 seminara na kojima su protumačene odredbe o vizama i statusima

stranaca s osvrtom na pravnu stečevinu EU.


Planira se nastavak informatičkog povezivanja diplomatskih misija i konzularnih ureda s Ministarstvom vanjskih poslova

uvođenjem informacijsko-komunikacijskog sustava IKOS – Podsustav viza, te njihovo povezivanje s informatičkim sustavom

za vize Ministarstva unutarnjih poslova.

Do kraja 2004. godine predviđa se da će IKOS biti uveden u 29 diplomatskih misija i konzularnih ureda. Tijekom 2005.

godine planirano je informatičko povezivanje s još 10 diplomatskih misija odnosno konzularnih ureda Republike Hrvatske u

inozemstvu.


U srednjoročnom periodu potrebno je: razviti Nacionalnu bazu podataka te osigurati koordinaciju između nadležnih službi i

ojačati postojeći sustav izobrazbe za službenike koji rade na poslovima viza.

Planira se i provedba PHARE projekta «Jačanje sustava upravljanja migracijama u Republici Hrvatskoj (viza, ilegalnih migracija i

azila)», ukoliko bude odobren.


Financiranje na području viza nastojat će se osigurati kroz PHARE projekt, radnog naziva projekta «Jačanje sustava upravljanja

migracijama u Republici Hrvatskoj (viza, ilegalnih migracija i azila”. Provedba projekta započet će tijekom 2006. godine.

Izrađena je tek logička matrica u kojoj je kao cilj navedeno stvaranje informacijskog sustava kompatibilnog sa Schengenskih

informacijskim sustavom (SIS II).

411


4.24.4. UPRAVLJANJE GRANICOM


Obavljanje poslova nadzora državne granice i dalje je u nadležnosti Uprave za granicu, Ravnateljstvo policije MUP-a RH.

Do kraja 2004. godine ustrojit će se Mobilna jedinica za nadzor državne granice koja ima za zadatak provedbu mjera za

preveniranje i suzbijanje nezakonitih aktivnosti krijumčarenja nezakonitog prebacivanja ljudi preko državne granice i drugih

nezakonitih aktivnosti na državnoj granici i u dubini teritorija RH.

Imajući u vidu kako trenutni organizacijsko-kadrovski koncept ne odgovara stručnim kriterijima i operativnim potrebama, te

kako nije usklađen sa schengenskim standardima, kroz Twinning projekt «Integrirano upravljanje granicom-granična policija»

izrađen je novi organizacijsko-kadrovski koncept.

S obzirom da je u Ministarstvu unutarnjih poslova za poslove nadzora državne granice trenutno sistematizirano 3 500 policijskih

službenika za obavljanje poslova nadzora državne granice, po schengenskim standardima na cjelokupnoj granici, potrebno

je do kraja 2009. angažirati dodatnih 4 943 policijskih službenika. Tijekom 2004. treba biti preraspoređeno je 500 policijskih

službenika unutarnjom preraspodjelom djelatnika i to onih koji već obavljaju zadaće zaštite državne granice a nemaju takvo

rješenje. Tijekom 2005. godine angažirati će se slijedećih 1.000 službenika unutarnjim prerasporedbom unutarnjih rezervi

MUP-a (interventna, specijalna policija …). Za nadzor bi vanjskih EU granica (ulaskom RH u EU to bi bile granice sa BiH i SiCG)

potrebno bi bilo još angažirati cca. 1.500 policijskih službenika. Kada se iscrpe mogućnosti popunjavanja iz unutarnjih rezervi

pristupiti će se popuni iz građanstva ili iz drugih tijela državne uprave ako bude potrebno.

Aktivnost 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Zapošljavanje novih djelatnika 500 1 000 1 500 1 000 1 000 419

Tablica: Zapošljavanje novih djelatnika za nadzor cjelokupne granice po Schengenskom sustavu

Bitno je, kako smo i prije naznačili, naglasiti kako ovaj broj od 8 443 policijska službenika za nadzor državne granice neće

biti potrebno popuniti u cijelosti obzirom da su tu i predviđeni djelatnici koji su potrebni za nadzor granice sa Slovenijom i

Mađarskom dakle onih granica za koje predmnijevamo da će našim ulaskom u EU postati unutarnje granice EU. Kada navedene

granice postanu unutarnje i kada hrvatske istočne granice postanu vanjske granice EU (granica sa Bosnom i Hercegovinom i

Srbijom i Crnom Gorom) odnosno kada Republika Hrvatska počne primjenjivati Schengenski režim na istočnim granicama, to

znači da će se sa zapadnih granica veći dio granične policije prebaciti na istočne granice kako bi tu vanjsku granicu osigurali

i popunili djelatnicima u potpunosti.

Obrazovanje i usavršavanje granične policije

Novi Program specijalističke obuke granične policije, koji je izrađen sukladno praksi EU, početi će sa provedbom tijekom 2005.

godine.

Osim osposobljavanja kroz specijalistički Tečaj granične policije, policijske službenike za nadzor državne granice stalno će se

usavršavati i to u njihovim policijskim upravama i policijskim postajama putem predavača – multiplikatora i instruktora za

redovito treniranje i održavanje vještina potrebnih za obavljanje poslova granične policije. Oni će se osposobiti za realizaciju

stručnog usavršavanja na način predviđen Twinning Projektom za graničnu policiju u okviru CARDS 2003.

Vrlo važan dio obuke je osposobljavanje rukovoditelja granične policije. Za iste će se organizirati seminari na kojima će steći

potrebna znanja u području rukovođenja i nadzora državne granice (opća i specijalistička). Program usavršavanja rukovoditelja

412


također će se izraditi kroz Twinning Projekt za graničnu policiju kroz CARDS 2003, tijekom 2004/2005. godine. Sukladno

dinamici nabave specijalizirane opreme za nadzor državne granice obučavati će se policijski službenici za rukovanje istom.

Aktivnost Nositelji RokOsigurati i osposobiti dovoljan broj predavača za provođenje Tečaja

Policijska akademija

Uprava za granicu

Do sredine 2005.

Određivanje i obuka multiplikatora Do kraja 2005.

Izrada programa osposobljavanja rukovoditelja 2005.

Osposobljavanje rukovoditelja Kontinuirano od 2005.

Osposobljavanje policijskih službenika za rad u graničnoj policiji Kontinuirano od 2005.

Tehnička oprema/sredstva za rad

Tehnička oprema/interventna sredstva, koju trenutno koristi hrvatska granična policija, nedostatna je i djelomično zastarjela.

U cilju ustrojavanja učinkovite i dovoljno mobilne granične policije u predstojećem razdoblju, usklađivanja rada s drugim

upravama u Ravnateljstvu policije i Ministarstvu unutarnjih poslova poduzimati će se aktivnosti na slijedećim segmentima.

Poboljšat će se infrastrukturni i policijsko-tehničkih preduvjeti, posebice na graničnim prijelazima na istočnoj hrvatskoj granici

prema Bosni i Hercegovini i Srbiji i Crnoj Gori. Nastaviti će se aktivnosti zanavljanja policijske flote i uvezivanja na radarski

sustav MORH-a kako bi se ostvario učinkovitiji nadzor državne granice na moru.

Planira se poboljšanje tehničke opreme/sredstava rada u službama koje vrše zadaće granične policije tj. podizanje na razinu

minimalnih standarda detaljno utvrđenih tijekom projekta. Ta oprema nabaviti će se djelom kroz proračunska sredstva MUP-

a, a dijelom kroz CARDS 2004. «Modernizacija nadzora državne granice» kao i kroz bilateralnu suradnju – donacije SMUP

SR Njemačke. Novonabavljena tehnička oprema/sredstva rada dodijeliti će se službama sukladno listi prioriteta. Nastavit će

se evaluirati potrebe tehničkog opremanja i razvijati uz daljnju suradnju kroz radno partnerstvo sa njemačkom graničnom

policijom za ovo područje

IT struktura

U okviru projekta CARDS 2001 «Integrirano upravljanje granicom – granična policija» IT radna grupa, uz pomoć stručnjaka

Twinning partnera (Njemačka i Slovenija), izradila je analizu trenutnog stanja IT strukture za potrebe granične policije.

Temeljem takve analize izrađen je katalog s konkretnim potrebama za poboljšanje IT stukture kako bi se stvorila osnova

za implementaciju nacionalnog informatičkog sustava za upravljanje državnom granicom (National Border Management

Information System).

Projektom CARDS 2002 «Razvoj nacionalnog informatičkog sustava za upravljanje državnom granicom - faza I» uz pomoć

Twinning partnera (Francuska) na središnjoj lokaciji Informacijskog sustava MUP-a razvit će se nacionalna komponenta

Schengenskog informatičkog sustava (N.SIS) i to u skladu sa Schengen Acquis poglavljem IV. U okviru istog projekta dva

granična prijelaza opremit će se sustavima za automatizirani način kontrole putnih isprava i prijevoznih sredstava.

Kroz projekt CARDS 2003 «Razvoj nacionalnog informatičkog sustava za upravljanje državnom granicom - faza II» nastavit će

se opremanje preostalih graničnih prijelaza prema određenom prioritetu granične policije.

Ministarstvo unutarnjih poslova korištenjem vlastitih financijskih sredstava započet će razvoj i implementaciju AFIS sustava za

potrebe kriminalističkog vještačenja. U okviru PHARE 2005 nominiran je kao projekt daljnji razvoj AFIS sustava za potrebe azila

i granične policije te priprema za mogućnost uporabe EURODAC sustava.

Razvoj TETRA sustava Ministarstvo unutarnjih poslova započelo je vlastitim financijskim sredstvima, a daljni razvoj ovog

digitalnog radijskog sustava za potrebe granične policije također je kao projekt nominiran u okviru PHARE 2005.

413



Na području upravljanja granicom potrebno je provesti implementaciju organizacijsko-kadrovskog koncepta izrađenog u

okviru CARDS 2001.

Jačanje nadzora državne granice na moru realizirat će se kroz provedbu programa CARDS 2004. u kojem je planirana gradnja

plovila za nadzor državne granice na moru i zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa.

Nadalje planira se usvajanje i implementacija Nacionalne strategije za integrirano upravljanje granicama a koja je izrađena u

okviru provedbe programa CARDS 2001.

U okviru programa CARDS 2001. izrađene su prioritetne liste za nabavu tehničke opreme/sredstava za rad kao i minimalnih

standarda tehničke opremljenosti po modelima policijskih službi granične policije temeljem kojih će se izvršiti investicije za

nabavu tehničke opreme i infrastrukturu Navedena nabava dijelom će se financirati iz državnog proračuna, a dijelom kroz

CARDS projekte i donacije.

Jačanje specijalističke obuke za graničnu policiju prema novo izrađenom programu osnovne obuke i programa usavršavanja

za rukovoditelje i multiplikatore provest će se u okviru CARDS 2003. «Nastavak podrške i izgradnje kapaciteta Uprave za

granicu».

U okviru CARDS/PHARE 2005. planira se provedba projekta ««Jačanje sposobnosti u području upravljanja ljudskim resursima,

obrazovanja i treninga. »


Jačanje nadzora državne granice sukladno izrađenoj Strategiji razvoja granične policije odnosi se na preustroj granične

policije na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, bolju tehničku opremljenost granične policije sukladno standardima i praksi

EU Potrebno je dovršiti započete projekte razvoja modernizacije informacijskog sustava kroz CARDS 2002., 2003. te PHARE,

nastaviti provedbu projekta «Poslovi organizacije i razvoja ljudskih potencijala».

Također se predviđa razvoj nacionalne baze podataka i registara kao što su AFIS (sukladno EURODAC- Uredbi), VISION/VIS,

S.I.R.E.N.A. uredi.

Bolja koordinaciju između relevantnih službi osigurat će se kroz implementaciju Nacionalne strategije za integrirano upravljanje

granicom, koja je izrađena u okviru CARDS 2001. Twinning projekta – međuagencijska suradnja, u kojem sudjeluju sve službe

koje rade na granici (granična policija, carina, fito-sanitarna inspekcija, veterinarska inspekcija). Sukladno nacrtu dokumenta

o suradnji policije i carine proizašlog iz programa CARDS 2001. razraditi će se Memorandum o razumijevanju između policije,

carine i drugih službi nadležnih na granici radi sprečavanja prekograničnog kriminala.


Kao osnova za izračun troškova za plaće uzeta je prosječna mjesečna plaća policijskog službenika u koju su uračunati osnovna

plaća po kolektivnom ugovoru (noćni rad, rad subotom, nedjeljom i blagdanom, jubilarne nagrade, božićnica, regres, dar za

djecu) uvećana za doprinose a iznosi 9.500,00 kuna što godišnje uznosi 114.000,00 kuna po djelatniku.

Za troškove odore po policijskom službeniku godišnje se izdvaja (prvo zaduženje, prvo zaduženje dodatne odore, kao i

pravo na mjesečnu naknadu) 11.930,00 kuna. Pod ostale troškove predmnijevaju se troškovi službenih putovanja, uredskog

materijala, energije, komunikacijskih usluga, komunalnih usluga i slično a iznose po osobi 6.009,69 kuna godišnje.

414


Trošak na godinu Plaća Odora Ostali troškovi UKUPNOIznos u KN 114.000,00 11.930,00 6.009,69 131.939,69

Troškovi opreme za nadzor državne granice (u okviru ukupnog projekta opremanja granične policije) dakle nabave

termovizijskih uređaja, IC uređaja, opreme za graničnu kontrolu za predstojeći period 2004-2009. godina procjenjuje se u iznosu

197,63 miliona kn, za plovila 385 miliona kn. Ukupno bi po svim troškovima opremanja bilo potrebno oko milijardu kn.

Obzirom da se ovdje radi o vrlo značajnim financijskim sredstvima, njegovo financiranje obaviti će se na nekoliko načina: prvi

način financiranja je svakako državni proračun Republike Hrvatske. Iz državnog proračuna bi se trebalo financirati najviše

aktivnosti, poglavito one koje se tiču tzv. redovnih aktivnosti kao što su troškovi plaća, doprinosa, odore i opreme, održavanja,

obuke i dr. Drugi način financiranja je kroz razne međunarodne programe i fondove EU, a kao treći način financiranja navodimo

mogućnost nabave opreme putem stranih donacije tehničke opreme.

Financijski izračun za razdoblje 2005-2007. godina

FINANCIJSKI ASPEKTI PROJEKTA GRANICE (u milijunima kn)

Naziv troška ukupan iznos

izvori financiranjaukupno 2005. 2006. 2007.

sredstva proračuna

ostali izvori

sredstva proračuna CARDS sredstva

proračunaPHARE

05sredstva

proračuna PHARE

Plaće novozaposlenih 171,0 171,0 114,0 57,0

Uredska oprema i namještaj

47,6 19,6 28,0 13,0 8,0 3,3 10,0 3,3 10,0

Komunikacijska oprema 20,9 9,7 11,2 7,0 3,0 1,35 4,1 1,35 4,1

Oprema za održavanje i zaštitu

98,615 35,22 63,395 3,23 16,43 26,135 29,19 5,855 17,775

Vozila 65,77 10,51 55,26 0,0 23,77 9,81 29,49 0,7 2,0

Plovila 227,25 131,55 95,7 40,75 19,0 46,8 40,7 44,0 36,0

Izgradnja i adaptacija objekta

149,47 149,47 0 33,47 58,0 58,0

UKUPNO 780,605 525,07 253,555 97,45 70,2 259,395 113,48 170,205 69,875

4.24.5. POLICIJSKA SURADNJA


Europol

Tijekom 2004.godine očekuje se potpisivanje operativnog Sporazuma s Europolom. Po potpisivanju sporazuma u Upravi

kriminalističke policije Ravnateljstva policije, unutar Odjela za međunarodnu policijsku suradnju, prema prijedlogu koji je izradilo

Ministarstvo unutarnjih poslova ustrojiti će se Odsjek Europola kao nacionalna kontakt točka za suradnju s Europolom.

Međuagencijska suradnja s razmjenom informacija

Kao jedan od prioritetnih ciljeva u narednom razdoblju je i uspostavljanje efikasnog kriminalističko obavještajnog sustava

zasnovanog na modernim informatičkim načelima. Ovaj zahtjevni zadatak trenutno je u fazi izrade i to djelom vlastitim

sredstvima, djelom uz pomoć UNODC-ovog Projekta «Jačanje kapaciteta za prikupljanje i analizu kriminalističko obavještajnih

saznanja u Jugoistočnoj Europi», te uz pomoć sredstava iz CARDS programa. Da bi završio ovaj vrlo zahtjevan zadatak Odjel

kriminalističko obavještajne analitike nominirao je Projekt «Kriminalističko analitički sustav» kroz program CARDS gdje je isti

prihvaćen i podijeljen u dvije faze. Trenutno je u tijeku realizacija CARDS 2002 Kriminalističko analitički sustav – faza 1 koja će

se nastaviti u 2005. godini. Twinning partneri u projektu su Ministarstvo unutarnjih poslova Velike Britanije i Agencija NCIS, s

415


kojima je usuglašen Twinning ugovor. U sklopu navedene faze 1 predviđeno je provođenje obaveza iz ugovora s partnerima,

te nabavka određene opreme za funkcioniranje kriminalističko obavještajne analitike u MUP-u RH, kao i izrade dokumenta

kojim će se definirati budući izgled kriminalističko analitičkog sustava.

Također, tijekom provedbe projekta izraditi će se upute za postupak koji se odnosi na razvoj i definiranje standarda i postupaka

za suradnju i razmjenu informacija između policije i vladinih tijela aktivnih na polju borbe protiv kriminaliteta (USKOK, Carinska

uprava, Porezna uprava, Ured za sprečavanje pranja novca, Državno odvjetništvo i dr.) kao i sa relevantnim agencijama država

članica EU, državama kandidatima i državama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja.


Kratkoročni prioriteti u području policijske suradnje, a koji proizlaze iz Europskog partnerstva su osnivanje i popunjavanje

unutar Odjela za međunarodnu policijsku suradnju, Odsjeka Europola kao nacionalne kontakt točke za suradnju s Europolom,

pristupanje provedbi mjera iz Sporazuma o suradnji s Europolom, te daljnja sustavna edukacija službenika.

4.24.6 TERORIZAM


U Ravnateljstvu policije, ustrojena je i djeluje Uprava kriminalističke policije koja je zadužena i nadležna za praćenje i izučavanje

stanja i kretanja ukupnog kriminaliteta na cijelom državnom teritoriju.

U Upravi kriminalističke policije u sjedištu ustrojen je i djeluje Odjel terorizma i ratnih zločina, u čijoj nadležnosti je praćenje

stanja i kretanja terorizma i terorističkih aktivnosti, te kriminalističko istraživanje kaznenih djela terorizma i drugih sigurnosnih

pojava koje su u svezi sa terorizmom, na području cijele države. Također, u policijskim upravama, ovisno o veličini uprave

su ustrojene odgovarajuće organizacijske jedinice sa istom zadaćom. Svi policijski službenici moraju imati završenu visoku

stručnu spremu, odnosno fakultetsku naobrazbu i određena specijalistička znanja, koja se stječu dodatnom edukacijom.

U Ravnateljstvu policije je ustrojeno i Zapovjedništvo specijalne policije čije su antiterorističke jedinice posebno uvježbane i

zadužene za djelovanje u kriznim situacijama poput talačkih kriza, otmica zrakoplova i sl., odnosno za savladavanje direktnog

otpora.

U Ministarstvu unutarnjih poslova se posvećuje velika pažnja edukaciji i obuci policijskih službenika. Ona se sastoji od

redovitog organiziranja seminara i tečajeva, samostalno ili u suradnji s Policijskom akademijom, koristeći vlastita znanja i

kadrove, ali i uključivanjem vanjskih suradnika – znanstvenika i stručnjaka. Ističemo tečaj pod nazivom “Kriminalistička obrada

kaznenih djela počinjenih eksplozivnim napravama”, koji se održava svake godine, a namijenjen je policijskim službenicima

koji obnašaju poslove suzbijanja terorizma. Osim toga osoblje se obučava i kroz tečajeve i seminare koji su organizirani od

strane drugih zemalja ili međunarodnih organizacija ili integracija.

416


4.24.7 ORGANIZIRANI KRIMINAL I KORUPCIJA

4.24.7.1 Trenutno stanje

Zaštita svjedoka

Nastavno na Zakon o zaštiti svjedoka koji je stupio na snagu 01. siječnja 2004. godine, tijekom 2004. godine izvršene su

potrebne pripreme u Ministarstvu unutarnjih poslova te je u Ravnateljstvu policije, Upravi kriminalističke policije, formirana

Jedinica za zaštitu kao posebna ustrojstvena jedinice nadležna za poslove zaštite svjedoka. U tijeku je postupak popunjavanja

Jedinice i edukacija službenika te njeno tehničko opremanje, s ciljem stavljanja Jedinice u ograničenu funkciju prije kraja 2004.

godine.

Kompjutersko-obavještajni sustav i razmjena informacija s ostalim agencijama

Promjenama organizacije MUP-a RH koje su provedene 2001. godine između ostalog formiram je Odjel kriminalističko

obavještajne analitike u Upravi kriminalističke policije. U Upravi kriminalističke policije prepoznata je potreba za pravodobnim

informacijama tj. načinu policijskog posla vođenog informacijama (intelligence led-policing). Shodno navedenome jedan

od prioritetnih ciljeva Odjela kriminalističko obavještajne analitike je i uspostavljanje efikasnog kriminalističko obavještajnog

sustava zasnovanog na modernim informatičkim načelima. Ovaj vrlo zahtjevni zadatak trenutno je u fazi izrade i to djelom

vlastitim sredstvima, djelom uz pomoć UNODC-ovog Projekta ‘’Jačanje kapaciteta za prikupljanje i analizu kriminalističko

obavještajnih saznanja u Jugoistočnoj Europi’’ te uz pomoć sredstava iz CARDS projekta. Da bi završio ovaj vrlo zahtjevan

zadatak Odjel kriminalističko obavještajne analitike nominirao je Projekt Kriminalističko analitički sustav kroz CARDS projekt

gdje je isti prihvaćen i podijeljen u dvije faze. Trenutno je u tijeku realizacija CARDS 2002 Kriminalističko analitički sustav – faza

1. U sklopu navedene faze 1 predviđeno je provođenja Twining ugovora sa ministarstvom unutarnjih poslova Velike Britanije i

NCIS-om Velike Britanije te nabavka određene opreme za funkcioniranje kriminalističko obavještajne analitike u MUP RH.

Također je Uprava kriminalističke policije prepoznala neophodnost suradnje sa ostalim čimbenicima u borbi protiv svekolikog

kriminaliteta (USKOK, Carinska uprava, Porezna uprava, Ured za sprečavanje pranja novca, Državno odvjetništvo i dr.) te je u

CARDS 2002 Kriminalističko analitički sustav – faza 1, u provođenju Twiniga postavljen jedan od zadataka koji se odnosi na

razvoj i definiranje standarda i postupaka za suradnju i razmjenu informacija između MUP RH i vladinih tijela aktivnih na polju

borbe protiv kriminaliteta kao i sa relevantnim agencija država članica EU, državama kandidatima i državama obuhvaćenim

Procesom stabilizacije i pridruživanja.

Trgovanje ljudima

Poradi učinkovitije implementacije aktivnosti predviđenih Nacionalnim planom za suzbijanje trgovanja ljudima te postizanja

efikasnije suradnje resornih tijela i institucija kao i međunarodnih te nevladinih organizacija uključenih u rad Nacionalnog

odbora za suzbijanje trgovanja ljudima, tijekom 2004. godine osnovan je pri Nacionalnom odboru uži Operativni tim koji

koordinira poduzimanje konkretnih aktivnosti glede identifikacije žrtve trgovanja ljudima te pružanja pomoći i zaštite. S tim u

svezi, za svaki pojedini slučaj identifikacije žrtve trgovanja ljudima u potpunosti se primjenjuje usvojena nacionalna procedura

postupanja, a što je također rezultiralo intenziviranjem suradnje Ministarstva unutarnjih poslova RH sa misijom Međunarodne

organizacije za migracije iz RH te nevladinim udrugama na području pružanja pomoći i zaštite žrtvama trgovanja ljudima.

Tijekom 2004. godine Ministarstvo unutarnjih poslova identificiralo je 17 žrtava trgovanja ljudima, te je istima pružena

pravna, medicinska i psihološka pomoć kao i siguran smještaj. Nadalje, zbog posebnosti problema trgovanja djecom, u

ožujku 2004. godine je pri Nacionalnom odboru za suzbijanje trgovanja ljudima osnovana podgrupa pod nazivom Radna

skupina za suzbijanje trgovanja djecom.

417


Nadalje, Nacionalna strategija suzbijanja trgovanja ljudima tijekom 2004. godine, uključuje i angažman u pripremi i provedbi

CARDS regionalnog projekta Vijeća Europe pod nazivom “ Jačanje policijskih sposobnosti protiv teškog kriminala u JI

Europi” . S tim u svezi ističe se započeta aktivnost u okviru provedbe tzv. “Modula 2” ovoga projekta, gdje je Međunarodna

organizacija za migracije određena za koordinatora, a program je usmjeren na sustavnu edukaciju u okviru područja trgovanja

i krijumčarenja ljudi, te nezakonitih migracija. Pritom je za napomenuti, da je Ministarstvo unutarnjih poslova RH u suradnji

s misijom Međunarodne organizacije za migracije, krajem 2003. godine započelo sustavnu provedbu multimodularnog

treninga za trenere, namijenjenog policijskim službenicima iz cijele RH koji se izravno bave suzbijanjem problematike trgovanja

ljudima. Navedeni projekt Ministarstva unutarnjih poslova traje 16 mjeseci, te će u konačnici rezultirati potpunom teoretskom

i praktičnom osposobljenošću policijskih službenika u postupku daljnjeg multipliciranja znanja u okviru područja trgovanja

ljudima, kao i izradom stručnog materijala usklađenog s EU standardima. Navedeni projekt Ministarstva unutarnjih poslova i

misije Međunarodne organizacije za migracije iz RH involvirati će se u sadržaje “Modula 2” spomenutog CARDS regionalnog

projekta. Za naglasiti je da su policijski službenici koji sudjeluju u projektu Ravnateljstva policije i misije Međunarodne

organizacije za migracije iz RH, također aktivno uključeni i u provedbu edukacije mobilnih timova koji će se na lokalnoj razini

formirati radi promtnog pružanja pomoći i zaštite žrtvama trgovanja ljudima.

S ciljem jačanja institucionalne i administrativne sposobnosti u području suzbijanja trgovanja ljudima tijekom 2005. godine

planira se osnivanje i osposobljavanje mobilnih timova na lokalnoj razini, te okončanje edukativnog multimodularnog

projekta MUP-a RH i misije Međunarodne organizacije za migracije pod nazivom «trening za trenere».

Ilegalno posjedovanje i krijumčarenje oružja

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta nadležan je za procesuiranje kaznenih djela nedozvoljenog

posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari kada su počinjena u sastavu grupe ili zločinačke organizacije. U Ministarstvu

unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstvu policije, Upravi kriminalističke policije, suzbijanje krijumčarenja i

ilegalnog posjedovanja veće količine oružja i eksplozivnih tvari u nadležnosti je Odjela organiziranog kriminaliteta. Suzbijanje

ilegalnog posjedovanja manjih količina oružja i eksplozivnih tvari u nadležnosti je Odjela općeg kriminaliteta. Vještačenja

oružja i eksplozivnih tvari obavljaju se u Centru za kriminalistička vještačenja “Ivan Vučetić”. Odjel za upravne poslove unutar

Uprave za inspekcijske i upravne poslove zadužen je za postupanje u vezi s primjenom Zakona o oružju. Određene zadaće

u vezi s ovom problematikom obavljaju i Uprava za tehniku MUP-a RH, Odjel za međunarodnu policijsku suradnju, Odjel za

međunarodne odnose, te Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske. Izdavanje izvoznih dozvola za oružje i eksplozivne

tvari u nadležnosti je Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske.

Nadzor prometa i proizvodnje vojnog oružja u nadležnosti je Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Ključni problem u vezi

s institucionalnim okvirom jest nepostojanje središnjeg tijela koje će se baviti ovom problematikom, te koordinirati aktivnosti

na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Na nacionalnoj razini Ministarstvo unutarnjih poslova je određeno kao nositelj obveze formiranja tijela koje će biti zaduženo

za suzbijanje krijumčarenja ilegalnog posjedovanja oružja, te praćenje, nadzor i koordinaciju u vezi s tom problematikom, a

koja proizlazi iz Protokola VE protiv nezakonite proizvodnje i krijumčarenja vatrenog oružja, njegovih sastavnih dijelova te

dijelova i streljiva.

Krivotvorenje novca

Republika Hrvatska okončala je postupak pristupanja Ženevskoj konvenciji o sprječavanju krivotvorenja novca od 29.04.1929.

godine.

Sukladno Odluci Europskog vijeća broj 1338/2001 i 1339/2001 Republika Hrvatska ima obavezu stvaranja pravnih i

418


institucionalnih pretpostavki za ustanovljavanje NAC-a (Nacionalni centar za analizu krivotvorenih novčanica EUR) i CNAC-a

(Nacionalni centar za analizu kovanica EUR ).

Korupcija

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), kao posebno, specijalizirano tijelo za progon korupcije i

organiziranog kriminaliteta, svoje aktivnosti na otkrivanju i progonu kaznenih djela korupcije i organiziranog kriminala provodi

u suradnji sa specijaliziranim odjelima u Upravi kriminalističke policije MUP-a RH, prvenstveno sa Odjelom gospodarskog

kriminaliteta i korupcije i Odjelom organiziranog kriminaliteta, ali po potrebi i s drugim odjelima.

Pristupajući sporazumu kojim je utemeljen GRECO posebna pažnja posvećena je Uredu za sprječavanje korupcije i

organiziranog kriminaliteta. U skladu sa dobivenim preporukama bilo je potrebno razmotriti dosadašnju organizaciju Ureda i

posebnih odjela županijskih sudova za vođenje postupka i suđenja za kaznena djela iz ove domene kriminaliteta. Pokrenuta

je, stoga, inicijativa i osnovana radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o USKOK-u.

kojim su u dijelu organizacije Ureda izmijenjene dijelom ovlasti Odjela za sprječavanje pojava korupcije i odnose s javnošću, a

predviđa se i osnivanje Odjela za međunarodnu suradnju i zajedničke istrage. Preciznije se također reguliraju pitanja suradnje

s policijom i drugim tijelima na području otkrivanja kaznenih djela, a ojačane su i ovlasti Ureda u predistražnom postupku

osobito u dijelu prikupljanja podataka koji predstavljaju bankarsku tajnu.

Tijekom 2005. godine Ministarstvo pravosuđa planira projekt osnivanja Antikorupcijskog tijela koje će imati preventivnu i

edukativnu ulogu, a rad kojeg bi se temeljio na načelu «privatno-javnog partnerstva». Novo antikorupcijsko tijelo kao jednu

od uloga imalo bi i podizanje svijesti građana o tome da korupcija predstavlja teško kazneno djelo.

Također, u prioritetne mjere za 2005. godinu ističe se trajno provođenje stručnog usavršavanja za službenike i pravosudne

dužnosnike koji rade ili će raditi na poslovima suzbijanja korupcije, kao i za rukovoditelje operativnih odjela u policijskim upravama

i pravosudnim tijelima i edukacija službenika radi upoznavanja s tekućim promjenama u kaznenom zakonodavstvu.


Kratkoročni prioritet 2005. godini u području organiziranog kriminala i korupcije su popunjavanje i edukacija službenika te

daljnje tehničko opremanje, radi dostizanja potpune funkcije Jedinice za zaštitu i uspostavljanje efikasnog kriminalističko

obavještajnog sustava zasnovanog na modernim informatičkim načelima. U području suzbijanja trgovine ljudima osnivanje

i osposobljavanje mobilnih timova na lokalnoj razini, te dovršetak edukativno multimodularnog projekta MUP-a RH i misije

Međunarodne organizacije za migracije pod nazivom “ trening za trenere.”

S ciljem suzbijanje ilegalnog posjedovanja i krijumčarenja oružja potrebno je formirati tijelo koje će na nacionalnoj razini

biti zaduženo za suzbijanje krijumčarenja i ilegalnog posjedovanja oružja, te praćenje, nadzor i koordinaciju u vezi s tom

problematikom.

Radi suzbijanja krivotvorenja novca- predviđeno je pokretanje postupka za stvaranje pravnih i institucionalnih pretpostavki

za ustanovljavanje NAC-a (Nacionalni centar za analizu krivotvorenih novčanica EUR) i CNAC-a (Nacionalni centar za analizu

kovanica EUR ), prema Odluci Europskog vijeća broj 1338/2001 i 1339/2001 (osnivanje navedenih centara je obveza svih

država članica EU).

Pokretanje projekta osnivanja Antikorupcijskog tijela, trajno provođenje stručnog usavršavanja za službenike i pravosudne

dužnosnike koji rade ili će raditi na poslovima suzbijanja korupcije, kao i za rukovoditelje operativnih odjela u policijskim

upravama i pravosudnim tijelima, edukacija službenika radi upoznavanja s tekućim promjenama u kaznenom zakonodavstvu,

te jačanje kapaciteta USKOK-a, prioriteti su na području suzbijanja korupcije.

419



Srednjoročni prioriteti su Implementacija mjera usmjerenih na akciju koje su prihvaćene od Vlade i prezentirane na sastanku

Ministara JHA u okviru foruma EU – Zapadni Balkan 28.11.2003.

4.24.8. DROGE


U skladu sa Zakonom o suzbijanju zlouporabe opojnih droga, Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o osnutku Ureda za

suzbijanje zlouporabe opojnih droga kao ustrojbene jedinice upravnog tijela Vlade sa djelatnošću koordinacije izvršne vlasti

na prevenciji i suzbijanju zlouporabe opojnih droga te nositeljem aktivnosti međunarodne suradnju u suzbijanju zlouporabe

opojnih droga (NN 18/2002.). Ured za suzbijanje zlouporabe droga sustavno prati pojave, razmatra pitanja i obavlja druge

poslove u vezi s primjenom Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga te provedbom Nacionalne strategije nadzora nad

opojnim drogama, suzbijanja zlouporabe opojnih droga i pomoći ovisnicima o opojnim drogama.

Pri Uredu za suzbijanje zlouporabe opojnih droga djeluje Stručni savjet koji daje mišljenje na prijedlog općeg programa i

posebnih programa mjera za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, proučava, prati i analizira čimbenike zlouporabe opojnih

droga, prati kretanje te izvršenje mjera i aktivnosti suzbijanja zlouporabe opojnih droga, prati i objedinjava te usmjerava

aktivnosti koje se poduzimaju u cilju preventivnog djelovanja na području suzbijanja ovisnosti te pruža stručnu pomoć

nositeljima aktivnosti na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini, daje stručno mišljenje te prijedloge za donošenje

propisa na području suzbijanja zlouporabe opojnih droga.

Pri Vladi Republike Hrvatske djeluje Povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, čija zadaća je koordinacija aktivnosti

ministarstava i drugih subjekata uključenih u program suzbijanja zlouporabe opojnih droga, od prevencije do resocijalizacije

kao i usvajanje godišnjih programa nadležnih ministarstava i državnih upravnih organizacija. Povjerenstvo će donositi opće i

posebne programe mjera za suzbijanje zlouporabe opojnih droga koja će provoditi ministarstva i to: programe prevencije za

djecu predškolske dobi, učenike osnovnih i srednjih škola i studente visokih učilišta za liječenje i odvikavanje od ovisnosti za

skrb o ovisnicima o opojnim drogama, te povremenim uzimateljima opojnih droga za programe resocijalizacije za pripadnike

Oružanih snaga Republike Hrvatske i hrvatske branitelje za osobe u pritvoru i osobe na izdržavanju kazni zatvora, te posebne

programe za nadležna ministarstva i državne upravne organizacije

Ravnateljstvo policije, odnosno specijalizirani policijski službenici u policijskim upravama, neprekinuto poduzimaju i provode

sve zakonom propisane operativno-kriminalističke i operativno-taktičke mjere i postupci, u cilju što učinkovitijeg suzbijanja

najorganiziranijih pojavnih oblika proizvodnje, krijumčarenja i preprodaje droga. Prate se dosadašnji, odnosno najnoviji

modaliteti krijumčarenja opojnih droga na svjetskoj razini, iz razloga pravovremenog uočavanja istih, ili sličnih pojavnih oblika

kaznenih djela u Republici Hrvatskoj, te osmišljavanjem metoda za njihovo učinkovito suzbijanje, odnosno što efikasnije

provođenje kriminalističkih obrada, pri čemu ovisno o potrebama usko surađuje s policijama stranih zemalja i specijaliziranim

međunarodnim tijelima. Prikupljaju se podaci o dostupnosti pojedinih opojnih droga, čistoći, načinu distribucije, cijeni istih

na ilegalnom narco tržištu, mjestima gdje se iste najviše distribuiraju i ostalo, a na osnovu čega se prate trendovi, (kretanja) na

ilegalnom narco tržištu, te usmjeravaju preventivne i represivne aktivnosti, prvenstveno službenika Ravnateljstava, a potom i

ostalih čimbenika na suzbijanju zlouporabe opojnih droga.

420



Mjere koje se prema preporukama Europskog partnerstva i temeljem avis-a EK planiraju provesti tijekom 2005. godine usmjerene

su ka programu završetka obrazovanja, odnosno prekvalifikacije zanimanja osoba koje se nalaze u nekom od tretmana i

liječenja ovisnosti te osmisliti program zapošljavanja bivših ovisnika, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa,

Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te ustrojavanje Nacionalne

informacijske jedinicu za prikupljanje, analizu i objavu objektivnih, usporedivih i pouzdanih podataka o drogama u skladu

s metodologijom i zahtjevima Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), a radi uspostavljanje

suradnje s istim pri Uredu za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Vlade Republike Hrvatske.

4.24.9. CARINSKA SURADNJA


U sklopu nove sistematizacije koja je u postupku izrade i koja bi trebala biti usvojena tokom 2005. godine predviđa se

ustrojavanje jedinstvene Službe za naknadnu kontrolu, analizu rizika, suzbijanje prijevara i istrage u Središnjem uredu Carinske

uprave. Uz stvaranje učinkovite ustrojstve organizacije planira se i njeno popunjavanje s dovoljnim brojem kvalificiranih i

motiviranih djelatnika koji pokazuju visok stupanj integriteta.

U sklopu Ministarstva financija Carinska uprava je nadležna institucija za područje carinske suradnje. U sklopu Središnjeg ureda

Carinske uprave ustrojene su Služba za suzbijanje krijumčarenja i Služba za reviziju i naknadnu kontrolu, čija se djelatnost

sastoji u otkrivanju carinskih prekršaja i kaznenih djela. U carinarnicama su ustrojeni odgovarajući odjeli. Nakon otkrivanja

kaznenih djela te prikupljanja svih raspoložive podatke i dokaze, Carinska uprava izvješćuje policiju i Državno odvjetništvo, koji

provode daljnju istragu. Službe u Središnjem uredu i carinarnice raspolažu odgovarajućim financijskim sredstvima iz državnog

proračuna kao i određenim tehničkim sredstvima kao što su: vozila, oprema za pregled i pretragu vozila, rendgen uređaji

za skeniranje velikih vozila i kontejnera informatička oprema i drugo. Informacijski sustav Carinske uprave u značajnoj mjeri

pomaže u otkrivanju prijevara. Određeni broj ovlaštenih carinskih djelatnika, koji rade na poslovima suzbijanja krijumčarenja,

su naoružani kratkim oružjem.

Suradnja sa graničnom policijom se redovito odvija kroz sastanke, razmjenu informacija i dogovorene zajedničke aktivnosti na

granici. Suradnja sa policijom, na središnjoj i lokalnim razinama, se također odvija uspješno te je uz zajedničko sudjelovanje u

programu CARDS 2001 Integrirano upravljanje granicama – međuagencijska suradnja je dodatno pojačana.


Sukladno preporuci europskog partnerstva planira se daljnje sudjelovanje u Twinning projektu CARDS 2001 Integrirano

upravljanje granicama – međuagencijska suradnja, koji se provodi prema Aneksu I-CARDS 2001/2001-0302-0109(63-450),

integrirano upravljanje granicama-međuagencijska suradnja, predstavlja jedan od prioritetnih zadataka u cilju jačanja carinske

suradnje sa svim relevantnim agencijama (Ministarstvima). U sklopu ovog projekta te u skladu sa preporukama iz Europskog

partnerstva predložit će se usvajanje Strategije integriranog upravljanja granicama te će uslijediti i njena provedba.

Sudjelovanje u programu CARPO u okviru kojega će se pružiti potpora stvaranju djelotvornih sustava za borbu protiv

organiziranog kriminala. Ovaj projekt financira Europska Komisija i Viječe Europe. Program je izrađen ako bi pomogao zemljama

u jugoistočnoj Europi da izvješćuju i analiziraju organizirani i ekonomski kriminalitet prikupljanjem relevantnih činjenica i svih

podataka o veličini, prirodi i karakteristikama organiziranog i ekonomskog kriminala i korupcije.

421


4.2.24.1. Azil



1. Avis Europske komisije Naslov 3. - poglavlje 24 - Uspostavljanje Informacijsko – dokumentacijskog centra

- Potrebno je formirati prihvatni centar i dodijeliti sredstva za osoblje, plaćanje tekućih troškova i održavanje

- Revidirati i modernizirati sustav za uzimanje otisaka prstiju

- Potrebno je ojačati suradnju među agencijama i poboljšati suradnju s međunarodnim organizacijama

2. Europsko partnerstvo 3.1. Suradnja na području pravosuđa i unutarnjih poslova

Osnivanje prihvatilišta za prihvat i smještaj tražitelja azila te Informacijsko-dokumentacijskog centra za prikupljanje i obradu informacija o zemljama podrijetla tražitelja azila.


3.12.2. UNUTARNJI POSLOVI Osnivanje prihvatnog centra za azilante te Informacijsko – dokumentacijskog centra




Uspostavljeno privremeno prihvatilište za tražitelje azila, na lokacijama Ježevo i Šašna Greda (do uređenja Prihvatilišta u Stubičkoj Slatini)

3.24.1. MUP Od 1. srpnja prihvat i smještaj tražitelja azila organiziran je u Prihvatilištu za tražitelje azila na dvije lokacije, Ježevo i Šašna Greda


Rezultat: Osnivanje prihvatilišta za prihvat i smještaj tražitelja azila te Informacijsko-dokumentacijskog centra za prikupljanje i obradu informacija o zemljama podrijetla tražitelja azila.

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje

Potrebe


Nositelj


osoba, zvanje,

kontakt)


Upućivanje u

proceduru VRH

Provedba mjere

Ministarstvo unutarnjih poslova tijekom 2005. godine planira ustrojiti Prihvatilište za tražitelje azila u Stubičkoj Slatini, gdje bi se na jednom mjestu obavljao prihvat, smještaj i skrb za tražitelje azila do okončanja postupka.

3 kvartal 2005(uređenje objekata I nabava uređaja I opreme)

MUP

13.770.000,00 kuna

(Iz CARDS 2001 «Reforma azila» financirat će sedo 800.000 €)

Također bit će potrebno pribaviti svu opremu za efikasno funkcioniranje Informacijskodokumentacijskog centra i rad službenika koji rade na prikupljanju, obrađivanju i sistematiziranju informacija o zemljama podrijetla tražitelja azila te službenika koji donose odluke povodom podnijetih zahtjeva za azil.

1- 2 kvartal 2005

(oprema) MUP

Iz CARDS projekta 2001 «Reforma azila» financirat će senabava opreme do 200.000 €

422



Rezultat: 2006. - poboljšati suradnju među agencijama i poboljšati suradnju s međunarodnim organizacijama

- provedbe CARDS projekta «Reforma azila II»

- jačanje sustava za dobivanje informacija o zemljama podrijetla tražitelja azila

- jačanje postojećeg sustava obuke za službenike koji rade na poslovima azila u prvom i drugom stupnju

2007. - izvršiti pripreme za priključak na EURODAC sustav

- jačanje smještajnih kapaciteta za tražitelje azila

- osnovati službu za integraciju azilanata u društvo

4.2.24.2. Migracije



1. Avis Europske komisije Naslov 3. - poglavlje 24 - Uvesti mjere za integraciju državljana trećih zemalja


Nominacija projekta za područje ilegalnih migracija «Upravljanje sustavom viza, migracija i azila»

- Provoditi sustavnu obuku službenika uključenih u postupanje s migrantima

Provedba CARDS 2003. «Izgradnja kapaciteta na području ilegalnih migracija»




CARDS 2003 «Izgradnja kapaciteta u području ilegalnih migracija»

3.24.2 MUP Izrađena projektna dokumentacija i odabran twinning partner

PHARE 2005 «Jačanje sustava upravljanja migracijama u Republici Hrvatskoj (viza, ilegalnih migracija i azila)»

3.24.1

3.24.2

3.24.3

MUP Izrađen prijedlog projekta «logical framework»

Tijekom 2004. godine provedena je edukacija službenika policijskih uprava/postaja kroz 5 seminara na kojima su protumačene odredbe Zakona o strancima s osvrtom na pravnu stečevinu EU.

3.24.2. MUP Educirani službenici za primjenu novog Zakona o strancima.


Rezultat: CARDS 2003 Za područje nezakonitih migracija kroz provedbu projekta CARDS 2003. «Izgradnja sposobnosti u području nezakonitih migracija »

predviđena je nabava opreme za Prihvatni centar za strance kao i modernizacija smještajnih uvjeta u centru, te razvoj i početak primjene specijalističke obuke policijskih službenika za nezakonite migracije.

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje

Potrebe


Nositelj




-Dodatak B

Upućivanje u

proceduru VRH

Provedba mjere

423



Rezultat: 2006. - unaprijediti suradnju između tijela uključenih u postupak izdavanja odobrenja boravka

- provedba PHARE projekta«Jačanje sustava upravljanja migracijama u Republici Hrvatskoj (viza, ilegalnih migracija i azila)», ukoliko bude odobren

- jačanje postojećeg sustava izobrazbe za službenike koji rade na poslovima migracija

2007. - Uvesti mjere za integraciju državljana trećih zemalja

4.2.24.3. Vize



1. Avis Europske komisije Naslov 3. - poglavlje 24

- obuka osoblja - započeti stvaranje nacionalne baze podataka o vizama


3.12.2. - provoditi sustavno usavršavanje službenika zaduženih za pitanja viza

- uspostaviti nacionalnu bazu podtaka o vizama

3. Europsko partnerstvo 3.22. Srednjoročni prioriteti

- razviti nacionalnu bazu podataka i te osigurati koordinaciju između nadležnih službi




Tijekom 2004. godine provedena je edukacija službenika policijskih uprava/postaja kroz 5 seminara na kojima su protumačene odredbe Zakona o strancima s osvrtom na pravnu stečevinu EU.

3.24.2. MUP Educirani službenici za primjenu novog Zakona o strancima.


Rezultat:

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje

Potrebe


Nositelj




-Dodatak B

Upućivanje u

proceduru VRH

Provedba mjere


Rezultat: 2006. - razviti nacionalnu bazu podataka te osigurati koordinaciju između nadležnih službi

- provedba PHARE projekta «Jačanje sustava upravljanja migracijama u Republici Hrvatskoj (viza, ilegalnih migracija i azila, ukoliko bude odobren

- jačanje postojećeg sustava izobrazbe za službenike koji rade na poslovima viza

2007.

424


4.2.24.4. Upravljanje granicom



1. Avis Europske komisije Poglavlje 24 Završetak implementacije organizacijsko-kadrovskog koncepta granične policije

Izgradnja sustava upravljanja kadrovima prema standardima EU-a

2. Europsko partnerstvo Stavak 4.2.24.2 - Sustavna obuka službenika sukladno odredbama pravne stečevine EU

- Jačanje nadzora državne granice na moru

- Usvajanje i implementacija Nacionalne strategije za integrirano upravljanje granicama

- Investicije za nabavu tehničke opreme i infrastrukturu

-Jačanje nadzora državne granice

-Razvoj nacionalne baze podataka i registara

-Osigurati koordinaciju između relevantnih službi


- Provedba CARDS 2004 «Modernizacija nadzora državne granice-faza I»

- Nominacija projekta «Poslovi organizacije i razvoja ljudskih potencijala»

- Nominacija projekta «Jačanje granične kontrole i zaštite buduće EU vanjske granice»




Prustroj granične policije na regionalnoj i lokalnoj razini

Proširenje prekogranične suradnje

Nominacija projekata u okviru PHARE 2005 «Jačanje sposobnosti u području upravljanja ljudskim resursima, obrazovanja i treninga», «Jačanje granične kontrole i zaštite buduće EU vanjske granice» i «Jačanje granične kontrole i zaštite buduće EU vanjske granice- radio-komunikacije»

CARDS 2002. «Razvoj Nacionalnog informacijskog sustava za upravljanje granicom» - izrada Radnog plana za provedbu projekta

CARDS 2003 «Razvoj Nacionalnog informacijskog sustava za upravljanje granicom –faza II»- izrada projektne dokumentacije

3.24.4 Upravljanje granicom

MUP Izrađen koncept preustroja granične policije na regionalnoj i lokalnoj razini ustrojavanjem specijaliziranih i mješovitih postaja granične policije i izjednačavanje organizacijskih oblika u sjeištima policijskih uprava Alociranje 500 policijskih službenika na poslove zaštite državne granice

Potpisan Sporazum o prekograničnoj policijskoj suradnji s R Slovenijom.

Izrađeni prijedlozi «logical framework» za navedene projekte odnosno priprema projektne dokumentacije


Rezultat: Jačanje nadzora državne granice na moru

Implementacija «Nacionalne strategije za integrirano upravljanje granicama»

Bolja tehnička opremljenost granične policije

Implementacija programa specijalističke obuke granične policije

Poslovi organizacije i razvoja ljudskih potencijala

425


4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje

Potrebe


Nositelj




Upućivanje u

proceduru VRH

Provedba mjere

Jačanje nadzora državne granice na moru

nabava 1 plovilo tipa «A»

2 plovila tipa «B»

8 plovila tipa «C»

MUPProračun i CARDS 2004.

Nacionalna strategija za integrirano upravljanje granicama

pojačati suradnja službi na graničnim prijelazima

MUPCARDS 2001 međuagencijska suradnja

Nabava tehničke opremenabava opreme za zaštitu i kontrolu prelaska državne granice i opremanje prihvatnog centra za strance

MUPProračun, CARDS i donacije

Provedba specijalističke obuke

a) provedba novog programa specijalističke obuke granične policije

b) obuka za službenike nezakonitih migracija

MUPCARDS 2003. i proračun

Poslovi organizacije i razvoja ljudskih potencijala

Formiranje radnih skupina MUP PHARE 2005.

Razvoj informacijskog sustava za upravljanje granicama

Provedba natječaja za nabavu opreme i potpisivanje ugovora o nabavi

MUP CARDS 2002


Rezultat: 2006. Implementacija organizacijsko-kadrovskog koncepta

Početak provedbe «poslovi organizacije i razvoja ljudskih potencijala»

Jačanje nadzora državne granice

Razvoj nacionalne baze podataka i registara

Osigurati koordinaciju između relevantnih službi

2007. Implementacija organizacijsko-kadrovskog koncepta

Završetak provedbe «poslovi organizacije i razvoja ljudskih potencijala»

Jačanje nadzora državne granice

Razvoj nacionalne baze podataka i registara

Osigurati koordinaciju između relevantnih službi

426


4.2.24.5. Policijska suradnja




2. Europsko partnerstvo - Osnivanje i popunjavanje Odsjeka Europola

- Pistupanje provedbi mjera iz operativnog Sporazuma s Europolom





Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske izradilo je prijedlog za osnivanje Odsjeka Europola u Odjelu za međunarodnu policijsku suradnju u Upravi kriminalističke policije u Ravnateljstvu policije te je izrađen prijedlog ustroja i radne zadaće Odsjeka Europola po osnivanju.

3.24.5 MUP


Rezultat: Ustroj Odsjeka Europola

- Osnivanje i popunjavanje Odsjeka

- Pistupanje provedbi mjera iz Sporazuma s Europolom

- Daljnja sustavna edukacija službenika

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje

Potrebe


Nositelj




-Dodatak B

Upućivanje u

proceduru VRH

Provedba mjere


Rezultat: 2006.

2007.

4.2.24.6. Organizirani kriminal i korupcija





2. Europsko partnerstvo Jačanje kapaciteta USKOK-a Implementacija mjera usmjerenih na akciju koje su prihvaćene od Vlade i prezentirane na sastanku Ministara JHA u okviru foruma EU – Zapadni Balkan 28.11.2003.


427






Rezultat: - Zaštita svjedoka - Daljnje popunjavanje i edukacija službenika te daljnje tehničko opremanje, radi dostizanja potpune funkcije

Jedinice za zaštitu.

- suzbijanje trgovanja ljudima - Osnivanje i osposobljavanje mobilnih timova na lokalnoj razini

- suzbijanje ilegalnog posjedovanja i krijumčarenja oružja

- Dovršiti edukativni multimodularni projekt MUP-a RH i misije Međunarodne organizacije za migracije pod nazivom “ trening za trenere”

- suzbijanje krivotvorenja novca - Formirati tijelo koje će na nacionalnoj razini biti zaduženo za suzbijanje krijumčarenja i ilegalnog posjedovanja oružja, te praćenje, nadzor i koordinaciju u vezi s tom problematikom.

- suzbijanje korupcije - Pokretanje postupka za stvaranje pravnih i institucionalnih pretpostavki za ustanovljavanje NAC-a (Nacionalni centar za analizu krivotvorenih novčanica EUR) i CNAC-a (Nacionalni centar za analizu kovanica EUR ), prema Odluci Europskog vijeća broj 1338/2001 i 1339/2001 (osnivanje navedenih centara je obveza svih država članica EU)

- Jačanje kapaciteta USKOK-a proširenjem ovlasti, nadležnosti i povečanim brojem djelatnika.

- Pokretanje projekta osnivanja Antikorupcijskog tijela

- Trajno provođenje stručnog usavršavanja za službenike i pravosudne dužnosnike koji rade ili će raditi na poslovima suzbijanja korupcije, kao i za rukovoditelje operativnih odjela u policijskim upravama i pravosudnim tijelima

- Edukacija službenika radi upoznavanja s tekućim promjenama u kaznenom zakonodavstvu

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje

Potrebe


Nositelj




-Dodatak B

Upućivanje u

proceduru VRH

Provedba mjere


Rezultat:

2006.Implementacija mjera usmjerenih na akciju koje su prihvaćene od Vlade i prezentirane na sastanku Ministara JHA u okviru foruma EU – Zapadni Balkan 28.11.2003.

2007.

4.2.24.7. Droge



1. Avis Europske komisije 24- Izrada nacionalne informacijske mreže

- Priprema za suradnju s EMCDDA



428





Provedene su sustavne izobrazbe subjekata čiji je rad vezan s nekim od raznih vidova problematike ovisnosti

Izrađen je Akcijski plan za 2004.godinu

3.24.8

3.24.8

Ured za suzbijanje zlouporabe droga

MUP


Rezultat: • Suzbijanje zlouporabe droga

• U suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave provesti program završetka obrazovanja, odnosno prekvalifikacije zanimanja osoba koje se nalaze unekom od tretmana i liječenja ovisnosti te osmisliti program zapošljavanja bivših ovisnika

• Nabavka potrebite tehničke opreme i nastavak kontinuiranog provođenja edukacije svih policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova vezano uz problematiku zlouporabe opojnih droga i ostalih subjekata čiji je rad vezan uz nekih od raznih vidova problematike ovisnosti, u cilju poboljšanja učinkovitosti u borbi protiv predmetnog kriminaliteta

• Sukladno mišljenju Europske komisije o prijavi Republike Hrvatske za članstvo u Europkoj uniji, pri Uredu za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Vlade Republike Hrvatske ustrojiti Nacionalnu informacijsku jedinicu za prikupljanje, analizu i objavu objektivnih, usporedivih i pouzdanih podataka o drogama u skladu s metodologijom i zahtjevima Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), a radi uspostavljanje suradnje s istim

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje

Potrebe


Nositelj




-Dodatak B


VRH

Provedba mjere


Rezultat: 2006.

2007.

4.2.24.8. Carinska suradnja


Redni broj


1. Avis Europske komisije Poglavlje 24 – Pravosuđe i unutarnji poslovi

Poboljšanje u suradnji između policije, carine i ostalih graničnih agencija.

2. Europsko partnerstvo • Ojačati upravljanje granicama, osobito jačanjem nadzora nad morskom granicom

• Usvojiti i provesti strategiju integriranoga upravljanja granicom

• Povećati ulaganja u tehničku opremu i infrastrukturu

• Ojačati specijalizirano usavršavanje za osoblje zaduženo za nadzor nad granicom.

Pojačati nadzor nad granicom, razviti nacionalne baze podataka i registre te osigurati koordinaciju između relevantnih službi


429



Opis aktivnosti NPPEU 2004 (broj poglavlja) Nositelj Postignuto:


Rezultat: 2005 Predložiti, usvojiti i provoditi Strategiju integriranog upravljanja granicama

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje

Potrebe


Nositelj




-Dodatak B


VRH

Provedba mjere

Usvojiti i provoditi Strategiju integriranog upravljanja granicama

31/12/2005 31/12/2005 -

CURH

Zdravko Adamović

Načelnik odjela

H.Von Humboldta

Zagreb

01/6102-333


Rezultat: 2006. Pojačan nadzor nad granicom

-Pojačati i učvrstiti administrativnu i operativnu sposobnost carinske službe. Proširiti usavršavanje cjelokupnoga osoblja te povećati korištenje informacijskih tehnologija. Razvijati koordinaciju između relevantnih službi na granici.

2007. -Pojačati i učvrstiti administrativnu i operativnu sposobnost carinske službe. Proširiti usavršavanje cjelokupnoga osoblja te povećati korištenje informacijskih tehnologija. Razvijati koordinaciju između relevantnih službi na granici.

4.2.25. CARINSKA UNIJA

1. Trenutno stanje

Trenutačno carinski postupci nisu u potpunosti usklađeni s pozitivnom praksom i zahtjevima Europske unije. Nedostatna je

razina stručnosti i kvalificiranosti carinskih službenika u provedbi i praćenju carinskih postupaka.

Tijekom 2005. godine Carinska uprava RH planira privesti kraju provedbu projekta CARDS 2001 „Integrirano upravljanje

granicom – Carina“, čija je provedba započela u ožujku 2003. godine u suradnji s austrijskim twinning partnerima. U okviru

ovog projekta Carinska uprava je primila značajnu podršku u prilagodbi carinskog zakonodavstva i educiranju djelatnika

za provedbu carinskih postupaka. Tijekom njegove provedbe značajan doprinos je dat komponenti jačanja institucionalne

sposobnosti te se u sklopu nove sistematizacije Carinske uprave, čiji je nacrt prijedloga u postupku izrade, planira uvrstiti cijeli

niz preporuka proizašlih iz ovog projekta. Te preporuke se uglavnom odnose na institucionalnu reorganizaciju u vidu osnivanja

novih odjela i potrebu angažiranja novih djelatnika u skladu sa EU praksom. U sklopu ovog projekta realizirana je i inicijativa za

osnivanje Carinskog centra za obuku koji se planira uspostaviti u sklopu prostora Policijske akademije u Zagrebu. Investicijska

komponenta projekta koja se planira realizirati tijekom 2005 će omogućiti djelomično opremanje centra za obuku.

U drugoj polovici 2005. godine, po završetku provedbe projekta CARDS 2001 „Integrirano upravljanje granicom – Carina“,

Carinska uprava planira započeti s provedbom projekta CARDS 2002 „Carinski postupak provoza zajednice i IT sustav

međusobne povezanosti“ (Community transit-conform customs procedures and IT interconnectivity System). Krajnja svrha ovog

430


projekta je jačanje i modernizacija hrvatske carinske službe s ciljem provedbe novog carinskog zakonodavstva i postupaka

u skladu sa pravnom stečevinom EU. Specifični cilj mu je jačanje administrativnog kapaciteta Carinske uprave za provedbu

postupka provoza koji će u potpunosti biti usklađen sa postupkom provoza u Carinskoj uniji kao i priprema za uvođenje

Novog kompjuteriziranog tranzitnog sustava (NCTS) te proširenje usavršavanje carinskog osoblja u provedbi novih propisa i

postupaka.

Tijekom druge polovice 2005. ili u 2006. godini Carinska uprava također planira započeti s realizacijom projekta CARDS 2004

„Modernizacija carinske službe“. Ovaj projekt će se uglavnom fokusirati na područja integrirane tarife Carinske unije (TARIC)

kao što su: klasifikacija, vrijednost robe, EU carinski postupci sa gospodarskim učinkom, EU pojednostavljeni postupci (osim

provoza), kvote. Također će doprinijeti daljnjem usklađivanju carinskih propisa, educiranju djelatnika kao i jačanju sposobnosti

Carinske uprave da provodi nove postupke u području integrirane tarife Carinske unije (TARIC).

Poboljšanje funkcije unutarnjeg nadzora se namjerava postići kroz jačanje Odjela za unutarnji nadzor i kontrolu u ustrojstvenom

i kadrovskom smislu. Pored Odjela predviđa se ustrojavanje i Središnjeg odsjeka za unutarnji nadzor i kontrolu te Područnog

odsjeka za unutarnji nadzor i kontrolu koji će djelovati u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.


U skladu sa preporukama Europskog partnerstva u cilju jačanja i učvršćivanja administrativne i operativne sposobnosti kao i

proširenja usavršavanja cjelokupnog osoblja, u sklopu predstojeće reorganizacije Carinske uprave te se predviđa i ustrojavanje

Centra za obuku carinskih djelatnika i u svezi s tim planira osnovati Odjel za obuku kadrova i stručno usavršavanje u Središnjem

uredu Carinske uprave.

Također će biti nužno ustrojiti organizacijsku jedinicu Središnjega ureda Carinske uprave za provedbu carinskih mjera za

zaštitu prava intelektualnoga vlasništva u sklopu službe za carinski sustav i postupke, koja će donositi rješenja o prihvaćanju

općih i pojedinačnih zahtjeva za provedbom carinskih mjera za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, izravno surađivati

s korisnicima prava i podnositeljima zahtjeva za zaštitu, te ovlaštenu za usklađivanje postupanja carinarnica u navedenim

postupcima.

U sklopu unaprjeđenja carinskih laboratorija i njihovog približavanja standardima i zahtjevima Europske unije predviđa se

ustrojavanje Odjela za carinski laboratorij pri Središnjem uredu kao i Centralnog carinskog laboratorija te njegovo opremanje

i usavršavanje djelatnika u sklopu programa PHARE.

3. Financiranje

Provedba planiranih aktivnosti se namjerava financirati iz sredstava CARDS i PHARE fondova a i dijelom iz proračuna u

potrebnom iznosu.


Priložena tablica “IV. Jačanje administrativne sposobnosti”.

431


4.2.25. Carinska unija



1. Avis Europske komisije Poglavlje 25. Razviti sustav izobrazbe koji bi obuhvatio čitav spektar carinskih problema, uključujući i one vezane uz pristupanje EU-u, te koji bi bio dostupan svom carinskom osoblju

Razviti sustav izobrazbe koji bi obuhvatio čitav spektar carinskih problema, uključujući i one vezane uz pristupanje EU-u, te koji bi bio dostupan svom carinskom osoblju

2. Europsko partnerstvo 3.1, 3.2 Ojačati administrativni i operativni kapacitet carinskih službi

Proširiti usavršavanje cjelokupnoga osoblja te povećati korištenje informacijskih tehnologija u skladu sa EU sustavima


2.13.2 Preustroj, modernizacija informacijskog sustava i ljudskih resursa u carinskoj upravi.


Opis aktivnosti NPPEU 2004(broj poglavlja) Nositelj Postignuto:


Rezultat: 2005 Ustrojavanje Centra za obuku carinskih djelatnika i Odjela za obuku kadrova i stručno usavršavanje.

Ustrojavanje organizacijske jedinice Središnjega ureda Carinske uprave za provedbu carinskih mjera za zaštitu prava intelektualnoga vlasništva

Ustrojavanje Odjela za carinski laboratorij pri Središnjem uredu kao i Centralnog carinskog laboratorija.

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje

Potrebe


Nositelj




-Dodatak B

Upućivanje u

proceduru VRH

Provedba mjere

Ustrojavanje Centra za obuku carinskih djelatnika i Odjela za obuku kadrova i stručno usavršavanje

2005. 31.12.2005. U procesu definiranja

CURH

A.Von Humboldta 4

Zagreb

-

Ustrojavanje organizacijske jedinice Središnjega ureda Carinske uprave za provedbu carinskih mjera za zaštitu prava intelektualnoga vlasništva

2005. 31.12.2005. U procesu definiranja

CURH

Tonka Jokić

pomočnica ravnatelja

A.Von Humboldta 4

Zagreb

-

Ustrojavanje Odjela za carinski laboratorij pri Središnjem uredu kao i Centralnog carinskog laboratorija

U procesu definiranja

CURH

A.Von Humboldta 4

Zagreb

-

432



Rezultat: 2006. U sklopu programa PHARE potrebno je izvršiti opremanje Centralnog carinskog laboratorija te usavršavanje djelatnika za rad u njemu u

skladu sa najboljom praksom u EU.

Daljnje jačanje administrativne i operativne sposobnost carinske službe uz usavršavanje cjelokupnoga carinskog osoblja kako bi bili osposobljeni za izravnu primjenu carinskih postupaka Europske unije.

2007. Daljnje jačanje administrativne i operativne sposobnost carinske službe uz usavršavanje cjelokupnoga carinskog osoblja kako bi bili osposobljeni za izravnu primjenu carinskih postupaka Europske unije.

4.2.26. VANJSKI ODNOSI I RAZVOJNA POMOĆ

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva kontinuirano radi na usklađivanju trgovinske politike sa zajedničkom

trgovinskom politikom EU. U dijelu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva koji je nadležan za trgovinsku politiku

planira se zaposliti veći broj djelatnika s obzirom na buduće sudjelovanje u mehanizmima donošenja odluka vezanih za

trgovinu EU i djelotvornu primjenu i provedbu pravne stečevine EU.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva nastavit će raditi na daljnjem unaprjeđenju i kontroli izvoza i uvoza strateških

roba te na jačanju tijela državne uprave, putem obrazovanja kadrova i stručnog usavršavanja kadrova nadležnih za izvoz i uvoz

strateških roba.

4.2.27. ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA

Republika Hrvatska je svjesna da sudjelovanje u Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici EU znači prihvaćanje i ispunjavanje

obveza iz zajedničkih akcija i zajedničkih stajališta Vijeća ministara EU. Vanjska politika RH je i do sada bila u velikoj mjeri

usklađena s vanjskom politikom Europske unije, a nakon pristupanja Europskoj uniji, Hrvatska će u potpunosti biti spremna

provoditi odredbe i obaveze iz Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije.

Ministarstvo vanjskih poslova kao nositelj aktivnosti na području ZVSP će u 2005. te 2006. i 2007. godini nastaviti s jačanjem

administrativne sposobnosti diplomatske službe na provođenju aktivnosti približavanja EU, aktivnosti vezanih uz rad s EU

strukturama vanjske Zajedničke vanjske i sigurnosne politike te aktivnosti jačanja suradnje sa susjedima i regijom kroz mjere

koje će, između ostalog, uključivati i kadrovsko popunjavanje odgovarajućih službi unutar MVP-a te nastavak obrazovanja

diplomata.

Nadalje, obzirom na značaj uloge koju će Misija RH pri EZ-u u Bruxellesu imati u pregovorima te ukupnom procesu uključivanja

u EU na ovom, ali i svim drugim područjima/poglavljima pravne stečevine EU, nastavit će se s kadrovskim jačanjem i

popunjavanjem Misije, te će se za njen rad osigurati odgovarajući novi prostor te oprema.

U MORH-u još uvijek ne postoji ustrojstvena jedinica za praćenje i provedbu aktivnosti vezanih uz Zajedničku vanjsku i

sigurnosnu politiku (ZVSP) i Europsku sigurnosnu i obrambenu politiku (ESOP). Također, ne postoji u dovoljnoj mjeri obučeno

osoblje za problematiku ZVSP i ESOP. Iako se u dokumentu «Europsko partnerstvo» ne daju kratkoročne niti srednjoročne

preporuke glede jačanja administrativnih sposobnosti u ovom području, smatramo da je nužno uspostaviti potrebnu strukturu,

utvrditi način njezinog djelovanja i tehnički ju opremiti te provesti dodatno osposobljavanje kadrova.

Prethodno navedene mjere jačanja administrativnih sposobnosti provest će na način da će se uredske prostorije i oprema te

ljudski resursi osigurat će se iz postojećih.

Budući da je MORH u procesu reforme, ustrojavanje administrativne jedinice za praćenje ZVSP i ESOP ovisi o tijeku reforme,

odnosno formirat će se tek novom Uredbom Vlade o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obrane. Očekujemo da će ova

433


ustrojstvena jedinica biti u punoj operativnoj funkciji do kraja 2006. godine. U međuvremenu, provodit će se permanentno

stručno osposobljavanje djelatnika za poslove ZVSP i ESOP, kroz seminare, radionice, studijska putovanja, samoučenje i sl.

Ministarstvo vanjskih poslova



1. Avis Europske komisije (B.3. - Sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva i poglavlje 27. – Zajednička vanjska i sigurnosna politika)

- Poduzimanje svih potrebnih mjera za stvaranje nužne provedbene strukture i podizanje administrativne sposobnosti

- Formirati potrebne mehanizme unutar MVP-a za rad sa strukturama EU zaduženim za Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku

- Poduzimanje svih potrebnih mjera za stvaranje nužne provedbene strukture i podizanje administrativne sposobnosti

- Formirati potrebne mehanizme unutar MVP-a za rad sa strukturama EU zaduženim za Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku



3. Institucionalne mjere predviđene u 2005. godini:

Rezultat: Nastavak jačanja administrativne sposobnosti diplomatske službe na provođenju aktivnosti približavanja EU, aktivnosti jačanja suradnje sa susjedima i regijom te aktivnosti vezanih uz rad s EU strukturama vanjske Zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

4. Detalji procesa:

Opis mjere

Trajanje

Potrebe


Nositelj




-Dodatak B


VRH

Provedba mjere

Nastavak jačanja administrativne sposobnosti diplomatske službe na provođenju aktivnosti približavanja EU, aktivnosti jačanja suradnje sa susjedima i regijom te aktivnosti vezanih uz rad s EU strukturama vanjske Zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

Osiguranje novog prostora i opreme te daljnje kadrovsko jačanje i popunjavanje Misije RH pri EZ u Bruxellesu.

Kadrovsko popunjavanje odgovarajućih službi unutar MVP-a te nastavak obrazovanja diplomata

MVP

40.000.000 kuna iz Državnog proračuna

5. Institucionalne mjere predviđene za razdoblje 2006. - 2007.:

Rezultat: 2006. Nastavak jačanja administrativne sposobnosti diplomatske službe na provođenju aktivnosti približavanja EU, aktivnosti jačanja suradnje sa

susjedima i regijom te aktivnosti vezanih uz rad s EU strukturama vanjske Zajedničke vanjske i sigurnosne politike. To će se ostvarivati kroz osiguranje prostora i opreme te daljnje kadrovsko jačanje i popunjavanje Misije RH pri EZ u Bruxellesu, te kroz kadrovsko popunjavanje odgovarajućih službi unutar MVP-a i nastavak obrazovanja diplomata. Za navedeno se predviđa izdvajanje financijskih sredstava izDržavnog proračuna za 2006. godinu u iznosu od 57.920.000 kuna.

2007. Nastavak jačanja administrativne sposobnosti diplomatske službe na provođenju aktivnosti približavanja EU, aktivnosti jačanja suradnje sa susjedima i regijom te aktivnosti vezanih uz rad s EU strukturama vanjske Zajedničke vanjske i sigurnosne politike. To će se ostvarivati kroz osiguranje prostora i opreme te daljnje kadrovsko jačanje i popunjavanje Misije RH pri EZ u Bruxellesu, te kadrovsko popunjavanje odgovarajućih službi unutar MVP-a i nastavak obrazovanja diplomata. Za navedeno se predviđa izdvajanje financijskih sredstava izDržavnog proračuna za 2007. godinu u iznosu od 74.907.000 kuna .

434


Ministarstvo obrane




2. Europsko partnerstvo Nema kratkoročnih zahtjeva u području ZVSP / ESOP

Nema kratkoročnih zahtjeva u području ZVSP / ESOP


2.15.2. Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP)

3.15.2. Zajednička vanjska i sigurnosna politika

Izobrazba stručnjaka i stvaranje operativnih jedinica za sustavno praćenje razvoja zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP-a) i Europske politike sigurnosti i obrane (EPSO-a) te aktivnosti koje Hrvatska poduzima na usklađenju s ovim politikama




Rezultat: Stručno osposobljavanje djelatnika i formiranje ustrojstvene jedinice za praćenje i provedbu ZVSP / ESOP u MORH-u (bitno je iako nije sadržano u preporukama Europskog partnerstva)

4. Detalji procesa:

Opis mjere

TrajanjePotrebe


Nositelj




-Dodatak B

Upućivanje u

proceduru VRH

Provedba mjere

Stručno osposobljavanje djelatnika za područje ZVSP i ESOP

Tijekom 2005. - seminari, radionice, konferencije MORH

Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obrane (izmjene i dopune / nova)

do kraja 2005. MORH

Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obrane (izmjene i dopune / nova)

tri mjeseca po usvajanju Uredbe

MORH

Uspostava ustrojstvene jedinice za analitičko-sintetičke poslove, te stručne poslove i zadatke u svezi sa ZVSP / ESOP

tri mjeseca po usvajanju Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu MO

- Uredske prostorije, ljudski resursi i potrebna oprema osigurat će se iz postojećih

MORH


Rezultat: 2006. Stavljanje ustrojstvene jedinice u punu operativnu funkciju

2007.

435


4.2.28. FINANCIJSKI NADZOR

1) Trenutno stanje


Krajem 2004. godine počela je provedba projekta CARDS 2003. - “Jačanje vanjskog nadzora nad korištenjem proračuna” čiji je

glavni nositelj Državni ured za reviziju. Projekt se provodi uz pomoć twinning partnera iz Velike Britanije. Aktivnosti projekta

usmjerene su na jačanje relevantnoga zakonodavnog okvira, definiranje organizacijske i postupovne strukture vanjskog

nadzora, jačanje sustava odgovornosti među sudionicima procesa vanjske revizije te izobrazbu vezanu uz uspješnu provedbu

prethodno spomenutih organizacijskih i postupovnih promjena na području vanjskog nadzora.

Radi jačanja institucionalnog kapaciteta, nužno je kontinuirano razvijati IT sustav i provoditi izobrazbu revizora na tom

području.


Središnja harmonizacijska jedinica (sadašnja Uprava za unutarnju reviziju i nadzor u Ministarstvu financija) ima cilj razvijati

sustav unutarnjih financijskih kontrola (PIFC) u javnom sektoru i unutarnju reviziju u skladu s međunarodnim standardima.

U skladu s tim, potrebno je definirati suradnju i koordinirani rad svih tijela uključenih u ovo područje, a koji su navedeni u

Strategiji razvoja PIFC-a u Republici Hrvatskoj.

Projekt CARDS 2002. - “Razvoj unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru i unutarnje revizije” namijenjen je pružanju

podrške Središnjoj harmonizacijskoj jedinici te tijelima državne uprave za uspostavljanje kvalitetnog sustava unutarnje

financijske kontrole u javnom sektoru i unutarnje revizije, kao njezinog sastavnog dijela. Projekt će se, između ostalog, usmjeriti

na: pomoć u izradi relevantnog zakonodavnog okvira, izradu priručnika, razvoj metodologije za financijsko upravljanje i

unutarnje kontrole kao i unutarnje revizije te razvoj i provedbu programa edukacije unutarnjih revizora i osoba zaduženih za

FMC.



Potrebno je ojačati neovisnost Državnog ureda za reviziju kroz samostalnu izradu programa rada te kroz financijsku neovisnost.

Isto tako potrebno je poboljšanje i razvoj s revizijom povezanog zakonskog okvira, razvijati metodologije i poboljšati kvalitetu

rada u skladu s međunarodnim standardima, jačati upravljačke i administrativne strukture Ureda, razvijati ljudske resurse

(usavršavanje kadrova) te jačati i razvijati informatičku podršku.


Nastavak i širenje sustava PIFC-a i unutarnje revizije biti će omogućeno kroz projekt CARDS 2004. - Daljnji razvoj PIFC-a i

unutarnje revizije, a koji bi bio nastavak na CARDS 2002., i ima za cilj uspostavljanje sustava PIFC-a i unutarnje revizije kod

jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave, jer iste nisu mogle biti obuhvaćene u prethodnim projektom.

Središnja harmonizacijska jedinica nastaviti će s razvojem PIFC-a daljnjim stručnim usavršavanjem unutarnjih revizora,

organiziranjem seminara za osobe zadužene za financijsko upravljanje i unutarnju kontrolu te davanjem smjernica za

obavljanje revizija i mehanizama financijskog upravljanja i kontrole.

Također će Središnja harmonizacijska jedinica pružiti podršku pri osnivanju Koordinacijskog ureda za borbu protiv prijevara

436


pri Vladi RH, koji će razvijati i uspostavljati učinkovite postupke za otkrivanje i obradu, te financijsko, administrativno i sudsko

rješavanje nepravilnosti. Unutarnji revizori i unutarnji kontrolori prosljeđivali bi svoje nalaze izravno koordinatoru kada postoji

sumnja na počinjenje prijevare, a u skladu s uspostavljenim procedurama.

4.2.28. Financijski nadzor



1. Avis Europske komisije 3. Poglavlje 28. Financijska kontrola

- razviti općenite politike

- uspostaviti ili ojačati upravne kapacitete, uključujući i funkcionalno nezavisne jedinice unutarnje revizije u državnim institucijama, te usavršiti potrebno osoblje

- treba ojačati Državni ured za reviziju

- razviti djelotvorne mehanizme praćenja, nadzora i revizije fondova EU-a

- potrebno osigurati da hrvatska uprava raspolaže kapacitetima za pružanje djelotvorne i jednakomjerne zaštite financijskih interesa EZ-a

- učiniti dodatne napore u preustroju i ojačanju kapaciteta za unutarnji financijski nadzor ujavnom sektoru, vanjsku reviziju i borbu protiv prijevara.

2. Europsko partnerstvo Kratkoročni prioriteti

Sektorske politike

Financijska kontrola


Sektorske politike

Financijska kontrola

- razviti politiku za uspostavu Sustava unutarnje financijske kontrole (PIFC)

- utvrditi ili poboljšati djelovanje unutarnje kontrole okupljanjem odgovarajućega osoblja, njegova uvježbavanja i opremanja, uključujući i funkcionalne neovisne odjele za unutarnju reviziju

- uspostaviti učinkovite postupke za otkrivanje i obradu te financijsko, administrativno i sudskorješavanje nepravilnosti koje utječu na financijskeinterese Zajednice

- razviti učinkovite mehanizme za nadzor, kontrolu i reviziju nad javnim prihodima i rashodima

- razviti učinkovite mehanizme za obavještavanje Komisije o nepravilnostima koje štete financijskim interesima Zajednicete uspostaviti potrebne metode koordinacije


2.13.3. Financijska kontrola

- treba jasnije definirati uloge i odgovornostipojedinih ustanova u sustavu (npr. Ministarstva financija, korisnika proračuna)



- razvoj općenite politike PIFC-a (Strategija razvoja PIFC-a i unutarnje revizije)

- Organizacija Središnje harmonizacijske jedinice za unutarnju reviziju i financijsko upravljanje i kontrolu pri Ministarstvu financija

3. 28. MFIN 12/04

I. - Institucionalne mjere predviđene u 2005. godini (kratkoročne preporuke Europskog partnerstva):

Rezultat: Uspostaviti i poboljšati djelovanje unutarnje kontrole okupljanjem odgovarajućega osoblja, njegova uvježbavanja i opremanja, uključujući i funkcionalne neovisne odjele za unutarnju reviziju

Uspostaviti odgovarajuće strukture i učinkovite procedure i postupke za otkrivanje i obradu te financijsko, administrativno i sudskorješavanje nepravilnosti koje utječu na financijske interese Zajednice

437


II. - Detalji procesa:

Opis mjere

TrajanjePotrebe


Nositelj



-Dodatak B

Upućivanje u

proceduru VRH

Provedba mjere

- izrada metodologija i priručnika za financijsko upravljanje i kontrolu, teunutarnju reviziju

- izobrazba osoba zaduženih za FMC

- izobrazba i certificiranje unutarnjihrevizora

Nema 12/05

Naknada osobama koje će provoditi edukaciju za unutarnju kontrolu i unturnju reviziju

Ministarstvo financija, mr.sc.Ljerka Linzbauer, pomoćnik ministra, [email protected]

- razvoj postupaka za otkrivanje i obradu te financijsko, administrativno i sudskorješavanje nepravilnosti koje utječu na financijske interese Zajednice

Nema 12/05Edukacija osoba području nepravilnosti

Ministarstvo financija, mr.sc.Ljerka Linzbauer, pomoćnik ministra, [email protected]


Rezultat: 2006. - razviti učinkovite mehanizme za nadzor, kontrolu i reviziju nad javnim prihodima i rashodima

- razviti učinkovite mehanizme za obavještavanje Komisije o nepravilnostima koje štete financijskim interesima Zajednice te uspostavitipotrebne metode koordinacije

2007. - razviti učinkovite mehanizme za nadzor, kontrolu i reviziju nad javnim prihodima i rashodima

- razviti učinkovite mehanizme za obavještavanje Komisije o nepravilnostima koje štete financijskim interesima Zajednice te uspostavitipotrebne metode koordinacije

4.2.29. FINANCIJSKE I PRORAČUNSKE ODREDBE


U svrhu jačanja administrativne sposobnosti za pridruživanje Europskoj uniji, Ministarstvo financija je tijekom 2004. godine

provelo edukaciju 28 djelatnika za područje programskog budžetiranja, tj. pripreme proračuna po programima, u organizaciji

Centra za razvoj financija iz Ljubljane, edukaciju 20 djelatnika za potrebe proračunskih analiza - u organizaciji konzultanata

Američke riznice; održani su seminari o korištenju resursa informatičkog sustava Državne riznice, educirani su IT djelatnici

za modul mySAP Business Inteligence, modul SAP-SEM za izradu simulacija proračuna; provedena je edukacija prve grupe

polaznika za međunarodne module: Financijsko izvještavanje, Računovodstvo za donošenje odluka, Upravljanje i Revizija.

Ministarstvo je izradilo prijedlog nove Uredbe o unutarnjem ustrojstvu, kojom se između ostalog predlaže uspostava Odjela

za proračunske analize i ocjenu kapitalnih projekata te jačanje Odjela za pripremu proračuna države, Odjela za državno

računovodstvo i financijsko izvještavanje i drugih sektora i odjela u sklopu Državne riznice.

U Ministarstvu je također organizirana i još se provodi obuka početnog i naprednog tečaja engleskog jezika.


Ministarstvo financija RH će se u kontekstu planiranja i provođenja financijskih i proračunskih odredbi usmjeriti na tri ključne

mjere:

• Unapređenje proračuna i proračunskog procesa

• Unapređenje informacijskog sustava Državne riznice

• Unapređenje javnog računovodstva.

438


Cilj ovih mjera općenito je: jačanje kapaciteta u planiranju proračuna i proračunskim analizama; uvođenje novih elemenata u

proračunski proces; unapređenje informacijskog sustava Državne riznice i jačanje kapaciteta u javnom računovodstvu.

U sklopu prve mjere potrebno je ustrojiti novi Odjel za proračunske analize i ocjenu kapitalnih projekata, ojačati kadrovima

postojeći Odjel za pripremu proračuna, unaprijediti vještine i tehnike proračunskih analitičara, te uvesti mjere uspješnosti u

planiranje i praćenje proračuna uz edukaciju proračunskih korisnika i financijskih analitičara.

Ciljevi u sklopu druge mjere uključuju uspostavu II faze informacijskog sustava za strateško planiranje i odlučivanje pri

izradi proračuna (SEM), uz provođenje edukacije IT djelatnika i krajnjih korisnika, edukacije za modul Financijsko i strateško

upravljanje, uspostavu informatičkog sustava za upravljanje pomoćima i provođenje edukacije korisnika.

Edukacija ključnih i krajnjih korisnika svih do sada implementiranih SAP-ovih aplikacija planira se tijekom cijele 2005.

godine. Program osposobljavanja korisnika je integriran u program uvođenja sustava, a sastoji se od tečajeva i interaktivnih

radionica.

Treća navedena mjera u kontekstu planiranja i provođenja financijskih i proračunskih odredbi odnosi se na usavršavanje

računovođa u javnom sektoru, započeto tijekom 2003. godine s predviđenim trajanjem do kraja 2006.

Cilj ove mjere jest stjecanje i razvoj posebnih znanja i vještina zaposlenika u javnom sektoru kao jednog od najvažnijeg

elementa reforme javnih financija.

Kako bi se ostvario spomenuti cilj, tijekom 2005. planira se nastavak edukacije prve grupe računovođa u javnom sektoru kroz

tri modula: Upravljanje informacijskim sustavom, Financijsko upravljanje te Pravo i porezi; početak edukacije druge grupe

polaznika, izrada osnove za službeno priznavanje diplome ovlaštenog računovođe; osnivanje i pokretanje edukacijskog centra

kao temeljne organizacije za trajno obrazovanje, informiranje o najnovijim kretanjima na području računovodstva i financija te

širenje programa na ostale zemlje u regiji.


Spomenute aktivnosti iz prve dvije mjere financirat će se sredstvima državnog proračuna, darovnicom Svjetske banke od

158.000 US dolara – u naturi, dijelom zajma Svjetske banke, PAL I – za strategiju razvoja Državne riznice i informatičkog sustava

(60.000 USD), te kroz tehničku pomoć savjetnika Američke riznice (UST) i stručnjaka EU.

Provedba preostalih aktivnosti bit će omogućena korištenjem sredstava državnog proračuna, Svjetske banke, Ministarstva

vanjskih poslova Velike Britanije te pomoći irske države (Ireland Aid).

439


4.2.29. FINANCIJSKE I PRORAČUNSKE ODREDBE



1. Avis Europske komisije B. Kriteriji za članstvo;

3. Sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva;

29. Financijske i proračunske odredbe

Državno računovodstvo nije potpuno prilagođeno da bi uzelo u obzir sivu ekonomiju.

Države članice moraju zajamčiti stvaranje odgovarajućih upravnih kapaciteta koji bi adekvarno koordinirali i zajamčili točan izračun, ubiranje, plaćanje i nadzor vlastitih resursa i izvješćivali EU o provedbi pravila o vlastitim resursima.

2. Europsko partnerstvo 3.1. Kratkoročni prioriteti, Ekonomski kriteriji

3.2. Srednjoročni prioriteti, Ekonomski kriteriji

Nastaviti strukturne reforme u javnim financijama osobito upodručju upravljanja rashodima

Postaviti prioritete u javnim troškovima kako bi se oslobodila sredstva za rashode povezane s pravnom stečevinom Zajednice.

Dodatno poboljšanje učinkovitosti javne uprave (sva TDU).


2. Trenutačno stanje po sektorima;

2.13.4. Financijski i proračunski propisi i

3.13.4. Financijske i proračunske odredbe


Redni broj Opis aktivnosti

NPPEU 2004

(broj poglavlja)Nositelj Postignuto

1. Unaprjeđenje proračuna i proračunskog procesa

IV JAČANJE ADMINISTRATIVNE SPOSOBNOSTI

4.3. Jačanje institucionalne sposobnosti za provedbu zakonodavstva, financijske i proračunskeodredbe

MINISTARSTVO FINANCIJA

DRŽAVNA RIZNICA

• Sektor za pripremu proračuna države

Revidirana programska i organizacijska klasifikacijai usklađena s novim zakonskom i podzakonskim propisima

Izrađen nacrt Proračunskog priručnika

Definirana procedura i osigurana informatičkapodrška za prikupljanje i promjenu matičnih podataka, te opisnog dijela proračuna

Edukacija: Priprema proračuna (CEF i UST) (28 studenata)

Edukacija: Proračunske analize (UST) (20 studenata)

Edukacija: Proračunski proces u Nizozemskoj – Study tour (USAID i UST) (6 studenata)

2. Implementacija sustava za podršku u planiranju proračuna – SAP/SEM – Strategic Enterprise Management


DRŽAVNA RIZNICA


• Odjel za unapređenje sustava Državne riznice

Provedena I faza implementacije informacijskog sustava za strateško upravljanje i odlučivanje (SEM);

3. Izrada automatskih izvještaja za međunarodno izvještavanje

Pripremljeniji izvještaji na dnevnoj, mjesečnoj i godišnjoj osnovi za planirane iznose i izvršenje po GFS ekonomskoj klasifikaciji

4. Edukacija djelatnika zaduženih za informacijske sustave i tehnologiju


DRŽAVNA RIZNICA


Održani seminari o korištenju resursa informatičkog sustava Državne riznice

Edukacija IT djelatnika za modul mySAP Business Intelligence

5. Implementacija modula za praćenje CARDS programa


DRŽAVNA RIZNICA


UPRAVA ZA FINANCIRANJE PROGRAMA I PROJEKATA POMOĆI EUROPSKE UNIJE

Uspostava praćenja CARDS programa kroz sustav Državne riznice

440


6. Usavršavanje računovođa u javnom sektoru


DRŽAVNA RIZNICA

• Sektor za izvršavanje državnog proračuna

• Odjel za državno računovodstvo i financijsko izvještavanje

Edukacija prve grupe (50 studenata) za međunarodne module:

• Financial Reporting

• Accounting for Decision Making

• Management

• Audit

Prva tri modula:

• prevedena na hrvatski jezik

• organizirani i provedeni ispiti

Izrađen Nacionalni modul:

• Pravo i porezi (dio: Pravo; kompletiran i preveden)

7. Uspostavljanje institucionalne podloge za kvalitetnije upravljanje javnim rashodima



Izrađen prijedlog promjene ustrojstva Ministarstva financija:

• Uspostava Odjela za proračunske analize i utvrđivanje proračuna (prijedlog)

• Jačanje Odjela za pripremu proračuna (prijedlog)

8. Unaprjeđenje znanja engleskog jezika djelatnika Ministarstva financija



Testiranje djelatnika i raspored po grupama – edukacija u tijeku (4 djelatnika iz Sektora za pripremu proračuna)


Rezultat:

Nastaviti strukturne reforme u javnim financijama osobito u području upravljanja rashodimaJačanje kapaciteta u planiranju proračuna i proračunskim analizamaUvođenje novih elemenata u proračunski procesUnapređenje informacijskog sustava Državne rizniceJačanje kapaciteta u javnom računovodstvu

1. Unaprjeđenje proračuna i proračunskog procesa

1.1. Uvođenje proračunskih analiza

1.2. Uvođenje mjera uspješnosti kao obaveznog elementa u proračunski proces

1.3. Usklađivanje programske klasifikacije i opisnih elemenata programa s promjenama u zakonskim i podzakonskim propisima

2. Unaprjeđenje informacijskog sustava Državne riznice

2.1. II faza implementacije informacijskog sustava za strateško upravljanje i odlučivanje (SEM);

2.2. Implementacija mySAP Enetrprise Portala

2.3. Unaprjeđenje izvještajnog sustava

2.4. Uspostava informatičkog sustava za upravljanje pomoćima (Grant Management)

3. Unaprjeđenje javnog računovodstva

3.1. Nastavak edukacije prve grupe (na engleskom jeziku) – druga godina

3.2. Početak edukacije druge grupe (na hrvatskom jeziku) – prva godina

3.3. Uspostava institucije Javno Certificiranog Računovođe (CPA)

441


3. Detalji procesa:

Redni broj: Opis mjere

Trajanje Potrebe


Nositelj


zvanje, kontakt)

Financijska sredstva -Dodatak

B

Upućivanje u

proceduru VRH

Provedba mjere

1. Unaprjeđenje proračuna i proračunskog procesa MINISTARSTVO FINANCIJA

DRŽAVNA RIZNICA


Državni proračun RH:

• 2005-17,65 mln kn

• 2006-11,15 mln kn

• 2007-11,65 mln kn

Darovnica Svjetske banke

• $158.000 u naturi

Zajam Svjetske banke:

• PAL I – za strategiju razvoja Državne riznice i informatičkog sustav (ukupno $60.000).

Tehnička pomoć USTreasury;

Tehnička pomoć stručnjaka EU;

Irska pomoć;

Min. vanjskih poslova Velike Britanije

1.1. Uvođenje proračunskih analiza

• Zapošljavanje novih djelatnika u postojećem Odjelu za pripremu proračuna i budućem Odjelu za proračunske analize i utvrđivanje proračuna

• Unaprjeđenje vještina i tehnika proračunskih analitičara za analizu zahtjeva korisnika proračuna

6/2005.

1.2. Uvođenje mjera uspješnosti kao obaveznog elementa u proračunski proces

• Edukacija proračunskih korisnika i financijskihanalitičara - seminari o praksi mjerenja uspješnosti provođenja programa u zemljama EU

• Uspostava informacijskog sustava za prikupljanje opisa mjera uspješnosti od krajnjih korisnika

• Uspostava informacijskog sustava za prikupljanje mjera uspješnosti

• Prikupljanje mjera uspješnosti za razdoblje 2004. i 2005.

• Prikupljanje mjera uspješnosti za razdoblje 2006.-2008.

9/2005. MINISTARSTVO FINANCIJA

DRŽAVNA RIZNICA


• Odjel za unapređenje sustava

1.3. Usklađivanje programske klasifikacije i opisnihelemenata programa s promjenama u zakonskim i podzakonskim propisima

• prikupljanje promjena zakonskih i podzakonskih propisa

• usklađivanje s nacionalnom strategijom

• revidiranje s obzirom na mjere uspješnosti

Trajno MINISTARSTVO FINANCIJA

DRŽAVNA RIZNICA


2. Unaprjeđenje sustava Državne riznice MINISTARSTVO FINANCIJA

DRŽAVNA RIZNICA

• Odjel za unapređenje sustava

2.1. II faza implementacije informacijskog sustava za strateško upravljanje i odlučivanje (SEM);

• Edukacija IT djelatnika i krajnjih korisnika za modul mySAP Financial - Strategic Enterprise Management

• Pripreme za implementaciju sustava za praćenje mjera uspješnosti provođenja programa i edukacija IT djelatnika za modul SEM – CPM

• Priprema i definicija ulaznih parametara za nove ITsustave s izradom projektne dokumentacije

Trajno

2.2. Implementacija mySAP Enetrprise Portala

• Izgradnja portala za management ministarstva financija

• Edukacija IT djelatnika za modul mySAP Enetrprise Portal

• Edukacija korisnika za modul mySAP Enterprise Portal

9/2005.

442


2.3. Unaprjeđenje izvještajnog sustava

• Izrada dodatnih izvještaja za potrebe planiranja proračuna

• Izrada dodatnih izvještaja za potrebe međunarodnog izvještavanja

• Edukacija krajnjih korisnika – seminari o korištenju resursa informatičkog sustava Državne riznice

5/2005

Trajno


DRŽAVNA RIZNICA


• Odjel za unapređenje sustava Sektor za izvršavanje državnog proračuna


2.4. Uspostava informatičkog sustava za upravljanje pomoćima (Grant Management)

6/2005 MINISTARSTVO FINANCIJA

DRŽAVNA RIZNICA


UPRAVA ZA FINANCIRANJE PROGRAMA I PROJEKATA POMOĆI EUROPSKE UNIJE

3. Unaprjeđenje javnog računovodstvaMINISTARSTVO FINANCIJA

DRŽAVNA RIZNICA

• Sektor za izvršavanje državnog proračuna


3.1.

Nastavak edukacije prve grupe (na engleskom jeziku) – druga godina

• Podjela certifikata studentima prve grupe koji suuspješno položili ispite prve godine

Moduli druge godine za stjecanje diplome:

• Information System Management

• Financial Management

• Pravo i porezi

1-2/2005

4/2005

8/2005

12/2005

3.2.

Početak edukacije druge grupe (na hrvatskom jeziku) – prva godina

• Izbor mentora za drugu grupu

• Izbor druge grupe studenata i početak edukacije (priprema i slanje materijala)

• Početak edukacije druge grupe studenata

Moduli prve godine za stjecanje certifikata:

• Financijsko računovodstvo

• Upravljačko računovodstvo

• Management

• Porezi

Izrada osnove za službeno priznavanje diplome ovlaštenog računovođe

12/2004

3.3.

Uspostava institucije Javno CertificiranogRačunovođe (CPA)

• Rad na osnivanju i pokretanju edukacijskog centra koji će biti temeljna organizacija čiji članovi će biti svi zaposleni u javnom sektoru koji su prošli edukaciju

12/2005

443



Rezultat:

Postaviti prioritete u javnim troškovima kako bi se oslobodila sredstva za rashode povezane s pravnom stečevinom Zajednice.

Nastaviti smanjivanje potpora velikim poduzećima koja posluju s gubitkom;

Dodatno poboljšanje učinkovitosti javne uprave (sva TDU).1. Unaprjeđenje proračuna i proračunskog procesa

1.1. Jačanje proračunskih analize

1.2. Revidiranje mjera uspješnosti

1.3. Mjerenje uspješnosti za svaki program i podprogram (aktivnost, kapitalni i tekući projekt);

1.4. Usklađivanje programske klasifikacije i opisnih elemenata programa s promjenama u zakonskim i podzakonskim propisima

1.5. Uspostava sustava za praćenje pojedinačnih subvencija i potpora i njihove učinkovitosti

2. Unaprjeđenje informacijskog sustava Državne riznice

2.1. Edukacija IT djelatnika i krajnjih korisnika za modul Corporate Performance Monitoring (CPM)

2.2. Unaprjeđivanje informacijskog sustava za nadgledanje i ocjenjivanje rezultata provođenja programa i podprograma

2.3. Uspostava informatičkog sustava za upravljanje javnim nabavkama

2.4. Unaprjeđivanje informacijskog sustava za strateško upravljanje i odlučivanje (SEM)

2.5. Dovršetak uspostave informacijskog sustava za strateško upravljanje i odlučivanje – Planiranje i simulacija izrade proračuna, mjerenje uspješnosti, Balance Scorecard

3. Unaprjeđenje javnog računovodstva

3.1. Nastavak edukacije druge grupe (na hrvatskom jeziku) – druga godina

3.2. Početak edukacije treće grupe (na hrvatskom jeziku) – prva godina

444


444

V. KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA ZA INFORMIRANJE HRVATSKE JAVNOSTI O PRIBLIŽAVANJU REPUBLIKE HRVATSKE

EUROPSKIM INTEGRACIJAMA

446


446

447

V. KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA ZA INFORMIRANJE HRVATSKE JAVNOSTI O PRIBLIŽAVANJU REPUBLIKEHRVATSKE EUROPSKIM INTEGRACIJAMA

447

POGLAVLJE V - KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA ZA INFORMIRANJE HRVAT-SKE JAVNOSTI O PRIBLIŽAVANJU REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKIM INTE-GRACIJAMA

5.1. UVOD

Postojeća Komunikacijska strategija za informiranje hrvatske javnosti o približavanju Republike Hrvatske europskim

integracijama, usvojena 2001. godine, primjenjuje se već tri godine. U tijeku je evaluacija Strategije u kojoj se uzimaju u

obzir dosadašnja postignuća, kao i nove potrebe za informiranjem u skladu s dinamikom procesa integriranja Republike

Hrvatske u Europsku uniju. Stoga će u narednom razdoblju Komunikacijska strategija biti osobito prilagođena potrebama

za informiranjem koje proizlaze iz otvaranja pregovora o punopravnom članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji, kao i

specifičnim potrebama ciljnih skupina.

U skladu s time, istraživanja javnog mnijenja, koja su već provedena u devet polugodišnjih valova prema ustaljenoj metodi

i na reprezentativnom uzorku, bila bi i u narednom razdoblju nastavljena te dopunjena istraživanjima o potrebama za

informacijama specifičnih fokus grupa i ciljnih skupina. U 2004. godini je, stoga, osim redovitih istraživanja, već provedeno

jedno istraživanje stavova fokus grupa o Europskoj uniji i integraciji Republike Hrvatske u EU, kao i istraživanje stavova

poljoprivrednika. Rezultati svih istraživanja će biti korišteni u svrhu prilagodbe Komunikacijske strategije postojećim i novim

potrebama za informiranjem.

Budući da je potrebno da u raspravu o pridruživanju Republike Hrvatske Europskoj uniji budu uključeni svi segmenti

hrvatskog društva, od opće javnosti do specifičnih ciljnih skupina, krajem 2004. i početkom 2005. godine planiran je početak

rada Nacionalnog foruma o Europskoj uniji kao kontinuirane javne rasprave o različitim aspektima pridruživanja RH EU. Cilj

Nacionalnog foruma je uključivanje cjelokupne hrvatske javnosti u široku javnu raspravu vođenu i na nacionalnoj, ali, i to

osobito, i na lokalnoj razini, putem organiziranja rasprava, tribina i drugih sličnih informativnih aktivnosti.

448


448

5.2. PROVEDBA KOMUNIKACIJSKE STRATEGIJE

5.2.1. Informiranje opće javnosti

Opća javnost obavještava se putem sredstava javnog komuniciranja (publikacija, Interneta i medija) te putem manifestacija

koje potiču osviještenost o Europskoj uniji i procesu integriranja Republike Hrvatske u EU. U tu svrhu Ministarstvo europskih

integracija u 2004. godini nastavlja već ranije započete aktivnosti dopunjujući ih novim projektima, a njihov nastavak planiran

je i u 2005. godini.

a) Internetske stranice Ministarstva europskih integracija

Internetske stranice MEI-a su dvojezične, hrvatsko-engleske, a donose informacije i novosti o ustroju i radu MEI-a, o procesu

integriranja RH u Europsku uniju te o EU i njezinim politikama i programima. Postavljene su i veze na stranice Europske unije,

kao i međunarodnih organizacija u Europi, a omogućena je i interaktivna komunikacija s posjetiteljima putem elektronske

pošte te narudžba publikacija. Početkom 2005. godine bit će postavljene nove, redizajnirane stranice još bolje prilagođene

potrebama korisnika.

b) Projekt Europa u Hrvatskoj - Euro info točke i info police

Do sada je postavljeno 86 info točaka u RH, od toga 68 točaka s internetskim kioscima u gradskim i fakultetskim knjižnicama

svih županijskih i sveučilišnih središta Hrvatske, te u nizu regionalnih i otočkih centara. Na info kioscima dostupne su internetske

stranice projekta Europa u Hrvatskoj, koje su u 2004. godini redizajnirane i dopunjene novim sadržajima. Na ovim stranicama

građani se mogu informirati o Europskoj uniji i procesu integriranja Republike Hrvatske u EU, dok mladi mogu naći specifične

obavijesti namijenjene ovoj dobnoj skupini te veze na druge internetske stranice sa sličnim sadržajima. Na info policama

postavljaju se tiskana izdanja MEI-a, a dosada su postavljene ukupno 82 takve police (64 uz info kioske na info točkama te još

18 zasebnih polica, uglavnom u manjim gradskim središtima). U 2005. godini planirana je uspostava još 10 novih info točaka,

te će se nastaviti redoviti kontakti s već postojećim info točkama dostavom publikacija i organizacijom posebnih događanja

poput predavanja i sl.

c) Izdavanje publikacija

Stjecanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji, koje je Hrvatska ostvarila u lipnju 2004. godine, obilježeno je

izdavanjem drugog, proširenog i dopunjenog izdanja publikacije Hrvatska na putu u Europsku uniju: od kandidature do članstva,

dok je povodom najnovijeg proširenja Europske unije na deset novih država članica objavljena knjižica Peto proširenje Europske

unije: 2004.. Objavljen je i Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji – 2004. godina na hrvatskom i

engleskom jeziku, te novo izdanje informativne brošure o seminarima Ministarstva europskih integracija Abeceda EU. Uz to,

MEI je u 2004. godini izdavao dvomjesečnik Euroforum na hrvatskom i engleskom jeziku, a pokrenut je i novi dvomjesečnik

Eurolimač, namijenjen učenicima osnovnih škola, koji izlazi kao podlistak časopisa Modra lasta. Uz prvi broj ove periodičke

publikacije za učenike izdan je i CD Putovanje jedne zvijezde. Uz publikacije tiskani su i promotivni materijali poput planera,

kalendara i plakata kojima su popularizirane teme iz područja europskih integracija te projekti MEI-a kao što je Europski

tjedan.

U 2005. godini planirano je kontinuirano izdavanje periodike (dvomjesečnika Euroforum i Eurolimač); publikacija, među njima

osobito onih koje obrađuju teme i pitanja vezana uz pregovore o punopravnom članstvu Republike Hrvatske u Europskoj

uniji, te programskih dokumenata slijedom njihovog nastajanja.

d) Glasovni portal MEI-a

449


449

Od veljače 2003. do veljače 2004. godine u funkciji je bio Glasovni portal MEI-a koji je omogućavao građanima da, pozivom na

besplatni telefonski broj, dobiju informacije o različitim aspektima europskih integracija bilo slušanjem prethodno snimljenih

poruka, bilo izravnim razgovorom s operaterima. U dvanaest mjeseci rada Glasovnog portala zabilježeno je više od 18 000

poziva građana, a njegovo reaktiviranje planirano je za 2005. godinu.

e) Medijske aktivnosti

U 2004. godini Ministarstvo europskih integracija pokrenulo je nove oblike suradnje s medijima i drugim partnerima s ciljem

promocije obavještavanja o temama iz područja europskih integracija. Jedan takav projekt je pokretanje tjedne serije tematskih

emisija Europa i mi na Hrvatskoj televiziji, kao i suradnja s Obrazovnim programom HTV-a u izradi emisije posvećene Euquizu,

natjecanju srednjoškolaca u poznavanju EU-a i integracijskog procesa čija se državna završnica održava tijekom Europskog

tjedna. Također je započeta i suradnja s medijskom kućom Media servis u izradi serije radijskih emisija pod nazivom Europska

priča koja se emitira tjedno na Obiteljskom radiju, a ove emisije mogu preuzimati i lokalne radio postaje.

Uz to, nastavljeni su već ranije započeti projekti suradnje i podrške MEI-a inicijativama medijskih kuća u objavljivanju priloga o

temama iz područja europskih integracija kao što su dvotjedni ciklus emisija Abeceda EU na Radiju 101, objavljivanje mjesečnog

podliska Europa u Novom listu te posebnog hrvatsko-engleskog izdanja Privrednog vjesnika – Hrvatska i EU. Ovakva je suradnja

u 2004. godini započeta i sa časopisom Banka objavljivanjem posebnog broja Proširenje EU i Hrvatska. Manifestacije Europskog

tjedna oglašavane su i medijski popraćene u emisijama Hrvatskog radija te nekoliko drugih radio postaja (npr. Plavi radio,

Hrvatski katolički radio, Radio Krapina i dr.), kao i u već spomenutoj televizijskoj emisiji posvećenoj Euquizu.

U 2005. godini planiran je nastavak svih navedenih medijskih projekata kao i pokretanje novih, osobito posebnih medijskih

kampanja koje bi pratile dinamiku procesa integriranja Republike Hrvatske u Europsku uniju.

f ) Manifestacija Europski tjedan

Ovom se manifestacijom svake godine obilježavaju važni datumi iz suvremene europske povijesti: 5. svibnja – Dan Vijeća Europe

i 9. svibnja Dan Europe. Tijekom Europskog tjedna posebno se intenzivira informiranje o europskim integracijama putem

različitih prigodnih programa. U 2004. godini, uz već tradicionalne programe – Tjedan otvorenih vrata MEI-a i obilježavanje

Europskog tjedna u županijama, provedeno je, u suradnji s mnogobrojnim sponzorima, udrugama i medijima, još nekoliko

značajnih projekata. Među njima su i dva natjecanja za učenike – Login@Europe i Euquiz koji također već postaju tradicionalni

dio Europskog tjedna budući da je Login održan po treći, a Euquiz po drugi put. Za Login@Europe, natjecanje učenika osnovnih

i srednjih škola u izradi internetskih stranica na temu Europa za mlade, prijavila su se 92 školska tima, dok je Euquiz, natjecanje

srednjoškolaca u poznavanju Europske unije i procesa integracija, okupio čak 227 timova iz 167 škola iz svih županija

Republike Hrvatske. Najbolji timovi obaju natjecanja primili su vrijedne nagrade. Povodom najnovijeg proširenja Europske

unije i objavljivanja pozitivnog mišljenja Europske komisije o zahtjevu RH za članstvo u EU, organizirana je na Ekonomskom

fakultetu u Zagrebu konferencija pod nazivom Proširenje poslije proširenja na kojoj je posebno raspravljana tema budućih

proširenja EU-a te je održan niz predavanja i radionica. Uz to, upriličena su i gostovanja dužnosnika i djelatnika Ministarstva

u tematskim emisijama nekoliko radijskih postaja (npr. Plavi radio, Obiteljski radio, Prvi program radio Zagreba – kratki val

namijenjen iseljenicima). Tijekom Europskog tjedna u županijama i Tjedna otvorenih vrata MEI-a djelatnici Ministarstva održali

su velik broj predavanja za građanstvo kao i za specifične skupine poput srednjoškolaca i državnih službenika, a predavanja

u županijskim središtima bila su redovito popraćena i gostovanjima u emisijama lokalnih radio postaja. U okviru svih ovih

projekata građanima, sudionicima natjecanja te polaznicima predavanja distribuirano je oko 30 000 tematskih publikacija i

oko 15 000 komada raznih prigodnih promotivnih materijala.

U 2005. godini planirano je obilježavanje Europskog tjedna tradicionalnim manifestacijama, novim izdanjima natjecanja

450


450

Login@Europe i Euquiz, publikacijama, kao i novim prigodnim projektima.

g) Izložba Europa 2020

Selekcija radova s ove izložbe, prvotno održane u Zagrebu 2002. godine kao rezultat paneuropskog natjecanja dizajnera

u izradi plakata na temu Europa 2020, gostovala je u 2004. godini u nizu europskih gradova: Sofiji, Strasbourgu, Haskovu,

Svilengradu, Bukureštu, Stuttgartu, Berlinu i Bratislavi. U 2005. godini predviđen je nastavak ovog projekta organizacijom

novog natjecanja i izložbe pod nazivom Europa danas i sutra.

5.2.2. Informiranje ruralnog stanovništva

U postojećoj Komunikacijskoj strategiji ruralno stanovništvo je prepoznato kao specifičan segment opće javnosti za koji se

može očekivati da će imati određenih teškoća u prilagodbi kako to pokazuju iskustva država koje su postale članice Europske

unije u posljednjim valovima proširenja, te iskustva budućih članica. Stoga će se, u skladu s dinamikom pregovora o članstvu

Republike Hrvatske u Europskoj uniji te prilagodbe domaćeg zakonodavstva i drugih odredbi koje se odnose na poljoprivredu

i ruralna pitanja, obavještavati ruralno stanovništvo i poljoprivrednici posebno o ovim aspektima pridruživanja RH EU. U tu svrhu,

u 2004. godini provedeno je istraživanje o stavovima poljoprivrednika prema Europskoj uniji i procesu integracije, te pojačano

obavještavanje putem lokalnih radio postaja, u okviru projekta suradnje s Media servisom u izradi serije tematskih emisija, kao

i putem televizije, u sklopu projekta Europa i mi. U 2005. godini planiran je nastavak ovih projekata, kao i uključivanje ruralnog

stanovništva u javnu raspravu o procesu integracije kroz njegovo sudjelovanje u Nacionalnom forumu o Europskoj uniji.

5.2.3. Informiranje mladih

Informiranje mladih provodi se u sklopu informiranja opće javnosti putem Interneta, publikacija, medija i događanja, te kroz

specifične projekte usmjerene prema ovoj dobnoj skupini. Među takvim projektima su posebne stranice u okviru internetskih

stranica projekta Europa u Hrvatskoj na euro info kioscima, koje su u 2004. godini dopunjene i novim sadržajima. Zatim

posebni projekti vezani uz Europski tjedan, kao što su već spomenuta natjecanja Euquiz i Login@Europe, te posjete školskih

grupa Ministarstvu tijekom dana otvorenih vrata. U 2004. godini pokrenut je i novi dvomjesečnik za učenike osnovnih škola

Eurolimač, koji izlazi kao podlistak časopisa Modra lasta, a ostvarena je i suradnja s studentskom udrugom u organizaciji

konferencije Proširenje poslije proširenja. Uz to, održana su brojna predavanja i kvizovi o poznavanju Europske unije i procesa

integracije u školama. Nastavak ovih aktivnosti planiran je i u 2005. godini, kao i novi projekti te uključivanje mladih u javnu

raspravu djelovanjem Nacionalnog foruma o Europskoj uniji.

5.2.4. Informiranje ključnih ciljnih skupina

Ključne ciljne skupine, definirane u postojećoj Komunikacijskoj strategiji, jesu: donositelji odluka i tvorci politike (predsjednik

RH i njegovi savjetnici, Vladini dužnosnici, saborski zastupnici, vijećnici u županijskim, gradskim i općinskim vijećima); pokretači

i oblikovatelji javnog mnijenja (novinari i urednici, uglednici iz javnog života, pripadnici akademske zajednice, političke stranke

i političari, nastavnici i profesori u osnovnim i srednjim školama, zaposlenici u Nacionalnoj i sveučilišnim knjižnicama, te u

matičnim i stručnim knjižnicama, poslovni ljudi i njihove udruge, sindikalna vodstva, predstavnici nevladinih organizacija,

vjerske zajednice).

Oblici komunikacije s ključnim ciljnim skupinama koji se kontinuirano provode već duže vrijeme, pa tako i u 2004. godini, osim

već spomenutih oblika komunikacije s općom javnošću, između ostalog uključuju: dostavu biltena, publikacija i informativnih

materijala; odgovaranje na specifične upite vezane uz proces europskih integracija; pružanje informacija o obrazovnim

programima i stručnim seminarima u EU te kontakte s pripadnicima ili organizacijama ciljnih skupina zainteresiranim za

učestvovanje u njima; organiziranje i pozivanje članova ciljnih skupina na predavanja, tribine i seminare; suradnju sa strukovnim

451


451

udrugama i drugim organizacijama unutar ciljnih skupina; sudjelovanje djelatnika MEI-a na stručnim konferencijama ili

seminarima. Ova je komunikacija temeljena na bazi podataka o ciljnim skupinama koja se kontinuirano ažurira. U 2005. godini

planiran je nastavak ovih aktivnosti, kao i pojačano informativno djelovanje prema ciljnim skupinama slijedom otvaranja

pregovora o članstvu RH u EU, osobito uključivanjem pripadnika ciljnih skupina u široku javnu raspravu o različitim aspektima

procesa integriranja putem Nacionalnog foruma o Europskoj uniji, te suradnjom sa specijaliziranim medijima.

452


452

nacionalni program republike hrvatske za ...3 uvodno slovo godinu 2004. obilježila su tri datuma,...

Documents