mreze, mreza ekosela balkana

7/25/2019 Mreze, Mreza Ekosela Balkana

1/21

1

MREE

Svrha ove broure je saeto prenijeti dvogodinje iskustvo iz Mree ekosela Balkana oparticipativnom odluivanju, edukacijskim koracima i strukturiranju organske mree.

Te se metode mogu primijeniti u svim segmentima drutva i organizaciji ivota uzajednicama, kako bi se zamijenile dananje piramidalne organizacijske strukture

drutva, dovodei do vee ravnopravnosti i veeg utjecaja svakog/e lana/icezajednice na odluke koje ih se tiu, uz istovremeno smanjenje ekolokog otiska.

Drutvo za kulturu i suivot s prirodom'Kneja', akovec, 2007.

sastavila

Marijana Lesar, [email protected]

Ovu e-publikacija omoguila je velikoduna potpora amerikih graana preko Amerike agencije za meunarodni razvoj (USAID), pod uvjetima iz Sporazuma osuradnji USAID CA#160-A-00-01-00109-00, kroz projekt CroNGO, koji provodi Academy for Educational Development (AED). Sadraj ne odraava nuno

stajalita Amerike agencije za meunarodni razvoj ili Vlade SAD-a, nego je za njega odgovoran Kneja.

This e-publication is made possible by the generous support of the American people through the support of the United States Agency for International Development

(USAID), under the terms of Cooperative Agreement USAID CA#160-A-00-01-00109-00, through CroNGO Project, operated by the Academy for EducationalDevelopment (AED). The contents are the responsibility of Kneja and do not necessarily reflect the views of USAID or the United States Government.


2/21

2

PREAMBULA

Suradnja ljudi kroz povijest pokretalaje revolucije, spaavala ivote i prenosilavijesti s jednog kraja svijeta na drugi. Ukriznim situacijama, u katastrofama iratovima, ljudi na pogoenim podrujimaorganizirali su se u grupe (po susjedstvima,kvartovima) pomaui si meusobno, toje najee bilo klju preivljavanja. Usituacijama kad su ugroeni ivoti, najeese zaboravlja na osobne predrasude, koje unormalnim okolnostima sprjeavajukomunikaciju saskupinama ili drugimzemljama koji se znatnorazlikuju od naihosobnih navika ili navikaveinskog stanovnitva.Zbog negativnihposljedica globalizacijepropadaju lokalneekonomije, drutvo sesve vie raslojava nabogate i siromane,konzumerizam i opingpostali su novi hobijitranzicijskih drutava,dok klimatske promjenenaplauju dugoveotrovanih i opustoenihkrajeva multinacionalnihkompanija kojima smrt,glad ili oboljenje od rakapredstavlja samo poveanje nula na kontima

njihovih rauna. Na mnoge politike sustavedanas utjeu obavjetajne slube, SvjetskaBanka i World Trade Organization, kojipredstavljaju udruenja multinacionalnihkompanija i njihove interese. Te organizacijekroz razne ugovore uvlae drave u krizezatirui ljudska prava, eksploatirajui resursei unitavajui okoli i zdravlje ljudi. Primjeriza to su beskonani, no najvei je problem

to se resursi eksploatiraju u bogate zemlje,dok se drave iz kojih se zalihe crpe sve viesrozavaju. U Hrvatskoj se poeo osjeatineokapitalistiki zadah. Nai vrijedni resursiklize u kompanije poput Coca Cole kojaotkupljuje nae izvore pitke vode (Bistra),ili se truju kroz izbjegavanje odgovornosti zaugroavanje ivota, preslikavajui ponaanjemultinacionalnih kompanija, gdje sluajKarlovake pivovare moe posluiti kaojedan od rjetkih primjera koji su doli do

oiju javnosti.Rivalstvo u politicitroi energijudrutva i velikukoliinu novanihsredstava, koja bi semogla usmjeriti nakreativnije sadraje.Primjer takvogsustava mogue jeusporediti sapiramidom kojojdno ini narod, avrh ine oni koji suna vlasti, a sve saciljem zgrtanja tovee koliine novcai zadovoljavanjaosobnih interesa.

Svi tipozadinski procesi

kojih do sada nismo bili direktno svjesni,

nali su svoj put na svjetlost dana krozposkupljenje goriva, temperaturne oscilacije,topljenje ledenjaka, prirodne katastrofe,siromatvo, nove bolesti, ratove i nasilje,glad, e Jo je jedna vana injenica, daje sva naa ovisnost o nafti takoer postalabreme, s jedne strane kao sve skuplji resurskoji se tretirao kao da je neiscrpan, a s drugestrane,


3/21

3

resurs koji je neumjerenom potronjomsuodgovoran za klimatske promjene. Joezdesetih godina dvadesetog stoljea,poelo je upozoravanje na posljediceneumjerenog troenja resursa, koje danasosjeamo svakim danom sve vie. U tom serazdoblju poeo razvijati pokret ekosela, kaoalternativa alternativnom pokretu, koji je, zarazliku od prosvjeda, pokuavao provesti upraksu ono to su prosvjednici vikali poulicama. Grupe slinomiljenika islinomiljenica organizirale su svojeivote na zajednikim imanjima,susjedstvima ili u zgradama, imajui za cilj

stvoriti miran, kreativan suivot u skladu sprirodom, jednakim pravima u odluivanju,te stvoriti poticajno okruenje za djecu.

Kao metoda odluivanja veinom se koristikonsenzus, koriste se metode rjeavanjasukoba i nenasilna komunikacija, te seposjedi dizajniraju koristei permakulturneprincipe. U ekoselima se ivot ne organizirakroz BORBE I OPRAVDAVANJA, kao uklasinom sustavu, vekroz SURADNJU, tebi se mogla prikazati kao krug, sa tokom usredini koja je spojena sa svakom tokom ukrugu, nasuprot piramide dananjegpolitikog sustava. Ta se ekosela udruuju umreu, Global Ecovillage Network. Krunikonsenzulani sustav moe se preslikati nabilo koje aktivnosti drutva, pa tako i na

mree mree udruga, ljudi i na politikisustav.


4/21

Mree

4

MREA

Mrea ekosela Balkana (MEB)nastala je kao zajedniki projekt udrugaZMAG, Kneja, EIA i Eko kamo Ortije, sciljem stvaranja i umreavanja edukacijskihcentara za permakulturu i ekoloketehnologije u balkanskoj regiji. Osnovana jena temelju l. 11. Zakona o udrugama

(Narodne novine, br. 88/01) kaoSavez udruga. Osnivaka skuptina odranaje 27. veljae 2005. u Zagrebu, kojoj su

prisustvovale 24 osobe, predstavnika ipredstavnica 13 nevladinih udruga iinicijativa iz Hrvatske i Bosne iHercegovine. U MEB se redovno moguulaniti udruge i zadruge, koje prihvaajunaela i Statut MEB-a, dok fizike osobe iprofitne pravne osobe mogu postatipridrueni lanovi, bez uzajamnih obaveza iprava odluivanja. S obzirom na ciljeveMEB-a, podravamo da proizvodnedjelatnosti, odnosno profitni subjekti

oformljuju zadruge koje imaju izraenijusocijalnu komponentu, te se mogu ulanitikao punopravne lanice. Upravljakafunkcija je dodijeljenja Skuptini, kojusainjava po jedan/na zastupnik/ca svakeredovne lanice, a odluke se donosekonsenzualno. Izvrnu funkciju obnaaProvedbeni odbor koji je sastavljen odpredsjednika/ce, dopredsjednika/ce i jo trilana/ica koje odabire Skuptina. lanoviProvedbenog odbora ne moraju biti

predstavnici Skuptine. Predsjednik/ca,dopredsjednik/ca i jo tri lana/ica biraju sena mandat od dvije godine.MEB odrava redovne sastanke, skuptine isastanke Provedbenog odbora, vodizapisnike i prezentira bliske sadraje i svojeaktivnosti na web stranicamawww.ekosela.org. Komunikacija izmeulanova/ica Provedbenog odbora i Skuptine,te ostalih lanova/lanica udruga odvija sepreko elektronike mailing liste i preko on-line komunikacijskog alata Skype. MEB sedo sada financirao kroz projekte i godinjulanarinu od 100 kn po lanici. Toliko o

formalnom birokratskom funkcioniranjuMEB-a, gdje zavrava ono povrno, apoinje ono malo dublje, ono to naspovezuje u mreu.

MEB nije savez udruga koji bi seokoristio samo tehnikom injenicomsuradnje npr. brzim irenjem informacijakroz lanice na raznim geografskimpodrujima, veim kredibilitetom kodfundera i predstavnika vlasti, vese suradnja

dogaa i na osobnim razinama, privatnimpovezivanjem i direktnoj pomoi u uspostaviedukacijskih centara, proslavama,posjetama, povjerenjem, zagrljajima,plesom, pjesmom, razmjenom sjemenjabiljaka Efikasnost Mree je to bolja to jerazliitije lanstvo (sa zajednikim ciljem) itim vie to se razlike pozitivno iskoritavajui potiu, to se moe vidjeti i u primjerima uprirodi npr. na graninim prostorima dvajurazliitih sustava (edge effect), i biljnih

obitelji (companion planting), gdje razlikestvaraju koristi za biljke i cjelokupniekosustav, te su ti prostori najproduktivnijizbog pristupa razliitim resursima.Fokusirani smo na zajedniki cilj sarazliitim pristupima koji se krozkonsenzualni pristup stapaju u ideje iprojekte koji uivaju potporu svih lanica uMEBu.


5/21

Mree

5

Nadalje, u MEBu se nalaze udruge/zadrugeiji lanovi tee ka stvaranju namjernihzajednica voenih permakulturnim naelima,nenasilnom komunikacijom i rjeavanjemsukoba. Permakultura jest praktina metodadizajniranja odrivih ljudskih zajednica.Permakultura nikad nije i nee biti zapisana idefinirana do kraja, svaka bioregija iekoloki sustavi su toliko razliiti da je tekoprecizno definirati metode i zajednice kojee funkcionirati jednako na razliitimpodrujima.Permakultura uzima uobzir lokalnu kulturu,

klimu, lokalne uzorke inavike, te nudi bazinoznanje o promatranjuspecifinosti krajolika,klime, zemlje, flore ifaune, insolacije i vode teih uvrtava u jedinstvenidizajn prilagoenodreenom korisniku ilikorisnicima.Permakulturni dizajn radi

se na temelju naela brige za Zemlju, brige zaljude i ponovnoginvestiranja vikova sciljem postizanjaprethodnih dvaju naela.Koriste se uzorci izprirode kako bi se optimalno iskoristili sviprirodni potencijali spajajui ih umeusobno podupirue elemente kojizadovoljavaju nae potrebe bez da se

naruava prirodni poredak. U permakulturise ovjek i njegove radnje vraaju natrag uprirodno kruenje tvari, kao dio ciklikogsustava u kojem nema otpada i uzaludnogtroenja energije. Tu prestaje deklarativnaekologija i prerasta u nain ivota odnosnoivotnu folozofiju. Mnoge nove inicijative seraaju voene kroz pozitivne primjere vedonekle uspostavljenih lanica, odnosno,edukacijskih centara - npr. projekt

Recikliranog imanja Vukomeri, EIA,Latinovac i projekt u Rovinjskom selu, gdjese u raznim fazama ostvaruju namjerneivotne zajednice fokusirane na holistikiekoloki projekt ekoselo. Te inicijativepredstavljaju praktino ostvarenjedeklarativne ekologije, to bi zapravo itrebao biti glavni cilj ekolokog pokreta.Pozitivna iskustva navedenih inicijativastvaraju pozitivni poticaj, kako drugimlanicama na sastancima kroz prezentacije,

tako i kao domainisastanaka MEBa iProvedbenog odbora

(PO). Ljudi kojisastavljaju PO visoko suosobno motivirani zboguspjenosti inicijativaMEBa, te je ukljuenostu rad za dobrobit Mreemaksimalna. To opetstvara dobru atmosferukod lanica Mree te sepozitivni krug zatvara.Jedna od dodatnih

prednosti MEBa je ta, tose rade edukacijskeradionice u praktinimalternativnim znanjima otehnologijama imetodama koje suprijazne okoliu. Primjeri

za to mogu biti gradnja kua od bala slame,izrada solarnih kolektora za grijanje vode,postavljanje malih vjetrenjaa, sjetva/sadnja,kompostiranje sa kalifornijskim glistama i

bez njih, izrada osnovnog kompostnog wc-a, gradnja krune pei, izrada bio dizela iztroenog ulja Radionice su jednostavne, tesvatko nakon njih moe koristiti steenaznanja kod svojih inicijativa te na taj nainiriti znanje, svoje kapacitete i doprinijetiodrivosti vlastitih projekata. Oni malonesigurniji mogu uz dogovor dobiti pomood onih malo vjetijih i i skusnijih. Takoerje na takvim radionicama specifina velika


6/21

Mree

6

ukljuenost ena u raznim radovima npr.fleksanje, buenje, varenje, blanjanje todaje dodatnu emancipaciju i jainu Mrei.

Takve radionice daju sigurnost u stupanju uuradi sam svijet, koji je zatiran globalnimmarketingom da se sve treba kupiti gotovo.Kroz uradi sam se poveava kreativnost iekologinost, te se i uz malo novca iz raznihodbaenih materijala moe izraditinamjetaj, razna pomagala u tednji energijei grijanja, graditi objekteRadionice se nastoje organizirati na nain dasu besplatne za udruge lanice, ili da se

skupljaju doprinosi uminimalnom iznosu,kako bi ljudi kojinemaju novaca moglisudjelovati. Do sadasu na taj nainodrana dva teajapermakulture, jedan utrajanju od dva, ajedan u tri tjedna, dvatreninga

menadmentaekosela, treningpisanja projekata isuradnje sa lokalnom samoupravom i treninggradnje balama slame. Radionice koje drelanovi udruga meusobno unutar MEBa,takoer je dogovoreno da budu besplatne.Nabrojene aktivnost financirane su izprojekata, a u planu je da se MEB osamostaliu financiranju kroz spajanje razliitih znanjai vjetina koje smo stekli. Novcu se na taj

nain vraa njegova prvobitna funkcija zbogkoje se i poeo koristiti biti sredstvo lakerazmjene, a ne sredstvo moi. Kroz takvusuradnju stvaraju se i nove mogunostiekonomske razmjene dobara i usluga, ali bezprisustva dravnog novca.Sastanci Mree se svaki puta nastoje odratina drugom mjestu, osim u zimskimmjesecima, te se sastanci odvijaju na nainda se jedan dan ili dio dana posveti

praktinom radu, kako bi se iskoristilaprednost velikog broja ljudi i pomogla upotrebnim radovima u gradnji, sadnji,pospremanju i sl. Sastanci i radionice nastojese koordinirati na nain da se najmanjezagauje okoli, te da se koristi lokalna isvjea hrana koja se sprema na licu mjesta.U sluaju koritenja automobila za dolazakna sastanke, nastoji se popuniti sa drugimpredstavnicima/ama lanica sa razliitihpodruja koja se nalaze usput, kako bi sesmanjio troak prijevoza i zagaenje, nonajee se koristi javni prijevoz ili vozilakoja su pogonjena na auto plin ili

samoizraeni bio dizeliz troenog ulja.Smjetaj je obinozajedniki uureenom potkrovljuili u vlastitimatorima, dok se zasanitar koriste ili

jednostavnikompostni wc-i isolarni tuevi sa

kinicom, ili klasinisanitarni vorovi. Nataj nain su trokovi i

ekoloki otisak sastanenja minimalni, aefekti su maksimalni. Uz veernje proslavestvaraju se nove prijateljske veze iupoznavaju se nove/i lanice/ovi naneformalan nain. Efektivnom sastanenjudoprinosi injenica da je 13 od 16 udrugalanica barem jedna osoba koja zastupalanicu prola teaj menadmenta ekosela i

/ili teaj permakulture. Na tim se teajevima,izmeu ostalog, stjeu znanja o konsenzusu,nenasilnoj komunikaciji, rjeavanjukonflikta i organizaciji sastanaka, te dajukvalitetnu podlogu kako bi se izvuklamaksimalna korist iz vjetina koje suspecifine za svaku osobu, te kako bi svaki/aimao/la priliku izraziti svoje stavove imiljenje, te se ohrabrio nastup onih koji susrameljivi. Konflikti se ne smatraju


7/21

Mree

7

tragedijom, ve konstruktivnimnaglaavanjem nedostataka ili nedoreenostiodreene teme ili problema i nastoje serijeiti na licu mjesta. Kroz otvoreni i leernirazgovor, svaki/a predstavnik/ca izraavaiskreno svoju nelagodu ili argumentiranoprotivljenje nekoj temi ili odluci, ako onopostoji. Na taj se nain sprjeava situacijagomilanja negativnih emocija koje sunekonstruktivne i najee subjektivne, aako i nastanu takve situacije (to je u MEBusamo jednom bio sluaj u dvije godine),pravilo je da se ne govori kad smoemocionalno uzrujani, upravo zbog

subjektivnosti. Na poetku sastanaka obinose utvrdi dnevni red koji sadri ee stanke,te se odreujuzapisniar/ka i ona/jkoja/i pazi navrijeme, te sekratko ponavljajupravila sastankakoja su ranijeutvrena, pravilakonsenzusa i

rjeavanja sukoba.Sastanak vodifacilitator, koji bi upravilu trebao bitineutralna osoba i nesudjelovati uraspravama,meutim, kako je to najee osoba koja bitrebala sudjelovati u raspravama, ne drimose toga pravila. Tu vidimo da nam trebadodatni trening.

Postoje razne osobne religije ili osobnareligijska uvjerenja unutar MEBa, imaanarhista, muslimana, krana Meutim,to ne stvara nikakve prepreke u radu, jer smofokusirani na stvari koje su dobre za grupu ucjelini, a osobno zadovoljstvo proizlazi izzadovoljstva grupe, te se religije uope nesmatraju vanim faktorom, kao ni boja koeili razlike u kulturi. Svaki/a jeslobodan/slobodna slijediti svoja uvjerenja.

Radimo za ono to nam je svima zajedniko isti zrak, isti i zdravi okoli, zdravahrana, ista voda, drutvo u kojem osjeamoslobodu i potporu biti onakvima kakvistvarno jesmo.

MEB je od 2005. punopravni lansvjetske mree ekosela - Global EcovillageNetwork-a, koja predstavlja globalnukonfederaciju ljudi i zajednica koji ostvarujui dijele svoje ideje, razmjenjuju tehnologije,provode kulturne i edukacijske razmjene,sastavljaju adresare i newslettere, aposveeni su obnovi zemlje i odrivomplus ivotu, na nain da vraaju vie resursa

u okoli nego su potroili. Na taj nain sena rad podupire kroz sline mree po

cijelom svijetu,koje nekeukljuuju i vieod 15000odrivih naselja(Sarvodaya, SriLanka), jer napoetku nijelako biti

drugaiji.

Krozvisoke moralnevrijednosti raase osobna

odgovornost.Rad za MEB je najee volonterski,meutim, u sluaju raspolaganja dovoljnimsredstvima, dodjeljuju se stimulacije za rad,to je dobra motivacija i znak da se pridaje

panja tome da se dobar rad nagradi.Jedan od kratkoronih nedostataka, a

dugorone prednosti opisanog nainafunkcioniranja Mree, je poetno sporijerazvijanje i uhodavanje takvih organskihmrea, zbog usklaivanja raznih strana tezadovoljavanje formalnih potreba zapostavljanjem pravila i uobliavanje sameideje mree. U toj se fazi dogaa formiranjeosnovnog lanstva, u kojoj neke lanice


8/21

Mree

8

otpadaju zbog drugaijih prioriteta, a javljajuse nove. To je faza koja zahtijeva velikustrpljivost i trening, meutim, kad seuhodavanje zavri, efekti su vrlo povoljni ipogoduju sve brem i efikasnijem razvijanjuinicijativa. Kao pomo u radu, planiranju iteim situacijama, stoje na raspolaganjutreneri/ce iz bliskih ekosela, npr. iz ekoselaTorri Superiore iz Italije, koji imajudugogodinje iskustvo u participativnimnainima odluivanja i organizacije ivota uekoselu.

REZULTATI umreavanja

Umjesto aktivnosti koje samo grebupo povrini okolinih i socijalnih problema,MEB je aktivan na tri razine: 1. kroz svojelanice educira javnost sa praktinimradionicama koje direktno djeluju nasmanjenje ekolokog otiska, te ire idejupermakulture i ekosela; 2. organiziraradionice za svoje lanice u praktinim

radionicama koje onda dalje mogu prenositiiroj zajednici ili svojimlanovima/lanicama, a mogu ih koristitidirektno za izgradnju svojih kapaciteta. Nataj nain dolazimo do tree razine, a to jedirektno stvaranje odrivih zajednica kojipredstavljaju ivotne primjere i edukacijskecentre za metode koje dovode do takvihzajednica. MEB je aktivan kod samihkorjena, stvarajui primjere odrivihzajednica koji e biti pristupani svima, te

nuditi primjere koje svatko moe primijenitiu svakom kuanstvu, kolama ili drugimustanovama. Na taj se nain cijela idejapermakulture i ekosela najvie i najbremoe rasprostrijeti, te se mogu dogoditi ibrze promjene koje su danas najpotrebnije.Pozitivan primjer djelovanja konsenzualnogsustava i treninga koje smo proli moe biti iosnaivanje inae srameljivih osoba, kojesu u MEBu na poetku sjedile negdje u

pozadini, dok su danas lanice ProvedbenogOdbora.


9/21

9

TABLICA usporedba poetnog stanja i stanja nakon 2 godine suradnje u Mrei

Stanje prilikom osnivanjaMree (27. veljae 2005.)

Stanje 30. oujka 2007.

Broj udruga/zadruga lanica 9 16Broj certificiranih permakulturista uMrei

15 34

Broj lanica sa barem zapoetomgradnjom edukacijskih centara

4 ( ZMAG, EIA, Latinovac, COR,Latinovac)

9 (ZMAG + Rustica, arobnjaci,EIA, Latinovac, Kneja, COR,

CORU + Ruica, Latinovac + EUDom, Armano?)

Udruge koje surauju naprojektima s lokalnomsamoupravom

2 (COR, Latinovac)8 (arobnjaci, ZMAG, Latinovac,Kneja, Eia, Ruica, Eu Dom, Bio

Istra)Broj certificiranih osoba u ekoselamenadmentu u Mrei

25 43

Broj oglednih objekata alernativnegradnje 0 3 (ZMAG, Eia, Kneja)

Broj projekata na kojima susuraivale najmanje 2 udruge izMree

1

14 (arobnjaci- Eia, -ZMAG, -Armano, Rustica ZMAG, -Kneja,

-Latinovac,- COR, -CORU, BioIstra arobnjaci, ZMAG-COR, -

Eia, -Kneja, Kneja EU dom,Kneja Latinovac, EU dom

Vilenice)


10/21

Mree

10

ZAKLJUAK

Kao reakcija na sve negativne posljedice klimatskih promjena i negativne globalizacije,potrebne su brze promjene koje moemo postii provodei ono to zagovaramo. Mree koje nisusame sebi svrha, mree koje su organske, koje se razvijaju u skladu s potrebama ljudi koji ihstvaraju, koje razvijaju meusobno povjerenje i potovanje i daju svakome priliku da sudjeluje ustvaranju boljeg sutra, je ono to nam je potrebno u dananjim uvjetima. Uz pomomodernihkomunikacijskih sredstava moe se razvijati razmjena znanja, iskustva i mogu jaati lokalneinicijative, lokalna razmjena dobara i usluga. To se nee postii samo prosvjedima, mijenjanjemzakona ili novcem. To se moe postii kroz suradnju, kroz na ivot u odrivim ivotnimmreama, a to je ono to stvaramo kroz MEB.


11/21

Mree

11

Raznolikost - izjave o MEBu na elektronikoj mailinglisti Mree

..Dragi ekoveseljaci,meni se najvie svia kada zajedno stvaramoneto bitno, kao kue od slame ili vrtove,volio bi da zajedno realiziramo jednu dobruknjigu koja e inspirirati puno ljudi da sevrati prirodi. Zahvalan sam za teajevepermakulture i sl. Vjerujem da smo svi takopozitivni da nam ne treba alkohol da biuivali u svakom trenutku ovog prekrasnogivota. Imamo puno entuzijazma, ideja,

snage, volje, otvorenosti, praktinosti,....

..

Lijepo je to se na razliite naine pristupaslinim problemima, posebno otrumneprovokacije, kue od slame definitivno suzanimljive, a meni osobno bile bi jos ljepeda se oslikaju...

..

Meni je u mrei najljepa tolika raznoliki, a

ipak se razumijemo, radimo svaki na svojojstrani a ipak dajemo zajednike rezultatekoji se isprepliu, lijepo mi kad vidim kakose ljudi oslobaaju i poprimaju razne ulogekoje im lee, imam osjeaj da od kad smoumreeni da nam svima ide sve bolje i bolje,kao onda kad je mnogo razliitih biljakazajedno pa puno ljepe rastu, bre i bujnije.Koristimo jedni druge za motivaciju idiemo se... a to to se volimo, svi ionakoznamo. sretna sam i zbog toga to je

Latinovac uspio izgraditi zimske kapacitete,to je Mariu doao Domagoj, to su dragiarobnjaci kupili zemlju a Miro ima kravicui kozice, te mi je elja da se stvari i daljetako eksponencijalno razvijaju, a htjela bihuskoro posjetiti i prve rezidente na Vukici.

..

--- par teza pa rasplet :

--- ovim svijetom se valja besmisao kome jenajljui protivnik bezrazlona radost ibezrazlono slobodno bivanje ---

--- dilanje s bezbrojnim razlozima za gotovosve ljudske akcije iskopalo nas je iz onogato nam je dato a to je mogunost slobode ------ mo ovakve grupe je i u potencijalu zaradost i nenamjernost pa i slobodu, naravouz vjeru da svaka akcija pa i bezrazlonaima smisla ---

--- ne moramo spaavati svijet pa ga

spaavamo refleksom i intuicijom ---

--- ono to radi razliku izmeu ivotodajnogrefleksa i pasivnosti su neraieni motiviunutar svakog od nas ---

--- kada bi sve bilo jasno i isto meb bimogao izmalirati i slavoniju i vukomeri iistru, mogli bi bili veliki debeli i moni odorganske mree, poklanjali bi vikove, kuebi bile iva bia i mogli bi imati dvjesto

pedeset i troje djece u juniorskom pogonumeba spremnih da stvaraju bolji svijet ---

..joooooj...malo romantike, malo realizma,puno optimizma i stvari idu ko u prii...

..

Meni se jako svia slika da smo svi kaobiljke koje rastu zajedno!

..

Ono to je meni lijepo u MEBu... Ah, mislimda se neke stvari uope ne mogu opisati.Volim taj ludi osjeaj koji me dugo drinakon naih susreta, zbog kojeg lepramdanima i smijem se stalno... Volim to znamda sam narasla mnogo od kada vas sve znam(ili bolje da kaem da sam sazrela :).


12/21

Mree

12

Volim teaj permakulture koji smo prolizajedno, gradnju kue od slame, gacanje poblatu...Volim to smo kao jedna obitelj ipodravamo se, a opet smo svi tako razliiti.Ples, pjesma... I kao sto netko ree, ne trebami ni alkohol kad sam s vama jer sam pijanaod atmosfere i osjeaja.... I sad stajem sapisanjem... Ali evo i dok sad ovo piem imislim na sve vas, ne mogu sakriti osmijeh...

Rijei su prozori (ili zidovi)Ruth Bebermeyer

"Osjeam se tako osueno tvojim rijeima,osjeam se tako presueno i odgurnuto.Prije nego to odem moram znatije li to ono to si htjela rei?Prije nego se ponem braniti,prije nego progovorim iz boli ili straha,prije nego podignem taj zid od rijei,reci mi, jesam li zaista to ula?Rijei su prozori, ili zidovi,one nas osuuju ili oslobaaju.Kada govorim i kada sluam,

neka svjetlost ljubavi sja kroz mene.Postoje stvari koje trebam rei,stvari koje mi toliko mnogo znae.Ako me moje rijei ne pojasne,hoes li mi pomoi biti slobodnom?Ako ti se ini da te podcjenjujem,Ako ti izgleda kao da mi nije stalo,pokuaj uti kroz moje rijei,osjeaje koje dijelimo."

..

Obzirom da MEB ine ljudi (sad i vile i

patuljci ;)) izuzetno ste mi nadahnue, jer steuporni, otporni, nesvakidanji i ljubavni,inspirativni i nije vam problem iskakati iz"normale", to je sve zapravo tajna uspjehameb-a, zatim podrka i prijateljstvo,povjerenje i otvoren um kojim se svakomeovjeku u meb-u prilazi, te neformalnost upristupu i organizaciji koja ne umanjujekvalitetu rada, ini ovu Mreu balkanskihekosela u nastajanju posebnom.

Tu je puno lipih ljudi koji su svjesni da smomi i Zemlja partneri/ce na naem putu naZemlji i koji se tome istinski vesele...

Nita nije sluajno i sve je moda Jedno alnije mi svejedno

That`s why I am hear,

..

...Hej koje dobro, susretati nove susrete, dragomi je da si bio u Latinovcu. Kako god da minije poznato to te vee uz grupu. Mogueto i mene. Ljudi.

..

Prvi osjeaj mi je pozitivan, dobra ideja,lijepe mogunosti za neto to u kasnijoj fazimoe postati dobra (ira) obiteljskazajednica i sve redom oko toga. Ba samjuer u par slika iz Danske prepoznao tuenergiju, tu mogunost.. ono to mebu sadfali je rulja, ekipa, prvenstveno obitelji upunom smislu te rijei (ali ne nuno obiteljisa klincima, veono, ivotne obitelji) i to dase dogodi jedno mjesto, jedna pria i krene urazvoj..


13/21

Mree

13

NAELAMREE EKOSELA BALKANA

potivanje Zemlje i ivota na Zemlji u svojnjegovoj raznolikosti (prema povelji o Zemlji)

potivanje slobode miljenja, govora, osjeanja

poticanje osobne odgovornosti svakogpojedinca i pojedinke kako za svoj ivot tako iza ivot drugoga

potivanje prava na izbor i odluivanje ovlastitom ivotu

potivanje prava na izbor i odluivanje ovlastitom tijelu

uvaavanje, prihvaanje i potivanjemeusobnih razliitosti kao bogatstvaovjeanstva

protivljenje svim oblicima diskriminacijetemeljenih na spolu, rasi, boji koe, spolnoj

orijentaciji, dobi, religiji, jeziku i drutvenom,etnikom ili nacionalnom porijeklu

poticanje i stvaranje drutva temeljenog nasuradnji umjesto na dosadanjim modelimanadmoi

postupanje sa svim ivim biima s potovanjemi panjom

prepoznavanje da mir u svojoj sveukupnostiini pravedan odnos prema samome sebi, prema

drugim osobama i kulturama, drugim oblicimaivota, prema zemlji, te prema jo veoj cjelini,koje smo svi mi samo jedan djeli(preuzeto iz

Povelje o Zemlji)

prepoznavanje, ouvanje i potivanjetradicionalnog znanja i duhovne mudrosti u svimkulturama koje pridonose zatiti okolia idobrobiti ovjeka (iz Povelje o Zemlji)

stvaranje zajednica koje e ivjeti i razvijati seu skladu sa prirodnim okoliem te primjenjivati ipoticati odrivi nain ivota kako u ruralnimtako i u urbanim podrujima

promoviranje kulture tolerancije i nenasilja,

mira i ljubavi

poticanje i podravanje uzajamnograzumijevanja, solidarnosti i suradnje meu svimnarodima unutar pojedinih zemalja ili meuzemljama

integrirati u formalno obrazovanje i doivotnouenje znanja , vrijednosti i vjetine potrebne zaodrivi nain ivljenja (iz Povelje o Zemlji)

osigurati svima, osobito djeci i mladimamogunost edukacije na podruju odrivograzvoja koja im omoguuje aktivan doprinos

promoviranje i poticanje upotrebe tehnikaekolokog dizajna i ekoloki prijateljskihtehnologija

zagovaranje neoutuivog prava na prirodnabogatstva kao to su pitka voda, nezagaeno tlo,isti zrak, poticanje ekonomskih aktivnosti kojepotiu ljudski razvoj na pravedan i odriv nain(iz Povelje)

zahtjevati od multinacionalnih korporacija imeunarodnih financijskih organizacija dadjeluju transparentno, u interesu javnog dobra teih drati odgovornim za posljedice njihovihaktivnosti (iz povelje)

promoviranje i poticanje ravnomjernedistribucije znanja i informacija te osiguravanjenjihove dostupnosti to irem krugu ljudi

poticanje i promoviranje slobode stvaralatva


14/21

Mree

14

KONSENZUS

Kao facilitatorka koja sespecijalizirala u konsenzulanom procesu

donoenju odluka, esto sam potitena i

ponekad uasnuta, zbog konteksta u kojem se

konsenzus koristi. Za mene konsenzus

predstavlja participativni proces u kojemsudjeluju sve

zainteresirane strane iliosobe kojih se odluke

tiu, gdje su uvjeti

ukljuivanja jasno

definirani i sudionici/cese svi/e slau o

rasporedu sastanka i

njegovim rezultatima.Kad uem u proces

konsenzusa, bilo da

sudjelujem kao osoba

ili kao facilitatorka,pridonosim procesu koji nastoji balansirati

odnos moi, koji potuje raznolikost i stvara

odluku koju svi podupiru. Nadalje, u

formalnom procesu konsenzusa nemaglasovanja. Veina ne vlada. Takoer ne

vlada ni manjina. Takav proces moe (ne

uvijek) biti muan i vremenski zahtjevan, azakljuak nikada nije siguran. Sa efektivnom

facilitacijom, grupa koja je posveena

zajednikom cilju, moe postii zaistazadivljujue rezultate. Sa takvim operativnim

modelom, moete razumijeti zato mi neka

popularna koritenja rijei konsenzus

zadaju bol. Relativno blagi primjer za krivokoritenje rijei, mogao bi biti izraz

Konsenzus je da e se sljedee godine

podii cijene. Ovdje konsenzus predstavlja

ope slaganje. Kako je taj sporazumpostignut, ili to da radimo sa takvom

odlukom upitno je. Izjava ne trai formalni

proces odluke, niti podrazumijeva

opredjeljenje za tijek dogaaja. To jejednostavno izjava o navodnom iroko

rasprostranjenom osjeaju ili stavu. Jo jae

uznemiruje koritenje konsenzusa kako bi

se opisala 100% veina ili jednoglasan

izbor. Za mene, konsenzus znai jedinstvo, ane jednoglasnost. To znai da ljudi ele biti

zajedno u solidarnosti, kako bi postigli

zajedniki cilj, bez obzira na razlike iliminimalna neslaganja. Netko moe i stajati

po strani, to znai da nee sudjelovati u

provedbi odluke, no nee ni drugesprjeavati da

nastave. Ako se

konsenzus shvati na

taj nain, on postajebogat i duboko

teksturiran goblen od

osjeaja i stavova, kojizajedno daju sliku usolidarnoj odluci koja

vodi do daljnjih

akcija. Ponekad se

konsenzus koristi kakobi se oznaila

jednostavna veina, kao u izrazu

Potreban nam je neparan broj lanova nasastanku kako bi postigli konsenzus. Zap

mene, odluka kojoj se protivi skoro polovica

grupe, nikako ne predstavja konsenzus.Moda najgori izraz predstavlja stvaranja

konsenzusa. esto je koriten od politiara i

korporativnih funkcionera, kako bi prodali

odluku koja je vedonesena, to je suprotnoono to bih ja opisala kao participativni

proces. Forumi u kojem se govori,

prezentacije i vrijeme za inpute koriste zamarketing za proizvod, politiku ili program,

bez stvarne namjere da se druga strana

shvati ozbiljno, je sprdanje iz stvarnog

znaenja konsenzusa i zloporaba vremena ipozornosti publike. Beatrice Briggs,SAD/Mexico, izjava u glasilu IFAAC-a

Bonfire, sijeanj 2003. godine,www.consensus.net.


15/21

Mree

15

Pet je osnovnih elemenata potrebno za uspjeno konsenzualno odluivanje:

spremnost na podjelu moiobjavljeno opredjeljenje za koritenje konsenzualnog procesazajedniki ciljjaki dnevni redefektivno facilitiranje

Kljuno stajalite:svaka osoba dri vaan djeliistine!

Vrijednosti:potovanje, povjerenje, suradnja, nenasilje, dobra vjera, istinoljubivost, razliitost,spremnost na pokuse, volja za rjeavanje problema.

Tri su stupnja u donoenju odluka:

upoznavanje s idejom/problemomraspravaodluka

Vane uloge:facilitatorpisarizapisniar

Mogue uloge:vratarosoba koja pazi na vrijemeosobe za pripremu/ pospremanjeosoba koja rasporeuje dnevni redosoba koja pazi na raspoloenje/ procespredlagai dnevnog redaosobe za odravanje miraprevoditelji

Postupak

U procesu konsenzusa ne broje se glasovi. Ideje ili prijedlozi se predstavljaju, raspravljajui revidiraju po potrebi, prije dosezanja toke odluke. Ni jedno vano pitanje ne bi trebaloupoznavati, raspravljati i odluivati na samo jednom sastanku. Ako se ne postigne konsenzus, nepoduzimaju se nikakve akcije. Namjera je da se nenasilno rijee sve nedoumice i sukobi, kojiokruuju prijedlog/pitanje, na nain da se svi zaista slau sa odlukom.


16/21

Mree

16

U procesu konsenzusa, osoba u grupi ima tri mogunosti:

zaustaviti rjeenje (block)stati na stanupristati

utnja se smatra pristankom.

(IIFAC, International Institute fo Facilitation and Consensus, www.iifac.org )


17/21

Mree

17

PRIMJER GLOBALNE MREE - GLOBAL ECOVILLAGE NETWORK

http://gen.ecovillage.org/about/index.html

Vizija:Vizija nam je planeta razliitih kultura sveg ivota, ujedinjeni u stvaranju zajednica uskladu jednih sa drugima i sa Zemljom, kroz stvaranje dobrih uvjeta za ovu generaciju iza one nadolazee generacije.

Misija:Stvaramo odrivu budunost kroz prepoznavanje, sudjelovanje i koordinaciju nastojanja

zajednica da stvore socijalni, duhovni, ekonomski i ekoloki sklad. Mi ohrabrujemokulturu uzajamnog prihvaanja i potovanja, solidarnosti i ljubavi, otvorenekomunikacije, multikulturalnosti i edukaciju kroz primjer. Mi sluimo kao ubrzivai kakobi najvie ljudske tenje pretvorili u praktin u stvarnost.

GEN doprinosi globalnoj transformaciji prema odrivosti, kroz svoju potporu ekoselima,spajanje sa partnerima istomiljenicima i irenjem edukacije i demonstrativnih programao odrivom ivotu.

Nai ciljevi su:

podupirati razvoj ekosela po cijelom svijetu

stvarati jake meunarodne, nacionalne i regionalne mree ekosela,

stvoriti organizacijsku strukturu koja je prikladna za povezivanje grassrootekosela i projekata i pretvoriti je u jaki participativni svjetski pokret

razvoj Living and Learning centara po cijelom svijetu, kako bi se promovralapraktina participativna edukacija u odrivom nainu ivljenja

Potpora razvoja cjelovitih sustava i

iskusnog uenja po cijelom svijetu

Predstavljati odrive zajednice na javnim forumima

Sklapati partnerstva i suraivati sa organizacijama i ljudima koji dijele nau viziju


18/21

Mree

18

to je ekoselo?

UvodEkosela su urbane ili ruralne ljudske zajednice, koje tee integraciji podupirue socijalneokoline sa niskoutjecajnim nainom ivljenja. Kako bi to postigli, oni spajaju razliiteaspekte ekolokog dizajna, permakulture, ekoloke gradnje, zelene proizvodnje,alternativnih izvora energije, prakse stvaranja zajednica i mnogo vie.

Findhorn, Scotland HuehueCoyotl, Mexico Thlolego, South Africa

Pozadina

Motivacija za stvaranje ekosela je izbor i doprinos okretanju procesa postepenograspadanja podupiruih socijalnih/kulturalnih struktura i napretka za prirodu razornihpostupaka na naem planetu.

Kroz tisuljea, ljudi su ivjeli u zajednicama bliskim prirodi i sa suportivnom socijalnomstrukturom. Mnoge takve zajednice, ili ekosela, postoje do dananjih dana i bore se zaopstanak.

Ekosela se sada stvaraju namjerno, tako da ljudi imaju priliku ivjeti u zajednicama kojesu spojene sa Zemljom na nain koji osigurava vjenu dobrobit svih oblika ivota.

Ekosela su jedno rjeenje za glavni problem naeg vremena planet je u fazi iskuenjalimitiranog rasta, a nae ivotu nesdostaje smislenog sadraja. Prema sveveem brojuznanstvenika, trebamo nauiti ivjeti odrivo, ukoliko elimo preivjeti kao vrsta.

Ekosela, kroz nastojanje ivotnog stila koji se moe odrati beskonano, su ivui modeliodrivosti i primjeri su za odmah primijenjivu akciju. Predstavljaju efektivni, pristupaninain borbe protiv socijalne, ekoloke i duhovne degradacije naeg okolia. Pokazuju namna koji nain moemo ivjeti odrivo u 21. stoljeu (Agenda 21).

U 1998, ekosela su proglaena slubeno kao jedan od 100 najboljih praktinih primjera zaodriv ivot.


19/21

Mree

19

Ekosela se obino stvaraju kroz razliite kombinacije triju dimenzija:

Socijalnu/kulturolokuDuhovnuEkoloku

Vidjeti takoer - Community Sustainability Assessmentalat, koji je izraen odGEN-a, a slui kao metofa za mjerenje razliitih aspekata odrivosti vae zajednice i kao vodiza uenje mnogih postignua koji omoguavaju jo odrivije zajednice.

Socijalne dimenzije ekosela

Ekosela su zajednice u kojoj ljudi osjeaju potporu i odgovornost prema drugim ljudima.Ona daju duboki smisao pripadanju zajednici. Dovoljno su mala kako bi se svi osjealisigurno, osnaeno, vieno i sasluano. Ljudi su u mogunosti sudjelovati utransparentnom donoenju odluka koji se odnose na njihove vlastite ivote i na zajednicu.

Permakulturni projekt uekoselu u Boliviji. U Junoj

Americi, osjeaj zazajednicu je primjer svakojnamjernoj zajednici nasvijetu, kao to se to moevidjeti na ovoj slici.

Zajednica znai:

Priznavati druge i povezivati se s njima

Dijeliti zajednike resurse i osiguravanje uzajamne pomoiNaglaavati holistike i preventivne zdravstvene prakse Osigurati smisleni rad i podrku svim lanovima Ukljuivati marginalne grupe Promovirati doivotnu edukaciju Ohrabrivanje jedinstva kroz potovanje za razliitoNjegovanje kulturalnog izriaja


20/21

Mree

20

Ekoloka dimenzija

Ekosela dozvoljavaju ljudima iskustva vlastite veze sa ivuom Zemljom. Ljudi uivaju udnevnoj interakciji sa zemljom, vodom, vjetrom, biljkama i ivotinjama. Ekoselazadovoljavaju svoje dnevne potrebe za hranom, odjeom, zaklonom, kroz potovanjeciklusa prirode.

Ekologija znai:

Uzgajati potrebnu hranu unutar bioregije zajednice Podupirati organsku proizvodnju hrane na tom mjestu Graditi kue i domove iz lokalno raspoloivih materijala Koristiti ugraene obnovljive energetske sustave koji su postavljeni unutar

naseljaZatititi bioraznolikost

Njegovati ekoloke poslovne principe Ispitivati ivotni ciklus svih proizvoda koji se koriste unutar ekosela kroz

socijalno, duhovno i ekoloko gledite Ouvati istu zemlju, vodu i zrak kroz adekvatno gospodarenje energijom i

otpadom Zatititi prirodu i ouvati divlja podruja.


21/21

Mree

21

Kulturna /duhovna dimezija ekosela

Najee ekosela ne naglaavaju svoje duhovno djelovanjekao takvo, ve na svoj nain ekosela potuju i podupiruZemlju i sva iva bia; kulturno i umjetniko obogaivanje iizriaj i duhovnu raznolikost.

Kulturna i duhovna vitalnost znai:

Dijeliti kreativnost, umjetniko izraavanje, kulturne aktivnosti, rituale i slavlja

Smisao za jedinstvenu zajedniku potporu Poptovanje i potpora duhovnosti koja se iskazuje na razne naine Zajednika vizija i sporazumi koji izraavaju doprinos, kulturno nasljedstvo i

jedinstvenost svake zajednice Fleksibilnost i uspjeno prolaenje kroz potekoe

Razumijevanje meusobne povezanosti i meuovisnosti svih elemenata ivotana Zemlji i mjesto zajednice u svijetu i njezin odnos s njim kao cjelinom Stvaranje mirnog, ljubavnog i odrivog svijeta

mreze, mreza ekosela balkana

Documents