>>>>

nositelj projekta - Udruga „Interaktiva“partneri: Općina Mrkopalj,Akademija medicinskih znanosti Hrvatske,Turistička zajednica općine Mrkopalj,Hrvatski savjet za zelenu gradnju,Udruga „Croatia Incognita“,Udruga mladih „Malo po malo“

Goran Ivanišević, specijalist fizijatar, reumatolog, balneolog, primarijus, umirovljen 2013. Rođen 1948. u Zagrebu. Diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1973.), magistrirao (1992.). Radio u Bolnici u Varaždinskim Toplicama (1975.-1984.) i Klinici za reumatske bolesti i rehabilitaciju KBC Zagreb (1984.-2013.).Područje znanstvenog interesa: fizijatrija, reumatologija, balneoklimatologija, zdravstveni turizam, prirodni ljekoviti činitelji. Utemeljio Lošinjsku školu prirodnih ljekovitih činitelja AMZH (2000.-2015.), Proljetni simpozij medicinske etike i deontologije HLZ-a (2001.-2015.) i Proljetne susrete u Klanjcu AMZH (2009.-2013.).Posebne nagrade: Liječnik godine Internacionalne lige humanista (2002.), Ladislav Rakovac HLZ-a (2002.), predstavnik HLZ-a između 65 liječnika svijeta u projektu WMA - knjizi "Caring Physicians of the World" (2005.). Začasni član Hrvatskog liječničkog zbora (2010.) i Hrvatskog reumatološkog društva i počasni građanin Malog Lošinja (2007.), HLZ-a (2015.). Počasni član AMZH od 2004.

Jadranka Mustajbegović, redovita profesorica u trajnom zvanju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, specijalistica medicine rada. Rođena 1951. u Puli. Diplomirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1975.), magistrirala (1987.), doktorirala (1992.) na Sveučilištu u Zagrebu, naslov disertacije “Vrijednosti ventilacijskih funkcija pluća poljoprivrednih radnika”.Radila u Domu zdravlja I.L. Ribar, Zagreb (do 1989.), na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 1989. na Katedri za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada obavljala u tri mandata dužnost predstojnice katedre i pročelnice Zavoda.Područje znanstvenog interesa je zaštita zdravlja u odnosu na čimbenike radnog i općeg okoliša, posebice osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstva. Voditeljica nekoliko znanstvenih projekata Ministarstva znanosti RH, FP7 te DG SANCO, mentorica 9 doktoranada. Publicirala 185 znanstvenih i stručnih radova.Nagrade: Ladislav Rakovac (2004.); Nagrada za životno djelo za promicanje zaštite na radu (2013.).Redovita članica AMZH od 1994. U Akademiji obnosi dužnost predsjednice Odbora za medicinu rada i sporta u Kolegiju javnog zdravstva.

Dalija Milonja diplomirala je 2002. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Članica je Hrvatske komore arhitekata. Pokretačica i glavna urednica časopisa za detalj u arhitekturi „Presjek“. Od 2005 godine vodi vlastiti arhitektonski ured. Certificirani je stručnjak zelene gradnje. U arhitekturi se bavi temama održivosti, prolaznosti i nenametljivosti.

Darko Znaor je neovisni agrarni analitičar s iskustvom rada na preko stotinu projekata u 30 europskih i azijskih zemalja. Kao voditelj projekata ili konzultant sudjelovao je na brojnim strategijskim, obrazovnim, istraživačkim i razvojnim projektima Svjetske banke, OECD-a, UN organizacija, Europske komisije, vlada EU članica i vlade SAD-a. Za njih je procjenjivao i uspješnost provedbe preko stotinu projekata, programa, strategija i politika. Bio je gostujući predavač i/ili istraživač na sveučilištima u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji, Italiji i Bugarskoj. Doktor je zaštite okoliša (Sveučilište Essex, Engleska) i prvi europski magistar ekološke poljoprivrede (Sveučilište Wageningen, Nizozemska, 1992. godina). Autor je preko stotinu publikacija, većina kojih propituje održivost u poljoprivredi; njezin utjecaj na prirodu i okoliš, te ulogu u razvitku ruralnih područja. Autor je jedinstvene istraživačke metode kojom je moguće procjeniti ekonomske i okolišne posljedice potpunog preusm-jerenja na ekološku poljoprivredu neke regije ili države, a koja se temelji na izračunu skrivenih (okolišnih i društvenih) troškova i koristi sektora poljoprivrede i poljoprivrednih inputa.

Tomislav Pavelić rođen je u Zagrebu 1964., gdje je i diplomirao na Arhitektonskom fakultetu 1990. godine. Usporedno s arhitekturom bavi se esejistikom i likovnom umjetnošću. Prvu samostalnu izložbu iz područja likovnih umjetnosti imao je 1996. u Galeriji Josip Račić u Zagrebu; sudjelovao na više koncepcijskih skupnih izložbi.Objavljuje arhitektonske i šire likovno-umjetničke kritike i eseje, surađu-je s časopisima Čip, Arhitektura i Oris te s Trećim programom Hrvatskog radija. Na Trećem programu Hrvatskog radija 2002. pokreće emisiju Život prostora te je uređuje do 2006., a 2012. godine je jedan od pokretača emisije Stvarnost prostora - između poetike i politike, u kojoj vodi seriju razgovora s protagonistima domaće arhitektonske scene. Do 2007. godine radi u Studiju BF, nakon čega pokreće vlastiti ured ovlaštenog arhitekta, a od 2013. surađuje s Robertom Loherom, kao loher.pavelić. Godine 2009. dobio je nagradu Drago Galić UHA-e za obiteljsku kuću u Rudešu, u Zagrebu. 2012. godine je povjerenik/kustos hrvatskog nastupa na 13. Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji, izložba „Izravna demokracija zahtjeva izravan prostor“, predstavnici Pulska grupa te Igor Bezinović, Hrvosla-va Brkljušić, Boris Cvjetanović i Siniša Labrović. 2015. godine objavio knjigu arhitektonskih eseja, O busenu trave pod stopalom, u izdanju UPI-2m, za koju iste godine dobija nagradu UHAe 'Neven Šegvić'.

Matjaž Pavlin, magistar turizma, 32 godine iskustva u turizmu, dugogodišnji direktor Kompasa Novo mesto d.o.o., najinovativnije turističke agencije u Sloveniji, autor ili ko-autor mnogih nagrađenih turističkih produkata kao što su Putevima baštine Dolenjske i Bele krajine, Regijska mreža tematskih puteva, Rudolfov splav, Priča o cvičeku na Matjaževom domaćinstvu, Turizam u zidanicama…

Sudjelovao je na brojnim domaćim, stranim i prekograničnim turističkim projektima (Hrvatska, BIH,. Makedonija, Srbija), i organizirao brojne ekskurzije razgleda primjera dobre prakse u Sloveniji.

Trenutačno samostalni poduzetnik i direktor »Autentic« s.p., koordinator projekta Turizam u zidanica-ma i savjetnik direktorice Kompasa Novo mesto.

Dragana Lucija Ratković Aydemir završila je studij komparativne književnosti i povijesti umjetnosti u Zagrebu, a stručnim usavršavanjem u Fondaciji Marcel Hicter iz Bruxellesa stječe Europsku diplomu iz kulturnog menadžmenta. Nakon desetogodišnjeg rada u Ministarstvu kulture na poslovima zaštite kulturne baštine i UNESCO-ve stipendije u Poljskoj, godine 2005. osniva u Zagrebu tvrtku MUZE, prvu za upravljanje projektima u kulturi i turizmu u Hrvatskoj. Spajajući znanja iz područja zaštite kulturnih dobara, muzeologije i interpretacije baštine, kulturnih politika i kulturnog turizma s vještinama kulturnog i baštinskog menadžmenta, Dragana Lucija sa svojim timom djeluju kao partner u procesu kvalitetnog planiranja i profesionalnog upravljanja projektima interpretacije i prezentacije baštine i osmišljavanja doživljajnih atrakcija za posjetitelje diljem Hrvatske.

Potpredsjednica je Hrvatske udruge za interpretaciju baštine «Interpretirajmo Hrvatsku», nacionalna koordinatorica udruge Interpret Europe te članica više strukovnih udruženja poput ICOM-a i ORACLE-a.

Lovro Bauer je ovlašteni arhitekt, diplomirao 2006. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 2009. g. vodi svoj arhitektonski ured „FABRIKA arhitekti“. Radi na raznovrsnim projektima sa područja arhitekture, urbanizma i dizajna. Bavi se objektima pod konzervatorskom zaštitom, njihovom obnovom i energetskom rekonstrukcijom. Sudjeluje na arhitektonskim i arhitektonsko-kiparskim natječajima.

Ovlašteni je konzultant, auditor te predavač za međunarodni sustav certificiranja održive gradnje – DGNB sustav, te aktivno sudjeluje u edukaciji i promociji održive gradnje kroz predavanja, tribine i aktivnosti Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju čiji je član od 2011. godine.

Dr. sc. Jasenka Kranjčević, arhitektica s više od 30 godina iskustva bavi se planiranjem ruralnog razvoja, istraživanjem prostornih struktura sela i ruralne arhitekture u Hrvatskoj. Znanstvena je savjetnica u Institutu za turizam. Spajajući znanja o ruralnoj baštini i planiranju ruralnog razvoja potiče lokalne zajednice na interdisciplinarni pristup za osmišljavanje održivog razvoja.

Članica je Hrvatske sekcije ECOVAST - European Council for the Village and Small Town (Europsko vijeće za sela i male gradove) koja je osnovana 1984. godine u svrhu unapređivanja dobrobiti seoskih zajednica i čuvanja ruralnog nasljeđa Europe.

Zamoljena za kratki CV Nada Glad je zapisala da je rođena 1946. u Ogulinu, da živi u Delnicama, gdje je i danas, kao umirovljena novinarka, aktivno uključena u život svoje lokalne zajednice. U želji da bude prosvjetna djelatnica završila je Pedagošku akademiju u Rijeci, hrvatski jezik s bibliotekarstvom, ali je radni vijek u većini, i s velikim entuzijazmom, trošila na poslove u Radio Delnicama i Radio Čabru, te u riječkom Novom listu: kao novinarka, urednica, direktorica i šefica dopisništva. Danas je na to, nakon 46,5 radnih godina, podsjećaju pohvale, priznanja i nagrade kao Srebrni i Zlatni vijenac „Studija“, „Zlatno pero“ Hrvatskog novinarskog društva te Nagrada za životno djelo Grada Delnica.

Ističe da je zadovoljna zbog toga, a emotivno i spoznajno ispunjena stalnim „uzimanjem“ najboljega iz tuđih života i davanjem primjera dolazećima - pa nastavlja s pisanjem. Napravila je knjigu-svjedočan-stvo o jedinstvenoj Školi mira i njenom idejnom začetniku, mirotvorcu Franji Starčeviću. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek proglasio ju je, uz knjigu Ivice Đikića „Beara“, knjigom godine 2017-e, a 2018. dobila je književnu nagradu „Gorančica“. Tako, u želji da i ona svojim radom - jednom, nekome - bude goranski primjer za potvrdu sentencije „kako nema pasivnih krajeva, nego samo pasivnih ljudi“ (I. Salopek), nastavlja svoje (rođenjem preuzeto) poslanje ukazivanja na ono najbolje što Gorski kotar jest.

Goranka Tuhtan, magistrirala je ekonomiju na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, te diplomirala solo pjevanje na Visokoj školi za glazbenu umjetnost „Ino Mirković“ u Lovranu po licenci Moskovskog državnog konzervatorija „P. I. Čajkovski“. Od 1998. god. radi na raznim projek-tima u području kulturnog turizma. Od 2016. radi kao direktorica u Turističkoj zajednici općine Mrkopalj gdje je pokrenula nekoliko projekata, npr. ARTfest (Festival umjetnosti), Povijesnu i etno zbirku Mrkoplja, Vidikovac Čelimbaša, uvrstila je Mrkopalj kao jedno od 27 susjedstava u projekt Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 i dr.

>>>>

predavači

Goran Ivanišević, specijalist fizijatar, reumatolog, balneolog, primarijus, umirovljen 2013. Rođen 1948. u Zagrebu. Diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1973.), magistrirao (1992.). Radio u Bolnici u Varaždinskim Toplicama (1975.-1984.) i Klinici za reumatske bolesti i rehabilitaciju KBC Zagreb (1984.-2013.).Područje znanstvenog interesa: fizijatrija, reumatologija, balneoklimatologija, zdravstveni turizam, prirodni ljekoviti činitelji. Utemeljio Lošinjsku školu prirodnih ljekovitih činitelja AMZH (2000.-2015.), Proljetni simpozij medicinske etike i deontologije HLZ-a (2001.-2015.) i Proljetne susrete u Klanjcu AMZH (2009.-2013.).Posebne nagrade: Liječnik godine Internacionalne lige humanista (2002.), Ladislav Rakovac HLZ-a (2002.), predstavnik HLZ-a između 65 liječnika svijeta u projektu WMA - knjizi "Caring Physicians of the World" (2005.). Začasni član Hrvatskog liječničkog zbora (2010.) i Hrvatskog reumatološkog društva i počasni građanin Malog Lošinja (2007.), HLZ-a (2015.). Počasni član AMZH od 2004.

Jadranka Mustajbegović, redovita profesorica u trajnom zvanju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, specijalistica medicine rada. Rođena 1951. u Puli. Diplomirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1975.), magistrirala (1987.), doktorirala (1992.) na Sveučilištu u Zagrebu, naslov disertacije “Vrijednosti ventilacijskih funkcija pluća poljoprivrednih radnika”.Radila u Domu zdravlja I.L. Ribar, Zagreb (do 1989.), na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 1989. na Katedri za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada obavljala u tri mandata dužnost predstojnice katedre i pročelnice Zavoda.Područje znanstvenog interesa je zaštita zdravlja u odnosu na čimbenike radnog i općeg okoliša, posebice osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstva. Voditeljica nekoliko znanstvenih projekata Ministarstva znanosti RH, FP7 te DG SANCO, mentorica 9 doktoranada. Publicirala 185 znanstvenih i stručnih radova.Nagrade: Ladislav Rakovac (2004.); Nagrada za životno djelo za promicanje zaštite na radu (2013.).Redovita članica AMZH od 1994. U Akademiji obnosi dužnost predsjednice Odbora za medicinu rada i sporta u Kolegiju javnog zdravstva.

Dalija Milonja diplomirala je 2002. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Članica je Hrvatske komore arhitekata. Pokretačica i glavna urednica časopisa za detalj u arhitekturi „Presjek“. Od 2005 godine vodi vlastiti arhitektonski ured. Certificirani je stručnjak zelene gradnje. U arhitekturi se bavi temama održivosti, prolaznosti i nenametljivosti.

Darko Znaor je neovisni agrarni analitičar s iskustvom rada na preko stotinu projekata u 30 europskih i azijskih zemalja. Kao voditelj projekata ili konzultant sudjelovao je na brojnim strategijskim, obrazovnim, istraživačkim i razvojnim projektima Svjetske banke, OECD-a, UN organizacija, Europske komisije, vlada EU članica i vlade SAD-a. Za njih je procjenjivao i uspješnost provedbe preko stotinu projekata, programa, strategija i politika. Bio je gostujući predavač i/ili istraživač na sveučilištima u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji, Italiji i Bugarskoj. Doktor je zaštite okoliša (Sveučilište Essex, Engleska) i prvi europski magistar ekološke poljoprivrede (Sveučilište Wageningen, Nizozemska, 1992. godina). Autor je preko stotinu publikacija, većina kojih propituje održivost u poljoprivredi; njezin utjecaj na prirodu i okoliš, te ulogu u razvitku ruralnih područja. Autor je jedinstvene istraživačke metode kojom je moguće procjeniti ekonomske i okolišne posljedice potpunog preusm-jerenja na ekološku poljoprivredu neke regije ili države, a koja se temelji na izračunu skrivenih (okolišnih i društvenih) troškova i koristi sektora poljoprivrede i poljoprivrednih inputa.

Tomislav Pavelić rođen je u Zagrebu 1964., gdje je i diplomirao na Arhitektonskom fakultetu 1990. godine. Usporedno s arhitekturom bavi se esejistikom i likovnom umjetnošću. Prvu samostalnu izložbu iz područja likovnih umjetnosti imao je 1996. u Galeriji Josip Račić u Zagrebu; sudjelovao na više koncepcijskih skupnih izložbi.Objavljuje arhitektonske i šire likovno-umjetničke kritike i eseje, surađu-je s časopisima Čip, Arhitektura i Oris te s Trećim programom Hrvatskog radija. Na Trećem programu Hrvatskog radija 2002. pokreće emisiju Život prostora te je uređuje do 2006., a 2012. godine je jedan od pokretača emisije Stvarnost prostora - između poetike i politike, u kojoj vodi seriju razgovora s protagonistima domaće arhitektonske scene. Do 2007. godine radi u Studiju BF, nakon čega pokreće vlastiti ured ovlaštenog arhitekta, a od 2013. surađuje s Robertom Loherom, kao loher.pavelić. Godine 2009. dobio je nagradu Drago Galić UHA-e za obiteljsku kuću u Rudešu, u Zagrebu. 2012. godine je povjerenik/kustos hrvatskog nastupa na 13. Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji, izložba „Izravna demokracija zahtjeva izravan prostor“, predstavnici Pulska grupa te Igor Bezinović, Hrvosla-va Brkljušić, Boris Cvjetanović i Siniša Labrović. 2015. godine objavio knjigu arhitektonskih eseja, O busenu trave pod stopalom, u izdanju UPI-2m, za koju iste godine dobija nagradu UHAe 'Neven Šegvić'.

Matjaž Pavlin, magistar turizma, 32 godine iskustva u turizmu, dugogodišnji direktor Kompasa Novo mesto d.o.o., najinovativnije turističke agencije u Sloveniji, autor ili ko-autor mnogih nagrađenih turističkih produkata kao što su Putevima baštine Dolenjske i Bele krajine, Regijska mreža tematskih puteva, Rudolfov splav, Priča o cvičeku na Matjaževom domaćinstvu, Turizam u zidanicama…

Sudjelovao je na brojnim domaćim, stranim i prekograničnim turističkim projektima (Hrvatska, BIH,. Makedonija, Srbija), i organizirao brojne ekskurzije razgleda primjera dobre prakse u Sloveniji.

Trenutačno samostalni poduzetnik i direktor »Autentic« s.p., koordinator projekta Turizam u zidanica-ma i savjetnik direktorice Kompasa Novo mesto.

Dragana Lucija Ratković Aydemir završila je studij komparativne književnosti i povijesti umjetnosti u Zagrebu, a stručnim usavršavanjem u Fondaciji Marcel Hicter iz Bruxellesa stječe Europsku diplomu iz kulturnog menadžmenta. Nakon desetogodišnjeg rada u Ministarstvu kulture na poslovima zaštite kulturne baštine i UNESCO-ve stipendije u Poljskoj, godine 2005. osniva u Zagrebu tvrtku MUZE, prvu za upravljanje projektima u kulturi i turizmu u Hrvatskoj. Spajajući znanja iz područja zaštite kulturnih dobara, muzeologije i interpretacije baštine, kulturnih politika i kulturnog turizma s vještinama kulturnog i baštinskog menadžmenta, Dragana Lucija sa svojim timom djeluju kao partner u procesu kvalitetnog planiranja i profesionalnog upravljanja projektima interpretacije i prezentacije baštine i osmišljavanja doživljajnih atrakcija za posjetitelje diljem Hrvatske.

Potpredsjednica je Hrvatske udruge za interpretaciju baštine «Interpretirajmo Hrvatsku», nacionalna koordinatorica udruge Interpret Europe te članica više strukovnih udruženja poput ICOM-a i ORACLE-a.

Lovro Bauer je ovlašteni arhitekt, diplomirao 2006. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 2009. g. vodi svoj arhitektonski ured „FABRIKA arhitekti“. Radi na raznovrsnim projektima sa područja arhitekture, urbanizma i dizajna. Bavi se objektima pod konzervatorskom zaštitom, njihovom obnovom i energetskom rekonstrukcijom. Sudjeluje na arhitektonskim i arhitektonsko-kiparskim natječajima.

Ovlašteni je konzultant, auditor te predavač za međunarodni sustav certificiranja održive gradnje – DGNB sustav, te aktivno sudjeluje u edukaciji i promociji održive gradnje kroz predavanja, tribine i aktivnosti Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju čiji je član od 2011. godine.

Dr. sc. Jasenka Kranjčević, arhitektica s više od 30 godina iskustva bavi se planiranjem ruralnog razvoja, istraživanjem prostornih struktura sela i ruralne arhitekture u Hrvatskoj. Znanstvena je savjetnica u Institutu za turizam. Spajajući znanja o ruralnoj baštini i planiranju ruralnog razvoja potiče lokalne zajednice na interdisciplinarni pristup za osmišljavanje održivog razvoja.

Članica je Hrvatske sekcije ECOVAST - European Council for the Village and Small Town (Europsko vijeće za sela i male gradove) koja je osnovana 1984. godine u svrhu unapređivanja dobrobiti seoskih zajednica i čuvanja ruralnog nasljeđa Europe.

Zamoljena za kratki CV Nada Glad je zapisala da je rođena 1946. u Ogulinu, da živi u Delnicama, gdje je i danas, kao umirovljena novinarka, aktivno uključena u život svoje lokalne zajednice. U želji da bude prosvjetna djelatnica završila je Pedagošku akademiju u Rijeci, hrvatski jezik s bibliotekarstvom, ali je radni vijek u većini, i s velikim entuzijazmom, trošila na poslove u Radio Delnicama i Radio Čabru, te u riječkom Novom listu: kao novinarka, urednica, direktorica i šefica dopisništva. Danas je na to, nakon 46,5 radnih godina, podsjećaju pohvale, priznanja i nagrade kao Srebrni i Zlatni vijenac „Studija“, „Zlatno pero“ Hrvatskog novinarskog društva te Nagrada za životno djelo Grada Delnica.

Ističe da je zadovoljna zbog toga, a emotivno i spoznajno ispunjena stalnim „uzimanjem“ najboljega iz tuđih života i davanjem primjera dolazećima - pa nastavlja s pisanjem. Napravila je knjigu-svjedočan-stvo o jedinstvenoj Školi mira i njenom idejnom začetniku, mirotvorcu Franji Starčeviću. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek proglasio ju je, uz knjigu Ivice Đikića „Beara“, knjigom godine 2017-e, a 2018. dobila je književnu nagradu „Gorančica“. Tako, u želji da i ona svojim radom - jednom, nekome - bude goranski primjer za potvrdu sentencije „kako nema pasivnih krajeva, nego samo pasivnih ljudi“ (I. Salopek), nastavlja svoje (rođenjem preuzeto) poslanje ukazivanja na ono najbolje što Gorski kotar jest.

Goranka Tuhtan, magistrirala je ekonomiju na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, te diplomirala solo pjevanje na Visokoj školi za glazbenu umjetnost „Ino Mirković“ u Lovranu po licenci Moskovskog državnog konzervatorija „P. I. Čajkovski“. Od 1998. god. radi na raznim projek-tima u području kulturnog turizma. Od 2016. radi kao direktorica u Turističkoj zajednici općine Mrkopalj gdje je pokrenula nekoliko projekata, npr. ARTfest (Festival umjetnosti), Povijesnu i etno zbirku Mrkoplja, Vidikovac Čelimbaša, uvrstila je Mrkopalj kao jedno od 27 susjedstava u projekt Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 i dr.

>>>>

predavači

Goran Ivanišević, specijalist fizijatar, reumatolog, balneolog, primarijus, umirovljen 2013. Rođen 1948. u Zagrebu. Diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1973.), magistrirao (1992.). Radio u Bolnici u Varaždinskim Toplicama (1975.-1984.) i Klinici za reumatske bolesti i rehabilitaciju KBC Zagreb (1984.-2013.).Područje znanstvenog interesa: fizijatrija, reumatologija, balneoklimatologija, zdravstveni turizam, prirodni ljekoviti činitelji. Utemeljio Lošinjsku školu prirodnih ljekovitih činitelja AMZH (2000.-2015.), Proljetni simpozij medicinske etike i deontologije HLZ-a (2001.-2015.) i Proljetne susrete u Klanjcu AMZH (2009.-2013.).Posebne nagrade: Liječnik godine Internacionalne lige humanista (2002.), Ladislav Rakovac HLZ-a (2002.), predstavnik HLZ-a između 65 liječnika svijeta u projektu WMA - knjizi "Caring Physicians of the World" (2005.). Začasni član Hrvatskog liječničkog zbora (2010.) i Hrvatskog reumatološkog društva i počasni građanin Malog Lošinja (2007.), HLZ-a (2015.). Počasni član AMZH od 2004.

Jadranka Mustajbegović, redovita profesorica u trajnom zvanju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, specijalistica medicine rada. Rođena 1951. u Puli. Diplomirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1975.), magistrirala (1987.), doktorirala (1992.) na Sveučilištu u Zagrebu, naslov disertacije “Vrijednosti ventilacijskih funkcija pluća poljoprivrednih radnika”.Radila u Domu zdravlja I.L. Ribar, Zagreb (do 1989.), na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 1989. na Katedri za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada obavljala u tri mandata dužnost predstojnice katedre i pročelnice Zavoda.Područje znanstvenog interesa je zaštita zdravlja u odnosu na čimbenike radnog i općeg okoliša, posebice osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstva. Voditeljica nekoliko znanstvenih projekata Ministarstva znanosti RH, FP7 te DG SANCO, mentorica 9 doktoranada. Publicirala 185 znanstvenih i stručnih radova.Nagrade: Ladislav Rakovac (2004.); Nagrada za životno djelo za promicanje zaštite na radu (2013.).Redovita članica AMZH od 1994. U Akademiji obnosi dužnost predsjednice Odbora za medicinu rada i sporta u Kolegiju javnog zdravstva.

Dalija Milonja diplomirala je 2002. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Članica je Hrvatske komore arhitekata. Pokretačica i glavna urednica časopisa za detalj u arhitekturi „Presjek“. Od 2005 godine vodi vlastiti arhitektonski ured. Certificirani je stručnjak zelene gradnje. U arhitekturi se bavi temama održivosti, prolaznosti i nenametljivosti.

Darko Znaor je neovisni agrarni analitičar s iskustvom rada na preko stotinu projekata u 30 europskih i azijskih zemalja. Kao voditelj projekata ili konzultant sudjelovao je na brojnim strategijskim, obrazovnim, istraživačkim i razvojnim projektima Svjetske banke, OECD-a, UN organizacija, Europske komisije, vlada EU članica i vlade SAD-a. Za njih je procjenjivao i uspješnost provedbe preko stotinu projekata, programa, strategija i politika. Bio je gostujući predavač i/ili istraživač na sveučilištima u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji, Italiji i Bugarskoj. Doktor je zaštite okoliša (Sveučilište Essex, Engleska) i prvi europski magistar ekološke poljoprivrede (Sveučilište Wageningen, Nizozemska, 1992. godina). Autor je preko stotinu publikacija, većina kojih propituje održivost u poljoprivredi; njezin utjecaj na prirodu i okoliš, te ulogu u razvitku ruralnih područja. Autor je jedinstvene istraživačke metode kojom je moguće procjeniti ekonomske i okolišne posljedice potpunog preusm-jerenja na ekološku poljoprivredu neke regije ili države, a koja se temelji na izračunu skrivenih (okolišnih i društvenih) troškova i koristi sektora poljoprivrede i poljoprivrednih inputa.

Tomislav Pavelić rođen je u Zagrebu 1964., gdje je i diplomirao na Arhitektonskom fakultetu 1990. godine. Usporedno s arhitekturom bavi se esejistikom i likovnom umjetnošću. Prvu samostalnu izložbu iz područja likovnih umjetnosti imao je 1996. u Galeriji Josip Račić u Zagrebu; sudjelovao na više koncepcijskih skupnih izložbi.Objavljuje arhitektonske i šire likovno-umjetničke kritike i eseje, surađu-je s časopisima Čip, Arhitektura i Oris te s Trećim programom Hrvatskog radija. Na Trećem programu Hrvatskog radija 2002. pokreće emisiju Život prostora te je uređuje do 2006., a 2012. godine je jedan od pokretača emisije Stvarnost prostora - između poetike i politike, u kojoj vodi seriju razgovora s protagonistima domaće arhitektonske scene. Do 2007. godine radi u Studiju BF, nakon čega pokreće vlastiti ured ovlaštenog arhitekta, a od 2013. surađuje s Robertom Loherom, kao loher.pavelić. Godine 2009. dobio je nagradu Drago Galić UHA-e za obiteljsku kuću u Rudešu, u Zagrebu. 2012. godine je povjerenik/kustos hrvatskog nastupa na 13. Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji, izložba „Izravna demokracija zahtjeva izravan prostor“, predstavnici Pulska grupa te Igor Bezinović, Hrvosla-va Brkljušić, Boris Cvjetanović i Siniša Labrović. 2015. godine objavio knjigu arhitektonskih eseja, O busenu trave pod stopalom, u izdanju UPI-2m, za koju iste godine dobija nagradu UHAe 'Neven Šegvić'.

Matjaž Pavlin, magistar turizma, 32 godine iskustva u turizmu, dugogodišnji direktor Kompasa Novo mesto d.o.o., najinovativnije turističke agencije u Sloveniji, autor ili ko-autor mnogih nagrađenih turističkih produkata kao što su Putevima baštine Dolenjske i Bele krajine, Regijska mreža tematskih puteva, Rudolfov splav, Priča o cvičeku na Matjaževom domaćinstvu, Turizam u zidanicama…

Sudjelovao je na brojnim domaćim, stranim i prekograničnim turističkim projektima (Hrvatska, BIH,. Makedonija, Srbija), i organizirao brojne ekskurzije razgleda primjera dobre prakse u Sloveniji.

Trenutačno samostalni poduzetnik i direktor »Autentic« s.p., koordinator projekta Turizam u zidanica-ma i savjetnik direktorice Kompasa Novo mesto.

Dragana Lucija Ratković Aydemir završila je studij komparativne književnosti i povijesti umjetnosti u Zagrebu, a stručnim usavršavanjem u Fondaciji Marcel Hicter iz Bruxellesa stječe Europsku diplomu iz kulturnog menadžmenta. Nakon desetogodišnjeg rada u Ministarstvu kulture na poslovima zaštite kulturne baštine i UNESCO-ve stipendije u Poljskoj, godine 2005. osniva u Zagrebu tvrtku MUZE, prvu za upravljanje projektima u kulturi i turizmu u Hrvatskoj. Spajajući znanja iz područja zaštite kulturnih dobara, muzeologije i interpretacije baštine, kulturnih politika i kulturnog turizma s vještinama kulturnog i baštinskog menadžmenta, Dragana Lucija sa svojim timom djeluju kao partner u procesu kvalitetnog planiranja i profesionalnog upravljanja projektima interpretacije i prezentacije baštine i osmišljavanja doživljajnih atrakcija za posjetitelje diljem Hrvatske.

Potpredsjednica je Hrvatske udruge za interpretaciju baštine «Interpretirajmo Hrvatsku», nacionalna koordinatorica udruge Interpret Europe te članica više strukovnih udruženja poput ICOM-a i ORACLE-a.

Lovro Bauer je ovlašteni arhitekt, diplomirao 2006. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 2009. g. vodi svoj arhitektonski ured „FABRIKA arhitekti“. Radi na raznovrsnim projektima sa područja arhitekture, urbanizma i dizajna. Bavi se objektima pod konzervatorskom zaštitom, njihovom obnovom i energetskom rekonstrukcijom. Sudjeluje na arhitektonskim i arhitektonsko-kiparskim natječajima.

Ovlašteni je konzultant, auditor te predavač za međunarodni sustav certificiranja održive gradnje – DGNB sustav, te aktivno sudjeluje u edukaciji i promociji održive gradnje kroz predavanja, tribine i aktivnosti Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju čiji je član od 2011. godine.

Dr. sc. Jasenka Kranjčević, arhitektica s više od 30 godina iskustva bavi se planiranjem ruralnog razvoja, istraživanjem prostornih struktura sela i ruralne arhitekture u Hrvatskoj. Znanstvena je savjetnica u Institutu za turizam. Spajajući znanja o ruralnoj baštini i planiranju ruralnog razvoja potiče lokalne zajednice na interdisciplinarni pristup za osmišljavanje održivog razvoja.

Članica je Hrvatske sekcije ECOVAST - European Council for the Village and Small Town (Europsko vijeće za sela i male gradove) koja je osnovana 1984. godine u svrhu unapređivanja dobrobiti seoskih zajednica i čuvanja ruralnog nasljeđa Europe.

Zamoljena za kratki CV Nada Glad je zapisala da je rođena 1946. u Ogulinu, da živi u Delnicama, gdje je i danas, kao umirovljena novinarka, aktivno uključena u život svoje lokalne zajednice. U želji da bude prosvjetna djelatnica završila je Pedagošku akademiju u Rijeci, hrvatski jezik s bibliotekarstvom, ali je radni vijek u većini, i s velikim entuzijazmom, trošila na poslove u Radio Delnicama i Radio Čabru, te u riječkom Novom listu: kao novinarka, urednica, direktorica i šefica dopisništva. Danas je na to, nakon 46,5 radnih godina, podsjećaju pohvale, priznanja i nagrade kao Srebrni i Zlatni vijenac „Studija“, „Zlatno pero“ Hrvatskog novinarskog društva te Nagrada za životno djelo Grada Delnica.

Ističe da je zadovoljna zbog toga, a emotivno i spoznajno ispunjena stalnim „uzimanjem“ najboljega iz tuđih života i davanjem primjera dolazećima - pa nastavlja s pisanjem. Napravila je knjigu-svjedočan-stvo o jedinstvenoj Školi mira i njenom idejnom začetniku, mirotvorcu Franji Starčeviću. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek proglasio ju je, uz knjigu Ivice Đikića „Beara“, knjigom godine 2017-e, a 2018. dobila je književnu nagradu „Gorančica“. Tako, u želji da i ona svojim radom - jednom, nekome - bude goranski primjer za potvrdu sentencije „kako nema pasivnih krajeva, nego samo pasivnih ljudi“ (I. Salopek), nastavlja svoje (rođenjem preuzeto) poslanje ukazivanja na ono najbolje što Gorski kotar jest.

Goranka Tuhtan, magistrirala je ekonomiju na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, te diplomirala solo pjevanje na Visokoj školi za glazbenu umjetnost „Ino Mirković“ u Lovranu po licenci Moskovskog državnog konzervatorija „P. I. Čajkovski“. Od 1998. god. radi na raznim projek-tima u području kulturnog turizma. Od 2016. radi kao direktorica u Turističkoj zajednici općine Mrkopalj gdje je pokrenula nekoliko projekata, npr. ARTfest (Festival umjetnosti), Povijesnu i etno zbirku Mrkoplja, Vidikovac Čelimbaša, uvrstila je Mrkopalj kao jedno od 27 susjedstava u projekt Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 i dr.

predavači