model za izradu procjene rizika od katastrofa za -...
TRANSCRIPT
Model za izradu procjene rizika od katastrofa za
područje jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave
v1.0
METODOLOGIJA
Upotreba scenarija unutar standardiziranog modela kao alata za identifikaciju prijetnji i neželjenih
događaja, procjenu rizika te kasnije vrednovanje i prioritizaciju primjer je metode procjene i analize
rizika koja može imati i širu upotrebu. Problem takvih modela je ljudski faktor tj. subjektivnost i
pouzdanost dobivenih rezultata što je obilježje kvalitativnih analiza. Zbog toga je dodan kvantificirani
dodatak koji smanjuje subjektivnost procjene i omogućuje potrebnu usporedivost i značajnost
rezultata između općina, gradova i županija. Također, upotreba standardiziranog modela omogućuje
jednoobrazan prikaz rezultata. Navedeni model u skladu je sa svim važećim propisima vezanih uz
sustav civilne zaštite, EU smjernicama i ISO normama.
Riječ je o hibridnom modelu, izrađenog na temelju polukvantitativne metode Preliminary Hazard
Analysis uz dodavanje kvantificiranog dodataka po područjima od interesa i kao takav, prvi je model
za procjenu općih rizika određenog područja u Republici Hrvatskoj napravljen za potrebe izrade prvih
procjena rizika na lokalnoj razini. Kasnije verzije imati će u sebi i alate regulacije rizika u svrhu
Strategije smanjenja rizika od katastrofa.
Svrha procjene rizika i analize ranjivosti sustava je stvaranje temelja za preventivno planiranje
analiziranog područja, kao i planiranje odgovara u smanjenju posljedica nakon nastanka neželjenog
događaja. Također, povećava se znanje o prijetnjama na određenom području, njihova vjerojatnost
pojave i opseg neželjenih posljedica te omogućuje njihova međusobna usporedba, donošenje odluka
u vrednovanju, prioritizaciji i regulaciji procjenjenih rizika.
Slika 1. Pojednostavljena shema kriznog modeliranja
Vjerojatnost događaja uz njegove posljedice su faktori na temelju kojih se određuje potrebna razina
sposobnosti i spremnosti sustava na odgovor i potrebna razina preventivnih mjera.
Pri procjeni vjerojatnosti i posljedica moguće je koristiti domaće ili strane primjere navedenih
događaja, iskustva iz prijašnjih kriznih situacija, većih nesreća ili katastrofa (statistički pokazatelji iz
prošlosti, izvješća, knjige, open source, vježbe, događaji iz prošlosti, naučene lekcije, itd.).
Procjena rizika pomoću ovoga modela znači procjenu svakog scenarija određivanjem vjerojatnosti
njegove pojave i posljedica njegove realizacije. Integracija dobivenih rezultata obavlja se u matrici
rizika. Analiza ranjivosti sustava provodi se na temelju procjene rizika te služi smanjenu rizika
jačanjem kapaciteta odgovora.
1. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI
Ovaj model kao polazište analize uzima izvanredne događaje opisane u scenarijima. Svha
identifikacije prijetnji je odrediti moguće scenarije onih rizika koji predstavljaju realnu prijetnju.
Scenarijem se ne obuhvaćaju sve potencijalne prijetnje već samo one koje vjerojatnošću nastanka ili
opsegom svojih posljedica zadovoljavaju barem jedan od sljedećih kriterija.
Kriteriji:
ozbiljan utjecaj na život i zdravlje ljudi (mrtvi, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti)
ozbiljni poremećaji po društvenu stabilnost i politiku
ozbiljni poremećaji u radu kritičnih infrastruktura
ozbiljne posljedice po gospodarstvo na području odgovornosti
posljedice sa prekograničnim utjecajem
velika vjerojatnost nastanka događaja
Scenarij mora biti realističan u najvećoj mogućoj mjeri zbog čega je dobro bazirati ga na stvarnim
događajima. Također, može biti i izmišljen događaj za kojeg se smatra da je moguć u budućnosti.
Trebao bi precizno opisati inicijalni događaj, daljnji razvoj situacije i opseg neželjenih posljedica. Opis
mora biti dovoljno detaljan kako bi omogućio procjenu rizika i ranjivosti. Prijašnja iskustva igraju
važnu ulogu pri provedbi preventivnih mjera, identifikaciji prijetnji, rizika i procjeni spremnosti i
sposobnosti sustava za učinkovitom reakcijom. Prilikom opisa scenarija važno uzeti u obzir kaskadno
djelovanje i međuovisnost.
Scenarij je opis:
neželjenog događaja (njegovog razvoja i posljedica) jednog ili više povezanih događaja koji u
konačnici imaju neželjene posljedice
što je prethodilo događaju? (uzrok i okidač)
značajnost događaja, okolnosti koje su dovele do posljedica po društvene vrijednosti
neželjenih posljedica događaja i odgovora na događaj
Osobine scenarija:
vjerojatan (osim worst case)i moguć događaj u bližoj ili daljnjoj budućnosti potkrijepljen
stvarnim podacima
dosljedno opisan i što sličniji stvarnim događajima (preporučljivo da je temeljen na stvarnom
događaju)
mora imati vremenski slijed prateći zadanu tematiku
inicijalni događaj mora biti opisan do detalja koji omogućuju određivanje naknadnih
preventivnih mjera ili operativnih postupaka
mora sadržavati stvarno stanje sustava civilne zaštite
u skladu s važećim zakonima i operativnim postupcima
mora sadržavati informacije koje omogućuju procjenu vjerojatnosti i procjenu posljedica
mora sadržavati identifikaciju glavnih okidača razvoja događaja
REDNI BROJ RIZIKA RIZIK
NAZIV SCENARIJA
NOSITELJ
RADNA SKUPINA
SCENARIJ
Opis scenarija:
U Tablicu 1. u desni stupac upisuju se karakteristike područja po navedenim naputcima.
Tablica 1.
OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA
Lokacija događaja Mjesto nastanka neželjenog događaja
Opseg područja Područje utjecaja događaja (koordinate), površina
zahvaćenosti/područja odgovornosti, opis i utjecaj terena, oblik pojavnosti (točkasto, šireće u prostoru itd.)
Prekogranični utjecaj Predviđeni stupanj zahvaćenosti susjednih JLP(R)S
Intenzitet Jačina događaja (brzina širenja)
Upozoravanje Rano upozoravanje, obaviještenost stanovništva, pripravnost operativnih snaga, preventivne mjere (provedene i potrebne)
Vrijeme događaja Sat/dan/mjesec/godina ukoliko je moguće (ili razdoblje povećanog
rizika na temelju statističkog praćenja pojava npr. proljeće zbog otapanja snijega što uzrokuje porast vodostaja i sl.)
Trajanje Očekivano trajanje događaja i izravnih posljedica
Razvoj događaja Mogući razvoj daljnje situacije, sekundarni i posljedični događaji,
brzina narastanja i potencijal ranog suzbijanja
Kod opisa karakteristika od značaja navode se potrebni podaci, područja/objekti čije bi uništenje ili onesposobljavanje dovelo do izuzetno teških posljedica (npr. spomenici kulture čije bi uništenje/razaranje dovelo do smanjenja turističke vrijednosti određenih povijesnih cjelina ili područja).
Karakteristike od značaja
Broj stanovnika
Iznos proračuna JLP(R)S
Gustoća naseljenosti
Broj kućanstava na zahvaćenom području, popis zahvaćenih naselja
Zaštićena područja
Poljoprivredne površine
Značaj za gospodarstvo (gospodarstvene grane na zahvaćenom području)
Infrastruktura opskrbe vodom
Infrastruktura opskrbe električnom energijom
Infrastruktura opskrbe naftnim derivatima
Telekomunikacijska infrastruktura
Kulturna dobra
Povijesni primjeri Događaji iz prošlosti i naučene lekcije odnosno implementirane mjere za smanjenje rizika (npr. djelomična izgradnja nasipa na
području...) od posljednjeg događaja
Posebnost područja Posebnosti područja uzimajući u obzir i gospodarski značaj (turizam, industrija, objekti kritične infrastrukture, teren,
klimatske prilike, itd.)
Operativne snage Popis uključenih operativnih snaga
Logistika Pristupačnost i procjena mogućnosti/samodostatnost
Administrativna složenost i međudržavna suradnja
Moguće zapreke zbog blizine granice, navođenje zajedničkih SOP-ova ili zajedničkih planova razrađenih sa susjednim državama o
međusobnoj pomoći – ukoliko postoje ili navođenje potrebe ostvarivanja suradnje ukoliko postoji
2. VJEROJATNOST
Za svaki scenarij izračunava se vjerojatnost njegove pojave (realizacije). Korištenje statističkih
pokazatelja iz prošlosti omogućava kvantitativni izračun rizika u svrhu osiguranja značajnosti i
usporedivosti same procjene. Vjerojatnost se mora najvećim dijelom temeljiti na kvantitativnom
izračunu gdje god je moguće te kvalitativno u što manjoj mjeri. Razlog je smanjivanje razine
subjektivnosti analize tj. nepouzdanosti što onemogućuje usporedivost s drugim istovrsnim
analizama i valjanost dobivenih rezultata.
Određivanje analize:
procjena mora biti bazirana na znanstvenim (statističkim) podacima
izračun je jasno strukturiran i transparentan
procjena je metodološki dosljedna i može biti ponovljena sa istim ili vrlo sličnim rezultatima
od druge radne skupine koristeći iste podatke i metodologiju
ishod koji će podržavati određivanje rizika
ishod koji će omogućiti daljnju regulaciju rizika
ishod koji će omogućiti usporedivost rezultata s drugim JLP(R)S
Tablica 2. Procjena vjerojatnosti
Kategorija
VJEROJATNOST/FREKVENCIJA
Kvalitativno Vjerojatnost
/godina Odabrati
Kvantitativni
podinterval Frekvencija
1 Iznimno mala < 1% - 1 događaj u 100 godina i
rjeđe
2 Mala 1 – 5 %
(A) 1-2%
(B) 2-3.5%
(C) 3.5-5%
1 događaj u 20 do 100
godina
3 Umjerena 5 – 50 %
(A) 5-10%
(B) 10-25%
(C) 25-50%
1 događaj u 2 do 20
godina
4 Velika 50 – 98 %
(A) 50-65%
(B) 65-80%
(C) 80-98%
1 događaj u 1 do 2
godine
5 Iznimno velika 98% > - 1 događaj godišnje ili
češće
Kvantitativni podinterval1
1 Kvantitativni podinterval (primjer 17% = 3B) služi kako bi se osigurala usporedivost dobivenih podataka sukladno članku 3. Pravilniku o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dok za potrebe ove analize i izrade matrice rizika koristi se samo vrijednost kategorije.
3. POSLJEDICE
Procjena posljedica je predviđanje izravnih i neizravnih negativnih utjecaja događaja određenog
scenarijem. Za procjenu štete preporučljivo je koristi vrijednosne odredbe Državnog zavoda za
statistiku.
Slika 2. Kriteriji (elementi) izračuna posljedica
Svaki scenarij analizira se po navedenim kriterijima Slike 2. Kriteriji život i zdravlje ljudi, gospodarstvo,
društvena stabilnost i politika omogućuju određivanje utjecaja na kategorije društvenih vrijednosti.
Pojedinačni rezultati unutar kategorija društvenih vrijednosti se spajaju u zajednički rezultat koji se
prikazuje u matrici rizika (izračun posljedica je prosjek izračuna svih utjecaja određenih kriterijima).
Glavno obilježje procjene posljedica je što rezultira procjenom operativnih snaga i ostalih resursa
(ranjivost sustava) tj. jesu li dostatni za učinkovito otklanjanje posljedica.
3.1. ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI
Posljedice po život i zdravlje ljudi procjenjuju se na temelju tri zasebna kriterija te se ukupne posljedice procjenjuju njihovim zajedničkim prosjekom tj. ukupnim posljedicama na život i zdravlje ljudi. Život i zdravlje ljudi trebali bi od prijetnji i rizika zaštićeni u najvećem mogućem obliku. Posljedice se opisuju temeljem izravnog utjecaja na život, uzimajući u obzir i utjecaj na zdravlje opterečenošću sustava ili pojavom lošijih životnih uvjeta izazvanih neželjenim događajem.
Slika 3. Shematski prikaz elemenata za procjenu posljedica na život i zdravlje ljudi
U Tablici 3., Tablici 4. i Tablici 5. prema broju nastadradalih ljudi određuje se kategorija posljedica. U Tablici 6. računa se prosječna vrijednost kategorija prethodnih tablica te se ukupna kategorija iz Tablice 6. koristi za izradu matrice rizika.
Tablica 3. Kategorizacija - poginuli
KATEGORIJA POSLJEDICE
ODABRATI
ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI (poginuli)
1 Neznatne 0
2 Malene 1 - 5
3 Umjerene 6 - 20
4 Značajne 21 - 50
5 Katastrofalne 51 >
Tablica 4. Kategorizacija - ozlijeđeni i oboljeli
KATEGORIJA POSLJEDICE
ODABRATI
ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI (ozlijeđeni i oboljeli)
1 Neznatne 0 - 10
2 Malene 11 - 30
3 Umjerene 31 - 100
4 Značajne 101 - 400
5 Katastrofalne 401 >
Tablica 5. Kategorizacija - evakuirani i zbrinuti
KATEGORIJA POSLJEDICE
ODABRATI
ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI (evakuirani i zbrinuti)
1 Neznatne 0 - 10
2 Malene 11 - 50
3 Umjerene 51 - 300
4 Značajne 301 - 800
5 Katastrofalne 800 >
Tablica 6. Kategorizacija - ukupno
KATEGORIJA POSLJEDICE ODABRATI ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI (ukupno)
1 Neznatne
Prosječna vrijednost kategorija Tablice 2., Tablice 3. i Tablice 4.
2 Malene
3 Umjerene
4 Značajne
5 Katastrofalne
Ukupan broj nastradalih ljudi
% od ukupnog broja stanovnika
JLP(R)S
3.1.1 MATRICA RIZIKA - ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI
U matricu rizika upisuje se kategorija vjerojatnosti Tablice 2. i kategorija posljedica životi zdravlje ljudi - ukupno. Više o matrici rizika obuhvaćeno je Poglavljem 4.
Katastrofalne
Po
slje
dic
e
5
Vrlo visok rizik
Visok rizik
Značajne 4
Umjeren rizik
Nizak rizik
Umjerene 3
Malene 2
Neznatne 1
1 2 3 4 5
Vjerojatnost
Izn
imn
o m
ala
Mal
a
Um
jere
na
Vel
ika
Izn
imn
o v
elik
a
3.2. GOSPODARSTVO
Posljedice po gospodarstvo su negativan utjecaj na učinkovitost i sposobnost gospodarstva. Utjecaj na gospodarstvo (ukupna materijalna šteta) određuje se u kunama i odnosi se na štetu, dodatne troškove i gubitak prihoda. Šteta se izražava u novčanoj vrijednosti potrebnoj da se oštećena ili uništena imovina dovede u stanje prije nastanka neželjenog događaja, odnosno u vrijednosti potrebnoj da se ta dobra nabave u količini i kakvoći koju su imala neposredno prije nastanka događaja. Procjena štete utjecaja na okoliš odnosi na izravnu štetu uzrokovanu događajem i troškove povrata okoliša u stanje nastanka neželjenog događaja ukoliko je takav povrat moguć, odnosno troškove sanacije posljedica štete u okolišu.
Slika 4. Shematski prikaz elemenata utjecaja na gospodarstvo
3.2.1. DRUŠTVENI UTJECAJ
U sljedećim tablicama opisuje se negativan ujecaj po zadanim kriterijima te se procjenjuje šteta/gubitak prihoda/troškovi. Pod stupac negativni utjecaj opisuju se utjecaji po elementima kriterija. U Tablici 11. računa se ukupna materijalna šteta zbrajanjem iznosa prethodnih tablica. Tablica 11. koristi prilikom računanja ukupne materijalne štete po gospodarstvo u Tablici 14. U Tablici 15. procjenjuje se kategorija ukupnog utjecaja na gospodarstvo koja se koristi u matrici rizika.
Tablica 7. Materijalna šteta
MATERIJALNA ŠTETA NEGATIVAN UTJECAJ ŠTETA (kn)
Građevine i infrastruktura, inventar i robne zalihe,
mehanizacija, vozila, šteta na komunikacijskim i
informacijskim sustavima, itd.
Tablica 8. Troškovi zdravstva
TROŠKOVI ZDRAVSTVA NEGATIVAN UTJECAJ TROŠKOVI (kn)
Trošak smrtnih slučajeva, troškovi zdravstvene skrbi, troškovi bolničkog liječenja,
dodatni troškovi djelovanja u uvjetima veće nesreće ili
katastrofe
Tablica 9. Izravni financijski gubitak
IZRAVNI FINANCIJSKI GUBITAK NEGATIVAN UTJECAJ GUBITAK PRIHODA (kn)
Gubici u prekidu poslovanja vezano uz štetu na imovini ili
nedostatak radne snage, posljedice prekida komunikacija
ili prometne infrastrukture, nedostatak ponude i potražnje
Tablica 10. Troškovi djelovanja
TROŠKOVI DJELOVANJA NEGATIVAN UTJECAJ TROŠKOVI (kn)
Troškovi operativnih snaga, pružanja pomoći, smještaja,
troškovi evakuacije i zbrinjavanja ugroženog
stanovništva, troškovi oporavka
Tablica 11. Procjena posljedica - društveni utjecaj
DRUŠTVENI UTJECAJ UKUPNA ŠTETA (kn)
Zbroj šteta/gubitka prihoda/troškova društvenog
utjecaja
3.2.2. UTJECAJ NA OKOLIŠ
Kriteriji:
negativan utjecaj na zaštićena područja zaštićeno područje zahvaćeno događajem (strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma, spomenik parkovne arhitekture), km/ha
negativni utjecaj na vodno dobro površinske (kopnene) vode i vode mora zahvaćene događajem, km/ha
negativni utjecaj na podzemne vode vode ispod površine tla i u izravnom dodiru s površinom tla ili podzemnim slojem zahvaćene događajem, ha
negativni utjecaj na poljoprivredne površine poljoprivredne površine zahvaćene događajem, ha
negativni utjecah na šume i šumska zemljišta šume i šumska zemljišta zahvaćene događajem, ha
negativni utjecaj na biljne i životinjske vrste i njihova staništa staništa biljnih i životinjskih vrsta zahvaćenih događajem, ha
Procjena posljedica negativnog utjecaja na okoliš kategorizira se ukupnom materijalnom štetom negativnog utjecaja događaja, odnosno promjenom na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u funkcioniranju prirodnih dobara (mjerljiv štetni učinak). Ukupna materijalna šteta odnosi se na zbroj svih šteta uzrokovanih događajem.
Tablica 12. Elementi (kriteriji) utjecaja na okoliš
Utjecaj na zaštićena područja Utjecaj na vodno dobro
Utjecaj na podzemne vode Utjecaj na poljoprivredne površine
Utjecaj na šume i šumska zemljišta
Utjecaj na biljne i životinjske vrste i njihova staništa
Tablica 13. Procjena posljedica na okoliš
REDNI BROJ
KRITERIJ UTJECAJA NA OKOLIŠ
NEGATIVAN UTJECAJ ZAHVAĆENA
POVRŠINA (ha,km) MATERIJALNA
ŠTETA (kn)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
UKUPNA MATERIJALNA ŠTETA (kn)
UKUPNA ZAHVAĆENA POVRŠINA
ha km
3.2.3. UTJECAJ NA GOSPODARSTVO
Ukupni utjecaj na gospodarstvo računa se zbrajanjem štete društvenog utjecaja i štete utjecaja na okoliš u Tablici 14.
Tablica 14. Ukupna materijalna šteta - gospodarstvo
UKUPNA MATERIJALNA ŠTETA UTJECAJA NA GOSPODARSTVO
kn
Zbroj štete društvenog utjecaja i utjecaja na okoliš
Tablica 15. služi za određivanje ukupne kategorije utjecaja na gospodarstvo i koristi se za izradu matrice rizika.
Tablica 15. Procjena posljedica - gospodarstvo
KATEGORIJA POSLJEDICE %
PRORAČUNA JLP(R)S
ODABRATI UTJECAJ NA
GOSPODARSTVO
1 Neznatne < 1 % Ukupna materijalna šteta -
zbroj štete materijalnih dobara, troškova zdravstva,
izravnog financijskog gubitka i troškova
djelovanja u odnosu na proračun JLP(R)S
2 Malene 1 – 5 %
3 Umjerene 5 – 15 %
4 Značajne 15 – 25 %
5 Katastrofalne 25 % >
3.2.3.1. MATRICA RIZIKA - GOSPODARSTVO
U matricu rizika upisuje se kategorija vjerojatnosti Tablice 2. i kategorija posljedica utjecaj na gospodarstvo - ukupna materijalna šteta. Više o matrici rizika je obuhvaćeno Poglavljem 4.
Katastrofalne P
osl
jed
ice
5
Vrlo visok rizik
Visok rizik
Značajne 4
Umjeren rizik
Nizak rizik
Umjerene 3
Malene 2
Neznatne 1
1 2 3 4 5
Vjerojatnost
Izn
imn
o m
ala
Mal
a
Um
jere
na
Vel
ika
Izn
imn
o v
elik
a
3.3. DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA
Utjecaj na društvenu stabilnost i politiku najjednostavnije je opisati kao poremećaje u svakidašnjem životu, narušavanje demokratskog sustava uz značajan socijalno-psihološki utjecaj. Utjecaj je podijeljen u tri cjeline:
poremećaji u radu kritičnih infrastruktura
šteta na građevinama javne i duštvene namjene
negativni utjecaj na kritične funkcije društvene stabilnosti
Slika 5. Elementi (kriteriji) utjecaja na društvenu stabilnost i politiku
3.3.1. KRITIČNA INFRASTRUKTURA
U Tablici 16. označava se svaki sektor kritičnih infrastruktura pod negativnim utjecajem događaja uzimajući u obzir i međuovisnost i kaskadno djelovanje te se upisuje u Tablicu 17. U Tablici 17. pod negativnim utjecajem opisuju se svi negativni utjecaji događaja po elementima sektora, procjenjuje se šteta i vremenski interval trajanja poremećaja. U rubrici ukupna materijalna šteta zbraja se šteta svih sektora kritičnih infrastruktura pod utjecajem događaja. U Tablici 18. procjenjuje se kategorija posljedica po kritičnu infrastrukturu odnosom ukupne materijalne štete i proračuna JLP(R)S.
Tablica 16. Sektori kritičnih infrastruktura
energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos,
skladištenje, transport energenata i energije, sustavi za distribuciju)
komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos
podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)
promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim
putovima)
zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)
vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne
vodne građevine)
hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)
financije (bankarstvo, burze, investicije,
sustavi osiguranja i plaćanja)
proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni
materijali)
javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna
medicinska pomoć) nacionalni spomenici i vrijednosti
Tablica 17. Procjena posljedica po sektorima kritičnih infrastruktura
REDNI BROJ
SEKTOR KRITIČNE INFRASTRUKTURE
NEGATIVAN UTJECAJ TRAJANJE
POREMEĆAJA (dani)
MATERIJALNA ŠTETA (kn)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
UKUPNA MATERIJALNA ŠTETA (kn)
Tablica 18. Procjena posljedica po kritičnu infrastrukturu
KATEGORIJA POSLJEDICE %
PRORAČUNA JLR(P)S
ODABRATI OŠTEĆENA KRITIČNA
INFRASTRUKTURA
1 Neznatne < 1 %
Ukupna materijalna šteta u odnosu na proračun
JLP(R)S
2 Malene 1 – 5 %
3 Umjerene 5 – 15 %
4 Značajne 15 – 25 %
5 Katastrofalne 25 % >
3.3.2. GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE
Građevine javne i društvene namjene su građevine namijenjene obavljanju djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga građana i vjerskih zajednica. U Tablici 19. navode se građevine pod utjecajem neželjenog događaja te se opisuje negativan utjecaj i procjenjuje materijalna šteta. U rubrici ukupna materijalna šteta zbrajaju se sve štete građevina javne i društvene namjene.
Tablica 19. Procjena posljedica građevina javne i društvene namjene
REDNI BROJ
GRAĐEVINA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE
NEGATIVAN UTJECAJ MATERIJALNA
ŠTETA (kn)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
UKUPNA MATERIJALNA ŠTETA (kn)
3.3.3. KRITIČNE FUNKCIJE DRUŠTVENE STABILNOSTI I POLITIKE
Označava se svako područje kritičnih društvenih funkcija pod utjecajem događaja (Tablica 20.). Svaka označena društvena funkcija pojedinačno se kategorizira po vremenskom intervalu u Tablici 20. uz opis negativnog utjecaja. U Tablici 21. procjenjuje se ukupna kategorija posljedica po kritične funkcije društvene stabilnosti i politike izračunom prosjeka kategorizacija obuhvaćenih Tablicom 22. te se navedeni podatak ne koristi za izradu matrice rizika.
Tablica 20. Elementi kritičnih funkcija društvene stabilnosti i politike
Telekomunikacije (fiksne i mobilne, Internet) Nafta, benzin, loživo ulje
Električna energija Prirodni plin
Poštanske usluge Opskrba pitkom vodom
Televizijsko i radijsko emitiranje (zemaljska infrastruktura)
Kontrola kvalitete i kvantitete pitke vode i/ili
zraka
Javni red i mir Dostupnost hrane i osiguranje kvalitete
Mogućnost poslovanja Dostupnost lijekova i bolničke skrbi
Korištenje prometnica i javnog prijevoza Skladištenje i prijevoz opasnih tvari
Mogućnost odlaska u školu i/ili posao Teritorijalna cjelovitost
Nepovjerenje u javnu vlast i pojava straha Poremećaji u djelovanju javnih tijela i službi
Pojava zaraznih bolesti i epidemija Ustanove od javnog značaja
Tablica 21. Procjena posljedica negativnog utjecaja na kritične funkcije društvene stabilnosti i politike
REDNI BROJ
KRITIČNA FUNKCIJA DRUŠTVA
NEGATIVAN UTJECAJ
VREMENSKI INTERVAL
POREMEĆAJA (dani)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
PROSJEČNA VRIJEDNOST TRAJANJA POREMEĆAJA (dani)
Tablica 22. Kategorizacija posljedica vremenskog intervala kritičnih funkcija društvene stabilnosti i politika
KATEGORIJA POSLJEDICE VREMENSKI INTERVAL
NEGATIVNOG UTJECAJA (dani)
ODABRATI KRITIČNE FUNKCIJE
DRUŠTVENE STABILNOSTI I POLITIKE
1 Neznatne 0 - 2
Prosječna vrijednost trajanja poremećaja
društvenih funkcija
2 Malene 3 - 10
3 Umjerene 11 - 20
4 Značajne 21 - 30
5 Katastrofalne 30 >
Navedena kategorizacija Tablice 22. se ne koristi prilikom izrade matrice rizika društvene stabilnosti i politike, nego se podatak koristi za izradu planskih dokumenata obzirom na važnost vremenske komponente negativnog utjecaja na kritične funkcije društvene stabilnosti i politike.
3.3.4 UTJECAJ NA DRUŠTVENU STABILNOST I POLITIKU
U Tablici 23. zbraja se ukupna šteta utjecaja na društvenu stabilnosti i politiku te se u Tablici 24. procjenjuje kategorija posljedica po društvenu stabilnost i politiku.
Tablica 23. Ukupna šteta - društvena stabilnost i politika
UKUPNA ŠTETA DRUŠTVENE STABILNOSTI I POLITIKE
kn
Zbroj štete kritične infrastrukture (Tablica 17.)i građevina od javnog i društvenog značaja
(Tablica 19.)
Tablica 24. Kategorizacija posljedica na društvenu stabilnost i politiku
KATEGORIJA POSLJEDICE %
PRORAČUNA JLR(P)S
ODABRATI DRUŠTVENA STABILNOST I
POLITIKA
1 Neznatne < 1 %
Ukupna materijalna šteta - Zbroj štete kritične
infrastrukture i građevina od javnog i društvenog
značaja u odnosu na proračun JLP(R)S
2 Malene 1 – 5 %
3 Umjerene 5 – 15 %
4 Značajne 15 – 25 %
5 Katastrofalne 25 % >
3.3.4.1. MATRICA RIZIKA - DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA
U matricu rizika upisuje se kategorija vjerojatnosti Tablice 2. i kategorija posljedica društvena stabilnost i politika - ukupna materijalna šteta. Više o matrici rizika je obuhvaćeno Poglavljem 4.
Katastrofalne P
osl
jed
ice
5
Vrlo visok rizik
Visok rizik
Značajne 4
Umjeren rizik
Nizak rizik
Umjerene 3
Malene 2
Neznatne 1
1 2 3 4 5
Vjerojatnost
Izn
imn
o m
ala
Mal
a
Um
jere
na
Vel
ika
Izn
imn
o v
elik
a
4. MATRICA RIZIKA
Matrica rizika način je određivanja razine rizika uzimajući u obzir dvije dimenzije klasičnog definiranja rizika - vjerojatnost njegove pojave i opseg posljedica njegove realizacije. Sastoji se od vertikalne (posljedice) i horizontalne (vjerojatnost) osi, raspodijeljenih na pet vrijednosnih kategorija i matricu od dvadeset i pet polja (zeleno - nizak rizik, žuto - umjeren rizik, narančasto - visoki rizik, crveno - vrlo visoki rizik). Matrica rizika namijenjena je vrednovanju i prioritizaciji procjenjenih rizika na temelju vjerojatnosti i neželjenih posljedica. Korištenjem matrice rizika za prikaz dobivenih rezultata na jednostavan način prikazuje se njihov međusobni odnos.
Slika 6. Elementi izračuna matrice rizika
4.1. MATRICA RIZIKA - UKUPNI RIZIK
Rizik se izračunava odnosom kategorija vjerojatnosti i posljedica. Za kategoriju posljedica uzima se prosječna vrijednost kategorija život i zdravlje ljudi, gospodarstvo i društvena stabilnost i politika. Za kategoriju vjerojatnosti koristi se procjena vjerojatnosti Tablice 2.
Slika 7. Elementi izračuna matrice rizika - ukupni rizik
Tablica 25. Kategorizacija ukupnog rizika
KATEGORIJA POSLJEDICA
KATEGORIJA
ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI
VJEROJATNOST
GOSPODARSTVO
POSLJEDICE (ukupno)
DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA
Navedene kategorije koriste se za izradu matrice rizika ukupnog rizika
POSLJEDICE (ukupno)
Kategorija ukupnih posljedica određuje se prosječnom vrijednošću kategorija posljedica život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvena stabilnost i politika te se koristi u matrici rizika ukupnog rizika
Katastrofalne
Po
slje
dic
e
5
Vrlo visok rizik
Visok rizik
Značajne 4
Umjeren rizik
Nizak rizik
Umjerene 3
Malene 2
Neznatne 1
1 2 3 4 5
Vjerojatnost
Izn
imn
o m
ala
Mal
a
Um
jere
na
Vel
ika
Izn
imn
o v
elik
a
UČINKOVITOST TRENUTNIH MJERA REGULACIJE RIZIKA VIDLJIVIH IZ MATRICE RIZIKA
Iznimno mala
Mala
Srednja
Visoka
5. VREDNOVANJE RIZIKA
Vrednovanje rizika je razvrstavanje procjenjenih rizika upotrebom razine rizika određenom
matricom rizika i provodi se uz primjenu ALARP načela (As Low As Reasonably Practicable).
Rizici se razvrstavaju u tri razreda:
1. Prihvatljive
Prihvatljivi rizici su svi niski, za koje uz uobičajene nije potrebno planirati poduzimanje
dodatnih mjera.
2. Tolerirane
Tolerirani rizici (društveno prihvatljivi) su svi:
umjereni koji se mogu prihvatiti iz razloga što troškovi smanjenja rizika
premašuju korist/dobit)
visoki koji se mogu prihvatiti iz razloga što je njihovo umanjivanje nepraktično
ili troškovi uvelike premašuju korist/dobit
3. Neprihvatljive
Neprihvatljivi rizici su svi vrlo visoki koji se ne mogu prihvatiti, izuzev u iznimnim
situacijama
Slika 8. Shema vrednovanja rizika razinom matrice rizika (lijevo), prema ALARP načelu (desno)
U Tablici 26. rizici se razvrstavaju po rednom broju obilježavanjem pripadajućeg razreda.
Tablica 26. Razvrstavanje prema ALARP načelu
REDNI BROJ RIZIKA I NAZIV
PRIHVATLJIV TOLERIRANI NEPRIHVATLJIV
5.1. PRIORITIZACIJA RIZIKA
Prioritizacija rizika predstavlja osnovu za odabir mjera obrade rizika, odnosno vodi prema izradi Strategije smanjenja rizika od katastrofa. Primjerice, matrica rizika ne nudi mogućnost prioritizacije rizika kategorija 3*4 i 4*3 radi čega se koristi sljedeća tablica kao pomoć u određivanju prioritizacije rizika. U tablici se rizici međusobno uspoređuju po važnosti njihove regulacije gdje se u međusobnoj usporedbi u prazno polje upisuje rizik veće važnosti obrade (npr. u prazno polje između R1 i R2 upisuje se R1). Prioritizacija se određuje preko broja upisa pojedinog rizika u polja na način da rizik s najviše upisa ima najveću važnost regulacije. Ukoliko više rizika ima jednaki broj upisa, prioritizacija se mora ponoviti.
Tablica 27. Prioritizacija pomoću ranga
R1 R2 R3 R4 R5
R1
R2
R3
R4
R5
Slika 9. Oblici regulacije (smanjivanja) rizika
6. NEPOUZDANOST PROCJENE RIZIKA
Određivanje kategorije nepouzdanosti procjene rizika je samoprocjena provedene analize prema kriteriju prikazanim u Tablici 28. te se odabire pripadajuća kategorija.
Tablica 28. Procjena nepouzdanosti
KATEGORIJA RAZINA NEPOUZDANOSTI ODABRATI KRITERIJ
1 niska nepouzdanost
Procjena je podržana pouzdanim iskustvom,
statističkim i drugim podacima Mala
vjerojatnost za moguću netočnost procjene
2 srednja nepouzdanost
Djelomična dostupnost
statističkih i drugih podataka. Procjena je prihvatljiva s mogućim
greškama
3 visoka nepouzdanost
Nedostatak statističkih i ostalih izvora podataka
nužnih za izradu procjene. Vjerojatnost
pogreške je visoka
7. ANALIZA RANJIVOSTI SUSTAVA
Analiza ranjivosti sustava procjenjuje se na temelju dva kriterija: sposobnost i spremnost. Sposobnost sustava je mogućnost odgovora sustava na događaj, dok je spremnost sustava razina preventivne i operativne spremnosti na događaj.
7.1. SPOSOBNOST
Za opću percepciju sposobnosti odgovora na događaj analizira se ukupna sposobnost odgovora svih sudionika sustava na njihovom području odgovornosti.
Tablica 29. Analiza sposobnosti sustava
KATEGORIJA
RAZINA SPOSOBNOSTI
ODGOVORA NA DOGAĐAJ
ODABRATI OPIS
1 potpuna
sposobnost
rutinsko djelovanje
2 dobra sposobnost
postojeći kapaciteti su u većoj mjeri dostatni
za pravovremeno reagiranje i otklanjanje posljedica događaja
3 umjerena
sposobnost
postojeći kapaciteti sadrže određene
nedostatke za pravovremenu reakciju i otklanjanje posljedica događaja
4 nedovoljna sposobnost
postoji određena sposobnost odgovora, ali kapaciteti su ukupno nedovoljni za nošenje sa situacijom (potrebna pomoć više razine)
5 nesposobnost odgovora na
događaj
zbog karaktera događaja kapaciteti nisu
dostatni za odgovor od samog nastajanja (automatsko aktiviranje više razine sustava)
OPIS SPOSOBNOSTI I NEDOSTATAKA
7.2. SPREMNOST
Analiza spremnosti sustava temelji se na 2 kriterija: preventivne spremnosti i operativne spremnosti. U tablice se pod kategoriju upisuje brojčana vrijednost kriterija.
KRITERIJ
Vrlo niska spremnost 4
Niska spremnost 3
Visoka spremnost 2
Vrlo visoka spremnost 1
Tablica 30. Analiza preventivne spremnosti sustava
PREVENTIVNA SPREMNOST
PODRUČJE ELEMENT KATEGORIJA
Koordinacija
Postojanje planskih dokumenata
Osposobljenost i uvježbanost
Robusnost komunikacijskog sustava (uključujući i alternativne oblike
komunikacije)
Razina koordinacije
Obavješćivanje javnosti
Međusobna koordinacija na lokalnoj razini i sa višim
razinama
Upozoravanje
Sustav ranog upozoravanja (omogućuje ranu informaciju i
brzo širenje potrebnim stranama)
Propisi
Jasno zakonsko određenje
Stanje prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih
planova
Jasni planovi djelovanja i operativnih postupaka
Jasni ugovori koji se primjenjuju u navedenoj situaciji
Fiskalna situacija i njezina perspektiva za potrebe
preventivnog djelovanja
Jasno određene nadležnosti
Iskustvo
Sličnost sa događajima koji se dogodili u prošlosti
Provedba vježbi navedene tematike
Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina,
upravljačkih i odgovornih tijela o suvremenim rizicima
PROSJEČNA VRIJEDNOST
KATEGORIJE PREVENTIVNE SPREMNOSTI
Tablica 31. Analiza operativne spremnosti sustava
OPERATIVNA SPREMNOST
PODRUČJE ELEMENT KATEGORIJA
Opće katrakteristike
Upozoravanje na događaj
Pripravnost i aktiviranje
Učinkovitost u otklanjanju neželjenih posljedica
Materijalni resursi
Pomoć nastradalom i ugroženom stanovništvu
Psihološka pomoć
Vođenje i zapovijedanje odgovornih i upravljačkih
kapaciteta
Sposobnost vodstva operativne razine u provođenju obveza iz
njihove nadležnosti
Jasan i pouzdan sustav komunikacije
Spremnost na svim razinama ustrojavanja
Resursi
Potrebni resursi za otklanjanje posljedica (materijalna i
tehnička sredstva)
Brza dotupnost u prvotnoj fazi razvoja događaja
Logistička podrška od barem tjedan dana
Sposobnost distribucije pomoći i primanja dodatne pomoći
Ljudski faktor
Osposobljenost i uvježbanost operativnih snaga
Brzina reakcije
Mogućnost nadopune dodatnim snagama
Provedba vježbi navedene tematike
PROSJEČNA VRIJEDNOST
KATEGORIJE PREVENTIVNE SPREMNOSTI
U sljedećoj tablici određuje se razina spremnosti sustava prosječnom vrijednošću svake od kategorije
Tablica 32. Razina spremnosti sustava
PREVENTIVNA SPREMNOST
OPERATIVNA SPREMNOST
Vrlo niska spremnost
4 Vrlo niska spremnost
4
Niska spremnost
3 Niska
spremnost 3
Visoka spremnost
2 Visoka
spremnost 2
Vrlo visoka spremnost
1 Vrlo visoka spremnost
1
8. KVANTIFIKACIJA
Podaci navedeni u ovom poglavlju služe kako bi se osigurala usporedivost dobivenih rezultata sukladno članku 3. Pravilniku o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Tablica 33. Podaci od značaja za usporedivost procjena i analiza rizika
JLP(R)S
REDNI BROJ I RIZIK
VJEROJATNOST
KVANTIFICIRANI PODINTERVAL
POSLJEDICE
ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI
UKUPAN BROJ NASTRADALIH LJUDI
% OD UKUPNOG BROJA STANOVNIKA
JLP(R)S
GOSPODARSTVO
UKUPNA MATERIJALNA ŠTETA UTJECAJA
NA GOSPODARSTVO
UKUPNA ZAHVAĆENA POVRŠINA UTJECAJA
NA OKOLIŠ ha km
DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA
UKUPNA ŠTETA DRUŠTVENE STABILNOSTI I
POLITIKE
TRAJANJE NAJDUŽEG POREMEĆAJA
SEKTORA KRITIČNE INFRASTRUKTURE dani
KATEGORIJA VREMENSKOG INTERVALA
KRITIČNIH FUNKCIJA DRUŠTVENE STABILNOSTI I POLITIKE
9. DODATAK
Preventivne mjere (nabrojati postojeće preventivne mjere)
Mjere odgovora (nabrojati postojeće mjere odgovora)
Popis mogućih događaja koji zbog svog intenziteta i razornosti nalažu automatsko aktiviranje snaga CZ više razine (potrebno u slučaju da zbog okolnosti najniža razina ne može tražiti pomoć više pa se nalaže automatsko aktiviranje snaga više razine bez gubljenja vremena na administrativne zapreke
Popis mjera za smanjenje rizika od katastrofa iz postojećih planskih dokumenata ili strategija institucija zaduženih za monitoring pojava i djelovanje u slučaju prijetnje ili pojavnosti neželjenih događaja
OBJAŠNJENJE: Popis potrebnih (odnosno planiranih) mjera za smanjenje rizika koji se nalaze raspršeni u više različitih dokumenata i strategija na lokalnoj i državnoj razini. Na taj način se na jednom mjestu nalazi popis svih planiranih mjera/intervencija za smanjenje rizika na točno određenom zemljopisnom području te lakše omogućava planiranje financijskih sredstava i detektiranje prioriteta, sukladno veličini ugroženog područja, gustoći stanovništva, broju postrojenja kritične infrastrukutre na ugroženim područjima itd.
Moguća ograničenja i problematika prilikom izrade procjene i analize rizika
10. KARTOGRAFSKI PRIKAZ
Karte rizika izrađuju se za područje županije u mjerilu 1:200 000 ili krupnije, a za gradove i općine u mjerilu 1:50 000 ili krupnije. Odabrano mjerilo mora biti izabrano na način da rizici budu jasno vidljivi i prepoznatljivi u prostoru. Boje kojima se prikazuju rizici na karti moraju biti identične bojama iz matrica. Kartografski prikaz posljedica potrebno je koristiti slijedeću skalu boja, neznatne posljedice – svijetlo plava, malene posljedice – svijetlo zelena, umjerene posljedice – žuta, značajne posljedice narančasta te katastrofalne posljedice – crvena.