IBF: postignut trogodišnji dogovor / Tajne mora, more tajni / Politika oslobađa pomorce ? / EU:Offshore rezolucija

Transadria

Određen privremeni stečajni upravitelj

Transunion Project

Solidarnost europskog sindikalizma

br. 67 kolovoz 2011 godina 17

str.13 str.7str.4

Nezavisno glasiloSindikata Pomoraca Hrvatske

Novi zahtjevi za pomorceAmandmani na STCW konvenciju donijeti u Manili početi će se primjenjivati od prvog siječnja slijedeće godine

str.3

Nije bilo vremena za strahPriča hrvatskih pomoraca čiji je brod bio u Kashimi za vrijeme potresa i tsunamija

str.10

Safmarine tvrdi: nije bilo silovanja!Interna istraga brodara u suprotnosti s tvrdnjama vježbenice

str.11

Konvencijao radu pomoraca, 2006

Zdravstvena svjedodžba

NA BRODOVIMA NE TREBAJU NAORUŽANI KAUBOJI

NA BRODOVIMA NE TREBAJU NAORUŽANI KAUBOJI str.8-9str.8-9

br. 67 • kolovoz 20112

Porezna uprava za sve pomorce u međunarodnoj plovidbi, počevši od 11. lipnja automatski obračunavati i dodatni doprinos za benefici-rani staž, što su pomorci u međunarodnoj plovidbi dužni sami plaćati.

Za pomorce u nacionalnoj plovidbi poslodavac je obve-zan prijaviti i plaćati dodatni doprinos za beneficirani staž za razdoblje od ukrcaja do iskrcaja pomorca.

Svi pomorci od 11. lipnja imaju pravo na starosnu mirovinu pomoraca ako su napunili 60 godina života i

mogu dokazati ostvarenih 15 godina staža osiguranja na ukrcaju kao član posade broda.

Za dokazivanje da je potre-ban staž osiguranja ostvaren na ukrcaju kao član posade broda prvenstveno se koriste Pomor-ska knjižica i Radna knjižica, a dodatno i drugi dokumenti kojima se dokazuje plovidba (ugovori o radu, potvrde poslo-davca, iskrcajne liste i sl.).

Razdoblja u kojima je pomorac platio doprinos za mirovinsko osiguranje u svojstvu osiguranika-pomorca moraju se poklapati s razdobljima kada je pomorac stvarno bio ukrcan na

brodu.U potrebnih 15 godina staža

osiguranja računa se i benefici-rani staž ostvaren u skladu s ranije važećim propisima.

Razdoblja u kojima je pomorac bio prijavljen na obvezna osiguranja po nekoj drugoj osnovi (produženo osigu-ranje, poljoprivrednik ili bilo po kojoj drugoj osnovi/zvanju, ne uračunavaju se u 15 godina staža osiguranja potrebnih za starosnu mirovinu pomoraca sa 60 godina, niti se mogu doku-piti kao „pomorac“, bez obzira ako je za to razdoblje uvedena plovidba u Pomorsku knjižicu.

Pomorci koji su u pojedinim razdobljima ostvarili plovid-beni staž za koji nisu uplaćivali doprinose, a nisu bili osigurani ni po kojoj drugoj osnovi, moći će (ali samo za sva takva razdo-blja) platiti doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje unazad i to po osnovici koja u trenutku podnošenja takve retroaktivne prijave vrijedi za to svojstvo ukrcaja.

Sve tehničke pojedinosti provedbe izmjena i dopuna Pomorskog zakonika u svezi beneficiranog staža biti će sadržane u Tehničkim uputama koje će biti izrađene nakon prikupljanja i analize pristiglih pitanja. • (dp)

Izmjenama i dopunama

Pomorskog zakonika koje

su stupile na snagu 11.

lipnja 2011. godine uve-

den je staž osiguranja s

povećanim trajanjem za

pomorce što znači da će

se za plovidbu ostvarenu

od tog datuma nadalje

svakih 12 mjeseci plo-

vidbe obračunati u staž

osiguranja kao 15 mjeseci

uz obvezu plaćanja

posebnog doprinosa.

OBVEZNI DOPRINOSI POMORACA U MEĐUNARODNOJ PLOVIDBI(primjenjuje se od 11. lipnja 2011.)

KAT RADNA MJESTA OSNOVICA

MIROVINSKOOSIGURANJE

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

UKUPNIOBVEZNI

DOPRINOSI

doprinos zamirovinskoosiguranje

20%

doprinosza staž s

povećanim trajanjem

7,84%

doprinos zazdravstvenoosiguranje

15%

doprinosza zaštitu

zdravlja na radu

0,5 %

ukupniobvezni

doprinosi

43,34%

1Zapovjednik broda, upravitelj stroja, zapovjednik

osoblja,upravitelj osoblja u strojarnici7.118,00 1.423,60 558,05 1.067,70 35,59 3.084,34

2

Prvi časnik palube, drugi časnik stroja, rukovodeće

hotelsko osoblje (upravitelji), liječnik, zubar, časnik

odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda, časnik

odgovoran za zaštitu okoliša

5.249,00 1.049,80 411,52 787,35 26,25 2.274,92

3

Drugi časnik palube, zapovjednik jahte, treći časnik stro-

ja, rukovodeće hotelsko osoblje (direktori), frižiderist,

operater postrojenja za ukapljivanje, zapovjednik

plutajućeg objekta, zapovjednik nepomičnog odobalnog

objakta, operater dinamičke pozicije, upravitelj stroja

na jahti

3.966,00 793,20 310,93 594,90 19,83 1.718,86

4

Treći časnik palube, časnik plovidbene straže na palubi,

četvrti časnik stroja, radiočasnik, više hotelsko osoblje

(časnici), više tehničko osoblje (časnici), elektročasnik,

elektroničar, časnik plovidbene straže u strojarnici

3.673,00 734,60 287,96 550,95 18,37 1.591,88

5

Više hotelsko osoblje (niži časnici), više tehničko osoblje

(niži časnici), električar, mehaničar, prvi kuhar,

prvi konobar, vođa palube, vođa stroja, poslužitelj sisalj-

ki (pumpman), vozač na RO-RO brodovima, medicinska

sestra, alatničar, dizaličar, bušač, ronilac, bravar, cjevar,

varioc

3.443,00 688,60 269,93 516,45 17,22 1.492,20

6

Član plovidbene straže na palubi (kormilar),

član plovidbene straže u strojarnici (mazač),

hotelsko osoblje, tehničko osoblje

3.207,00 641,40 251,43 481,05 16,03 1.389,91

7 Drugi kuhar, drugi konobar, pekar, slastičar 2.940,00 588,00 230,50 441,00 14,70 1.274,20

8

Vježbenik palube, vježbenik stroja, ostali vježbenici,

mornar, čistač, mladić sobe, mladić kuhinje, pomoćnik

električara, pomoćnik mehaničara, pomoćnik

poslužitelja sisaljki (pumpman), pomoćno hotelsko

osoblje, pomoćno tehničko osoblje

2.679,95 536,00 210,10 402,00 13,40 1.161,50

Uvodnik

Iako je ljeto radi se punom parom: nastavljaju se prob-

lemi zaposlenika u riječkoj špediterskoj tvrtci Transadria d.d. koji nisu dobili plaće već devet mjeseci. Kolovoz je ključan za njihovu sudbinu: ili će se postići dogovori s vjerovnicima, bankama i poreznom upravom ili slijedi stečaj.

Napokon su donijete tehničke pojedinosti izmjena i dopuna Pomorskog zakonika u svezi mirovina za pomorce, ali se još ne primjenjuju- treba „srediti“ podzakonske akte. Telefoni stalno zvone: područne službe postavljaju pitanja (nisu dobile uputstva), pomorci sakupljaju zagubljene dane plovidbe. Ovih dana je jedan član poslao grčkom Goulandrisu i izraelskom ZIM-u zahtjev da mu pošalju potvrde o plovidbi sedamdesetih godina prošlog stoljeća: odlazio je na more posredstvom Zavoda (ne priznaje se potvrda Zavoda), a navigacije nema u matrikuli (u Radnoj knjižici uredno je uvedeno da plaća doprinose kao pomorac od 1971. godine).

Problemi su i u Mediteran-skoj plovidbi d.d. iz Korčule: ostali su na jednom brodu i – dvije brodice. Pomorci ostaju bez posla, kasne plaće… Redaju se sastanci u Korčuli i traži rješenje. Zar će još jedan korčulanski brodar nestati (sjetimo se Dalmatinske plovidbe iz Vela Luke).

Stupaju na snagu aman-dmani na STWC konven-ciju prihvaćeni u Manili koji donose nove obveze za pomorce. Uskoro će trebati zamijeniti i Pomorske knjižice (biometrijske), treba zami-jeniti svjedodžbe (sve imaju ograničeno vrijeme trajanja)…

Pirati su i dalje na dnevnom redu, na sve većoj razini: raspravlja se o uvođenju naoružanih zaštitara. Svaka država treba sama odlučiti kako zaštititi brodove svojih brodara. Pomorci se ne bi trebali naoružavati (trening ?), a zapovjednik ostaje odgovoran…

Slijedi vruća jesen: početi će pregovori za nove kolek-tivne ugovore, izmjene starih, a treba se pripremiti i za stupanje na snagu nove Konvencije o radu pomoraca (MLC 2006). A tu je još neuređen sektor offshore industrije, ali i malih brodova za krstarenje te jahti…

Srećom dolaze niže tempera-ture !

A onima koji su na zasluženom godišnjem odmoru želimo da se dobro odmore, napune baterije i akumulatore, jer svaki odmor je dobrodošao.

Onima koji su na brodu: mirno more ( i pedalj ispod kobilice)!

Novi obvezni doprinos

Socijalna reforma

br. 67 • kolovoz 2011 3

Novi amandmani na STCW pravila, dogovoreni u Manili 2010. godine,

imaju za svrhu da osiguraju da STCW stan-dardi ostanu mjerodavni tako da pomorci nastave razvijati i održavati svoje profe-sionalne vještine. Mnogobrojne izmjene se uvode zbog uzimanja u obzir tehnički razvoj što zahtjeva nove stručnosti.

STCW amandmani početi će se primjen-jivati od prvog siječnja 2012. godine kada stupaju na snagu. Od brodara i pomoraca će se zahtjevati da budu usklađeni i s novim minimumom STCW-a za sate odmora za pomorce.

Od sada do siječnja 2017. godine, novi zahtjevi će se uvoditi od strane državne pomorske administracije u skladu s prihvaćenim „redom vožnje“. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH započelo je s implementacijom odredbi Međunarodne konvencije o standardima izobrazbe, izda-vanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca (STCW) koje su usvojene u Manili na diplo-matskoj konferenciji (u radu je sudjelovao tajnik SPH B. Berlan) kroz odredbe Pravil-nika o zvanjima i svjedodžbama o osposo-bljenosti pomoraca.

Novi zahtjeviMnoge izmjene na STCW tablicama

stručnosti (Competence Tables) su prihvaćene u Manila amandmanima. Npr. potrebu da časnici palube budu stručno osposobljeni za korištenje ECDIS-a, a da časnici stroja budu sposobni da koriste opre-mu za spriječavanje onečišćenja. Općenito, dodatni naglasak je stavljen na management očuvanja okoliša.

Za časnike palube i stroja, bitan je novi zahtjev za osposobljavanje u svezi rukovođenja, timskog rada i menadžerskih vještina. Uveden je i poseban trening za sve pomorce, čime pojačana važnost ne samo za one koji izravno rukovode, već i za sve članove posade koji moraju komunicirati u svezi sigurnosti s višim časnicima, zapovjed-nikom i/ili personalom na kopnu.

Biti će obvezno za sve članove posade palube i stroja vježbanje da bi dokazali osposobljenost korištenjem brodskih dnevni-ka treninga koje će nadgledati časnici

odgovorni za trening na brodu (uz postojeće zahtjeve za trening časnika).

Što se tiče posebnih treninga i svjedodžbi za časnike za sigurnost (Ship Security Officers), nova sigurnosna familijarizacija i trening će se uvesti za sve članove posade broda. Pomorci će morati biti u skladu s tim novim sigurnosnim zahtjevima stažom plovidbe ili kroz prethodne treninge.

Jedna od važnijih elemenata Manila aman-dmana je dodatni naglasak dat potrebi da

se standardi stručnosti pomoraca održavaju kroz njihovu karijeru. Od svih pomoraca će se zahtjevati da dokažu adekvatnu razinu osposobljenosti u temeljnom sigurnos-nom treningu (uključujući preživljavanje, protupožarnu zaštitu, prvu pomoć i osobna sigurnost) svakih pet godina. Mnogi od tih ponovnih treninga će se izvoditi na brodu, ali će neki zahtjevati trening na kopnu u posebnim institucijama.

Pomorci koji imaju svjedodžbe o iskustvu u brodicama za spašavanje i brzim brodicama za spašavanje ili naprednu protupožarnu zaštitu će također morati dokazivati da su zadržali razinu osposobljenosti u tim vještinama svakih pet godina.

STCW sada sadrži nove, iscrpne tablice osposobljenosti (Competence Tables) za trening na tankerima, kemikalcima i tankerima za plin na osnovnoj i naprednoj razini (novi propisi su razvijeni i za posade na offshore brodovima i sve brodove koji plove u polarnim vodama).

STCW 2010 uvodi opsežne treninge i zahtjeve za svjedodžbe za novi činove: „Able Seafarer Deck“ i „Able Seafaer Engine“ prema zahtjevima za održavanje straže na palubi i u stroju.

Novi standardi osposobljenosti i posebna svjedodžba se uvodi za zanimanja „Electro-Technical Officer“ i „Electro-Technical Rating“ uvažavajući zahtjeve posebno u industriji putnički brodova. Može se primijetiti da postoje mnoge isprepletene stručnosti između Able Seafarer Engine i Electro-Technical Rating pa se može

smatrati da je Electro-Technical Rating više zvanje od Able Seafarer Engine što će pridonijeti razvoju karijere za one pomorce od kojih se zahtjeva fleksibilnost u njihovom radu na brodu.

Uvode se i dodatni liječnički standardi i zahtjevi za izdavanje svjedodžbe. Oni uključuju i specifični limit od 0.05% sadržaja alkohola u krvi ili 0,25 mg/l alko-hola prilikom izdisaja zraka.

Minimalni sati odmoraSTCW konvencija pokriva i raspored

održavanja straže. To uključuje i minimum sati odmora za pomorce da se spriječi umor i osigura da pomorci budu spremni za svoje dužnosti. STCW minimalni broj sati odmora je sada usklađen sa zahtjevima za sate rada koje je prihvatila Međunarodna organizacija rada (ILO) uključujući i Konvenciju o radu pomoraca, 2006 (ILO Maritime Labour Convention – MLC).Novi zahtjevi IMO-a za sate odmora

će stupiti na snagu u siječnju 2012. godine što će uvesti striktnije mini-malne zahtjeve od onih koje su sada na snazi. Najveće promjene su slijedeće:·

· Minimalna količina odmora u svakom razdoblju od 7 dana povećava se sa 70 na 77 sati;

· Pomorac mora uvijek imati 10 sati odmora u svakom razdoblju od 24 sata bez izuzetaka, osim u slučaju krajnje nužde;

· Postaje obveza da se vode zapisi za svakog pojedinačnog pomorca o satima odmora, što će se moći provjeriti za vrijeme Port State Control (PSC) pregleda; i

· Sati odmora se sada odnose za većinu članova posade, uključujući zapovjed-nike, a ne samo za članove posade u straži kao što je do sada bio slučaj.

· Od siječnja 2012. godine, pomorci će trebati periodično pregleda-vati i potpisivati zapise o satima rada/odmora (uglavnom jednom mjesečno) kako bi se osigurala suklad-nost za minimalnim zahtjevima sati odmora koji su dogovoreni.

SvjedodžbePomorci koji posjeduju STCW svjedodžbe

izdane prije prvog siječnja 2012. godine morati će udovoljavati novim zahtjevima, uključujući nove ponovljene treninge (refresh) kako bi njihove svjedodžbe mogle biti produžene nakon prvog siječnja 2017. godine.

Neke administracije mogu odlučiti da imple-mentiraju nove standarde prije nego druge.

SigurnostOd prvog siječnja 2014. godine svi pomor-

ci morati će pohađati tečajeve i ishodovati svjedodžbe u svezi sigurnosti u skladu s novim zahtjevima konvencije što uključuje i protu-piratske treninge.

Liječničke svjedodžbe Svjedodžbe će se moći ishodovati prema

sadašnjim zahtjevima konvencije do 2017. godine. Nakon toga, sve liječničke svjedodžbe morati će biti izdane u skladu sa 2010 standardima. U praksi poje-dine administracije mogu tražiti da se primjenjuju novi standardi i prije 2017. godine • (dp)

1. SIJEČANJ 2012. 1. SIJEČANJ 2013. 1. SRPANJ 2013. 1. SIJEČANJ 2014. 1. SIJEČANJ 2017.

Manila amandmani 2010 stupaju na snagu

Treninzi i izda-vanje svjedodžbi mogu se nastaviti

u skladu sa STCW 95

STCW 2010 certifikacija za sve

pomorce

Neke države mogu početi s uvođenjem

novih standarda

Obvezni sigurnosni treninzi u skladu s Manila amandmanima

Novi minimalni broj sati odmora stupaju

na snagu

Vlade mogu nastaviti s obnovom i produženjem svjedodžbi i potvrda izdanih prije 1. siječnja 2012.

godine te mogu nasataviti s izdavanjem, priznavan-jem i potvrđivanjem svjedodžbi u skladu s odredbama

Konvencije koje su se primjenjivale prije 1. siječnja 2012 uzimajući u obzir one pomorce koji su započeli s

treningom odmah prije 1. srpnja 2013.

Za nove pomorce koji počinju treninge

zahtjeva se da budu u skladu s novim standardima

Novi standardi treninga po izboru Novi standardi treninga su obavezni

NOVI ZAHTJEVI ZA POMORCE

STCW 2010

Stručnost pomoraca je

najkritičniji faktor za sigurnost

i efikasno vođenje brodova i

ima izravni učinak na sigurn-

ost života na moru te zaštitu

morskog okoliša.

IMO konvencija o standardima

izobrazbe, izdavanju svjedodžbi

i držanju straže pomoraca

(STCW) je obuhvatna grupa

međunarodnih pravila čija je

svrha da se osiguraju najviši

standardi stručnosti pomoraca

na globalnoj razini.

br. 67 • kolovoz 20114Vijesti

Novi generalni tajnik IMO-a

Vijeće Međunarodne pomorske orga-nizacije (IMO) je u lipnju izabralo za novog generalnog tajnika Koji Sekimizua (Japan) koji će preuzeti funkciju 31. Prosinca kada dosadašnji generalni tajnik Efthimios Mitropoulos (Grčka) napušta dužnost. Sekimizu je dosad bio ravnatelj Maritime Safety Committee u IMO-u.

Nove ILO minimalne plaće

Članovi International Shipping Federa-tion (ISF) prihvatili su izmjenu ILO mini-malne plaće za kormilare (Able Seafarer). Pod okriljem ILO Joint Maritime Commis-sion (JMC) predstavnici poslodavaca koordinirani od strane ISF-a, sastali su se s predstavnicima pomoraca koordinirani od strane International Transport Work-ers’ Federation (ITF) u Ženevi. Od prvog siječnja 2012. godine ILO minimum će se povećati na 555 dolara osnovne plaće sa sadašnjih 545 dolara. Minimum će se povećati na 568 dolara u siječnju 2013. godine i na 585 dolara 31. prosinca 2013. godine. Treba napomenuti da je vrijed-nost ILO minimalne plaće mnogo veća kada se doda vrijednost prekovremenih sati rada i drugih dodataka.

Nova konvencija

Europska komisija je podržala ratifi-kaciju nove IMO konvencije: Convention for the Safe and Environmentally Sound Recycling of Ships. No, do stupanja na snagu nove konvencije ostaju na snazi Guidelines on Transitional Measures for Shipowners Selling Ships for Re-cycling čija je svrha siguran i ekološko prihvatljiv rad rezališta.

Nakon prvog i uvodnog susreta u Madridu gdje su

predstavljeni problemi s kojima se mladi i sindikati u promet-nom sektoru danas susreću, berlinski seminar je donio analizu problema kroz pojedine sektore, ali i različite dijelove Europe. Sindikat pomoraca Hrvatske sam predstavila u skupini koju su sačinjavali isključivo mladi sindikalisti iz europskog POMORSKOG sektora što je za mene bila izvrsna prilika za razgovor i usporedbu problema na koje nailazimo u hrvatskom zakono-davstvu, uvjetima zapošljavanja i iskustava života na brodu hrvatskih pomoraca s ostatkom prisutnih sindikalista iz Europe.

Svaka od grupa je morala obraditi sljedeće zadatke:

1. Pregled zakona o pravima radnika u transportnom sektoru i pojedinoj državi

2. Najveći problemi i zahtjevi za mlade radnike u pojedinom sektoru

3. Preporuke za rad Europ-skog komiteta za socijalni dijalog u sektorima

Grupa pomorskog sektora je pokušala primjeniti sva tri zadatka na rad i život europskog pomorca koji je tek započeo svoj radni vijek te kako se na njega odražavaju zakoni u različitim europskim državama. Prov-elo se pitanje da li europskom pomorcu više idu u korist nacio-nalni ili internacionalni zakoni (ILO). Naravno odgovor na to pitanje je kompleksan, s obzi-rom da svaka europska država ima svoje zakonodavstvo iznad kojeg su tu još i međunarodni zakoni koji sve objedinjuju. Za hrvatskog pomorca bi u

većini slučajeva bilo mnogo bolje ukoliko bi se primjenjivali samo zakoni krovnih svjetskih organa s obzirom na situaciju s državnim zakonodavstvom koje u najmanju ruku nije sklono promjenama na bolje (čast iznimkama).

Također je bilo zanimljivo čuti informaciju da se časnici i zapovjednici francuske naciona-lnosti moraju učlaniti u sindikat. Odgovor na moje pitanje zašto je bio zapravo jednostavan. Sindikat štiti sve pomorce koji se nalaze na određenoj kompaniji s kojom je sklopljen kolektivni

ugovor te je zapravo nelogično pojedince koji se nisu htjeli učlaniti izdvojiti iz postignutih reformi, ugovora, poboljšanih uvjeta za rad itd...

Cilj ovakvih radionica za mlade je svakako i povezivan-je, stvaranje mreže koja bi zajednički radila na poboljšanju statusa europskog, a s time i hrvatskog pomorca. Ulaskom u EU će i naša domovina morati prilagoditi svoje zakone onima koji su propisani europskim odrednicama te nam je itekako cilj biti ukorak s bliskom budućnosti koja će donijeti promjene na bolje ISKLJUČIVO ako već sada krenemo priprema-ti teritorij i zakone za ono što nas neće zaobići. Nedavni uspjeh s uvođenjem benefici-ranog staža u Pomorski zakonik za sve mlade naraštaje hrvatskih pomoraca je prva pobjeda kojoj slijedi još mnogo bitaka.

Slijedeća i završna konferen-cija ovog europskog projekta je koncem rujna u Rigi, gdje će se odrediti smjernice za daljnji rad kako ne bi sve ostalo samo mrtvo slovo na papiru što je u nas česta praksa. Sindikat pomoraca Hrvatske će nastaviti suradnju sa Sekcijama mladih pomoraca u Europi i dalje, s ciljem osnaživanja najboljeg domaćeg proizvoda: hrvatskog pomorca. • (bm)

Solidarnosteuropskog sindikalizma

Transunion Project - II. dio seminara za mlade u tranportnom sektoru

Nastavak seminara u

organizaciji Europske or-

ganizacije transportnih

radnika, koji je započeo

početkom svibnja u Ma-

dridu održao se krajem

lipnja u glavnom gradu

Njemačke, gdje su mladi

zaposleni u transport-

nom sektoru i aktivni

u sindikalnom radu još

jednom potvrdili da je

zajednički rad temelj

bolje budućnosti, kako za

radne uvjete europskih

radnika u prometu tako

i same solidarnosti u eu-

ropskom sindikalizmu.

Transunion je projekt finan-ciran od strane EU u kojemu

će do kraja 2011. godine na četiri seminara i četiri konferencije priustvovati više od 500 sudion-ika. U Zagrebu smo sudjelovali u projektu „Žene u transportnom sektoru“ koji služi kao platfor-ma za razvijanje priručnika za edukaciju budućih povjerenica. Cilj je privući što veći broj žena koje rade u prometnom sektoru u sindikalne aktivnosti. Žene se svakodnevno susreću s nizom specifičnih problema, posebice na radnim mjestima gdje nema sindikalne organiziranosti i aktivnosti te gdje je ravno-pravnost spolova još uvijek nepoznanica.

U Zagrebu smo razgovarale sa sindikalnim povjereni-cama iz Hrvatske, Bugarske, Makedonije, Italije, Francuske i Turske, koje nisu skrivale oduševljenje ovim projektom jer kako sve kažu, bez dobre edukacije nema promjene. Žene je potrebno educirati na radnom mjestu i u okruženju u kojem se svakodnevno nalaze te im pomoći u procesu mjen-janja dispozicioniranog radnog statusa koji nije rijedak slučaj u transportnom sektoru.

Naša „domaćica“ u Zagrebu je bila Katarina Mindum, dopred-sjednica Sindikata željezničara Hrvatske za međunarodnu suradnju i obrazovanje koja

nas je oba dana uspješno vodila kroz tri sekcije zadataka pripremljenih upravo za što bolji budući priručnik. Sindi-kalno organiziranje na radnom mjestu, pozicija žena i komu-nikacija na radnome mjestu su poglavlja koja su poslužila kao temelj za dvodnevni razgovor, razmjenu iskustava, ali i pred-laganje riješenja i smjernica za ženske sindikalne aktivnosti u transportu. Sljedeća i posljed-nja konferencija je u listopadu u Sofiji, nakon koje će se vršiti posljednje pripreme za sindi-kalni priručnik, ali i dogov-arati aktivnosti za daljnji rad ženskih sekcija unutar ETF-a. • (bm)

Novi priručnik za rješavanje starih problema

Žene u transportnom sektoru

br. 67 • kolovoz 2011 5

Iako je bilo najavljeno kako će se potpisati ugovori za održavanje

svih trajektnih linija, da bi se zadržale postojeće koncesije do 31. 12. 2016. godine bez mogućnosti dolaska stranih brodara na lokalne linije, zbog nepostizanja dogov-ora i nepotpisivanja ugovora o održavanju linija između Jadrolinije i Agencije za obalni linijski promet (zbog nedovoljnih maksimalnih potpora, a koje jedino kao takve prepoznaje EU), donesena je odluka o raspisivanju natječaja za koncesije (sa obaveznim socijalnim paketima) za sve linije, uz obvezu Agencije da pripremi sve elemente za natječaje kroz mjesec kolovoz.

Strategija bi trebala sadržavati sustav linija koje povezuju kopno i otoke, kao i otoke međusobno, tipove brodova za pojedine linije, pravni okvir usklađen s odgovarajućim europskim propisima vezano za koncesioniranje te finan-cijski plan s kojim će se dodjeljivati potpore.

a) Sindikat pomoraca Hrvatske se ne slaže s ograničavanjem maksimalnih potpora na ovakav način gdje se Jadrolinija dovodi u neravnopravan položaj, , ne uvažavajući se stvarni troškovi u koje treba pribrojiti sve režijske troškove (prodaja karata, radione i sl.), s kojima Jadrolinija nije usporediva niti konkurentna malim brodarima.

b) Država mora navesti koje su linije nerentabilne, te koje će kao takve ostati u cijelosti na skrbi države, a koje linije će se konc-esionirati kao profitabilne;

c) Sindikat pomoraca Hrvatske će opetovano tražiti da se striktno odredi maksimalna starost brodo-va koji mogu doći na Jadran, te učestvovati u održavanju lini-jskog obalnog prometa i prometa između talijanskih i hrvatskih luka, bez obzira na državnu pripadnost, tj. čiju zastavu viju na krmi. Dovedeni smo u neravno-pravan položaj i prisiljeni graditi

nove i strahovito skupe brodove u hrvatskim brodogradilištima za “spas hrvatske brodograd-nje”, koji nikako ne mogu biti konkurentni jeftino nabavljenim brodovima, tko zna koliko starim, u inozemstvu.. Iz dostupnih infor-macija znamo da sada neki mali brodari grade brodove, čija je cijena višestruko manja od cijene istih brodova pravljenih kod nas (hrvatska brodogradnja). Država je izigrala Jadroliniju i s takvim načinom rada za kratko vrijeme će imati Jadroliniju u stečaju.

d) Sindikat pomoraca Hrvatske će Radničkom vijeću uputiti zahtjev da za narednu sjednicu u dnevni red uvrsti točku: Koliko i kako se Jadrolinija priprema za tržišnu utakmicu?

Novi dogovoreni datum početka pregovora je 07. rujna 2011. godine. Rok dovršenja pregovora ostaje isti odnosno 31. prosinca 2011. godine.

Za izradu Kolektivnog ugovora radnika na kopnu, od Ureda za socijalno partnerstvo dobili smo odgovor u kojem je zakazan inicijalni sastanak s predstavnic-ima Uprave za 02. kolovoza 2011. godine u Zagrebu, ali je odgođen. • (dp)

Očekujemo pristupanje izmjenama UOR s određenog na neodređeno vrijeme krajem rujna i početkom listopada ove godine. Naš prijedlog će ići ka tome da se sa svim pomorcima i zaposlenima na kopnu, koji imaju UOR na određeno vrijeme duže od tri godine, zasnuje radni odnos na neodređeno vrijeme.

Osim toga ćemo tražiti od naših članova Radničkog vijeća da kroz rad RV inzisti-raju i dalje na donošenju Plana zapošljavanju u Društvu.

Nastaviti će se obilazak manjih i, posebno, otočnih agencija Jadro-linije, upoznati se s radnicima i problemima i pokušati iznaći rješenja za iste, ali ujedno i obilaziti brodove, koji se zateknu u tim lukama.

Skupove članova SPH u Društvu će se održati krajem rujna u Zadru i kroz listopad ove godine.

U dnevni red će se svakako uvrstiti točka pregovora o plaćama jer smo nezadovoljni i smatramo da smo nedovoljno plaćeni za odgovorni posao koji obavljamo. Od Agencije za obalni linijski promet zatražiti ćemo objašnjenje kako i na koji način će se određivati koncesionari za pojedine linije po raspisanim natječajima.

Trenutačno imamo 513 članova, premda je ovaj broj varijabilan,zbog stalnog priliva novih članova i pres-tanaka UOR za pojedine članove. Razmatrali smo načine pružanja pomoći članovima koji su već duže vremena bolesni, a lošijeg su imovin-skog stanja.

Nakon što je NYKCool otkazao ugovor o suradnji za brodove

„Autumn Wind“ i „Autumn Wave“, a brod „Atlantik Frigo“ bio preko 50 dana izvan pogona zbog havarije u Panami (šteta 1,5 milijuna dolara), te dugovanjima plaća prema posadama (hrvatskim i stranim) i dobavljačima Mediteranska plovidba d.d. iz Korčule našla se u nezavidnoj situaciji. Treba reći da se radi o društvu koje je operiralo specijaliziranim brodovima za prijevoz rashlađenih tereta (frigo brodovi), a da je 2000. godine brodar ostao bez pet brodova koji su završili u rukama francuskog financijera libanonskog podrijetla Nemra Diaba zbog kredita uzetog za gradnju dva broda u splitskom brodogradilištu.

Uz brod „Atlantik Frigo“, Medit-eranska plovidba ima još dvije brodice za prijevoz putnika – „Lovor“ i „Tamaris“, dok su dva trajekta koji su održavali liniju Orebić-Dominče („Zamošće“ i

„Dominče“) prodani odnosno izrezani.

Prema najavama spas korčulanskog brodara očekuje se od Državne agencije za sanaciju banaka (DAB) koja bi trebala dokapitalizirati društvo, a odluka se očekuje u rujnu na skupštini dioničara. U međuvremenu bi se društvo trebalo restrukturirati tako da bi država trebala ući u vlasničku strukturu brodara koji joj je dužan desetak milijuna kuna (model C).

Uz to Mediteranska plovidba d.d. je u ožujku oglasila prodaju svih nekretnina u vlasništvu (upravna zgrada, hotel Mediteran u Račišću te građevinskom i poljoprivrednom zemljištu) koje su procijenjene na oko 21 milijun kuna.

Od rujna prošle godine smanjen je broj zaposlenih i srezan dio troškova, a u prvih šest mjeseci ove godine ostvarena je neto dobit od 723,5 tisuća kuna ( u istom razdo-blju prošle godine bilježen je gubi-tak od 2,5 milijuna kuna). • (dp)

Novi način školovanjaNautilus International je predstavio svoju inicijativu da se obnovi

kursevi/trening za britanske članove posade nakon desetljeća stagnaci-je. Trening je razvila Merchant Navy Training Board, uz pomoć Nautilu-sa i RMT-a, predstavljena je u lipnju, a cilj je bio izraditi dvije nove šeme treninga (jeftine i kratke).

U početku će treninzi biti samo u Engleskoj, a u skladu su s novim međunarodnim zahtjevima (izmjene STCW konvencije) koji smanjuju obaveznu plovidbu s 18 na 12 mjeseci za članove posade palube i s 12 na 6 mjeseci za članove posade stroja. • (dp)

Ususret EU

Slobodna kretanja radnikaHrvatski će se građani moći slobodno zaposliti u zemljama EU bez

posebnih odobrenja ili radnih dozvola, osim u onim zemljama koje odluče zadržati postojeća ograničenja u svojim nacionalnim pravima najduže u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina.

Hrvatska će također moći primijeniti istovrsna ograničenja, pa ni njihovi građani neće moći raditi u Hrvatskoj.

Sloboda kretanja radnika odnosi se na slobodno kretanje te pravo na zapošljavanje i boravak tijekom zaposlenja u nekoj drugoj državi članici EU.

Radnik koji se seli u drugu državu članicu imat će pravo na socijalno osiguranje i mirovinu. • (dp)

Koncesioniranje svih linija i strategija 10-godišnjeg razvoja obalnog linijskog prometa

Početak pregovora za izmjene i dopune nkuhp

Izmjene uor s određenog na neodređeno vrijeme - nastavak borbe

Obilasci članstva na brodovima i agencijama u rujnu

Jadrolinija

Pregled aktivnosti u ljetnom kvartalu

Mediteranska plovidba

Restrukturiranje i -obnova flote ?

br. 67 • kolovoz 20116

Dankarijere

Pomorski fakultet Rijeka

Pregovori, su iznjedrili trogodišnji dogovor koji će se

primjenjivati na sve IBF ugovore

od prvog siječnja 2012. godine, a uključuje povećanje plaća u slijedećem trogodišnjem razdoblju. Dvopostotno povećanje plaća će se primjenjivati od prvog siječnja 2012. godine, daljnjih 2,5 posto od prvog siječnja 2013. godine i dodatnih (i konačnih) tri posto povećanja će se primjenjivati od prvog siječnja 2014. godine.

Pod uvjetima nove metodologije dogovoreno je tijekom 2010. godine da će se postotak povećanja primjenjivati na plaće i sindi-kalni fond; iako će se o specifičnoj primjeni povećanja za časnike i ostale članove posade i elemen-tima sindikalnog fonda dogovoriti na lokalnim pregovorima između pojedinih sindikata članova ITF-a i poslodavaca.

Dogovoreno je nakon dugih pregovora uvođenje „poticajnog“ povećanja popusta za ITF Welfare Fund-a za IBF ugovore od daljnjih

pet posto, na sadašnjih pet posto, ako se broj brodova pokrivenih IBF ugovorom godišnje poveća za 2+2+1 posto od 2012. do 2014. godine.

Raspravljajući o troškovima rada, obje strane su dugo rasprav-ljale o specifičnim promjenama (amandmanima) na članke IBF Collective Bargaining Agreement-a (IBF kolektivnog ugovora), a zaključeno je da će promjene u slijedećem trogodišnjem razdoblju biti probne, kako bi se vidio utjecaj primjene ILO Maritime Labour Convention (MLC).

Duga se rasprava vodila i oko problema piratstva te je izmijenjen tekst o područjima ratnih ili ratu sličnih operacija odnosno zonama visokog rizika. Izmjena proširenja zona i naknada će se odraziti i na slijedeće pregovore u bliskoj budućnosti.

Uz specifične izmjene pojedinih članaka kolektivnog ugovora, izmi-jenjen je i potpisan Memorandum of Agreement koji sadrži dodatne dogovore postignute za vrijeme cijelih pregovora i procesa koji su otvoreni zajedno s pojedinostima koje su dodane tijeko pregovora u 2011. godini. Oni sadrže principe pomoći brodarima s razvijenim procedurama u slučaju kršenja discipline odnosno procedurama u slučaju osobnog vrijeđanja te procedurama u slučaju nasilja/šikanjiranja na brodu odnosno obveza stvaranja budućih časnika putem treninga za vježbenike i omogućavanje smještaja za vježbenike na brodovima pokriven-ima IBF ugovorima. • (dp)

Nakon nesreće platforme u Meksičkom zaljevu europar-

lamentarci su zatražili rigidnije standarde za zaštitu okoliša i sigurnost za podmorske bušotine za naftu i plin u EU. To proizlazi iz rezolucije koja je prihvaćena Komisije za industriju Europ-skog parlamenta ( 41 glas za, 6 protiv).

Prema izvjestiteljici, britanske europarlamentarke Vicky Ford (europski konzervativci), tekst rezolucije predviđa „preporuke za sprječavanje incidenata, uvođenje brzih akcija ukoliko se incidenti dogode i osigura-vanje jasnih odgovornosti“ pred donošenje prijedloga zakona Komisije EU o sigurnosti bušotina za naftu i plin slijedeće jeseni.

Što se tiče odgovornosti, prema europarlamentarcima i za offshore industriju vrijede princip „tko onečisti-plaća“. Javni sektor mora kontrolirati sigurnost u koordinaciju akcija u slučaju inci-denata. Predviđa se mogućnost

uključivanja Europska agencije za pomorsku sigurnost, a kod težih incidenata i nacional-nih planova za sprječavanje onečišćenja.

Europarlamentarci traže i da se sve aktivnosti bušenja trebaju periodično pregledavati. Prethod-

ni uvjet za dobivanje bilo kakve dozvole za bušenje trebala bi biti ocjena o utjecaju na okoliš, a aktivnosti bi mogle početi tek nakon prihvaćanja detaljnog plana sprječavanja mogućih inci-denata. • (dp)

Postignut trogodišnji dogovor

International Bargaining Forum

IBF (International Bar-

gaining Forum), kojeg

čine predstavnici ITF-a

(International Transport

Workers’ Federation)

u ime pomoraca, i JNG

(Joint Negotiating Group)

u ime poslodavaca, posti-

gli su konačni dogovor

nakon pregovora koji su

održani u Mijamiju 27. i

28. srpnja (u pregovorima

je sudjelovao B. Berlan).

Offshore rezolucija

EU

Otvaranje Dana karijere: dekan prof.dr.sc. Serđo Kos i kap. J. Karmelić (ALUMNI)

Predstavili su se: Lošinjska plovidba, Maersk Safmarine, Tankerska plovidba, Rapska plovidba…

Deseti lipanj : štand Sindikata pomoraca Hrvatske

Veliko zanimanje za rad SPH

br. 67 • kolovoz 2011 7

Prema odluci stečajne sutkinje Ljiljane Ugrin određen je

privremeni stečajni upravitelj bez čije suglasnosti uprava Transadrije neće moći upravljati imovinom tvrtke. Za stečajnog upravitelja imenovan je Zdravko Čupić iz Rijeke koji mora ispitati postoji li razlog za otvaranje stečaja, kakvi su izgledi za nastavak poslovanja te mogu li se imovinom tvrtke pokriti troškovi postupka. Ročište na kojem će se stranke izjasniti o otvaranju stečaja zakazano je za osmog rujna.

Radi se o ponovnom otvaranju predstečajnog postupka, jer je prethodni otvoren ovog proljeća (travanj) na zahtjev radnika poslovnice Transadrije iz Pule koji su svoj zahtjev predali neposredno prije zahtjeva članova SPH. Postoji opravdana sumnja da su ti radnici svoj zahtjev postavili kako bi se kupilo vrijeme i potraživanja svojih kolega iz Rijeke stavilo u drugi plan. Odmah nakon toga ti su radnici dobili od uprave svoja potraživanja i kolektivno prešli u drugu špedicijsku tvrtku. Nakon povlačenja zahtjeva radnika iz Pule, na tu odluku se žalila uprava te je sve završilo na Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu što je blokiralo zahtjev radnika iz Rijeke. Nakon odluke Visokog trgovačkog suda u Zagrebu (i više požurnica odvjetnika) o odbijanju žalbe uprave, na red je došao zahtjev za pokretanje stečaja radnika iz Rijeke (u redosljedu postoje još tri zahtjeva za pokretanje stečaja: jednog radnika, te radnika Transa-drije iz Zagreba i Šibenika).

Radnici potražuju velike iznose, nekoliko milijuna kuna, na ime neisplaćenih plaća (dug je punih devet plaća), otpremnina i drugih prava iz radnog odnosa (nisu

isplaćivani dorađeni prekovre-meni sati), a postoje i dugovi za doprinose (zdravstveno i mirovin-sko osiguranje). Iako su računi tvrtke blokirani, povremeno je uprava isplaćivala po četvrtinu plaće preostalim radnicima (veliki dio radnika je otišao iz tvrtke), a s obzirom na duljinu blokade nije jasno zbog čega sama uprava nije (prema zakonu) pokrenula stečaj. Ocjenjuje se da je Trgovački sud u Rijeci postavljanjem privremenog stečajnog upravitelja ustvari „priznao“ u kakvom je stanju tvrtka.

Prema proceduri, tijekom prethodnog postupka održat će se dva ročišta: jedno na kojem će se stranke izjašnjavati o prijedlogu za stečaj te drugo, na kojem će se odlučivati postoje li uvjeti za otvaranje stečajnog postupka.

Rješenje suda, koje je 28. srpnja objavljeno i na Zagrebačkoj burzi odmah je „srušilo“ vrijednost dionica zbog čega je tijekom dana obustavljeno i trgovanje dionicama tvrtke.

Novisindikalni povjerenici

Sredinom lipnja članovi podružnice SPH u tvrtci Transadria izabrali su novo vodstvo (zbog odlaska starog povjerenika R. Karinje iz tvrtke): izabran je Edo Žigante (zamjenici Ksenija Bebić i Nikola Babić). Istovre-meno je odlučeno da se smijeni pred-stavnik radnika u Nadzornom odboru tvrtke zbog sukoba interesa, a izabran je Nikola Babić.

Glavna skupština

Sjednica je bila zakazana za sredinu srpnja, ali je odgođena zbog nedostatka kvoruma. Mali dioničari okupljeni oko SPH imenovali su (dali punomoć) svog predstavnika na glavnoj skupštini, iako je uprava u pozivu (suprotno statutu tvrtke) tražila da takav predstavnik ima potvrdu Središnje depozitarne agencije o vlasništvu dionicama. Na odgođenoj sjednici na dnevnom redu su bila izvješća o poslovanju u 2009. godini, godišnja financijska izvješća kao i donošenje odluke da se dobit iz 2009. godine od oko 2,1 milijuna kuna namijeni za zadržanu dobit.Godišnja skupština na kojoj bi se trebala raspraviti izvješća o radu za 2010. godinu, a koja će ujedno biti i izborna, trebala bi se održati početkom jeseni.

Glavna skupština za 2009. godinu ipak je održana 28. srpnja: skupština na čelu s novim pred-sjednikom amenovala je sve točke dnevnoga reda i dala zeleno svjetlo za godišnje izvješće Uprave o stanju tvrtke u 2009. godini, na godišnje financijske izvještaje za maticu i povezana društva te – na odluku da se dva milijuna kuna usmjeri u zadržanu dobit.

Događaji u Luci Šibenik

Transadria d.d., većinski vlasnik šibenskog poduzeća Luka Šibenik, je početkom lipnja provela naja-vljivano: Skupština dioničara smijenila je upravu na čelu s Davorom Škugorom i na njegovo mjesto postavila Branimira Lepura, člana uprave Transadrije (inače bivši član uprava brojnih šibenskih podzeća: TEF, Vodičanka, Solaris, TLM, poslovnica Transadrije Šibenik…).

Transadrija je u svibnju bila sazvala nezakonitu Skupštinu (jednočlanu) koja je smijenila Škugora i imenovala Lepura ne poštujući tadašnju odluku Trgovačkog suda u Šibeniku koji je izrekao privremenu zabranu opoziva direktora Luke i odgodio Skupštinu.

Namjera Transadrije je bila da se domogne novca koji je Luka imala na računu (12 milijuna kuna), a nakon što je Škugor odbio dati pozajmicu od 5,5 ,milijuna kuna (isplata na račun tvrtke kćeri). Škugor je za zatraženih 5,5 mili-juna kuna nudio da kupe svoje udjele u Luci Šibenik što je Transa-drija odbila i – smijenila direktora. „Nezakonita“ Skupština je odlučila da dobit Luke Šibenik za 2010. godinu od 3,4 milijuna kuna podijeli udjelničarima, a kako je Transadria vlasnik 50 posto, pripalo joj je 1,7 milijuna kuna.

No, Vesna Buljan, sutkinja Visokog suda u Zagrebu, je početkom srpnja stavila točku na medijsku i pravnu trakavicu te svojom presudom (bez prava žalbe) svojoj kolegici u Šibeniku udarila pravu „pljusku“ tvrdeći, da se, osporavajući pravo dioničarima Luke Šibenik da smjenjuju članove NO i imenuju nove, osobito novog

direktora, bavila „proročanskim nagađanjima o tome koje će odluke donijeti budući predsjed-nik uprave Luke“. Tako je Visoki trgovački sud potvrdio B. Lepura za direktora Luke Šibenik.

Krajem ožujka M. Ključariček, predsjednik uprave Transadrije je najavio u medijima uzlet Luke i otvaranje 120 novih radnih mjesta. Tri mjeseca kasnije B. Lepur naja-vljuje 55 novih radnih mjesta… Prema pisanju šibenskog tiska jedina kadrovska promjena u Luci je nova pomoćnica predsjednika uprave za financije- Iva Lepur, supruga B. Lepura!

No, priča nije gotova: član uprave B. Lepur i predsjednik NO D. Račić (ujedno glavni čovjek zagrebačke filijale tvrtke) su smijenjeni…No, Lepur je privre-meno rješenje i za čelnog čovjeka Luke, jer će 19. kolovoza na skupštini biti izabran novi direktor (raspisan je natječaj).

Transadrija – sve veći gubici

U drugom kvartalu 2011. godine Transadrija je ostvarila gubitak u poslovanju od oko 7,3 milijuna kuna, čime su gubici povećani te su za prvu polovicu godine dostigli gotovo 15 milijuna kuna. To je pokazalo nekonsolidirano financijsko izvješće. Prema izješću uprave, nastavlja se krizno razdo-blje koje je započelo još prošle godine: opća nelikvidnost, otežana naplata i ostalo utjecali su na gubitak carinske garancije koja je nužna za redovito poslovanje. Uz to tvrtka je u neprekidnoj blokadi računa, a broj zaposlenika se stalno smanjuje (neisplata plaća). Treba reći i da je kutinska Petroke-mija raskinula ugovor s Transa-drijom i prešla novoosnovanom šibenskom špediteru Transadria Nova…

Ključni kolovoz

Predstavnici SPH su 11. kolo-voza primljeni od D. Tonžetića, člana uprave Transadrije i zamje-nika predsjednika NO B. Toša koji su iznijeli aktivnosti uprave prema poreznoj upravi (dugo-vanja), bankama (potpisivanje sporazuma) i vjerovnicima. Dio banaka je već potpisao spora-zum, a postignut je i sporazum s poreznom upravom o plaćanju dugovanja. Ukoliko sve banke ne potpišu, preostaje prodaja dijela imovine (nekretnina), ali je istaknuto da postoji politička volja da Transadrija nastavi sa svojim aktivnostima sa smanjen-im brojem zaposlenih (150-170). Loše je što Transadrija ostaje bez radnika kojima se duguje već devet plaća i na izmaku su snaga, a dobro je što su banke pokazale strpljenje.

Do ročišta osmoga rujna uprava Transadrije bi trebala odbloki-rati svoje račune (dogovorima s bankama, vjerovnicima), a ukoliko se to ne dogodi slijedi stačaj sa svim svojim posljedi-cama. • (dp)

Na trgovačkom sudu u Rijeci napokon je pokrenut

prethodni postupak za utvrđivanje uvjeta za otvaranje

stečaja nad tvrtkom Transadria d.d. iz Rijeke Prethodni

je postupak pokrenut na zahtjev 65 radnika članova

Sindikata pomoraca Hrvatske.

Transadria

Napokon: određen privremeni stečajni upravitelj

Fond solidarnosti SPH

Dodijeljene pomoći

Osmoga lipnja Fond soli-darnosti SPH održao je svoju drugu sjednicu. Nakon detaljne analize i razmatranja pristiglih zahtjeva za pomoć i pozajmice, komisija (N. Melvan, D. Brkljača i A. Manojlović) odlučila je da se radnicima Dunavskog Lloy-da d.d. iz Siska (dugo razdoblje bez plaća- četiri mjeseca, po 500 kuna) isplati za 86 članova ukupno 43.000 kuna pomoći. Pojedinačne pomoći isplaćene su: B. Blažeković (Dunavski Lloyd) i D. Tomaš (Jadrolinija) po 2.000 kuna te D. Prgomet (Plovput) 1.500 kuna. Odobrene su i pozajmice: M. Jurišić (Plovput) 3.000 kuna i F. Tomaš (Jadrolinija) 5.000 kuna. Odbi-jeni su zahtjevi I. Pribanić, V. Kutija.

Novi hrvatski brodar

Tvrtka Luka Ploče i pomorska agencija Jadroagent najavljuju skori osnutak brodarske tvrtke za prijevoz rasutih tereta i kontejnera po Sredozemlju i Crnome moru. Pretpostavlja se nabavkadva višenamjenska broda (conbulk) nosivosti između 35-42.000 tona ili više polovnih brodova od 24.000 tona nosivosti.

Nova pravila protiv zagađenja

Svi brodovi iznad 400 tona nosivosti koji će se graditi poslije 2013. godine morati će poboljšati svoju energetsku efikasnost za deset posto, zatim za 20 posto od 2020. do 2024. godine i 30 posto brodovi koji će se graditi nakon 2024. godine – sve u cilju smanjenja onečišćenja (emisija plinova). NR Kina, Brazil, Saudijska Arabija i Južnoafrička Repub-lika osigurale su odgodu u trajanju od 6,5 godina za novoizgrađene brodove u zemljama u razvoju. Novim pravilima EU ulazi u područje reguliranja brodarstva koje je dosad izmicalo propisima o zaštiti okoliša.

8 br. 67 • kolovoz 2011 9

Hrvatska se pridružila „akciji“ implementiranja

novih smjernica Međunarodne pomorske organizacije (IMO) sukladno kojima se dopušta ukrcaj oružanih pratnji za vrijeme plovidbe brodova u područjima visokog rizika od piratskih napada o čemu konačnu odluku donosi država zastave broda uz strogo propisane uvjete.

Smatra se da su brodovi za vrijeme plovidbe u konvoju zaštićeni, ali nakon izdvajanja posada je prepuštena sama sebi: jedna od mjera zaštite koja se primjenjuje je i plovidba uz indi-jsku obalu na udaljenosti od oko 50 milja, ali u tom slučaju brodar trpi financijske gubitke.

Oružane pratnje uglavnom se ukrcavaju na brodove u Suezu, a iskrcavaju u Jemenu, Omanu, Šri Lanci i obrnuto. Legalno ukrcavanje i iskrcavanje posada na teritoriju određene države je dozvoljeno u Omanu. Oružane pratnje su opremljene pištoljima i snajperima, a dolaskom na brod obavljaju i odgovarajuće vježbe s posadom. U Hrvatskoj ukrcavanje oružane pratnje na brodove pod hrvatskom zastavom nije zakonski regulirano (treba riješiti tehnička, sigurnosna i pravna pitanja),a zatražiti će se i mišljenje Europ-ske agencije za sigurnost plovidbe i NATO-a.

UK je među zadnjima koji planiraju promjenu zakona kako bi se dozvolilo da brodovi pod UK zastavom imaju naoružane zaštitare. Norveška je nedavno promijenila zakon i dozvolila ukrcaj zaštitara na brodove pod svojom zastavom. SAD aktivno ohrabruju njihovo korištenje i čini pritisak na druge (npr. Njemačku) da promijene zakon.

U najnovijem izvješću European Commission Task Force on Mari-time Employment stoji preporuka da „države zastave broda bi trebale dozvoliti pravnim subjektima da propišu uvjete za

oružanu zaštitu“.U svibnju je IMO Maritime

Safety Committee prihvatio smjernice o korištenju naoružanih zaštitara za prevenciju piratstva. IMO je izdao cirkular „Interim Guidance to Shipowners, Ship Operators and Shipmasters on the Use of Privately Contracted Armed Security Personnel on Bord Ships in the High Risk Area“.

Ukoliko se više brodara bude odlučivalo za oružane zaštitare kao jedan od efektivnih puteva za smanjenje uspješnih napada, a dokumenti govore da nijedan brod koji je imao zaštitare nije uspješno otet, sve će više tvrtki nuditi zaštitu. Ministar pomorstva UK Mike Penning je, međutim, izjavio: - Ne želimo kauboje!

Brodari imaju obvezu da veri-ficiraju tvrtke koje angažiraju, a to nije područje u kojem su brodari „kod kuće“.

Jedna UK odvjetnička kuća je nedavno objavila da angažiranje naoružanih zaštitara može sman-jiti premije osiguranja, ali da postoji rizik eskalacije nasilja s potencijalnim ozbiljnim povre-dama i štetama zbog uporabe oružja na brodovima.

Uz to, sva zakonska rješenja i smjernice jasno ukazuju da je konačna odgovornost za svaku odluku na – zapovjedniku broda! Prema tome potrebno je detaljno utvrditi protokol o početku akcije što ovisi o pregovorima (ugovoru) između tvrtki koje iznajmljuju naoružane zaštitare i brodara.

Zaštitari su naoružani, a njihov poslodavac mora osigurati da imaju dozvole za nošenje i korištenje oružja prema naciona-lnim zakonodavstvima sjedišta tvrtke, ali i zemalja kroz koje putuju. Odabir tvrtke je poseban problem, jer nema mađunarodne regulative i „dopusnica“ za rad tih tvrtki. Početkom ove godine Security Association for the

Maritime Industry (SAMI), je podržana od država zastava (uključujući Marshall Islands) i više industrijskih organizacija u pomorstvu izradila sustav akredi-tacije i standarde koje moraju zadovoljavati tvrtke koje nude oružanu zaštitu brodova kako bi brodari lako mogli identifici-rati „renomirane“ zaštitare. Za sada je jedini kriterij za tvrtke pristupanje International Code of Conduct for Private Security Providers, a trenutno je čak 38 tvrtki to potpisalo (Protection Vessels International, Drum Cussac, Securewest, Maritime Asset Security & Training, G4S i konzultantska grupa Control Risks…). Prema specijaliziranom tisku od 140 - 160 tvrtki nudi zaštitu u regiji Indijskog oceana.

No, sustav će biti funkcionalan tek krajem godine.

Treba reći da su troškovi vojne (mornaričke) pratne vrlo visoki (300.000 funti na dan za jednu fregatu, a samo UK ima u tom području 15 ratnih brodova), a sve je više novih privatnih tvrtki koje nude oružanu zaštitu. Članovi SAMI-ja svakog mjeseca prate oko 450 brodova, a taj broj će se prema procjenama samo povećavati !

Prema podacima International Maritime Bureau (IMB), u srpnju je zabilježeno 266 piratskih incidenata diljem svijeta, a u prvih šest mjeseci prošle godine zabilježeno je „samo“ 196 incide-nata. Dvije trećine svih napada izveli su somalski pirati. U prvih šest mjeseci smrtno je stradalo sedam pomoraca, a 36 ih je ozlijeđeno (ranjeno). Napadnuto je 99 brodova, a na 76 brodova je

otvorena vatra iz vatrenog oružja. No, dobra je vijest da se bilježi sve manje uspješnih napada, broj otetih brodova pao je na 22 posto. Prema procjenama IMB direktora Pottengala Mukundana

somalski pirati su sve nasilniji – povećava se uporaba raket-nih bacača i poluautomatskih pušaka.

IMB naglašava i značajno povećanje napada u

zapadnoafričkim vodama: 12 napada u vodama Cotonoua (Benin) koji su počeli u ožujku. Pet brodova je oteto i prisiljeno isploviti prema nepoznatim lokacijama. Pirati su zatražili (i dobili) otkupninu, ali su neki brodovi opljačkani (otet je teret naftnih prerađevina). Ocjen-juje se da su napadi odlično organizirani, a napade pred-vode dobro naoružani i nasilni napadači.

I na kraju: ovogodišnje priznanje IMO-a Award for Exceptional Bravery at Sea dodijeljena je zapovjedniku Seong Hae-gyunu broda „Samho Jewelry“ zbog „izvanredne hrabrosti njega i posade“ tijekom otmice broda. Zapovjed-nik je maltretiran od strane pirata (slomljene noge i rame-na, dvaput je propucan vatren-im oružjem). Posada je spašena nakon akcije južnokorejskih komandosa. Za nagradu je bilo 38 nominacija, a biti će dodijeljena u studenom.

Osim područja na kojem djeluju somalski pirati, pirati se pojavljuju i u drugim područjima: zapadna obala Afrike (Nigerija i okolne zemlje), južno Kinesko more (broj napada se smanjio nakon mjera koje su poduzeli Singa-put, Malezija i Indonezija) te Chittagong (Bangladeš), Callao (Peru) i luke Vijetnama (gdje pljačkaši naoružani noževima napadaju brodove na sidrištu i pljačkaju uglavnom članove posade).

No, u Somaliji se u posljednje vrijeme nešto počelo događati

(vrijeme će pokazati rezul-tate): sud u Benadiru je osudio britanske i američke državljane na 15 godina zatvora i 10.000 dolara kazne svaki nakon što su proglašeni krivima za krijumičarenje 3,6 milijuna dolara u dva zrakoplova (koji su zaplijenjeni) koji su bili nami-jenjeni za plaćanje otkupnine za otete brodove.Svi osuđeni su priznali da su nosili novac krijumičarima.Ovo je bio prvi slučaj u posljednjih 20 godina da je jedan somalski sud osudio strane državljane.

Iako ima zagovornika naoružavanja članova posade, SPH je mišljenja da zbog zakon-skih odredbi, države zastave broda bi trebale obeshrabri-vati naoružavanje i korištenje vatrenog oružja od strane članova posade za osobnu zaštitu odnosno zaštitu broda. Pomorci su civili, a korištenje oružja zahtjeva posebnu obuku i sposobnost procjene situacije. Prisustvo oružja na brodu, bilo u posjedu članova posade ili naoružanih zaštitara može obeshrabriti napadače, ali svaka uporaba (s obje strane) oružja može dovesti do eskalacije i dovođenja članova posade u životnu opasnost.

Briga za pomorce koji su bili oteti ili su im brodovi bili napadnuti i njihove obitelji je problem koji zajednički trebaju rješavati brodari, posrednici u

zapošljavanju pomoraca i sindi-kata: prošle godine u sprnju ITF Seafarers Trust je izdvojio 233.000 dolara za provođenje programa „Maritime Piracy – a humanitarian response“.

Program istražuje kako najbolje pomoći pomorcima i obiteljima od treninga prije ukrcaja, brizi nakon neuspješnog napada odnosno nakon oslobađanja otetih pomoraca.•

Priredio: D. Prestint

Za vrijeme razdoblja

monsuna u Arapskom

moru i Indijskom

oceanu, kada jenja-

vaju piratski napadi,

u središtu pažnje

našao se dugački popis

državnih adminis-

tracija koje su počele

u svom zakonodavstvu

regulirati položaj

brodova pod svojim

zastavama na kojima

su ukrcani naoružani

zaštitari.

Na ITF Seafarers Section meeting koji je održan u Buenos Airesu 13. i 14. lipnja (sudjelovali B. Berlan i P. Brazzoduro iz SPH) raspravljalo se o trenutnoj situaciji u svezi piratstva uz somalsku obalu, Indijski ocean, Arapsko more i Adenski zaljev. U raspravi su sudjelovala i dva vodeća svjetska predstavnika na polju obavještajne zajednice i sigurnosti.

Nakon duge rasprave prihvaćena je rezoluci-ja koja poziva ITF i sve sindikate da povećaju napore u podršci kampanji za zaustavljanje piratstva te da budu spremni na davanje podrške pomorcima koji odbiju da plove u tim područjem.

OCJENJUJE SE da je situacija dosegla razinu koju sindikati članovi ITF-a više ne mogu trpjeti;

VJERUJE SE da je došlo vrijeme da se zauzme odlučan stav prema kažnjavanju somalskih pirata;

OCJENJUJE SE da je tisuće pomoraca pod prijetnjom vatrog oružja, batina, s ograničenim kretanjem, a u nekim slučajevima podvrgnuti su mučenju te prijetnji smrću. Samo u 2010. godini 4.185 pomoraca je napadnuto, 1.090 su postali taoci mjesecima, a trenutno oko 19brodova s 411 članova posade je oteto.

PODSJEĆA SE da, unatoč silovitoj prirodi tih zločina protiv pomoraca, cijena njihovih života je neobjav-ljena i nije poznata javnosti.

VJERUJE SE da će, bez akcije protiv tih pomorskih razbojnika koju treba povesti odmah, problem eska-lirati i proširiti se na druge dijelove svijeta;

VJERUJE SE da niti jedan pomorac ne bi trebao riskirati svoj život za svoj posao;

ZAKLJUČUJE SE da treba osuditi pojedine Vlade koje su prihvatile da se određena razina piratstva može tolerirati;

UTVRĐUJE SE da ukoliko Vlade, uključujući i države zastave broda, ne udvostruče svoje napore da iskorijene problem somalskih pirata, sindikati članovi ITF-a vjeruju da će ubrzo doći trenutak kada više neće moći prihvatiti povećani rizik i nesigurnu situaciju za svoje članove koji plove tim područjem;

POZIVAJU SE ITF i svi sindikati članovi da pojačaju svoje napore u podršci kampanji za zaustavljanje piratstva te da budu spremni na davanje podrške pomorcima koji odbiju da plove tim područjem.

STOGA je odlučeno da se ustanovi radna grupa na visokoj razini za strateško planiranje koja će odmah početi da planira implementaciju odluke o odbijanju plovidbe pomoraca u tom području.

Rezolucija o piratstvu

NA BRODOVIMA NE TREBAJU NAORUŽANI KAUBOJI

Pirati

NA BRODOVIMA NE TREBAJU NAORUŽANI KAUBOJI

br. 67 • kolovoz 201110

Zapovjednik Škapul s Malog Lošinja i električar Dlačić

s Cresa posjetili su nas u Središnjem uredu SPH u Rijeci nakon povratka kući i pobjede nad katastrofalnim tsunamijem u Japanu ovog proljeća. Nakon jednomjesečnog oporavka u svojim domovima pristali su na razgovor o svojem iskustvu, oporavku i nastavku rada na kompaniji s kojom su krenuli opet put Japana.

Škapul: - Kući smo se vratili 23. ožujka.. Prva četiri dana nakon tsunamija smo prov-

eli u luci Kashima (oko 150 km od epicentra potresa), koliko je trajalo čišćenje nasukanih brodova, olupina, napuštenih brodova koji su “šetali” po luci... Mi nismo mogli isploviti, jer smo bili u dnu luke, nije bilo remor-kera ni pilota… Četvrti dan smo krenuli za Yokohamu, jer su tek nakon dva dana u luku su stigli remorkeri uz čiju smo pomoć uspjeli otploviti. U Tajvanu smo iskrcani, pregledani zbog mogućnosti radijacije (nalaz je bio negativan) te poslani kući s dijagnozom PTSP-a...

Hrvatski pomorci opisuju potres kao zaglušujuću tutnja-vinu koja je sve tresla, jednako na brodu kao i na kopnu. Rafin-erije su počele gorjeti, događala se lančana reakcija eksplozija nakon 5-6 minuta potresa. Makina je bila osposobljena, kako kaže zapovjednik Škapul, za vrijeme potresa su bili vezani i uspješnim manevriranjem su se uspjeli održati vezani i na mjestu u jednom komadu.

Spremno su čekali tsunami koji je bio najavljen nakon dva uzastopna potresa. Dvadeset minuta su imali na raspolaganju za pripreme prije nadolazećeg gigantskog morskog plimnog vala. Zasigurno nije bio ugodan prizor gledati svojim očima kako se more ubrzano povlači

u smjeru pučine, a ono što je uslijedilo bi se kako kažu Dlačić i Škapul moglo nazvati scenom iz akcijskog filma.

- Nakon desetak minuta se more počelo vraćati. Brod koji je stajao iza nas je odnijelo , što je rezultiralo jakim udarcem u naš brod. U tom dijelu luke je bilo još sedam brodova. Nismo mogli isploviti, jer su za brod bile priključene lučke dizalice, a radnici su pobjegli - opisuje Dlačić situaciju, prvi plimni val visok sedam metara stigao je već za 20-ak minuta. Najprije se more spustilo za 5-7 metara, a zatim podiglo za 14. Popucali su konopi koji su nas držali uz rivu, a dizalice su nam otkinule komad krila mosta. Manevri-ranje zapovjednika Škapula u lučici je trajalo osam sati. Agonija je trajala do 22 sata u intervalima od 15 minuta, koliko je bilo vrijeme dolaska novih plimnih valova, no osim toga, 26-člana posada broda se borila i

s napuštenim brodovima koje je more nosilo napuštenom lukom..

Na pitanje kako su komunicira-li sa svijetom te uopće saznali za dolazak tsunamija, kažu, imali su jednu komunikacijsku vezu jer su sve ostale uništene lučkim dizali-cama. Nedugo netom je proradio i Readon telefon. Drugi dan su na taj način čuli da se u blizini nalazi i nuklearna centrala.

Na pitanje kako je posada uspjela izaći uspješno na kraj sa situacijom u kojoj su se našli bez žrtava, Škapul kaže:

- Ja sam bio cijelo vrijeme na mostu sam. Nakon nekog vreme-

na mi se pridružio timunjer i prvi časnik koji su mu pomagali u izvidinici prilikom izbjegavanja opasnih napuštenih brodova, dizalica u moru… Ostatak posade je spremno čekao na svojim mjestima i po potrebi obavljao svoje dužnosti. Često puta su morali silaziti na rivu i pokušavali se vezati konopima. Svi smo bili u panici, ali nije bilo vremena za strah.

Hrvatski pomorci su bili pripremljeni za ovakve slučajeve, jer se u kompaniji provode vježbe jednom mjesečno upravo da bi se spriječili neželjeni

scenariji na brodu: panika među posadom i napuštanje broda. Set vježbi pomaže u slučaju koji je zadesio hrabru posadu, ali to nije nikakvo jamstvo za smireno i odgovorno ponašanje članova koje je zadesila kalvarija ovakvih razmjera. Mnogi kažu da je ključna uloga zapovjednika, koji je prema riječima Dlačića bio smiren i staložen. Konačno je uspio spasiti i brod koji je prošao s malo oštećenja, ali i važnije, posadu, zbog čega će ove godine biti nominiran od strane Sidnika-ta pomoraca Hrvatske za Plavu vrpcu Vjesnika.

Oporavak najbrže ide uz obitelj vlastitu volju za povrat-kom u normalu, napominje Dlačić. Nakon povratka kući na dva kvarnerska otoka, hrvatski pomorci su provodili

vrijeme daleko od vreve gradske svakodnevnice i prema naputku kompanije povremeno odlazili na razgovor s psihologinjom u Rijeci koja je specijalizirana upravo za rad s traumatiziranim pomorcima. No, ni to nije bilo dugoga vijeka jer u trenucima dok mi ovo pišemo, naša dva heroja su već dva mjeseca na brodu, vjerovatno putuju istom rutom kao i nekoliko mjeseci unazad, kada su kako i sami kažu preživjeli američki film katastrofe - iako je ovoga puta bila riječ o stvarnom životu…• (bm)

Nedjeljko Dlačić i

Nedjeljko Škapul,

hrvatski pomorci koji

su preživjeli katastrofu

koja je zadesila Japan

u ožujku ove godine,

nisu ni slutili što ih

čeka dok su iskrcavali

teret u japanskoj luci

Kashima. Oko tri sata

popodne, nakon što

su doplovili na brodu

„Emu Arrow“ norveške

kompanije Gearbulk,

osjetili su snažan potres,

a sljedećih udarnih 24

sata su povijest koju

ovoga puta pišu hrvatski

heroji.

“U Japanu smo bili šest dana i doživjeli prema našim neslužbenim saznan-jima 600 potresa.”

Plava vrpca Vjesnika

NIJE BILO VREMENAZA STRAH!

Oštećenja u luci iz Kashima

“Emu Arrow”

S lijeva nadesno Nedjeljko Škapul, Nedjeljko Dlačić

Brod „Emu Arrow“ od 51.800 tona nosivosti pretrpio je oštećenja trupa za vrijeme tsunamija dok je bio u luci Kashi-ma. „Emu Arrow“ je iskrcavao teret kada ga je pogodio tsuna-mi i uzrokovao sudar broda s ostalim brodovima koji su bili privezani. Koristeći bow thruster (pramčani vijak) i glavni stroj, „Emu Arrow“ je izbjegao da ga jaka morska struja i tsunami bace na obalu. Nitko od 26 članova posade nije ozlijeđen. Nakon isplovljavanja „Emu Arrow“ je usidrio očekujući pregled oštećenja. Nema izvješća o onečišćenju.

(jedno od prvih izvješća prispjelih iz Japana)

br. 67 • kolovoz 2011 11

Tajfun je ime za tropske oluje u Kineskom moru i kod obala Japana. U drugim

područjima takve se oluje nazivaju “hurri-cane” odnosno “cyclones”. Tajfuni se poja-vljuju sezonski, uglavnom prije kraja ljeta – označava ih vjetar jačine 12 (ili veće) po Beaufortovoj ljestvici ( više od 118 kilometa-ra na sat). Začetak tajfuna se prati sateliti-ma, zrakoplovima i radarima. Uglavnom je brzina kretanja središta tajfuna manja od 15 čvorova, a teško je predvidjeti njegov smjer kretanja. Meteo postaje su dale različit položaj tajfuna Orchid, pa je moguće da posada nije točno znala stanje mora tijekom tajfuna. Vidljivost je bila ograničena zbog morske pjene koja se dizala s visokih valova u kombinaciji s jakom kišom. U takvim uvjetima posada je mogla osjetiti naprezanje trupa broda i pokušati olakšati, promjenom kursa, naprezanja.

Maksimalna visina valova s kojima se susreo “Derbyshire” tijekom tajfuna Orchid iznosila je 10,86 metara. Danas se zna o tzv. “abnormalnim” valovima visine i do 30 meta-ra, ali oni nisu česti. Da li je “Derbyshire” naletio na takav val ? Stoljećima pomorci okrivljuju visoke valove za zagonetna potonuća, ali, postoji i mišljenje, da su takvi valovi legenda.

Može se samo pretpostavljati kakvi su bili uvjeti na brodu”Derbyshire” tijekom tajfuna Orchid. Pretpostavlje se da se 7. i 8. rujna, u danima prije nestanka, vjetar i valovi oko 250 milja zapadno-sjevero-zapadno od središta tajfuna postali prijetnja brodu koji je plovio u smjeru jugozapad da izbjegne tajfun. U pet sati ujutro devetog rujna (dan kada se “Derbyshire” posljedni put javio) valovi su bili visine 10,86 metara, a vjetar je imao brzinu od 56 čvora. Procjenjuje se da, kada je brod izgubljen, su valovi bili nešto duži od dužine broda (brod je bio dug 294 metra, oko tri puta dužine nogometnog terena, bio je širok 44 metra, kao šestotračni autoput, mogao je prevesti 160.000 tona tereta – težina 15.000 londonskih autobusa na kat), tako da je pramac bio pod vodom prije nego je imao priliku da se popne na vrh vala.Karakteristika tajfuna Orchid je bila da je polje vjetra uzrokovalo da je brod imalo malo vremena da se propinje na valove.

„Karine A“ Šestoga svibnja 2001. godine zrakoplov

na redovnoj ophodnji Sredozemljem uočio je sumnjivi brod imena „Santorini“. Dva „Dabur“ ophodna broda poslana su da

presretnu mali (dužina 25 metara, nosivost 40 tona) brod. Isplovila su i dva raketna čamca koji su presreli brod u međunarodnim vodama, oko deset milja od izraelske obale. Posade su uočile na palubi broda „Santori-ni“ veliki broj plastičnih bačava različitih dimenzija. Izraelski komandosi (Shayetet - izraelske posebne mornaričke snage) popele su se na brod. Četiri člana posade nisu niti pokušala pružiti otpor. Nakon pregleda, u kojem je ustanovljeno da se među teretom nalazi oružje, brod „Santorini“ je odveden u luku Haifa.

Istraga koja je uslijedila otrkila je da je naručitelj prijevoza Ahmed Jibril (Popular Front for the Liberation of Palestine - Gener-al Command). Vrijednost tereta, uključujući cijenu krijumičarenja, procijenjena je na deset milijuna dolara. Krijumičari, koji su

isplovili s teretom iz Tripolija (Libija) su trebali dobro zatvorene i vodonepropusne bačve iskrcati na prethodno pripremljenoj lokaciji na obali Gaze gdje su teret trebali preuzeti predstavnici Palestinaca.

Slijedećeg dana, sedmog svibnja 2001. godine, u dvadeset sati po lokalnom vremenu održana je konferencija za novin-are u Haifi na kojoj su sudjelovali ministar odbrane Binyamin Ben-Eliezer i zapovjed-nik izraelske mornarice Yedidia Yaari. Ovaj posljednji je odbacio bilo kakva njegova saznanje o pokušajima krijumičarenja oružja u posljednje vrijeme morem. Ali,

slijedećeg dana, ispitivanje krijumičara je pokazalo da su samo oni izvršili tri takva pokušaja od kojih su dva bila uspješna.

Osam mjeseci kasnije, ujutro drugog siječnja, flotila ophodnih brodova „Dvora“ (moguće i „Dabour“) i flotile brzih napad-nih brodova (Flotilla-13) isplovili su iz Eilata. Ovoga puta operacija je dobila kodno ime „Noah’s Ark“ (Noina arka) koja je unaprijed dobro isplanirana. Cilj je bio preuzimanje broda „KARINE A“ na kojem je bio teret oružja. Presretanju je pretho-dila višemjesečna obavještajna aktivnost – operacija „Milk and Honey“ (‘khalav u-dvash, med i mlijeko).

Brodice su bile premale da prevezu čamce komandosa, pa su oni preplovili cijelu razdaljinu vlastitim pogonom uz višekratno popunjavanje zaliha goriva. Preuzimanje broda „Karine A“ koje je izve-la Flotilla-13 u osam minuta bez otvaranja vatre, dogodilo se noću između trećeg i četvrtog siječnja u međunarodnim vodama Crvenog mora, između Egipta i Saudijske Arabije, oko 500 kilometara od Eilata. Dio ljudstva je prebačen na brod helikop-terima, a drugi se služio brzim brodicama. Preuzimanje i praćenje broda natrag u Eilat pratili su jurišni helikopteri. Oper-aciju su vodili Eli Merom i Shaul Mofaz. „Karine A“ stigao je u Eilat ujutro četvrtog siječnja 2002. godine, a cijela je operacija trajala manje od 60 sati.

Istoga dana organizirana je konferencija za novinare na kojoj je javnosti obznan-jeno preuzimanje broda. Prve slike (brod još u plovidbi) tereta nađenoga na brodu odmah su objavljene. Dva dana kasnije, šestog siječnja 2002. godine u 17 sati opet je sazvana konferencija za novinare na visokoj razini (premijer i ministar odbrane) u pomorskoj bazi u Eilatu. Zaplijenjeno oružje mogli su pogledati strani vojni atašei, diplomati i reporteri.

Nastavlja se

Sindikati nastavljaju lobirati za sveo-buhvatnu istragu o smrti južnoafričke

vježbenice Akhone Geveze i navođenje silovanja na kontejnerskom brodu „Safmarine Kariba (6.696 TEU, izgrađen 2008. godine), unatoč izvješću brodara koje je naoko u skladu s nesrećom.

International Transport Workers’ Federation (ITF) je objavio da je njegov odvjetnički odjel ponudio svoje usluge obitelji u zastupanju u Hrvatskoj, u čijim je vodama tijelo pronađeno.

Britanski predstavnici sindikata Nautilus objavili su da su u kontaktu sa državnim tajnikom za transport Mikeom Pennigom u svezi moguće istrage V. Britanije, a slučaj se koristi za animiranje javnosti o slučajevima šikaniranja žena-pomoraca.

Doduše, godinu dana nakon smrti vježbenice, Safmarine je objavio rezultate svoje interne istrage oko nesreće.

Komentirajući rezultate, izvršni direktor Tomas Drybye je izjavio da je istraga opovrga-va prva izvješća da je neposredno prije smrti Geveza se žalila zapovjedniku broda za seksu-alno iskorištavanje od strane prvog časnika.

- Akhona je, odgovarajući na izravno pitanje zapovjednika, opovrgla da je bila subjekt bilo kakvog seksualnog iskorištavanja, izjavio je Drybye.

Istražujući tijek događaja, Safmarine pretpostavlja da je Geveza umjesto prijav-ljivanja silovanja rekla zapovjedniku da ima „

osobnih problema“ u svojem odnosu s prvim časnikom i da „ razmišlja o samoubojstvu“. Nakon sastanka između Geveze i prvog časnika, s upraviteljem stroja kao svjedokom, dogovoreno je da će se Geveza iskrcati u Trstu za dva dana.

Jan de Vrij odvjetnik Safmarine-a izjavio je

da se brodar slaže s nalazima istrage hrvatske policije da je Geveza izvršila samoubojstvo kod Rijeke, gdje je pronađeno njeno tijelo, skočivši s kontejnerskog broda.

- Naknadno smo zatražili ponovno otvaranje istrage, a Safmarine je, i nadalje ostaje, voljan da surađuje i bilo kakvoj budućoj istrazi, čak iako nemamo nikakav

razlog za sumnju na hrvatsku istragu, izja-vio je de Vrij.

No, sindikati nastavljaju lobirati za novu istragu. Iz Nautilusa poručuju da je „nezadovoljavajuće“ da vlada V. Britanije dosad samo otvorila svoju istragu o smrti na brodu pod britanskom zastavom provjeravajući navode hrvatske policije.

- Često imamo problem nadležnosti kao ispriku da se ne učini ništa ili čak kao dio procesa kriminalizacije pomoraca, izjavio je glasnogovornik Andrew Linnington.

ITF je objavio da očekuje autorizaciju obitelji geveze da pošalje poslanstvo u Hrvatsku da ubrza novu istragu.

- Od smrti Akhone Sindikat pomoraca Hrvatske (član ITF-a), ITF maritime opera-tions i Nautilus International stvarali su pritisak na hrvatske vlasti – pogotovo je Nautilus molio vladu V. Britanije da osigura da Foreign Office (zbog zastave) preuzme aktivnu ulogu u istrazi, izjavio je ITF.

ITF je dodao da još uvijek provodi istragu, jer nisu proučeni „ mnogi dokumenti koje su hrvatski istražitelji poslali državnom odvjetniku“.

Safmarine je objavio da je unaprijedio program obavljanja vježbeničkog staža kojeg provodi Transnet nakon događaja s vježbenicom Geveza kako bi bi bili sigurni da brodar „ čini sve da osigura sigurnost i dobro-bit svih onih koji plove na našim brodovima“.

Sada svi vježbenici imaju 24-satni pris-tup internetu i osobnu elektronsku poštu (e-mail). Uz to imaju razgovore s industrijs-kim psihologom kako bi stekli vještinu kako da riješe sukobe i šikaniranja i imali pristup neovisnom programu pomoći za zaposlene.

Kadeti sada plove samo na ruti Europa-Južna Afrika.

S druge strane, nedavno je Nautilus objavio elaborat u kojem je stoji da je pronađeno da je čak 41 posto žena-pomoraca izvijestilo o bilo kakvoj vrsti seksualnog uznemiravanja dok je plovilo. • (dp)

Safmarine proveo je in-

ternu istragu i pronašao

„proturječnosti“ u izješću o

smrti vježbenice koja se žalila

na seksualno iskorištavanje

dok je plovila na brodu pod

zastavom V. Britanije

”Derbyshire” i “Karine A”

Tajne mora, more tajni

Piše: D.Prestint

Slučaj Akhona Geveza

Safmarine tvrdi:nije bilo silovanja !

br. 67 • kolovoz 201112Postavlja se pitanje zbog čega pomorci postaju pušači i konzu-menti alkohola.

1. Smanjenje stresaPosao pomorca je težak i stresan, pa pomorci smatraju da im duhan i alkohol smanjuju stres.

2. Povećanje koncentracijeKako bi bili sigurno na moru pomorci moraju biti koncentrirani na svoj posao te vjeruju da im pušenje i konzumiranje alkohola povećavaju koncentraciju.

3. Povećanje budnosti tijekom noćnih stražaPušenje pomaže pomorcima da ostanu budni.U jednom od slijedećih napisa savjetovati ćemo kako ostati budan u straži.

4. Svladavanje samoćePomorci većinu svog vremena su daleko od svojih obitelji, zbog toga puše i piju da lakše svladaju samoću.

5. Održavanje toplineNa moru tijekom zimskih mjeseci, pušenje i konzumacija alkohola

pomažu tijelu da održava temperaturu.

6. Macho imidžPomorci smatraju da ih pušenje i konzumiranje alkohola čini čvršćima, pouzdanijima i drskijima.

7. Pomoć pri aktivnostimaPomorci smatraju da konzumacija alkohola i pušenje stimulira pri obavljanju raznih aktivnosti.

8. Pomoć u društvuPomorci smatraju da je konzumac-iju alkohola i pušenje dobrodošla pomoć prilikom uključivanja u društveni život.

9. Pomoć u održavanju autoritetaSamo timski rad čini pomorca uspješnim. Konzumiranje alko-hola i pušenje pomaže pri otklanjanju svih barijera unutar tima.

10. Sretan životNa kraju krajeva, pomorci tvrde da su sretniji kad puše i piju alkohol… • (dp)

10 razloga zbog čega pomorci puše i piju

Japanski Journal of Ma-

rine Medicine objavio je

izvješće o načinu života

ribara u svezi pušenja i

konzumacije alkohola.

Izvješće je ustanovilo

da: oko 60 posto po-

moraca na putničkim

brodovima redovito

pije i da 56,8 posto puši;

članovi posade (osim

časnika) mlađih od 44

godina puši znatno više

nego druge dobne sku-

pine; da muškarci imaju

veću tendenciju da budu

pušači.

Noćna mora za zapovjednika broda„B Atlantic“ Volodymyra Ustymenka

i drugog časnika Yuriya Datchenka je završena: uhićeni su u kolovozu 2007. Godine nakon što je kokain pronađen na oplati broda u jezeru Maracaibo. Brod nikad nije oslobođen! Pomorci su u kolovozu 2010. Osuđeni na devet godina zatvora unatoč tome što nije bilo dokaza o krivnji.

Nakon suđenja dva su se časnika pozvala na Strasbourg Convention kako bi prebacili svoj slučaj pod ukrajinski zakonski sustav. Sredinom siječnja su repatrirani. Unatoč tome što im je zajamčeno automatsko oslobađanje, Ukrajina je promijenila mišljenje te ih je prisilila na novo suđenje. Konačno su, nakon 60 dana, 15. ožujka pušteni zbog nedostatka dokaza.

No, dva druga časnika su ostala u zatvoru: Georgios Koutikas, zapovjednik tankera „Astro Saturn“ (vlasnik Anangel) i njegov prvi časnik Athanasios Ntoustsias. Oni su uhićeni u listopadu 2008. godine nakon što je na brodu otkriven kokain u luci Puerto La Cruz. Suđenje je održano u svibnju 2010., a osuđeni su na osam godina zatvora.

Četvrtog travnja, još jedan brod i njegova posada su uhićeni u Puerto La Cruzu - „Maria L.“. četiri storine kilograma kokaina pronađeno je u kod lista kormila. Posada, njih 20 ( Grci, Čileanci, Indonežani i Ukrajin-

ci) zatočeno je na brodu.Prema venecuelanskom zakonu, tužitelji

imaju 45 dana da podignu optužnicu ili odbace tužbu. Pojavila se i treća opcija – nisu podigli optužnicu, a brodu je zabranjeno isploljavanje dok traje istraga, ali se istraga ne vodi! Samo se kupuje vrijeme dok netko ne preuzme odgovornost i ne odluči što da se radi. Sudac je korektno naredio puštanje broda nakon 45 dana, jer nije bilo dokaza protiv brodara, ali brod nije pušten.

U slučaju Ustymenko i Datchenko sudac je znao da je optužba vrlo nefer i da su pomorci nevini, ali je iz političkih razloga presudio. Imao je izbor: dati ostavku, završiti u zatvoru ili presuditi…

Generalni tajnik IMO-a Efthimios Mitro-poulos poslao je pismo predsjedniku Hugu Chavezu i kontaktirao venecuelanskog ambasadora u Londonu. Diplomacija je ostala jedina nada za uhićene pomorce.

Odlazak kućama Ustymenka i Datchenka uslijedio je nakon sastanka ukrajinskih diplomata s Chavezom u prosincu u svezi „ jačanja ukrajinsko-venecuelanskih odnosa“. Ukrajinski ured vanjskih poslova potvrdio je je „za vrijeme pregovora ukrajinski ministar posebnu pažnju posjetio ubrzanju repatri-jacije dvoje pomoraca“.

Politička trgovina izgleda da je odigrala i u slučaju dva puštanja dva broda krajem

Dobra je vijest da su dva ukrajinska časnika koji su bili u zatvoru

više od tri godine u Venecueli zbog optužbe za krijumičarenje

droge puštena. Loša je vijest da su još jedan brod i njegova posada

zbog istoga razloga (pronađen kokain s vanjske strane trupa)

uhićeni.

Politika oslobađa pomorce ?

Kriminalizacija

Smrt preteškog pomorca na brodu njemačke kompanije NSC Schiffahrtsge-

sellschaft uzrokovana je srčanim udarom nakon osobne nezgode i uzdigla je pitanje koliko striktno treba primjenjivati zdravst-vene standarde za pomorce.

Brodski mehaničar umro je prilikom iskrcaja putem pilotskih ljestava na tender s kontejnerskog broda „YM Tianjin“ (4.298 teu, izgrađen 2006.) u tajvanskoj luci Kaoh-siung u kolovozu prošle godine.Mehaničar se spuštao pilotskim ljestvama slijedeći zapovjednika. Obojica su se iskrcavala nakon odrađenog ugovora.Prema izvješću njemačkog Federal Bureau of Maritime Casualty Investigation (BSU) mehaničar je promašio platformu na tenderu i pao u more. Unatoč poduzetim naporima posade, mehaničar nije uspio dosegnuti pojas za spašavanje i iako ga je zapovjednik uhvatio, zbog njegove težine (140 kilograma) bilo je vrlo teško izvući ga na platformu tendera. Tajvanski mrtvozornik je ustanovio smrt utapanjem.

BSU je objavio da nije dozvoljena obdukci-ja, jer je prema lokalnim zakonima potrebna suglasnost obitelji. Ipak, istražitelji su pods-

jetili da je loše zdravstveno stanje pomorca imalo znatnog utjecaja na smrt.

-Treba ustanoviti da li je utapljanju prethodio srčani udar ili drugi akutni zdravstveni problem. Sve upućuje na to da se brodski mehaničar, koji je znao plivati, nije mogao održavati na površini u vodi temperature tridesetak stupnjeva celzi-jusa, pri valovima visine oko jednog metra niti minute zbog posebnih zdrastvenih zapreka.

Izvješće ukazuje i na to da je iskrcaj putem pilotskih ljestava vrlo rijedak te da posada može podcijeniti svoje mogućnosti.Zapovjednik i mehaničar očito nisu procijenili opasnost, jer nisu imali pojaseve za spašavanje, što se smatra minimalnim sigurnosnim zahtjevom. Zabilježen je i slučaj da je pomorac pao u more kada je pripremao pilotske ljestve na kontejnerskom brodu „EMS Trader“ ( 2.442 teu, izgrađen 2000.) u Hamburgu. Istraga je pokazala da je ukrcajna točka bila loše projektirana, a da pomorac nije poduzeo sve mjere zaštite.

Danish Maritime Authority (DMA) istraživala je slučaj utapljanja časnika koji je pao u more kada je pokušao se ukrcati na tanker „OW Copenhagen“ (3.600 dwt,izgrađen 2006.) s brodice, jer je bio teško otrovan. Časnik je odbio prsluk za spašavanje, imao je prekomjernu tječesnu težinu i patio je od srčanih tegoba. Istraga je pokazala da je klonuo prije pada u more.

DMA je obavila i istragu u slučaju kada je prošle godine pilot pao u more s broda „Skawpilot 1“ kada se pokušao popeti na brod zbog težine ruksaka na leđima. Pilot je spašen.

Objavljen je i slučaj pada pomorca u more zbog toga što pilotske ljestve nisu bile popravljene. I u ovom slučaju pomorac je spašen. • (dp)

Sigurnost

Uzrok smrti:pilotskeljestve i prekomjernatežina

2010. godine – tankera „Aqua“ (vlasnik turski Geden) i bulkera „Jin Yao“ (vlasnik kineski Jinhui). Tanker je uhićen u veljači 2010. Godine kada je pronađen kokain i pušten u prosincu, mjeysec dana nakon što je venecuelanski ministar vanjskih

poslova posjetio Tursku i pregovarao o povećanju obima trgovine. Kineski bulker je uhićen nakon što je droga otkrivena u kolovozu 2010., a pušten je u studenom. Očito da Kina ima veći utjecaj na vene-cuelansku vladu. • (dp)

br. 67 • kolovoz 2011 13

Prema standardima IMO MLC, 2006: nadležna vlasti mora zahtje-

vati da, prije početka rada na brodu, pomorci imaju valjanu zdravstvenu svjedodžbu kojom se potvrđuje da su zdravstveno sposobni obavljati dužnosti koje će im biti povjerene na moru.

Da bi se osiguralo da zdravstvene svjedodžbe istinito odražavaju zdravstveno stanje pomorca, u svjetlju dužnosti koje oni obavljaju, nadležna vlast mora, nakon savje-tovanja sa zainteresinarim organizaci-jama brodovlasnika i pomoraca i obraćajući punu pažnju primjenljivim međunarodnim smjernicama nave-denim u Dijelu B Kodeksa, propi-sati prirodu zdravstvenog pregleda i svjedodžbu.Ovaj standard ne zadire u Međunarodnu konvenciju o stan-dardima uvježbavanja, svjedodžbama i održavanju straže iz 1978. godine (s izmjenama)- STCW.

Zdravstvenu svjedodžbu treba izdati valjano osposobljen liječnik ili, u slučaju svjedodžbe koja se odnosi samo na vid, osoba koju je nadležna vlast priznala sposobnom za izdavanje takve svjedodžbe. Liječnici moraju uživati punu stručnu neovisnost pri obavljanju prosudbi u postupku zdravstvenih pregleda.

Pomorci kojima je odbijeno izda-vanje zdravatsvene svjedodžbe ili im je ograničena sposobnost za rad, osobito s obzirom na vrijeme, polje

rada ili područje poslovanja, moraju imati pravo na daljnji pregled drugog neovisnog liječnika ili neovisnog zdravstvenog arbitra.

Svaka zdravstvena svjedodžba mora utvrditi napose:

· Da su sluh i vid pomorca, kao i razlikovanje boja u slučaju pomorca koji će biti zaposlen na poslovima gdje sposobnost za rad koji će obavljati može biti ograničena zbog neraz-likovanja boja , zadovoljeni; i

· Da pomorac nije takvog zdravstvenog stanja koje bi moglo biti pogoršano službom na moru, činit ga nesposob-nim za takvu službu ili štetiti zdravlju drugih osoba na brodu.

Osim u kraćem razdoblju zbog posebnih dužnosti koje će zaintere-sirani pomorac obavljati ili ako to zahtjeva STCW:

· Valjanost zdravstvene svjedodžbe mora biti najviše dvije godine, osim ako je pomorac mlađi od 18 godina, u kojem slučaju svjedodžba vrijedi jednu godinu;

· Svjedodžba o razlikovanju boja vrijedit će najduže šest godina.

U hitnim slučajevima, nadležna vlast može dopustiti pomorcu rad bez valjane zdravstvene svjedodžbe do naredne luke pristajanja u kojoj pomorac može dobiti zdravstvenu svjedodžbu od liječnika pod uvjetom da:

· Razdoblje takvog dopuštenja ne prelazi tri mjeseva; i

· Da pomorac posjeduje nedavno izdanu isteklu zdravstvenu svjedodžbu.

Ako valjanost svjedodžbe istekne tijekom putovanja, svjedodžba će ostati na snazi do naredne luke pristajanja gdje pomorac može dobiti zdravstvenu svjedodžbu od ovlaštenog liječnika pod uvjetom da to razdoblje ne traje duže od tri mjeseca.

Zdravstvene svjedodžbe pomoraca koji rade na brodovima, a koji su redovito zaposleni na međunarodnim putovanjima, moraju biti barem na engleskom jeziku.

Nadležna vlast, liječnici, ispitivači, brodovlasnici, predstavnici pomoraca i

sve druge osobe koje se bave zdravst-venim pregledima radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti kandidata za pomorce ili zaposlenih pomoraca, moraju se pridržavati ILO/WHO Guidelines for Conducting Pre-sea and Periodic Medical Fitness Examinations

for Seafarers, uključujući naknadne inačice tih smjernica i svih drugih primjenljivih međunarodnih smjernica koje je objavila Međunarodna orga-nizacija rada, Međunarodna pomorska organizacija i Svjetska zdravstvena organizacija. • (dp)

Izdavanje zdravstvene svjedodžbe za pomorce ima za svrhu da svi po-morci budu zdravstveno sposobni za obavljanje svojih dužnosti na bro-du, a pomorci ne smiju raditi na brodu ako nije utvrđeno da su zdravst-veno sposobni obavljati dužnosti.

Objavljujemo popis MMPI ovlaštenih zdravstvenih ustanova/ordinacija

NAZIV GRAD ADRESA

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Gartner-Pilaš Vesna Crikvenica Kotorska bb

D.Z. Dubrovnik Dubrovnik Ante Starčevića 45

Zdravstvena ustanova za medicinu rada, Bošnjak, Podružnica Dubrovnik Dubrovnik Ćira Carića 3

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Petrošević Mirko Đakovo Petra Preradovića 2

Poliklinika "Dr.Meter" Imotski Tina Ujevića 4

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Ilić, dr. Ljepović, dr. Terihaj-Labus, dr. Strikić Karlovac Dr. A. Štampara 3

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Trkulja Gordana Karlovac Kralja Tomislava 10

D.Z. Korčula Korčula Kalac bb

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Tomac Mladen Krk Vinogradska b.b.

D.Z. Sisačko-moslavačke županije, Ordinacija Kutina Kutina A.G. Matoša 44

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Rimac Živko Labin Sv. Mikule 2

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Pavlinović Matko Makarska Stjepana Ivičevića 2

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Delač Olga Mali lošinj Priko 69

Zdravstvena ustanova za obavljanje djelatnosti medicine rada "Dubravka" Metković Kralja Zvonimira 32

Zdravstvena ustanova za medicinu rada, Bošnjak Metković Vl. Nazora 5

Zdravstvena ustanova za medicinu rada ADRIA MEDIC Omišalj Poje 1

DZ Opatija Opatija Stubište Rupa 1

D.Z. Osječko-baranjske županije Osijek Park kralja Petra Krešimira IV. br. 6

Poliklinika Turjak d. o. o. Osijek J. J. Strossmayera 163

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Terzić Dragan Osijek Reisnerova 34 b

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Šoš Maida Osijek Prolaz Josipa Leovića 4

Poliklinika Medicus za internu medicinu i medicinu rada Osijek Fra Kačića Miošića 13

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Orešković Danka Otočac Ul. Vladimira Nazora 14

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Vujović Mirjana Ploče Trg kralja Tomislava 9

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Horvat Danica Poreč Dr. Mauro Gioseffi 2

Poliklinika "Intermed" Požega Matije Gupca 21

Poliklinika CROATIA zdravstveno osiguranje - ARS MEDICA, Pula Pula Nikole Tesle 9

Poliklinika za baromedicinu i medicinu rada OXY Pula Kochova 1/a

Privatna specijalistička ordinacija za medicinu rada dr. Kandžija Ante Pula 43. Istarske divizije 101

Poliklinika Korzo-Pomerio d.o.o. Pula Arsenalska 8

Trgovačko društvo Elkron Medica d.o.o. za internu medicinu i medicinu rada Pula Giardini 2 (ord. Jeromelina ulica 81)

Poliklinika Sunce, Podružnica Pula Pula Verudela 8

Poliklinika "PRO VITA" Rijeka Trpimirova 2

Privatna specijalistička ordinacija za medicinu rada dr. Šimundić Antonio Rijeka Riva 16/V

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Božin-Juračić, dr. Rossi-Gašparović, Spadoni-Krivičić Rijeka Ive Marinkovića 11

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Jakovac Darko Rijeka I. Marinkovića 11/I

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Marjanović Marija Rijeka Park Nikole Hosta 5

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Pancić Mirjana Rijeka Medovićeva 35

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Čabrajec-Grbac Snježana Rijeka Milutina Barača 26

Zdravstvena ustanova za medicinu rada dr. Rački Zlatko Rijeka Uljarska 1

Zdravstvena ustanova za medicinu rada, Rijeka Rijeka Verdijeva 8/1 (stara Riva Boduli 1)

Poliklinika Pavlić Rijeka Dolac 3

Poliklinika Sunce, Podružnica Rijeka Rijeka Riva 8/IV

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Miletić-Kancelir Vesna Rovinj Istarska bb

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Paladin-Šušnjara Ljubica Sinj Ramska bb

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Matoc, dr. Blažević-Tadić Sisak F.Lovrića 29.

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Korči-Lovaković, Lovrić, Padovan-Janković, Radišić, Stanić-Radoš Slavonski Brod Borovska 7

Poliklinika PABLO za dermatologiju, ginekologiju, oftalmologiju i medicinu rada Solin Matoševa 10.posl.Zagreb,

F.Andrašeca14.

D.Z. ZAGREB-CENTAR, Ordinacija Split Split Gradiščanskih Hrvata 16

Poliklinika "Caktaš" Split Istarska 3

Poliklinika SUNCE, Podružnica Split Split Poljička cesta 32

Poliklinika za int. medicinu, ginek. i opstet., derm. i vener., oftalmol., neurol., psih., ortop. i medicinu rada dr. Ercegović Split Lička 2

Poliklinika za radiologiju-ortopan, ginekologiju i medicinu rada, Dr. Mijač Split Put Firula 55

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Antunović Mirjana Split Matice hrvatske 68

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Bućan Diana Split A. G. Matoša 2

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Mijić Marijan Split Put Supavla 19

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Varinac-Barač Milana Split Trg hrvatske bratske zajednice bb

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Čović-Rogošić Dragica Split A.G. Matoša 2

Ustanova za medicinu rada "Dr. Wagner" Split Domovinskog rata 47

Zdravstvena ustanova za medicinu rada, Poliklinika "Dr. Obad" za inter.med., gin., ortop., oftal., neurol i medicinu rada Split Poljička cesta 5

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Šlender Milan Supetar Mladena Vodanovića 24

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Čala, dr. Jurman, dr. Vukšić, dr. Skočić Šibenik Karla Vipauca 8

Poliklinika Jelovac Tinjan Kmačići 2, Radetići

Specijalistička ordinacija medicine rada dr. Kačić Inge Trogir

Konvencija o radu pomoraca, 2006.

Zdravstvena svjedodžba

br. 67 • kolovoz 201114

Teretni brod „Yaakob II“ koji plovi pod zastavom državice

Sierra Leone već je bio „zvijezda“ novinskih članaka polovicom lipnja ove godine. Naime, ovaj ostarjeli brod, građen još 1971. godine u njemačkom brodogradilištu Stein-burg je doslovce promašio sidrište luke Šibenik i nasukao se kraj otoka Krapnja.

Nasreću, postupak odsuka-vanja je trajao kratko i brod se nakon pregleda trupa ipak vezao u šibenskoj luci gdje je stigao na utovar tereta drva. „Yaakob II“ je u managementu tvrtke Dana Maritime Company iz sirijskog grada Tartousa, a plovi pod

zapovjedništvom Mohamada Yassera Jaohara, također Sirijca. Ostatak od devet članova posade čine uglavnom Egipćani i Indijci. Kako su sami Sirijci među lošije plaćenim posadama na području Mediterana nije teško zaključiti da su strani članovi posade plaćeni još lošije od njih, dakle manje od cca 600 US$ koliko mjesečno zaradi prosječni sirijski kormilar. I dok se za Egipćane zna da im nije stran rad za najnižu plaću u regiji, koja za kormilara iznosi od 250 do 300 dolara, u zadnje vrijeme se pojav-ljuje veći brod Indijaca, uglavnom bez ikakvih kvalifikacija koji pristaju raditi za istu tu sramotno

nisku nadnicu. Tako su na Yaakobu ukrcani kormilari Yogesh Agnihotri i Madan Thapa, pri čemu je ovaj potonji pomorac koji je tek napunio 18 godina potegao čak iz Nepala da bi radio za 250 US$. Istu tu plaću primaju još jedan indijski kormi-lar i dva mazača,

ali su samo dva gore spomenuta pomorca pristala na razgovor i snimanje. Kažu da im je jasno da rade za sitniš, ali da su jednostavno primorani na to jer nemaju od čega živjeti, a na spomen ITF ili barem ILO minimalne plaće se osmjehuju i poručuju da bi vrlo rado plovili u aranžmanu neke od hrvatskih agen-cija za ukrcaj pomoraca. Mi ćemo dodati – zašto ne, ali pod normal-nim i ljudskim uvjetima, a morat će pokazati i neko znanje. Nije nimalo čudno da brod sa tako sastavljenom posadom doživi udes, a čitaocima vjerojatno neće biti čudno da pomorci niti ne znaju kako im se

zove luka upisa ( Freetown ) pa se na slici krmenog dijela broda može lijepo vidjeti što tu stoji. Kada se pogleda popis posade, tu stoji da se brod nalazi u luci Shibnik, a da je tu doplovio iz Porto Margerah!

I dok se na „Yaakobu II“ plovi ispod svih kriterija, barem stoji to da zapovjednik ne pokušava uljepšati stanje niti laže oko visine plaća. No, nedugo nakon ovog veterana u Šibenik je stigao još jedan Sirijac pod stranom zastavom, ovaj put se radilo o brodu „Montaser M“, koji plovi pod gruzijskom zastavom pogodnosti. Taj brod je mlađi, građen također u Njemačkoj, ali 1988. godine i na njemu je od deset članova posade šest Sirijaca te po dva Egipćana i Indijca, koji obavljaju poslove kormilara odnosno mazača. Može se unaprijed pogađati kolike su im nadnice, ali su oni sami potvrdili

da plove za istih sramotnih 250 američkih dolara mjesečno uključujući sve prekovremene sate. Međutim, ovdje je zapovjednik Omar Mansour pokušao prodati priču da ti nesretnici primaju

800 US$ na mjesec, ali se ubrzo povukao, svjestan da ne može parirati istinitim podacima koji su mu predočeni od strane ITF inspektora. I tako će Sirijci uz najamnu radnu snagu sa Srednjeg istoka pokušati što više profitirati dok se ne počne primjenjivati nova pomorska Konvencija 2006., koja bi trebala suzbiti ovakve pojave i omogućiti fer tržišno nadmetanje za terete u ovom dijelu Medit-erana.

Da se taj cilj još dugo treba raditi i posadu svaki put opskr-

bljivati informacijama o tome kolika bi im trebala biti minimalna plaća, kazuje i primjer turskog broda „Muzaffer Bey“, koji je u istu luku prispio nekoliko dana prije „Montasera M“. Tu su od 16

članova posade njih čak petnaes-torica Turci. Iako su kod turskih pomoraca prosječne plaće za kormilara nešto veće i uglavnom su u rasponu od 800 do 1.000 US$, ovdje je zapovjednik mrtav-hladan pokazao ugovor o zapo-slenju ispisan na „špranci“ ITF TCC formulara i tvrdio da oni zarađuju i preko 1.800 dolara. Jasno, posada nije tako što izjavila, a „Muzaffer Bey“ će se teško izvući sa ITF-ovih crnih lista pri budućim inspekcijama. •

M. Kronja

Vijesti iz pomorstva

\ Sigurnost putnika biti će središnja tema Svjetskog dana pomorstva 2012. godine, odlučio je IMO, a obilježiti će se pod motom –„ Sto godina nakon Titanica“

\ CMA CMG je odlučio višim časnicima povećati plaće za deset posto i snanjiti njihovo opterećenje zapošljavanjem dva druga te dva treća časnika na velikim kontejnerskim brodovima.

\ Lošinjska plovidba je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila gubitak od 24,7 milijuna kuna ponajviše zbog remonta tri broda u trajanju od četiri mjeseca te niskim vozarinama.

\ Atlantska plovidba je prodala svoja dva teškaša- „Atlant Svenja“ i „Atlant Regine“ kineskom brodaru Hanssy Shipping iz Shanghaia. Očekuje se da će isti brodar kupiti i preostala dva broda – „Atlant Trina“ i „Atlant Frauke“.

\ Atlantska plovidba objavila je imena novogradnji koje će biti isporučene u slijedećem razdoblju: „AP Argosy“, „AP Jadran“, „AP Konavle“, „AP Pelješac“, „AP Astarea“, „AP Slano“ i „AP Ston“.

\ Lošinjska plovidba prodala je svoj bulk „Katarina“ grčkim vlasnicima za 6,8 milijuna dolara. U rujnu se očekuje preuzi-manje bulka „Maja“ koji se gradi u Kini – prvoj novogradnji te kompanije nakon punih 25 godina.

\ Visoki sud iz Bombaya odlučio je sredinom lipnja vratiti dokumente hrvatskom zapovjedniku koji je kontejnerskim brodom „Nordlake“ u veljači u sudaru potopio indijski ratni brod – incident se dogodio zbog propusta na brodovu „Seaeagle“ te indijskim ratnim brodovima „Vidhyagiri“ i „Godavari“.

Teretni brod „Yaakob II“ koji plovi pod zastavom državice Sierra Le-

one već je bio „zvijezda“ novinskih članaka polovicom lipnja ove go-

dine. Naime, ovaj ostarjeli brod, građen još 1971. godine u njemačkom

brodogradilištu Steinburg je doslovce promašio sidrište luke Šibenik i

nasukao se kraj otoka Krapnja.

Sramotneplaće

Iz bilježnice ITF inspektora

br. 67 • kolovoz 2011 15

DATUM PRIMITKABROJ ISKAZNICE

PRISTUPNICA SINDIKAT POMORACA HRVATSKESREDI[NJI UREDKRE[IMIROVA 4, 51000 RIJEKA

POPUNJAVA SPH

DATUM VLASTORU^NIMJESTO POTPIS

PLA]ANJE ^LANARINEGOTOVINOM NA BLAGAJNI SPH UPLATOM NA @IRO RA^UN SPH PREMA UGOVORU SPH S BRODAROM/POSREDNIKOM KREDITNOM KARTICOM

DA LI STE PRETHODNO BILI ^LAN SPH DA NE^L. BROJ KADA STE PRESTALI BITI ^LANDA LI STE ^LAN DRUGOG SINDIKATA DA NE KOJEG

MOLIMO POPUNITI TISKANIM SLOVIMA

BRODAR POSREDNIK U ZAPO[LJAVANJUBROD IMO BROJ SVOJSTVOPOMORSKA KNJI@ICA BR. IZDANA U VRIJEDI DO

@ELIM SE U^LANITI U SINDIKAT POMORACA HRVATSKEPREZIME IME M @ADRESAJMBG OIB GRAD PO[TANSKI BROJ TELEFONE-MAIL MOBILNI TELEFON

NAJBLI@A RODBINAPREZIME IME SRODSTVOADRESA GRAD PO[TANSKI BROJ

[KOLSKA SPREMA ZVANJE

DETALJI O GLAVNOJ SVJEDOD@BI

IZDANA OD DATUM IZDAVANJA

Od 23. do 26. lipnja održana je treća obnovljena povijesna regata tradicionalnih brodova komiških ribara. Kap. M. Marohnić („Kraljica mora“ na kojoj su bili smješteni gosti, sponzori i uzvanici) poslao nam je slike od kojih objavljujemo izbor.

Turski brod „I. Sahinkaya“ 15. srpnja nasukao se kraj šibenskog kanala sv. Ante zbog otkazivanja kormila. Brod je bio nasukan oko dva sata i otegljen u Šibenik gdje mu je izdana zabrana plovidbe dok se ne utvrde okolnosti nezgode. M. Kronja

Foto vijest

Impressum

Pomorski vjesnikISSN 1330-736Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 51 000 RijekaZa nakladnika: Vladimir SvalinaGlavni i izvršni urednik: Danilo PrestintDizajn i prijelom: Roman Cetin

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a, 51 000 RijekaNaklada: 5.000

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, dis-kete i CD se ne vraćaju.

Rota palagruzona

Treći festival mora

122dana bolovanja za

pomorce pokriva novi

finski zakon o radu

26m $

Najveća cijena plaćena

za bulker od 34.000 tona

nosivosti u srpnju

br. 67 • kolovoz 201116

Brod koji se pojavljuje u sapunici je „Citta di

Abbazia“ - izgrađen je u srpnju 1939. godine u riječkom brodogradilištu Cantieri Navali del Quarnero (današnji 3. maj) za riječkog brodara Societa Fiumana di Navigazione kao „Abbazia“ (Opatija). Zajedno s brodom blizancem „Laurana“ (Lovran) bio je namijenjen održavanju putničke linije iz Rijeke prema lukama Istre i Italije.

Desetog lipnja 1940. godine Italija je objavila rat Francus-koj i V. Britaniji pa je „Laura-na“ rekvirirana od strane talijanske ratne mornarice,a „Abbazia“ je (prividno) ostala u uporabi kao putnički brod.

Osmoga rujna 1943. Godine,

nakon kapitulacije Italije, brod „Abbazia“ pobjegao je na jug da bi izbjegao služenje pod njemačkom upravom. Drugih podataka o brodu za vrijeme

Drugog svjetskog rata - nema.U lipnju 1946. godine brod

je prodan brodaru Societa Partenopea di Navigazione iz Napulja (S.P.A.N), nije promi-

jenio ime i počeo je održavati vezu između Napulja i otoka Capri.

Nepoznatog datuma, ali prije 1952. godine, mijenja se vlas-

nik – Armanavi S.P.A iz Napul-ja, ali je brod (prividno) i dalje u flori S.P.A.N.-a. Slijedeće godine mijenja ime u „Citta di Abbazia“.

Sedamdesetih godina pret-voren je u trajekt s malenom krmenom rampom za prijevoz (malog) broja osobnih automo-bila. U isto vrijeme promijen-jeni su i limovi glavne palube.

Velika reorganizacija region-alnih trajektnih servisa u Italiji 1975. godine uvodi državu kao vlasnika servisa putem brodara Tirrenia S.p.A, a napuljski zaljev servisira tvrtka Compag-nia Regionale Marittima (Ca.Re.Mar.) koja je „progutala“ S.P.A.N.

Kao najstariji brod, 1975. godine postaje vlasništvo privatnog brodara Aponte, ali je često i najmu Ca.Re.Mar-a.

Godine 1990. registrirani vlasnik je Medmar Navi S.P.A. iz Napulja, a od 2004. u vlasništvu je Linee Lauro S.P.A iz Napulja.

Još uvijek plovi ! •

D. Prestint

Ovih dana na HRT-u

vrti se talijanska sa-

punica „Capri“ u ko-

joj se često pojavljuju

brodovi koji povezuju

Capri s Napuljem. Među

brodovima vjerojatno je

netko razaznao poznatu

siluetu – siluetu bro-

dova koji su plovili u

floti riječke Jadrolin-

ije poznati kao serija

„pjesnika“.

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 RijekaTel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673 E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@ri.t-com.hr; vsvalina@sph.hr;predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr; pbrazzoduro@sph.hr;brazzoduro_predrag@itf.org.uk; ljiljana.bobic@sph.hr;amanojlovic@sph.hr; bmanojlovic@sph.hr; dprestint@sph.hr

URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050E-mail: sph-zadar@zd.t-com.hr; mmiocic@sph.hr;ivica.jambrek@zd.t-com.hr

URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 SplitTel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339E-mail: sph-split@st.t-com.hr; bberlan@sph.hr; amalger@sph.hr

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 DubrovnikTel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@du.t-com.hr;vglavocic@sph.hr;glavocic_vladimir@itf.org.uk

URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 ŠibenikTel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321E-mail: mkronja@sph.hr; kronja_milko@itf.org.uk

Adresar

Abbaziajoš uvijek plovi!

Moreplov