.Nummer 35, Jahr IV, Frankfurt am Main 5broj 35, godina IV, Frankfurt am Main4

September 2015.rujan 2015. AKTUALNO AKTUELL

HRVATSKI

Zovem hrvatske iseljenike na povratak!

U ekskluzivnom intervjuu za Fenix Magazin, Kolinda Grabar Kitarović govori o razlozima zbog kojih misli da bi se hrvatsko iselje-ništvo trebalo odlučiti na povratak u domovinu, ali i tko je kriv za masovni odlazak mladih Hrvata u iseljeništvo. Kritizira hr-vatski obrazovni sustav te otkriva planove vezane uz novo partnerstvo između Hrvatske i Njemačke…FM: Odmah nakon pobjede pozvali ste hrvatsko iseljeniš-tvo na povratak u domovinu. Što ih čeka po povratku?Da, pozvala sam naše ise-ljeništvo na povratak. Že-lim da im vrata Hrvatske

budu širom otvorena, iako nas sve za-

jedno čeka mnogo

posla. Mo-

gu

mi se pridružiti u izgradnji novog zajedništva, u razvo-ju modernog domoljublja i učvršćivanju nacionalnog identiteta, kao i u promica-nju poduzetničkog duha i svih vrsta stvaralaštva. Sa-mo zajedništvom možemo izgraditi bolju Hrvatsku.Hrvatska je već šestu godinu pogođena gospo-darskom krizom. Imamo izrazito negativne demo-grafske trendove. Starimo kao nacija. Mnoge tvrtke odlaze u stečaj, ljudi ostaju bez posla i prihoda. Svje-doci smo teških poreme-ćaja što stvara potrebu za širokim nacionalnim konsenzusom oko ključnih pitanja. Vrijeme je da se okrenemo budućnosti i da provedemo promjene koje je nemoguće odgađati.

Iseljeništvo nam može pomoćiPred svima nama je velika odgovornost i dužnost izgraditi i razvijati našu domovinu na načelima otvorenosti prema drugi-ma i prema svijetu, u čijem uređenju i upravljanju ak-tivno sudjelujemo.U svemu tome vidim veliku ulogu našeg iseljeništva koje svojim znanjem i rad-nim iskustvom u drugim državama, može pridonije-ti daljnjoj izgradnji i razvo-ju naše domovine.FM: Kako komentirate novi egzodus Hrvata? Može li se to zaustaviti?Jedan od ključnih izazo-va s kojim je Hrvatska danas suočena, jest za-brinjavajuće demograf-sko stanje. U zadnjih petnaestak godina izgubili smo deset puta više ljudi nego u Domo-vinskom ratu. Deseci tisuća mladih i obrazo-vanih ljudi iseljavaju iz

Hrvatske. Postajemo sve starije društvo.Hrvatski obrazovni sustav dodatno pogoduje iseljava-nju, budući da nije uskla-đen s potrebama tržišta ra-da. Moramo raditi na boljoj komunikaciji između pred-stavnika realnog sektora i tržišta rada i predstavnika naših visokih učilišta, te definirati dugoročnu stra-tegiju obrazovanja. U toj strategiji moramo definira-ti pravac kretanja razvoja sustava visokog obrazova-nja i uskladiti ga s tržištem rada, ali ostaviti dovoljno prostora za korekcije i mo-gućnosti reagiranja na pro-mjene u zahtjevima tržišta, jer nitko danas ne može znati koji profil zaposleni-ka će se tražiti za deset ili petnaest godina. Izostanak modernizacije i kontinuira-ne prilagodbe obrazovnog sustava, onemogućava nam razvoj u skladu s razvijenim zemljama, a izostanak rješavanja demo-grafskih pitanja uzima nam svaki potencijal za rast, razvoj, a usudila bih se reći – pa čak i opstanak.Građane treba osloboditi stege nejasnih, proturječ-nih, nepotrebnih propisa. Samo tako možemo otvo-riti prostor inovacijama i kreativnosti, a prije svega poduzetništvu koje treba-mo poticati. Napose, treba-mo olakšati poslodavcima poslovanje omogućujući im lakše zapošljavanje mladih. No, isto tako, mlade treba-mo kroz sustav obrazova-nja obučavati, ne samo da budu kvalitetni i visokospe-cijalizirani radnici, već i po-duzetnici i poslodavci koji će svojom inovativnošću i kreativnošću još više prido-nijeti razvoju Hrvatske.

Novo hrvatsko zajedništvo leži na mladim ljudimaHrvatska danas, više no ikada treba mlade, jer oni su pokretači napretka i razvoja, jamac opstojnosti nacionalnog identiteta i imena. Uvjerena sam kako upravo mladi ljudi mogu

U zadnjih petnaestak godina izgubili smo deset puta više ljudi nego u Domovinskom ratu. Deseci tisuća mladih i obrazovanih ljudi iseljavaju iz Hrvatske. Postajemo sve starije društvo

INTERVJU: KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ, PREDSJEDNICA REPUBLIKE HRVATSKE

biti najbolji predvodnici novog hrvatskog zajedniš-tva. Naša je osnovna briga osigurati mladima jedna-ke uvjete za školovanje, pripremiti ih za životne izazove i otvoriti im što više prostora za djelovanje u gospodarstvu, politi-ci i društvenom životu. Dužnost države i svakog pojedinca je uložiti najveći napor kako bi svakom mla-dom čovjeku koji to želi, osigurali pravo na rad i bu-dućnost u domovini.FM: Najavili ste da ćete se boriti za prava Hrvata u iseljeništvu. Na koji način? Što mislite, u rješavanju kojih problema koji muče iseljeništvo ćete biti najuspješniji?Mi, kao država, imamo odgovornost prema našem iseljeništvu. Nastojat ću vratiti dostojanstvo i po-štovanje prema našem ise-ljeništvu, kad je u pitanju njihova želja za povratkom i ulaganjem u Hrvatsku.

Tijekom obnašanja velepo-slaničke dužnosti u Was-hingtonu, te pomoćnice glavnog tajnika NATO-a u Bruxellesu, osjetila sam što znači živjeti izvan Hrvatske i koliko je bitno našem iseljeništvu osjećaj zajedništva, poštovanja, mogućnosti da pomognu svojoj domovini, te spo-znaje da ih Hrvatska nije zaboravila.Onima koji se žele vratiti, treba pomoći u procesu prilagodbe života u Hrvat-skoj.FM: Najavili ste i da ćete u Vašem uredu otvoriti i mjesto savjetnika za iseljeništvo. Za sada to još niste ostvarili?!Očekujem da ćemo u ranu jesen imenovati osobu koja će se baviti iseljeništvom.FM: Spominjali ste da ćete angažirati povratnike iz iselje-ništva. Gdje i kako?Povratnicima iz iseljeniš-tva, posebice mladima, treba otvoriti prostor u

gospodarskom, političkom i društvenom životu. Njiho-vo znanje i iskustvo poseb-no je važno za gospodarski oporavak Hrvatske.

S Njemačkom želimo proširiti suradnjuFM: Najavili ste i obnovu strateškog partnerstva s Njemačkom. Je li ona počela s Vašim susretom s kancelarkom Merkel u Berlinu?Moj posjet Berlinu, te su-sret s predsjednikom Ga-uckom i kancelarkom Mer-kel, doživljavam kao sim-boličnu potvrdu svestranih odnosa naših zemalja i iskrenog prijateljstva izme-đu naših građana.Hrvatska razumije ključnu ulogu Njemačke u eu-ropskoj i transatlantskoj arhitekturi. S Njemačkom želimo proširivati svaku vrstu suradnje, uključujući i znanstvenu suradnju, a osobito osnažiti gospo-darske odnose, trgovinsku razmjenu i ulaganja, ali i suradnju na najvišoj poli-tičkoj razini.Sigurna sam da je ovo po-četak novog partnerstva iz-među Njemačke i Hrvatske.FM: Nije tajna da su iseljenici razočarani ignoriranjem aktu-alne Vlade. Što mislite, imaju li razloga za to?Hrvatsko iseljeništvo jest

Hrvatska, i stoga se ne smije zanemariti njihova uloga i doprinos u stva-ranju hrvatske države. Iseljeništvo predstavlja važnu poveznicu Hrvat-ske sa svijetom, ali i bitnu sastavnicu koja će i dalje nastaviti pridonositi na-šem nacionalnom razvitku. Iseljeništvo je naš poten-cijal, i ono kao takvo treba biti prepoznato od svih u Hrvatskoj.FM: Iseljeništvo je posljednjih godina imalo i neugodna isku-stva s privatizacijom. Imate li plan kako uključiti idejni i eko-nomski potencijal iseljeništva da se pomogne Hrvatskoj?Gospodarska kriza s kojom je Hrvatska suočena ne-koliko posljednjih godina nije rješiva bez istodobnog zaustavljanja negativnih demografskih trendova. Kao što sam prilikom Da-na državnosti u poslanici pozvala mlade da ostanu u Hrvatskoj i učine ju boljom, naprednijom i prosperitet-nijom, isto tako smatram kako naše iseljeništvo svojim znanjem, iskustvom te poslovnim vezama mo-že pridonijeti pokretanju gospodarstva, inovacija i razvoja tehnologija. Isto ta-ko, nadam se da će oni biti i među potencijalnim inve-stitorima u Hrvatsku.

U Hrvatskoj se trebamo osloboditi stege nejasnih, proturječnih, a ponajvi-še nepotrebnih propisa. Samo tako možemo otvo-riti prostor inovacijama i kreativnosti, a prije svega poduzetništvu. Ne učini-mo li to, stvorit će se još veća pravna nesigurnost i nepredvidivost, koja je velika zapreka značajnim domaćim i inozemnim ula-ganjima.

Trebalo bi iseljeništvu olak-šati ostvarivanje građanskog prava glasaFM: Ono što je uvijek veliki problem u vrijeme izbora, jest

glasovanje. Bili ste kandidat HDZ-a, no sad ste nestranačka osoba. Vjerujete li da bi dola-skom na vlast, HDZ pojedno-stavio način glasovanja, jer trenutno stanje onemogućuje velikom broju iseljenika pri-stup izborima?Doista ne mogu govoriti u ime ni jedne političke stranke, no mogu reći da se osobno zalažem za iz-mjene izbornog sustava koje bi omogućile da svi naši državljani, i u domo-vini i u iseljeništvu, mogu ostvariti svoje građansko pravo glasa. To se može učiniti putem dopisnog glasovanja.

Bolju Hrvatsku možemo imati ako se udruži domovina i iseljeništvo

Želim da im vrata Hrvatske budu širom otvorena, iako nas sve zajedno čeka mnogo posla. Mogu mi se pridružiti u izgradnji novog zajedništva, u ra-zvoju modernog domo-

ljublja i učvršćivanju nacionalnog identiteta, kao i u promicanju poduzetničkog duha i svih vrsta stvaralaštva. Samo zajedništvom možemo izgraditi bolju Hrvatsku.

“

Starimo kao nacija

O novom partnerstvu između Hrvatske i Njemačke

Hrvatska je već šestu godinu pogođena gospo-darskom krizom. Imamo izrazito negativne demo-

grafske trendove. Starimo kao nacija. Mnoge tvrtke odlaze u stečaj, ljudi osta-ju bez posla i prihoda…

Hrvatska razumije ključnu ulogu Njemačke u europskoj i transa-tlantskoj arhitekturi. S Njemačkom želimo

proširivati svaku vrstu suradnje. Sigurna sam da je ovo početak novog partnerstva između Nje-mačke i Hrvatske.

“

“

Moj dolazak među iselje- nike, nije vezan uz njihovo stra-načko djelovanje. Jed-

nostavno, volim ići me-đu iseljenike, poštujem ih, te ću ih posjećivati uvijek i svugdje kad bu-dem u prilici.

MARIJANA DOKOZA