hrvatske autoceste
TRANSCRIPT
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuEKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU
Urbana ekonomija
Studenti:Marko KaradžaKaterina RajkovačaMarina Lončarević
Osijek, 2013.
Hrvatske autoceste d.o.o., društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje, građenje i održavanje autocesta, registrirano je i započelo s radom 11. travnja 2001. kao jedan od dva pravna sljednika Hrvatske uprave za ceste. Društvo je u 100%-tnom vlasništvu Republike Hrvatske.
Autoceste su se počele graditi 70-ih godina 20.stoljeća, a intenzivnija izgradnja je počela iza 1995.
Hrvatska ima (podaci za 2011.) 1273,2 km
autocesta.
Osnovne organizacijske vrijednosti
Profesionalnost Društvena
odgovornost Uslužnost Etičnost Organizacijska
okolina Razvoj
Opći i posebni ciljevi
Sigurnost i zaštita zdravlja Uslužnost Zaštita okoliša Ulaganje u ljudski potencijal Ekonomičnost Razvoj proces Neprekidno poboljšavanje
Predmet poslovanja društva projektiranje te ishođenje
lokacijske, građevinske i uporabne dozvole za autoceste
otkup zemljišta i objekata, ustupanje radova građenja autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine
organizacija stručnog nadzora i kontrole građenja
redovito i izvanredno održavanje autocesta i cestovnih objekata, zaštita autocesta
osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila, ophodnja
obavješćivanje javnosti o stanju prohodnosti autocesta
priprema za dodjelu koncesije odlučivanje o korištenju
cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti
organizacija sustava naplate cestarine
organiziranje financiranja građenja i održavanja autocesta
Uvjeti plaćanja cestarine Na autocestama i
objektima s naplatom pod upravom „Hrvatskih autocesta“ d.o.o. cestarina se naplaćuje razmjerno dužini korištene dionice i prema pripadajućoj skupini vozila.
Na naplatnim postajama HAC-a cestarina se može platiti gotovinom, karticama za koje je na prodajnom mjestu istaknuta vidljiva oznaka da su prihvatljivo sredstvo plaćanja, čekovima građana te sredstvima pretplate.
Korisnici elektroničke naplate cestarine (ENC) koriste prolaze posebno označene za taj način plaćanja cestarine i ne uzimaju naplatnu karticu.
Korisnici SMART kartice, korištenjem sustava Touch&go, nisu obvezni uzeti magnetsku karticu na ulaznoj naplatnoj postaji.
Odmorišta
Korisnicima se omogućuje sigurna i udobna vožnja, zadovoljavanje njihovih potreba za gorivom, odmorom, jelom, pićem, raznim tehničkim i servisnim uslugama, upoznavanje turističkih i ambijentalnih znamenitosti okruženja, te pruža mogućnost korištenja dostupnih informacija, Interneta, bankarskih usluga, zadovoljavanja specifičnih potreba invalida i djece itd.
Općenito o autocestama Javne ceste s tehničkim karakteristikama
autoceste određenim propisima kojima se uređuje sigurnost prometa na cestama, koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste, prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske, omogućavanja tranzitnog prometa
Autoceste A1 Zagreb-Split-Dubrovnik A2 Zagreb-Macelj A3 Bregana-Zagreb-Lipovac A4 Zagreb-Goričan A5 Beli Manastir-Osijek-BiH A6 Bosiljevo-Rijeka A7 Rupa-Rijeka-Žuta Lokva A8 Kanfanar-Pazin-Matulji A9 Umag-Kanfanar-Pula A10 BiH-čvor Metković A11 Zagreb-Sisak A12 Vrbovec-Križevci-Koprivnica-Republika Mađarska A13 Vrbovec-Bjelovar-Virovitica-Republika Mađarska 0102 Krčki most
A1 Zagreb-Split-Dubrovnik
Gradnja autoceste A1 je jedna od najvećih investicijskih i građevinskih poduhvata ikad ostvarenih u Hrvatskoj
Izuzetno je složena i skupa građevina Tehničke probleme koje je trebalo savladati dobro
ilustrira prikaz visinskog vođenja trase, s dominantnim točkama proboja masiva Male Kapele i Velebita
Prolazi kroz vrijedna i ekološki očuvana područja Njezinom izgradnjom ostvaren je golem kapital koji se
očituje u vrijednosti infrastrukturnih objekata, kao poticaj gospodarskom razvitku te kao potpora turizmu Hrvatske
A5 Beli Manastir-Osijek-BiH
Duljine je 88,6 km Dio je paneuropskog koridora Vc(cestovni,
željeznički, zračni i riječni promet) Proteže se od Budimpešte preko Sarajeva
do Ploča Predstavlja izuzetnu vrijednost u kontekstu
privredne i prometne integracije srednjoeuropskog prostora
Pridonijeti će značajnom gospodarskom razvoju krajeva kroz koje prolazi
Most Krka
Lučni most preko rijeke Krke kod Skradina
Na dionici autoceste A1 Skradin – Šibenik
Izgradnja mosta započela je u siječnju 2003. godine, a radovi su završeni u prosincu 2004. godine
Duljina mosta je 391,16 m
Tunel Sveti Rok Nalazi se na autocesi A1 Dugačak je 5759 km Prolazi kroz Velebit (između naselja
Sveti Rok i Maslenice) Zapadna cijev tunela je otvorena
2003., a istočna tek 2009. Kroz probijeni tunel prvi se provezao
predsjedink Frajno Tuđman (16.10.1999.)