moja geografija 6 - alka script

Robert Žagar

MOJA GEOGRAFIJA 6udžbenik za 6. razred osnovne škole

http://cbs.wondershare.com/go.php?pid=5239&m=db

Za izdavačaĐurđica Salamon Padjen

AutorRobert Žagar, prof.

RecenzentZdravko Dominik, dipl. geograf

LektoricaAna Horvat, prof. hrvatskoga jezika

Stručna suradnica i autorica karataMarija Džankić, univ. bacc. geogr.

IlustratorZoran Peškan, graf. dizajner

Ostale ilustracije preuzete s stranica www.shutterstock.com

Grafička urednicaPetra Kljaić, prof. likovne kulture

Uporabu udžbenika odobrilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske 2020. godine.

ISBN 978-953-294-321-4

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem xxx.

IzdavačAlka script d.o.o.

Zagreb, Nehajska 42tel. 01/30 135 30

www. alkascript.hr

Tisakxxxx


✻ Robert Žagar ✻

Prvo izdanjeZagreb, 2020.

MOJA GEOGRAFIJA

6 za 6. razred osnovne škole


SADRŽAJ

VRIJEME I KLIMA ...........................................................................................7ATMOSFERA I VRIJEME .............................................................................. 8TEMPERATURA I TLAK ZRAKA ................................................................ 11VJETAR I PADALINE .................................................................................. 16REVOLUCIJA ZEMLJE I GODIŠNJA DOBA ............................................. 22KLIMA I KLIMATSKI ČIMBENICI ................................................................ 26RAZNOLIKOST KLIME NA ZEMLJI ........................................................... 29TIPOVI KLIMA U HRVATSKOJ .................................................................. 35

TLO, BILJNI POKROV I ŽIVOTINJSKI SVIJET ...................................... 41TLO I VLAŽNOST TLA ............................................................................... 42BILJNI POKROV I ŽIVOTINJSKI SVIJET ................................................. 46UTJECAJ ČOVJEKA NA BIORAZNOLIKOST ............................................ 50

PRIRODNA BOGATSTVA I OČUVANJE OKOLIŠA ................................ 54PRIRODNA BOGATSTVA ............................................................................ 55OBNOVLJIVI I NEOBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE ................................ 58OČUVANJE OKOLIŠA ................................................................................. 63

PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA HRVATSKE .................................... 67BAŠTINA – NASLIJEĐE IZ PROŠLOSTI .................................................. 68PRIRODNA BAŠTINA HRVATSKE ............................................................. 74KULTURNA BAŠTINA HRVATSKE ............................................................. 81

STVARANJE I POLITIČKO UREĐENJE REPUBLIKE HRVATSKE ..... 84NA DODIRU RAZLIČITIH CIVILIZACIJSKIH UTJECAJA ......................... 85STVARANJE SUVREMENE HRVATSKE DRŽAVE ................................... 88DEMOKRACIJA I GRAĐANSKA PRAVA .................................................... 93URBANA I RURALNA NASELJA ................................................................ 98NASELJE KAO OBLIK PROSTORNE ORGANIZACIJE ......................... 103

STANOVNIŠTVO ...........................................................................................107NERAVNOMJERNA NASELJENOST NA ZEMLJI ................................... 108SLIČNOSTI I RAZLIČITOSTI LJUDI ........................................................ 113PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA ............................................... 117PROSTORNO KRETANJE STANOVNIŠTVA ............................................ 120DEMOGRAFSKE STRUKTURE HRVATSKE ........................................... 124


GOSPODARSTVO ........................................................................................129GOSPODARSKE DJELATNOSTI I SEKTORI GOSPODARSTVA .......... 130POKAZATELJI GOSPODARSKE RAZVIJENOSTI DRŽAVE .................. 134GOSPODARSKA OBILJEŽJA REPUBLIKE HRVATSKE ......................... 137GOSPODARSKI RAZVOJ NA PRINCIPIMA ODRŽIVOSTI .................... 143

POJMOVNIK ..................................................................................................146


PISMO ZA ŠESTAŠE

Draga šestašice, dragi šestašu,pred tobom je udžbenik nastavnog predmeta Geografije. U ovom razredu proširit ćeš svoja geografska znanja. Proučavat ćeš vrijeme, klimu, tlo, biljni i životinjski svijet, prirodna bogatstva, prirodnu i kulturnu baštinu, stanovništvo i gospodarstvo. Saznat ćeš nešto više o našoj domovini Hrvatskoj. Na putu do novih znanja ne zaboravi upotrebljavati atlas. Ako s veseljem i znatiželjom otvaraš ovaj udžbenik, geografija će te sigurno nagraditi. Mnogo sreće i uspjeha u radu želi ti autor.

KAKO SE SLUŽITI UDŽBENIKOM?Na početku svake nastavne cjeline nalazi se motivacijska slika koja najavljuje nastavne sadržaje. Ispod nje je popis znanja i vještina koje ćeš usvojiti.

Nastavna tema uvijek počinje kratkom pričom, pitanjem, zadatkom koji će te zainteresirati i navesti da nastaviš proučavati sadržaj koji slijedi. Ne brini se ako na neka pitanja ne znaš odgovor. Potraži pomoć učitelja ili saznaj odgovore u nastavnim sadržajima koji slijede.

Proširi svoje vidike tekstovima u rubrici TKO ŽELI ZNATI VIŠE ili zanimljivostima navedenim na plavim podlogama.

Na kraju svake teme nalazi se sažetak ZAPAMTI.

Pitanja i zadatci na kraju svake nastavne teme služe za utvrđivanje nastavnog sadržaja i provjeravanje naučenog.

Na posljednjoj stranici udžbenika otisnut je aktivacijski ključ za . Pomoću njega pristupit ćeš elektroničkim stranicama ovog udžbenika. Tamo ćeš, osim ovdje navedenih sadržaja, naći isto gradivo ispričano na drugi način: pomoću slika, filmova, animacija, zvuka.Razveselit će te zadatci za vježbu koji ti odmah daju informaciju o tvojoj uspješnosti.Udžbenik je usklađen s odgojno-obrazovnim očekivanjima međupredmetnih tema u šestom razredu.


7

VRIJEME I KLIMA

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI OVOGA POGLAVLJA• GEO OŠ B.6.5. Učenik opisuje atmosferu i vrijeme, objašnjava

najvažnije klimatske elemente, prikuplja i analizira podatke o vremenu te obrazlaže važnost vremenske prognoze.

• GEO OŠ B.6.6. Učenik objašnjava složene utjecaje na obilježja klime, uspoređuje klimatske dijagrame te čita kartu klasifikacija klima.

ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH TEMA ikt A.3.1., ikt A.3.2., ikt C.3.1., ikt C.3.3., ikt D.3.1., osr A.3.1., osr A.3.3., osr B.3.4., osr C.3.2., odr A.3.1., odr A.3.2., odr A.3.3., odr B.3.1., odr C.3.1., uku A.3.1., uku A.3.2., uku A.3.4., uku B.3.4., uku C.3.3., uku D.3.2.


8

ATMOSFERA I VRIJEME

Pogledaj kroz prozor. Kakvo je vrijeme? Je li sunčano, kišovito, puše li vjetar? Vrijeme se mijenja svaki dan. Ponekad i nekoliko puta tijekom dana. Vrijeme nije na svim mjestima jednako. U blizini tvoje kuće može biti sunčano i vedro, a samo nekoliko kilometara dalje može padati kiša. Istražimo što je vrijeme.

EGZOSFERA

TERMOSFERA

MEZOSFERASTRATOSFERA

OZONSKI OMOTAČTROPOSFERA

Slojevi atmosfere

Udio plinova u atmosferi

Zemlju obavija i štiti zračni omotač koji nazivamo atmosfera. Atmosfera se sastoji od različitih plinova među kojima ima najviše dušika (78%) i kisika (21%).

Atmosfera se sastoji od nekoliko slojeva ili sfera. Najniži i za život najvažniji sloj atmosfere jest troposfera. To je najgušći sloj atmosfere u kojem dolazi do promjena koje utječu na vrijeme.

78%

21%1%

Sastav atmosfere

dušik

kisik

ostali plinovi

► Koji se promet odvija u troposferi? Vrijeme je trenutačno stanje atmosfere nad nekim mjestom. Vrijeme određujemo uz pomoć klimatskih elemenata. Klimatski elementi jesu: temperatura, padaline, tlak zraka, vjetar, naoblaka, vlaga u zraku. Klimatski elementi mijenjaju se iz dana u dan, iz sata u sat. Znanost koja se bavi proučavanjem vremena jest meteorologija.Svaki čovjek na neki način može predvidjeti vrijeme. Osobno predviđanje vremena može biti točno, ali i ne mora.


9

330/180 320/200 280/190

Djelomičnooblačno Vedro Oblačno s

padalinama

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Prva metoda prikupljanja podataka za potrebe predviđanja vremena bili su meteorološki baloni. Prvi su put pušteni početkom 20. stoljeća. Svaki meteorološki balon bio je sačinjen od dvaju dijelova: balona punjenog helijem i instrumenta za mjerenje klimatskih elemenata. Modernom tehnologijom i satelitskim snimkama danas su podatci točniji i brže dostupni.

Puštanje meteorološkog balona 1910. – 1920.

Meteorološka postaja

Objektivno i stručno predviđanje vremena naziva se vremenska prognoza. Znanstvenici koji proučavanju, prikupljaju i obrađuju podatke o klimatskim elementima te stručno predviđaju vrijeme jesu meteorolozi. Meteorolozi prikupljaju i obrađuju podatke u meteorološkim postajama koje su opremljene uređajima za mjerenja.

Svakodnevno dobivamo informacije o vremenu preko raznih medija: radija, televizije, aplikacije na pametnim telefonima.

Vremenska prognoza


10

• Atmosfera je zračni omotač Zemlje. • Najveći udio u atmosferi imaju plinovi dušik i kisik.• Najniži i za život najvažniji sloj atmosfere jest troposfera. • Vrijeme je trenutno stanje atmosfere nad nekim mjestom. • Klimatski elementi jesu: temperatura, padaline, tlak zraka, vjetar,

naoblaka, vlaga u zraku.• Vremenska prognoza stručno je predviđanje vremena. • Stručnjaci koji prognoziraju vrijeme zovu se meteorolozi.

ZAPAMTI👍

PONOVI I ISTRAŽI

1. Objasni što je atmosfera.2. Koji su plinovi najzastupljeniji u atmosferi?3. Kako se zove najniži sloj atmosfere? Zašto je on bitan?4. Što je vrijeme?5. Navedi klimatske elemente.6. Tko i kako predviđa vrijeme? 7. Objasni osobno i objektivno predviđanje vremena.8. Kojim zanimanjima je posebno bitna vremenska prognoza? Zašto?9. Postoji li u tvojem mjestu meteorološka kućica? Koji se mjerni

instrumenti nalaze u njoj? Zašto su sve meteorološke kućice bijele boje?

💡

Meteorološka kućica


11

TEMPERATURA I TLAK ZRAKA

Danas u svijetu moderne tehnologije postoje aplikacije pomoću kojih naše kuće postaju „pametne“. Mobitelom možemo podesiti temperaturu našeg stambenog prostora iako nismo u njemu. To nije slučaj s dnevnom temperaturom zraka. Iako ponekad poželimo vanjsku temperaturu smanjiti ili povećati, na nju ne možemo utjecati.

TEMPERATURA ZRAKA

Sunčevo zagrijavanje

U Europi se upotrebljava Celzijeva temperaturna ljestvica. Ime je dobila po švedskom fizičaru Andersu Celsiusu. Uz Celzijevu temperaturnu ljestvicu neke države upotrebljavaju i Fahrenheitovu temperaturnu ljestvicu. Kod Celzijeve ljestvice ledište je vode na 0 °C, a vrelište na 100 °C, dok je kod Fahrenheitove ledište na 32 °F, a vrelište na 212 °F.

Sunčeva energija zaslužna je za klimatske promjene koje nastaju u atmosferi. Sunce zagrijava površinu Zemlje od koje se sunčeve zrake odbijaju i zagrijavaju zrak iznad nje. Zato su najniži slojevi troposfere ujedno i najtopliji. Sunčeve zrake ne zagrijavaju sve dijelove Zemlje jednako. Temperatura zraka jedan je od glavnih klimatskih elemenata pomoću kojeg određujemo vrijeme i klimu. Zato je potrebno svakodnevno mjeriti vrijednosti temperature zraka.

Instrument kojim mjerimo temperaturu zraka jest termometar. Vrijednost temperature izražava se u stupnjevima Celzija (skraćeno: °C).

Termometar


12

Vrijednosti temperature zraka mijenjaju se tijekom dana zato mjerimo srednju dnevnu temperaturu. Za određivanje srednje dnevne temperature zraka očitavamo vrijednosti temperature u 7 sati, 14 sati i 21 sat. Primjer: U 7 sati izmjerili smo temperaturu 6° C, u 14 sati 18° C a u 21 sat 8° C. Izmjerene vrijednosti treba uvrstiti u formulu i izračunati.

srednja dnevna temperatura = (T7 + T14 + T21 + T21) : 4

srednja dnevna temperatura = (6° C + 18° C + 8° C + 8° C) : 4 = 40° C : 4 = 10° C

Srednja mjesečna temperatura računa se da se zbroje sve srednje dnevne temperature i podjele brojem dana u mjesecu. Na sličan način računa se i srednja godišnja temperatura.

Promjene temperature i tlaka s promjenom nadmorske visine

Temperatura zraka pada s porastom nadmorske visine. U pravilu se za svakih 200 metara temperatura zraka smanji za približno 1° C. Zato je na visokim planinama hladnije nego u podnožju i snijeg se na vrhovima može zadržati tijekom cijele godine.

Najviša temperatura na Zemlji izmjerena je 1913. godine u Dolini smrti u SAD-u i iznosila je 56,7° C. Najhladnije je mjesto na svijetu istraživačka postaja Vostok na Antarktici gdje je 1983. godine izmjerena temperatura iznosila – 89,2° C. Najhladnije naseljeno područje na svijetu, Ojmjakon, ima prosječne zimske temperature – 50° C.

Znak upozorenja na previsoke temperature u Dolini Smrti


13

TLAK ZRAKA

Promjene vremena ne ovise samo o temperaturi, već i o tlaku zraka. Kao što temperatura nije uvijek jednaka, tako se i tlak zraka stalno mijenja. To najbolje možemo primijetiti kad se naglo penjemo ili spuštamo. Tada osjećamo pritisak u ušima, što znači da se tlak zraka promijenio.

Iako se čini da je zrak jako lagan, on ima svoju težinu. Težina kojom zrak pritišće podlogu nazivamo tlak zraka.

Barometar

Topli je zrak rijedak i lagan. Zato se baloni punjeni vrućim zrakom uzdižu. Budući da je težina toplog zraka manja, on manje pritišće podlogu, pa je tlak toplog zraka niži.

Hladni je zrak gušći i teži. Stvara veći pritisak na površinu Zemlje pa je tlak hladnog zraka visok. Budući da je hladni zrak težak, i balon tone prema tlu.

Mjerni instrument kojim se mjeri tlak zraka jest barometar. Tlak zraka mjeri se u hektopaskalima (hPa). Normalni tlak zraka iznosi 1013 hektopaskala (hPa). Visok tlak zraka ima vrijednosti veće od 1013 hPa, a niski manje od 1013 hPa.

Područje visokog tlaka zraka nazivamo anticiklona (A). Zrak struji od središta prema vanjskom dijelu anticiklone. Hladni zrak se spušta i zagrijava, vrijeme je stabilno i vedro.

Anticiklona

Ciklona

Područje niskog tlaka zraka nazivamo ciklona (C). Topli zrak, zagrijan od podloge izdiže se i hladi. Zrak struji prema unutrašnjosti, a vrijeme je nestabilno i velika je mogućnost nastanka padalina.

Balon punjen hladnim zrakom

Balon punjen toplim zrakom


14

Sinoptička karta

Danas za predviđanje vremena meteorolozi upotrebljavaju satelitske snimke, na temelju koji se izrađuju sinoptičke karte. Na sinoptičkoj karti navedeni su osnovni meteorološki simboli.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆

Sportaši ponekad treninge obavljaju u alpskim državama. Rjeđi zrak na višim nadmorskim visinama omogućuje vrhunskim sportašima da prilagode svoje tijelo na uporabu manje količine kisika potrebnog za disanje. Tako će na nižim nadmorskim visinama imati više kondicije, jer je ondje zrak gušći i ima više kisika.

► Promotri sinoptičku kartu. Je li nad Hrvatskom područje visokog ili niskog tlaka zraka? Prema tlaku zraka odredi kakvo je vrijeme u Hrvatskoj.


15

• Instrument kojim mjerimo temperaturu zraka jest termometar. • Vrijednost temperature izražava se stupnjevima Celzija (skraćeno: ° C) • Porastom nadmorske visine, svakih 200 metara temperatura zraka

smanji se za približno 1° C.• Težina kojom zrak pritišće podlogu naziva se tlak zraka.• Tlak zraka mjerimo barometrom, a izražava se u hektopaskalima (hPa).• Normalni tlak zraka iznosi 1013 hPa. • Područje visokog tlaka zraka nazivamo anticiklona (A).• Područje niskog tlaka zraka nazivamo ciklona (C).

ZAPAMTI👍

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Kako nazivamo instrument za mjerenje temperature zraka, a kako za

mjerenje tlaka zraka?2. Objasni kako se izračunava srednja dnevna temperatura zraka. 3. Što je tlak zraka? 4. Zašto se topli zrak uzdiže? 5. Kolika je vrijednost normalnog tlaka zraka? 6. Objasni razliku između anticiklone i ciklone.7. Pretvori 15° C u ° F (vrijedi: ° F = 1,8 · ° C + 32).8. Sinoptička karta tvog zavičaja za sutrašnji dan prikazuje anticiklonu.

Hoćeš li uzeti kišobran u školu?9. Izračunaj srednju dnevnu temperaturu sutrašnjeg dana.10. Tjedan dana prati srednje dnevne temperature tvoga mjesta. Na kraju

tjedna izračunaj srednju tjednu temperaturu. Istraži uz pomoć službenih stranica Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) vrijednosti tih datuma prije godinu dana. Usporedi vrijednosti i napiši kratak zaključak.


16

VJETAR I PADALINE

Što je zajedničko imenima Andrea, Dorian, Olga, Pablo, Van i Wendy? To su imena uragana. Uragani su vrtložni, razorni vjetrovi. Kad uragan postigne brzinu iznad 119 km na sat, dobiva ime. Izmjenjuju se ženska i muška imena.

VJETAR

Vjetar je horizontalno strujanje zraka koje nastaje zbog razlika u tlaku zraka. Vjetar uvijek puše iz područja visokog tlaka zraka prema području niskog tlaka zraka. Vjetrovi razornih brzina mogu izazvati velike prirodne katastrofe.

Posljedice uragana Harvey

Brzina vjetra mjeri se instrumentom koji se zove vjetromjer ili anemometar. Brzinu vjetra izražavamo metrima u sekundi (skraćeno: m/s). Smjer vjetra određujemo vjetrokazom.

Vjetrokaz Vjetromjer


17

Planetarni vjetrovi

Vjetrovi koji pušu cijele godine ne mijenjajući smjer nazivaju se stalni ili planetarni vjetrovi. Zemljina rotacija utječe na smjer puhanja tih vjetrova. U žarkom toplinskom pojasu pušu pasati. U umjerenim toplinskim pojasevima pušu glavni zapadni vjetrovi, a oko polova polarni istočni vjetrovi.

polarni istočni vjetrovi

polarni istočni vjetrovi

glavni zapadni vjetrovi

glavni zapadni vjetrovi

pasati

pasati

Kristofor Kolumbo iskoristio je pasate za plovidbu Atlantskim oceanom i energijom vjetra doplovio do obale Amerike.

Bura podno Velebita

Osim planetarnih vjetrova postoje i lokalni vjetrovi. To su vjetrovi koji pušu povremeno. Najpoznatiji su lokalni vjetrovi u Hrvatskoj bura, jugo i maestral.

PADALINE

Zagrijavanjem Zemljine površine, osim tla, zagrijavaju se oceani, mora i vode koje se nalaze na kopnu. Voda zagrijavanjem isparava i pretvara se u vodenu paru. Izdizanjem, vodena se para hladi i kondenzira. Od kapljica vode nastaju oblaci, a iz njih nastaju padaline.

Kruženje vode u prirodi

nastaju oblaci

nastaju padaline

kondenzacija

zagrijavanje

isparavanje


18

Padaline koje nastaju iz oblaka jesu: kiša, snijeg i tuča. Razlikujemo tri načina nastanka padalina iz oblaka.

Konvekcijske kiše nastaju naglim uzdizanjem toplog zraka zagrijanog od podloge koji se brzo hladi. Vodena se para kondenzira i nastaju padaline u obliku pljuskova. Takva vrsta padalina česta je u ekvatorskim područjima.

Reljefne padaline nastaju kad topli, vlažni zrak naiđe na reljefnu prepreku, on se uz nju prisilno uzdiže. S porastom nadmorske visine zrak se hladi, kondenzira i nastaju padaline. Padine koje su izložene takvim toplim i vlažnim strujanjima zraka primaju više padalina od suprotne strane gdje zrak nije vlažan. Suhi zrak spušta se i zagrijava. Ta je padina često bez padalina.

Frontalne padaline nastaju pri susretu toplog i hladnog zraka. Topli zrak uzdiže se iznad hladnog zraka, hladi se, kondenzira i nastaju oblaci i padaline. Takve padaline nastaju u ciklonama i dugotrajne su.

Zagrijavanje, mora, vode i zraka

Uzdizanje zraka zbog reljefne prepreke

Uzdizanje zraka zbog susreta hladnog i toplog zraka

zagrijavanje tla i zraka

topli zrak se diže, kondenzacijom nastaju oblaci

padaline u obliku pljuskova

topao i vlažan zrak

diže se uz reljefnu prepreku

kondenzacijom nastaju oblaci i padaline

zrak se spušta, suši i zagrijava

topli zrak prisilno se diže

nad hladnim

padaline u obliku pljuskova

kondenzacijom nastaju oblaci

t > 0 °C

t < 0 °C

Ako je temperatura u troposferi oko 0° C ili niža, vodena para prijeći će u kristale leda, to jest u snježne pahuljice. Tako nastaje snijeg.


19

Tuča nastaje smrzavanjem kapljica koje na putu prema Zemljinoj površini prolaze kroz pojas hladnog zraka, najčešće tijekom proljeća i ljeta. Nevrijeme popraćeno tučom može nanijeti mnogo štete poljoprivredi i materijalnim dobrima.

Materijalna šteta uzrokovana tučom

Tijekom oluje u Gopalganju u Bangladešu 1986. godine, ,,zrno” tuče imalo je masu čak 1.02 kg. Taj primjerak smatra se jednim od najvećih u povijesti mjerenja.

Kišomjer

Količinu padalina mjerimo kišomjerom, a vrijednost izražavamo u milimetrima (mm). To je visina sloja vode koja padne na površinu veličine 1 m2. Vrijednost količine padalina od 1 mm označava 1 litru padalina na 1 kvadratni metar.

Osim padalina iz oblaka postoje i padaline koje nastaju pri tlu. To su rosa, mraz i inje.Rosa nastaje zbog noćnog hlađenja prizemnog sloja Zemljine površine. Pritom se kapljice vode nakupljaju na travi, tlu i raznim predmetima.Ako se prizemni sloj ohladi ispod nule, vodena para izravno prelazi u kruto stanje. Tako nastaje mraz.Na niskim temperaturama vodena para pri dodiru s hladnijim predmetima smrzava se i tvori igličaste kristale leda koje nazivamo inje.

Mraz InjeRosa


20

Magla je oblak koji nastaje pri tlu. Magla smanjuje vidljivost i uzrokuje probleme u prometu.

Magla

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Ledena kiša nastaje kad kapljice kiše nastaju u najnižem sloju atmosfere na temperaturi nižoj od 0° C, a iznad struji topliji zrak. Takve pothlađene kapljice u dodiru sa hladnijim predmetima, drvećem, travom ili nekim drugim objektima na tlu, smrzavaju se i stvaraju ledeni „okov“. Ledena je kiša u veljači 2014. na području Gorskog kotara prouzročila ogromnu štetu. Republika Hrvatska proglasila je stanje elementarne nepogode. Zbog težine ledenog okova drveće se savijalo i pucalo. Uništeni su i dalekovodi, a stanovništvo tih krajeva bilo je bez vode i struje.

Posljedice ledoloma u Gorskom kotaru 2014. godine


21

• Vjetar je strujanje zraka.• Vjetar puše iz područja visokog tlaka zraka prema području niskog.• Brzina vjetra mjeri se vjetromjerom. • Stalni ili planetarni vjetrovi jesu: pasati, glavni zapadni vjetrovi i polarni

istočni vjetrovi.• Najpoznatiji su lokalni vjetrovi u Hrvatskoj: bura, jugo i maestral. • Padaline padaju iz oblaka ili nastaju pri tlu. • Padaline koje nastaju iz oblaka su: kiša, snijeg i tuča. • Rosa, mraz i inje jesu padaline koje nastaju pri tlu.• Količinu padalina mjerimo kišomjerom.

ZAPAMTI👍

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Što je vjetar? Objasni kako nastaje vjetar. 2. Čime se mjeri brzina vjetra?3. Navedi planetarne vjetrove.4. Navedi lokalne vjetrove.5. Navedi tri načina nastanka padalina.6. Objasni nastanak konvekcijskih padalina.7. Koje padaline nastaju pri tlu? 8. Na koji način nastaje većina padalina u tvom zavičaju? Objasni. 9. Gorski kotar je uz ledenu kišu zahvatila i elementarna nepogoda

uzrokovana jakim vjetrom. Vjetar je uništio velik postotak hrvatskih šuma. Istraži na mrežnim stranicama Hrvatskih šuma kakvu je štetu vjetar nanio šumama i stanovnicima Gorskoga kotara.

Posljedice snažnog vjetra


22

REVOLUCIJA ZEMLJE I GODIŠNJA DOBA

Koje je tvoje omiljeno godišnje doba? Znaš li zašto dolazi do izmjene godišnjih doba? Prouči tekst koji slijedi i saznat ćeš odgovor.

Osim što se okreće oko svoje osi, Zemlja kruži oko Sunca zajedno s ostalim planetima Sunčeva sustava. Kruženje Zemlje oko Sunca naziva se Zemljina revolucija ili ophodnja. Zemlja obiđe Sunce za 1 godinu (365 dana i 6 sati). Radi lakšeg računanja, dogovoreno je da godina traje 365 dana. Svake četvrte godine pribroji se preostalih šest sati proteklih godina i dobijemo jedan dan. Te godine mjesec veljača ima 29 dana, a godina traje 366 dana i naziva se prijestupna godina. Godina 2020. prijestupna je.► Koja je sljedeća prijestupna godina?

Zemlja se oko Sunca kreće po zamišljenoj putanji (ekliptici). Zemljina je os nagnuta na ravninu ekliptike pod kutom od približno 66,5°. Kut između ravnine ekvatora i ravnine ekliptike iznosi približno 23,5°. Nagnutost Zemljine osi uzrokuje različito trajanje dana i noći tijekom godine. Jedino na ekvatoru dan i noć traju jednako tijekom cijele godine.

Zemlja nije uvijek na istoj udaljenosti od Sunca, a Sunčeve zrake ne padaju uvijek pod istim kutom na Zemlju. Zbog toga ni zagrijavanje Zemlje nije jednako. Na ekvatoru je zagrijavanje najjače, a prema polovima slabi.

Rotacija Zemlje

23,5°

ekvator sunčeve zrake

ekvator

ravnina ekliptike

Zemljina osSjeverni pol

Južni pol

23,5°

66,5°

Ljeto na sjevernoj, zima na južnoj polutki


23

PROLJEĆE21.3.

RAVNODNEVICA

ZIMA21.12.

SUNCOSTAJ

JESEN23.9.

RAVNODNEVICA

LJETO21.6.

SUNCOSTAJ

Zemljina revolucija

Posljedica Zemljine revolucije i nagnutosti Zemlje na ravninu ekliptike je izmjena godišnjih doba.

21. lipanj – ljetni suncostaj ili solsticij Sunčeve zraka padaju okomito na sjevernu obratnicu, granicu žarkog toplinskog pojasa na sjevernoj polutki. Toga je dana na sjevernoj polutki dan najdulji, a noć najkraća. Na Sjevernom polu započinje polarni dan. Na južnoj polutki tog dana počinje zima.

23. rujan – jesenska ravnodnevica ili ekvinocij Budući da Zemlja neprekinuto putuje oko Sunca, na prvi dan jeseni sunčeve zrake padaju okomito na ekvator. Sunce jednako obasjava sjevernu i južnu polutku. Dan i noć su jednako dugi, traju po 12 sati. Na južnoj polutki tog dana počinje proljeće.

21. prosinac – zimski suncostaj ili solsticijSunčeve zrake padaju okomito na južnu obratnicu, granicu žarkog toplinskog pojasa na južnoj polutki. Tog je dana na sjevernoj polutki dan najkraći, a noć najdulja. Na Sjevernom polu započinje polarna noć. Na južnoj polutki tog dana počinje ljeto.

21. ožujak – proljetna ravnodnevica ili ekvinocijSunčeve zrake padaju okomito na ekvator, što znači da su dan i noć jednako dugi kao i za vrijeme jesenske ravnodnevice. Na sjevernoj polutki tog dana počinje proljeće, a na južnoj jesen.


24

Zbog različitog zagrijavanja Zemlje razlikujemo pet toplinskih pojaseva. SJEVERNI POL

JUŽNI POL

SJEVERNI UMJERENI TOPLINSKI POJAS

JUŽNI UMJERENI TOPLINSKI POJAS

ŽARKI TOPLINSKI POJAS

ŽARKI TOPLINSKI POJAS

SJEVERNI POLARNI TOPLINSKI POJAS

ekvator

sjeverna polarnica

sjeverna obratnica

južna obratnica

južna polarnicaJUŽNI POLARNI TOPLINSKI POJAS

66,5°

66,5°

23,5°

0°

23,5°

Toplinski pojasevi na Zemlji

• ŽARKI TOPLINSKI POJAS (između sjeverne i južne obratnice) U žarkom toplinskom pojasu zagrijavanje je najjače. Nema pravilne izmjene godišnjih doba i tijekom cijele godine vladaju velike vrućine.• SJEVERNI UMJERENI TOPLINSKI POJAS (između sjeverne obratnice i

sjeverne polarnice)• JUŽNI UMJERENI TOPLINSKI POJAS (između južne obratnice i južne

polarnice) U umjerenim toplinskim pojasevima sunčeve zrake ne padaju okomito na Zemljinu površinu tijekom godine, pa su veće razlike u zagrijavanju. U umjerenim toplinskim pojasevima postoji pravilna izmjena godišnjih doba.• SJEVERNI POLARNI TOPLINSKI POJAS (između sjeverne polarnice i

Sjevernog pola)• JUŽNI POLARNI TOPLINSKI POJAS (između južne polarnice i Južnog pola) U polarnim toplinskim pojasevima sunčeve zrake padaju na Zemljinu površinu pod malim kutom, pa je hladno tijekom cijele godine. Nema pravilne izmjene dana i noći niti godišnjih doba. Izmjenjuju se dva razdoblja: polarni dan i polarna noć. Za vrijeme polarne noći Sunce nekoliko mjeseci uopće ne izlazi.


25


Kod nas je za doček nove godine potrebna topla odjeća. U Australiji i ostalim krajevima južne polutke popularno je novu godinu dočekati u kupaćem kostimu na plaži.

• Kruženje Zemlje oko Sunca naziva se revolucija ili ophodnja.• Zemlja obiđe Sunce za 1 godinu (365 dana i 6 sati).• Zbog nagnutosti zamišljene Zemljine osi i revolucije Zemlje izmjenjuju

se godišnja doba.• Na ekvatoru zagrijavanje je najjače. Prema polovima slabi.• Razlikujemo pet toplinskih pojaseva: žarki toplinski pojas, sjeverni

umjereni toplinski pojas, južni umjereni toplinski pojas, sjeverni polarni toplinski pojas i južni polarni toplinski pojas.

ZAPAMTI👍

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni posljedice Zemljine revolucije.2. Objasni pojmove: ravnodnevica i suncostaj.3. Objasni zašto mjesec veljača svake četvrte godine ima 29 dana.4. Navedi i na karti pokaži toplinske pojaseve. 5. Na karti svijeta pokaži obratnice i polarnice.6. U kojem se toplinskom pojasu nalazi Hrvatska?7. Tijekom kojeg su godišnjeg doba dani duži, a tijekom kojega kraći?

Objasni svoj odgovor.8. Nacrtaj položaj Zemlje u odnosi na Sunce za vrijeme zimskog

suncostaja. Prisjeti se na koju paralelu sunčeve zrake tog dana padaju okomito. Pomogni si slikom iz udžbenika.


26

KLIMA I KLIMATSKI ČIMBENICI

Malo ledeno doba naziv je za period između 14. i 15. stoljeća, kada je prosječna temperatura bila znatno niža nego danas. Rijeka Temza u Londonu bila je zaleđena, širili su se ledenjaci polarnih područja, a kolonije Vikinga na Grenlandu su nestale. Danas živimo u vremenu globalnog zatopljenja i velikih klimatskih promjena koje ubrzava čovjek svojim neodgovornim ponašanjem.

Je li klima isto što i vrijeme? Nije. Vrijeme se stalno mijenja, a klimu određujemo praćenjem vremena tijekom duljeg razdoblja, najčešće tijekom 30 godina. Klima je prosječno stanje atmosfere nad nekim mjestom. Znanstvenici koji proučavaju klimu nazivaju se klimatolozi. Oni istražuju klimu i klimatske promjene na Zemlji.Klima ovisi o klimatskim čimbenicima, a to su udaljenost od ekvatora, morske struje, nadmorska visina, reljef, raspodjela kopna i mora.

Udaljenost od ekvatoraSunčeve zrake obasjavaju ekvator pod pravim kutom i tamo je zagrijavanje najveće. Udaljavanjem od ekvatora kut upada Sunčevih zraka je sve manji kao i zagrijavanje.Morske strujeTople morske struje zagrijavaju, a hladne morske struje hlade more i okolno kopno.Zagrijano more više isparava, pa je zrak nad tim područjima vlažniji i veća je mogućnost padalina. Za Europu važna je topla Golfska struja koja grije obale Zapadne Europe. Zbog njezina utjecaja mora na sjeveru Europe ne zaleđuju se. Na istim geografskim širinama u Sjevernoj Americi more se zaleđuje jer tamo prolazi hladna Labradorska morska struja.

GOLFSKA

STRUJA

LABRADORSKASTRUJA

ekvatorSu

nčev

e

zrak

e


27

Nadmorska visinaS porastom nadmorske visine temperatura se mijenja. Prisjeti se se za koliko stupnjeva se temperatura snižava svakih 200 m. Visoke planine često i u ljetnim mjesecima krase bijeli, snježni vrhovi.

ReljefReljef stvara reljefne prepreke koje utječu na klimu. Visoke planine izložene su velikoj količini vlažnog zraka koji struji atmosferom. Nerijetko se događa da se vlažni zrak kondenzira i padaline obiluju samo na jednoj strani padine.

SUŠNIJE

RELJEFNA PREPREKA

VLAŽNIJE

Raspodjela kopna i moraMore se sporo zagrijava i sporo hladi, zato su u priobalnim područjima razlike između ljetnih i zimskih temperatura male. Kopno se brzo zagrijava i brzo hladi, pa su razlike u ljetnim i zimskim temperaturama veće u unutrašnjosti nego uz obalu.► Istraži gdje je zima hladnija, u Osijeku ili u Rijeci.

KLIMATSKI DIJAGRAM

Klimatski

dijagram

°C mm50 11045 10040 9035 8030 7025 6020 5015 4010 305 200 10–5 0

15.2 °C 815.3 mmI. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. mjeseci u godini

srednja godišnja temperatura zraka

srednja mjesečna temperatura zraka

srednja godišnja količina padalina

srednja mjesečna količina padalina

Glavna obilježja klima jesu temperaturu i padaline. Klimatski dijagram prikazuje srednje mjesečne temperature i padaline nekog mjesta. Vrijednosti temperatura nalaze se uz lijevi rub, a padalina uz desni. Temperatura je izražena u Celzijevim stupnjevima, a količina padalina u milimetrima.


28

Srednje mjesečne temperature prikazane su crvenom krivuljom, dok su srednje mjesečne padalina prikazane plavim stupcima, po jedan za svaki mjesec u godini. Iz klimatskog dijagrama možemo odrediti tip klime. ► Očitaj koji je mjesec najtopliji i u kojem mjesecu padne najmanje padalina.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Pustinja Atacama na jugozapadu Južne Amerike nastala je zbog hladne Humboltove morske struje. Zrak je nad hladnom morskom strujom suh, stoga i kopno dobiva malo padalina. Pomoću atlasa pronađi Atacamu i još jednu pustinju koja je nastala uz obale oceana zbog hladne morske struje.

ZAPAMTI👍• Klima je prosječno stanje atmosfere nad nekim mjestom.• Znanstvenici koji proučavaju klimu nazivaju se klimatolozi.• Klimatski čimbenici jesu: udaljenost od ekvatora, morske struje,

nadmorska visina, reljef, raspodjela kopna i mora, stalni vjetrovi.• Klimatski dijagram prikazuje vrijednosti srednjih mjesečnih temperatura i

padalina nekog mjesta.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni razliku između vremena i klime.2. Navedi klimatske čimbenike.3. Kako nadmorska visina i reljef utječu na klimu?4. Objasni što je klimatski dijagram.5. Odredi koji klimatski čimbenici utječu na klimu tvog zavičaja.6. Nacrtaj klimatski dijagram za gradove Pazin i Varaždin koristeći se podatcima iz tablica. Izračunaj i usporedi godišnju količinu padalina.

Pazin I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.Količina padalina (mm) 66.1 124.4 148.8 57.7 110,1 138.6 65.6 73.6 84.5 235 95.4 57.6

Temperatura (°C) 2.8 3.6 6.6 10.4 14.9 18.7 21.1 20.3 16.1 11.8 7.5 3.7

Varaždin I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.Količina padalina (mm) 44.1 119.9 92.6 72.6 91.2 85.5 83.2 93.7 105 32.4 68.9 9.7

Temperatura (°C) – 0.5 1.5 5.7 10.8 15.5 18,9 20.5 19.7 15.5 10.4 5.5 1.1


29

RAZNOLIKOST KLIME NA ZEMLJI

Svatko od nas barem je jedanput u životu poželio otputovati u daleki svijet: posjetiti prašumu, pustinju, jahati slona afričkim savanama ili promatrati polarnu svjetlost. Za svaku od ovih pustolovina potrebna je drukčija odjeća i obuća. Zato se za putovanje treba pripremiti i saznati ponešto o klimi.

Klima utječe na biljni i životinjski svijet, ali i na prostorni razmještaj stanovništva svijeta. Na Zemlji razlikujemo pet osnovnih klimatskih razreda: tropske kišne klime, umjerene kišne klime, suhe klime, snježno-šumske klime i snježne klime. Tipove klime označavamo velikim početnim slovima.

Raspodjela klima u svijetu

tropske kišne klimesuhe klime

umjereno tople kišne klimesnježno-šumske klimesnježne klime


30

TROPSKE KIŠNE KLIME

Tropske kišne klime (A) prevladavaju u žarkom pojasu. Glavna su obilježja visoke temperature i obilne padaline tijekom cijele godine. Zbog jakog zagrijavanja tla u ekvatorskim područjima velika su isparavanja te nastaju zenitne kiše, svakodnevni poslijepodnevni pljuskovi. S obzirom na raspodjelu padalina, tropske kišne klime dijelimo na prašumske i savanske.

°C mm

30 300

20 200

10 100

0 0I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

°C mm

30 300

20 200

10 100


Klimatski dijagram prašumske klime Klimatski dijagram savanske klime

U prašumskoj klimi vegetacija je bujna i rastu tropske kišne šume, tj. prašume. Okružuju ih savane. Savane su bujni travnjaci sa rijetkim drvećem. U savanskoj klimi izmjenjuju se dva razdoblja: sušno i kišovito. Na području tropske kišne klime uzgajaju se tropske kulture kao što su: šećerna trska, čaj, kakaovac, kaučukovac…

Savana KakaovacPrašuma


31

SUHE KLIME

Suhe klime (B) raširene su na područjima oko obratnica i u unutrašnjosti Azije. Glavno je obilježje suhe klime nedostatak padalina tijekom godine. Suhe klime dijele se na pustinjske i stepske.

°C mm30 90

20 60

10 30


°C mm25

20 60

15

10 30

5

0 0

–5I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Klimatski dijagram pustinjske klime Klimatski dijagram stepske klime

Nedostatak padalina uzrokuje nastanak pustinja. Život u pustinjama ograničen je na manja područja koja imaju izvore pitke vode. Ta područja zovemo oaze.

Oaza Žitna polja u stepskoj klimi

Stepe su biljne zajednice niskih trava. Danas su vlažnija stepska područja pretvorena u najveće žitnice.


32

UMJERENO TOPLE KIŠNE KLIME

Umjereno tople kišne klime (C) rasprostranjene su u umjerenim toplinskim pojasevima. U tim prostorima izmjenjuju se četiri godišnja doba. Umjereno tople kišne klime dijelimo na umjereno tople vlažne, sredozemnu i sinijsku klimu. Umjereno tople kišne klime zastupljene su na području Hrvatske.

°C mm20 15018 13516 12014 10512 9010 758 606 454 302 150 0


°C mm22 17520 15018 13516 12014 10512 9010 758 606 454 302 150 0

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Klimatski dijagram umjereno tople Klimatski dijagram sredozemne klime

vlažne klime s toplim ljetima

Padalina ima tijekom cijele godine (ljeti kiša, zimi snijeg). Biljni pokrov čine listopadne i vazdazelene šume.

Listopadna šuma

SNJEŽNO-ŠUMSKE KLIME

Glavno su obilježje snježno-šumske klime (D) duge, hladne zime i kratka, svježa ljeta. Od padalina uglavnom pada snijeg. Ta je klima rasprostranjena na sjeveru Europe, Azije i Sjeverne Amerike, ali i u visokim planinskim krajevima. Prostor je većinom prekriven tajgama, gustim vazdazelenim šumama.


33

°C mm25 7520 6015 4510 305 150 0

–5–10–15–20

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Klimatski dijagram snježno-šumske Tajga

klime

SNJEŽNE KLIMESnježne klime (E) prevladavaju u polarnim pojasevima. Niske temperature, hladna, kratka ljeta i rijetka naseljenost njihova su obilježja. Rasprostranjena je tundra, oskudna vegetacija lišajeva i mahovine. U takvim uvjetima stanište su pronašli polarni medvjedi, lisice i sobovi, a u južnim polarnim krajevima pingvini.

°C mm9 306 203 100 0

–3–6–9

–12–15–18–21–24–27


Klimatski dijagram snježne klime

Sob u tundri Polarna lisica


34

ZAPAMTI👍• Na Zemlji razlikujemo pet osnovnih klimatskih razreda: tropske kišne klime,

umjereno tople kišne klime, suhe klime, snježno-šumske klime i snježne klime.

• Tropske kišne klime (A) prevladavaju u žarkom toplinskom pojasu. Dijele se na savanske i prašumske.

• Zenitne su kiše svakodnevni poslijepodnevni pljuskovi u ekvatorskim područjima.

• Suhe klime (B) raširene su na područjima oko obratnica i u unutrašnjosti Azije. Dijele se na pustinjske i stepske.

• Oaze su mjesta u pustinji gdje voda iz podzemlja dolazi na površinu.• Umjereno tople kišne klime (C) rasprostranjene su u umjerenim toplinskim

pojasevima. Izmjenjuju se četiri godišnja doba. • Umereno tople kišne klime (C) dijelimo na umjereno tople vlažne,

sredozemnu i sinijsku.• Snježno-šumska klima (D) ima duge, hladne zime i kratka, svježa ljeta. Od

padalina najčešći je snijeg.• Vegetacija snježno-šumske klime jest tajga, gusta vazdazelena šuma.• Snježne klime (E) prisutne su u polarnim pojasevima, gdje prevladava

tundra, oskudna vegetacija lišajeva i mahovine.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni gdje i kako nastaju zenitne kiše.2. Navedi obilježja tropske kišne klime.3. Što su oaze?4. Kako dijelimo umjereno tople kišne klime?5. Koje se tropske kulture uzgajaju na poljoprivrednim područjima tropskih

kišnih klima? 6. Koja vegetacija prevladava u snježno-šumskoj klimi?7. U kojim se klimama izmjenjuju sva četiri godišnja doba? 8. Što misliš zašto na južnoj polutki nema snježno-šumske klime?9. Navedi prilagodbe pustinjskih i polarnih životinja na klimatske uvjete

njihovog staništa. Pomoć potraži kod učitelja prirode.


35

TIPOVI KLIMA U HRVATSKOJ

Ponovimo! Zašto Anton mora spakirati kapu i vuneni pulover? O čemu ovisi klima? Što misliš koliko je različitih tipova klima u Hrvatskoj?

Klimatski čimbenici koji utječu na klimu Hrvatske jesu: geografski smještaj u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu, raspodjela kopna i mora, Jadransko more i reljef. Blizina Atlantskog oceana i Sredozemnog mora uvelike utječe na nastanak ciklona i padalina.

3 0002 5002 0001 5001 000

800

Mjerilo 1 : 3 000 000

0 25 50 75 100 km

Prosječna količina padalina u Hrvatskoj


36

Zapadni vjetrovi donose ciklone i anticiklone nad naše prostore te time reguliraju količinu padalina. Gorska Hrvatska zbog svoje reljefne izloženosti, ima najveću količinu padalina. Prirodna prepreka Dinaridi zadržava dio oblaka koji dolazi sa zapada, stoga količina padalina opada prema Nizinskoj i Primorskoj Hrvatskoj. Dinaridi su prirodna granica između primorja i unutrašnjosti.Govorimo li o klimi Hrvatske, ne smijemo izostaviti lokalne vjetrove koji imaju utjecaj na raznolikost klimatoloških značajki našeg kraja. Bura je vjetar koji puše na mahove, puše s kopna na more i zbog svoje jačine (do 200 km/h) stvara probleme u prometu. Jugo je topao i vlažan vjetar koji puše s mora na kopno i donosi padaline. Kao i bura, i olujno jugo stvara probleme u prometu, osobito pomorskom, a može uzrokovati i poplave u naseljima uz obalu.U Hrvatskoj postoji utjecaj maritimnosti (utjecaj mora na klimu) i kontinentalnosti (utjecaj kopna na klimu). Obalni pojas more ljeti hladi, a zimi grije, dok je u kontinentalnom dijelu obratno. Istočna Hrvatska zato ima toplija ljeta i hladnije zime. Najhladnije dijelove tijekom cijele godine bilježimo u planinama Gorske Hrvatske, primjerice na Risnjaku i Velebitu.

24222018

6420

–2

Temperatura (°C) Temperatura (°C)

Mjerilo 1 : 5 000 000

0 50 100 150 km

Srednje temperature zraka u Republici Hrvatskoj ljeti (lijevo) i zimi (desno)

Heliograf, sprava koja mjeri insolaciju

Trajanje obasjavanja Suncem ili insolacija izražava se brojem sunčanih sati nad nekim mjestom. Insolacija utječe na temperaturu i posebno je važna za razvoj turizma i poljoprivrednu proizvodnju. Otok Hvar ima najveću insolaciju u Hrvatskoj.

Palagruža (98 m)


37

Temperaturna inverzija

Ponekad u hladnijim mjesecima dolazi do temperaturne inverzije ili obrata. To je pojava kad temperatura raste s porastom nadmorske visine, umjesto da pada. Hladniji, teži zrak ohladi niže nadmorske visine, a više ugrije topli, lakši zrak. Ta zanimljiva pojava maglom ispunjava doline i kotline, a osunčava okolne gore i planine.U Hrvatskoj su zastupljene umjereno tople kišne klime i snježno-šumska klima.

Klimatološka karta Hrvatske

umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetomumjereno topla vlažna klima s toplim ljetomsredozemna klimasnježno-šumska klima


38

Umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetom ima najveći dio Hrvatske: cijela Nizinska Hrvatska i velik dio Gorske Hrvatske. Ljetne temperature rastu idući prema istoku, a količina padalina povećava se idući prema zapadu. Zime su hladne i nerijetko sa snježnim pokrivačem. Nizinska Hrvatska pretvorena je u žitnicu dok Gorska Hrvatska obiluje šumom bukve, pa se taj tip klimeponekad naziva i klima bukve.

°C mm20 10018 9016 8014 7012 6010 508 406 304 202 100 0


Klimatski dijagram Zagreba

(123 m)

Na tim područjima, ovisno o vrsti staništa, obitavaju razne životinje: srne, jazavci, lisice, vukovi, medvjedi…

Klimatski dijagram Palagruže

(98 m)

°C mm30 5027 4524 4021 3518 3015 2512 209 156 103 50 0


Na području Kvarnera, Istre iDalmatinske zagore raširena je umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetima. Ljeta su vruća, a zime su svježije i hladnije. Južnije od otoka Lošinja sredozemna je klima s vrućim i suhim ljetima. Ljeta su vruća i suha, a zime blage i vlažne. Takva klima pogoduje uzgoju maslina i vinove loze. Vruća i suha ljeta opasnost su za izbijanje prirodnih požara, ali i

jedan od glavnih preduvjeta za razvoj turizma na Jadranskoj obali.

Maslinik


39

U Gorskoj Hrvatskoj zbog visokog reljefa, najviši dijelovi imaju snježno-šumsku klimu. Zime su hladne, a ljeta svježa. Padalina ima tijekom cijele godine, a zimi najviše u obliku snijega. Raširena je šuma smreke i jele, dok su na najvišim vrhovima planinski pašnjaci na kojima obitava divokoza.

DivokozaKlimatski dijagram Zavižana

(1594 m)

°C mm40 25036 22532 20028 17524 15020 12516 10012 758 504 250 0


TRAMONTANA

JUGO OŠTRO

MAESTRAL BURA

LEVAN

AT

JUGO

ŠIROKO

PULE

NAT

LEBIĆ

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Ruža vjetrova grafički je prikaz smjera i jačine vjetrova koji pušu na nekom području. Lokalni vjetrovi nerijetko nose imena po stranama svijeta.


40

ZAPAMTI👍

• Na klimu Hrvatske utječe geografski smještaj u sjevernom umjerenom toplinskom pojasu, raspodjela kopna i mora, Jadransko more i reljef.

• U Hrvatskoj se osjeti utjecaj maritimnosti i kontinentalnosti.• Temperaturna inverzija ili obrat jest pojava pri kojoj s porastom

nadmorske visine raste i temperatura.• Umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetom ima najveći dio Hrvatske:

cijela Nizinska Hrvatska i dio Gorske Hrvatske. • U području Kvarnera, Istre i Dalmatinske zagore raširena je umjereno

topla vlažna klima s vrućim ljetima.• Južno od otoka Lošinja raširena je sredozemna klima s vrućim i

suhim ljetima. • Najviši dijelovi Gorske Hrvatske imaju snježno-šumsku klimu.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Navedi koji sve klimatski čimbenici utječu na klimu Hrvatske.2. Objasni pojmove: kontinentalnost i maritimnost.3. Što je i kako nastaje temperaturna inverzija?4. Objasni zašto Gorska Hrvatska ima najviše padalina.5. Imenuj i pokaži na karti tipove klima u Hrvatskoj. 6. Kako na klimu utječu regionalni vjetrovi? 7. Opiši klimu svojeg zavičaja. Pitaj starije stanovnike svog

naselja kakva je bila klima tijekom njihovog djetinjstva.8. Na osnovi tematske karte zaključi

u kojim su dijelovima Hrvatske udari bure najjači, u kojima su najslabiji, a u kojim dijelovima bura ne puše. Istraži uz pomoć interneta kako bura utječe na promet, koja je najveća zabilježena brzina bure. Pronađi na internetu video snimku na kojoj su prikazane opasnosti koje nosi bura.

Olujni vjetrovi u Hrvatskoj


41

TLO, BILJNI POKROV I ŽIVOTINJSKI SVIJET

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI OVOGA POGLAVLJA• GEO OŠ C.6.3. Učenik objašnjava međuovisnost klime, tla i živog

svijeta te utjecaj čovjeka na promjenu bioraznolikosti na primjerima iz zavičaja i Hrvatske.

ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH TEMA ikt A.3.1., ikt A.3.2., ikt A.3.4., ikt B.3.1., ikt C.3.3., ikt C.3.4., osr B.3.2., osr B.3.4., osr C.3.2., odr A.3.1., odr A.3.2., odr A.3.3., odr A.3.4., odr C.3.1., uku A.3.1., uku A.3.4., uku B.3.4., uku D.3.2.


42

TLO I VLAŽNOST TLA

Tlo je krtici važno jer tamo pronalazi hranu. I ljudima je tlo potrebno za proizvodnju hrane.

Čovjek je od davnina živio u skladu s prirodom. Tlo je čovjeku predstavljalo prostor za život ali i glavni izvor hrane. Što je tlo? Tlo je rastresiti površinski sloj Zemljine kore. Na nastanak i obilježja tla utječe sastav stijena, klimatski uvjeti, razgradnja biljnih i životinjskih ostataka i čovjek.

Humus je sloj tla koji nastaje postupnim truljenjem i razgradnjom uginulih biljaka i životinja. Više humusa u tlu znači i bolju plodnost tla. Tlo koje je čovjek promijenio u korist poljoprivrede nazivamo antropogeno ili kultivirano tlo. Čovjek svojim nemarom dugoročno onečišćuje tlo. Na onečišćenje tla utječe modernizacija poljoprivrede, upotreba umjetnih gnojiva i različitih kemijskih sredstava.Slojevi tla

Znanost koja proučava tlo naziva se pedologija.

Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), 2003. godine u Rimu je proglasila 5. prosinca Svjetskim danom tla. Cilj obilježavanja ovog dana jest osvijestiti širu javnost o važnosti gospodarenja tla za potrebe budućnosti ljudskog roda.


43

Rasprostranjenost i vrste tla u Hrvatskoj

crnica

smeđa tla

isprana površinski vlažna tla

smeđa tla na laporima, isprana tla

močvarna tla nizina i riječnih dolina

naplavna tla riječnih tokova

smeđa tla i crvenice na vapnencima dolomitima

stjenovita tla dinarskog kamenjara i pašnjaka

crvenica

antropogena tla oplemenjena ljudskim radom

Na području Nizinske Hrvatske prevladavaju smeđa tla. Na istoku Hrvatske raširena je crnica. Crnica je najplodnije tlo, bogato humusom, nastalo na lesnoj podlozi. ► Prisjeti se što je les ili prapor. Uz rijeke Nizinske Hrvatske nalazimo močvarnu crnicu i naplavna (aluvijalna) tla. Crnica

Melioracija je proces isušivanja močvarnih područja i pretvaranje istih u poljoprivredna zemljišta. Melioracija je povećala iskoristivost poljoprivrednog potencijala Nizinske Hrvatske. Primjer je melioriranog područja Crnac polje. ► Pronađi ga na karti. U Nizinskoj Hrvatskoj uzgajaju se žitarice, industrijsko i krmno bilje. Razvijeno je voćarstvo i stočarstvo. U Gorskoj Hrvatskoj prevladava krški reljef. Na krškoj podlozi nastalo je nekoliko vrsta tla od kojih se ističu podzoli i smeđa tla. U Gorskoj Hrvatskoj


44

zbog obilja padalina prevladavaju podzoli. Podzoli su isprana tla, siromašna organskim tvarima. U reljefno višim prostorima nalazimo planinsku crnicu i kamenjar. Smeđa tla prekrivaju područja krških polja. Na njima se nalaze poljoprivredne površine gdje se uzgaja krumpir, kupus, voće i povrće. ► Navedi polja u kršu na području Hrvatske. Na području Primorske Hrvatske prevladavaju flišna i smeđa tla te crvenica. Crvenica je raširena u zapadnoj Istri, na poljima u kršu, uz krške rijeke i na nekim otocima. Crvenica je pogodna za uzgoj vinove loze, voća i maslina.

Za razvoj poljoprivrede u Primorskoj Hrvatskoj veliko značenje imaju flišna tla. Fliš je vrsta nepropusnih stijena koje su prekrivene obradivim plodnim tlom. Da bi se proširile oskudne obradive površine iz tla su se trebale ukloniti goleme količine kamenja od kojih su građeni suhozidi.

Suhozid u flišu

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Klimatske pogodnosti i sastav stijena utječu na sastav i boju tla. Crvenica je vrsta tla karakteristična za sredozemna krška područja na vapnenačkoj podlozi koja dobivaju dovoljno padalina. Crvenica je glinovite i rahle strukture, a udio humusa je malen. Uvjeti nastanka humusa bolji su u zimskim kišovitijim mjesecima s blagim temperaturama. Minerali željeza i aluminija daju tlu crvenu boju, po kojoj je dobilo ime. Poznato je pod talijanskim nazivom terra rossa.


45

ZAPAMTI👍• Tlo je rastresiti površinski sloj Zemljine kore.• Humus je sloj tla koji nastaje postupnim truljenjem i razgradnjom

uginulih biljaka i životinja.• Tlo koje je čovjek promijenio u korist poljoprivrede nazivamo

antropogeno ili kultivirano tlo.• Znanost koja proučava tla naziva se pedologija.• Tla u Nizinskoj Hrvatskoj: crnica, močvarna crnica, naplavna (aluvijalna)

tla, smeđa tla.• Tla u Primorskoj Hrvatskoj: flišna tla, smeđa tla, crvenica.• Tla u Gorskoj Hrvatskoj: smeđa tla, podzoli, kamenjar. • Melioracija je proces isušivanja močvarnih područja i pretvaranje istih u

poljoprivredna zemljišta.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Što je tlo? 2. Objasni zašto je crnica najplodnije tlo.3. Kakvo je antropogeno ili kultivirano tlo? 4. Kako se zove znanost koja proučava tlo?5. Imenuj i na karti pokaži vrste tala u Primorskoj, Gorskoj i Nizinskoj

Hrvatskoj. 6. Objasni što je melioracija. 7. Napiši što utječe na onečišćenje tla.8. Uz pomoć tematske karte tla i terenskog rada imenuj vrste tla u

svojem zavičaju. Navedi primjere gdje je tlo promijenjeno djelovanjem čovjeka.


46

BILJNI POKROV I ŽIVOTINJSKI SVIJET

Šume prekrivaju velik dio našeg planeta. Hrvatska nema Amazonsku prašumu, ali ima prostranstvo šuma Gorskog kotara i Like. Možda niste znali, ali šuma Gorskog Kotara ima i svoju kraljicu. To je prastara jela koja ponosno nosi uzvišenu titulu

''kraljice šume''.

Zbog klimatskih razlika Hrvatska ima raznoliku vegetaciju. Po broju zastupljenih biljnih i životinjskih vrsta ispred je većine zemalja u Europi. Mnoge od njih su zakonom zaštićene.

Zaštićene biljke Zaštićene životinje

runolist, kockavicavelebitska degenija

visibaba, šafrankukurijek, jaglacšumska ciklamahrvatska sibireja

šumska sova, galeb, rodasiva čaplja, bjeloglavi sup

sredozemna medvjedica, dupin vuk, ris

vjeverica, vidrablavor, sljepić

Na raznolikost biljnog pokrova i životinjskog svijeta, osim klime, utječu: reljef, vrsta tla ali i čovjek. Šume u Republici Hrvatskoj prekrivaju 37 % površine, što nas uvrštava u najšumovitije države Europe. 97 % hrvatskih šuma jesu prirodne šume. Prevladavaju listopadne šume, slijede ih mješovite te vazdazelene šume. Šume su dom mnogim životinjama među kojima ima i onih koje su posebno rijetke i zaštićene. ► Prisjeti se koja je regija Hrvatske najbogatija šumama.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Prašuma je tip šume koja se od svog nastanka nije u velikoj mjeri susretala s utjecajem čovjeka. Čorkova uvala prašuma je bukve i jele na području NP Plitvička jezera. Smatra se prašumom jer čovjek zbog nepristupačnog terena nikada nije gospodario u njoj. Površina joj je 84 ha i nalazi se na nadmorskoj visini od 840 m.


47

Vegetacija Hrvatske

klekovina borabukva i jelabukvahrast kitnjak i grabhrast medunac i bjelograbhrast crnikamakija, rogač i divlja maslinastepahrast kitnjak

Biljni pokrov Nizinske Hrvatske može se podijeliti na nekoliko vegetacijskih područja. Uz močvarna područja i povremeno plavljenim dijelovima nalazimo močvarno bilje, vrbu, topolu, johu i jasen. Najraširenije su šume hrasta kitnjaka i običnoga graba. Nekada su Posavina, Podravina bila prekrivena hrastom lužnjakom, poznatim pod imenom slavonski hrast. Šume hrasta lužnjaka pokrivaju područje Spačvanskog bazena. Dugotrajno iskorištavanje i prekomjerna sječa dovelo je do toga da je hrast lužnjak postao ugrožena vrsta. Viši dijelovi otočnih gora nizinske hrvatske obrasli su šumom bukve. Od životinja tu obitavaju vjeverica, srna, lisica, divlja svinja, jazavac i medvjed.

Hrast lužnjak Bukva


48

U Gorskoj Hrvatskoj prevladava mješovita šuma smreke, jele i bukve. S porastom nadmorske visine smanjuje se udio listopadne šume. Na najvišim dijelovima Risnjaka i Velebita prevladava klekovina bora, planinski pašnjaci i planinske goleti. U šumama Gorske Hrvatske mogu se pronaći smeđi medvjed, vuk, srna, kuna, ris.Gorski kotar – šumsko bogatstvo Hrvatske

U Primorskoj Hrvatskoj nalazimo šume koje imaju iznimno gospodarsko, društveno i ekološko značenje. Nalazimo šume hrasta crnike, alepskog bora, dalmatinskog crnog bora i čempresa. Zbog nekontrolirane sječe u prošlosti, šume danas prekrivaju znatno manja područja. Neke od njih su zaštićene, poput šume Dundo na Rabu, te šuma na Cresu, Mljetu i Korčuli. Od tipične sredozemne vegetacije ističu se makija i kamenjar. Makija je teško prohodna šikara koju sačinjava nisko drveće i grmlje. Na prostoru Kvarnera i Dalmatinske zagore biljni pokrov razlikuje se od tipične sredozemne vegetacije. Prevladavaju šume hrasta medunca i bijeloga graba, a u Istri i šuma hrasta lužnjaka (Motovunska šuma). Na najvišim i najhladnijim dijelovima Primorske Hrvatske nalazimo šumu bukve. Djelovanjem čovjeka, ispašom stoke i čestim požarima u primorju se vegetacija promijenila. Prirodno obnavljanje šuma pogođenih požarima ili erozijom tla sporo je, pa je potrebno je kontinuirano pošumljavanje. Boškarin (istarsko govedo) i magarac autohtone su životinje Primorske Hrvatske.

Makija Magarac Boškarin (istarsko govedo)


49

ZAPAMTI👍• Šume u Hrvatskoj prekrivaju 37% površine (listopadne šume, mješovite

i vazdazelene šume).• Nizinska Hrvatska – vrba, topola, joha, jasen, hrast kitnjak, obični grab,

hrast lužnjak, bukva.• Primorska Hrvatska – hrast crnika, alepski bor, dalmatinski bor, crni

bor, čempres, makija, kamenjar.• Gorska Hrvatska – mješovita šuma smreke, jele i bukve, klekovina

bora planinski pašnjaci kamenjar.• U Hrvatskoj obitavaju i tri velike europske zvijeri: medvjed, vuk i ris. • Autohtona istarska životinja jest istarsko govedo ili boškarin.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Koliki je dio Republike Hrvatske je prekriven šumom? Svrstava li nas

to među šumovite države?2. Zašto je važno pametno gospodariti šumom? 3. Uz pomoć karte opiši biljni pokrov Republike Hrvatske. 4. Objasni što je makija. 5. Imenuj tri velike zvijeri koje žive u šumama Republike Hrvatske.6. Nerijetko se događa da lisica, medvjed, vuk ili neka druga divlja

životinja zaluta u naseljeno mjesto u potrazi za hranom. U Hrvatskoj postoji mnogo poljoprivrednih područja i pašnjaka koji zarastaju pa se divlje životinje približavaju naseljenim krajevima. Pročitaj isječak iz dnevnog lista i pokušaj objasniti uzrok nastalog događaja. Razmisli i ponudi rješenje koje bi spriječilo ponavljanje događaja u korist životinja.

Divlja svinja s mladuncima

usred grada – nesvakidašnji je

prizor koji je šokirao mještane

Crikvenice. Kao što je poznato,

ženka vepra najopasnija je

kada ima mlade.


50

UTJECAJ ČOVJEKA NA BIORAZNOLIKOST

Šume pokrivaju svega 30% površine planeta, a ipak su dom 80% svjetske kopnene bioraznolikosti. Uništavanjem šuma smanjuje se i bioraznolikost. Šume Filipinskih otočja jedne su od deset najugroženijih na svijetu. Šume su korištene za dobivanje drvne građe, a danas se krče većinom zbog poljoprivrednog zemljišta. Zbog krčenja šuma ugroženo je i stanište filipinskog orla, drugog najvećeg orla na svijetu.

Hrvatska je potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti čiji je jedan od glavnih ciljeva očuvanje bioraznolikosti. Bioraznolikost je sveukupnost svih živih organizama, kako kopnenih tako i morskih i vodenih. To uključuje i raznolikost između vrsta i između ekosustava. Hrvatska se smatra jednom od najbogatijih zemalja Europe po bioraznolikosti. Uzrok tome je ispreplitanje klimatskih, reljefnih i ekoloških značajki Hrvatske.

Bioraznolikost na cvijetu

Povećanje broja stanovnika na Zemlji postaje prijetnja opstanku biljnih i životinjskih vrsta. Kako bi se zadovoljile potrebe rastuće ljudske populacije, šire se naselja, grade se prometnice, povećava se industrijska proizvodnja i proizvodnja hrane. Povećanje proizvodnje hrane kroz mjere navodnjavanja, upotrebu gnojiva, zaštitu bilja ili uvođenje novih biljnih vrsta utječe na biološku raznolikost. Ljudi su svojim djelovanjem promijenili okoliš. Gubitak bioraznolikosti sve više prijeti sposobnosti Zemlje da osigura ljudima hranu, vodu, plodno tlo, ali i zaštiti od štetnika i bolesti.


51

Kako usporiti gubitak biološke raznolikosti?• Zaštita područja – stvaranje zaštićenih područja gdje je ljudska aktivnost

ograničena.• Sprječavanje uvođenja novih vrsta – nove vrste mogu opustošiti okoliš

nakon što se uvedu u novi ekosustav koji se nije spreman nositi s njima.• Informiranje i obrazovanje – što više ljudi ima saznanja o gubitku biološke

raznolikosti, više će ih biti spremno pomoći usporiti ga.• Usporavanje klimatskih promjena – zagrijavanje Zemljine površine utječe

na biološku raznolikost jer ugrožava sve vrste koje su prilagođene hladnoći.• Promicanje održivosti – kontrolirati aktivnosti vezane uz lov, ribolov, poljoprivredni

uzgoj, promicati održivi uzgoj korištenjem obnovljivih izvora energije.

Nacionalni park Paklenica, zaštićeno područje

Hrvatska ima preko 2000 zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, što znači da je svijest o očuvanju bioraznolikosti u Hrvatskoj prisutna. Endemi su biljne ili životinjske vrste koje nalazimo samo na određenim područjima. Endemske vrste u Hrvatskoj jesu: velebitska degenija, hrvatska sibireja, istarski zvončić, čovječja ribica i druge.

Velebitska degenija


52

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Ekološka niša jest skup svih faktora u okolišu koji utječu na rast, preživljavanje i reprodukciju vrsta. Primjer: među krupnim grabežljivim sisavcima Gorskog kotara važnu ulogu ima euroazijski ris, najveća i najljepša goranska mačka. Posljednji izvorni ris nestao je u Hrvatskoj 1903. godine. Nakon uspješnog ponovnog naseljavanja, euroazijski ris vratio se u šume Gorskog kotara, pa tako NP Risnjak opet s pravom nosi svoje ime.

Ris

ZAPAMTI👍

• Šume pokrivaju svega 30 % površine Zemlje.• Bioraznolikost je sveukupnost svih živih organizama (kopnenih, morskih

i vodenih).• Povećanje broja stanovnika na Zemlji postaje prijetnja opstanku biljnih i

životinjskih vrsta.• Gubitak bioraznolikosti utječe na proizvodnju hrane, opskrbu vodom te

plodno tlo.• Zaštita bioraznolikosti: spriječiti uvođenje novih vrsta, zaštititi područja,

informirati se, usporiti klimatske promjene i promicati održivi razvoj.• Endemi su biljne ili životinjske vrste koje nalazimo samo na određenim

područjima (velebitska degenija, hrvatska sibireja, istarski zvončić, čovječja ribica…).


53

Udio šume po državama

Udio šume u svijetu opada

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni pojam bioraznolikost.2. Zašto je bioraznolikost bitna za život ljudi?3. Što su endemi? Navedi nekoliko endema u Hrvatskoj. 4. Kako usporiti gubitak bioraznolikosti?5. Objasni tvrdnju da su ''pluća'' Hrvatske u Gorskoj Hrvatskoj.6. Objasni zbog čega se u Jadranskom moru smanjuje bioraznolikost.

Pomogni si internetom.7. Analiziraj graf i tematsku kartu koja prikazuje smanjenje šumskog

bogatstva, usporedi ga sa stanjem u Hrvatskoj. Uz pomoć dobivenih podataka izdvoji najšumovitija područja svijeta, ali i područja koja su svoje šumsko bogatstvo izgubila. Predloži nekoliko načina na koji bi se očuvale šume za budućnost i spriječilo daljnje uništavanje.

< 10.0210.02 – 25.8825.88 – 41.1641.16 – 56.29> 56.29

%32,031,831,631,431,231,030,830,630,430,2 godina

1990. 1995. 2000. 2005. 2010. 1015.


54

PRIRODNA BOGATSTVA I OČUVANJE OKOLIŠA

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI OVOGA POGLAVLJA• GEO OŠ C.6.4. Učenik navodi i opisuje prirodna bogatstva, sirovine

i izvore energije, navodi vrste onečišćenja i mjere zaštite te objašnjava važnost razvrstavanja otpada.

ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH TEMA ikt A.3.1., ikt A.3.2., ikt A.3.4., ikt C.3.1., osr A.3.1., osr A.3.3., osr B.3.4., pod A.3.1., goo A.3.3., odr A.3.2., odr A.3.3., odr A.3.4., odr B.3.1., odr C.3.1., uku A.3.1., uku A.3.3., uku A.3.4., uku B.3.4., uku D.3.2.

54


55

PRIRODNA BOGATSTVA

U prošlosti ljudi su se koristili svime što su pronašli u prirodi. Od drveta su izrađivali oruđa, oružja i gradili nastambe. Stalno su se selili u potrazi za plodnim tlom i vodom. Kako u prošlosti tako i danas ljudi iskorištavaju prirodna bogatstva.

Što su prirodna bogatstva? Prirodna su bogatstva sve što čovjek nalazi u prirodi i na neki način iskorištava. Prirodna bogatstva jesu: pitka voda, plodno tlo, šume, more, obale...

Očuvana pitka voda danas je jedno od najvažnijih prirodnih bogatstava. Najviše je pitke vode u podzemlju, te u rijekama i jezerima. Plodno tlo i čista voda najveće su prirodno bogatstvo koje neka država može imati.

Šume i biljni pokrov u velikoj je mjeri uništio čovjek. Razumnim gospodarenjem, šume mogu biti trajno prirodno bogatstvo. More je važan izvor prehrane: ribe, morski plodovi, soli.

► Prisjeti se koji je najplodniji dio Hrvatske.Plodno tlo, šuma i rijeka

Solana u Stonu

Prirodne tvari koje služe za daljnju preradu nazivamo sirovine. Jedna od prvih sirovina kojom se koristio čovjek jest drvo. Od drveta ljudi su gradili kuće, brodove, oruđe, namještaj. Sirovine mogu biti različitog podrijetla. Životinjske su sirovine, primjerice, vuna, mlijeko i meso, a biljne su sirovine žitarice koje se prerađuju u prehrambenoj industriji. Kamen je važna sirovina za graditeljstvo.


56

Važne su sirovine i rude. To su stijene koje u sebi sadržavaju željezo, zlato, bakar, cink i slično. Preradom ruda dobivaju se metali ili kovine.

Grumen željezne rude

Posebnu vrstu čine rude koje služe kao izvor energije. To su nafta, zemni plin i ugljen. Nazivaju se fosilna goriva jer su nastale pretvorbom ostataka biljaka i životinja u davnoj prošlosti Zemlje. Pretjerano izgorijevanje fosilnih goriva pridonosi onečišćenju Zemlje. Posebno je važna nafta jer se preradom nafte dobiva ne samo gorivo za elektrane i vozila, nego i lijekovi, plastika, umjetna gnojiva i slično. Nafta se crpi iz dubokih slojeva Zemljine kore.

Prikaz naftne bušotine

Kao što se prirodna bogatstva mogu iscrpiti, tako i prirodne sirovine mogu jednostavno nestati.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Vrlo rijedak element u Zemljinoj kori jest zlato. Budući da se lako kuje, idealan je materijal za izradu novca. Zlato možemo naći u rudnicima i u rijekama. Zlatom „bogate“ rijeke u Hrvatskoj jesu Drava i Mura. Ispiranjem pijeska može se dobiti zlatni prah visoke čistoće, koji se milijunima godina taloži pri prelasku vode od Alpa prema moru.

Zlato dobro provodi struju i sastavni je dio svakog mobilnog telefona. Prosječan mobitel sadrži oko 24 mg zlata.


57

ZAPAMTI👍

• Prirodna bogatstva jesu: pitka voda, plodno tlo, šume, more, obale... • Prirodne tvari koje služe za daljnju preradu nazivamo sirovine.• Ekološki najproblematičnija sirovina jesu fosilna goriva: nafta, zemni

plin i ugljen. • Prirodna bogatstva mogu se iscrpiti, a sirovine mogu nestati.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Što su prirodna bogatstva?2. Navedi prirodna bogatstva.3. Objasni zašto su sirovine važne.4. Što su rude? Navedi nekoliko ruda.5. Istraži ima li u Hrvatskoj rudnika. Jesu li danas u funkciji. Zašto?6. Koja je posljedica iskorištavanja fosilnih goriva?7. Pokušaj naći poveznicu tvoje kuće i prirodnih bogatstava i sirovina.

Navedi sirovine koje su upotrebljene pri gradnji i opremanju tvoje kuće/stana.


58

OBNOVLJIVI I NEOBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJEPitanje koje si nekoliko puta dnevno postavljamo jest: Koliko je napunjena baterija mojeg mobitela? Energija je oduvijek jako važna za život čovjeka. Nekoć je to bila hrana i vatra, a danas je to baterija mobitela. Pogledaj fotografiju i zaključi kako se puni mobitel.

Danas je život bez energenata nezamisliv. Energiju trošimo svakodnevno u kućanstvu, u industriji, u poljoprivredi i u medicini. Energija se ne može potrošiti, ne može nastati, može samo promijeniti oblik.Izvore energije dijelimo na obnovljive i neobnovljive izvore. Neobnovljivi izvori energije pretjeranim iskorištavanjem mogu se iscrpiti i nestati. Nafta, zemni plin i ugljen pripadaju neobnovljivim izvorima energije.

Naftna bušotina

U sjevernoj Hrvatskoj nalaze se natna ležišta, iz kojih se ne dobiva dovoljna količina nafte. Manjak se podmiruje uvozom. Nafta se prerađuje u rafinerijama u Rijeci i Sisku. Da bi se olakšao prijevoz nafte, izgrađen je Jadranski naftovod (JANAF). On povezuje Omišalj sa Siskom i vodi prema Mađarskoj i Srbiji.Hrvatska ima značajne zalihe zemnog plina. Najpoznatija su nalazišta Molve u Podravini, Ivanić Gradu u Moslavini i podmorje Jadranskog mora.Ugljen se najčešće upotrebljava u radu termoelektrana. Termoelektrane u Hrvatskoj nalaze se u Sisku, Osijeku, Zagrebu i Rijeci.


59

Izvori energije u Hrvatskoj

JADRANSKO MORE

HH

H

V

Slavonski Brod

Osijek

ZagrebMolve

Čakovec

DubravaVaraždin

SisakOzalj

Krško

Rijeka

Plomin

Pag

Vrelo

Senj

Sklope

Obrovac

Jaruga

Šibenik

PeručaOrlovacĐale

KraljevacZakučac

VinodolLepenica

Kloštar

Beničanci

Lipovljani

TT

T

H

V

Thidroelektranatermoelektrananuklearna elektranavjetroelektrananalazište nafte i plinanaftovod

Đeletovci

T

Jertovec

Žutica

H H H

T T

T

H

HH

H

Gojak

H

H

H

VH

Manojlovac

HHH

HH

Nuklearna elektrana Krško

U neobnovljive izvore energije ubrajamo nuklearnu energiju. Hrvatska zajedno sa susjednom Slovenijom posjeduje nuklearnu elektranu Krško.

Neobnovljivi izvori energije svojim izgaranjem uvelike onečišćuju okoliš i potrebno je smanjiti uporabu neobnovljivih izvora energije i okrenuti se korištenju obnovljivih izvora energije.


60

HE Dubrava na DraviTermoelektrana u Zagrebu

Obnovljivi izvori energije mogu se u potpunosti ili djelomično obnoviti i ne mogu nestati. Obnovljivi izvori energije jesu: vjetar, sunčeva energija (solarna energija), energija topline Zemljine unutrašnjosti (geotermalna energija), energija mora (plima i oseka), snaga valova, snaga tekuće vode (hidroenergija), biomasa. Obnovljivi izvori energije imaju veliku ulogu u očuvanju okoliša i smanjenju štetnih plinova u atmosferi.

prirodni plinogrijevno drvovodna snagasirova naftaobnovljivi izvori

2007. godina 2016. godina

Struktura proizvodnje primarne energije u 2007. i 2016.

Hrvatska ima velike potencijale što se tiče obnovljivih izvora energije. U posljednjih nekoliko godina uporaba takvih izvora energije povećava se. Energiju rijeka rabimo za rad hidroelektrana. Najveći hidroenergetski potencijal u Hrvatskoj imaju rijeke Dobra, Drava i Cetina.

Snaga vjetra pokreće vjetroelektrane. Za rad vjetroelektrane bitna je stalnost vjetra. Prva vjetroelektrana u Hrvatskoj sagrađena je na otoku Pagu, najviše ih je izgrađeno na dinarskom području Hrvatske.

Vjetroelektrane na Pagu


61

Biomasa je obnovljivi izvor energije koju čine organski sastojci biljnog i životinjskog svijeta. Biomasu možemo pretvoriti u energiju koja se upotrebljava za grijanje ali i kao pogonsko gorivo. Udio biomase u proizvodnji goriva u Hrvatskoj iznosi 7 %.

Peleti za grijanje

Prva plimoelektrana,La Rance u Francuskoj

U Hrvatskoj postoje dobri preduvjeti za iskorištavanje sunčeve energije ali su nedovoljno iskorišteni. Sunčani se kolektori sve češće stavljaju na poslovne objekte i obiteljske domove. Zbog male razlike plime i oseke Jadransko more nije pogodno za gradnju plimoelektrana. Veliki broj ih je sagrađen uz obale Atlantskog oceana. Uz plimu i oseku, za dobivanje električne energije koristi se i snaga morskih struja. U tu se svrhu grade turbine u podmorju.

Električna energija dobiva se iz obnovljivih i neobnovljivih izvora energije. Stoga je treba štedjeti i upotrebljavati razumno.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Geotermalna energija dobiva se iz obnovljivih izvora. Više od polovice geotermalne topline upotrebljava se za grijanje obiteljskih kuća, zgrada ili čitavih naselja, dok se trećina koristi za medicinski turizam. Ostatak geotermalne energije upotrebljava se za industrijske pogone, toplu vodu i poljoprivredu. U korištenju geotermalne energije prednjači Island. Gradovi Reykjavik i Akureyri upotrebljavaju je za topljenje snijega s cesta i pločnika. Geotermalni sustavi vrlo su ekonomični. Postavljeni su diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.

Geotermalna elektrana na Islandu


62

ZAPAMTI👍

• Neobnovljivi izvori energije: nafta, zemni plin, ugljen, nuklearna energija.

• Obnovljivi izvori energije: sunčeva energija (solarna energija), energija topline Zemljine unutrašnjosti (geotermalna energija), energija mora (plima i oseka), snaga valova, snaga tekuće vode (hidroenergija), biomasa.

• Jadranski naftovod (JANAF) – prijevoz nafte od Omišlja do Siska. • Nalazišta zemnog plina: Molve u Podravini, Ivanić Grad u Moslavini i

jadransko podmorje.• Termoelektrane se nalaze u Sisku, Osijeku, Zagrebu i Rijeci.• Nuklearna elektrana nalazi se u Krškom u Sloveniji. • Najveći hidroenergetski potencijal u Hrvatskoj imaju rijeke Drava i

Cetina.• Prva vjetroelektrana u Hrvatskoj sagrađena je na otoku Pagu.• Biomasa je obnovljivi izvor energije koju čine organski sastojci biljnog i

životinjskog svijeta. • Električna energija dobiva se iz obnovljivih i neobnovljivih izvora

energije, stoga je treba štedjeti i upotrebljavati razumno.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Navedi neobnovljive izvore energije. 2. Navedi obnovljive izvore energije. 3. Objasni razliku između obnovljivih i neobnovljivih izvora energije.4. Što je JANAF? Objasni zašto je važan za Hrvatsku. 5. Istraži gdje se u Hrvatskoj nalaze geotermalni izvori. Za što se koriste?6. Na koji način ti možeš smanjiti osobnu potrošnju energije u kućanstvu?7. Nuklearnu elektranu Krško dijelimo sa Slovenijom. Postavlja se pitanje

kamo sa nuklearnim otpadom. Istraži na koji se način zbrinjava nuklearni otpad. Koji prostori su zakonom zabranjeni za odlagališta takve vrste otpada? Gdje se nalaze odlagališta nuklearnog otpada u Hrvatskoj?


63

OČUVANJE OKOLIŠA

Danas se moderna arhitektura sve više okreće prirodi. Umjesto tradicionalnih krovova grade se zeleni krovovi. Oni štede energiju i lijepo izgledaju.

Ekologija je znanost koja proučava odnose među živim organizmima, uključujući i ljude u okolišu, te njihov utjecaj na okoliš i obratno. Ekologija govori koliko je bitan suživot žive i nežive prirode i koliko je bitno držati prirodu čistom.

Smog u velikom gradu

Posljedice kiselih kiša

Glavni izvor onečišćenja na Zemlji jest čovjek. Problem onečišćenja okoliša prisutan je kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Pojavom industrije, razvojem gradova i svakodnevnim povećanjem broja stanovnika, okoliš je pod sve većim opterećenjem. Onečišćenjem tla, zraka i vode ugrožavamo svoje zdravlje. Sve više je oboljelih od bolesti uzrokovanih onečišćenjem okoliša. Atmosferu onečišćuju ispušni plinovi iz automobila, tvornica i domaćinstava. Oni utječu na nastanak smoga i kiselih kiša. Kisele kiše nagrizaju stabla i ona se polako suše. U Hrvatskoj su od kiselih kiša najugroženije šume Gorskog kotara. Ugradnjom pročišćivača zraka u industrijskim pogonima, količina kiselih kiša se smanjuje. Najveća su opasnost za šume u Hrvatskoj prirodni požari.

► Koji su dijelovi Hrvatske najviše izloženi požarima?


64

Razvojem električnih motora i njihovom ugradnjom u vozila smanjuje se izgaranje fosilnih goriva u prometu. Uskoro će parkirališta za električne automobile biti znatno više nego danas. Intenzivna poljoprivreda u Nizinskoj Hrvatskoj ima svoje negativne strane. Velikim isušivanjima propadaju prirodne šume, posebno šume hrasta lužnjaka. Upotreba umjetnih gnojiva i pesticida uzrokuje onečišćenje tla i podzemnih voda. Jadransko more uz hrvatsku obalu pripada najljepšim i najčišćim morima na Sredozemlju. Ipak, u nekim dijelovima priobalja oko velikih luka dolazi do povećanog onečišćenja. Najveća su prijetnja morima tankeri – brodovi za prijevoz nafte. Broj turista koji dolaze kruzerima svake se sezone povećava, što također utječe na čistoću mora.

Parkirno mjesto za električni automobil

Kruzer u Dubrovniku

Svakodnevno kupujemo i upotrebljavamo proizvode čiju ambalažu odbacujemo. Nekontroliranom kupovinom i odbacanjem ambalaže, dolazi do gomilanja otpada i problema njegovog zbrinjavanja. Rješenje se vidi u recikliranju. Recikliranje je postupak prikupljanja otpada i stvaranje nove sirovine. Reciklirati se može papir, plastika, staklo, metal, guma, tkanine... Prethodno otpad treba razvrstati. Zato se papir odlaže u plave spremnike, staklo u zelene, plastika u žute, baterije u crvene. Recikliranjem se smanjuje količina otpada i čuva priroda.

E-OTPAD PLASTIKA METAL STAKLO PAPIR BIORAZGRADIVIOTPAD


65

U školama se često skuplja papir. Od njega se recikliranjem dobiva novi papir. Tako se smanjuje potreba proizvodnje papira iz drveta. Time se spašavaju šume koje su pluća Zemlje.

Kako možemo uštediti energiju i očuvati okoliš?

PROMET – uporabom javnog prijevoza, bicikla, romobila, električnih automobila

Vozilo koje ne onečišćuje okoliš

INDUSTRIJA – uvođenjem suvremenih tehnologija, uporabom motora na vodik kao pogonsko gorivo, pakiranjem proizvoda u ambalažu koje se može recikliratiDOMAĆINSTVO – termičkom izolacijom stambenih objekata, uporabom štednih žarulja, isključivanje aparata kad nisu u upotrebiISKORIŠTAVANJE OTPADA – uporabom odvojenog otpada kao sirovine za novi proizvodnju PRERADA BILJNIH I ŽIVOTINJSKIH OTPADAKA HRANE – proizvodnjom plina koji se upotrebljava kao gorivoBIOPLASTIKA – proizvodnjom biorazgradive plastike iz obnovljivih izvora (poput kukuruznog škroba i biljnog ulja) koja se može rabiti jednokratno ili višekratno.

Očuvanje okoliša


66

ZAPAMTI👍• Ekologija je znanost koja proučava odnose među živim organizmima,

uključujući i ljude, te njihov utjecaj na okoliš i obratno.• Ekološki problemi: kisele kiše, šumski požari, upotreba pesticida i

umjetnih gnojiva, industrija.• Ispušni plinovi iz automobila i tvornica utječu na nastanak smoga i

kiselih kiša.• Upotreba umjetnih gnojiva i pesticida uzrokuje onečišćenje tla i

podzemnih voda.• Najveća su prijetnja morima tankeri i kruzeri.• Recikliranje je postupak prikupljanja otpada i stvaranje sirovine iz

upotrijebljenog proizvoda.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Što je ekologija? Zašto je važna? 2. Koji je glavni uzrok kiselih kiša?3. Objasni pozitivne i negativne strane intenzivne poljoprivrede.4. Kako turizam utječe na onečišćenje okoliša?5. Što je recikliranje? Zašto je važno reciklirati? 6. Sortiraš li otpad? Izradi promidžbeni plakat kojim ćeš potaknuti prijatelje

na sortiranje otpada.7. Koje su boje spremnici za odlaganje plastike, stakla, papira? 8. Objasni važnost zaštite tla i vode od onečišćenja.9. Opiši na koji način možeš u domaćinstvu utjecati na štednju vode i

smanjenje onečišćenja okoliša.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Nerijetko velika količina plastičnog otpada iz kućanstva i industrije završi u svjetskim morima. Međunarodno društvo 4oceans, koje čine ekološki osviještene osobe, brine se za čistoću svjetskog mora.


67

PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA HRVATSKE

67

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI OVOGA POGLAVLJA• GEO OŠ C.A.6.1. Učenik razlikuje kategorije zaštite prirode,

navodi primjere zaštićene prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj, objašnjava važnost zaštićenih područja i lokaliteta kao gospodarskoga potencijala i elementa identiteta te sudjelovanja u aktivnostima čuvanja i adekvatnoga vrednovanja baštine na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH TEMA ikt A.3.1., ikt A.3.2., ikt B.3.3., ikt C.3.1., ikt D.3.1., osr B.3.4., odr A.3.1., odr A.3.3., odr B.3.1., uku A.3.1., uku A.3.3., uku A.3.4., uku B.3.4., uku D.3.2.


68

BAŠTINA – NASLIJEĐE IZ PROŠLOSTI

Amfiteatar u Puli najveći je i najbolje sačuvan spomenik Rimskog carstva na području Hrvatske. Jedini je amfiteatar u svijetu čija su sva tri rimska arhitektonska reda u potpunosti očuvana. Arena je vrhunac hrvatske kulturne baštine te je omiljena turistička destinacija naše domovine.

Baština je osnovni element svakog naroda. Baština može biti materijalna, nematerijalna, zaštićena i nezaštićena. Hrvatska svoju baštinu gradi stoljećima, bogata je i posebno zanimljiva turistima. Izrazito vrijedna kulturna, ali i prirodna baština Republike Hrvatske ima status UNESCO zaštite. UNESCO je međunarodna organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu.

UNESCO-ova Svjetska baština u Hrvatskoj

1

1010

10

2

34

5 8

8

6

9

9

7

Cista Velika

Zadar

NP Paklenica

NP SjeverniVelebit

Hajdučki i Rožanski kukovi

Šibenik

Konavle

1 Stari grad u Dubrovniku2 Starogradsko polje na otoku

Hvaru3 Dioklecijanova palača i sred-

njovjekovni Split4 povijesna jezgra Trogira5 katedrala Sv. Jakova u Šibeniku6 Nacionalni park Plitvička jezera7 Eufrazijeva bazilika u Poreču8 venecijanski obrambeni sustav

16. i 17. stoljeća9 stećci – srednjovjekovni nad-

grobni spomenici10 iskonske i drevne bukove

šume Karpata i drugih regija Europe


69

Pod zaštitom UNESCO-a su Stari grad Dubrovnik, Starigradsko polje na otoku Hvaru, Dioklecijanova palača i srednjovjekovni Split, povijesna jezgra Trogira, katedrala Svetog Jakova u Šibeniku, NP Plitvička jezera, Eufrazijeva bazilika u Poreču, venecijanski obrambeni sustav 16. i 17. stoljeća u Zadru i Šibeniku, stećci – srednjovjekovni nad grobni spomenici u Cisti Velikoj i Konavlima, iskonske i drevne bukove šume Karpata i drugih regija Europe u NP Sjeverni Velebit, NP Paklenica te na Hajdučkim i Rožanskim kukovima.

Gradska jezgra Dubrovnika Starogradsko polje na Hvaru

Dioklecijanova palača u Splitu Povijesna jezgra Trogira

Šibenska katedrala Plitvička jezera


70

Eufrazijeva bazilika Venecijanski obrambeni sustav

Stećci u Konavlima Bukova šuma, Sjeverni Velebit

Neku UNESCO-ovu zaštićenu baštinu dijelimo sa susjednim državama. To su: Stečci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici, Obrambeni sustavi Republike Venecije iz 16. i 17. stoljeća u Zadru i Šibeniku te Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe.

Hrvatska ima bogatu podvodnu baštinu.

Uvala Zavratnica


71

Duž cijele hrvatske obale otkrivaju se arheološka nalazišta pod morem, čije je restauriranje i konzerviranje široj javnosti dosta nepoznato. Podvodne spomenike naći ćemo u podmorju Brijunskog otočja te uvali Zavratnici na Hvaru.

Osim navedene materijalne, Hrvatska je bogata i nematerijalnom baštinom. Nematerijalnu baštinu čine:

• Čipkarstvo u Hrvatskoj

• Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog Primorja

• Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika

• Godišnji proljetni ophod kraljice ili Ljelje iz Gorjana

• Godišnji pokladni ophod Zvončari s područja Kastavštine

• Precesija za Križen na otoku Hvaru

• Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja

• Sinjska alka, viteški turnir u Sinju

• Medičarski obrt na području Sjeverne Hrvatske

• Bečarac – vokalno-instrumentalni napjev s područja Slavonije, Baranje i Srijema

• Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore

• Klapsko pjevanje

• Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu

• Međimurska popevka

• Umijeće suhozidne gradnje.

Sinjska alka Licitarsko srce


72

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Svake godine, od 17. siječnja do Pepelnice, na području Kastva gromoglasno se čuju zvončari. Neki nose maske, a neki različita oglavlja koja simboliziraju vegetaciju i plodnost. Nose naopako okrenute ovčje kože i zvona, po kojima su prozvani zvončarima.

ZvončariRiječki karneval treći je po veličini međunarodni karneval u svijetu. Svake godine Rijeku krase raznovrsne maske koje dolaze iz različitih dijelova Europe. Upravo su Zvončari s područja Kastva ti koji Riječki karneval čine posebnim. Zvončari s područja Kastavštine od 2009. godine pod UNESCO-ovom su zaštitom kao nematerijalna baština.

ZAPAMTI👍• Baština je osnovni element svakog naroda. • Baština može biti materijalna, nematerijalna, zaštićena i nezaštićena. • UNESCO zaštićena materijalna baština: Povijesni kompleks Splita

i Dioklecijanova palača, Stari grad Dubrovnik, NP Plitvička jezera, Kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča, Povijesni grad Trogir, Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku, Starigradsko polje na otoku Hvaru, Stečci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici, Obrambeni sustavi Republike Venecije iz 16. i 17. stoljeća u Zadru i Šibeniku te Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe.


73

• UNESCO zaštićena nematerijalna baština: Čipkarstvo u Hrvatskoj; Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog Primorja; Festa Sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika; Godišnji proljetni ophod kraljice ili Ljelje iz Gorjana; Godišnji pokladni ophod Zvončari s područja Kastavštine; Precesija za Križen na otoku Hvaru; Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja; Sinjska alka, viteški turnir u Sinju; Medičarski obrt na području Sjeverne Hrvatske; Bečarac – vokalno-instrumentalni napjev s područja Slavonije, Baranje i Srijema; Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore; Klapsko pjevanje, Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu; Međimurska popevka; Umijeće suhozidne gradnje.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Što je baština? Što je UNESCO?2. Navedi područja u Hrvatskoj koja su pod zaštitom UNESCO-a.3. Navedi tri nematerijalne baštine pod zaštitom UNESCO-a.4. Koja se prirodna i kulturna baština nalazi u tvojem zavičaju? Navedi i

objasni zašto je zaštićena.5. Područja pod zaštitom UNESCO-a dio su svjetske baštine. Baština

koju je UNESCO zaštitio „mora“ ostati neoštećena i za vrijeme rata. Istraži koji su spomenici pod zaštitom UNESCO-a u Hrvatskoj bili oštećeni u ratu. Zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti ostatke antičkoga grada Palmire na području današnje Sirije na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti.

Palmira


74

PRIRODNA BAŠTINA HRVATSKE

Plitvička jezera najstariji su i najveći nacionalni park Republike Hrvatske. Godine 1949. proglašena su prvim nacionalnim parkom u Hrvatskoj. Zbog svoje velike prirodne vrijednosti upisala su se na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Jedno od najznačajnijih prirodnih dobara Republike Hrvatske jesu zaštićena područja: strogi rezervati, nacionalni parkovi, parkovi prirode, regionalni parkovi i geoparkovi. Mnogobrojna zaštićena područja pokazuju da je Hrvatska zemlja iznimnih i dobro očuvanih prirodnih ljepota.• Strogi rezervat područje je izvorno sačuvane prirode u kojem je zabranjen bilo kakav utjecaj čovjeka. U Hrvatskoj to su Bijele i Samarske stijene u Gorskom kotaru i Hajdučki kukovi na Velebitu.• Nacionalni park zakonom je zaštićeno područje posebne prirodne ljepote, koje obuhvaća prostrane i pretežno neizmijenjene predjele u kojima je strogo ograničeno djelovanje ljudi. Ističe se svojim jedinstvenim životinjskim i biljnim svijetom te endemima. U Hrvatskoj je 8 nacionalnih parkova: Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit.• Park prirode dijelom je kultiviran prostor iznimne prirodne ljepote u kojemu su dopuštene ljudske aktivnosti, ali bez narušavanja sklada prirode. Od 11 hrvatskih parkova prirode 6 ih je planinskih: Biokovo, Medvednica, Papuk, Učka, Velebit te Žumberak – Samoborsko gorje. Otočni su parkovi prirode Lastovsko otočje i Telašćica, a Kopački rit i Lonjsko polje močvarna su područja sa staništima rijetkih životinjskih vrsta. • Geopark je zaštićeno područje s izražajnom geološkom baštinom i strategijom za održivi gospodarski razvoj i promociju te baštine na dobrobit lokalne zajednice. U Hrvatskoj su dva geoparka. To su Papuk i Viški arhipelag.• Regionalni park prostrano je prirodno ili dijelom kultivirano područje s očuvanim krajobraznim i ekološkim obilježjima. U njemu su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti s kojima se ne ugrožavaju osnovna obilježja parka. U Hrvatskoj su dva regionalna parka: Mura-Drava i Moslavačka gora.


75

❕❕❕ Pravila ponašanja u zaštićenim područjima Posjetitelji se moraju pridržavati sljedećih pravila:

• poštivati pravila NP-a i PP-e• ne paliti vatru u šumi• hodati po označenim mjestima• ne ometati i plašiti životinje• ne uništavati biljke, grane i stabla, ne brati cvijeće i zaštićene biljke.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Nacionalni park Risnjak osnovan je 1953. godine. U početku je obuhvaćao uski pojas uz planinu Risnjak. Tek nakon što je 1997. godine proširen, zaštita nacionalnog parka obuhvaća i područje izvora rijeke Kupe s gornjim tokom te planinski masiv Snježnika.

Krški izvor rijeke Kupe

ZAPAMTI👍

• Jedno od najvažnijih prirodnih dobara Republike Hrvatske jesu zaštićena područja.

• Strogi rezervat jest područje izvorno sačuvane prirode u kojem je zabranjen bilo kakav utjecaj čovjeka.

• Nacionalni park zakonom je zaštićeno područje posebne prirodne ljepote, koje obuhvaća prostrane i pretežno neizmijenjene predjele u kojima je strogo ograničeno djelovanje ljudi.

• Geopark je zaštićeno područje pod okriljem UNESCO-a s izražajnom geološkom baštinom i strategijom za održivi gospodarski razvoj i promociju te baštine na dobrobit lokalne zajednice.

• Regionalni park jest prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje s očuvanim krajobraznim i ekološkim obilježjima. U njemu su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti kojima se ne ugrožavaju osnovna obilježja parka.


76

Strogi rezervat Bijele i Samarske stijene u Gorskom kotaru

Strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi na Velebitu

Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je hrvatski nacionalni

park, nalazi se na popisu svjetske baštine UNESCO-a.

Čini ga 16 jezera međusobno povezanih slapovima. Posebnost

su parka sedrene barijere koje dijele jezera. Sedra je

stijena koja nastaje taloženjem otopljenog kalcijevog karbonata u

krškim područjima.

Nacionalni park Brijuni najveća je i najrazvedenija skupina otoka

duž zapadnoistarske obale. Sastoji se od 14 otoka i otočića. Nacionalni park Kornati sastoji

se od 89 otoka, otočića i hridi. Nalazi se u sjevernoj Dalmaciji,

južno od Zadra.


77

Nacionalni park Krka Nalazi se u sjevernoj Dalmaciji, u blizini

Šibenika, a poznat je po brojnim jezerima i slapovima.

Nacionalni park Mljet obuhvaća zapadni dio otoka Mljeta. Sastoji se od lijepih zaljeva i očuvanih

vazdazelenih šuma.

Nacionalni park Paklenica planinski je prostor bogat šumama i reljefnim oblicima. Stanište je brojnih rijetkih

biljnih i životinjskih vrsta.

Nacionalni park Risnjak obuhvaća planinu Risnjak i izvor rijeke Kupe

u Gorskom kotaru.

Nacionalni park Sjeverni Velebit planinski je prostor očuvane

prirodne raznolikosti i iskonske divljine. Stanište je endemskoj vrsti

velebitska degenija. Najmlađi je hrvatski nacionalni park

(proglašen 1999. godine).

Nacionalni parkovi u Hrvatskoj


78

Park prirode Učka najviša je planina Istre. Ima očuvanu bioraznolikost ali i suodnos čovjeka i prirode (suhozidi,

pastirska skloništa). Na području parka ima mnogo endemskih

vrsta i fosila.

Park prirode Velebit najveće je i najraznolikije zaštićeno područje u Republici Hrvatskoj. Stanište je brojnim ugroženim vrstama kao što je vuk, velebitska degenija,

dugonogi šišmiš...

Park prirode Telašćica smješten je u jugoistočnom dijelu Dugog Otoka. Stanište je za više

od stotinu biljnih i životinjskih vrsta. Tu se nalazi i jedan od najvećih klifova na hrvatskoj

obali te arheološka nalazišta iz prapovijesti.

Park prirode Lastovsko otočje sačinjava 44 otoka s vrlo

razvedenom obalom. Park je prostor najbogatije i najočuvanije

bioraznolikosti u Sredozemlju. Stanište je za više od 1000

biljnih i životinjskih, endemskih i zaštićenih vrsta u podmorju i na

kopnu.

Park prirode Biokovo ističe se izraženim krškim reljefom. Na

tom području nalazi se velik broj krških reljefnih oblika, endemičnih

biljnih i životinjskih vrsta te važna paleontološka i arheološka

nalazišta.

Park prirode Medvednica nalazi se nedaleko od Zagreba. U parku se nalaze arheološki ostatci u špilji Veternici koja

je i dom za 18 vrsta šišmiša. Park je stanište tise, strogo

zaštićene biljne vrste.

Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje primjer je očuvane bioraznolikosti i

suživota čovjeka i prirode. Park obuhvaća tradicionalna sela,

pašnjake i šume.


79

Park prirode Papuk, prvi hrvatski geopark, u dalekoj prošlosti bio je otok jer

se na prostoru Panonske nizine nalazilo Panonsko more. Gora Papuk geološki je

najraznolikije područje u Hrvatskoj. Prostor je očuvane bioraznolikosti, izvorske vode i

arheološkim nalazištima.

Park prirode Kopački rit močvarno je područje i stanište brojnim

biljnim i životinjskim vrstama. To je poplavni prostor rijeke Drave

i Dunava. Najveće je mrijestilište slatkovodne ribe (šarana, štuke,

soma) u Podunavlju.

Park prirode Lonjsko polje jedno je od najvećih i najočuvanijih močvarnih područja

u Europi. Očuvane su šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Park je stanište

brojnim vrstama ptica i na njegovom se mjestu nalazi Čigoč, prvo selo roda u Europi. Kulturna su baština parka kuće

izgrađene od hrastovine bez ijednog čavla.

Regionalni park Moslavačka gora šumovit je prostor na

kojem se prostiru poljoprivredna područja i seoska naselja

okužena vinogradima. Park su značajna geološka nalazišta,

nalazišta prirodnog plina i nafte, bogat biljni i životinjski

svijet te očuvana kulturno-povijesna baština.

Geopark Viški arhipelag obuhvaća otok Vis te okolne otočiće Biševo, Sveti

Andrija, Brusnik, Jabuka i Palagruža. Sadrži najmlađe ali i najstarije stjene na Jadranu. Dijelovi arhipelaga izgrađeni su od vulkanskih stijena, što ih razlikuje od ostalih jadranskih otoka koji su pretežno

građeni od sedimentnih stijena.

Regionalni park Mura-Drava proteže se kroz pet županija. Obuhvaća poplavno

područje, poljoprivredne površine i manja naselja uz rijeke Muru i Dravu sve do

ušća Drave u Dunav kod Aljmaša. Park je područje velike bioraznolikosti, geološke i

kulturno-tradicijske baštine.

Parkovi prirode i regionalni parkovi u Hrvatskoj


80

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Navedi kategorije zaštite prirode u Hrvatskoj.2. Koja je razlika između parka prirode i nacionalnog parka?3. Imenuj najstariji hrvatski nacionalni park.4. Što je regionalni park?5. Navedi nekoliko pravila ponašanja u zaštićenim područjima.6. Postoji li u tvojem zavičaju područje koje je pod zaštitom? Ako

postoji, imenuj ga. Opiši po čemu je poznato i kojoj kategoriji zaštite pripada.

7. U Hrvatskoj su trenutno dva geoparka. Istraži nekoliko lokaliteta u svojem zavičaju koji bi u budućnosti mogli dobiti status geoparka. Napiši kratak opis lokaliteta i objasni po kojim bi kriterijima bio pogodan za geopark.

Karavanke, granični alpski dio Slovenije i Austrije, međunarodni je geopark pod okriljem UNESCO-a.


81

KULTURNA BAŠTINA HRVATSKE

Svaki narod ima nešto po čemu je poznat u cijelom svijetu. Većinom je to dio njegove kulturne baštine. Tako su Grci poznati po svojoj Akropoli, Nizozemci po vjetrenjačama, Kinezi po Kineskom zidu. Po čemu je Hrvatska poznata u svijetu? Razmisli i odgovori.

Kulturna baština skup je svih običaja, tradicija i dobara u povijesti nekog naroda. Ona se brižno čuva kako bi ostala u nasljeđe budućim generacijama. Kulturna je baština Hrvatske bogata. Materijalna baština uključuje građevine i povijesne lokalitete, ceste, spomenike i sve što se smatra vrijednim očuvanja za budućnost. Nešto od navedenog dobilo je poseban status UNESCO-ove zaštite i ubraja se u svjetsku baštinu, dok ostalo Hrvatska čuva i time se ponosi.Nematerijalna baština uključuje svaki oblik baštine koji se prenosi usmenim putem. To su narječja, društvene vrijednosti, tradicije, običaji, folklor, vjerovanja. Nematerijalnu baštinu teže je očuvati nego materijalnu. Razmisli zašto.

U Hrvatskoj je zaštićeno više od dvadeset različitih govora, umijeće gradnje betinske gajete, kolo linđo Dubrovačkog primorja, legenda o picokima, priprema tradicijskog kolača Pogača z oreji, konjička pučka igra Trka na prstenac, tradicijska pučka igra Pljočkanje i još mnogo toga.

Tradicijski ples linđo

Primorska Hrvatska ima iznimno bogatu kulturnu baštinu, a sadrži i brojne povijesne lokalitete. Uz UNESCO-ov popis materijalne i nematerijalne baštine nalazimo i mnoge druge. U Primorskoj Hrvatskoj se nalaze brojni kulturno povijesni spomenici od kojih treba spomenuti amfiteatar iz rimskog doba u Puli, crkvu Sv. Križa u Ninu, crkvu Sv. Donata u Zadru te Bašćansku ploča s otoka Krka.


82

Bašćanska ploča

Kulturnu baštinu Nizinske Hrvatske čine drvene seoske kuće, dvorci, brojna arheološka nalazišta, narodne nošnje i narodni običaji. Posebno su poznata licitarska srca, koja tradicionalno vežemo uz sjevernu Hrvatsku. Ovaj je obrt uvršten na UNESCO-ov popis svjetske nematerijalne baštine. Kulturnu baštinu Nizinske Hrvatske čini i glazba i ples. Tambura je jedan od simbola slavonskog i hrvatskoga glazbenog identiteta.

Vučedolska golubica Tradicionalna kuća u Gorskom kotaru

Gorska Hrvatska iz tradicijske kulture izdvaja drvene kuće te izradu vunenih tkanina u kućnom obrtu. Ženska se narodna nošnja sastoji od platnene košulje ravna kroja, vunene pregače te dugačke haljine, dok su muškarci nosili košulju preko hlača, široki kožni pojas te više slojeva vunenih čarapa. Djevojke i muškarci nosili su crvene kape, a udane bi žene glavu prekrivale bijelom maramom. Kao obuća nosili su se opanci.


83

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Postoji gradić u Hrvatskoj poznat pod nazivom Picok. To je Đurđevac. Prema legendi, grad je bio pod opsadom turske vojske. Hrane je bilo sve manje i manje, a neprijatelj je glađu htio slomiti otpor. Đurđevački su branitelji stavili u top jednog pjetlića – posljednje što su od hrane imali – i ispalili u turski tabor. Neprijatelj je nasjeo na štos. Misleći da đurđevački branitelji imaju velike zalihe hrane, napustio je Đurđevac i dao mu naziv Picok. Legendu o Picokima žitelji Đurđevca već više od 40 godina scenski oživljavaju i danas je to nematerijalna baština Republike Hrvatske.

• Kulturna baština skup je svih običaja, tradicija i dobara u povijesti nekog naroda. Brižno se čuva kako bi bila ostavljena na proučavanje i upoznavanje budućim generacijama.

• Kulturnu baštinu dijelimo na materijalnu i nematerijalnu.• Materijalna baština uključuje građevine i povijesne lokalitete, ceste,

spomenike, kule i drugo što se smatra vrijednim očuvanja za budućnost. • Nematerijalna baština uključuje svaki oblik baštine koji se manifestira

usmenim putem. To su različita narječja, društvene vrijednosti, tradicije, običaji, duhovna vjerovanja te različiti aspekti ljudskog djelovanja u užoj ili široj zajednici.

ZAPAMTI👍

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Što je kulturna baština?2. Kako dijelimo kulturnu baštinu?3. Zašto je bitno da je dio hrvatske baštine pod zaštitom UNESCO-a?4. Objasni zašto je nematerijalnu baštinu teže očuvati nego materijalnu.5. Navedi nekoliko primjera materijalne i nematerijalne baštine u

Hrvatskoj. 6. Posjeti mrežne stranice Ministarstva za kulturu i pokušaj pronaći još

neke primjere nematerijalne baštine u Republici Hrvatskoj. Prezentiraj ih razrednom odjelu.


84

STVARANJE I POLITIČKO UREĐENJE REPUBLIKE

HRVATSKE

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI OVOGA POGLAVLJA• GEO OŠ A.6.1. Učenik objašnjava stvaranje suvremene hrvatske

države, opisuje političko uređenje i upravno-teritorijalnu organizaciju RH.• GEO OŠ B.A.6.4. Učenik razlikuje ruralna i urbana naselja,

prepoznaje funkcije i njihov prostorni raspored te objašnjava hijerarhiju gradskih naselja na primjeru Hrvatske.

ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH TEMA ikt A3.1., goo A.3.3., goo A.3.4., goo A.3.5., ikt B.3.1., ikt B.3.3., ikt C.3.1., ikt C.3.4., ikt D.3.2., osr A.3.1., osr B.3.2., osr C.3.4., goo A.3.1., goo A.3.2., goo A.3.3., goo B.3.1., goo B.3.3., uku A.3.1., uku A.3.4., uku D.3.2.


85

NA DODIRU RAZLIČITIH CIVILIZACIJSKIH UTJECAJA

Utjecaj i miješanje naroda na nekom području najlakše je objasniti na primjeru različitih vrsta jela. Svaka država prepoznatljiva je po svojoj tradicionalnoj hrani. Špageti su se udomaćili u hrvatskoj kuhinji, ali tradicionalno potječu iz Italije. Možeš li i ti dati neki primjer?

Kulturno-civilizacijski krugovi

SREDNJOEUROPSKI KULTURNO-CIVILIZACIJSKI

KRUG

JUGOISTOČNOEUROPSKI KULTURNO-CIVILIZACIJSKI

KRUGSREDOZEMNI KULTURNO-CIVILIZACIJSKI

KRUG

Unutar europskog kontinenta Hrvatsku smo odredili kao srednjoeuropsku i južnoeuropsku državu. Na dodiru različitih regija Hrvatska je u prošlosti bila izložena ratovima i osvajanjima. Zato ne čudi da je hrvatski prostor kroz povijest bio izložen utjecajima susjednih naroda. Na teritoriju Hrvatske miješali su se utjecaji sredozemne kulture sa

srednjoeuropskim i istočnoeuropskim kulturama.Kulturni i etnički utjecaji najvidljiviji su u arhitekturi, jeziku, kulturi i vjeri.

Sredozemni kulturno-civilizacijski krug u najvećoj mjeri prisutan je u Primorskoj Hrvatskoj. Pod utjecajem romanskih naroda proširila se katolička vjera, utjecaj talijanskog jezika i mediteranski stil gradnje. Talijani su se zadržali na ovim prostorima kao pripadnici nacionalne manjine. Neki od talijanizama u Hrvatskoj jesu: lavandin, kacavide, šugaman... Katedrala sv. Jakova u Šibeniku


86

Jugoistočnoeuropski kulturno-civilizacijski krug povijesno je vezan uz Osmansko Carstvo te susjedne države Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Proširio se utjecaj pravoslavne vjere i islama. Srbi i Bošnjaci pripadnici su nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Utjecaj tih naroda odrazio se i kroz jezik. Turske riječi, kao što su: jastuk, šal, sapun, sada su dio hrvatskog jezika.Islamski centar Rijeka

Srednjoeuropski kulturno-civilizacijski krug obuhvaća kontinentalni dio Hrvatske. Pripadnici naroda koji su utjecali na prostor danas su pripadnici nacionalnih manjina: Austrijanci, Nijemci, Mađari. Od vjera proširilo se katoličanstvo i protestantizam. Utjecaj je vidljiv u brojnim germanizmima (šrafciger, vaservaga, auspuh…) i hungarizmima (cipela, kočija, čizma…), kao i u prehrani i stilu gradnje. Glavni kolodvor, Zagreb

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Prva je kava u Hrvatsku stigla s turskim osvajačima i to najprije na osvojene dijelove Hrvatske te na granična područja s Bosnom i Hercegovinom. Danas je kava omiljeno jutarnje piće većini Hrvata. Turska je kava utjecaj jugoistočnoeuropskog kulturno-civilizacijskog kruga. Espresso, popularno piće iz Italije, utjecaj je sredozemnog kulturno-civilizacijskog kruga. Razvojem turizma i tercijarnog sektora u Hrvatskoj imamo bogatu ponudu raznovrsnih kava.


87

ZAPAMTI👍

• Hrvatsku smo odredili kao srednjoeuropsku i južnoeuropsku državu.• Kulturni i etnički utjecaju vidljivi su najviše u arhitekturi, kulturi i vjeri.• Sredozemni kulturno-civilizacijski krug ostavio je trag u katoličanstvu,

mediteranskom stilu gradnje te talijanizmima. • Jugoistočnoeuropski kulturno-civilizacijski krug donio je pravoslavlje,

islam i turcizme • Srednjoeuropski kulturno-civilizacijski krug ogleda se u katoličanstvu,

protestantizmu, germanizmima i hungarizmima.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni tezu: Hrvatska je na dodiru različitih kulturno-civilizacijskih

utjecaja.2. Kako su utjecaji različitih kultura utjecali na oblikovanje hrvatskog

naroda? 3. Koji su jezici utjecali na razvoj hrvatskog jezika?4. Opiši obilježja sredozemnog kulturno-civilizacijskog kruga.5. Koji su prostori Hrvatske najvećim dijelom bili pod utjecajem

srednjoeuropskog kulturno-civilizacijskog kruga?6. Navedi barem 5 primjera utjecaja raznih kulturno-civilizacijskih krugova

na tvoj zavičaj. Usporedi svoje istraživanje s kolegama u razrednom odjelu te zaključite koji je kulturno-civilizacijski krug najviše utjecao na vaš zavičaj.


88

STVARANJE SUVREMENE HRVATSKE DRŽAVE

Prepoznaješ li dvoranu na slici? Kako se zove? Svake godine 20. studenog, uoči obilježavanja dana kad je potpisana Konvencija o pravima djeteta, učenici osnovnih škola na jedan dan preuzimaju vlast u svoje ruke i postaju saborski zastupnici.

STVARANJE HRVATSKE DRŽAVE

Jezik, vjera, kultura i pismo stvaraju identitet, svjesnost o pripadanju nekom narodu. U povijesnim zapisima prvi je Hrvate spomenuo bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet u djelu „O upravljanju carstvom“. Ukratko je opisao naseljavanje Slavena, pa ako i Hrvata, na područje između Drave i Jadranskog mora početkom 7. stoljeća. Od tada do danas područje današnje Hrvatske prošlo je niz državnih promjena koje su utjecale na jezični, vjerski i kulturni identitet naroda. Područjem današnje Hrvatske vladali su hrvatski srednjovjekovni vladari, ali i ugarski, venecijanski, osmanski, francuski kneževi, kraljevi i velikaši. Hrvatska je od 1918. do 1991. godine bila u sastavu Jugoslavije. Početkom 1990-ih niz promjena u Europi doveo je do raspada nekoliko država, među njima i Jugoslavije. Stanovnici Hrvatske izašli su na referendum i odlučili da Hrvatska postane samostalna i neovisna država.

Referendum je oblik izravnog odlučivanja, izjašnjavanja građana o pitanjima od osobite važnosti za užu i širu zajednicu. Hrvatska je provela nekoliko referenduma. Najbitniji je onaj o osamostaljenju države. Također, glasanjem na referendumu odlučivalo se i o ulasku Hrvatske u Europsku uniju.


89

Osamostaljenje Hrvatske obilježio je Domovinski rat. Vodotoranj u Vukovaru danas simbol je pobjede u Domovinskom ratu. Hrvatski je sabor 25. lipnja 1991. godine izglasao Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna država. Hrvatskoj je tijekom Domovinskog rata bilo iznimno važno dobiti priznanje međunarodne zajednice. Republiku Hrvatsku kao samostalnu državu priznale su gotovo sve države svijeta. Prva država koja je priznala Hrvatsku je Island. Slijedili su Vatikan, San Marino i države članice Europske zajednice. Najvažnije priznanje stiglo je primitkom Hrvatske u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. godine. Tim činom priznata je samostalnost Hrvatske. Završetkom Domovinskog rata i mirnom reintegracijom istočne Slavonije 1998. godine, Hrvatska je ujedinjena i kreće prema europskoj budućnosti. Godine 2009. postala je članica NATO-a (Sjevernoatlantskog vojnog saveza), a punopravna članica Europske unije postaje 1. srpnja 2013. godine.

Vodotoranj u Vukovaru

Hrvatska je parlamentarna republika. Republika je oblik vladavine u kojem cijeli narod ostvaruje pravo na upravljanje državom izravno ili preko svojih izabranih predstavnika. Svaka punoljetna građanka / svaki punoljetni građanin Republike Hrvatske ima pravo birati svoje predstavnike i biti biran u predstavnička tijela. Republika Hrvatska je zasnovana na načelu trodiobe vlasti. Vlast u Hrvatskoj dijeli se na zakonodavnu (Hrvatski sabor), izvršnu (Hrvatska vlada, predsjednik) i sudbenu (Vrhovni sud, Ustavni sud). Zastupnici se u hrvatski parlament biraju na četiri godine, a predsjednik Republike bira se na pet godina. Prvi predsjednik Republike Hrvatske bio je dr. Franjo Tuđman.► Kako se zove trenutni predsjednik Republike Hrvatske?


90

Zgrade sabora, vlade i Ustavnog suda

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, građani Hrvatske imaju pravo sudjelovanja u njezinu biračkom tijelu. U Europskom su parlamentu hrvatski zastupnici koji imaju obvezu i legitimitet predstavljati i zagovarati Hrvatske interese pred tijelima Europske unije.

UPRAVNO-TERITORIJALNA PODJELA HRVATSKE

Republika Hrvatska dijeli se na manje upravne jedinice kako bi se lakše organizirao svakodnevni život i javne usluge poput uprave, zdravstva, školstva i prometa. Hrvatski sabor donio je 1993. godine odluku o političko--teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske na općine, gradove i županije. Cijeli prostor Hrvatske podijeljen je na 20 županija i Grad Zagreb, koji se često u statističkim podatcima vodi kao 21. županija.

Županije u republici Hrvatskoj

I.

II.

III.IV.

V. VI.

VII.

VIII.

IX.

XIX.

X.

XI.XII.

XIII.

XIV.

XV.

XVI.

XVII.

XVIII.

XX.

XXI.I. ZagrebačkaII. Krapinsko-zagorskaIII. Sisačko-moslavačkaIV. KarlovačkaV. VaraždinskaVI. Koprivničko-križevačkaVII. Bjelovarsko-bilogorskaVIII. Primorsko-goranskaIX. Ličko-senjskaX. Virovitičko-podravskaXI. Požeško-slavonskaXII. Brodsko-posavskaXIII. ZadarskaXIV.Osječko-baranjskaXV. Šibensko-kninskaXVI. Vukovarsko-srijemskaXVII. Splitsko-dalmatinskaXVIII. IstarskaIX. Dubrovačko-neretvanskaXX. MeđimurskaXXI. Grad Zagreb


91

Županija je jedinica regionalne samouprave, njome upravlja županijska skupština i župan. Broj članova u županijskoj skupštini uvijek je neparan. ► Razmisli zašto je broj članova u županijskoj skupštini neparan. Gradovi i općine jedinice su lokalne samouprave koje mogu samostalno odlučivati o manje pitanja nego županije. U Hrvatskoj trenutno ima 128 gradova i 428 općina, koje sačinjavaju i okolna manja naselja. Gradovima upravljaju gradska vijeća i gradonačelnici, a općinama općinska vijeća i općinski načelnici koji se biraju na lokalnim izborima. ► Kako se zove općina/grad u kojoj/kojem živiš?

Heraldika ili grboslovlje stručna je likovna disciplina koja se bavi proučavanjem postojećih i stvaranjem novih grbova. Država, županija, grad pa čak i selo prepoznatljivi su po svojem grbu. Svaki je unikatan i obuhvaća prepoznatljiva obilježja pojedinog područja. Autohtona domaća životinja u Istri istarska je koza, a prepoznatljivo je tlo crvenica. Tako je i grb Istre koza s crvenim papcima.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Dubrovačka Republika bila je srednjovjekovna država na području današnje Hrvatske. Obuhvaćala je veći dio današnje Dubrovačko-neretvanske županije. Svoje gospodarstvo temeljila je na pomorstvu i trgovini. Ukinuta je 1808. godine. Dubrovačka Republika prva je uvela karantenu da bi spriječila širenje kuge unutar gradskih zidina. Brodovi su morali čekati 40 dana kako bi mogli pristati u dubrovačku luku.

Dubrovnik i dubrovačke zidine danas su turistička destinacija. Srednjovjekovne karakteristike Dubrovnika prikazane su u mnogim filmovima svjetskih produkcija, kao što su: Robin Hood, Winetou, Mama mia, Ratovi zvijezda, Igre prijestolja i drugi. Snimanje filmske scene

u Dubrovniku


92

ZAPAMTI👍• Sabor je potvrdio samostalnost Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. godine.• Hrvatska je 1992. godine postala članica Ujedinjenih naroda.• Temeljni državni zakon Republike Hrvatske jest Ustav.• Republika je oblik vladavine u kojem cijeli narod ostvaruje pravo na

upravljanje državom izravno ili preko svojih izabranih predstavnika.• Republika Hrvatska suverena je i samostalna država zasnovana na

načelu trodiobe vlasti. • Trodioba vlasti dijeli vlast na zakonodavnu (Hrvatski sabor), izvršnu

(Hrvatska vlada, predsjednik) i sudbenu (Vrhovni sud, Ustavni sud).• Republika Hrvatska dijeli se na manje upravne jedinice: županije, gradove

i općine.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Kad je Hrvatska postala samostalna država?2. Tko je bio prvi predsjednik Republike Hrvatske?3. Objasni što je republika. 4. Što je trodioba vlasti? 5. Što je ustav? 6. Istraži kad će se održati sljedeći izbori za hrvatski, odnosno europski 7. parlament, a kad sljedeći predsjednički izbori.8. Pokaži na karti površinom najveću županiju Primorske Hrvatske.9. Pomoću atlasa i karte u udžbeniku imenuj županijsko središta

najmanje hrvatske županije. 10. Što je grad, a što općina? 11. Kako se zove općina/grad u kojoj živiš? Tko je gradonačelnik/načelnik?

Istraži kako se u tvojem mjestu provodi izbor novog gradonačelnika/načelnika.

12. Nisu sve države Europe po državnom uređenju republike. Istraži kojeg su državnog uređenja države Španjolska, Luksemburg, Monako. Usporedi koje su razlike u ustroju vlasti između tih država.


93

DEMOKRACIJA I GRAĐANSKA PRAVA

,,Istinska demokracija je ona koja dopustivim

sredstvima, isključivo nenasilnim, brani slobodu

svoju, odnosno slobodu svoje zemlje, i napokon

slobodu cijelog čovječanstva.”

Mahatma Gandhi

OSNOVNA DEMOKRATSKA NAČELA

U Ustav Republike Hrvatske uključena su osnovna demokratska načela: vladavina naroda, ravnopravnost i jednakost pred zakonom, vladavina prava, demokratski višestranački sustav i načelo diobe vlasti. Demokracija je oblik vladavine koji pripada narodu, a provodi se preko predstavničkog tijela kao izraza volje naroda (parlament, predsjednik Republike). Jedna je od osnovnih vrijednosti demokracije civilno društvo, to jest građani koji se aktivno uključuju u sva područja društvenog djelovanja.

Demokracija je nastala u staroj Grčkoj, u Ateni u 5. stoljeću prije Krista. Atenska demokracija smatra se prvim oblikom upravljanja koji je na neki način i danas prisutan u svijetu. Ipak, Atenska demokracija nije obuhvaćala sve punoljetne stanovnike. Samo mali dio pučanstva mogao je glasati. Djeca, žene, robovi i stranci nisu imali pravo glasa. Glasanje se vršilo ubacivanjem kamenčića u ćupove. Pobjednik je bio onaj u čijem bi ćupu bilo najviše kamenčića. Kako danas izgleda glasanje?

Antički keramički

glasački "listići"

korišteni u Ateni za

glasanje 5. st. pr. Kr.


94

Članovi parlamenta ne predstavljaju svoje birače nego cijeli narod. Zbog toga predstavničko tijelo može raditi i odlučivati slobodno i neovisno. Sudjelovanjem u izborima postajemo aktivni građani. Kako postati aktivan građanin u društvu učimo od ranog djetinjstva. Kod kuće i u školi počinjemo razmišljati, izražavati svoje mišljenje, poštovati mišljenja drugih. Uključivanjem u aktivnosti kao što su učenička vijeća, školski projekti, šport, aktivnosti u klubovima, učimo se timskom radu, organizaciji i raspravi. Za uspješnu provedbu demokracije mora postojati snažna država koja provodi osnovna demokratska načela.

LJUDSKA PRAVA

Građanska prava omogućuju građanima sudjelovanje u radu države ili političke zajednice. Sva prava navedena su u Ustavu Republike Hrvatske. Osim građanskih prava svi građani imaju i temeljna ljudska prava. Podrazumijeva se da svi imaju ta prava samim time jer su ljudska bića. Temeljna ljudska prava jesu: pravo na život, slobodu i vlasništvo. Glavni cilj vlasti trebao bi biti zaštita temeljnih ljudskih prava.

Ustav Republike Hrvatske štiti: • osobna i politička prava: pravo na život, zaštita osobnog i obiteljskog

života, dostojanstva, ugleda i časti, sloboda birati i biti biran, sloboda mišljenja i izražavanja, sloboda savjesti i vjeroispovijesti, pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed, sloboda udruživanja i slično

• gospodarska, socijalna i kulturna prava: pravo na vlasništvo, rad, zdravstvenu zaštitu, štrajk, obrazovanje, obitelj, zdrav život i slično.

DJEČJA PRAVA

Dječja prava su posebno zaštićena popisom međunarodnih i regionalnih dokumenata koji uključuju ljudska prava, međunarodno humanitarno pravo i zakon o izbjeglicama. Okvirni je dokument o dječjim pravima Konvencija UN-a o pravima djeteta iz 1989. godine. To je prvi dokument koji je zasebno obradio prava djece.


95

Dječja prava pokrivaju sve aspekte života djece i adolescenata: • prava preživljavanja: pravo na život i zadovoljavanje temeljnih potreba

(odgovarajući životni standard, smještaj, prehrana, zdravstvena pomoć)• razvojna prava: pravo na obrazovanje, igru i slobodno vrijeme, kulturne

aktivnosti, informiranje, slobodu mišljenja, izražavanja, vjere• prava sudjelovanja: pravo na slobodno izražavanje misli, odlučivanje u

stvarima koje se tiču njihovih života, pristupanje udruženjima• zaštitna prava: zaštita djece i adolescenata od svih oblika zlostavljanja,

zapostavljanja i izrabljivanja (specijalna briga za djecu izbjeglice i zaštita od upletenosti u oružane sukobe, rad djece, seksualno zlostavljanje, mučenje i zlouporaba droga).

Obrazovanje se smatra ljudskim pravom, ali je istovremeno sredstvo za ostvarivanje ostalih ljudskih prava. Od vremena donošenja Konvencije UN-a o pravima djeteta, status djece u svijetu znatno se popravio. Broj umrle djece znatno je manji, a povećao se broj učenika. Još uvijek u svijetu ima djece čija prava nisu osigurana. Zato postoje organizacije poput UNICEF-a, kojima je glavni cilj briga o djeci ali i o majkama.

UNICEF – briga o djeci

U Republici Hrvatskoj zabranjen je rad djece. To ne znači da djeca ne smiju pomagati roditeljima u kućanskim poslovima. To je poželjno jer se time stječu radne navike koje su bitne za život pojedinca.


96


U Republici Hrvatskoj osnovnoškolsko obrazovanje obavezno je za svu djecu u dobi od 6 do 15 godina. Nije oduvijek bilo tako. U prošlosti je roditeljima bilo važnije da je dijete na pašnjaku i čuva stoku nego da je u školi. Carica Habsburške Monarhije Marija Terezija 1774. godine donijela je uredbu da se u svakom selu u kojem postoji župna crkva mora otvoriti i pučka škola.

Školu u morala pohađati sva djeca od 7. do 12. godine. Hrvatski sabor 1874. godine uvodi obvezno petogodišnje školovanje s hrvatskim nastavnim jezikom. Godine 1945. uvodi se obvezno sedmogodišnje školovanje, a 1958. obvezno osmogodišnje školovanje.

ZAPAMTI👍

• Osnovna demokratska načela jesu: vladavina naroda, ravnopravnost i jednakost pred zakonom, vladavina prava, demokratski višestranački sustav i načelo diobe vlasti.

• Demokracija je oblik vladavine koji pripada narodu, a provodi se preko predstavničkog tijela (parlament, predsjednik republike).

• Građanska prava omogućuju građanima sudjelovanje u radu države ili političke zajednice.

• Temeljna ljudska prava jesu: pravo na život, slobodu i vlasništvo. • Konvencija UN-a o pravima djeteta iz 1989. godine dokument je kojim

su propisana dječja prava.• UNICEF je organizacija kojoj je glavni cilj briga o djeci i majkama.


97

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Što je demokracija? 2. Objasni što je znači biti aktivan građanin. 3. Nabroji temeljna ljudska prava.4. Što govori Konvencija o pravima djeteta? Navedi pet primjera dječjih

prava. 5. Kako bi se osjećala/osjećao da umjesto škole moraš raditi u rudniku?

Postoje li područja u svijetu gdje djeca rade? Tko se brine za djecu kojoj se krše prava? Istraži i svoje istraživanje predstavi u kratkom pisanom izvještaju.


98

URBANA I RURALNA NASELJAU Hrvatskoj se nalazi najmanji grad na svijetu, Hum. Opasan je gradskim zidinama. Posjeduje arheološka nalazišta i vrijedne spomenike pisane glagoljicom. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine brojio je 30 stanovnika.

Naselje je mjesto stalnog ili povremenog boravka ljudi, određeno veličinom, oblikom i funkcijama. Razlikujemo seoska i gradska naselja. U Hrvatskoj prema popisu 2011. godine ima 6 757 naselja. Prevladavaju seoska naselja, ali većina stanovništva živi u gradovima. Naselja u kojima se većina stanovništva bavi primarnim djelatnostima (poljoprivredom, stočarstvom, ribarstvom i šumarstvom) nazivamo ruralna ili seoska, dok naselja gdje stanovnici većinom rade u industriji i uslužnim djelatnostima nazivamo urbana ili gradska. Prijelazna su naselja ona nepoljoprivredna naselja koja su modernizacijom izgubila seoska obilježja i više se približila gradskim naseljima.

RURALNA ILI SEOSKA NASELJA

Seoska naselja dijelimo na raštrkana, zbijena i izdužena. Raštrkana naselja većinom se nalaze na gorskim i planinskim prostorima. Kuće su raštrkane i na većim udaljenostima, a polja su okupljena oko kuća. Takav oblik naselja možemo vidjeti na području Hrvatskog zagorja i Gorske Hrvatske.

Raštrkana naselja u Hrvatskom zagorju


99

Glavno je obilježje zbijenih naselja okupljenost kuća na malom prostoru. Poljoprivredne površine kod takvih naselja nalaze se izvan sela. Primjer su takvih naselja akropolska naselja. Radi lakše obrane od neprijatelja u prošlosti, takva naselja građena su na vrhu brežuljka. Danas zbog nedostatka prostora često dolazi do divlje, neplanske izgradnje na otocima i obali.

Akropolska naselja Motovun i Labin

Nizna naselja prate prometnice. Izdužena su uz ceste, pa ih stoga nazivamo i izdužena naselja. Najviše ih se nalazi na području Slavonije. Nizna naselja ponegdje imaju preko 1000 stanovnika.Seoska naselja u Gorskoj Hrvatskoj, na otocima i u zaleđu Primorske Hrvatske gube stanovništvo. Mlado se stanovništvo iseljava, a ostaje staro stanovništvo. Proces starenja stanovništva naziva se senilizacija. Napuštanjem sela (deruralizacijom), napušta se i poljoprivreda (deagrarizacija). Takvim procesima sela polako izumiru. Prema zadnjem popisu stanovništva, 150 naselja bilo je bez stanovnika. To su uglavnom naselja depopulacijskog područja Gorske Hrvatske.

URBANA ILI GRADSKA NASELJAGrad je veće i gusto izgrađeno područje. U gradovima stanovništvo je zaposleno u sekundarnim, tercijarnim i kvartarnim djelatnostima*. Hrvatska ima dugu tradiciju gradskih naselja. Prvi gradovi vežu se za grčke, a zatim i rimske kolonije. Uz obalu to su gradovi: Vis (Issa), Korčula (Korkyra), Solin (Salona), Poreč (Parentium), Zadar (Iadera), Trogir (Tragurium). Gradovi su imali karakterističan izgled: pravilna struktura ulica, središnji trg, uske ulice i razvijena infrastruktura. Građeni su od kamena. U unutrašnjosti Hrvatske najstariji rimski gradovi jesu: Sisak (Siscia), Slavonski Brod (Marsonia), Vinkovci (Cibalae) i Osijek (Mursa).* Više o gospodarskim djelatnostima učit ćeš u posljednjem poglavlju ovoga udžbenika.


100

VinkovciTrogir

U srednjem vijeku grade se mali, nepravilni gradovi ograđeni bedemima. Današnji izgled gradovi počinju dobivati na prijelazu 19. u 20. stoljeće, u vrijeme industrijalizacije. Industrijalizacija je proces razvoja industrije koji prati povećanje broja zaposlenih u industriji. Stvaraju se nova gradska naselja, a postojeća se šire. Gradovi se šire oko srednjovjekovne jezgre i duž prometnica. Ovisno o veličini i funkcijama pojedinih gradova, stvorena su područja koja su pod njihovim utjecajem. Utjecaj gradova na okolna područja ovisi o gospodarskim, ali i o političkim odnosima. Danas se broj gradskog stanovništva povećava, taj proces naziva se urbanizacija. Razvoj turizma i uvoz prehrambenih proizvoda rezultirao je migracijom ljudi iz sela u grad. Naseljavaju se rubni dijelovi gradova i prigradska naselja. Na taj način nastaju urbane regije. Zagreb, najveći grad u Hrvatskoj, važno je regionalno središte. Ističe se svojim gospodarskim, upravnim, političkim, znanstvenim, obrazovnim i drugim važnim funkcijama. Uz regionalno ima državno i međunarodno značenje. Međunarodno značenje ima ponajprije zbog svojega dobrog prometnog položaja u Europi.

Gradovi Broj stanovnika Općine Broj stanovnikaZagreb 790 017 Viškovo 14 445

Split 178 102 Nedelišće 11 975Rijeka 128 624 Popovača 11 905Osijek 108 048 Čepin 11 599Zadar 75 062 Matulji 11 245

Velika Gorica 63 517 Brdovec 11 134Slavonski Brod 59 141 Pitomača 10 059

Pula 57 460 Podstrana 9 129Karlovac 55.705 Konavle 8 577

Sisak 47 768 Župa dubrovačka 8 331Varaždin 46 946 Bedekovčina 8 041

Najveći gradovi i općine u Hrvatskoj, popis iz 2011. godine


101

Status grada može dobiti naselje1. na temelju povijesnih dokumenata, odlukom Hrvatskog sabora2. s više od 10 000 stanovnika3. s 5 000 – 9 999 stanovnika s 25 % zaposlenih u sekundarnim i tercijarnim

djelatnostima4. s 2 000 – 4 999 stanovnika s 25 % zaposlenih u sekundarnim i tercijarnim

djelatnostima te s više od 50 % nepoljoprivrednih kućanstava.

Grad se od sela razlikuje po tome što ima više funkcija. Grad mora imati osnovnu školu, lokalnu samoupravu, ljekarnu, poštu, liječnika, samoposlugu, banku i slično. U selu je dovoljan bankomat, putujuća trgovina, poštar…

Najstarije naselje na svijetu u kojem se još uvijek živi jest Jerihon, grad u Palestini. Ondje su pronađeni arheološki ostatci iz neolitskog razdoblja (oko 8000 godina prije Krista). Jedno od najstarijih naseljenih područja u Hrvatskoj jesu Vinkovci. Prema arheološkim ostatcima utvrđeno je da je to područje bilo naseljeno oko 6000 godina prije Krista. Jerihon


Teritorijalno najveći grad u Republici Hrvatskoj jest Gospić. Gospić se prostire na površini od 967 km2 što je zntno više od 641 km2, kolika je površina Zagreba. Površinom je veći od Međimurske županije koja se prostire na 729 km2.

Veličina grada ipak nije uvjetovala da je i najmnogoljudniji. Iako je veći od većine velikih europskih gradova u njemu živi nešto manje od 13 tisuća ljudi.


102

ZAPAMTI👍

• Naselje je mjesto stalnog ili povremenog boravka ljudi koje je određeno veličinom, oblikom i funkcijama.

• Naselja u kojima se većina stanovništva bavi primarnim djelatnostima nazivamo ruralna ili seoska.

• Naselja gdje stanovnici većinom rade u industriji i uslužnim djelatnostima nazivamo urbana ili gradska.

• Prijelazna naselja su nepoljoprivredna naselja koja su modernizacijom izgubila seoska obilježja i više se približila gradskim naseljima.

• Tipovi naselja: zbijena, raštrkana i nizna naselja.• Senilizacija je proces starenja stanovništva. • Proces napuštanja sela naziva se deruralizacija.• Napuštanje poljoprivrede kao djelatnosti naziva se deagrarizacija. • Povećanje gradova i gradskog stanovništva naziva se urbanizacija.• Zagreb, najveći grad u Hrvatskoj, važno je regionalno središte. Ističe se

gospodarskim, upravnim, političkim, znanstvenim, obrazovnim i drugim važnim funkcijama. Ima veliko državno i međunarodno značenje.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Što je naselje? 2. Objasni razliku između seoskih i gradskih naselja.3. Opiši raštrkana naselja i pomoću atlasa nađi nekoliko primjera.4. Opiši nizna naselja i pomoću atlasa nađi nekoliko primjera.5. Opiši zbijena naselja i pomoću atlasa nađi nekoliko primjera.6. Obuhvaća li tvoje područje stanovanja proces senilizacije? Na koji

način bi se senilizacija mogla smanjiti? 7. Koji je grad u Hrvatskoj prema zadnjem popisu imao najmanje

stanovnika? Koji su kriteriji presudili da to naselje dobije status grada? Posluži se multimedijom.


103

NASELJE KAO OBLIK PROSTORNE ORGANIZACIJEPag je otok u srednjoj Dalmaciji. Na njemu su, između ostalih, naselja Pag i Novalja. Pag pripada Zadru kao regionalnom središtu, a Novalja Gospiću. Tako na ovom otoku neki automobili imaju registarsku oznaku ZD (Zadar), a neki GS (Gospić). Koja je registracijska oznaka automobila iz tvoga naselja?

Hrvatsku s obzirom na prirodna obilježja dijelimo na Primorsku (Istra, Kvarner, Dalmacija), Gorsku (Gorski kotar i Lika) i Nizinsku Hrvatsku (zapadno, središnje i istočno hrvatsko međuriječje). Uz prirodnu regionalizaciju postoji i funkcionalna regionalizacija. Naselja razlikujemo i prema funkcijama koje imaju. Naselja mogu imati stambenu, radnu, obrazovnu, zdravstvenu funkciju. Što je naselje veće, broj je funkcija veći, pa naselje ima veću važnost. Prema veličini i važnosti gradova, možemo izdvojiti makroregionalna, regionalna i subregionalna središta.

Funkcionalna podjela Hrvatske

makroregionalni centarregionalni centar

subregionalni centar

granica makroregiježupanijska granica

Varaždin

Bjelovar

SisakKarlovac

Pula

Zadar

Šibenik

Dubrovnik

MetkovićPloče

Sinj

SolinTrogir

Knin

Gospić

Ogulin

Senj

PazinRovinj

PetrinjaKutina

SamoborZaprešić

Velika Gorica

Novska

Koprivnica

Virovitica

Našice

Beli Manastir

Vinkovci

ĐakovoPožega

Županja

Vukovar

Čakovec

KriževciKrapina

Slavonski Brod

Zagreb

OsijekRijeka

Split

Ivanić Grad


104

Makroregionalna središta su gradovi koji obično imaju preko 100 000 stanovnika i najveći broj funkcija. U Hrvatskoj su četiri makroregionalna središta. To su Zagreb, Split, Rijeka i Osijek. Regionalna središta gradovi su od 30 000 do 100 000 i s manjim brojem funkcija od makroregionalnih središta. Subregionalna središta manji su gradovi s manjim brojem funkcija i manjim brojem stanovnika.

Zagreb Osijek

Zagreb je najveće i najvažnije makroregionalno središte Hrvatske. Zagrebačka makroregija obuhvaća središnji prostor Hrvatske. Zbog velikog broja funkcija koje Zagreb ima, kretanje stanovništva najviše je usmjereno prema njemu. Regionalna središta zagrebačke makroregije jesu: Varaždin, Sisak, Karlovac i Bjelovar, a subregionalna: Kutina, Koprivnica i Krapina. ► Pomoću karte navedi još nekoliko subregionalnih središta Zagrebačke makroregije.Makroregionalno središte istočne Hrvatske jest Osijek. Osiječka makroregija zbog depopulacije gubi svoje funkcionalno značenje. Jedino regionalno središte jest Slavonski Brod. Slavonski Brod gravitira prema Zagrebu tako da jačaju manji gradovi kao što su Požega, Vinkovci i Vukovar.

Rijeka Split


105

Rijeka je makroregionalno središte sjevernog primorja, Gorskog kotara i Like. Regionalno je središte Pula. Pula ima veliki utjecaj na područje cijele Istre. Najveća subregionalna središta jesu: Pazin, Rovinj i Poreč. Subregionalno je središte Gorskog kotara grad Delnice. Makroregionalno središte južnog primorja jest Split. Regionalna središta splitske makroregije jesu: Zadar, Šibenik i Dubrovnik. Dubrovnik je najjužnije regionalno središte.

Ogulin i Gospić najveća su gradska središta Gorske Hrvatske. Ogulin je brojem stanovnika najveće naselje, a Gospić je sjedište Ličko-senjske županije. Ta područja nalaze se na graničnom području makroregija, pa se za potrebe viših upravnih funkcija koriste bližim regionalnim središtima ovisno od potrebe.Ogulin

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Pula je najveći grad Istre. Kulturno je, obrazovno, zdravstveno, političko i gospodarsko središte Istarske županije. No Pazin je upravno središte, glavni grad. Pazin se nalazi u središtu Istarskog poluotoka. Taj strateški smještaj grada razlog je zašto je upravo Pazin središte Istarske županije. Povijest je pokazala da onaj tko osvoji središnju Istru, Pazin, osvojio je cijeli poluotok. Uspostavom županija u Hrvatskoj, Pazin je postao upravno središte Istarske županije.

Pazin


106

ZAPAMTI👍

• Naselja mogu imati stambenu, radnu, obrazovnu, zdravstvenu, prometnu, kulturnu, upravnu, trgovačku funkciju i sl.

• Prema broju funkcija razlikujemo makroregionalna, regionalna i subregionalna središta.

• Makroregionalna središta veliki su gradovi: Zagreb, Rijeka, Split i Osijek.• Regionalna su središta gradovi: Pula, Zadar, Šibenik, Dubrovnik,

Karlovac, Sisak, Bjelovar, Varaždin i Slavonski Brod. • Subregionalna su središta manji gradovi s manjim brojem funkcija i

manjim brojem stanovnika.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. S obzirom na prirodna obilježja, na koje je regije podijeljena Hrvatska?2. Objasni što je makroregionalno središte. Navedi makroregionalna

središta u Hrvatskoj.3. Usporedi funkcije i utjecaj regionalnih i subregionalnih središta na

okolni prostor. 4. Koje je regionalno središte Istarske županije? 5. Riješi zadatak uz pomoć karte.

a) Koje se tri makroregije preklapaju na području Gorske Hrvatske?b) Na dodiru kojih makroregija se nalaze Ogulin i Gospić?

6. Koji je peti grad po veličini u Hrvatskoj? Istraži koje mu funkcije nedostaju da bi postalo makroregionalno središte. Pomogni si podacima zadnjeg popisa stanovništva.

7. Uz pomoć učiteljice/učitelja prouči regionalizaciju Republike Slovenije. Koliko Slovenija ima makroregionalnih središta? Razlikuje li se upravno-teritorijalna podjela Hrvatske i Slovenije? Objasni odgovor.


107

STANOVNIŠTVO

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI OVOGA POGLAVLJA• GEO OŠ B.A.6.1. Učenik interpretira podatke o broju i razmještaju

stanovnika i gustoći naseljenosti na primjerima iz Hrvatske i svijeta.• GEO OŠ B.A.6.2. Učenik analizira sastavnice općeg kretanja

stanovništva svijeta i Hrvatske te njezinih prirodnih cjelina i županija. • GEO OŠ B.A.6.3. Učenik objašnjava raznolikost svjetskoga

stanovništva analizirajući pojedine strukture, identificira probleme koji iz toga proizlaze te izgrađuje pozitivan i tolerantan odnos prema drugim kulturnim zajednicama poštujući raznolikosti.

ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH TEMA ikt A.3.1, ikt B.3.1., ikt D.3.1., osr A.3.1., osr B.3.4., osr C.3.2., goo A.3.1., goo A.3.3., goo A.3.4., goo A.3.5., uku A.3.1., uku D.3.2.


108

NERAVNOMJERNA NASELJENOST NA ZEMLJI

Prouči satelitsku snimku Europe na slici. Koja područja su gusto naseljena, a koja najrjeđe? Na koji način je to vidljivo iz priložene slike? Objasni.

Stanovništvo je skupina ljudi na nekom geografskom području koja se izdvaja prema biološkom, vjerskom, kulturnom, obrazovnom i gospodarskom obilježju. Demografija je znanost koja proučava stanovništvo. Da bismo saznali koliko ljudi živi na nekom području, potrebno je provesti popis stanovništva. Popis stanovništva jest postupak kojim se prikupljaju osnovni podatci o stanovništvu neke države. Popisi stanovništva provodi se u prosjeku svakih 10 godina. Broj stanovnika na Zemlji dugo vremena je stagnirao. Prvo veće povećanje broja stanovništva bilježimo u 17. stoljeću. Tada su ljudi uspješnije pohranjivali viškove poljoprivredne proizvodnje, medicina je napredovala, razvila se svijest o higijeni. Sve navedeno uzrokovalo je povećanje broja članova obitelji ali i dulji životni vijek čovjeka. Broj stanovnika naglo se povećao u 19. stoljeću, a od 20. stoljeća ubrzano raste. Trenutno prema podatcima UN-a na svijetu živi oko 7,7 milijardi stanovnika.

10

8

6 projekcija

4 stanovništvo

2

01960. 1980. 2000. 2020. 2040. 2060. 2080. 2100.

broj stanovnika u milijardama

godina

Rast svjetskog stanovništva

► Prema procjeni s dijagrama, koliko će biti stanovnika na Zemlji 2100. godine?


109

Svi dijelovi Zemlje nisu jednako naseljeni. Postoje područja koja su gusto naseljena, ali i područja koja imaju malu naseljenost ili su potpuno nenaseljena. Na neravnomjernu naseljenost Zemlje utječu prirodni uvjeti (klima, vode, reljef, rude, tlo, živi svijet). Analizirajući kartu naseljenosti Zemlje vidimo da većina svjetskog stanovništva živi u sjevernom umjerenom pojasu. ► Što misliš zašto?

Procijenjena gustoća stanovništva svijeta

Osoba na km2

0 – 5 5 – 25 25 – 200 200 – 500 500 – 1000 1000 – 1500 > 1500 Mjerilo 1 : 60 000 000

Vidimo da su najgušće naseljena područja svijeta Istočna Azija, Južna Azija, Zapadna Europa i sjeveroistok SAD-a. Antarktika je jedini nenaseljeni kontinent. ► Navedi područja koja su rijetko naseljena. Koji prirodni i društveni čimbenici utječu na rijetku naseljenost tog područja?Hrvatska ima dugu tradiciju naseljavanja. Prva naseljavanja datiraju još iz vremena starijeg kamenog doba. Broj stanovnika Hrvatske neprekidno se povećavao do 1991. godine. Nakon 1991. broj stanovnika se smanjuje. Smanjenje ukupnog broja stanovništva u razdoblju 1991. – 2011. godine uvjetovano je ratnim stradanjima, gospodarskom situacijom, iseljavanjem i manjim brojem rođene djece.

Rekonstrukcija krapinskog pračovjeka


110

Broj stanovnika Hrvatske (1857. – 2011.)

1857

.

1869

.

1880

.

1890

.

1900

.

1910

.

1921

.

1931

.

1948

.19

53.

1961

.

1971

.

1981

.

1991

.

2001

.

2011

.

4,5

4,0

3,5

3,0

2,5

2,0

Depopulacija je proces smanjivanja broja stanovnika. Ličko-senjska županija bilježi najveću stopu depopulacije. Da bi saznali je li Hrvatska ravnomjerno naseljena moramo znati izračunati gustoću naseljenosti. Za izračunavanje gustoće naseljenosti potrebna su dva podatka: broj stanovnika i površina. Podijelimo li broj stanovnika površinom, dobijemo gustoću naseljenosti. Gustoća naseljenosti izražava se u broju stanovnika po kvadratnom kilometru (st./km2).

• Primjer Broj stanovnika Hrvatske (popis 2011.) = 4 284 889 stanovnikaPovršina Hrvatske (kopneni dio) = 56 549 km2

broj stanovnika Hrvatske4 284 889

površina Hrvatske56 549 km2

gustoća naseljenosti75,77 st./km2

=:

Na isti način izračunajmo gustoću naseljenosti na Zemlji.

gustoća naseljenosti51,68 st./km2

površina kopna149 milijuna km2

broj stanovnika Svijeta7,7 milijardi

=:

Kao što se vidi iz idućoj tematskoj karti, Hrvatska je neravnomjerno naseljena. Najveću gustoću imaju grad Zagreb i sjeverozapadna Hrvatska.

► Koja županija ima najmanju gustoću naseljenosti?


111

Gustoća naseljenosti po županijama (popis 2011.)

do 2021 – 4041 – 6061 – 8081 – 100101 – 150150 i više

I.

II.

III.IV.

V.VI.

VII.

VIII.

IX.

XIX.

X.

XI.XII.

XIII.

XIV.

XV.

XVI.

XVII.

XVIII.

XX.

XXI.

I. ZagrebačkaII. Krapinsko-zagorskaIII. Sisačko-moslavačkaIV. KarlovačkaV. VaraždinskaVI. Koprivničko-križevačkaVII. Bjelovarsko-bilogorskaVIII. Primorsko-goranskaIX. Ličko-senjskaX. Virovitičko-podravskaXI. Požeško-slavonskaXII. Brodsko-posavskaXIII. ZadarskaXIV.Osječko-baranjskaXV. Šibensko-kninskaXVI. Vukovarsko-srijemskaXVII. Splitsko-dalmatinskaXVIII. IstarskaIX. Dubrovačko-neretvanskaXX. MeđimurskaXXI. Grad Zagreb

20 40 60 80 100 km0

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Prvi popisi stanovništva zabilježeni su već u starom vijeku. Porez i vojačenje bili su glavni razlozi za popisivanje stanovništva i procjenjivanje imovine. Prvi moderni popisi u Europi bili su provedeni sredinom 18. stoljeća u skandinavskim zemljama. Na prostoru današnje Hrvatske prvi popis stanovništva, koji se po caru Josipu II. naziva Jozefinski popis, proveden je 1785. godine. Zatim su se popisi provodili 1805., 1850., 1851.,1857., 1869., 1880., 1890., 1900., 1910., 1921., 1931., 1948., 1953., 1961., 1971., 1981., 1991., 2001. i 2011. godine. Sljedeći popis stanovništva bit će proveden 2021. godine elektronskim putem.


112

ZAPAMTI👍• Stanovništvo je skupina ljudi na nekom geografskom području koja

se izdvaja prema biološkom, vjerskom, kulturnom, obrazovnom i gospodarskom obilježju.

• Demografija je znanost koja proučava stanovništvo. • Popis stanovništva jest postupak kojim se prikupljaju osnovni podatci o

stanovništvu neke države. Provodi se svakih 10 godina.• Prema podatcima UN-a na svijetu trenutno živi oko 7,7 milijardi stanovnika. • Gustoća naseljenosti jest prosječan broj stanovnika na kvadratnom

kilometru (st./km2).• Najgušće naseljena područja na Zemlji jesu: Istočna Azija, Južna Azija,

Zapadna Europa i sjeveroistok SAD-a. • Depopulacija je proces smanjivanja broja stanovnika.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Kako se zove znanost koja proučava stanovništvo? 2. Što je popis stanovništva i zašto se provodi?3. Koliko približno ljudi živi na Zemlji? 4. Navedi najgušće i najrjeđe naseljena područja na Zemlji.5. Kad se broj stanovnika na Zemlji počeo povećavati? Zašto?6. Što je depopulacija? Koji su razlozi depopulacije? 7. Koji je dio Hrvatske zahvatila depopulacija?8. Izračunaj gustoću naseljenosti svojeg mjesta i usporedi je s gustoćom

naseljenosti Hrvatske i svijeta. Objasni. Potrebne podatke ćeš naći na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku.


113

SLIČNOSTI I RAZLIČITOSTI LJUDIPogledaš li svoje vršnjake u razrednom odjelu, primjetit ćeš da se svi po nečemu razlikujete: po boji kose, boji očiju, visini, težini, obliku lica. To su fizičke karakteristike po kojima se prepoznajete. I svijet je jedna velika učionica s mnogo različitih ljudi. Svi su oni jednaki, a u stvari različiti.

Velike skupine ljudi koje se razlikuju isključivo prema vanjskom izgledu nazivaju se rase. Tri su osnovne rasne skupine: europeidna (bijela), negridna (crna) i mongolidna (žuta). Rađenjem djece kojima su roditelji različitih rasa, nastati će mješanci: mulati (negridna i europeidna rasa), mestici (europeidna i mongolidna rasa), i zambo (negridna i mongolidna rasa).Treba naglasiti da su sve rase pripadnici iste vrste, a to je čovjek. Svi ljudi imaju ista prava!

Pripadnice europeidne, mongolidne i negridne rase

Svaka država ili narod određen je geografskim položajem, kulturom, vjerom, jezikom i pismom. Danas se u svijetu govori oko 6 800 jezika. U Hrvatskoj je službeni jezik hrvatski, dok u nekim državama (kao što su Belgija, Bosna i Hercegovina i Švicarska) ima više službenih jezika. Jezici koji su iz povijesnih razloga postali važni u međunarodnom sporazumijevanju nazivaju se svjetski jezici. To su engleski, španjolski, francuski. Nijma se može pridružiti i portugalski, koji se govori u bivšim portugalskim kolonijama. Kina je najmnogoljudnija država, pa najviše ljudi govori kineskim jezikom, ali ga ne ubrajamo u svjetske jezike jer se njime govori samo na području Kine.


114

U Europi su u upotrebi tri pisma. U Hrvatskoj, kao i u većem dijelu Europe i svijeta, piše se latinicom. Istočnoeuropske države upotrebljavaju ćirilicu, a Grčka grčki alfabet.

Latinica i ćirilica

To su jednostavna pisma. Jednostavna pisma su još arapsko i hebrejsko pismo.

U tradicionalna pisma ubrajamo japansko i kinesko pismo.U Hrvatskoj govorimo hrvatskim jezikom. U krajevima uz granicu sa Srbijom, Mađarskom i Italijom, upotrebljavaju se dvojezična pravila.

Dvojezični natpis

Od davnina ljudi su se razlikovali po vjerskoj pripadnosti. Vjera ima veliku važnost i utjecaj na kulturu, običaje i život ljudi na nekom području. Najveće svjetske religije su: kršćanstvo, islam, hinduizam, budizam i taoizam.

Svjetske religije


115

Monoteizam je vjera u jednoga Boga. Najstarija je takva religija židovstvo (judaizam). Iz židovstva su proizašli kršćanstvo i islam. U kršćanstvu razlikujemo sljedeće vjeroispovijesti: katoličanstvo, pravoslavlje i protestantizam. Postoje i ljudi koji ne vjeruju u Boga. Njih nazivamo ateisti.

Jeruzalem, sveti grad židova, kršćana i muslimana

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Velikim geografskih otkrićima, europeidna rasa proširila se svijetom. Svoju vlast manifestirala je tako da je crnce iz Afrike nasilno prevozila u Južnu Ameriku kao besplatnu radnu snagu. Robovlasnički način gospodarenja ljudima danas je nezakonit i nehuman.

Prvi političar koji je promovirao prava crnog stanovništva i konačno ukinuo ropstvo 1863. godine, bio je predsjednik SAD-a Abraham Lincoln. Kroz povijest trebalo je mnogo truda i volje da bi se prava crnaca izjednačila s pravima bijelaca. Vrhunac pravde potvrđen je 2009. godine, kada je na predsjedničkim izborima u SAD-u za predsjednika izabran Barak Obama, pripadnik crne rase.

Abraham Lincoln


116

ZAPAMTI👍

• Rasa je velika skupina ljudi određena vanjskim izgledom.• Osnovne rasne skupine: europeidna (bijela), negridna (crna) i mongolidna

(žuta).• Svjetski jezici: engleski jezik, francuski i španjolski jezik.• Jezik s najviše izvornih govornika jest kineski jezik.• U Europi se upotrebljavaju tri pisma: latinica, ćirilica i grčki alfabet. • U Hrvatskoj govorimo hrvatskim jezikom i koristimo se latiničnim pismo. • Najveće svjetske religije jesu: kršćanstvo, islam, hinduizam, budizam i

taoizam. • Najstarija vjera u jednoga Boga jest židovstvo (judaizam).

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Što je rasa? 2. Koji jezik ima najviše govornika?3. Zašto neke jezike nazivano svjetskim jezicima? Navedi ih.4. Navedi svjetske religije.5. Zašto se latinično pismo raširilo diljem svijeta? 6. Pitaj baku/djeda koji je strani jezik učila/učio u školi. Koji strani jezik

ti učiš? Što misliš koji će strani jezik učiti tvoja djeca? Objasni.7. Indija je druga najmnogoljudnija država na svijetu. Istraži kojoj rasi

pripadaju stanovnici Indije i koja religija tamo prevladava.

Stanovnica Indije


117

PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA

Nekadašnje brojne obitelji zamjenjuju obitelji s jednim ili dvoje djece. Hrvatskoj prijeti nedostatak mladog stanovništva i radne snage u budućnosti. Da bi se to spriječilo država bi trebala provesti niz populacijskih mjera za poticanje rađanja. Broji li tvoja obitelj tri člana ili više?

Prirodno kretanje stanovništva određuje se rodnošću i smrtnošću stanovništva. Prirodna promjena razlika je između broja rođenih (rodnosti) i broja umrlih (smrtnosti). Rodnost je broj rođenih na nekom području u nekom vremenskom razdoblju. Smrtnost je broj umrlih na nekom području u nekom vremenskom razdoblju. Ako je rodnost veća od smrtnosti, bilježimo prirodni porast, a ako je manja, bilježimo prirodni pad stanovništva. Stope rodnosti i smrtnosti izražavaju se u promilima (‰)

• Primjer Stopa rodnosti 20 ‰ znači da je rođeno 20 djece na svakih 1000 stanovnika.Stopa smrtnosti 20 ‰ znači da je umrlo 20 ljudi na svakih 1000 stanovnika.

70 000 broj

živorođeni65 000

umrli60 000

55 000

50 000

45 000

40 000

35 000

1982. 1984. 1986. 1988. 1990. 1992. 1994. 1996. 1998. 2000. 2002. 2004. 2006. 2008. 2010. 2012. 2014. 2016. 2018.

Izvor: DZS

Prirodno kretanje stanovništva od 1982. – 2017.

Demografska tranzicija proces je prelaska stanovništva iz visoke rodnosti i visoke smrtnosti u nisku rodnost i nisku smrtnost. U prošlosti, bilježili smo visoku rodnost i visoku smrtnost. Porast stanovništva bio je spor. Industrijska i medicinska revolucija pridonijele su smanjenju smrtnosti, dok je rodnost ostala visoka. Posljedica toga je prirodni porast. U visoko razvijenim državama, tako i u Hrvatskoj, demografska je tranzicija dovršena.


118

U današnje vrijeme Hrvatska bilježi smanjivanje rodnosti. Pad rodnosti povezan je s modernizacijom društva, iseljavanjem mladog stanovništva i porastom nezaposlenih. Ako proučimo kartu prirodnog kretanja stanovništva u Hrvatskoj, zaključujemo da prema podatcima iz 2017. godine svi dijelovi Hrvatske bilježe prirodni pad.

Prirodni prirast po županijama u 2017.

► Pomoću karte odgovori na pitanje. Koja županija ima najveći prirodni pad?

Posljedica niske rodnosti jest povećanje udjela starog stanovništva u ukupnom stanovništvu. Proces starenja stanovništva nazivamo senilizacija.

Poslijeratni baby boom naziv je za generacije nakon drugog svjetskog rata. Nakon rata muškarci su se vratili svojim domovima, osnovali obitelji i rodnost se naglo povećavala. Taj fenomen obuhvatio je zemlje Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australiju neposredno nakon 1945. godine..



119

ZAPAMTI👍

• Prirodno kretanje stanovništva određuje se rodnošću i smrtnošću stanovništva.

• Prirodna promjena razlika je između broja rođenih (rodnost) i broja umrlih (smrtnost).

• Rodnost je broj rođenih na nekom području u nekom vremenskom razdoblju.

• Smrtnost je broj umrlih na nekom području u nekom vremenskom razdoblju.

• Ako je rodnost veća od smrtnosti, bilježimo prirodni porast, a ako je manja, bilježimo prirodni pad stanovništva

• Demografska tranzicija proces je prelaska stanovništva iz visoke rodnosti i visoke smrtnosti u nisku rodnost i nisku smrtnost.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni što je prirodno kretanje stanovništva.2. Objasni pojmove: rodnost, smrtnost, stopa smrtnosti, stopa rodnosti.3. Što je demografska tranzicija. Je li demografska tranzicija završena u

Hrvatskoj? Objasni.4. Ako je stopa smrtnosti 15 ‰, koliko je ljudi umrlo na svakih 1000

stanovnika?5. Istraži. Koliko učenika broji tvoja škola danas, a koliko prije 10

godina? Usporedi podatke. Postoji li promjena, objasni. Prema podatcima na razini škole zaključi bilježi li tvoje mjesto prirodni pad ili porast stanovništva. Pokušaj naći razloge zašto je tome tako.


120

PROSTORNO KRETANJE STANOVNIŠTVA

Imate li u razrednom odjelu učenika koji nije rođen u vašem mjestu? Otkuda je doselio? Je li neki učenik iz tvojeg odjela odselio u neko drugo mjesto? Kamo je odselio?

Još u dalekoj prošlosti ljudi su imali potrebu za selidbom. U potrazi za hranom stalno su tražili bogatija staništa. Kretanje stanovništva nastavilo se sve do danas. Svaka stalna promjena mjesta boravka naziva se selidba ili migracija. Selidbena promjena razlika je između broja doseljenih (imigracije) i broja odseljenih (emigracije). Ako je na nekom području imigracija veća od emigracije, bilježimo selidbeni porast, a ako je obratno, bilježimo selidbeni pad.

PRIRODNAPROMJENA

SELIDBENAPROMJENA

UKUPNA PROMJENABROJA STANOVNIKA

=+

Povijest čovječanstva bilježi mnoga masovna preseljenja. Migracije stanovništva su se događale, prisutne su, a nastavit će se i u budućnosti. Samo se razlozi migracija mijenjaju. Migracije stanovništva događaju se zbog religijskih razloga, osobne slobode, građanskih prava, sklapanja brakova, boljeg života, posljedica ratova i slično. Neki razlozi potiču odseljavanje, a neki useljavanje.

Migracije


121

Najčešći razlozi suvremenih migracija jesu gospodarska stabilnost i bolji životni uvjeti. Stanovništvo se iseljava iz nerazvijenih država Afrike, Azije i Južne Amerike u razvijene dijelove Sjeverne Amerike, Zapadne Europe i Australije. Migracije koje se događaju na takav način, to jest iz države u državu, nazivamo vanjske migracije. Hrvatsko iseljeništvo (dijaspora) čine svi raseljeni Hrvati u svijetu. Hrvatska matica iseljenika i hrvatska veleposlanstva poveznica su hrvatskih iseljenika i domovine. Hrvatska matica iseljenika okuplja sve Hrvate izvan domovine.

Vanjske migracije hrvatskog stanovništva

NjemačkaIrskaSADKanadaVenezuelaBolivijaPeruBrazilArgentinaUrugvajParagvajČileJužnoafrička RepublikaAustralijaNovi Zeland

U posljednje vrijeme prisutna su iseljavanja Hrvata u europske zemlje. Većim dijelom u Njemačku i Irsku. Mladi i obrazovani ljudi napuštaju Hrvatsku s ciljem stvaranja karijere u državama s višim životnim standardom. Emigracije mladih i obrazovanih nazivamo odljev mozgova. Republika Hrvatska s ciljem zadržavanja mladih i obrazovanih ljudi provodi antiemigracijsku politiku.

Unutarnje migracije jesu selidbe unutar države. Preseljenja se događaju većinom iz sela u područja velikih gradova poput Zagreba, Rijeke, Splita. Posljedica je takvih migracija napuštanje sela i poljoprivrede. Danas bilježimo trend pražnjenja gradskih jezgri i preseljenja u predgrađa.

Osim stalnih migracija, postoje povremene migracije (dnevne, tjedne, mjesečne). Najčešće su vezane za odlazak na mjesto rada i odlazak u školu.


122

Vanjske migracije nerijetko se poistovjećuju sa ilegalnim migracijama. U Europi su ilegalne migracije sve češće. Ilegalnom migracijom smatra se svaki prelazak granice bez potrebnih dozvola i dokumenata. Najčešće ilegalna migracija podrazumijeva trgovinu i krijumčarenje ljudima. Mnogi su ljudi nezadovoljni gospodarskom situacijom u svojoj državi, pa bolji život traže izvan njezinih granica.

Žilet žica na granici Hrvatske i Slovenije

► Što misliš o postavljanju žilet žice između Hrvatske i susjednih država? Može li ovakva granica smanjiti ilegalne migracije?


Ljudi koji žive u ratom zahvaćenim područjima nerijetko napuštaju svoje domove i kreću u sigurnija područja. Međunarodna organizacija UN-a koja se brine o izbjeglicama naziva se UNHCR. Odrađuje velik posao i na području Hrvatske. Hrvatska se nalazi na ruti velikog izbjegličkog vala prema državama srednje i zapadne Europe.


123

ZAPAMTI👍• Svaka stalna promjena mjesta boravka naziva se selidba ili migracija. • Selidbena promjena razlika je između broja doseljenih (imigracije) i

broja odseljenih (emigracije). • Ako je na nekom području imigracija veća od emigracije, bilježimo

selidbeni porast, a ako je obratno, bilježimo selidbeni pad. • Migracije iz države u državu, nazivamo vanjske migracije. • Preseljenja unutar iste države nazivamo unutarnje migracije.• Hrvatsko iseljeništvo (dijaspora) čine svi raseljeni Hrvati u svijetu.• Emigracije mladih i obrazovanih nazivamo odlijev mozgova.• Ilegalnom migracijom smatra se svaki prelazak granice bez potrebnih

dozvola i dokumenata.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Što su migracije? Objasni razliku između imigracije i emigracije. 2. Objasni razliku između vanjskih i unutarnjih migracija.3. Nabroji nekoliko uzroka migracija. 4. Kako se zove najstarija organizacija iseljenih Hrvata u svijetu? 5. Istraži uz pomoć kartografskog prikaza iseljavanja Hrvata. Na koje

kontinente se iseljavaju Hrvati? Na kojem kontinentu je najveći broj hrvatskih iseljenika? Koja država Južne Amerike broji najviše Hrvata? Usporedi ukupan broj iseljenika i broj stanovnika Republike Hrvatske.

6. S kojim se problemima susreće Hrvatska ali i Europska unija po pitanju ilegalnih migracija? Prouči novosti na internetu i dnevnom tisku te svoja zapažanja raspravi na satu.


124

DEMOGRAFSKE STRUKTURE HRVATSKE

Kojim dobnim skupinama pripada najviše ljudi na slici? Koje su potrebe starijeg stanovništva? Što treba promijeniti da bi demografska slika bila bolja?

Biološku strukturu čini podjela stanovništva po dobi i spolu. Statističke podatke najbolje prikazuje dobno-spolna piramida. ► Usporedi i prokomentiraj dobno-spolne piramide iz različitih razdoblja.

Dobno-spolna piramida Hrvatske, 1953. i 2011. godine

Spolna struktura prikazuje odnos broja muškog i ženskog stanovništva. Prema zadnjem popisu, iz 2011. godine, u Hrvatskoj je bilo 51,8 % ženskog i 48,2 % muškog stanovništva. U prosjeku žene žive dulje. Razlog tome je veća smrtnost muškaraca u zrelijim i starijim dobnim skupinama. Dobna struktura prikazuje udio stanovništva prema dobnim skupinama.


125

Prema dobi, stanovništvo dijelimo u tri velike skupine:1. mlado stanovništvo – starosti do 19 godina2. zrelo stanovništvo – starosti od 20 do 59 godina3. staro stanovništvo – stariji od 60 godina (izrazito staro – stariji od 65).► Kojoj dobnoj skupini stanovništva pripadaš?Ako je udio mladog stanovništva u društvu veći od 35 %, tada je govorimo mladom stanovništvu. Takvu strukturu bilježimo u nerazvijenim državama Azije i Afrike. U Hrvatskoj je, prema zadnjem popisu stanovništva, najviše zrelog stanovništva (više od 50 %), dok je izrazito starog bilo više od 15 %. Dakle, Hrvatska ima izrazito staro društvo. Senilizacija utječe i na gospodarske probleme. Vlada Republike Hrvatske raznim mjerama pokušava usporiti starenje stanovništva. Politika poboljšanja demografske situacije naziva se pronatalitetna politika.

U Hrvatskoj, uz većinski narod Hrvate, žive i pripadnici nacionalnih manjina. Oni čine nacionalnu strukturu stanovništva Hrvatske. Prema zadnjem popisu stanovništva Hrvati su činili više od 90 % stanovništva Hrvatske. Manjinski narodi čine oko 9 % stanovništva i imaju potpunu slobodu izražavanja nacionalne pripadnosti, služenja svojim jezikom i pismom te njegovanja svoje kulturne baštine. Nacionalne manjine u Hrvatskoj jesu: Srbi, Bošnjaci, Albanci, Mađari, Talijani, Česi, Romi i Slovenci.Srbi su najbrojnija nacionalna manjina u Hrvatskoj. Najviše Srba živi u velikim gradovima poput Rijeke i Zagreba te u pograničnim prostorima s BiH i Srbijom. Talijani, Mađari i Slovenci u Hrvatskoj također većinom žive u pograničnim područjima.

rimokatolici pravoslavci muslimani ostali

4 000 0003 500 0003 000 0002 500 0002 000 0001 500 0001 000 000

500 0000

Religijska struktura stanovništva Hrvatske


126

Vjerska struktura prikazuje koliki udio stanovništva pripada određenoj religiji. Ona je uglavnom određena povijesno-političkim razlozima. Preko 90 % stanovnika Republike Hrvatske izjašnjava se da pripada nekoj od kršćanskih vjeroispovijesti. Većina, oko 86,3 % stanovništva jesu rimokatolici, dok pravoslavaca ima oko 4,4 %. Muslimana u Hrvatskoj ima oko 1,5 %.

Gospodarska struktura nekog područja ili države odražava se u udjelu zaposlenih u ukupnom broju stanovnika. Stanovništvo se u gospodarstvu dijeli na aktivno i neaktivno. Aktivno stanovništvo je dio stanovništva koji radom osigurava sredstva za život i nezaposleni u potrazi za zaposlenjem. Neaktivno stanovništvo su svi ostali koji ne ostvaruju sredstva za život svojim radom (djeca, umirovljenici i uzdržavane osobe). Zbog procesa starenja stanovništva sve je veći udio umirovljenika, dok se broj zaposlenih smanjuje. Prema posljednjim istraživanjima, u Hrvatskoj je bilo oko 1,4 milijuna zaposlenih, a čak 1,2 milijuna umirovljenika. Kad tom broju dodamo i maloljetne, gospodarska je situacija države gotovo neodrživa. Za daljnji gospodarski rast važno je smanjiti razlike u regionalnoj razvijenosti što bi smanjilo depopulaciju, poticati zapošljavanje mladih i povećati ulaganja u obrazovanje, znanost i u razvoj novih tehnologija kako bi država mogla konkurirati u svjetskom gospodarstvu.

Obrazovna struktura prikazuje stupanj obrazovanja stanovništva na nekom području. Obrazovanje znatno utječe na gospodarski razvoj države. Obrazovni sustav Republike Hrvatske obuhvaća sve razine odgoja i obrazovanja i potiče cjeloživotno obrazovanje. Obrazovanje je najvažniji čimbenik pri zapošljavanju. Razvojem tehnologije raste i potreba za visokokvalificiranom radnom snagom.

► Pomoću sljedećeg dijagrama prokomentiraj obrazovnu strukturu Hrvatske. ► Koji je stupanj obrazovanja najzastupljeniji? Koji je najmanje? ► Koji se stupanj obrazovanja tijekom godina najviše promijenio, a koji najmanje?


127

Obrazovna struktura stanovnika Hrvatske


U Republici Hrvatskoj, prema popisu iz 2011. godine, popisano je 16 975 pripadnika romske nacionalne manjine. Najviše Roma živi na području Međimurske, Osječko-baranjske i Sisačko-moslavačke županije te Grada Zagreba. Romi su jedan od naroda koji nemaju svoju državu. Raseljeni su svuda po svijetu i poznati su po svojim glazbenim sposobnostima. Harmoniku i violinu te prepoznatljiv ritam romske glazbe nerijetko možemo čuti na trgovima velikih hrvatskih gradova.


128

ZAPAMTI👍• Biološka struktura jest struktura stanovništva po spolu i dobi.• Dobno-spolna piramida grafički je prikaz biološke strukture stanovništva.• Stanovništvo s obzirom na dobne skupine dijelimo na mlado, zrelo i

staro stanovništvo.• Nacionalna struktura prikazuje odnos većinskog naroda – Hrvata i

nacionalnih manjina: Srba, Bošnjaka, Talijana, Mađara, Čeha, Albanaca, Roma.

• Nacionalna manjina skupina je pripadnika jednog naroda izvan matične domovine, koji su očuvali nacionalni i kulturni identitet.

• Vjerska struktura prikazuje odnos rimokatolika i manjih vjerskih zajednica: pravoslavaca, muslimana, protestanata, muslimana i ateista.

• Gospodarska struktura prikazuje odnos aktivnog i neaktivnog stanovništva.• Obrazovna struktura stanovništva pokazuje stupanj obrazovanja

stanovništva.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Opiši vjersku strukturu stanovništva Hrvatske prema posljednjem popisu

stanovništva.2. Opiši obrazovnu strukturu Hrvatske. Što se događa s mladim

obrazovanim stanovništvom? 3. Koja je najbrojnija nacionalna manjina u Hrvatskoj? 4. Objasni razliku između aktivnog i neaktivnog stanovništva. 5. Koji su uzroci nepovoljne dobno-spolne strukture stanovništva Hrvatske?

Na koji način Hrvatska rješava taj problem?6. Prikupi podatke i nacrtaj dobno-spolnu piramidu svog naselja te

podatke usporedi s dobno-spolnom piramidom Republike Hrvatske. Prezentiraj svoj zaključak razredu. Upotrijebi podatke posljednjeg popisa stanovništva koji su dostpuni na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku.


129

GOSPODARSTVO

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI OVOGA POGLAVLJA• GEO OŠ C.B.6.2. Učenik analizira podatke o gospodarskoj

razvijenosti i procjenjuje stupanj razvijenosti države te objašnjava važnost usklađivanja gospodarskoga napretka i održivoga razvoja Hrvatske

ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH TEMA ikt A.3.1., ikt A.3.4., ikt B.3.1., ikt C.3.1., ikt C.3.4., ikt D.3.2., ikt D.3.3., osr A.3.1., osr A.3.3., osr A.3.4., osr B.3.2., osr B.3.4., osr C.3.2., goo A.3.1., goo A.3.3., goo A.3.4., odr A.3.4., odr B.3.1., odr C.3.1., uku A.3.1., uku A.3.3., uku A.3.4., uku C.3.1.


130

GOSPODARSKE DJELATNOSTI I SEKTORI GOSPODARSTVA

Što su po zanimanju tvoji roditelji? Prisjeti se još nekih zanimanja s kojima se susrećeš svakodnevno u svojem okruženju.

Razvojem civilizacija razvijale su se i razne djelatnosti. Ljudi su nastojali osigurati osnovne životne potrebe skupljanjem plodova, lovom i ribolovom. Kasnije se razvilo poljodjelstvo i stočarstvo. Unutar zajednica došlo je do preraspodjele poslova i nastajala su prva zanimanja. Izrađivali su oružja, oruđa, šivali su odjeću i pripravljali hranu. Razvojem zanimanja i njihovim usavršavanjem došlo je do razvoja gospodarstva.Gospodarstvo je skup svih djelatnosti koje sudjeluju u proizvodnji, razmjeni i potrošnji dobara i usluga. Teško je reći koliko ima zanimanja u svijetu. Gospodarske djelatnosti podijeljene su u gospodarske sektore.

Primarni sektor Sekundarni sektor

Primarni sektor obuhvaća djelatnosti kojima se čovjek bavi od davnina. To su poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i lov. Poljoprivreda se dijeli na poljodjelstvo i stočarstvo, ribarstvo obuhvaća ulov i uzgoj ribe i morskih životinja. Gospodarenje šumom obuhvaća pošumljavanje i iskorištavanje šumskog bogatstva, kojim je bogata i Hrvatska. U nerazvijenim i slabije razvijenim


131

državama velik je udio stanovništva zaposlenih u primarnom sektoru. Većinom je to samoopskrbno gospodarstvo, to jest uzgoj za vlastite potrebe. Nasuprot tome, razvijene i visoko razvijene države modernom tehnologijom ostvaruju veliku dobit, a zapošljavaju mali broj zaposlenih.Sekundarni sektor obuhvaća djelatnosti koje svrstavamo u proizvodne djelatnosti. To su industrija, građevinarstvo, rudarstvo i proizvodni obrti. Udio zaposlenih u sekundarnom sektoru naglo se povećao sredinom 19. stoljeća zbog industrijske revolucije. Danas se zbog modernizacije smanjuje broj zaposlenih u industriji. Visokorazvijene države svoje industrijske pogone, zbog ekonomičnijeg poslovanja, sele u slabije razvijena područja Azije i Afrike.

Tercijarni sektor Kvartarni sektor

Tercijarni sektor obuhvaća uslužne djelatnosti. To su turizam, trgovina, ugostiteljstvo, promet, bankarstvo i uslužni obrti. Povećava se udio zaposlenih u tercijarnom sektoru. Hrvatsko gospodarstvo zbog svog turističkog potencijala danas ovisi o turizmu. Turistički je najrazvijenija Primorska Hrvatska zbog čistog, toplog mora i očuvane prirodne i kulturne baštine.Kvartarni sektor obuhvaća djelatnosti koje svrstavamo u uslužne djelatnosti, a od tercijarnog sektora razlikuju se po tome što se financiraju iz državnog proračuna. Tom sektoru pripadaju zdravstvo, školstvo, policija, vojska i slično. Te djelatnosti služe za dobrobit društva.

Kvintalni sektor

Moderno društvo, razvoj tehnologije i informatička revolucija uvjetovali su nastanku novih zanimanja. Ta zanimanja većinom su vezana uz informatičku tehnologiju i pripadaju kvintalnom sektoru. Tu pripadaju zanimanja koja djeluju u virtualnom svijetu kao što su programeri i razni informatički stručnjaci.


132

► Koristiš li se nekim društvenim mrežama? Ako da, imenuj neke. ► Poznaješ li zakonsku regulativu o dobnoj granici pristupanja nekim

društvenim mrežama?Gospodarstvo države može biti uspješno samo ako su svi gospodarski sektori dobro iskorišteni u korelaciji s tehnološkim napretkom. Što je država razvijenija, to je manje zaposlenih u primarnom i sekundarnom sektoru, a više u tercijarnom i kvartarnom.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Razvojem tehnologije nastajala su nova, a nestajala stara, nepotrebna zanimanja. Primjerice nažigač. Nažigač (užigač) je osoba kojoj je posao da svake večeri obilazi i pali plinske svjetiljke gradske rasvjete. Razvojem električne javne rasvjete, sredinom 19. stoljeća, posao nažigača postao je suvišan. Turistička zajednica grada Zagreba, jedna je od rijetkih u svijetu koja je zadržala posao nažigača. On za potrebe turizma pali i gasi više od 200 plinskih svjetiljaka. To je posao koji privlači poglede brojnih turista.

ZAPAMTI👍

• Gospodarstvo je skup svih djelatnosti koje sudjeluju u proizvodnji, razmjeni i potrošnji dobara i usluga.

• Primarni sektor djelatnosti obuhvaća djelatnosti koje kojima se čovjek bavi od davnina. To su poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i lov.

• Sekundarni sektor djelatnosti obuhvaća proizvodne djelatnosti. To su proizvodni obrti, rudarstvo, industrija i graditeljstvo.

• Tercijarni sektor djelatnosti obuhvaća uslužne djelatnosti. To su turizam, trgovina, ugostiteljstvo, promet, bankarstvo i uslužni obrti.

• Kvartarni sektor djelatnosti obuhvaća uslužne djelatnosti koje se financiraju iz državnog proračuna. Tom sektoru pripadaju zdravstvo, školstvo, policija, vojska i slično.


133

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Što je gospodarstvo?2. Objasni podjelu gospodarskih djelatnosti na sektore.3. Koja je razlika između tercijarnog i kvartarnog sektora djelatnosti?4. Imenuj nekoliko institucija, tvrtki, obrtničkih radnji tvoga zavičaja te im

pridruži odgovarajući sektor djelatnosti. Izradi plakat na tu temu koji ćeš predstaviti razredu.

5. Objasni suodnos i važnost svih gospodarskih sektora djelatnosti. Posluži se umnom mapom o izradi kruha. Dovrši umnu mapu u bilježnicu.

KRUH

SOL BRAŠNOULJE

JAJE PEĆKUHAČA

POSUDA SJEMENKE

I. sektor: rušenje stabala za izradu oruđaII. sektor: proizvodnja soliIII. sektor: prodaja soli IV. sektor: porez

I. sektor: uzgoj žitaII. sektor: proizvodnja traktoraIII. sektor: prodaja brašna IV. sektor: porez

I. sektor: uzgoj peradiII. sektor: proizvodnja kaveza za držanje peradiIII. sektor: prodaja jaja IV. sektor: porez

I. sektor: sječa drvaII. sektor: proizvodnja pećiIII. sektor: prodaja peći, održavanje peći IV. sektor: porez, zaštita na radu


134

POKAZATELJI GOSPODARSKE RAZVIJENOSTI DRŽAVE

Usporedi slike i zaključi koja pokazuje gospodarski nerazvijeno područje, slika lijevo ili desno. Objasni svoj zaključak.

Države svijeta dijele se na bogate i siromašne. Razlike među njima najvidljivije su u gospodarskom razvoju i načinu života. Prema gospodarskom razvoju, države dijelimo na nerazvijene, srednje razvijene, razvijene i visoko razvijene.Jedan je od osnovnih pokazatelja gospodarske razvijenosti bruto domaći proizvod (BDP). To je ukupan prihod svih djelatnosti u nekoj državi, najčešće izražen u američkim dolarima ($), a u europskom gospodarstvu eurom (€). Što je BDP neke države veći, ona je u pravilu gospodarski razvijenija, a to se održava na bolji zdravstveni i obrazovni sustav te kvalitetu života. Gospodarski razvijene države privlačne su za stanovništvo iz gospodarski nerazvijenih regija.Hrvatska pripada skupini razvijenih država. Hrvatsko gospodarstvo pokazuje znatan rast, koji je vidljiv iz tablice.

Hrvatska, BDP po stanovniku (EUR)

2012. 10 312

2013. 10 298

2014. 10 252

2015. 10 608

2016. 11 179

2017. 11 893

2018. 12 616

► Analiziraj tablicu i pokušaj predvidjeti gospodarski rast Republike Hrvatske.

Uz BDP, kao gospodarski pokazatelj rabi se još i bruto nacionalni proizvod (BNP) i indeks ljudskog razvoja (HDI). BNP je ukupna vrijednost svih dobara i usluga koje su ostvarili građani, bez obzira na to ostvaruju li se u zemlji ili u inozemstvu. Indeks ljudskog razvoja daje podatke koji su nastali zbrajanjem očekivanog trajanja života pri rođenju, prosječnog broja godina obrazovanja, očekivanog trajanja školovanja te BNP-a po stanovniku. Najsiromašnije države nalaze se u Africi, dok se SAD, Kanada, Zapadna Europa, Japan i Australija svrstavaju u najrazvijenije i najbogatije dijelove svijeta.


135

Indeks ljudskog razvoja 2017. godine

Proces ujedinjenja svjetskog gospodarstva nazivamo globalizacija. Uključivanjem u globalizacijske procese, država se natječe na svjetskom tržištu. Za tvrtke to znači proizvodnju u slabije razvijenim državama koje imaju jeftiniju radnu snagu i prodaju u svim državama svijeta. Takav tip gospodarstva moguć je zahvaljujući naglom razvoju infrastrukture, prometa i veza. Posebnu važnost ima razmjena informacija elektroničkim putem, koja omogućuje suradnju i razvoj poduzeća na različitim kontinentima. Globalizacija također povećava razlike između bogatih i siromašnih dijelova svijeta. ► Pokušaj podrijetlo svoje odjeće povezati s globalizacijom.

Jedan od pokazatelja gospodarske razvijenosti jest udio zaposlenih u pojedinim gospodarskim sektorima. Ako je udio zaposlenog stanovništva najveći u primarnom sektoru, država je nerazvijena. Srednje razvijene države najviše zaposlenih imaju u sekundarnom proizvodnom sektoru, dok visokorazvijene države prednjače po udjelu tercijarnih djelatnosti.

Usporedba prema udjelu zaposlenih

u sektorima djelatnosti 2018. godine

Somalija Hrvatska Norveška

100 %

80 %

60 %

40 %

20 %

0 %

primarne sekundarne tercijarne

► Proanaliziraj dijagram i usporedi udjele sektora djelatnosti prema državama.


136

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Znaš li koja je bila prvobitna namjena Coca-Cole? Coca-Cola bila je lijek za mučninu i pila se na žličicu. Coca-Cola je zanimljiv primjer globalizacije. Danas se Coca-Cola može kupiti gotovo u svim zemljama svijeta. S time Coca-Colu svrstavamo u multinacionalne kompanije. To su kompanije koje posluju u više država.

ZAPAMTI👍• Ukupan prihod svih djelatnosti u nekoj državi izražava se brutodomaćim

proizvodom (kratica: BDP).• Bruto nacionalni proizvod (BNP) ukupna je vrijednost svih dobara i usluga

koje su ostvarili građani, bez obzira na to ostvaruju li se u zemlji ili u inozemstvu.

• Indeks ljudskog razvoja (HDI) daje podatke koji su nastali zbrajanjem očekivanog trajanja života pri rođenju, prosječnog broja godina obrazovanja, očekivanog trajanja školovanja te BNP-a po stanovniku.

• Najsiromašnije države nalaze se u Africi.• SAD, Kanada, Zapadna Europa, Japan i Australija svrstavaju se u

najrazvijenije i najbogatije dijelove svijeta.• Globalizacija je sveobuhvatan proces ujedinjenja svjetskog gospodarstva.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Što je BDP?2. Koji su najbogatiji, a koji najsiromašniji dijelovi svijeta?3. Što je globalizacija?4. Objasni što pokazuje indeks ljudskog razvoja.5. Gdje razvijene države imaju svoje proizvodne pogone i zašto? Pronađi

video zapis koji govori o toj temi. Iznesi svoje dojmove i raspravi s učiteljem o utjecaju takvog oblika poslovanja na gospodarstvo država.

6. Pomoću tematske karte navedi 4 najsiromašnije države na svijetu. Koji sektor djelatnosti prevladava u nerazvijenim, a koji u razvijenim državama?

7. Navedi nekoliko primjera globalizacije koji ti pomažu u učenju.


137

GOSPODARSKA OBILJEŽJA REPUBLIKE HRVATSKE

Solana u Stonu jedna je od najstarijih solana u Europi. Sol se još uvijek dobiva na tradicionalan način, iz mora, pooću sunca i vjetra. Tradicionalan način dobivanja i branja soli zanimljiv je brojnim turistima. Solana godišnje proizvede oko 2 000 tona soli.

Gospodarstvo Hrvatske prije svega ovisi o prirodno-geografskim obilježjima pojedinih regija. Tako je Nizinska Hrvatska poljoprivredna regija, u Gorskoj Hrvatskoj je razvijeno šumarstvo, a u Primorskoj je najrazvijeniji turizam.

NIZINSKA HRVATSKANizinska Hrvatska proteže se na dijelu Panonske nizine, koja s plodnom crnicom čini jedno od najboljih poljoprivrednih područja Hrvatske. Ovdje uspijevaju žitarice (pšenica, kukuruz, ječam) i industrijsko bilje (soja, suncokret, šećerna repa, duhan, uljana repica). Razvijeno je voćarstvo, vinogradarstvo, ribnjačarstvo i stočarstvo (govedarstvo i svinjogojstvo).

Uzgoj žitarica Govedarstvo

Na rijeci Dravi su izgrađene hidroelektrane (Varaždin, Čakovec, Dubrava), a nalazišta nafte i zemnog plina su na području Podravine i Moslavine. U Nizinskoj Hrvatskoj izdvajaju se tri velike industrijske regije:

• zagrebačka• istočnohrvatska• sjevernohrvatska.


138

Najviše je industrijskih pogona u zagrebačkoj regiji te u Sisku, Koprivnici, Varaždinu, Osijeku i Slavonskom Brodu. Najrazvijenije su metaloprerađivačka industrija („Đuro Đaković”), prehrambena („Podravka”), farmaceutska („Pliva”), kemijska, tekstilna, elektronička i petrokemijska industrija. Kroz Nizinsku Hrvatsku prolaze važni europski prometni pravci. Najveće je prometno čvorište glavni grad Zagreb. Nakon obnove najveće riječne luke Vukovar, promet i turizam na tom području znatno se povećao.

GORSKA HRVATSKAGorska je Hrvatska zbog nepristupačnog terena, nepovoljne klime i neplodnog tla gospodarski najslabije razvijena regija. Gospodarenje šumom i prerada drva dugo su bile osnovne industrijske grane Gorske Hrvatske. Depopulacijom stanovništva i globalizacijskim pritiscima, drvna se industrija prerade drva smanjila se na manje pogone (Ogulin, Čabar, Delnice, Mrkopalj, Fužine, Otočac…), a pašnjaci i neobrađena područja ponovno se pretvaraju u šume. Najviše se uzgaja krumpir i kupus, a od voća jabuke, šljive i kruške.Prostor Gorske Hrvatske najkraća je i najlakša veza srednje Europe sa Sredozemljem. Zato se naziva hrvatskim pragom. Njime prolaze pruge i ceste koje povezuju Nizinsku i Primorsku Hrvatsku. Osobito je važan koridor Zagreb – Rijeka, koja spaja glavni grad s najvećom hrvatskom lukom te koridor Zagreb – Split – Dubrovnik.

Autocesta A1(Rijeka – Zagreb)

Izgradnjom autoceste Fužine su dobile na gospodarskoj važnosti

Zbog brojnih prirodnih ljepota turizam je veliki potencijal Gorske Hrvatske. Izgradnja autocesta utjecala je na razvoj turizma. Turiste privlače špilje, rijeke te nacionalni parkovi i parkovi prirode. Najposjećenija su Plitvička jezera. Zimski se turizam razvio u skijaškim centrima od kojih je najposjećeniji Platak. U zadnje vrijeme razvija se vikend turizam, seoski turizam i proizvodnja zdrave hrane. ► Koji se nacionalni parkovi i parkovi prirode nalaze u Gorskoj Hrvatskoj?


139

PRIMORSKA HRVATSKA

90 00080 00070 00060 0005 000

40 00030 00020 00010 000

02008. 2010. 2012. 2014. 2016.

ukupno ostvarena noćenja noćenja stranih turista noćenja domaćih turista

Noćenja turista od 2008. do 2017. godineNa razvoj Primorske Hrvatske utječe izlaz na Jadransko more, malo plodnog tla, ugodna klima, kulturna baština i prirodne ljepote. Zbog svega navedenog turizam je osnova gospodarstva Primorske Hrvatske. Broj turista raste svake godine. ► Pomoću dijagrama usporedi

ukupan broj noćenja u razdoblju 2008. – 2017.

► Usporedi odnos između broja domaćih i stranih turista.

Primorska Hrvatska nije bogata obradivim površinama. Od tradicionalnih sredozemnih kultura uzgajaju se masline, smokve, bademi, agrumi (naranča, limun, mandarina). Vinogradarstvo je razvijeno duž cijele obale i na otocima. Voće i povrće uzgaja se najviše u zadarskom zaleđu i dolini rijeke Neretve. Na pašnjacima se uzgajaju ovce i koze. Otok Pag poznat je po uzgoju ovaca i po paškom siru. Stoka se na ovim prostorima uzgaja na otvorenom bez velikih ulaganja. Takav oblik stočarstva nazivamo ekstenzivno stočarstvo.

plava riba kamenice, ostali

mekušci i školjkaši ljuskavci ostala riba

Ulov i uzgoj morskih životinja

Ribarstvo je tradicionalna djelatnost Primorske Hrvatske. Razvijena i marikultura, uzgoj morskih organizama. Kod nas se uzgajaju školjke (dagnje i kamenice) i ribe (tune, orade i brancini). Šibenskom i Limskom kanalu te u Novigradskom moru.More je i izvor soli. Za dobru proizvodnju soli potrebni su plitki zaljevi, dovoljno sunca i more visoke slanoće. Naša najveća solana nalazi se na Pagu, a manje su u Stonu i Ninu.Područje Primorske Hrvatske dijeli se na dvije industrijske regije, riječku i splitsku. Razvijene su kemijska, prehrambena i tekstilna industrija te elektroindustrija.


140

Problemi vezani uz globalno tržište, ali i konkurentnost smanjuju intenzitet hrvatske brodogradnje. Najveća brodogradilišta nalaze se u Rijeci i Splitu. Od sirovina iskorištava se lapor za proizvodnju cementa i građevinski kamen (brački i benkovački). Od energenata, iz podmorja sjevernog Jadrana crpi se zemni plin. I iskorištava se energija vjetra (vjetroelektrane). Iako ima dobre preduvjete za korištenje solarne energije oni su nedovoljno iskorišteni.Glavne pomorske luke u Hrvatskoj su: Split, Rijeka i Ploče. Split je najveća putnička, Rijeka teretna, a Ploče važna luka za Bosnu i Hercegovinu.

Brodogradilište Luka Rijeka

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Brač je otok poznat po bijelom kamenu. Brački kamen cjenjeni je građevinski materijal. U povijest je ušao kad je rimski car Dioklecijan pri izgradnji svoje palače, u centru današnjeg Splita, rabio upravo brački kamen. Vijest o ljepoti i kvaliteti bijelog kamena raširila se svijetom. Stoga ne iznenađuje podatak da je brački kamen sastavni dio mnogih svjetskih građevina kao što su dijelovi Bijele kuće u Washingtonu i Parlamenta u Beču.


141

ZAPAMTI👍• Na gospodarstvo Hrvatske utječe različitost prirodno-geografskih regija.

• Nizinska Hrvatska » voćarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, ribnjačarstvo » tri industrijske regije: zagrebačka, istočnohrvatska i sjevernohrvatska » metaloprerađivačka, prehrambena, farmaceutska, kemijska, tekstilna,

elektronička i petrokemijska industrija » glavno prometno čvorište je Zagreb

• Gorska Hrvatska » drvoprerađivačka industrija, poljoprivredni proizvodi (krumpir, kupus,

jabuke, šljive i kruške). » hrvatski prag – najkraća veza Srednje Europe sa Sredozemljem » razvoj vikend turizma i seoskog turizma

• Primorska Hrvatska » turizam, poljoprivreda, vinogradarstvo, maslinarstvo » ekstenzivno stočarstvo – uzgoj stoke na otvorenom » marikultura – uzgoj morskih organizama » solane u Pagu, Stonu i Ninu » brodogradnja u Rijeci i Splitu » najveće luke: Split, Ploče, Rijeka


142

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Zašto je gospodarstvo Nizinske Hrvatske usko vezano uz poljoprivredu?2. Navedi nekoliko industrija koja nalazimo u Nizinskoj Hrvatskoj.3. Što je temelj gospodarstva u Gorskoj Hrvatskoj danas, a što je bilo u

prošlosti?4. Objasni što je hrvatski prag.5. Navedi najveće hrvatske luke.6. Gorska Hrvatska je prometno tranzitno područje. Uz pomoć grafa u

tekstu objasni koja vrsta prometa je najzastupljenija. Je li to i najjeftinija vrsta prometa?

Kopneni prijevoz putnika prema vrstama prijevoza od 2008. do 2017. godine

putnički kilometri (milijarde)5

4

3

2

1

02008. 2010. 2012. 2014. 2016.

cestovni željeznički prijevoz unutarnjim cjevovodniprijevoz prijevoz vodnim putovima transport

tonski kilometri (milijarde)14121086420

2008. 2010. 2012. 2014. 2016.

7. Istraži povijest riječke luke. Prilikom istraživanja obrati pozornost na najuspješniji period poslovanja. Napravi prezentaciju ili plakat na tu temu.


143

GOSPODARSKI RAZVOJ NA PRINCIPIMA ODRŽIVOSTI

Na fotografiji je prikazan stari mlin. U mlinovima se od žitarica proizvodi brašno koristeći energiju vode. Budući da je voda prirodni izvor energije, ovaj način proizvodnje brašna ne onečišćuje okoliš. To je dobar primjer održivog gospodarstva. Ima li u tvojem zavičaju koji mlin?

Održivi razvoj proces je kojim se zadovoljavaju potrebe današnjeg društva, a da se pritom ne ugrožava budućnost naših potomaka. U cilju je svake države jačati proizvodnju, gospodarski razvoj i povećati zaradu, ali sa što manjim utjecajem na okoliš. To je veliki izazov današnjice. Postavlja se pitanje možemo li održati naš planet na životu.Tri su smjernice održivog razvoja: gospodarski razvoj, zaštita okoliša i zaštita interesa lokalne zajednice.Gospodarstvo svake države mora biti zasnovano na principima održivosti. Da šumarstvo ne djeluje na principima održivosti, šumske ljepote Gorske Hrvatske nestale bi zbog prekomjerne sječe. Nakon toga uslijedila bi erozija tla što bi rezultiralo gospodarskim nazadovanjem i nepovratno izgubljenom bioraznolikošću. Primjer imamo u Nizinskoj Hrvatskoj. Autentične šume hrasta lužnjaka, zbog prekomjerne sječe u prošlosti, praktički su izumrle.Svakodnevno trošimo prekomjerne količine slatke vode, tretiramo tla različitim kemikalijama, uništavamo šumska bogatstva, smanjujemo zalihe riba u moru prekomjernim izlovom, zagađujemo zrak, crpimo iz zemlje sirovu naftu i zemni plin. To su sve neodržive aktivnosti. Ako se naše navike ne promijene, zauvijek ćemo ostati bez prirodnih izvora koji nam omogućavaju život na Zemlji.Upotrebu nafte možemo učiniti održivom recikliranjem plastike i korištenjem hibridnih ili električnih automobila, čime bi se smanjila potrošnja goriva. Proizvode od plastike potrebno je zamijeniti proizvodima od recikliranih materijala. Plastične vrećice možemo zamijeniti platnenim koje možemo upotrijebiti višekratno.


144

Prehrambena je industrija sve jača. Proizvodnja, pakiranje i transport iziskuju sve veće troškove i sve više onečišćuju okoliš. Da spriječe negativne produkte prehrambene industrije, države bi trebale poticati kupovinu lokalnih proizvoda i sezonskih namirnica.Da bismo bili u potpunosti održivi, potrebno se prebaciti na korištenje obnovljivih izvora energije, poput vjetra, solarne energije, energije plime, geotermalne energije, energije morskih struja.► Kako održivi razvoj možemo primijeniti na naše domaćinstvo? Pogledaj slikovni prikaz sa primjerima održivosti i uštedom energije. Opiši sliku.

spremište za toplu vodu

isključitu električne uređajekoji nisu u uporabi

sniziti temperaturu na termostatudvostruka stijenka

izolacija krovišta

nisko energetske žarulje

recikliranja

termofasada

solarni paneli

Održivi razvoj u kućanstvu

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Ugodno s korisnim!Poljoprivrednici često u svrhu zarade prelaze u turističke vode. Danas sve češće dolazi do kombinacija pojedinih atrakcija da bi se turistu ponudio što zanimljiviji i raznovrsniji turistički doživljaj. Primjer povezivanja turizma i poljoprivrede leži u održivom razvoju.

Plantaže mandarina u delti Neretve ili vinograde diljem Hrvatske nerijetko u svrhu skupljanja plodova preplavljuju turisti. Na taj način čuva se tradicijska poljoprivreda, autohtone sorte, okoliš, ali promovira Hrvatska u svijetu.


145

ZAPAMTI👍

• Održivi je razvoj proces kojim se zadovoljavaju potrebe današnjeg društva, a da se pritom ne ugrožava budućnost naših potomaka.

• Tri su smjernice održivog razvoja: gospodarski razvoj, zaštita okoliša i zaštita interesa lokalne zajednice.

• Upotrebu nafte možemo učiniti održivom recikliranjem plastike, korištenjem hibridnih ili električnih automobila čime bi se smanjila potrošnja goriva.

• Neodržive aktivnosti potrebno zamijeniti održivima.• Održive aktivnosti: korištenje recikliranih materijala, kupovinu lokalnih

proizvoda i sezonskih namirnica, korištenje obnovljivih izvora energije.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Što je održivi razvoj?2. Koje su tri smjernice održivog razvoja?3. Odaberi neku neodrživu aktivnost i prezentiraj razrednom odjelu

prijedlog kako tu aktivnost učiniti održivom.4. Sa slikovnog prikaza izaberi četiri cilja održivog razvoja koja su za

tebe najvažnija. Objasni svoj odabir.

5. Posjeti ured općine/grada gdje živiš i istraži što je napravljeno po pitanju održivog razvoja. Jesu li zgrade energetski obnovljenje, uvode li se električne punionice automobila i slično?


146

POJMOVNIKA

Aktivno stanovništvo – dio stanovništva koji radom osigurava sredstva za život i nezaposleni u potrazi za zaposlenjem.Anemometar – instrument kojim se mjeri brzina vjetra (m/s).Anticiklona – područje visokog tlaka zraka.Antropogeno ili kultivirano tlo – tlo koje je čovjek promijenio u korist poljoprivrede.Atmosfera – Zemljin zračni omotač.

B

Barometar – instrument kojim se mjeri tlak zraka (hPa).Baština – osnovni element svakog naroda. Može biti materijalna, nematerijalna, zaštićena i nezaštićena.Biomasa – obnovljivi izvor energije koji čine organski sastojci biljnog i životinjskog svijeta.Bioraznolikost – sveukupnost svih živih organizama, kopnenih, morskih i vodenih.Bruto domaći proizvod (BDP) – ukupan prihod svih djelatnosti u nekoj državi.Bruto nacionalni proizvod (BNP) – ukupna vrijednost svih dobara i usluga koje su ostvarili građani, bez obzira na to ostvaruju li se u zemlji ili u inozemstvu.Bura – lokalni vjetar koji puše na mahove, puše s kopna na more i zbog svoje jačine (do 200 km/h) stvara probleme u prometu.

C

Ciklona – područje niskog tlaka zraka.

D

Deagrarizacija – proces prestanka bavljenja primarnim djelatnostima (poljoprivredom i šumarstvom).Demografija – znanost koja proučava stanovništvo.Demografska tranzicija – prelazak iz visoke rodnosti i visoke smrtnosti u nisku rodnost i nisku smrtnost. Demokracija – oblik vladavine koji pripada narodu, a provodi se preko predstavničkog tijela kao izraza volje naroda (parlamenta i predsjednika republike).Depopulacija – proces smanjenja broja stanovnika u nekom kraju ili državi.Deruralizacija – napuštanje sela kao mjesta stanovanja (smanjenje udjela seoskog stanovništva).


147

E

Ekliptika – zamišljena putanja po kojoj se Zemlja kreće oko Sunca.Ekologija – znanost koja proučava odnose među živim organizmima, uključujući i ljude, te njihov utjecaj na okoliš i obratno.Emigracija – iseljavanje stanovištva s nekog prostora.Endemi – biljne ili životinjske vrste koje nalazimo samo na određenim područjima.

F

Fliš – vrsta nepropusnih stijena koje su prekrivene obradivim plodnim tlom.

G

Geopark – zaštićeno područje s izražajnom geološkom baštinom te strategijom za održivi gospodarski razvoj i promociju te baštine na dobrobit lokalne zajednice.Germanizam – riječ u hrvatskom jeziku preuzeta iz njemačkog jezika.Globalizacija – sveobuhvatan proces ujedinjenja svjetskog gospodarstva.Gospodarstvo – skup svih djelatnosti koje sudjeluju u proizvodnji, razmjeni i potrošnji dobara i usluga.Građanska (civilna) prava – prava koja omogućuju sudjelovanje u radu države ili političke zajednice.

H

Hrvatski prag – najkraća je i najlakša veza srednje Europe sa Sredozemljem. Humus – sloj tla koji nastaje truljenjem i razgradnjom uginulih biljaka i životinja.Hungarizam – riječ u hrvatskom jeziku preuzeta iz mađarskog jezika.

I

Ilegalne migracije – svaki prelazak granice bez potrebnih dozvola i dokumenata.Imigracija – doseljavanje stanovništva na neki prostor.Indeks ljudskog razvoja (HDI) – zbroj očekivanog trajanja života pri rođenju, prosječnog broja godina obrazovanja i očekivanog trajanja školovanja te BNP-a po stanovniku. Industrijalizacija – proces razvoja industrije i povećanje broja zaposlenih u industriji.Insolacija – obasjavanje Zemlje vidljivim sunčanim zrakama, izražava se brojem sati Sunčeva sijanja u nekome mjestu tijekom dana, mjeseca, godine.Inje – igličasti kristali leda nastali smrzavanjem vodene pare.Iseljeništvo (dijaspora) – pripadnici nekog naroda, vjerske zajednice i slično koji žive izvan matične države.


148

J

Jugo – topao i vlažan vjetar koji puše s mora na kopno i donosi padaline.

K

Kišomjer – sprava za mjerenje količine padalina (mm).Klima – prosječno stanje atmosfere nad nekim mjestom.Klimatski dijagram – crtež koji prikazuje vrijednosti srednjih mjesečnih temperatura i padalina nekog mjesta. Kontinentalnost – utjecaj kopna na klimu.Kulturna baština – skup svih običaja, tradicija i dobara u povijesti nekog naroda.Kvartarni sektor – obuhvaća djelatnosti koje svrstavamo u uslužne djelatnosti, ali se od tercijarnog sektora razlikuju u tome što se financiraju iz državnog proračuna.Kvintalni sektor – djelatnosti koja su većinom vezana uz informatičku tehnologiju.

M

Magla – prizemni oblak sitnih vodenih kapljica.Makroregionalna središta – veliki gradovi koji obično imaju preko 100 000 stanovnika i najveći broj funkcija.Marikultura – uzgoj morskih organizama.Maritimnost – utjecaj mora na klimu.Melioracija – proces pretvaranja močvarnih područja u poljoprivredna zemljišta isušivanjem.Meteorologija – znanost koja se bavi proučavanjem vremena.Mraz – kristali leda koji nastaju na tlu (najčešće u ranim jutarnjim satima neposredno prije izlaska Sunca) za vedra i tiha vremena prelaskom vodene pare u kristale pri temperaturi nižoj od 0° C.

N

Nacionalni park (kratica: NP) – zakonom zaštićeno područje posebne prirodne ljepote, koje obuhvaća prostrana i pretežno neizmijenjena područja u kojima je strogo ograničeno djelovanje ljudi. Ističe se svojim jedinstvenim životinjskim i biljnim svijetom te endemima.Naselje – mjesto stalnog ili povremenog boravka ljudi koje je određeno veličinom, oblikom i funkcijama.Neaktivno stanovništvo – dio stanovništva koji ne ostvaruje sredstva za život svojim radom (djeca, umirovljenici i uzdržavane osobe).


149

O

Oaze – mjesto u pustinji gdje ima dostatno vode da se tijekom cijele godine održi biljni i životinjski svijet.Odljev mozgova – emigracija mladih i obrazovanih ljudi s ciljem stvaranja karijere u državama s višim životnim standardom.Održivi razvoj – proces kojim se zadovoljavaju potrebe današnjeg društva, a da se pritom ne ugrožava budućnost naših potomaka. Općina – jedinica lokalne samouprave.

P

Park prirode (kratica: PP) – dijelom je kultiviran prostor iznimne prirodne ljepote u kojemu su dopuštene ljudske aktivnosti, ali bez narušavanja sklada prirode.Pedologija – znanost koja proučava tlo. Planimor turizam – vrsta turizma u kojoj se kombiniraju planinski i primorski lokaliteti. Popis stanovništva – postupak prikupljanja osnovnih podataka o stanovništvu nekog područja. Provodi se svakih 10 godina. Prijelazna naselja – nepoljoprivredna naselja koja su modernizacijom izgubila seoska obilježja i više se približila gradskim obilježjima.Prijestupna godina – svaka četvrta godina u kojoj veljača ima 29 dana.Primarni sektor – obuhvaća djelatnosti koje kojima se čovjek bavi od davnina (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i lov).Prirodna bogatstva – sve što čovjek nalazi u prirodi i na neki način iskorištava (pitka voda, plodno tlo, šume, more, obale...).Prirodna promjena – razlika između rodnosti i smrtnosti.

R

Rasa – velika skupina ljudi koji se razlikuju isključivo prema vanjskim obilježjima. Recikliranje – obrada iskorištenih proizvoda radi dobivanja novih sirovina i energije.Regionalna središta – gradovi koji imaju 30 000 do 100 000 stanovnika i manji broj funkcija od makroregionalnih središta.Regionalni park – prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje s očuvanim krajobraznim i ekološkim obilježjima. U njemu su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti s kojima se ne ugrožavaju osnovna obilježja parka.Republika – oblik vladavine u kojem cijeli narod ostvaruje pravo na upravljanje državom izravno ili preko svojih izabranih predstavnika.


150

Rodnost – broj rođenih na nekom području u određenom vremenskom razdoblju. Rosa – padalina koja nastaje zbog noćnog hlađenja prizemnog sloja Zemljine površine. Ruralna ili seoska naselja – naselja u kojima se većina stanovništva bavi primarnim djelatnostima.

S

Savane – bujni travnjaci u tropskim savanskim klimama.Sekundarni sektor – obuhvaća djelatnosti koje svrstavamo u proizvodne djelatnosti (industriju, građevinarstvo, rudarstvo i proizvodne obrte).Selidba ili migracija – stalna promjena mjesta stanovanja.Senilizacija – povećanje udjela starog stanovništva u ukupnom stanovništvu.Sirovine – prirodne tvari koje služe za daljnju preradu.Smrtnost – broj rođenih na nekom području u određenom vremenskom razdoblju.Stalni ili planetarni vjetrovi – vjetrovi koji pušu cijele godine ne mijenjajući smjer.Stanovništvo – populacija ljudi na nekom geografskom području koja se izdvaja prema biološkom, vjerskom, kulturnom, obrazovnom i gospodarskom identitetu.Strogi rezervat – područje izvorno sačuvane prirode u kojem je zabranjen bilo kakav utjecaj čovjeka.Subregionalna središta – manji gradovi s manjim brojem stanovnika i manjim brojem funkcija.Svjetski jezici – jezici koji su zbog svojih povijesnih razloga postali važni u međunarodnom sporazumijevanju.

T

Tajga – vegetacija snježno šumske klime; gusta vazdazelena crnogorična šuma jele smreke i bora. Talijanizam – riječ u hrvatskom jeziku preuzeta iz talijanskog jezika.Temperaturna inverzija – stanje atmosfere kad se temperatura s visinom povećava (umjesto smanjuje).Tercijarni sektor – obuhvaća uslužne djelatnosti (turizam, trgovinu, ugostiteljstvo, promet, bankarstvo i uslužne obrte).Termometar – sprava kojom mjerimo temperaturu zraka (°C).Tlak zraka – težina kojom zrak pritišće podlogu (obično hPa).Tlo – rastresiti površinski sloj Zemljine kore.Trodioba vlasti – oblik vlasti podijeljen na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.Troposfera – najniži i za život najvažniji sloj atmosfere.


151

Tundra – vegetacija polarne klime; lišajevi, mahovine i zakržljalo drveće.Turcizam – riječ u hrvatskom jeziku preuzeta iz turskog jezika.

U

UNESCO – međunarodna organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu. Urbana ili gradska naselja – naselja u kojima stanovnici većinom rade u industriji i uslužnim djelatnostima.Urbanizacija – širenje gradova i gradskog načina življenja.

V

Vjetar – strujanje zraka iz područja visokog tlaka zraka u područje niskog. Vjetrokaz – sprava za mjerenje smjera vjetra.Vjetromjer ili anemometar – instrument za mjerenje brzine vjetra (m/s).Vremenska prognoza – stručno predviđanje vremena.Vrijeme – trenutačno stanje atmosfere nad nekim mjestom.

Z

Zemljina revolucija ili ophodnja – kruženje Zemlje oko Sunca (traje 365 dana i 6 sati).Zenitne kiše – svakodnevne kiše u ekvatorskim područjima.

Ž

Županija – jedinica regionalne samouprave.


moja geografija 6 - alka script

Documents