mladen ancic_ser ciprijan zaninov: rod i karijera

SER CIPRIJAN ZANINOVRod i karijera jednog splitskog patricija druge polovice )ov_ st.

}\{LADEN ENCTdZavod za povijesne znanostiLIAZU u Zadns

UDK: 949.75 "13" Ciprijan ZaninovIz'rorni znanstveni dlanak

Primljeno: 31. )fi. 1996.

Autor razmatra poslowru i drustvenu karijeru spritskog pab-icija ser ciprijemazanlnova, akflmoga izmedju So-ih godina xrv. st. i sredrne drugog dedetljeia XV. st.u sklopu rekonstrukciie ser ciprijanova rodoslowoga stauta autoi pozornostposve6uje i drustvenom raz,voju dalmatinskoga grada xII. i XIII. sL, dok raz,$abanjeniegove posiovne karijere koristi kao povod za ra.sdlambu mehanizama trgovinc iuopce gospodarskoga zivota lstoino.|adranskoga prostora druge polovice Xw. st.Poliddka karijera splitskoga trgovca, koji je odred.ieno wileme boravio na dvorubosanskoga kralja Twtka I., a potom tri godine obnaiao i duznost kordulanskogakneza, povod Je za podrobniju rasdlambu odre jenih nejasno6a politidke povijestiposljednjih deset.lje6a XIV. st.

I Grga NOVAK, povCjest Sphk I, Split 19b7, 2,tB-9.

Splitu za ITOO godina

Kada se 1420. split predavao pod rnletadku vlast. iedan od pet-naest u{ela koje_ je opcina post4vrJ-d, a koji je jedini u'cilelosu oibi-i"l,i"gg "gpneralnog kapetana Gulfa" petri Loredana i "'a "i.tus"rir,rnletackih vlasti, odnosio se na to da se splitskom plemiiu Antu"nuciprijanovu oliggra dotadaSirji poloZaj. Antunbv je rodl ,rri*e, uLivaopovlasusu por-uieljenu jos od F^lj" Ladislava Napufskog, prema kojojje muski predstavnik toga roda irasrjedjivao iast' pieds6initra sraasiekomore soli i tridesetnirie, uz plaiu"od eO dukata ,,, doairru.T-p;;-lasticu je, zjrpravo, iod 1403.

-dobio Antunov otac, tafoapi sptitst<ipleyu6, sgr ciprijan _zaninov, koji je te godine predao kralj; Ladlsli'"u

svoje ku6e i rodovski torani, a iaurwaY' dobio selo Kurdde te nesto

37

kasnije "

u.g . spomenuti . nasljedni poloZaj predstojnika gadskekomore.z. . Taj "ppsao" olavljgn izmedju novoga k alja i sfhtskogplemica Fio je, ako ne formalni a ono stvarni kraj jedne uspje5nElanjere koja _je trajala vi5e od pedeset godina, tiiekoin koie jd serciprijan obnasao mnoge vazne potiudte finkcije i -duZnosti -u "svome

rgdgomg gradu i drugim sredinama, bio u stalnom kontaktu svladaju6im krugovima ha cijelome podrudju istodnoga Jadrana ilJeggva. zaledja,_ vode6i ..uspoJedg i poslovnt pothvatd velikog stila.Mgglo bi se slobodno redi kako karijeia ser ciprijana zaninov{ doistasublimira - na najbolji rnogfr6i nadin povijesf istodnojadranskogaprostora &ug9 polovice )(IV. st. te se stoga dini uputnim- o$edati Iukarijeru prate6i pri tomu sve one silnice povijesnoga grbanji koje suutjecale na njezino oblikovanje.

To FT prije Sto ser Ciprijan, zapravo njegovo ukupno djelovanje,nije privladio pozornost po{esnidara na nadin na koji je to bio sludajs nekim njegovim suwemenicima i wlo vjerojatnim" suradnicima ipoznanic-ima. Takvi su bili Kotoranin Tripe Bu6a ili Dubrovdanin JurajBok5i6, -koji su boravili na bosanskom kralievskom dvoru u isto wile"-me kada se tamo zadrLavao i ser Ciprijan,3 ili pripadnici kugazadarskih patricija- o kojima. su se u -noviie wijeme pojavile gen"e-alo5ko-prosopografske studije.a Jedini iquzetlak u-tome ^piavcu

[red-stavlja svojedob_ni poku5aj P. Andjeli6a,5 koji je bez ik^akva temeljapoku5ao splitskoga patricija "ugurati" u - hrvatski velika5ki r6aCubrijanida s posjedima u Lirmu i Vrlici, ne obaziru6i se previ5e nanedoslatak argumenata kojima bi potkrijepio takve svole korijekture. sdnlee su strane, medjutim, pojedini segmenti djelovanja splitskoga pat-licrja- pg samoj naravi stvari zainteresirali po{esnidare koji su se 6av-ili odredjenLn problemima povijesti dalmatinsk-oga grada )foV. st. Tako,primierice, l. R"yt * u svoj_emu radu posve6enom zadarskoj trgovinisoljub navodi kako se ser Ciprijan u nekoliko nawata 6o-ih i aO-it-rgodina pojavljuje kao jedan od zakupnika "kraljevske komore trideset-nine.. i .soli" za cijelu Dalmaciju. Isti je autor ser Ciprijanu, odnosnopaladi Sto ju je njegov rod izgadio na prijelomu )ilil. -i )oV. st. na

M. Andt6, Ser Ciprljan Zanlnov. Rod i karijera ...,Rad. Zavoda po!'ij. znan. HAZIJ Zadnt, sv. S9/1g97, str. 3Z-gO.

OpSirno, na temelju izgubuenoga dokumenta, o Cipruanovoj kuii i tornju gavori Ivantucl6, eovliesna sujecloianstua o Troglru (w. Memorie istortche di Tlagurfio ora detto7'rai - pr. J. Stipi5i6) II, Split ).975, 832-4.Usp. Desanka XOVACEU6, Zore BokSii, dubrovadki trgo c t protovestijar bosanskihkraljera, GodtgnJak druElua tstorliara Bosne I Hercryovcne XIIV1962; Diuro T0516,Tripe Bu6a, dubrovadki trgovac I prolovest{ar bosanskog kralja Twtka I Kotromanida,Godiinjak druitua Istorliara Bosne ! Hercegordne y\X/1922-23 (Sarajevo 1974).Nikola JAKSIC, Zadarska plemiika porodica Martinu,6i6-Pedar, Radovl Fttozofskogafakultek u Zadtu (Razdio Ftuiiesnih znanostt) 30(17)/1990-1991; Ivna ANZULOUC,Pavao Pavlovi6 - istaknutj Zadranln 14. i 15. stoUeca (oko 1330.-33. - 1416.),Zadarska smoh'a f-2 (1995).Pavao ANDJELId, Povelja kratja Dabi5e Cubranovi6lma I velikaski rod Hlivnjana, Gks-nik zemaljskog muzeja - Arhaiogtja NS 3711983'lomislav RAUKAR, Zadarska troldna solju u XIV i XV stolje6u, Rador.4 Fllozofskogfakulteta u Zagrebu, Odsjek za povijest 7-an969-7o, 26.

38

M" Andi6, Ser Ciprijan Z,ankrcv. Rod i karijera ...,Rad. Zavoda po!'ij. znan. HAZU Zadrv, sv. 39/1997, str. 37-80

vise ne moZe u6i u trag, V. Foreti6 u svojoj monograliji o Korduli.sOvakav, pak, kratki pregled onoga Sto je o ser Ciprljanw Zaninovu dod;rnas poznato i napisano posve potwdjuje zanimljivost njegova lika idjelovanja iz kuta povijesti hrvatskog jadranskog prostora u -KV. st.

Frije svega valja isfakn"U ; je ser Ciprijan potjecao iz wlougednoga splitskog roda, Sto se jasno odituje i u nadinu na koji senjegovo irne biljeZi u sredinama u kojima je za Livota boravio. Takose u Zadru i Korduli uz standardni navod njegova i imena njegovaoca (ser Ciprianus ser Zanini - u razliditim gfafijama i. uz nedosljednuuporabu odrednice ser) njegov rod odredjuje izridajem de Ciprianis.roSlidan je izri(aj zabilje/,en i u epitafu na gobu njegova brata Lowe,primicera a potom i arcidjakona splitske crkve, za kojega je u tomenadgpobnom natpisu redeno kako "potjede od plemenita i poznataCiprijarova.lodq'. koji je inade posjedovao i svoj gb, s likom lava napolju Stita.rl Cini se. medjulim. kako izricaji u Lowinu epiiafu sjedne strane i oznake ser Ciprijanova podrijetla u notarskim isprava sdruge strane nemaju posve isto znadenje. Naime, ono de Cjpriani pro-genie famosa iz epitafa ve6 po svome gamatidkom obliku (osobno ime

danaSnjem Narodnom trgu u Splitu a sarn Ciprijan je dotjerivao 9O-ihgodina )(IV. st., ponovno posvetio pozornost prigodom raz$abanjaprostornoga ranroja Splita )(rV. st./ Dakako, reprezentatirma paladaCiprianis na $armome splitskom gradskom trgu privukla je i pozor-nost poviesnidara umietnosti C. Fiskovi6a.E Kako ie ser Cioriian onost po"jesnidara umjetnosti C. Fiskovi6a.E Kako je ser Ciprijan osvom zahvatu u vaniski iz.oled oalaie ostavio i nisani trno rr formiu vanjski iz$ed pa]ade ostavio i pisani trag -u -forminatpisa koji je omogu6io precizno datiranje i pri tomu jo5 i spomenuopoloZai koriulanskoga kneza Sto sa ie obna5ao u orvoi oolovici 90-ihpoloZaj koriulanspoloZaj koriulanskoga kneza Sto ga je obna5ao u prvoj polovici 90-ihgodina, to je i Fiskovii iskoristio ono Sio je o ser Ciprijanu kaokortulanskorne knezu izloLio, na terneliu dokumenata koiima se danasknezu izloLio, na ternelju dokumenata kojima se danas

7 istl, Komunalna drudha u Dalmaciji u XIV stoljeiu, Historijskl zbomik XXXIII-XXXJV/I98O-8I, 2O5.

tl

C\ito FISKOVI6, Romanitke ku6e u Splitu i u 'lrogtru, Skrahruatska prcsyieta 111 ser.2/1952, 17O; Isti, Iz$ed splilskog narodnog trga u prollosld, Perisdl (Z:agreb\ U1954,98-lOO.Vinko FORETI1, Obk Koriula u srednjen uijeAtt rto g. 1420 (Djela JAZU XXXVI),Zageb 1940. 126 i d.Povijesni arhlv Zadar (PAZd\, Spisi zadarskih bi-ljeZnika (SZB), Petrus de Sergana,Busta II, fascicolo 14, fol. l8-8', I9.O5.138O; PAZd, Sbart arhiv Koriu.lc (A.K.), kul l,sv. 9, fol. 12, O5.O8.139O. U naQisu na statul sv. Anhrna, Sto Ju Je sam narudio, serCiprijan je takodjer uporablo rodovsku odrednicu de Cipriang (F'ISKO\,'IC, Iz$ed split-skog ..., 99).Lowin cpitaf, u kojemu je i izridaj: "TAURDNTIUS CANINI DE CYPRIANI PROGENIENOIIILI ET FAMOSA', kao i likovnu predstalu rorlovskoga Eba, victi u Ivan OSTOJIC,Metropolitarrski kaptol u Spllhi, Z:agreb 1975, 57 te sl. 16. Heraldidki mofiv lara bioje u ka.menu lsklesan i na paladi koju su Ciprianisl podi$t na Trgu sv. Lowe negdjena prijelomu XIII. I XW. sL (FISKO\\C, lzSed. splitskog ..." 99).

39

M. Andi6, Ser Ctprijan Zar;jnov.Rad. Zavoda povij. znar. HAZU

Rod i karijera ...,

Zadru. sv. 39/1997. str. 37-80.

u. gel. sing. uz abl.) ukazuje na to da se radi o nasuedniku r,rloodrediene -osope kojg je nosila ime ciprijan, dok oblik de ciprianis(abl.) predstavlja vei posve drugat'iji nadin ldentilikacije, podrazumije-yajudi crje]i;edan razgrarrali rod.r2-- t -doista, i ser iiprijut i nie6iwbrat, arcidjakon_Lowe, irnali_su djeda koji se zvao Cipiiiin. nio je"to$t99 p" odevoj liniji, kojega b_iljeZe splitsfu dokurnentj ^iz"samnga

i<raja)ilII. sJ, kao ciprijana Petra Leonardovoga.l3 odi$edno su naltieanicitoga Ciprija!,? iz nekoga ra?loga smatr-ali kako le upravo on bitnr:definirao velidinu cijeloga roda, Te su po njegovu iinenti forrnirali i ro-dovsko ime.

No druStveni se u$ed i vaZnost roda nisu iskazivali samo Llnqdinu na koji se on identificirao. Mnogo jasniji i eksplicitniji pokaza-telj stvarne mo6i, a samim tjme i ugeda lodi iz koiclga ;e iei Cipri-jan vodio podrijetlo. bila je karijera I uopie druswerii "poio2ai nlegbvaoca, ger Zanina Ciprijanova" Sredinom XIV. st. on ie piipadao eliGomsudadkom- krugu najmocnijih predslavnika splitskogb patiiciiat"a. u ru-kama ljudi iz te skr"rpine, koju je tvorila r/4 od ulupno siouniak pat-ricija dlanova splitskoga "generalnog vijeia", a u koid ie dakle" spada.ri. ser Zanin. bila je uSreddtodena g6tovb sva vlast obcine.t+ Ser Zanin99 i ,, kasnijim godinama nastavi-ti obnaSati vaine-uloge u politidkomZivotu opiine te ga saiuvani dokumer-ru jos u nFt<otixo nawalaregistriraju kao - 2uca.ts . na najvaZnijem poloZaju politidkogamikrokozmosa splitske op6ine. To saznanje o pripadnosti sbr zaniilauskom krugu "sudadke" elite, uz ono Sto .ie o iaravi toga kruga iosobito o ngpljednom pravu po kojemu se urai krug ulazilE ustariirvioT. Raukar, Ib bit i_" o4 velike pomoci u pokusaju rekonsirukcijerodovskoga stabla spliLskih Cipriani,*a XW. st.

Naime,^ve6 je redeno _kako je- ser Zaninov otac a cl.jed na5ega serCiprijana, Ciprijan, zabiljei,en u dokumentima s krala kII. i p6detlia

12 Patricijski rod cipriznis postojao je u XrV. st-. i u Zadru (usp. Nada Kl-AIc-Ivo pEl-RICIOLI, zadar u sredniem vjjeku, 7-ad;r MCMLXXVI, s27, s4sl, a na slidan se nadin(de genere ciprianoram) ponekad oznaduju i prlpadnld ve( spornlnjanoga rodaiubrijanica iz Li\.na i vrlike (ano.lBI-16, povelja ..., 137). Glede razlidltosfl g.rfija Iosobnoga i irnena roda, valja naznadifl kzrl<o u pismu kralja Twtka I. f)ubrovdanilm:rod 25. studenoga 1388. pisanom hrvalskil.. jezikom ser cipruanovo osobno i-rne glar^si

tutr\an (vidt ovdje bilj. 114).Tadija SMI6IKI-AS, Dtplomatiikl zbomik kraljeuine Hruatske, Dalmaclje I slavon.ije {DZ)VI. Za$eb 1908, 689, 07.O3.729O; DZ \1V19O9, 214, 2o"r2.t2g1.opsirno o tomu. na temelju saduvanlh zapisnlka o radu "generalnoga vijeca" lz Sesl.ogdesctl.ie6a XIV. sL, Tomislav RAUKAR. "consiliun pnerale" i sustav vladanja u splitu uXIV stoljecu, Historijskl zbornik, XXX!U984, 97-8. Raukzr propusta navesU kakc, je ulipnju i list-opadu 1358. I ser Zanin clprijanov bio poklisar i kod bana i kod krallaLudovika (usp. Jakov SfnlSId-uityen SeuS,qf,Ovl6, Zapisnici Velikog r,ije6a graciaSplita ),352-1354, 1357-1359, Zabomik zitvoda za pouijcsnc manosd IC JAZU,12/1582, t91-2 t 2141Kaptolski artrlv Split (KAS), svezak 64, fol. 13, 08.05.1967; fol. lS', 22.01.1569. I

31.07.1374. (rijed je o oljerenin pruepisima stanoviflh dokumenata).RAUKAR, "Consilium ..., 'l|)z.

l3

t4

15

t6

4A

M. .Sndi6. Ser Clprijan Zaninov.Ratl. Zavrxla povij. znzrn. HAZU

Rod i karijera ...,

Zadru. sv. 39/1997. str. 37-80

xv 9! ^ ^tgo cip-r'ianus Peki Leanarc& ili samo ciprianus petri. prviputa (1295.) u funkciji op6inskoga egzarninatora a'drugi put (I290.)kao jedan od nekolicine splitsliih patricija koji su "geuanurali zasltupinu Lrogrskih gadjana u jednome od bro.lriih nut^&njih sukobaS-to su taj Splitu susjedni grad potresali kroz )CII. i )OV. st.l7Konadno, u trogirskom biljeZnidkom spisu iz LJLI. ciprian se navod.ir"r skupini ugiednih splitskih patricija koji su dodekati trogirskog poktisara i pruTtili mu informacije $ede slanovite ku6e smje5tEne ul Splitu,a koja je bila predmetom spora izmedju nekih Trogirana.i8 NlegouoLac. Pelar Leonardov {Petrus Leonardi Lakodjer je spadao u ialuLikryg upravljai:a splitske op6ine u razdoblju aA .tZza., kada- gasaduviuri dokumenti po prvi pula biijeZe kao suca,rs pa do l3lt,kada^Se posljednji put njegor.o ime sporninje u saduvanim dokumen-tima.ru Kroz ovih ietrdeset i vi5e godina petar je u det"iri nawata{1280., f284., 1286. i 1287.) zabiljELen u splitskirn ispravama kaoiydex ciuitatis odnosno- jude"x codunis.2r Kao pripadhlk najuZega'iti{3judeg -kryga splitskoga patricijata toga doba," Petar se liraiimJzss" i poietkom 129.6. pojavljuje_ i kao jedan od detvorice gaasiritrkapejirna,_ koji qir gadom upravl;ali u trenutku kada nije bil6 potes-LaL;t.'" uz to Sto se pojavljuje s ovakr,'im upravljaikim funkciiarna,Petra se u saduvanim dokumentima naJazi i kao zubana, odnosno zas-tupnika sarnoslana sv. Benedikta, u situaciiama

- kada se sredjujuodredjeni

- poslovi vezar:i. uz taj Zenski sa*os"Lan.23 Naiin na koli jemcgrie dalje pratiti rodoslormo stablo ciprianisa otkriva trenutak 'u

]<oiemu se 1271" u trogirskim biljeZnidkim spisirna registrira dogovorkgjiq, je_-okondan posaci St-o_ga je znatno rani.le zapdbeo jos njegovotac.'+ Naime. u tome je dokurnentu Petar oznaden kao pctrus Le,bn-ardj Micaelis, dakle Feta? Leonarrla Mihovilovog

Leonardu Mihovilovr:m, medjutim, u saduvanim splitskimdokurnentima XIII. st. nije iako udi- u Lrag" S druge strane, u' tim sedokurnentima izmedju 1260. i 1268. p"qavl.juje "Mihovil Leonardov(Michael Leonardi, {erojatno stariji sin,-odnosno stariji petrov brat.lMihovil je prvi puta zabiljelzen (t258.) kao "plemeniu i ?azboriti muZ",

17

Iut!)

20

21

24

Vidi ovdje bilj. i3.Troglrski sp.:,rnenlci (prepis:ro I u-edio Miho BARADA). Split iga8. 91.Petrtts Leonardi se navodi kao ludex civiklis u splitsko.j i-spravi oci B. svibnja 127O.,objavljcnoj u I-owe KA'tr'ld. set., Kuaine i 13 isprava o sutllcvi, slzuohruatska prosvictaIII scr. 4,/1955. 156.Pctrus Lecrnardi sc posljednji put poj:M;u.ie kao iudex canlurjis tr splilskoj ispral'i ml2L lipnja 1293., otrjavljenoi u DZ Vll, 142.Ispravc su objavljene u DZ VVI9O8, 338, 2a.O8.1280; SO8, 23.t1.12a4: 562,23.08.1286; 606. 1O.i2.1287.NOVAK" Pouijcst ..., 32O.DZ VI, 586" 27.A4.1287; DZ llII. 46" 12.08.129I.Petar l-eoruudov 29. oZujka 1271. sklapa u 1'rngiru dogovor sil Stankom Dragjnjininl iniqovom )enom Dragom, po kojenlu 6e mu onl lsporudlu trinacst ovaca u spllt, i tona ime stcte prldiruene stadu ovar:a koje su stanko i Draga prinrili na duvanjt rxlPetrovog oc:r l"eonarda (Miho BARADA, Troglrski sgnmcnir:i I. 1gS).

41

dlan op6inskog povjerenstva za procjenu radova izvedenih u samostanugy:Fl"$kta. dru4 je puta (1260.t zabiljele_n kao sudac, re treii pul!1-?68,1 J<ao posjednik zemlje u Zrnovnici.2s Za pretposLavku da^ jeMilrq,il -bio stariji sin Leonarda Mihovilovog govori ne sarno sudadLipofoZaj- kojega je zauzimao, ve6 i kasnije poZn5lta navada u pripadnikaJoda d-a pggSvljq.yu _im_ena u naizmlenidnim generac|ama iffninovitLegnard - Mihovil, ili kasnije Ciprijan - Zariit - Cipiilan). L)z bra6uMihovila i Leonarada, mogrr6e je u isto ovo doba identificirati i njiho-ve prve rodjake, odnosno brata njihova oca, Desu, i niegova sina Nik-olu. O_ njima, naime, govori splitski kroniiar Toria arcidjakonopisujuii nadin na koj! su Spli6ani 1261. do5li u sukob s kraljicomMarrjom-, i,enom ugarsko-hrvatskoga kralja Bele IV. Nabrajujuii -peto-ricu u$ednijih Splicana namarnlfenih u stupicu Sto ju " je t<ratlicapostavila nakon oruZanoga sukoba s Kli5anlma, Toma na prvomemjes-tu gpominje_ suc: Desu Mihovilovog, za kojega kai,e "mui, star i upoodmaklim godi^nama", potom nyegovi sina ttik6lu i neiaka. Mihovilasina Leonardova,26 ,onoga istog o kojemu je gore ve6 bilo rijeii.

No, dok identificirati Leonardovu djecu i brata nije blo osobitotei'ak zadatak, sa samim Leonardom stvari vi5e nisu- tako sigurne.Jedan Leonard Mihovilov (Leonardus Michaelis) pojavljuje se L2Z-2. napgpjs" splitskih patricija koji su pristali pru2ili garanci;e za tadaSnjegakli5koga kaStelana.z/ a osoba pod imenom Lebnard nastupa neka"ienakon 1235. kao sindilVzastupnik samostana sv. Stjepana.2s Leoilar-da, s nadimkom Caual, kao jednoga od "plemi6a i-na;imuinijih" sta-normika tadainjega*Splila- koje je -1226. iarobio i u Zatvoru godinudana drZao t<nez nomAa, spomin;e i Toma.2s Clni se, na tErneljusvih ovih elemenata identifikacije, kako se izvan razurnne dvojbe moZepretpostaviti da se u sva tri sludaja doista radi o ocu bra6e- Mihovilai Petra, Sto se na odredjeni nadin poklapa s ve6 navedenirn 'l'ominimizritajem po kojemu je Leonardov brat Desa 1261. bio do{ek "star iu .poodmaklim godinama". Time se u rekonstrukciji rodoslovnogastabla Ciprtanisa stiZe do podetka )CII. st., kada je po svemu sudeZiZivio njihov pr,edaE Mihovil, dovjek diji su sinovi 1 svi niihovi kasnijinasljednici igrali wlo vaZnu ulogu u Zivotu Splita )ilI., )(IV. i XV. st.

U svakom sludaju_ ovakva rekonstrukcija geneaolo5kog stabla serCiprijana Zaninova, u kojgj je_ utwdjeno s dosh sigurnostl dak sedamgene^racija- u _rasponu od nekih dvjestotinjak godina (oko l2OO.1420., od Mihovila do Antuna Ciprijanova) pokazuje nekoliko zanim-ljivih stvari koje wijedi komentirati. Rijed je, dakle, o wlo u$ednu

M. Andi6, Ser Ciprijan Zatnnov. Rod i karijera ...,Rad. Zavoda povij. zn€a. HAZIJ Zadru, sv. 39/1997" str. 37,gO.

25 DZ Vllq}7, 154, 1O.O2.126O; 192, 27"O5.t26t (prijepis isprave od OS.O9.l2S8.); 4ZO,16.06.126a.

26 Thomas archidiacnnus Hlstoria Szlonlkna, ed. l-ranjo RACKI, Zagrabiae 18g4, 2lO:"Desam Michaelis ludice, uirum sencm et grandeuum curn suo filio Nicolao, ac nepoteMichaele filio Leonardl""

27 DZ IIV1gos, t4.o4.t2zz.28 Dz III. 4sl.2e Thomas archldlaronus ..., 106: "capH sunt plures de nobilibus et diuitibus clullafls;

uidelicet ... Leonardus Caual ...".

42

patricijskom_ rodu iz _6ijih se- redova u svakoj generaciji regfuilrajupripadnici ..vladaju6e elite grada. U prvoj polovici-Kll. sl. prlpadno:st9e -toj dru5tvenoj grupi riaznaje iz uporabe pojmova kakav je Tomin"wlo imu6ni plemi6". Od trenutka, pak, kada se s dolaskom -potestata

Gargana i pryom pisanom redakcijom starih obidaja ustaljuje hova or-ganizacija politidke vlasti u gadu, vladaju6a se elita - forrnafizirastvaranjem "sudadke elite". Dakako, op5irnija bi razglabanja cijelogaovog procesg a4q i detaljniju sliku, no dini se nespornirrr zaklludilrpo kojemu do diferenciranja unutar gadskoga patricijhta dolazi znatnoranije_ no Sto se moZe zakljuditi iz datuma statutarnih odredbi kojimasu tek u )OV. st. zakonski bili regulirani odnosi unutar gradskoga"politidkog tijela".so Zapravo, mogo 6i se ustvrditi kako su Statutarieodredbe bile tek zakonsko lormaliziranje mnogo dugotrajnuegadrrgstv-enog. procesa. ujg\om kgjega je u svakbdnevnof praksi-egpekricfiepolitidke vlasti u gadskirn okviiima jasno diferenciraha skup-ina ndj-rnodnijih i najutjecajnijih. U prilog takr,rr razmi5ljanju mo$o bi se nao-vome mjestu oswnuli i na rodovski toranj, odnosno cjelokupni g5a-djevni kompleks Sto su ga Ciprianisi posjedovali u lugoistocnom k"utustare Dioklecijanove- palade, odnosno prvotne - gadske jezgresrednjovjekovnoga Splita._ _ Taj se kompleks, onako kako je opisan u dokumentu o ophodnjidobara splitske nadbiskupije iz 1397.,31 sastojao od kuie i tornja,no iz o_noga Sto se dita na ve6 spomenutom mjestu kod Luci6a, kbjije pred sobom imao ianorne dokumente Sto su se odnosili n-azamjenu s kraljem Ladislavom, nije te5ko zakljuditi kako je kompleksFi"_ puno vi5e od obidne ku6e (u Luci6evu se tekstu govori oku6ama!) t9 bi ga,se s punim pravom mo$o oznaditi pojrno:m curia,odnosno dvor. Ovdje nas, medjutim, u prvome redu zanima ono Stose u dokumentima koji se odnose na taj gradjevinski kompleks nazivaturrivtoranj. Govore6i o gadskim zdanjimb u Splitu koja se pod timimcnom pojgvljuju u dokumentima od )(. do XV. st., G. Novak jezakljudio kako se radi o izvornim dijelovima obrarnbenih instalacijasLare palade,, dok je C. Fiskovid, raspravljaju6i o romanidkoj stambenojarhitekturi dalmatinskih gradova, u svezi s islim gradjevinama samoupozorio na paralelizarn s pojavom tornjeva u gadovima na susjednojtalijanskoj obali.32

Polaze6i, _pak, tragom _toga Fiskovi6eva upozorenja valja naglasitikako su u sludaju talijanskih, pa i gradova u ostalim diielovirna eu-r_opskoga srednjo{eko\.rnoga zapad4 tornjevi igrali wlo vaZnudru5tvenu ulogu. Naime, dbk su gradski bedemi SEtitili zajednicu odvanjskih neprijatelja, dotle se rje5enje napetosLi i neprijateljstavaunutar bedema, u nedostatku dovoljno izgadjenih i udinkovitih insti-tucija politidke vlasti, tra},ilo upravo u izgradnli obrambenih instalacija

M. Andi6, Ser Ciprijan Zanlnov. Rod i kar{era ...,Rad. Zavoda povij. znan. HAZII Zadru, sv. 39/1997, str. 37-80

30 RAUKAR, "Consilium ..., 92 I lO2-3, gdje se potwdjuju stavo!'i Gr€p Novaka.3r Dokument je posljednji puta objavljen u DZ X\/111/199O. 251-266, a redenl se opis

nalazi na str. 252-3.32 NOVAK, Pouilest ..., 498; CVto FISKO\4C, Romanidke ku6e ..., lS4-S.

43

koje su -najde56e dobi3gle formrr tornjeva.33 posjedovanje takvihotrrambenih instalacija bilo je jedna od

" $avnih poluga ..jlne ;jne

snag€. unuLar. gradg i-e je na taj naiin Sluzilo dt3ecinlu i odrzain"lupolilicke moci, a kroz sve se to i wlo precizno "definirao drustvehi

lrgled vlasnika. tJz to su, za one koji nisir imali dostatnih sredstavakako. bi podi$i gvoj toranj," te gradjevine postale sredistaolrupljarrja i svojewsne- drustvene rirganizaiije," nastali iz potrebe zaobranom pred nekonlroliranirn na_siliein unutlr gradskih zidina. lva tajse nadin druStvena struktura grada-od )c. do fttt. st., sa znakovitonipodjelorr_r..na nutarnje frakcije, _koje se u raznirn krajevima pojavljujupod razlidium nazivima, utjelovila u pravom pokretu iigradnje^ torrl?:ria.Zlatno doba- podiz:nja tornjeva . pada u ltatgi u frt. si., dot jeopadanje ..nji.hove ylTnosLi u uskbl svezi s izgradniom i jadanjeilkomunalnih institucija. te su Lako tornjevi vei u kv. it. posue lrg,iuitisvojg 5qnrj_e znadenje i, ukoliko nisu ru5eni pri novim gradniama,ostali_ t9k kgo uspoffrena na razdoblje velikih nemira i sukdba u"nutargradskih zidina.

Spqda li _ dakle hrri*fc:ranj Sto su ga Ciprianisi posjedovali ujugoistodnom kutu srare. gradske iezgre u Tat<vu'wsl grattiefina. ili jetu ,cloista rijed Lek o -dijtlrl izvorniE obrambenih insl,-talaciia kole du

sluZile za obranu grada-od vanjskoga neprijatelja? odgovor na Lakopostavljenu dvojbu ne moZe ni u kolim stuefuu "biti dec"idiran, no sveono Sto se iz saduvanih wela dad6 razabriti o splitskim gradskimlornjevima jasno napuduje na zakljudak kako je bar u jednonr? trenut-t<u i lfj to-rani imao posve istu rrlogu kakvu 5u imale dlidne gadjevineu -tahJanskim i dr.--ugim zapadnde uropskim gradovima rXzvilbnogasrednje€ vijeka. Svaka[o najpouzdaniji pokazatefi u tome pravc"u ie"sto1.9 $to se _moZe proiitati kod splitslioga kronid#a xIII. st., Tome"ar-cidjakona. Pri tomu valja poci o_d diijenice da je 'loma, ispisuju6ikroniku gradskih _zbivanja, -na nekoliko mjesta dio i vide ili' -i"f"izrarme_ opise_ strukture gr:adskoga drudtva. -Tako, primjerice, opisu-1u61nadbiskupa -Gaudija i nrdin na koli se on popeo na" tu rast, romaizrijekom veli:'{ bi_o je sin _Kotinin, unuk Karokulin, mocan_ doviek, jer je bio

gomilom mnogih rodjaka i svojte ... Zupnidru le $oloZair-l crkvi sv. Anastaz-rje predao svorne ne6aku, primiceriiu Madiju,bratu lvana Mesagaline, budu6i mu je prip^adato p"atronatsi<oPravo"'34lz ovgga_iasno slijedi kako je u splitu Tomina wemena mnoZina

nrisLa5a, bez obzira na to radilo se o -rodjacima ili nekoj wsti klijena-ta, osiguravala realnu drustvenu mo6 i -u$ed. pri toriu su rnoc i

M. Andii, Ser Ciprijan Zarinov. Rod i karijera ...,Rad. Zavoda povij. znar. HAZIJ Zadru. sv. 39/1992, str. 3Z_g0.

o drustvenoj ulozi tornjcla u gradovlma europskoga srednjoljekcvr-roga zapada wloopitrno Jacques HEERS, Fantily cLuts ln the Mlddle g,s (yn. Le clan fanjltal auMoyen Ag2\, Amsterdam-New York,Odord 1977, lZ4-2O1.Thona-g archidiatnnus .--, 63: "Erat autem filius cotlni, neppos carocule, potens homo,nrult.oru, eninl erat r:ogfiatctrum et afrnlum pputosikte predlfus. ... plebanatum ueroccclesie sancte Ana'sta'sie contulit nepotl stlo Madio primicerio, fratri Johannls Mesaga-li(n)a, quia patronatus iure spectabat ad eum" (kur. moj - op. M.A.).

44

u$9d pojedinm y .znatnoj mjeri ovisili o uZivanju patronatskoga pravanad crkvenim zakladama, koje su sa svoje strane

- stalno raslE z-ahva-ljujg6i oporudnim doznakama. Znaienje i ulogu upravo ovakve wstidru5tvene organizacUe wlo plastiino predoiava" Toriin opis prilika ugradu neposredno pred uvodjenje novog upravnog/politidkog sustava nadijem 6e delu ubudude stajati sa stiane doveEeni potestat. Naime,svaki je oblik napetosti ili spora medju pojedincima u takvoj situacijiprijetio razbuktavanjem u sukob velikih razmjera. U jednoj od takvihsituacija u sr,edi5tu se sukoba na5ao i sam Toma, a njegov opis tesituacije wijedi op5irno citirati budu6i se u njemu jasno ircale i me-hanizmi gradjanskih sukoba, ali i vertikalna stratifikacija u redovimagadskoga plemstva )OII. st., o kojoj je ve6 bilo rijedi:"I toliko je zlo ovoga sukoba poraslo, da su se u crkvi i izvan

crkve ne samo budnim $asovima prepirali, nego su takodjerdrske ruke na njega, postavili, a kako ludovarrje razbjesnjelognaroda slijedi 6as jednu, a das drugu stranku, izamali su wloZestoki meteZ u ditavom gadu. IGnonici su gotovo svi biliprotiv arhidjakona, a od gradskih plemi1a su bili skloni ar-hidjakonu .gajviSe oni, koji bijahu iz uiieg roda i umniji te ve6idio klera."r5_ Drugl slidan srrkob, koji je po svernu sude6i bio i najizravniji po-

vod uvodjenju reLima potestata a koji Toma wlo potant<o oflisrile,konadno jasno posvjedoiuje i ulogu Sto su je u takvim situacijamaigpali splitski gadski tornjevi. Sve je, zapravo, veli Toma, podelo kadase stanoviti Dujam odludio osobnom intervencijom odgovoriti na to Stosu mu sinovi nekoga Vitalisa napastvovali sluZavku.m Dujam se, sasvoja dva sina, prvo upustio u verb:rlni sukob s Vitalisovim sinovima,da !i potom otpoiela i tudnjava u koju se wlo brzo ukljudio i "cijeliSad". Ishod toga sukopa bila je smrt Dujma i jednoga- od niegovihsinova te izgon njihovih ubojica (sinovi Vitalisa i sinovi Galonje) izgrada. Izgnani su se ubojice prvo zaputili u Zadar, ali su ubrzo, pri-kupiv5i skupinu oboruZanih prista5a, odludili watiti se u blizinuSplita,. te tu - otvoriti novi krug sukoba. Sa svojim gpadskimpri,sta5arna, rodjacima i prijateljima, sastajali su se -pod

ZidinamaSplita i otuda izazivafi svoje neprijatelje koji su, kako veli Toma,"ostajali zatvoreni u l{alendinoj kulf . U jednoj od takvih prigodaovakvo je izazivanje prisililo frakciju zatvorenu u kuli na izlazak I ot-voreni sukob, Sto se, uz sudjelovanje ostalih gradjana, zawsilokrvavim obradunom u kojemu su smrt na5li dvojica iz skupineprotjeranih. Njihovi, pak, neprijatelji, veli Toma,

"postigav5i osvetu za svoju krv, wate se klidu6i pod zaititu svoje/rzrle utwdiv5i se sa svih strana, da ne bi ni sa koje strane bilinapadnuti od neprijatelja. ... (nakon toga krvavog obraduna)Citav grad je dospio u najgore stanje, jer je bila tolika nesloga,

M. Andi6, Ser Ciprijan Zarinov. Rod i karijera ...,Rad. Zavoda povii. znan. HAZU Zadru, sv. 39/1997, str. 37-BO.

Citirano prema prijevodu V. Rismonda u: TOMA ARHIDJAKON, Ktonlka, Split 1977,IOO (kur. moj - op. M.A.). Kurzivonr oznadeni Zridaj u latinskom izvorn.iku $a,si:"denobilibus uero ciuitatis ... qul meliores ... eranf' (Thomas archtdiaconus ..., log).Tomin wlo detaljni opis sukoba u Thomas archtdiconus ..., 115-7.

45

kao ito obiiaua biti, da skoro nitko nije ostao, tko se nije bo-no za jednu ili drugu stranku. Tada ioditelji poinu strdhovatiza djecu, imanje pa I za svoj Zivot."37q takvoj dakle wsti nutarnjih sukoba i u atmosferi koju su oni

stvarali,, a. koju- Tgma u gornjem izvatku wlo {erno opisul6, gradskisu_tornj.evi-igrali doista vainu ulogu. To, konadno, potviaiqu i"rijetkisaduvani dokumenti toga

- {oba -u \ojima se ta wsi " gadlevina

sp9ryrnje. -Tako primjerice dokument od I. srpnja 1119. regiStrir"a tre-Sutak 9. l-.ojeryrl M"rUe, opatica samostana

-sv. Benediktf u Splitu,

kupuje "od ne6aka Treskale tre6i dio tornja, od temelja do wha,^ kojijg nekad bio Grimaldov" (terciam partem -de turre, qie aliquando fiiitGrimaldi, a nep-otibus Trescale ... a fundamento usq.ue ad -culmen1.s8

stolje6e je i pol kasnije, L268., najvjerojatnije isti tbranj bio predme-tom spora ^^izmedju opatije sv. Benedikta i prve, udovice L^eonardacavalcasoli.se U tome se kontekstu doznaje kako je gadjevina imala"voltu" i zatvoreni prostor, naj{erojatnije u prizemilu,"na}van "bunja"(claudi fecerat uoltam hrris ipsius moiasteri et eciam bugne ibide;d,dime. .se i Yqledom lornjevi dalmatinskih gradova dinekte pris-podobljuju iz$edu lalijanskih gradskih tornjeva.m

Precizne informacije o tornlevima u vlasni5tvu vise udruZenih poje-{rrr""_, koji ocigledno nisu bili u mogu6nosti podiii svoje osbl"neobrambene instalacije. pruha po svemusudeii 'krivotvoreria ispravasplitskoga priora Nikifora Sto navodno potjede iz lO4O.4t U ispraviset nT,Te,- nabr_a1a kako je kroz ukupno osarn odvojenih kupovinaprior Nikifor stekao toranj (turris) kojemu su jo5 prtpadali i n6ki zidovi {paratng!, a Sto su prodavadi-do njegove kupovine zajednidkiposjedovali. Zakljudcima koji se iz isprave mogu izvu6i nista na snazine oduzima krivotv-orenje isprave, koje dosti u{erljivo dokazuje M.Malijevii-Sokol. budu6i je krivotvoritelj prigodom- sastavSania iipravemorao koristiti stvarne, i op6epoznate dinjenlce ukoliko je-i,elio da nje-gov

-sastavak_ ne pobudi sumnju. I doista, ukupna cijena objekta kojase dobije saberu li se svi navedeni iznosi, jest 122-solida,-pri deniuje samo jedan od, prvotnih vlasnika navodno posjedovao funu l/4tolnja koju je prodao za 30 solida, dok su dijelovi ostalih vlasnikabili nepravilni, tako da je njima ispla6eno od T- do 2O solida. Takavoblik posjedormih odnosa za "toranj" odi$edno nije bio neuobidajen u

M. Andii, Ser Ciprijan Zaninov. Rod t karljera ...,Rad. Zavoda povij. znan. HAZTJ Zadnt, sv. 3g/l9g7, str. 37_g0.

37 Ciflrano prema prljevodu Rismonda u: TOMA, Krcnlka, 106-8 (kw. moj - op. M.A.).3s Dz Ivtgo4, 3o-1.3s DZ v/tqor, 47o-r, 30.06.1268.ao Za tzgLed, gadskih tornjer.a u talijanskim gadovima, koji poradi obrarnbene naravi

objekata ntsu imali otvora u prlzemuu (otuda i ona bugn*Sx::drum koja se u ovomsludaju spominje) usp. HEERS, Family ckns ..., 17a-9. Posve je, medjuum, sigurnokako tornjevt gadova na hrvalskoj obali Jadrana nisu nlkada dosegfi onu visinu kojulrnaju gradjeMne podigpute u ltalljl u "zlabro doba" nJihove gradnje, u XII. st.

4r Isprava je posljednji put objavljena u: DZ l/7967, 73-4. O razlozirna koji navode nazakljudak o tomu da Je isprava krivotvorena op6irno Mi-rjana URTI;BVI6-SOKOL, Nekapitanja o splitskom djakonu Dobri (kraj XI. - poietak XII. stoljeca), Spmenica LjubeBobana, Zagreb 1996, 7O-1.

46

M. Andi6, Ser Ciprijan Zanlnov. Rod I ktrrijera ...,

Rad. Zavoda FD'ij. znan. HAZU Zadru, sv. 39/1997, str. 37-8O.

gradskoj sredini X. i )OI. st., no ostaje pitanje jesu li tornjevi koji sespominju uz jedno imeaz doista i pripadali samo jednoj osobi ili suu njima dijelove imali mnogi, dok je ime uz "toranj" trebalo samoprecizirati na koji se konkrelan objekat u datom trenutku misli, 5tose dini vjerojatni.jim rje5enjern.

Gradski su tornjevi, s uredjenjem politidke vlasti unutar olrvira5lo ih je definirao komunalni sustav, i usljed s [ime povezane stabili-zacije nutarnjih prilika u gadu, dakako, gubili svoje prvotno znadenjei namjenu, a za neke se od njih posve sigurno zna da su vremenompretvoreni u stambene objekte. Takav je, primjerice, bio sludaj s ob-jektom u kojemu je 1342. obitavala De5ica, udovica Ivana Crndi6a,koja je 3. veljade te godine sklopila ugovor o prodaji nekih posjedaupravo "lr srv'ome torniu".+s Vjerojatno se isti sludaj moZe pretpostaviUi za "ku6u-kulu uz Zeljezna wala" u blizini Trga sv. Lowe(dana5njega Narodnog trga). koju opisr"rje Fiskovii. naznabujuii kako .seradi o tiprr objekLr poznatom u Italiji pod imenom casa-turrita.4+Objekat je vjerojatno prvotno podignut kao kombinacija tornja istambene ku6e, te je naknadnim intervencijama dobio i otvore nafasadi u prizemlju koji se i danas vide. Iz$ed, pak, spliLskih tornjeva,kada se na prijelomu KV. i XV. st. $edalo s vanjske strane gradskihzldina, a pri tomu moZda dak i sarn toranj koji je pripadao paladiCiprianis u jugoistoinom dijelu slare Diokleci.janove gadnje, dade senaslutiti i na prvim "vedutama" srednjovjeko\moga Splita. .kako jeminijature u Flrvojevom misalu nedarrno oznadio T. Marasovi6.a5

Bilo kako bilo, dini se nedvojbenim kako je u Splitu K. st. ve6bila uobidajena praksa podizanja obrambenih tornjeva unutar peri-melra gradskitr zidina, odnosno kako su se takvi objekti nastavlja,li

43

44

45

"Kalendin toranj" koji spominje Toma, "Grimaldov toranj" koji se sp<rminic r.r ispr:rvi izlll9. ili "toranj svedenika Fusca" koji se spominje u oporuci splitskoga priora Pctra s

kraja XI. st (lu ta fun'etn presbitetT Fusci - DZ l, 2lO). Gradjevlna. "torzulj", na kojuse odnose podaci iz isprave priora Nikifora doista bi mogfa biti dio prvotnih bedemaDiokleciJanove palade, Sto jo5 wijek ne opowgava izredene zakljudke.Za ugtvor sklopljen pod navedeninr nadnevkom stoji 'Actum in fur'ri ipsirrs venditricis"(PAZd. Splitski arhiv lS.A./, sv. 1/1 , fol. 31).nSfOVt6, Iz$ed splitskog ..., 98.Tcrmislav MARASO\ 6, Najstarije vedute srcdnjo{ekovnog Spllta, Sktrthruatska prosu7claIII ser. 16/1987, wlo uljerljivo dokazuje kako mln{ature u Hrvojer.u misalu pred-slavljaju stvarnl prikaz zidina Dioklecijanove perlerde, zakljudujuii, medjutim (o.c. 189)"kako su "sam gad" Sto se na minJiahrri Javlja lznad toga zlda (Dkrklecijanove palade -

op. MA), odnosno pojedirie njegove zgrade, po svoj prilici seuno simbolidno ucrlani".No, izgled objekata koji nad!'lsuju Dloklecljanove zidine na minijaturana i uopdc nadinna koji su il objekfl prikazani lz \,tzwe pronratrada sto stoji rrtan zldina, gotovo ned'vojbencr upu6uju upravo na whove gradsklh tornjeva. Stovi5e, minijatura na fol. 47(UenaSOfrl6, o.c. T. II.) koJa predstavla "dio islodnog zida Dioklecijznove palade, juinood istodnih wata', dini se da bi svoJinr prostornim odnosinra tzmedju katedralnogzvonika i wha jedlnclg tornJa kojl na tom dijelu nadvisuje zidine mo$a biU relativnr:

{erna sllka tornla curiae Clprianls Sto ie na podethu XV. st. bili prepravljena u Lzv."l{rvojev kaStel".

47

jjzata..i Lijekom )flI. st.-.,.Jedna je od La.kvih grad.ievina bio i loranil?.:irrfj:9.1 IoX f. u KV. sr. "nosili irrre cip,Tianii.

".";"sii"' ";';rinoy,, ,pfl?cu u jugoistoinorn dijelu gada. Doda Ii se t6mu kako sup'pacmrcl roda u prvoj polovici )oil. st. spadali mediu .'plemiie i wloimu6ne". a od sredine-)ilIl- st. pripadali dL"pT"i-.riGir, 'rodova iz ko_l:1,^"r_^::^_^l:q].uTti gradski duci, oano""I pripua"rci' upravtjackihuJera novorelormirane komune. onda se vei riouila i prilidno'iasnislika strukturarnih odreaTice gradskoga,. ili j;s p-*ilni;.' k.*";ri;;g;drustva. u tomu je drusn)ir. uslfred

"'"do"'{rlk' ..

8i,"stog, oblifiasredi5nje politidke vlasti, vei dosla rLno doslo ao - air..""ciranja gor-

y:el,.yli1py._-"g :rgju, koji." je.svoju mo9 {grneljlo i ni poJ:eaii"fij",:r^T:gly oufliggr;. wlo reatnih elernenata fizitke Site (st<upiire prisUsi -roclbina i-klijenii; objekti. vojniikih funkcija).. Stalni sukobi ^""t rr,j*,gradskih frakcrj-a. predvodienih,upravo pripadnicirna ovoga vradaiudegslola- -iscrguivali su...g1adsko arirstvo, te jc iiii i^ijr", kako tosrjedoii i roma a-rcidjlkon. Igji:e u svemu i sam wto "at<iir,,-roi"a;i-

lr.^".1: y.*.TJllgli onoga oblik-a. brganizacije poritidke "i"sti t o;i je $_Kazao ucrnkovitost u suwemenirn talijanskim gadovima _ izwsira'ie,naime, vlast u komuni por'jerena nepristranome- st anc". post"Jit"ad'Tek je, dakle, takvo urddehie komtrhe aopriniit. -""riii;4u

nutarnjih113p,:t"ju,.i,9.uS35U".3 naiinu rjeSavanja drlstuenih fronhif<dra. Sto .je' uKraJnJoJ riniji uklonilo razloge koji su pr-vol"no doveli do pojave grad-skih tornjeva.

.Ta se promjena.koju donosi druga porovica XIII. st. jasno zrcali iu okolnoslima i nacinu- na koji je njgdi'e t raie* istoga' i"li na sanrompodetku .)(IV. _st. podiqrnura ar.ugi natirL ,"ai- ii u;uig' ie porjecao iser 9iprijan zNinov..1ai gaaidlanskr pothvat i rzbo'iTr;esta za nompaladu valja promakati. u Tronlekstu porasta go"p"a*"r.d aktir,nosti uP.O,l:,u,1 ,15^vazlije tloff, Sro ju je'u toj IkUvnosti igrala gr^Gk;1111.,^, -tome sktopu teZiSte gospodarske akurrnosu u slmome" gradupomlce se sa slaroga $ar,nog Trga sv. Dujma na Trg sv. Lo,Fe unekada5njem predgradiu -(burVusdl pogodnili: s-i"Ste" -u odnosu nagospoda-rsku os koja vodi "iz gadske luke-kroz -Morska wata (portamaris) i vrata Pis[ure_ (porta fustorg) prema r.op"i"o- di;elu komu-nalnog teritorua".47 prate6i, a kai<o ^ se dini, 'i-- di;iio"i Lr"ioj"ei

M. Andii. Ser Ciprijan Zanlnov. Rod t karijera ...,Rad. Zavoda povi-j. znan. HAZIJ Zadrt, sv. B9llg97, str. 37_SO.

46 Usp. tumadenja Sto ih daje Ludwig STEINDORFF-. Stari svijet i novo dober. CJ formira-nju konrune na istodnoj obali Jadrana, Starohnalska prcsujeta III ser. 16/lgg7. Auto_tova interprelacija po kqjoj bi se moglo zakljudiu kako se komuna formira onoga tre,nutka kada se pojavljuje .gtteslat u sljetlu ovdje redenoga ne moZe se smalratiodrZivom - komuna nastaje mnogo rzrnije, a pojava je pteskta tek ono Bto bt se mog-lo naz-vau "to,[kom na i". Na sliian nadin stvari posravlja, dajuii ralo wi3edneop'servacUe o wcnlenu i putevima postanka komune. Luio MARGETIC. Creske opiine usrjetltt ispravc od 5. listopada 1283. i pitanje kontinuiteta dalmatinskih gradskihoftrna, Radoui Insdtuta za hruatsku pvljest Z/lgTS, 70 i d.a7 'l'onrislav RAUKAR, Spltlska kreditna trgo!,ina XIV. sLoljeca, BoZi6-Buianii1 Zbotttik.GradJa I prtlozt za poe,Ije.st Dahnaclje 12/1996, 74. Glede datlranja ovoga prostornogpomaka autor smatra kako je "primjetan ve6 u drugoj polovici xil. st.-. potwdu takluzakljudku daje i prepustanje crkve sv. Lowe, po kojoj trg nosi rrne, splitskome kap{olu

48

upravo. te promjene, Peta_r Leonardov (a moZda ve6 i njegov otacLeonard i brat Mihovil) podiZe novu obiteljsku paladu, koja" jednomstranom

^ $eda na tr$ sv. Lowe, i u njoj smje5ta svoj -

du6ant7Pcigli - ugyr_ ie,..pal-ada. koiol Fiskovii pridale ziraiajke "loudkogastila )(V. stolje6a",4e i u iz$edu koje nenia vilie onih elemdrata dTou prvi plan stavljaju obrarnkrene funkcije, bila dobrim dijelom zawsenavec p-rije 131?. Takav zakljudak, naime, proizlazi iz dinjenice da jeprigodom redakcije gradskoga statuta, obavljene upravo 1Sl.Z., petarLeonardov naveden kao prvi -^od detvorice dlanova jedne gadskekomisije iz "detr,rti sv. JVIar5e",So a oe iz "ietvrti sv.

" Duje"' !a;e ;eLrila sm.je5tena stara rodovska pala6a. Palada i dudan na Ggu l<oii jesada postao novo gfadsko sre&Ste, gdje 6e uskoro LriU izfradjeira- ikomunalna palad3, omogu6ili su Petru i njegovim nasljednici-ma -sudje-

lovanjg , u, najvai,nijim poslovirya Sto su se odvijali na Trgu sv.Lowe,sr Sio se wlo jasno zrcaJi i u destorn pojavljivarrju ser Zaninapipr4anoya i. nje_gova sina. se^r Ciprijana ZaninavA. u ulozi s{edoka ubrojnirn biljeZnitkim aktima.s2

Dakako, gospodarska se mo6 roda Ciprianis, rano zasrjedoienaranije spomenutim izridajem 'Vrlo imu6ni", tek zrcafila u posjedovanju

M. Aniii, Ser Ctprijan Zaninov. Rod i karijera ...,Rad. Zavoda po!'ij. znan. ELAZLI Zadru, sv. 3g/1997, str. 87-80.

1267. za crkvu se u kstrumentu kojirn je laj din registrlran vell k:rl<o su joj patronlkomuna. odnosno suci kao njezin najvaZniji orgrul. i to stoga sto .je i podignuta nakornunalnou zernlji5tu (verl pahoni seu fundatores ... ulpote in quorunr frurdo eadernecclesiir est et consh'ncta, cunl constel nullos alios h:rbere pakoncts - DZ V/lgOT, 4478, 14. 10.1267.). Tlm se dinom odi$edno Zeljelo dati novo zn:rienje crkvi n:r mjcslukoje postaje novo ZariSte dru5wenoga ZivoLa.lJgiovor, zabrilje]en biljeZnidkim dokumentom od 0:J.09.1325.. sklopljr:n je "in platersa-ncfl Lalrenfli juxta staclonem ser Z-anlni Ziprianl" (PAZd, S.A., svez. Z/2. fol. lZ').FISKOVI6, Izgecl splitskog ..., 99.U g. XXXI", 2" knjige Splitskoga statuta, kojom su odredjenl oni "qui debcnt contrari€rt potestati Spalati". navodi se, izmedju ostaloga. i' "l)e coritrara sancle Ma,rie pctrusI-eonardi" (J.J. HANEL, Statuta et lqf.s ciuitatis Spalati. Monumenla hi-;lorialjuridie)Slavotum meridionalium l/11, Z:agrablae 1878, 36). Za po<tjelu grada na i:elrrti, premakojoj .je Trg sv. Lowe, na koJemu je bila izgadjena nova pala(a Clprianls. spadao u"ietwt sv. MzLrije", usp. NOVAK, Potijest ..., 495-7.Atrnosferu i nadin dnermog poslovanja na Trgu sv. Lowe doiirr:rva skupina od ietiiidokunrenta z-apisana 05.11"1360. Tada je. nairne Dmine, vanbradni sin Dujma Francisk-ovog, sklopio "na trgu" (Actun in platea\ kre-ditni ararDman s Ciprij:rnonr Zadnovim.da bi potcrm na istom mjcshr sliian aranZman skloplo I s Marinom l,aurcncijevim izDubrornrika. Isd je derr i na istome mjestu d'"a duZnidka ugovora (pro rnerctunoniis)sklopio Veselko Tolisii, prvo s Jeremijom Ivanovim (35 dukata i 4 gloda) a potom i sFranojom Qachni (22 dukata i 5 gro3a) (Arhiv FIAZU, I a 4O/a. fol. T3'-41.Tako se, primjerice, Zannlnus Cipriani navodi kao sljedok 7. tratnja 1342. udokumentu kojinl Nikola ser Tcodozija preuzima ga-rancUe za neke Soltane koji su uSplitu ktpili Zit.o na kredit (PAZd, S.A., sv. l/1. fol. 41'), pa potom pono\.no kao s!je-dok u dokumentu od 19. svibnja (tsto, fol. 47'). Ser Ciprijan Zaninov pojavuuje se kaoslje.dok kod zapisivanja ukupno 6 dokumenata kojima se rcguli_raju odnosi izmecljuDujma Matejevog te Jak5e i Petra, sinova pok. Nikole MateJevog. Cijcli je posao 'ActumSpaleti ante stacionem Zanini Cipriani" (isto. sv. 6/2, fol.62-2', 01.01.136B.).

19

50

5l

49

.ayrju ga$skih palada- i- gore. sporninjanoga obrambenog tornja, demubi se moZda mogao do{ali- job jedan gradJevinski kornpieks, takodler stornjem, u starome dijelu grada. -Na - takvu pretpostavku nivodidinjenica da se 1360- _spomin;6 ku6a (clomus) zaiina ^ciprijanova unu-tar starih zidina Dioklecijanove palade (in spalato n ciuitate veteri) ublizini crkve sv. Andrije, -dok

se u isto wiierire negdie u blizini naJazioi "toranj -nit5e, Cip_rijanovoga" (turris tsise Ciprt-alu).5s koji je, po

svemu sude6i, bio Zaninov brat. Na pitanje, midluUm, koie 3e boslijesv-eg-a ovoga s?mo name6e - g koje bi trebalo $asiti: Sto j-e bio lemeliova\9 l-qslo eksplicirane mo6i -u-ranijem- razddbguZ - nU; lako odgo"-v_o1iti. Nedvojbe-no je,_ naime, kako su kasniji ciprianisi u to rani3edoba raspolagali zemlji5ninq posjedom i baviii se s njim povezanomagrarnom proizvodnjom. Dokumenti xII. i )cv. st. na Zatost ne otkri-v.aJ.u mno-go o -razmjerama i nadinu koristenja toga posjeda, osim stodaju naslutiti keiko jq on bio rastrkan po gotovi ciieiom kopnenomdijelu gradskoga distrikLa. Tako se ve(. za MiEovila Lebnardova'zna dajj. posjedovao zemlju u Zrnormici, u wijeme kada Zivi i djeluje zaninCiprijanov spominje se njegov posjed u -predjelu

^/anorn grus, dok se

iz wemena spr Ciprijana sp^ominje i posjed u Smokoviku, na gfanici stgogirskirn distriktom.sa Sarn ser

- Ciprilan imao je posSEd i uZjvogo56u, u Makarskom primorju {in Crayna), gdie "su ^tak6dler biliu"gg?$,..no nije posve .jasno je Ii i taj posjed" 6io dio rod5vskoganasljedja ili ga je eventualno priskrbio svoiim /aslugama tek ser cipii-jal.""

M. Andi6. Ser Ciprijern Zanlnov. Rod i karijera ...,Rad. Zavoda po!{. znan. HAZLI Zadru, sv. 39/lg97, str. S7-g0.

53 Kada je 19. kolovoza 136o. Prodasa Desislal,ii "z Bosne" prodavao svoju kuiu I placpored nje, polozaj je tih objekata odredjen ovako:"domum suam, positam in Spala6o fu:ciuitate vetert luxta ecclesiarn sancfl Andree cum pa-raflnea, posilam prope domum euctiBucamaioris, prope viarn publlcanr et cum rma volta que est subtus dictam domum,iuxt:a dictam ecclesierm et tuxta v'iarn publicam que est prope domum heredum Brune()t prope dictam domum dicfl Qucii, luxla domum Qannlnl Ctprlanl ex parte occidentis"(PAZd. s.A., sv.4/t, fol.9571 1o'- dvosrruka folijacija). Mjesec dana ranije, poloZaj jekude Dujma Albertova, koju je ovaj amijenlo s Komolom Franjinjm, odrecljenovakcr:"domum suam posltam prope domuncr.rlum heredum petri pekache, prope. lun:jmBilse Ciprlanl, prope domum conuentus frahum minorum, \'iarn et alia latera" (lslo, fol.937Io8', 15.08.1360.). NUe zgor€a ovdje prrdsjeHfl kako se opallca sv. Benedikta 1268.sporila oko jednoga tornja s udovicom Leonarda c,aualcasolt (r,'idi ovdje bllj. 39),odnosno kako Toma arcidjakon spominje Leonarda Carral, za kojega je reteno kako binrogao bifl daleki predak Ciprlanlsa Z prve polovice XIII. st.

5a Za posled Mihovila I.eonardovog !'idi ovdje bllj. 24: tera psth ad Brus u vlasni5tl,uZanina ciprijanovog spominje se o2.ll.l34l. kod navodjenja granlca posjeda stjepanaMihe Dobrinog (PAZ-d, S.A., sv. 1/1, fol. 6'), dok 2. trawiJa 1568. Zanin daje naobradbu 8 wetena te zemUe pokrivene vinovom lozom (isto, sv. 6/2, fol. 72); tetra Ci-brlanl Qaninl ad Smochoulch (ist.cr, sv. 5, fol. 75').

55 "Milinus Stancich de Crayna de Xuogosc vilanus et districhralis domini comifis Cipri,ani" pdznaje se Ciprijano!'tm duZnikom za 42 1/2 perpera na lme 88 galeta njegovavina koje su stajale kod Milina (PAZt. K.A., ktrl 1, sv. IO, fol. 13, 23.04.1391.). Vrloje lako mogu6e da je do posjeda u ZtvogoSiu doiao tek sarn ser CipriJan, t to takoSto bi mu ga darivao kralj Twtko nakon ponolrre uspostave svoje vlasd u ol'im kraje-

50

No, osim zemlji5noga posjeda i vinograda, Cipriani*i su u )ilII.st. posjedovali i vetiko-stado stoke "sitnoga zuba" s najmanje 2OOgrla, kbje su davali na pripa5u (ad pascendum), najvjerojatnije qBosiljinu na trogirskom teritoriju. O tom stadu -govof ve6 spomitjanitrogiiski dokum6nt v 1271., u kojemu se navodi kako je samo StetaSto"ju je stado pretrpjelo trebala

-biti iskupljena s t{n3est ovaca Stosu ilr p"asUri koji s,t ^s"taao duvali trebali isforuditi u Split.56 fl|e ba5posve jasno stqi ti u kakvoj svezi s ispasi5tima u Bosiljini digjenicaita je 1SSA. Bil5a Ciprijanov, vjerojatno brat ZaniJlov, bio optuLen zapi;a"fm i Stete u dva

"sela Si6en5koga distrikta,sT odnosno nisu IiClprianisi tu, na granici prema Sibenskom teritoriju imali kakav pos-

ied. Vza sve ovo," medjutim, valja naglasiti i to da je ve6 sam dingradnje nove palade s dudanom na trgu koji postaje novo gospodarskoSredi5te jasan- pokazatelj kako i trgovina, kao neagrarni oblik p_rye-djivanja,

-rga, d najmaniu ruku krajem XII. st., vaZnu ulogu u defini-ranju gospodarske mo6i roda.

Potjedu6i, dal<le, n roda" *"** tradicijama, ser CiprUan jebio jedan od tri sina ser Zanina. Uz njega, suwemena wela spo,minjujo5 i njegova dva brata, Lowu, koji se pbsvetio karijeri duhovnika, temladjega Dominika, koji se oku5ao u trgovadkiS Poslovirya. K tomu, injihov le otac imao najmanje jednoga, a moZda i dva brata, Jurja iSilSu (Za ovoga drugog nije posve sigurno je li stvarno Zaninov brat),koji su takod-jer atitivno sudjelovali u dru5tvenom Zivotu gada. Ovajsklop obiteljskih odnosa tvorio je onaj primarni krug dru5tvenosti, ukojemu se iskazuje lojalnost i solidarnost rodovske zajednice kao wlobitan element dru5tvenoga Zivota tada5njeg Splita. Svakako najjasnijiprimjer u tome pravcu pruZa jedan inade slabo poznati dogadjaj, ukojemu su u sredi5tu pozornosti bili upravo Ciprtanisi. Naime, ne$dje1371. na jednoj od sjednica splitskoga Velikog vijeca, u raspravi dijipredmet ostaje nepoznat, izbio je na pow5inu konflikt tijekom kojegasu Ciprianisi iskazali svu snagu kohezije i solidarnosti roda. Raspravavodjena u vije6u u nepoznatim se okolnostima izrodila prvo u svadjua potom i u otvoreni fizidki sukob u kojem su se dak podeli potezatii noZevi. Glavni su krivci za takav raanoj situacije, kako to iz$eda smotri5ta saduvane dokumentacije, bili upravo Ciprianisi, te je Veliko

M. Andi6, Ser C'iprijan Zar:lnov. Rod i karijera ...,

Rad. Zavoda po!'ij. znan. |IAZIJ Zadru, sv. 39/1997, str. 37-80

I'ima, negpje nakon 1387. To da su bosanski kraljevt znali zasluge stranaca koJl suboravili na njihovim dvoro!'lma, prije svega Dubroviana, nagrad.ltvan zemlji3nlm posje-

dima potwdjuje Mihailo DINI6, Dubrovdani kao feudalcl u Srbiji i Bosnl, Istotlskiiasopls (Beograd) IX-)Vf 959.

56 Za trogirski dokument lz 1271. vidi ovdje bilj. 23. PreFostavka da je stado irnalo naj-

manje 2OO grla temeui se na kasnijem trogirskom zakonu (reformacUi Statuta)' po ko-jemu Je na svakih l0O grla stoke sibroga zuba morao bid jedan pastir. O tomu, kao io Bosiljinl kao mJestu ispa5e i za splitska stada, usp. Mladen nnel6, Cospoaarski a^s-

pekd stoiarstva cetinskog komitata, AcA hkbflco-otronomica Iugpslavlae 14/1987.sz srpIStc-SRuSaLovtc, zapisnrct ..., lB7.

5r

vije6e naknadno donijelo odluku o priwemenom protjerivanju i to tako9:-l:^.jt:^ti ,9jp!3"b" protj,gJan -na dvq mieseia rl rrogir. cipirijanzanrnov na tri mieseca u sibenik a nlegov brat Domin"ik na' ie'uiimjeseca u zadar. No, koristeii svoje

".eiq"s marievsrrim a"oro-, -r.oje

su potjecale {erojatno jos iz weme'na kada je ;;i t rri; Lamo boraviokao, gradski pok]isr a tole su kasnije uii. ""-"-"""aZene slidnimKonrS{rrTa .9ef 9ipTjala, loq se obratio kra$u traie1i njegovu inter-venciju. I{ralj je Ludovik, dakako. pomilovao 5ra6u I

-,riinou, strica teim dozvolio powatak kuii, nalaZuii uledno

"piit"toj r.'6-""i kako ih11p:t,_ryi1ntq- I^tr"g,..uz, opomenu kakb ne smtiu a?ut liSe uiinili akozele lmau njegovu milost.od

No' -iako ovaj slabo pozna.Li {ogadjaj jasno ekspricira snagu lojal-nosu. i. kohezije primarni rodovske" rai'i:a"ice- "ir{"-ip^r. ,r- u"r-i'kojp:Ij. ,t lo*j^qlTo. u ovome konkrernori slucaiu.

-

"i;""rio na koji srlnacin i tormalno bile uredjene ove veze rodor.ike s6hdarnosti i "osla_njanje na pripadnike uZe-rodbinske zajednice. Ri;l;, zapravo, otomu da se iz salgvaqe i poznate aoii,t-enta"ir";i; tesko dadu,u.:<y1! organizacuske forme u kojima se iskazuj6- ou" drrstvena sila;,

ttT,r,, ::_p^ri t_opu o .rodbinskim -zajednicama. viSestrukim obiteljima

lj:..":.^jJs19^._,q9veza1im ari ipgk fiziil<t razdvojenim temeljnimo'uswenim stanicama koje- su i danas najradirenije " u formi :ecinoi:tavne obitelji.se TeJ< qon6sto- svjeila na. oval problem bacaju podaci op-oT ciRnjan_o'u bf*u, i7.t<ojl! proizrazi "tit<o on "-aori, Jkt"pr"j;toga braka. 1358., jos yvijqk iriie'uio ostoboaiin roaiGiisr.og, Jt".l-teljstva !.natgrna potbstas\ iit<o s6 i sam ia"5i-r.ao -;;"il'u

oEi"a;*itugovornih obveza. Takav se, naime, z$a;urat i;t, i;ii" iz sa{rLajaPllJ:1":lgE, ilslrruqenra sas$vljenog 2. 'veliaee i-ssa.-"

-Splilu. ru ieJasno navocli kako je sam ciprrjan preuzeo ukupno 165' dukala odlL",::llt_tlTglgg: i to na inie dote'svo_je supruge Dobre. no za tajuSupr iznos potom se _kao jamac pojavljuje cipiijanov otac, ser Za'-?i".^^ol: pak., izjavljuje. kako-je sav'rii nouac i iiegovoi k-u(i i kakose ,sg on osobno pobrinuu za njegov powat prvoslSlu "ukoliko se uououCnOSU ul€ze pOtreba za ltm.6u

,...*,,I1.-$9^8"^d]":-"q se razini moZe. zapravo. s podosla sigurnosfi zak-uucru l€ko se ser ljRruanova supruga Dobra dbrzo po ridaji nasla uZivotnoj oqaslosti (oblest iri. porofi, krk; Gqi;drid t",.g,_1^",93J1o_:Hgpljg"gg? bf*, ioS irSe bilo. to "" L

"i"ci:" njezine smrtiva{aro pobrinuu kako bi se miraz wauo oduhu i majci foji su ga i

M. Andii, Ser Ciprijan Zatinov. Rod i karijera ...,Rad. Zavoda povij. znar. HAZTJ Zadnt, sv. 59/1997, str. 37_g0.

s8 Za cilelu epDodu usp. harr LUCIC, foXlesna siedoianstua ... l, 652.5e Za or'rr prth .t-ljivu klasi{ikaciju, utemeryenu na interdlsciplinarnim dostignu6ima suwe-menih znanostl o do{eku, usp. Zdenka .tRruexovtc-Rouen, Roa I grad. Dubrouaikaobrblj od "flII do XV stoljra, Dubrornik 1994, 2l i d.60 Cipriian je spomenus dio miraza prlmio od hvoslala Ivzurola, oduha svoje Zene, joS14. sfudenoga 1357., Sto je bilo rEistrirano noLarskom ispravom pAZd, S.A., sv. 4/1,fol- 5ll7 (dvostruka folijacija). Isprava u kojoj se njegov otac pojavtjuje kao Jamac zaprimlieni iznos miraza pAZd, SA., sv. 4/1, l5/2g', sa Zaninovim tzridalem ..predictanlquanutatem pecunle et res dotales ... apud se In domo sua et sub sua cuslotlla rece-pisse".

52

M. Andie, Ser Clprijan Zarunov. Rod i karijera ....

Rad. Zavoda po!'ij. znan. IIAZU Zadru, sv. 39/1997, str. 37-80

isplatili. Prvoslav lvanov, Dobrin oduh, odito nije smatrao kako mu jeza sve to dovoljna sarno zetova rijed, tim prije 5to je dio dote bio is-pla6en a da to nlje bilo zabiljeLeno javnim instrumentom, te jepoZurio u ku6u zetova (rca (za dokument se navodi Actum in domodicti ser Qanninil i od njega zatraZio pismene garancue za powatpok6erkine dote. Cijeli, pak, ovaj sldop jasno otkriva kako je, bar uovo vrijeme, ser Zanin stajao na delu viSestruke obitelji, kpju je. povei spomenutoj tipolo$ji, tvorila zajednica oca i sinova.br Dobra,ipak, nije umrla tom prigpdom, pa je Ciprijan u prosincu idu6egbdine preuzeo ostatak

-rnrlaza do -ukupne vislne od 447 dukata.62No, prva Ciprijanova Zena nije jo5 dugo iza ovoga /ziv1ela, Sto se rnoZezakljudih iz dinjenice da se on opet i.enio 1368., aaHe desetak godinanakon sklapanja prvoga braka. Njegova je druga Zena bila Dunana izpoznatoga splitskoo roaa Papali6a. k6erka Kreslola Petrovop.63 no niienakon sklapanja prvoga braka. Njegova jepoznatoga splitskog roda Papali6a, k6erka Petrovog,63 no nijejasno koja je od dvije Ciprijanove Zene bila i majka njegova jedinogsina Strr ga biljeZe poznata wela, ovdje na podetku spomenutoga serAntuna. Kada je, pak Ciprijan primao ovaj dru$ rniraz ve6 vi5e nijebilo potrebe za odevirn jamstvom, iako je njihova obiteljska zajednica,kako se iz drugih primjera dade zakljuditi, i datje trajala. Valja svemuovomu, tek zanimljivosti radi, dodati kako je i Dunani ovo bio drugibrak - u prvi je stupila dvije godine nakon Ciprijana, u svibqi.uf 360., a njezin je prvi muZ bio bradki vlastelin Mikoj pok. De5ka,badok je u oba krraka Dunana donijela miraz podjednake visine odIOOO libara.

Nikada formalno razwgputu pro5irenu obiteljsku zajednicu serZanina i rljegova sina Ciprijana potwdjuje, prije svega, dinjenica da jedudan u obiteljskoj paladi na trgu sv. Lowe osLao zajednidkovlasni5tvo sina i oca i sredi5te svih poslowih operacija. K tomu je, uwijeme sinovljeve odsutnosti iz grada, a to 6e nakon 1360. biti wlodesto, ser Zanin obavljao poslove za njegov radun. To se jasno vidina sludaju tuZbe Sto ju je u povodu pljadke bosanskih trgovaca 1377.,sada ve6 i kao duZnosnik Kraljevske komore soli i tridesetnine zaF{rvatsku i Dalmaciju, pokrenuo sam Ciprijan, dok je sve poslove u

Podrobnije o takvu obliku oblteui ;nnpXOVI6-nOnApR, Rod ..., 29-33, gdje se islidc iodevo pravo ra,spolaganja "dotalnim dobrirna svojih snaha".PAZd, S.A., sv. 4/1, fol. Mft9, 13.12.1358. Rijed je, zapravo. o dva odvojena instru-menla - jednim Cipruan odlttije kzrko je primio konadni lznos dote, dok druglm njegov

ot:tc Zantr jamdi Dobrinoj majci, gospodji Margariti, kako 6e "ducatos ... quos hodieCiprianus suus lilius ... rccepisse ... tenere et saluare ... et condnuo in sua custodiahabere".Ser Ciprijanovo preuzimanje dote njqove Zene Dunane, procjenjcne na vrijednost odl@O libara, od njezina crca, Krestola Petrovog Papali6a, zablljeZeno je instrumentom od

17. lipnja 1368. (PAZd, S.A. sv. 6/3, {ol. 2O7'\.

Bradni ugovor. sa svim potankosttma aranZmana koji je ukljudivao I osiguravanjcnrogu6nostl mladome paru za Zivot u gadu, sklopljen je izmedju Duniurina crca, Krest.o-

la, I Mlkojevih staratelja. Guida i Ma-rga-rite DiSkovii s Brai-a, lO. svibnja 1360. (PAZd,

S.A., sv. 4/1, fol. B2N7).

6l

53

M. Aniid, Ser Ciprijan Zankrov. Rod i karljera ...,Rad. Zavoda po!'ij. znan. HAZIJ Zadru, sv. 39/1997. str. 37-gO.

sv_ezi i timg u Splitu stvarno vodio njegov otac ser Zarfin.Bs Naslidan-bi nadin valjalo-protumatiti i okohdsti pod kojima je u stude-nom 1368. stanoviti Stojac._Mildi6, odnekud ie Bosnel skk5pio ugovor3 $oggdignju sluZbu i uienje rnornarskoga nauka kod'spliiininaGrube cvitkovog. Naime. sam je ugovor sklo-plien pred ser Zaninovomradnjom, r gyaj je bio naveden i kao jedan od svjedoka u odnosnominstrumentu.bb^ Nije, zapravo, te5ko pretpostaviti kako je Stojac stupioy konta]<t s Ciprijanom dok je ovaj obavliao svoje poslove

-po Bobni

(o tim 6e poslovima jo5 biti rijedi), od njeg dobio preporukri za oca,loj! se onda u Splitu pobrinuo Bo5njan-inu na6i - orio Sto je ovaj

traiio.. , No,- dok- je poslorma i obileljska veza oca Zalrjna i sina Ciprijanaipak kako-tako zasvjedodena, dotle se isto ne moze ustvrdttt za^ o6talesrorlnike. Ciprijan, dodu<g.., u jednoj pr€odi brata Dominika navodikao kor-npanjona u poslu,67 no ve6 hekoilko mjeseci kasnije ovaj se isarn, ali uz oievu su$asnost, upu5ta u poslovne pothva-te.68 -Je Iikasnije, i \ada, do5lo-izmedju bra6e do podjele o6ite6ske zajednice,poznata i dojrtupna wela naZalost ne otkriva;u. S druge strand, Zaninov brat- a ciprijanov stric, ve6 spominjani Juraj, sarriostalno je skla-pa9 poslo'rne _aranZmane.6e. ali je u- odredjenim situacijania ipakra6unao na ne6akovu qo-mgc i, po-svemu sudd6i, uspijevao le osigura-ti, kako se to moZe zakljuditi iz toga Sto jo5 u velja8i- 1386: CiprTjanaimenujg qvojim zastupnikom u svirn sporovima koje ie u6udu6eimati./u Konadno, Ciprijanov drugi brat, arcidjakon Lowe kod skla-panja je lgovora i obvez4 takodjer nastupao samostalno, 5to je i ra-zumljivo obzirom na

- to dq, senjegovo djelovanje ipak ogranidavalo na

poslove vezane uz crkvu. No, kada je pisao svolu bporu[u, ipak je zanjezine izvrstelje imenovao oca i brata. Usliied loga

-morali su zanin iQip,rijan -odvojiti dosLa wemena kako bi u

"djelo lroveli Lowinu volju

$ede jednoga srelrnog i pozla6enog kaLeZa Sto ga je ovaj svojedobioprimio \ 4og od Lada5njega ston5kog (i kordulanskog) -bist<upa

XIe-qrenla. _Cijeli je posao oko samo jednog Lowina legata podrazuhrilevaodvostruku izmjenu pisama sa stonskim biskupom, prodaju kaleZa te,

65 Dokument o sludaju pljaike bosanskih trgovaca lz 1377. objavio je, uz neka ispuStanja,Madimlr RISMONDO. Pomorski split druge polovlne xw stoljeca. Notarskel-rnbrevijahrre, Izdaqia muzeja grada Spl1la 511954, lg-Zl.

66 RISMONDO, Pomorski Split ..., 45-6, l5.ll.lg68.67 Cipriian, u svoje "et nomlne Dtrnine sui frakls" sklapa 26. veljade 1368. jedno

trgovadko dru6tvo (PAZd, S.A., sv. 6f2, fol. 78').68 Dmine 2. rujna sam sklapa kreditnt aranZman, no pri tomu se navodi kako to dini

"crun consensu et voluntate dicil sul patris" (PAZd, S.A., sv. 6i3, fol. 122). paterna p,<>lcstas koja se iskazuje ovom prigodom siglrno nije posliedica Domlntkove mladosd,budu6i on JoS 1358., dakle deset godkia ranije, preuzirna prvu duZnost u uprawlm U-jelima grada (usp. STIPISIC-SAUSAIOr,fC, Zaptsnici ".., tTS, gdje se ser DomtntchusGianlnl clprlanl imenuje za nadzornika "nad lzvorlma i mostovima u detwfl sv. Duj-ma').

6s PA7d, SA., svezak 6/1, fol. 16, 10.05.1962.70 Arhiv HAzu, r a 4ob, fot. 33, 2b.o2.la86..

54

konaino, isplatu_dijeia dobijenoga novca prioru zadarskoga dominikan-skog sarnosLana./l

SmjeSteni u ovakve U*.arrr"* obiteljskih odnosa, podeci Cipri-janove -dru5tvene karijere padaju ne5to prije njegove pojaye u poslov-nim krugovima, bar ako sb sudi na temelju onoga Sto otkrivaju- r,rela'Naime, rI kolovozu 1354. Ciprijanovo se ime po prvi puta pojavljuje uzapisnicima sa sjednica splilskoga Velikog vijeca, u ko_jemu je- 29' is-tog nr-ieseca bio izabran za jednoga od f izbornika (electores)-/' ,Ovaiiz6or,

" pak, daje mogu6nosf zakliuditi pone5to i o wemenu rodjenjasplitskoga patricija, 6udu6i je u trenutku izbora, pa samim time isirdjelovanja u radu Vije6a, morao ve6 biti punoljetan, odnosno moraoje imati n-aw5enih dvadeset godina Livota. To praktidno znadi kako jeCiprijan rodjen najkasnije 1-334., a njegov brat Dominik 1338' No,b€z obzira na ovako relaUrmo rano datiranje njegova rodjenja, on se uposlo'"rrim krugovima pojavljuje tek nekako u isto doba kada segovori i o njegwoj prvoj Zenidbi. Najstariji .zapisi u f1ojimq seSporninje niegovo sudjelovanje u gospodarskome Zivotu potjedu_ s krajal-357. i iz poietka 1358., a prvi medju njima, zapravo, Ciprijanaspominje samo kao s{edoka jednoga ugovora i instrumenta koj.im jeon re$striran. Ono, 5[o je u -toj prigo& interesantno jest to Sto seugovoi sklapa u trgovadkome du6an^u Bernarda iz Firenze koji je u -toA6tra Zivio' i djel6vao u Splitu.73 Sto mladoga patricija smjeStapraktidno u sarno sredi5te gospodarskih $banja gada.- Dokumenti, pak, iz pfuili mjeseci 1358. o-tkrivaju kako je-tadaCiprijan vef zakupnik prihoda solinskih mlinica koje su bile uopdinskome vlasni5fr'u, i da je mlinice zakupio po cijeni od IOOO liba-ra za godinu dana. S ve6 u$avljenirn _zakupgm, skl-ap3 sada Ciprijanposljednjega dana sijednja 13E8. pornalo neobidno druStvo ! D_ujmo-mMarinovim- ko.ji je u lsto vrijeme pod zakupom drZao. nadbiskupskeurLinice u Solinu uz cijenu oa f SO- dukala na godinu.Ta Naime, dvo-jica se zakupnika udruZuju na takav nadin dq dijele rizik i dotritbUalu zakupa i, vjerojatno

- {o tonlu u sannom dokumentu nema nikak-

ve iraznake) zalednitfti uredjuju reZim rada ve6ine solinskih mlinica. Ukojoj je mjeri bvakvo dru5tvo bilo unosno i je li izauaJo ne$o{ovanjetori6nit<a,

- saduvani dokumenti ne otkrivaju, ali otkrivaju relatirrnoneiskustvo dvojice mladih plemica koji su se otisnuli u poslorrni Zivotgracla. Naime,- njih 6e se dvojica u svezi sa svojim dru5tvom zaEksploataciiu mlinica na6i pred splitskim biljeZnikom jo5 jednom' u

M. Andi6, Ser Clprtjan Zantnov. Rod i karijera ...,

Rad. Z-avoda po\,'ij. znan. HAZU Zadn1 sv. 39/1997, str. 37-8O

71 Sve poslove oko kateZa lz Lowine ostav3tine registrira zadarski biljeZnidki spis od 29.

rujna 1377. lPAZd, SZB, Petrus de Sergana, ts. II, fasc. 10. fol. 3-3').

STIPISIc-SAMSaI-oLC, Zapisnici ..., 129.

PAZd, s.s., sv. 4/I, frl. 7'/19" 26.11.1357.:'Actum in stacione Bernardi de Florentla

presenflbus lpso Bernal'do et Cipriano Qannini"'74 pAzd., S.A., sv. 4t7, fol. 15728'. Slijededl unesak u biljeZnidku knjigu jeste gore (bilj.

54) spominjani ugovor kojtm se regulira wa6anje dote ciprijanove Zene l)obre.

72

73

55

::-!"j' iste god.ine. kada su izmijenilt jarnge za svoje rnedjusobne ob-veze. pri demu ie za,Ciprijala jamni6 ier Dujam #.-Lrr; a za DujmaMarinova niegova ryu. \g6s.poajJi'6i*".

Takav poiez majke nije basodusevio Duimova bralar iosifia. u"ii u . toj isioj prigodi regsrrirasvoje odricarile oa, o.tu., -L":{ p.,}iaze iz -,]gouoi"'slb in skrapajunjegova

. majka i .brat,, osrairlii ^ u---obve4i-- i"rfii"iiri ? brar.ov veiprimljeni miraz. Konadno. istom prigodom ;'d"j;-oii"- pismenupriznanicu kojom ggituje kako. je

"'d_- bp;ij;r"!?'i-io""rs dukala naime obveza koie se moraju iy'rruriu "rhu'i"fupil"zi" "axup njegovihmlinica'7s Sve- ovo.

. a pii tomu naiilsnue .rosifiouo

' odricanje odobveza za maikrr i brad. o*ti* '.rdsxudtuo-i"'Ii"Jr"r',o"t

dvojicemladih palriciii 'u.po""ttu il"r;;."#u;;".,o iilr',"". kako je zacipriiana zakio i?d. .y"pj.gtio

-or.""r"t, F ;; ';;r ";;;u'ro pojavrjujekao zakupnik' soiinskrh-'-ilrini""-"i';t"*a ""rsEs..u!o'li"., oper uzcijenu od t0o0 ribara. na godinu zo " posao -" ""rri"ii"-a

nije ipakvodio samo cipriian. iaro su--[oc"r,,ri ugouo.i i- birjeznidki spisi $asirina njegovo ime. To se jasno vi"di i, priznanice koju 13. ozujka 1360.,kao naslavak u{ovora;kr.pij;;;-g"" t3s9., lzcl$e spritski palricijTeodozij Leonov"77. -rim.doku'ri;;6;. naime. Teodozij ocituje kako jena ime duga od 1000 ribar^ t^ ,uku_p opiinskih nriinica primio odZanina (da[le od oca.-q^le sarnoga ,rr.rp,iil"i'"iiro#'sst tibru i 4solida. osrarak rt9, toQo lircara- foLro'sio j; .rij;i;; sam Zaninprigodom svoga putorvanja u ugarsliu. n". r.i"r;.uJti"'iuor. kamo jei5ao kao opiiiski poHisir tpri-niir"^tacto pe'r ipiunt ser eaninumin Hurgariatn in ainbaratam' comuris spareu ;i- p;";;,rJ" er omnibusaliis pVo dicto itinere). a"t -j"-- ar"C dio toga novca polrosen zaopravak mlinica i kupnju noviti 2., i"lr"._,,^,T:. Ciprijanovi se poslovi vei tida. ne ogranieuju sarno na zakuprrurnrca. pa se niegovo ime moL,e nagi i na- dva *f* u knjizi ukoju su r3s'. i -rl,o?,

"noseni-fioiu"i o ""pr"u .-iitiir, dadbina usarnonre gradu. Tako je pod nadnevkom g. tbtouora i55*g. zabirezenokako je ver cibrian a; 7;"-';;;; i solida. rrzne prisrojbe zajednuvolovsku kozu. dok je u'zbirrio-" popi"u ubranih T;ih pristojbi iz1359. na ime razne "trgovadke ,oai (i,brcnaptiE). r.irpi;"n" i proda_ne. prario ukupno 36- tibara i 15';;iici;7r'*ri-i;,il"l. u svibnju1358., u ono wiieme J€qa.j; "r.i;iuJo poslove s Dujmom. primio odJakSe pok. nuiktire n dukLta r<.o-ie * mu jg^ ovaj uigo*o ,,temeljem

jarrre isprave" (per pubticum nsntiltenimi.fo "sjj.aiiS]'iseo., vei suzabilieleni i prvl Ciprijanovi trd*.kl-krlat;i *jiJ.ii't^ u kojima seon pojavljuje kao porlerirac za-t<reaiie ;d;; " oiliir.frtgo"rdke robe

M. Andi6, Ser Ciprijan Zatinov. Rod i karijera ...,Rad. Zavoda povij. znan. HAZTJ Zadru, sv. S9/19g7, str. SZ_g0.

75 Tri bilie2nidke isprave od 23. svibnja 1358. pAZd. S.A., sv. 4/7. for.3r/43-3r,/43'.76.Antonio KRItKrcH. Dcrcunenti per ra Storia di Spalato (1341-1414), Arfi e ntentoticdella suieLi dalnata di storia 1nb:ia III_N/I934 (Zaral,70, i4.0g.135g.77 Arhiv HAZU. I a 4ola, fol. 3_s'.7e pAzd, S.A., sv. lb, fot. 19' i 32.7s pA7d, S.A., sv. 4/t, fol.30/42, 1o.o5.t358.

56

M. Andii. Ser Ciprijan Zaninov. Rod I karlera ...,

Rad. Zavoda povii. znan. LIAZU Zadru, sv. 3911997, str. 37-80.

tpro mercimoniis).8o Kao duZnici se pojavljuju Spli6anin Dmine, van-bradni sin Dujrna Franciskovog, dUe se zaduZenje penje na,lo0 libara,ali i trgovci koji dolaze iz Bosne, kao Stanac Vukojevi6 iz Zrnovnice uLa5vi i bra6a Domko i Dragn iz Uskoplja, koji su CiprUanu ostaliduZni 18, odnosno 32 libre. Ve6 i sami iznosi kreditnih zaduLenjaupu6uju na zakljudak kako je izmedju ovih ararilrnar.a postojalaodredjena razlika. Naime, u sludaju Spli6anina Dnrine zadwLnica ljero-jatno pokriva sur preuzetu robu koju ovaj obe6aje isplatiti u odredje-nome roku (do BoZi6a), Sto potwdjuje i dinjenica da se Dmine istogadana zaduLio i kod Marina Laurencijeva i MiSe Dubrovdanina zaskcrro istu svotu, 95 libara, s istim rokom vra6anja uzetoga kredita.8lU sludaju, pak, bosanskih trgovaca wlo je rjerojatno rijed omje5ovitom gotovinsko-kreditnorn poslu, pri dernu visina zaduLniceupuduje na zakljudak kako je kreditom pokriven tek onaj dio robenabavljene u kreditorovu du6anu za koji trgovci iz zaJedja nisu imaliu tome trenutku dovoljno novca ili druge robe, Sto potwdjuje i poda-tak iz zaduLnice Domka i Radina o tomu da je ugovor u$avljen usarnome du6anu (Achtm in stacione\.

Bilo kako bilo, dini se kako negdje u ovo doba treba staviti iprva putovanja samoga Ciprijana u dublje zaledje, putovanja o kojimakasniji dokumenti govore mnogo viSe. Na takav, pak, zakljudak navodiinstrurnent kojim je 8. oZujka 1361. registrirano kako je Ciprijanovotac Zanl.in toga dana isplatio 15O libara ser 'leodoziju Leonovom naime duga [oji po nekoj zaduLnic.i (uigore cuiusdam instrumenh') irnaonjegov sin.62 Odi$edno, sarnoga Ciprijana u tom trenutku nije bilo uSplitu, a je li dug ser Teodoziju bio rezultat kakvoga ranijeg kreditreogaranZmana ili, pak, dl.tg koji se vukao jo5 od zakupa solinskihmlinica, ne rnoL,e se utwditi. U$avnom, potkraj iste godine Ciprijan jeopet u gradu, a jedan dokument iz prosinca te godine jasno upu6ujena zakljudak kako se njegovo sudjelovanje u dru5tvenome Zivotu grad-ske zajednice ne svodi samo na obveze u Velikom vije6u gada" Uradu je Vijeia, naime, Ciprijan wlo aklivno sudjelovao jo5 podetkomf358., kada se javljao sa svojim prijedlozima, a iste je godine bio bi-rari za procjenitelja (extimator), potom na&ornika nad mostovima iputevima u detvrti sv. Dujma, a u svibnju sljede6e, 1359., godine i zaadvokata kurije.ss U prosincu se, rnedjulim, 1361. mla& patricijspominje kao jedan od dvojice predstojnika bratov5Line sv. Nikole deSerra, koja je - svoje sredi5te imala u istoirnenol crkvi na Marjanu.saSve su to ipak, kako 6e se kasnije pokazati, bili tek mali koraci ujednoj karijeri vi5e no bogatol dastima i poloZajima.

80 Arhiv HAZU, I a 4ola, fol. t2', 19.o4.136o.; fol. 73', 05.11.136o.; fol. 85', 18.12.1360.O crvakvom obliku kreditne trgovine usp. RAUKAR, Splilska kredilna ..., 77 | d.

8r Arhiv HAzu. I a 4ola, fol. 73', ob^11.1360.82 PAZ-]' S.A., svezak 14, sves. l, fol^ 68.83 STIPISIe-SAMSru-or,r6. zapisnici l7o,08.01.1358. I r74,27.02.1358.:175,

27.O2.1358.: 227, 28.r I.I35B.; 239, ....05.1359.84 KRI'KICH. Documentl ..., 83, ll"12^1361. Usp. takodjer I NOVAK, Povijest..., 393.

57

NS_ol ovoga prvog va-la inficrmacija. u saduvanim se dokumentima? neKoliko go$n?. \nsg ne spominju irne Ciprijana Zaninova, prige^Tg valj.a."€istU.-l."ko zapravo ia razdoblji oa kraja 1360. 'do

.136J__l,plibki biljeznidLl gpi"l nisu ni saduvani "kao koher6ntna cjelina,u Jorml_u kojoj su biljeZeni.ss Od lrenutka. pak. potkraj '60_ihgo.dina..)(v.-.st. od kojega opet teku kako-tako oculvani Jpisi {radskih!itj"?l$r. .Ciprijan 9e ..pojavtjuje, u posve novom svjeilu.'On ]e sa-ivec iskusni lrgovac koji raspoluze razrnjerno velikim novcem, "bocau*iskustvom i wlo Sirokom rrrezom posltjva i ulaganja. Tako 2. uEliaeu.kupujg od Dese Radosiia sa soltri za osam aT*dta treei aio Fdr;rnarcilijane, trgovadkog teretnog broda, a ve6 26. veijade 136g. bipri-jqn..toii.u,toj prigod_1 nastupfi u lme svoga mladjeg brata Dorninika.ulazi, u jedno trgovadko drustvo u koje unisi kapitfi od 380 dukata!r ggto\,lr novcu. a njegovi. partneri- upo-la manje (176 dukata, 17 go5ai 12 panula), i to u robi. s tako- formirariim kapitalom nam;Eravaciprijan, zajedno s joi jednim dlanorn drustva, iii 'u Bosnu kdko biffl1o. prvo .r1qp,rod?o robu . a potom novac uloZio u arugu iobulcibrianus et Valcosius prontserunt et debent ire Bosnam et tijsuestireet inuestire in illis rebus et mercimonijs in quibus eis melius uidebi-lui.ou GdJe se i u kojim krugbvima tada'kre6e

""e -*to

uspjesni,lr,eovac 9,tl<rivaju dva suwemena dokumenta. u prvome od 'jih, iiist":,."T

"9egi" po powatku. s. purovanja o kojem se govori r"r gornjemdokumentu. slanoviu Radoslav _Dragosevii iz Bosne Tzjavljuje 5e pireclsplitskim. biljeZnikom 79 ser-va ciprfiana zaninova, dodaju6'i t"r.o g? ligvaj k_qqio od^plerkq capariia "i2 ilosne. koji boravi u- selu

"o. frit i,-le u Milima".6/ Kod-toga valja pripomenuti" kako je u selu vlilima,

kod . visgkog, j.9i sredinorm nV. 3t.

^ bosanski uan Sqepan lv. Kotro-manic dao- podiii franjg-vadki samostan sv. Nikole, kaio ^ prvi samostan

novoutemeljene _franjevadke bosanske vikarije. crkva, pat<, toga sarno-s-tana postat 6e krunidbena i ukopna "crkva bosanske ?ladarskedinastije Kotromaniia i srediSte vladarskoga kulta.88. _ Da ciprijanov boravak i poslovanJe u Milima nisu nikakva

qludajnost otkriva to Sto se 1369. u Sphtu znala kako je upravo9iq.uq ,zaninou jedan od detvorice tambsnlitr gradjana t<irii i, $asigurno56u mogli 1ryti je Ii pedat otisnut na stafiovi[oj isprajvl doistap^ripadao majci tadasnjega bosanskog bana, Twtka I., 6anibl .leleni.6d'lo' pak, znadi kako se-u gradu vez znalo tko od Sphiana i na koji

M. An6i6, Ser Ciprijerr Zantnov. Rod i karijera ...,Rad. Zavoda povij. znan. HAZIJ Zadru. sv. 39/1997" str. 32,80.

85 o stanlu oduvanosfl splitsklh biljeZnidkth spisa usp. RAUKAR, splitska kredltna .... '27id.

86 za kupol'inu I/3 marcilijane usp. RISMONDO, pomorskl spllt ..., 37; dokument kcr.jimse registrira utenreljene trgovadkog dru5tva pAZd, S.A.. sv.6/2, fol.7g'.87 PAZd, S.A., sv. 6/3, fol. lll', 02.07.136g.: "de Bosna, qut morahr in r4lla s. Nlcholaide MiIe".

tt u"p. o tome Mladen erriclc, Gdje je bio podigput p.,,i franjeraikl sarnostan usrednjo{ekovnoi Bosnl, Fyilo?J Insutuk za isloriju (Sarajevo), 2lllggb.89 Odnosni dokumenl u koiem se Ciprijan spominje kao osoba koja kvalifir:ir-ano rnoZeprosudjivafl o ljcrodostqnosfl navodnog pedata majke bosa.nskog bana. u pAzrl. s.A.,svezak 8/1. fol. 31. 22.09.1369.

58

nadin posluje u zaledju, odnosno tko je ve6 imao udesta-le kontakte sbosanskim vladarskim dvorom i tako bio u stanju relevantno prosudji-vati o {erodostojnosli onoga Sto je s toga dvora navodno potjecalo' Iu kasnijim ie se wemenima kao Ciprijanovi poslormi partneri Ppjav-liivati ljudi iz ovaga istog kraja, kao primjerice, DragioS ^Pripilovi6

zakolega je izrijekorn"nagla5-eno kako potlele lz,Podvisokog.eo- -a 99je- je,inad6, bita smle5tena jedna od vaZnijih rezidencija bosanskih vladara)ilV. st. Na tim putovanjima u Bosnu splitski se trgovac, osim trgo-vine uobidajenom robom koja je i inade bila predmet razmjene izr:l.e-dju primorskih gradova i zaledja, upu5ta i u unosnu tr$ovinu servima,kbie-kupuie u Bosni i dovodi u Split.-gdje onda oni daju izjave -ko-jima se- ocituiu kao njegovi setvi.sl Cinjenica. pak. da su mu bilepotrebne ovakve izjave- kupljenih serwa daie za prava zakljuditi kakosu oni bili namijenjeni daljoj prodaji a ne sluZenju u njegor,rrku6anstvu.

No, sve su ovo bili razmjerno mali poslovni pothvati u usporedbis poslovima u koje ie se Ciprijan upustiti krajem 1369. Tada, naime,spiiSt<i patricij ulazi u krug velikih suwemenih poduzetnika i tr$ovacas istodne obale Jadrana koii kroz zakup od kralja preuzimajueksploataciju monopola trgovine soiju. Cijeli je taj ogrornni posao bioomogu6en

-kada je, preuzev5i 1358. hrvatqke primorske gadove -odMletaka, kratj Ludovik prenio na kraljevsku vlast i monopol solnetrgovine, koji je do tada pripadao samim gradskim op6inama. Odsalda se eksplohtacila toga monopola orgNrizira u forml Klalj_evsfe -ko-rnore soli i trideselnine*Dalmacije i Hrvatske, dije prihode kralj dajepod zakup privatnim osobama.e2 U taj, dalde, posao ulazi Ciprtjanfotkraj 1369. zaledno s lrratom svoje druge Zene. takodjer u$-ednimi;plitskim patricijem, Matijoni Kreste Papalidem, i to na taj _n-adin daga godinudana zakupljuje komorski pr$oq. u _gradovima Skra4inu,Sine-nit<u, Tro$ru i Spiifu, te na otocirna Bradu, Flvaru i Korduli.e3

Kao zaku*pnika prihoda Komore saduvani dokumenti blljeZs Cipri-jana, u ne5to drugacijirn u{etima, i u trogodi5tu 1376.-1379' Tada se,-naime, splitski paTricil ne pojavljuje viSe kao zakupnik komorskih p-ri-hoda u oarealenim gradovima, veC kao jedan od nekoliko poduzetnika(dru5tvo su, osim Clprijana, tvorili Mafej Matafar iz Zadra, te Firen-tinci Honofrij Ivanov i Andri.ja Bartolomeov),ea koji iz Zadra u svojimaranZmanimi organiziraju poslovanje Komore i prodaju velikim dijelomvlastitu sol po primorskim gradovima.es Kako bi eksploatacija mono-

M. Andi6, Ser Ciprijan Zaninav. Rod i karijera "..,

Rad. Zavoda po!'ij. znan. HAZU Zadru, sv. 39/1997, str. 37-8O^

so PAzd,, S.A., sv. 9, fol. 216, 29.05.1377., gdje je lzribaj "de subtus Vixoch'.er Osim bilj. 84 ovdje. trgo!'inu sentfina r€istriraju I dokumenll PAZd, S.A.. sv. 8/1, fol.

6l', 25.rr.1369.; sv. 8/2. fol. 129' 28.42.1371-gz O Ludol'ikovoJ Komori usp. op5irno RAUKAR, Zadarska trgovina ...e3 Rr\UI{r{Il, o.c.26: PAZ\, SZB, Petrus Perenganus, B. l/12, fol. 19, 21.12.136S.ea U ispravi od 19. svibnja 138O. navodi se za ovu detvoricu kerl<o su drZali pod razninl

reZimlma zakupa prihode komore "pro h.ibus annis. incepds M CCC LXXVI die primo

mensis julii" (PAZd, SZB. Petrus de Sergana. Busta II, fa'scicolo 14. fol. l8-8').e5 Tako, prirnjerice, Ciprijan T,aninov i Domirrik pok. Franje lz F-irence "kao duZnosnlci

Komore soli i tridesebrtne" (tamquatn ofidale,s cameraruln saLls et b-icesimel lmenuju.

59

M. Andi6, Ser Ciprijzrr Zanlnov. Rod i karljera ...,Rad. Zavoda por,'ij. znan. HAZLJ Zadru. sv. 39/1997. sh. SZ_BO.

.g:,1.?-_:.,_91y- u13e.Uma donijela Sto ve6u zaradu bilo je upuLno zazakupnike da posjeduju vlastite proizvodne kapacilete. vtaiula'skladislal brodove za pomo_rski prrjevoz soli. Kako su,^ daleko najvedi i<apaciteuprerade i proizvodnje soli na cijelome Jadranu uif-bni na otokuP.agu."_ to je posve qrt:gqg Sto je upravo tamo valjalo ;"G;;;[skladiSta. pa je- tako i fiprijan tam"o imho svoj ;ilLdisni prostor koiice-stradali Lijekom pasko-zadarskih sukoba na tcalu )ov. st.e6 N';zadorroljavaju6i sg samo time,..ciprijan je od Fii."u"c" Honofrijakupio i tre6i dio .njegova. *lik€ ie.etiog brod;--;

-a"a iarloilipplp"lq opre,rnljenoga i-nosivosti 9"OO modil5 (oko 3OOOO l.) 3oh, ziI2o- dukata.Y/ No, uz te je posrov-e sa sofu,.ciprijan zadri,ao i svojeposlo'rne interese na prostoru' zaledja, spa;djuei, bC J"e-" sudedi, d,ia

gospodarska p_od^1ijq upravo svolim postovnim i osobnim vezarna.Tako u trenutku kada vet skoro "god.inu _ dana post"p iao ,"k;p-;ik

5:ry:,.^,"1 u. Splitu 9"j. na trre"dit robu Uosansdm trgovcimi. s.Ioi:T1 J9- prigodom dolazi i bosanski .yojyo.da Stanoje JElaSi6, koji1",^-:-9"9931\: qipri?nifa kqnir2 nekakav -stblii" (tabledud za koji deobvezao naknadno isplatiU 5 dukala.ss

^ ..,cini se, zapravo, kako boravak bosanskoga vojvode i trgovaca uSplitu upravo u lom trenutku i kontakti "" $titsft--patricS-em nisubili samo dio uobidajene poslome_ rutine. Destit dana prr;e rio sto jefpti.tsti bilje?nik registrirao nav,edene zaduLnice, a"}aI--'rs-

""iu":'",Yul: j"- Ludovjk u-Budimu izdao pismeni ""tbg-rr*rtsko-dalmatin-skome banu Nikoli seiu obvezujuii ga na osiguihvanje neomeLanoga

d.olaska _"[rgovcima_ iz Bosne ... u na& trrarievs?va- ur,i.t"ii.-i'D"fi?:cije s njihovorn robom", ali i na to da im omogu6i da ';iz ul-r kalj;;-stava sa solju i drugom trgovadkom robofr -og.t- odraziti "na

zajedno s Nikolom crnod6em rz zadra, arbrtre koji rrebaju donijefl odluku u sporuoko nekoga tovara soli sto ga je rr-ikola za njihov radun vozio na svome broclu, a kojije zawsio u moru (occaslone culusdam honerls sztlls honerad per dictos olfitiales suprbarcosio dicti Mcole, quod quidem honus salts naufi.agautt rn rnarr - 1AZA, szB,

-- Petrus de Sergana, Busta II, fascbolo ll. fol. 2Z', Z\.OO.I-SZS.).s6 ciprilano'"a skladi3ta sponrinje instrument od 4. srpnja 13g6. kojim magfskv petarnovdar lz Firence, sE(rovnlk zadra, imenuje svoga prokuratora u sporu koJl ima ili 6einlafl sa ser Ciprijanom Zaninovim is Splita "occaxione cuiusdam murl magaz€nl dicnnr,gistri Pet.i quod ipse habet in paga" pAzd. szB, Ra].nnundus de Modiis, B. vl,130'-1. O unl3tenju tih skladiSta t otimadini soli tz njih za peuiko-z-adarskih sukoba go-vori se u jednome od zahtjeva sto su lh 1414. Spli6ani upuflli u Mletke (vir nobilisCiprianus zarftn ... habuit quodam magazemrm in vestre dominatlonis insula pag| ... -Sime t-JUgt6. Lisline o odnoiailh lzmedju julnoga slavenstua I Mletaike republikewvr8Fz, r93, 18.12.1414.)

ez PAZd, SZB, pekus de Scrqana, Bustra II, fascicolo lO, fol. g, Og.I2.\577.sB za 'zaduLr,j.cu bosanskoga trgovca od 29. sl,lbnja usp. ovdje bitj. s7. zaduienje vojvcrdeStanoja Jelasi6a "pro uno tabledo" pAZd, s.A., sv. 9, fol. 216, 29.05.1g77. stanojevufitulu otkriva dokument sto ga je lzdala komisija bosiurskoga kralja Twtka I., upu6enau Hrvatsku nakon Sto su primorskl gradovt priznali kraljevo whor,ni5tvo sredinom1390., a diji Je jedan od dranova bio i vojvoda (LruBIc, Lrstine r\I/r874, 2BBl.

60

uobidajeni nadin".se To Sto se u kraljevskome nalogu izravnospominju bosanski trgovci i njihova kupovina soli daje za pravo pret-postaviti kako je upravo Ciprijan, kao jedan od zakupnika Komore, alii dovjek s vi5e no solidnim vezalrra u Bosni, imao velikog udjela kodnastanka ovoga kraljeva naloga. Zapravo, trogodi5nje zakupni5tvo pri-hoda Komore dovelo je splitskoga patricija u kontakte s gotovo svimrelevantnim dimbenicima tada5nj-ega dru5tvenoga Livota ugarsko-hrvat-skog kraljevstva. Osim Sto je izravno kontaktirao s hrvatsko-rlalmatin-st<im Uanbm Nikolom Sedom, sudjelovao pri isplatama novca iz zaku'pa za potrebe hercega Karla Dradkoga, upravo je Ciprijan, _zajedno sMafeorn Matafarom, - u nazodnosti samoga kralja i "pred mnogimvelika5ima kraljevstva", 1380. podnosio lzr{eS6e o prihodima Komo-re.loo Borave6i u ovome razdoblju u vi5e nawata i duZe wemena uZadru, Ciprijan je uspostavio tje5nje veze i s pripadnicima vladaju6ega,patricijskog sloja u tome gadu, i to, dakako, ponajprije s onima kojisu i sami- bili bliski kraljevskoj vlasti i kralju Ludoviku. Osim ve6spominjanoga kraljevskoga iteza Mafea Matafara, s kojim je suradjivaou radu Komore, svakako je najvaZnije poznanstvo u tome kontekstubilo ono s Pavlom Pavlovi6em, kojega je u veljadi 1381. imenovao svo-jim zastupnikom u parbi koja je trebala biti pokrenuta pred hrvatsko-dalmatinskim banom ili bitro kojim drugim sudom.tur

No, prije no Sto o$edamo u kojem 6e se pravcu dalje kretaliCiprijanova dru6tvena karijera koja je izravno iztirala iz svih ovihkohtakata i veza, valja na trenutak stati i posvetiti par rijedi nekimznadajkama njegova gospodarskoga djelovanja. U tome pravcu upada uodi kako je najve6i dio svojih poslova, unatod njihovoj Sirokoj lepezi(du6an, kreditne operacUe, veletrgovina sa zaledjem, eksploatacijavladarskog monopola soli), splitski patricij olcavljao osobno, usljeddega je wlo deslo bio prisiljen putovati, od Visokog u Bosni doZardra, ali i Mletaka, kako se dade zakljuditi iz nekih kasnijihdokumenata o kojima 6e jo5 biti rijedi. Kad je, pak, i anSaiirao drugeza obavljanje odredjenih poslova, onda je to bio ili ad hoc angairrran,

M. Andii, Ser CipriJan Zanlnov. Rod i karljera ...,

Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadn1 sv. 39/1997, str. 37-80.

ee Kraljevska Je lspra\a inseri-rana u dokument o istrazi Sto je provedena nakon pljadke

bosanskih trgolraca, no, RISMONDO, Pomorski Spllt ..., l9-2)', kojl je objavio

dokument o istrazi, lspusfio je kraljevski nalog kao 1 salws conducfus koje$a je ban

Nikola Sed lzdao provodeii taj nalog u djelo. Oba ie dokumenta, uz opSirnijt oswt na

politidki kontekst u kojem se sve de6avalo, bitt objavljena u autorovoj knjlz,l Putania

klalna (u flsku).loo Insh-rilnent od 25. travnja 1380. registrira nalog sto ga je ban Nikola Sed lzravno

izdao ser ClpriJanu $ede isplate nekog novca lz prihoda Kamere (magpilicus et potens

dominus dominus Nlcolaus de Zech regnonln Dalmacie et Crohacie b:urus precepit ser

Cipriano ser Zanini de Spaleto presenfl et intelligend - PM.d,, SZB, Petrus de Sergana,

Busta II, fascicolo 14, fol. l3'1. Za isplate Karlu Dradkome PAZd, SZB' Petrus de

Sergana, Busta II, fascicolo lO, fol.5-5',06.11.1377. PodnoSenje izrie5ca "in presentia

quamplurlmum prelatorum et baronum", Sto su bili pobroJanl u kraljelskoj ispravikojom je taj postupak bio reglstriran govori se u lnstmmentu navedenom ovdje u bilJ.

91.lol DAZd, SZB, Petrus de Sergana, Busta II, fasclcolo 16, fol. 13', 14.02.1381.

6l

*.9, ::. jr9i^to_ o,nj€ggvim osobnim poslovima ( sl udaj imenovanja pavta

:itt::g3,,i? z,lstupnika u jednoj. wto odredjenoi pirbi;. ili angazmanna.poslo-vima $oji su-podrazumijyali delegiranje Stuzuenitr ovtasul t<at<orj^l? !ilo,, u slucajg fada su zikupnici ?"g#i.ari i;;; pok. Nikolerasona s obvezom da, u Bakru obavlja duZnost offitialisi Komore.lo2ono Sto i,elirn oydje naglasiti ies"t, dakle, -oas-ustuo*

o"in visokodiferenciranih oblika.,., posTovanla," preko nciora --i- r<roi pid;komunikaciju. znakovitth- za su*emene poduzelnike, t gou". i bankare,5:ii:^y,.:yqie. poslorme mreZe vod.ili iz ;eanogi mJ.ir", -r"r-trajuii

rakol{ateg_oruu koju Le Goff karakterizira kao I "merc'ante

sedentario.Nasuprot ?JiTa stavlja_ isti autor "putuju6e ttgoce" (iI mercanteitinerante), ljude_ koji su;.-hao i ciprijdn zaninovT dobar d.io 2,ivotaprovodili putuju6i svijetomlo3 koji, medjuFr, ri u'to:em srura:u ni:ebio uredjen tako d1 ta putovanjd udini "laksi-a. p.i i6mu vala vodilriraduna i o tomu .g1 "Sr

Ciprijan svakako spada o-o""J f.i"g "rj_mocnijih, i. najbogalijih trgovaia svoga doba s'istocne onare ;aErani,

SoJl su takodjer, . u _najvecem bqoju sludajeva vodili svoje poslove naistovetan nadin.lo4 Nge, medlutini, na ovome mjestu irrisrio -"aglasiti

u{etnost ovakve kategorizacijc, _odnosno razliku izmedju vel,etrgo-vca Inovdara )([V. st. iz - splita, Dubrormika ili r.oglrl-- - oa o"?g" - i,??!^i,"i DrqgadUi tujeu razvoja gvoga poslie8nleg grada, -t"k";narau da se cak moze govoriti- o dva j-asno difer-enlir;na ramojnamodela,ro. utjecali, su .ni.to da je- prdm zaaa.si;g;-veretrgovd Inadin Tj.ggg"-a pjslovanja. bio on " dorna6ega ddrU"-G iti EoSgaf<.Tnogg bljZi Le Goffor,r: mercanle sednetitrio"no hieso"vi suwemenici izclrugih primorskih sredista hrvatske obale Jadrani. "u tome 6e pravcuz.latnrje_ pronfjeqe donijeti tek XV. st., pa stoga niie nikakvo izmena-$jenjg 5to_ tek ciprijanbv sin, u nekohkb .raw?t" "te ipo*injani An-tun, konadno ima i vodi poslove preko svo{a facto72.to7-'_ ?*tgo.yg"9 pitanje u.sveli ! Roslovni-m operacijama o kojima jegor€ bilo rijeci jest riLam obrlaja kapitala i visiria prtina koji jrj proir-lazio iz svih ovih oblika poslovanja. Nazalost. za^ozblljnije"rdsdtarr-,ueu tome pravcu poznata i dostupna gradja ne pruZa dou"oSno mateii-

M. Andi6, Ser Ciprijan Z,arinov. Rod i karijera ...,Rad. Zavoda po!'ij. znan. HAZIJ Zadnt, sv. 39/1997, str. 3Z_g0.

to2 p\7d, SZB, petrus de Sergana, Busta II, fascicoro 12, fol. 6', zo.oz)gza.: ,,Johannescondam Nicolefl Boni promisit domlno Maffeo de Matafaris regio milifl et Honofrio Jo-hannis de Florenda et Cipriano Zanjni de Spaleto oiliflalibus salis et XXX dominl nos-lli re€is ... ire ad Bocarum (Bakar) et ibi esse offiflalis camere Bocari et oflIflum exer-cere bene et fldeliter"

ro3 Za ovakm klaslflkaclu usp. Jacques LE COFF, Mercand e banchlerl nel Medtoevo,Mesina-Firenze 1976, lZ i d.

toa Materi;al za usporedbe zasad je najprishrpadniji u djelu Irmgard MANKEN, Dubrouaiktph-icljat u -ilv veku I, BeogFad 196o, te u radovima navedenim ovdje u bilj. 3.lo5 o zadarskim velehgovcima t bankarima druge potovice XrV. sL ,r"p. xlruc-eernt-CIOLL Zadar ..., 432 I d,.

106 Rr\UI.iqR, Komunalna dru5tra ..., 162 i d.lo7 Bapnsh hanov D Augubia trazt I dobija 1. lipnja 1439. splitsko gradjanstvo, pri demu

se isfide kako je bio "olim factor ser Antonil Ciprlari" (Zlatua lilljiga grada Splita l,Split 1996. 156).

62

M. Andid, Ser Ciprijan Zanlnov. Rod t karijera ....

Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 39/1997, sh. 37-80.

jala. Kako se iz svega Sto je gore redeno dade zakljuditi, cijelo jeCiprijanovo poslomo djelovanje registrirano wlo malim brojemsabuvanih dokurnenata, iz ko.iih se ne mogu dobiti dak ni elementarnikvantitatimi pokazatelji. Tako je, primjerice, nemo$u6e utwditi medju-sobne odnose raznih oblika poslovanja, ili drugadije redeno dto je upoduzetnikovu djelovanju imalo prioritet - kreditne operacije,_ veletrgovi-na sa zaledjem- lli poduzetnidki poslovi oko eksploatacije kraljevskogmonopola soli {odnosno ranije oko zakupa op6inskih mlinica)?

Svakako, odgovor na tako postavljeno pitanje stoji u uskoj svezi sinformacijama t51e ni, s druge strane, govorile o tomu koji_je odovdje pobrojanih - oblika poslovanja donosio najve6u dobit, a koji jeomogu6avao najbrZi powat uloZenoga novca i otvaranje novoga investi-cijskbg ciklusa. 'I'ek pone5to svjetla u ovome pravcu bacaju podaci oweme-nu koje je Ciprijanu bilo potrebno za odlazak u Bosnu, prodajurobe koju je nosio sa sobom te kupovinu onih proizvoda kqji qu s9mo$i d-obaviti na tamolnjem trZi5tu, a _potom i Powatak u Split. Stim- u svezi najsigurnije su informacije koje se odnose na poslove izgodina 1368. i X369., ve6 pretresane u_prethodnome raz$abanju.- Na poietku je, dakle, 1368. godine splitski patricij u svomegadu sve do 26. veljade, kada sklhpa ranije sp_orniljqno trgovadkodruStvo i sprema se s ukupno ne5to preko 550 dukata kapitalakrenuti u Bosnu. Poslije zapisivanja instrumenta o registraciji drudtva,Ciprijan se ne pojavljuje u splitskim dokumentima sve do sredinelipnja, todnije L7. toga mjeseca, kada sklapa ugovor o_preuzimanjurntraza svoje druge Zehe. Tek 7. srpnja, dakle dva{eset dana -kasnije,on dovodi svoga -kupljenog serva pred op6inskoga biljeZnika, kako biovaj tamo . izjawo pod kojim je u{etima pre5ao u Ciprijanovovlasni5tvo. Cini se kako je splitski patricij ponovno u Bosni poLkrajiste, 1368., u onom trenutku kada i5. studenoga Stojac Mildii uzpomo6 njegova oca pronalazi namje5tenje u Splitu. Tijekorn drugepolovice 1369. Cipr|an je opet jednom sigurno putovao u Bosnu, a uSplitu je bio 25. studenoga te godine, kada je, odito po powatku,njegova novokupljena sel'va davala pred biijeZnikom iziatru slidnu ongj5lo ;u je dao sen' doveden sredinom 1368. Nakon toga je r"rslijediloputovanje u Zadar, gdje je 21. prosinca re$striran posao oko prvogjednogodi5njeg zakupa solne komore.

U-$armom, lijekom dvije pretresene godine- Ciprijan je najmanje Lriputa sigurno boravio u Bosni. Je li za ona detiri mjeseca, koliko muje p*i puta trebalo za odlazak i powatak, a Sto je i inade bio r,jero-Jatreo rok potreban za obrt relatirmo visokih iznosa ulozenoga kapitalas t<atcvim je poslovao ovakav veletrgovac, uspio rasprodati sve ono 5toje ponio iZ Splita i za taj novac kupiti novu robu u Bosni ne moZese

-sa sigurno56u govoriti. U svakome sludaju, medjutim, osLaje za,k-

ljudak ki<o je on u ove dvije godine otvorio ukupno tri invesUcijskaciklusa (ovdje se investicijskim ciklusom oznaduje ono Sto se u lre-lima podrazumijeva izridajem po kojemu trgovac treba ire Bosnam etdisuestire et inuestire), no u kojoj je mjeri te iste cikluse kroz ovowijeme zatsrorio ostaje posve nesigurno. Oprez kod formuliranja tlilokakvih zakljudaka $ede tralania svakoga investicijskog ciklusa nalaLu

63

ls-$azivanjq sto ih je svojedobno o sridnim trgovaikim openaci.iama uMlecima. dakako na_.temeiiu mnogo opsi..,ge i-;gilu; iitl-i"t""u..proveo F.c. Lane. ukratko. Lanedvi r6zultaii potriiui,i r<ako ie traiarile::*:F^J:jedinog -ciklusa

rlateko nadmasivatd;;;;- ir^fr.a:i "jffi;hpoKrennJa. iri dr-ugim rijedima kqko je wijeme po"treurio iûnovdavanje robe s {ojom ie leaan -cikrus 'poLte"li-uiro mnoqo duze

:9. _plyr" i_zme$Ju aviJu olerhcUr.loo Uos^ralom. i "oLia:.i?"irii"izaouzntca za robu,r s kojom su inade splitski rrgovci odlazili u zaledjey-gyo isto doba.ros znatno sy yanji oâ mpirat-a " r..ii-

je u vefa'6i1368. ciprijan $enuo na put. tv 6ga nile'tesko-rir.i:"tid r."r.o-",zapravo, veze splitskoga .patricija/trgoica s- whom dru5."tvene piramidesuwemene Bosne naslajale i trajaliiz potrebe za sto laksimî brzimobavljanjem krupnih trgovaikih,5peracga.. Vremenom ie. meiiluUm. sud.lelovirge u dru5fvenome, priie sveoapolitidkom.Zivotu,

-poprimati sve v66e zndtenie " ;;i Ciprud;;.; ;j.fi-yarlu. cini se kak_o je_ stvarna prekretnici u tom s"iisi" rid Jmrrkra]ja Ludovika, nakogr kojg u hri,atskim t.a.uiû, ["J"uostatom i uf.!:lgr ugarsko-hrvarskom- krar.ievsrvu. pocinji ;a;btj; duboke krize,Karakterizirane nemirirya i._ sukobima. sto i-e okoniad u mnogim as_npk.uma. $agrdnom m.leladkom okupacijom dobroga diiela drvatskeooare Jad-rana. prvi,

.znak da se splitski patriciji nalion razdobljaburne gospodarske akurrnosu. poc_eo iirtenzivniie uaiiu poiiudk m dj;r;vanjem jesLe njegqv 19]<torski pol.oZaj na del"u sptibk6 opei* "-iip_njr,vs5pnjrl 13.85.110 Bilo je to vei qtepe akuhd r.riri. i.^"a" nutarrlii

::Ipl]^ rlig_*-hl.:qh frakcija razdiru liarjevsrvo irn"t i. onemoguiuiudisplrrst{e _upravljaeke slrukture da nadju pogodnu osobu iz " redovavelikasa koja bi obnasala dr,\Znost .graaskoga. t?"eia-r ri-iamjesto toga,p:fld"i:l, ,v].a.!aj,uie,

"sudadke" eli"te izmEdlu sebe "u"i.og, m;eseia

lr^T^tr,r rektora. koji, po dubrovadkorn uzoru, uz pomo6 Vgeea i su-:iS yqot]j,{ gradom..Iq*. u to je tnjeme ser iiprilan jo5 uvijek iposlowro aktjvan, pa l3BS. puluje u Ml-etke. a i3g5. "sudleluie,

$rim-:-9.1"9i,u,j"tugT. {€oyalkom^-dru5tvu koje trguje velikim t<otitiha."asira.rrz u veljedi sljede6e, rs86. godine, -o deinu je naprijed vei bilo

M. Anaii. Ser Ciprijan Zanjnov. Rod I karijera ...,Rad. Zavoda po!'ij. znan. HAZTJ Zadru. sv. 39/lgg7. str. gZ_80.

ro8 Frederlc C. I-ANE" Ritrlo e rapiclit.i di gfro d'affari nel conrmercto venezlano, Studj lnonore di Gino Luitz;ato l, Mllarm lgso, 26s i d. RAIJKAR, Komturalna drustva ....167. upozorawr, nredjuttu:r, kako .je kod manJih trgowrikih op€racija obrtaj kapital:rzacijclo bio brZi.

\os 7u iznose splilskih zrduZnic.a sredinom XIV. st. kvantitadrme pok:v-atelje daje RAUI(A}I.Splitska kreditna ..., 72.

rro NOVAI{. pouliest..., 3ll; DZ XVVtg76. SgO, 24.O6.138b.; b36, tg.O7.l3BS.rri Poslednli je takav kntz 1384. bio beur stjepzur Lackovi6 (NovAK, pouijest..-, grl)_ll2 pn1 u Mletke biljtze radunske knjige spliisle opiine, po kojima su;ser cipri:rno serzanlnl" 1383. isplaiena dr,a dukata "pro uno quaterno cmendo venedas proracionibus comunis scribendis" (pAZd, S.A., sv. 36, fol. 6). Instrument u kojem jerijcd o trgoradkom dru6hu: Arhiv bIAZlJ. I a 4Ob, fol. lT',08.02.1886. _ ser perarIvarrov izdajc protwdu kako je "pro se et. ser cipraino z:anlnl socio suo,' prirnio odMarina Tendiia iz splita g2 dukakr kojc M:'in "habuit ab ipsis in ca^seo ... adnrercandum et dc omni lucro"

64

M. Andii, Ser Ciprljan Zanlnov. R.od t karljera ...,

Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 39/1997, sh. 37-8O.

vei govora, stric Juraj Sa imenuje zastupnikom g gvojim .sporovima, au srpnju iste godine alitualan je i spor oko paikih skladi5ta soli. Noto su, zasad, posljednji dokumenti koji govore o ser Ciprijanovu bo-ravku u prirnorskim gadovima prUe odlaska na dui'e wijeme uBosnu na kraljevski dvor.

Taj, pak, -odlazak pada u wijeme kada se u nutarnje sukobe- ug-arsko,hrvitskog kraljevStva, Sto su kulminirali zarobljavanjem- kraljicaElizabete i Mari3e krajern 1386., sve vi$e podinje uplitati trosanskikralj 'lVrtko I. Boravak splitskoga patricija na njegor,u dvoru registrirapo brvi puta pismo Sto ga je -kralj iz Bobovca ,uPutio u Dubrormik2O.

-tistopaaa tggZ., traZ€ei od tamo5njih vlasti da upravo Ciprijanu,koiega sc: u pismu oznaduje kao "plemenitoga .muZa ... na5eg vjernogaI ciiEnieno$','isplate "svel"o-dmilar"L1 6o1to6.[".tts U pisnru se nadaljeizrijekom navodi kako je kralj "plemenitoga muZa Ciprijana" zaprauaposlao u Dubrovnik, iz -Lega se nedvojbeno rnoZe zakljuciti kako je doioga trenutka splitski patrici; boravio na dvoru bosanskoga kralja. I

godinu dana kasnije, u studenome 1388.. ser Ciprgan je opet u Dub-iovniku po istom poslu, a njegov je odnos s kraljem u propratnomepismu jo5 jasniie ekspliciran. Twtko, nainte, Dubrovdanima preporuda-muZa podfenoga i mudroga, g{ospo)d(i)na Cubrijana Zanini(ja, n-aSegadvora ilugu i Vasl,elina'. koji treba podici sav novac Sto ga je dubro-vaika opZina duZna ktalj; za uobiiaiena podavanja.l ra Posebnoznadenje ovdje vatja pridaU dinjenici da Twtko svoga "dvora slugu"oznadu]e ujetino i kaci "vlastelina", Sto podrazumijeva kako mu je ve6ranije podijelio na svome podrudju feudalni posjed, rjerojatno onaj ra-nile- spbminiani u Zivogo5iu "u Krajini", na kojemu je ovaj sada imaoovtasU klasidnoga feudZtnoga gospodara (njegov se podloZnik s togaposjeda oznaduje kao uillanus el &slrictualis).- - Todno wijeme dolaska splitskoga patricija na bosanski dvor nijemogude utwditi, no gotovo se posve sigurno moZe govoriU o tomu daje -tamo proveo najmanje tri godine. Takav, naime, zaldjudak nrjete5ko izvesU 1z dinjenice da su odredi bosanskoga kralja upravo1387., kada je ser Ciprijan ve6 u njegovoj sluZbi, vodili otvoreni ratprotiur Splita" koji neie "niU okondan t:ve 6o predaje gada 139O.,1r5kada je -splitski patricij jo5 uvijek u sluZbi bosanskoga kratja - i,6tovi5e, u nlegovo

-ime postaje kordulanskim knezom. Saduvana wela,medjutim, ne - daju izravna odgovora na pitanje Sto je u stvari serCiprijan za svogt boravka radlo na bosanskome kral.jevskom dvoru,ali de pone5to b tomu mal,e zakljuditi ve6 i iz onih naznaka kojepruZaju-gornji dokumenU. Naime, poslovi oko kraljevskih prihoda kojeje sei Ciprijan obavljao u Dubrormiku za Twtkov radun isti su oniposlovi koje- obavfa jo5 jedan veletrgovac i poslovni poduzetnik ko:l_ "isto doba- boravi

-u Bosni i na krilievskome dvoru. Rijed je o Du-

tt3 DZ XVII/I981, 94.114 Twtkovo pismo od 25. studenoga 1388. objavio je posllednji

ruOVtd, Skre stpske pouelie J ptsma l/1. tseograd-Sr. Karlovci

vodu moj - op. M.A-).I r5 NovAI(, Povcjest spllta. 196-204.

put Ljubomir S'I'OJA-1929. 89 (kurziv u n:r'

65

M. Ani:id, Ser Ciprijan Zaninov. Rod iRad. Zavoda povij. znan. HA?,IJ Zadru.

karijera...,sv. 39/1997, str. B7-8O.

brovcaninu Jurirr (Zori ili Djori) no\qiiu. koji je u svemu imao wloslidnu kariieru onoj ser Cipii;#ov6J.iro u #i:i"." riri, ;" Splidaninbio zakupnik Kralj6vsr<e r.cim6re." ptir.rr.i ioii giiar#iv. st., .l,r.aije bio zakupnik svih carina uosriilog; k"rij;.";ii-:"ari.i^"'j" j";]nutku sa svoiim kompanjono*. it"rr"vitim Twdakd; Bilojeviiem.pgkusaq posve preuzeli 'i rironopol iziiau trgovinu olovom sto se dobi-jdo iz bosanskih rudnika. upta'uo u.r-o islo wijerne, toini.ie rr. svib-nja 1378., Twdak se Ritoierdi ooiavliuje " Zi.ii",-tOjJ od.ser Cipri_jana i Grgura Kresinog ci"uatetisb't<oji. hastupaiu kai'ofiitiales Kraljev-ske komoie. uzima u lednogo-didnli 7"r.up "'.irz, ;;;;;' sro se prik-uplj{a na t-rgu u Drije"vi5n2.?tzTaj. je prvi. !ak6 zapravo neizra,,mi, jedini u welima zabirjeLenisusret dvojice liudi koji su u stvar"osu,.'ur. u:.r.o-^'ar"g"-.p.]'i*i*8o-ih godina xv. st., rirorali bifi d;;i; u izrarmom osobnom kontaktu.a kako se iz nekih naznaka aaae- ia-,ru.nu i

"upJi,iii;';^,iljjiffir:,';za pololaje i irvania. za, lurja se zna a" j" po":Ia5ilo"r"re" u zezevi,rudniku . neposred'oi blizirii_'"ogo poznaujeg olova. u kojoj je znaoboraviLi i sam kra]j rwtxo l. rJz- Lo' je i iu-rai ,r&io titut,, vtasteti__nn,,,t.* .koja .je pooi"ru*ijeuiu l; jJ ;a r.rirJ". g,it,o na njegov, po_druiiu feudatni oosjed ue$". je takav posjed'dotru;; dJ krarja Jurajd'zao i oslavio svoiim tirs4.atii"i.""- u zupi Luki, u donjem ponerer,av-lju). Izgradivsi por.j-erenle (od r**u-.rrlitu*'iig.*?YJ'* operacijama,r kojima.je zapravo. nastupao kao kraljev k;E; 'Lugr:i..o-

prodajekovina .koj.e je irra.tj dobijao na ime t oriSter,;a ii;d"ikfl"; nabavke zaraiun. kratjeve komore)..a porom i zarupir-it ;;i";:*i;;rj'l;:'il""iser ciprijan, kasnih 8o-ih godina ;av. st" tvorio aio t rri."u profesion-

31?:$" upravnog aparala. "stvarnog r^-"uoi"'""d;;;;ffj;ije ^ rnoderne

Dakako. prava , na,rav djelovanja i njih rtvojice i aparala. kojega suoni (vorili sarni wh. ostat ie do"brim ar:gl,"rri ,"u"i]i}...i"poznanic.mnaprosto stoga sto spisi l.oji su naslaiiri a;erovarrjern

'triga "prrnt"nisu saiuvani o rornu. .pS."jesu ri niin'oil p6;i;;1;'"ioga d;erokrugag:qyyTJev{i piqarlu. dokunienraciju

-'ne- ;;;';;;';o;;i, buduii Sr.r

:1"St:^ry:]g:. _r biti izabrani zahvatiujuei iskustvu' -kole

su srektivOqecr operaciie mnogo_-sloZenije - od starih komorskih "poslova ,ovladarskim dvbrovimar Naime, "od - ner<aGsir:irr--p""i""" prikupljanja

I16

1t7

I ta

o Jurju opsirno xovecBvtc, Zore Eloksi6 .... odakle su, osim tr sruiajevima kada jet.o poscbno naznadeno, crpljeni svt podaci o ovonl Dubrovdaninu.PAZd., SZts. Petrus de Scrqana, B. IVll. fol. 16.Sinrrnim ulastelinu hrvatskih spornenika lzasllh lz bosanske kraljevske k3nr:elarije kra-jcnr XIV. st. u suwemeninr dubrnvadkinr spisima pisanim latinsklm jezikom iesLe wraztgrcglus milas don'inus koji se pojavliuje .,, Jurjevo ime (KovAcEVIc, zore Bokiii.... 3o3). kao i uz ime protovestijara Tripe Bu6e (TosI6, .I.ripe tsuia..., 3I _ nilres etprothouesriatius). u kojoi su mjeri u izrazr odgovarall suwemcnom zadarskom r-qgusnrl1cs odnosno lzrazu "kraljevske potade

'itez, koji je za sebe uporabio hrvatskiplenrenit'as drtrge polovice _XIV.

st.. Novak Mogoro'i6 (cit. prcmzr Nada |iLxe, ii*tHtwata u razuijenom sr€xjnjem r.,tjeku, Zagreb 19Z6, 22g), problem Je koji bi tre.balora,spravljati u posve drugom kontekstu.

66

poreza i feudalnih dadbina rrglavnom od poljodjelstva, dobri6_ rliielomi u naravi, vladarska je bosanska komora uslijed gospodarskih trans-formacija dru5tva preiasla u stvarni uprar,rti apara! koji _j9 s jednestrane morao voditi raduna o jarmim prihodima (razliditi oblici porezai carina, eksploatacija vladarskih monopola nad kovanjem novca, rud-nicima, trgovinom soSu ita. itd.), potom o prihodima \-o[e su donosiliizranmo kr:aljevski posiedi, ali i o naraslim rashodima. IIe Za ovlada-vanje takvim poslovima feudalni velikasi i vladarevi dvorjani, od€ajaniu fosrre drugo:m duhu, nisu naprosto vi5e bili _sposobni, pa je, pomo6

"rtjrto potraZiU medju onima koji su imali iskustva u transakcijama$to su podrazumiievale manipulacgu velikim svotama novca i velikimkolidinaina materijahih dobaia. Iz- svega je toga, dakle, rodjgr profg-sionalni uprarmi aparat, kojemu je, od- wemena pro$a5enja Twtka I.za kralja, na delu stajao duZnosnik s titulom protoveslijara.

un-atod svome bogatom iskustvu i relatirmo visokom drustvenompoloZaju, koji se sad'a zrcaJio i u pripadnosU drugtv-egoj skupiniilastelina/feudalnih gospodara. ni ser Ciprijan ni Juraj Bok$i6 nisu svedo TWtkove smrd iauzimafi tu delnu poziciju u profesionalnomvladarskom upravnom aparatu. Od kada su, nakon 1377', ustrojenipoloZaj i funkcija kraljevskoga protovestijara, na tome qu se- mjestuirataziti prvo dubrovadki sve6enik i neko wijeme Twtkov kapelan,Ratko, a potom Kotoranin Tripe Bu6a, koji je u nepoznatimokolnostima stekao osobito kraljevo po{erenje te na tom poloZajuostao sve do njegove smrti. Poslovi koje su za kraljev raiyn IDubrormiku obavUa'ia oba protovestijara nisu se ni u demu razlikovaliod onoga Sto su"radili sei Ciprijan _ili Juraj_ Bok5i6, no jq Ii r?likAbilo u foslovima u samoj Bosni, i ako jest, kakve su one bile, danasse ne rnole reti. S druge je strane posve sigurno kako je poloLajpredstojnika kraljevske komore nosio Sire ovlasti od onih koje je imaotkralev-skog dvor-a sluga", a wlo je vjerojatno kako jq to mlesto nosiloi ve6e malerijalne koilsu onomu tko ga je drZao. U$armom, odmahpo Twtkovoj

- smrti Tripe je Bu6a izgubio svoj dotar{aSnji poloLa| akao novi piedstojnik liom-ore po prvi se put u saiuvanim welimapojavljuje i,z. p.o"sinca 1391. Juraj^Bok5i5.t2o pe6 kgjim je i kakvimbfolni,sUma se] ClpriSan izgubio utrku za predstojlidko mjesto- danasvi5e nije jasno, no

-iz$eda da se svome suparniku kasnije osve6ivao uborbi -za -mlesto korddlanskoga kneza, o demu 6e niL,e joS biti rijedi.

-Twtkovu, pak, smrt i s-mjenu na poloZaju predstojnika -kraljevske

komore ser Ciprijan je dodekao na mjestu kordulanskoga kneza, na

M. Andi6, Ser Clprijan Zantrov. Rod i karijera ...,

Rad. Zavoda pov!. znan. HMU Zadnl sv. 39/1997, str. 37-8O.

rre Za ra.Sdlambu struktura-lnth transformacija bosanskoga dru3tva fljekom XIV. st' Lzvan-

redan je materijal prikupljen u djelima Desanke KOVACE\,'I6-KOJI6 (Trovina u

srednjoujekovnoi Bosn1 Sarajevo 1961; Gradska naselJa srednioiekotme bosanske

driave, Sarajevo 1978; Priwednl razvoj srednjor.jekovne bosalske drZave, u: F't'ilozl za

lstoriju Bosne 1 Hercegouine l. Druitvo I piweda sredniouiekovne bosanske drZave,

Sarajevo 1987).l2o Dubrovadko MaIo vljeie daje 27. prosinca 1391. dozvolu Jurju BokSliu "prothol'istiario

re€Is tsossine" za Woz vina (Povijesni arhiv Dubrovntk /PAD/, Reformafiones 29, fol.

29t.

6t

1{. Andi6, Ser Ciprijan Zartnov. Rod t karijera ...,

Rad. Zavoda po!'tj. znan. IIAZU Zadtu, sv. 3gl1997, str. 37_g0.

kojemu .se..pg prvi .puta.iayua -5- kolovoza r39o. u formuli datumardt.e gq rijetkih saduvanih kbriulanskih -[il:"i"iJrun-r."]i-se i"riigk6d'--";;di *+t t j';;i.;t drLI u *"r;.*;'%Js,u.fr:knezevskome 6e se poloZaju,' ,it-j;a;"-tr; 'il'#ll

".. ciprijanzadrL'att prakridno ste ai, rcaia'-i3%.. -;;s{irfi:Tie, powemenoobavriau odrediene p-ogloye i --,Lury" Twtk;-doii'l'.r""*u; bio Liv.Tako se u. pro"sincu^ts.oo

"i. cipii;i' spremao za odrazak s Korduleu Bosnu i, n1i toly imenovao ;^,:Cfiog"'oa to.t"f;;kih ptemita zasvoga zamienika, ::, ,ry"^_t9g1 ie .6oravio " -o"ui,i""if.i,, -gd:.

l.ffito$,

oo., podigao vec spo[rinjani go&Jnii "".toi"rit"rsrcf horrb-Na Kordulu se, knez, po- svemu sude6i, watio tek nakon nekolikomjeseci, Sto nije nikakvo dudo budu6i je u Bosnu aoLo ,rp..rro u .,,.i-jeme kada su se na kraljevskome dvoi" aogia;J.-"r1"" krupne stvari.

llflfl'"q-#fu ii'fJril*t{*,T.j3T#:{***ffi,'.frutrajali jos od rs87._^Je-li splitsi<i prt i"rl uio nazotan^ tiri pregorro.imanije bas posve iasno, no u svak6me.le stucaiu -"ee-

d.'rregaee lsgl.opet bio u Dubiovniku.. gdje ie " rvrar6m.; ;ra JJ,r"l".r, odluka dase.. "ciprijanu kordulan-qkdnie -kt er,t i opiini Kordule" dozvoli izvoz 4milijara kupa za pokrivanje t.o"o".ItZ5" l6,iff iE" a.rgo ovomprigodom u Dubrovriiku ostio i kamo ie oaaue --L.i"o

korduranskiknez ne moZe se re6i 1o n;egovu nazoi,io"t-"i..r<*"iii*Le'r,o"r,i spisine, registriraju. Ubrzo .1e, inEaluUm, pg s-vemu sude6i opet moraonatrag u Bosnu. budlii je "njegov' kralj, -il*;-i., u.,.,o 13.o,ujda.rzt a uspon novoga i..rr:"1:druise-.1'r.;ij;; prlil.u svakako

r2t p'7d, Stari z*triv Kordule, kut- l, sv. g, for. 12, o5.og.l3go.:,,Regnante serenissimoprincipe et domino nostro domrno stephano Tuertcho dei graua Raslie, Bocre, Dalnra_cie, croade Mafifimeque etc. rege incrito, temporeque nobilis et egegii viri domini.^^ ciprianl de ciprianis de spaleto pro pre-Iiata regta maiesrate mmits curzde.',122 Dubrovadko vijede umoljenih donosi 13. prosinca 1390. odluku ,de expediendo serJoheurnem se spareto_

-anrbassiatorem regls Bossine cum blbuto ipsl regr debendo,,(PAD, Reformationes 2g, fol. 76). Ncma gotovo nikakve dvojbe kako je dubrovadkrkarrcelar naprosto krivo zapisao ime pokrisara bosanskoga kralja, u dijoj se sluZbi uovo doba nije narazio rnu jedan drugt spliianrn. Istiga dana, 13. prosinca, popowatku u Kord,ru, ser ciprijan Je sastavio rnsh-ument o prijenosu ovlasfl nazarnienlka (f'Onefld, Otok Koriula ..., t2Z_B), da bi sljede6"€ d;, t4. prosinca,

obavio Jos jedan prh'aht posao, dajuii na obradbu "uoiu

,.-i, na Korduli (pAZd,Stari artriv Kordule, kul l, sv. 9, fol. 23').r23 o posl.lednjim danima Twtkove vrada'ine usp. sima 6mxovl6, Isbrtja srednjotekowebosanske drr'ave, Beograd 1964, 165. Dubrovadko MaIo vije.e odrudujeo6'o2'1391':"Cipriano comifl Curzullano et communitad Curzule... facla fuit gfaua tra-,^. hendi de Ragusio IIIIoT milriaria cuprourn" (pAD, Reformatlones 2g, fol.9,).124 Todan dahrm Twtkove smrH donosi zadarski kronldar par,ao pal,lol,ii lFerdo 51516,Ljetopis Pa'la Pal'rol'iia patricua zadarskog vjesnlk kr. h,atsko_sravonsko_

dalnndnskog zemallskog arkrua \r(r-2)/19o4, ls:"Eodem anno (l39l.) die 23. (rectol3!) martri obiit rex Bosnae de quo uenerat nol,um Jadram dte lg. mensrs marfll,, -

68

9u ?hujgvali i nazodnost kordulanskoga kneza. u$avnom, nakon stoje -oci$edno. izgubio -utrku za poloLaj [rotovestilara] ser CiprSan se u

saiuvanim kordulanskim spisima ponovreo poiavlule tek 23. "travnja iod tada redovito obavlja svole kneZeysks rgv.i..fzd

No' prije svih ovih prrtovanja i zapleta izazranih otvaranjem prego-yora q3 sigismundom. Twtkovom smriu i Dabisinim usponom nabosanski. prijestol. novi- je, kordulanski knez jednim svojim fostupkomaa9 gs\uU.U svoje nedvojbene pollt]dke spoSobnosti. w"aime, u j^eanoleplodj koju -podrobn-o pretresa V. _ Foretic, ser Ciprijart. ie prekdop6inskoga poklisara dojavio u Bari kako ie se otoci dordull i'Hvarpokoravati _kralju Sigismundu, te je na taj nadin od namjesnika Bariaishodio salvtts conductus za stanovnike o:vitr dvaiu otokalr26 Doduse,nije_ uop6e jgsng ,. u kojo.j je

- mjeri ovaj " dokument pomogaoKordulanima, buduii se namiesnik Baria, dabriel de vteitoaufis,.mnogo vise - bavio gusarstvom no politikom, pa su zadrani i Du-broviani. iako su, za razliku od Kordulana i aruaitr, doisla osLalivierni krali,r. Sigismundu, - morali pod.q2imau zaiedhiil<e akcije zaobranu.od njegovih gusarskih pothva6.tzz Bez o6zira, medjuiiir. nato. neobvezujufa iz,iaya dana preko poklisara, koji nije ni SpomenuoFgrq,.$ede_to-ga kako- de_ se otoci irokoravati Sigismlndu (saveznikuGabrielova vladara, Ludovika IL) bila je ipak potEz koji je jasno po-kazivao, ser ciprijanovo polilidko -umije6e.^ Docia li se

-toinu kako^ je

usporedo s ovim oolitidkim poslllslvom on kao knez poduzimdomjele-za udw56ivanje obrane gadatza oiito se ne pouzdajuii previseu Gabrielova obedanja, dobija se slika--dovje\a t<o;i je "za d,rgogo,di5njegq boravka

- me$j! razlidium ._politidkim" dimberiicima svoga-vie-

mena doista naudio kako. se ponaiati u kriznim situacijama foje suzahtijevale politidko umijeie.

Da ovakvi- potezi nisu bili nimalo nairmi, odnosno da je ovakvoponasarrje znalo provocirati wlo burne reakcije u nadredjeiin .rt"sti,dokazuje ono Sto se desetak god.ina kasnije dbgodilo na iltryetu. xada

M. Andi6, Ser Ciprijan 7,anlnov. Rod I karijera ...,Rad. Zavoda povtj. znan. HAZII Zadru. sv. S9l1997. str. 3Z-gO

SiSie. zaveden llskarskom grcskom u Gclchir:helu Dlplotnatartum Ragusatlutuu.ncpohebno mijcnja "mariii" u "februeuii'7. Niie bez interesa nagfasiti kako je lsla vijest,ona o kraljevoj smrti. lz Bosne do Dubrovnika putoverla detlri dana (u Dubror,,niku seo kraljevoj smru govori lr. oZuJka - usp. Madimir 6onor,rc. I{talj rwtko IKoh'omani6. BeogJad 1925, Bg), a do Zadra dest dana.

t25 PAZd. Slart artriv Kordule, kut. l. sv. 10, fol. 13, 23.O4.1391.; fol. 21. ZO.O7.I39I.126 FoRFTIC . obk Koriula ..., 126-2, donosi u brlj. 5r tekst sainzs conductuea, u ko-

jemu' 9medJu osta-loga, stoji:"insulas Curzule et Lesne ... dominj Sigfsmundl dci gratiaregis Ungarie dominio fore subicctas".

r27 p6p, Reformauones 29, {ol. 12, 14.03.1391.t2a p6Rn11f , otok Koriula ..., l2z-8;28. studenoga 139o. ser ciprijan kao kncz, zajed-

no sa svojim suckna, sklapa ugovor s kamenarom llamom Milidevi6em t njegovombra6nm, po kojcmu Ivan dobija u vla,snistvo jcclnu razruSenu kuiu uz gradske zidinca zauz\rat je duZan, o opilnskome trosku, ureditl I utwdifl @usternarn fortilicare)gadsku gusternu (PAZ-d. start artrlv Kordule, kut. l. sv. g, fol.22'\. r lzlloz criiepa l?,

Dubrovnlka u veljadi 1391. (usp. ovdje bilj. ll7) z.acijelo je bio u funkciji uredjenja iopravke fortillkacijskth obiekata.

69

1e, - qaime. \a9?. vodama ispred toga otoka prolazilo brodovljeLadislava Napuljskoga, suparnika le$timnoga kralja

- Si$smunda i pr-e-

tendenta na krunu sv. Stjepana, tamoSnji 11 Zupnik i "ujedno kanc^elar

oioka, stanoviti don Novak, udinio wlo slidnu Stvar. nako bi odwatioLadislavlieve, snage od nano5enja Steta otoku, on je pristao izvjesitiLairslavliev barjal (vexilIun), a- da prije toga nije iatrAZio dopu5lenjedubrovadkih vlasti za takav potez. U Dubrovniku je takav poteZ protu-maden kao akt neq'ere don Novaka, odnosno cijele otodne zajednice, iudar usrnjeren na

-Stetu sredi5njih vlasti, pa je don Novak "protjeranza sva wemena s otoka a potom i zatvoren u Dubrormiku. Zatvora sudopali i trojica rnljeLskih sudaca. te slanovili magisler Antoniie, koii ieza stvar s barjakom znao ali nije dojavio u Dublormik. l2e Don N-ova-kov postupak nije se bitno razlikovao od ono{a Sto je uradio serCiprijan, buduii se Ladislavljevo brodovlje ioniko nue namjeravalozadr/zavatt u ovim vodama, pa je promjenu barjaka bilo mo$u6etumaditi kao pragmatidni potez kojim se naprosto -sprjedavalo

treipo-trebno nasilje i Stete koje bi iz toga proizaile. Dubrovadke su vlasti- todoista tako i tumadile, pa je mtietski sve6enik i bio optuZen nepor-adi_ samog dina ve6 stoga Sto o tomu nije prethodno buijestiotadredjene vlasti (non sigptificando aliquid de predictis regiminiRagusii, que non significando Ragusii ante Quam ordin-areturples-umpta fuerit conlra bonum stafum ciuitatis Ragusii et contrafidelilatem dicte insule).

Je Ii se na bosanskome dvoru ikada ne5to doznalo o Ciprijano-vorn poslanshrr Gabrielu ne moZe se re6i, no iz dinjenice da jb onnakon toga jo5 godinu i pol dana proveo na delu otoine komune mo-$o bi se zakljuditi da nije. U$armom, u kolovozu je t392. splitskipalrlcrj, pod - nepoznatim okolnostima si5ao sa s-voga kneZevskogpo!%aj?r^ a kao novi kordulanski knez pojavljuje se sada JuraJBoksii.r3o Sacuvani i dostupni dokumenii -ne" btkriva.lu kamo jeoti5ao i gdje je nadalje boravio ser Ciprijan, no dini se kako se watioposlu u kojemu je imao bogato iskustvo. Naime, u kolovozu 1393. uKo5luli se pojavljuje Firentinac ser Luka del Pechi i to "kao $asnik ipoklisar gospodina Vuka (sina) vojvode Vuka, bana krijevstavaDalmacije i Hrvatske, u ime prije redenoga gospodina bana i u svojekao i u ime svih kompanjona koji imaju

"-djeir u tridesetnini i soli

gadova Dalmacije podloZenih kralju Bosne". Nastupaju6i, dakle, u imesvih pobrojanih, ser Luka prodaje kordulanskim sucima "tridesetninu isol" na njihor,rr otoku za sumu od 30 zlatnih dukata.lsl Iz

M. Andi6, Ser Ciprijan Zarinov. Rod i karijera ...,Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 39/1997. str. 37-80.

12e Ciielu aferu re4|strlraju odlule dubrovadkoga Vijeda umoljenih od lO. studenog 1402.(PAD, Reformaflones 32, fol. 127'-8\. 29. prosinca (Isto, fol. 132) te 23. veliade 1403.(Isto, fol. 137).

rso Za promjenu na kneZevskome poloZaju usp. FOP.ETIC, Otok Koriula..., l27-a.tst PAZ\, Stari zuhiv Kordule, kut. l. sv. 13, fol. l, i6.O9.(I393.): "ser Lucas del pechi

de Florentia ut nuncius ct ambaxiator nragnificl et potentis donlini domini Vulch Volciuayuode regForum Dalmatie et Croatie bani vice et nomine prefati domini banl ac viceet nomlne suo et ornnium sociorlmr suorum qui partem habent in trigesimo et saleciuitial.um Dalmalle domin-i regis Borqre suMiti-rum uendldit ... trigesimunl ciuitatis et

70

dokumenta, dakle, J_asnq proizlazi kako je netko u medjuwemenuorganizirao. novu Kraljevsku _l<omoru soli i tridesetnine za oie gadovei otoke Dalmacijq (Kordula, Brad, Hvar. Split. Trogir i Sibenik) T<oji supriznavali prvo TWtkor,rr a potom i Dabisinu rihormu vlast. N-akon9ogg jg prihod te nove Komore, oii$edno nastale po uzoru naLudoviko'vrr Komoru iz razdoblja naktrn 13s8. i srikladno tomupo4loZene nadzoru hrvatsko-dalmatinskoga bana Vuka Vukdi6a, 132 danp9$ zakqp s\upini poduzetnika medju [ojima je bio i Firentinac Lukadel Pechi. Cini se ,ri59 no gerolatnim kdko cijeli ovaj pothvatnaprosto nue mogao pro(.i bez sudjelovanja ser Ciprijana, koji j-e imaobogato iskustvo u ovakvim poslovima i znao kako jedria -

ovakvainstitucija treba funkcionirati. U kojoj je, pak, mjeri nakon njezinastvaranja i. 'lstrojavanja on i dalje u njoj djelovab naprosto j-e ne-mogrrde re6i, budu6i je ovaj ugovor stvarno-i jedini dokument u "kqemse nova Kraljevska konrora soli i tridesetnine izrijekom spominje.. U- rnedjuwemenu je whor,niStvo bosanskoga -kralja riad g-adovimahrvatske otlale ..Iadrana postajalo sve upitnijE a potiudt<e Smutnje isukobi sve sloZeniji, poprimaju6i razm.jere dinasU-dkoga sukoba bkokrune_ sv. Stjepana. s-takvim"razvojem"prilika nile niRakvo 6udo stose splitski patricij 1393., ako ne ve6 i lSgZ., -wa6a na Kordulu iponoino pr_euzima kneZevski poloZai.l33 Na Zalost propali kordulanskispisi ne._otlgivaju vrijeme i nadin prornjena na knbZevskom poloZaju,no poneSto bi se iz ra?liditih wela ipak- dalo zakljuditi. Naim^e, ranilegpqryunjano kne5tvo Dubrovdanina Jurja Bok5i6a, Zapodeto u kolovozu1392., bilo je izvorom slanovitih problema, pa su

- dubrovadke vlasti

krSje,m ,listopada zabranile svome gradjininu napu5Lanje togapoloZaja.tr4 Cini se ipak kako ta zabr-at,-:a nije poludila'udinali, Sto Eerlade' zakljuditi na ternglju wemena kada su kashiie sa ser ciprijanomobradunavani _njegovi kneZevski prihodi. Ovdje je-ve6 redeno^kdko jelaj obradun obSvljen 2. listopada 1394. "za posledniu godinu" niegovakneZewanja, iz tega bi se dalo izrvesti kako j-e oir t<nezolm zaprario"bioi prije toga obradunskoga razdoblja, Sto znaii i prije listopada 1393.

M. Andi6. Ser Ciprijan Zaninov. Rod i karijera ...,Rad. Zavoda po!'ij. znan. IIAZ\J Zadru, sv. 39/1997. sfr. B7-8O.

r33

insule Curzule et sal eiusdem ... judicibus cluitatis Curzule cmentjbus et recipienubusvice et nomine comunis".o banu Vuku Vukdt6u Hrva[ni6u. brahr mnogo pozna.tijeg splitskog herccga, HrvojaVukdica Hnatinii-a, usp. Mladen ANalc, ProsopoEiifskc crtice o Hrvatini6ima iKosadama, Istorljskl iasopis (Beograd) XXXIIV1986. 38 i cl.. sa skrrtjom bibliograJijom.Kip sv. Anhrna, ugradjen na rodovsku pala(u Cipriani:;:r na trgu sv. Lowc u Splitu,izradjen .ie. prema datunru naptjsa kako ga jc objavio l'lSXOVfi. Izgled splitskog ...,99, 1393. (MCCCIXXXXIII), kada je 'Vir noLrilis Cipri:inus de Ciprl:ints" bio "comesC\ncvle". U salnome, pak, tekstu, lz nepznata razloga, osirn ako se nlje p,ovco z.a po-daclma kole donosi !'orcti6, Fiskovii hrdi da je kip 'godine 1394. dao izradifl uKorduli Cubrijan de cipriiinis". Godinu 1393. kao wijenre knestva potvrd.iuje obradunser ciprijana i otodnih sudaca za kneZevske prihode "'de vltimo anno", napr:rvljen 2.listopada 1394. (PAZd, Stari arhiv Kordule, kut. 1, sv. 14, fol.6l').Vije6e umoljenJh donosl txlluku "de vetirndo Zore de Bochxr quod dimittirt. et renuncietcolxitatrun Curzulle per pulcriorem et prudcnciorenr modum ipse scit" (pAD, Re-format-iones 29, fol. IOO').

134

71

Kronolo5ki- nepravilnu smjenu na kneZevskome mjestu zasriedoduje idinjenica d3 je u. wijeme ygovoranja obostranih o6veza izmdalu ;L4ai,.kordulanske opiine, 14. kolovoza- 13g2., bilo rijedi o reZlmu'nlegoiadjelovanja u prvih iest nleseci, a da je Jurjev knezevski manclit"tre-bao trajati godinu- _d*", Sto znadi do

-kolovoza 1393. 'lo se, pak, ni-kako ne da uskladiti s obradunskim razdobljem koje pofinle i

zawsava- u listopadu, istom onom mjesecu u liolem sri dubrovbdkevlatti zabranile Jurju napustanje knezdvskoga polo/aja. sve ovo baca ine5to_. viSe s{etla na medjusobne odnoie ser biprilarra i JurjaBok5i6a, odnosno na gore spominjanu situacliu " s izboroinprotovesuiara u _w-rjerye nakon 'lvrtkove smrti i Dabi5ina uspona nabosanski prijestol. kada je Juraj uspio za sebe osigurati tal poloZa.1.

U svakome se sludaju dini opravdanim pretpoltaviti riatio splitskipatricij, sada vei u poodmaklim godinama, -blilu

sezdesete. i irakondosta burnoga- Livota, traLi za sebE rnirniji kutak i nafazi ga upravona Korduli,_ gdje j95_ _iz wernena prvoga kne5tva posjeduje "t<ued toacrkve sv. Petra. dakle na tgda jos *uvilet<

$avnbm" grddskorn trgu,drugu kuiu koj"u je kupio od RadeUna MiSeliZa,r3s i Temlje pod fia-sadom loze u cari. Tomu se mora dodati kako je kneZev"ski^ poloLajPt. i materijalno _ prilidno unosan - kneZevska je plaia u wiiern6izbora Jurja- Boksi6a iznosila 8oo dubrovadkih fierfera, sto je' biorelatirmo €qle5o iznos - dok -je san boravak na- otbku i obriasanjekneZevske duZnosLi, u usporedbi s dinamikom poslova na I oko krail-eygkoga dvora, zapravo bilo pravo ladanje. No, ako je ser Ciprijair$9is1a ta\o prgmatrao stvari, Sto bi se mo$o izvesti iz natina

":"go*Livota nakon Sto je krajem 1394. konaind izgubio knestvo, takvi seradunica bar za_ prvo wijeme pokazala pogfesnom. Naime, zasma*tgilut jr -pokrenutih u prvoj polovici ao-itr goai-na vise nikoga od prvot-nih -sudionika nije !oo-g?o posve osLaviti -po strani. Takd ie u^ ljeto1394. na dnermi red dosao obradun s bra6om Horvatima, slavonsi<imvelikasima. kgji su -jos od podetka bili predvodnici ustanka protir,r-rkraljica Elizabete i Mar.ije, ..a kasnije, oa igaz., i protiur kralja sigis-munda. U konadnom obradunu s Horvatima, koji je zapodeo "kada"seprotivu usta5kih vodja okrenuo i njihov doLadasnli

"savezirit< i za5titnik,bosanski kralj DabiSa, te u lipnju svojim odr-edima podsieo OmiS,sudlelovao je, po nalogu svole op6ine, i [ordulstlsLi 1utr.r.t:0".._. ,T.€g"i kraj Ivani5a Horvata pod Doborom i sklapanje"Djakovadkoga ugovo-ra" u ljeto 1394., -Sto je rezuluralo odr-icanleinbosanskoga Farja od svih tedevina u Hrvatsk6j, nije u prvom trenritkuimalo posljedica na ser Ciprijanov kneZevski poloZ-aj. Oir ie, odi$edno,

M. Andi6, Ser Ciprijan Zanlnov. Rod i karijera ...,Rad. Zavoda povij. znan. HAZTJ Zadrt, sv. 39/1997, str. 37-80

I35 u ugovoru od 12. prosima 13g4. za pn'u se ku6u kaze juxta sancfum pehun, d,okrrgovor od 21. rujna 1395. (\,tdl ovdje bilj. 144) istu ku6u lokalizira post sanctumPcltum. za snloilaj $avnoga gradskoga trga ispred crkve sv. petra usp. Berlslav KA-LOGJERA, Koriula. Porh'et jednog gada na istodtom Jadranu, Kordula lggs, 116,7.Pr'/i od ovdic spomenutlh ugovora (PAZd, stari erhlv Kordule, kut. l, sv. 14, fol.5)odnosi se na rekonstrukciju drugc kuie, kupljene od Radetina MtSeflca. koja treba bitirekonstruirana po uzoru na rekonstrukctju obal'lenu na ku6i Dubrovdanina Marlna,tsa p6p1911f , oktk Koriula.... l3o.

72

u listopadu 1394. ponovno izabran za l<nez?,. zacijelo opet na godinudana, te^.je samo nastavio obnaiati ramju ouznosi iaiia

"ako;- t"A;

izbgra,.2. prosinca 1394., ser ciprijan"i trojica kordulanskih sudacaizabrali su ser Junija stiposevi6a "i ser airtonga $k Jakoba zaiza-slanike otodne komune, - sa zadatkom da u 'omisu izadju priaT"ro$ranina ser Nikolu An+r.)ingg€. u to wijeme omiskoga kasielana, i: ljit u$ave uvjete mira.r37 Bio je to. za-pravo. l"ek di"o procedure uk-ojoj je valjalo ponovno uspostaviti unisten^e strukture vlabti u hrvat-skim krajevima, te se ubrzo pokazalo kako u tu swhu treba udinitimnogo _viSe od slanja dvojice poklisara omi5kom kaStelanu.

Tr!flru gu^ poruku gotovg srgurno donijela dvojica poklisara, te suse ,stoga. ve6 Q. prosinca u Korcili ponovn6 birali pokli'sari, no ovaj jeFjF je4an od njih blo sam knez,' a drugi jedan od trojice sudici.f{jiho1 je, -pak, manrlat ukljudivao izlazik 'vred palaunl i novogahrvatsko-dalmatinsko.g._bana, Nikolu Gorjanst<og rnt", kojemu su prvo,suldadno vaiecirr' ob-idajima, trebali preporudiE otok i rilegou" stanov-3rik9' a potgm tr?r'it: i pohrdu svili sioboda i ranijih'niivilegil*t;oKada su i kamo knez i sudac krenuli kako bi se p?eas'tavill -n"ovomebanu iz saduvanih se dokumenaLa ne moZe utwditi, no ios rz. pros-int:a ser ciprijan je s nekim majstorima ugovarao ve6 s6ominianu te-meljitu rekonstrukciju kuie kuplene od sei Radeuna 14i5.1i6u'rss paje posve {-eroiatreo da do toga datuma jos nije krenuo na put. Nakbntog3' sve do. 27. prosinca kirez se ne sporniile u saduvaniin spisima,1 !ogr,.sg^d"fr -

opet pojavljuje i obadja sv6je uobidalene kn6ZevskeduZnosli.'au I dva. dana kasnije. 29. prosinia. niegorio ime stoji uformuli datuma, da. !i vei l, sijednja ta formuTa bila po.r6*roupisana, ali sada s_ jednom velikorn promjenom - u njoj se, naime,navodi kako je kneZevsko mjesto upra2nien6 (vacante cokltrl.r+t

.lza g"i\ suhoparnih vijesti k'je s1, oci$edno, wlo dramatidnalmjgnar do koje je-posve sigurno doilo volorripalatina i bana Nikole.Predrjega s.!r.negdje lzmedju t2. i 27. prbsinci ser ciprijan i sudacser obrad Dobroslavic gotovo sigurno izasli u Splitu.' ga;e ;e ba'inade. boravio joi .u siiedniu 1395.t+z u p*o*e trenu-rliu ban ;iprjry-o otoine izaslanike i otpravio ih nazad na Korduiu bez nekihvelikih zahtjeva-ili zapovjedi,-a onda je, gotovo sigurno, u splitu dobioinformacije o drZanju koriulanskoga- knEza tijek6m proteklih nemira.ser ciprijanov dugogodisnji boraval na bosariskome ^dvoru u wijenrekacla -ie on bio sredi5te otpora sigismundu, kao i njegovo drLanie za

M. Andi6, S€r Ciprijan Zanlnov. Rod i karijera ...,Rad. Zavoda prl!'ij. znan. HAZIJ Zadru, sv. 3g/19g7. srr. 37-80.

t37 PAZ*, Sbari arhLiv Kordule, kut. l. sv. 14. fol. 4.l38 l"to. fol. 4'.r:re Vidi ovd.je bt{. 135.l4o Knez t suci 27. prosin(n prodaju na jamoj draibi jedan wt (lsto. fol. 6).lal Posljednii upis, od 29. prosinca 1394.. u kojemu se ser ciprijzrn spomlnje kao kncz

PAZd. start arhtv Kordule, kul sv. 14. fol. z. F'ormula da(uma upis:rna l. sijcdnja1395" $ast:"Regnante serenissimo principe et domino nostro domino Sigismundo dei

. gratia Hungarie, Dalmacie etc rege illustrlssirno. lacante conllte" (lsto, fol. 7').142 Ban Nikola izdaje u Splitu 22. siiednja 1395. isprar,u o pomirbi sukobljcnih trogirskih

frarkcua (DZ X.lill 3-6)"

73

svo to $Ueme, -posve sigu^rno nisu bili nepoznati u rodnom gradu, asarnoga bana -takve su informacije nagnale- na hitnu intervenriiju kojujasno zrcali uklanjanje _ser ciprUanova-s knezevske dasti. splitit i pdt-ricij, medjutip,- nrje nakon, ovoga napustio Kordulu, Sto daje za piavopretpostaviti kako se u rodnome gradu u ovo wijeme nije osie6ao ba5najugodnUe.

Iako vi5e ne obna5a kneZevske dasti, on u Korduli nije nepoZeljnaosoba. Tako ve6 u oZujku f395. ser Ciprijan postaje tiompdnlonbmser Ivana zilkovtca u zakupu komore tridesetnine - i soli

- za otokKordulu, a sa ser Angelinom iz Crne Gore, stanormikom Ktrrdule,sklapa dru5tvo za trgovihu vinom u Albaniji, kamo 6e roba biti odve-zena ser

- Ciprijanovim brodom. U isto wijeme biv5i knez naruduje i

jedgn mihjar- posebno obradjenoga kamenb, .^oci$edno potrebnoga zaradove na jednoj od gore spominlanih kuie.l43 Naime, ser Ciprij-an jesada krenuo i u ure<ijenje ku6e na $avnom kordulanskorne trgu te jeu rujnu u_ tu swhu unajmio majstore koji su mu trebali dogradiU vb-randu (solarium) te dvoja wata i dva velfua prozora,r4a a nfie ostavioni rnjesto zakupnika ^op6inske komore soli i tridesetnine, poradi degaje dak u_svibnju 1396. putovao u Zadar. Tamo je s tada5nlim zaku"p-nicima_ Kraljevske komore sklopio ugovor o zakupu -s

pone5toneuobidaje_nim, klauzulama. Naime, zakupiici, koji su Kralievsku komo-ru.zakupili ql bana Nikole Gorjanskoga rnl. a koji su sada zapravoprihod s Kordule davali u podzakup, ni-su htjeli preuzeti nikakve obve-ze- $ede za5tite podzakupnikovih prava,tas -51o-bi

najrjerojatieije tr.e-balo dovesti u svezu s odnosom bana prema ser Ciprijanu- u 'jrgemegpje"e, na mjestu kordulanskoga kneza. No, iz ugovoia, odnosno izklauzule^ prema kojoj je podzakupnik imao pravo iZ splita za Korduluizvesti 3oo centenara soli bez plaianja ikakve date (-tracta), dade sezakljuditi kako je u ovo doba ser Ciprijan bar sredio odnose u rod-nome gradu.

- Koliko je, zapravo, splitski patricij, nakon one dramatidne smjenes kneZevskoga poloZaja na sainome kraju 1394., provodio wemena uSplitut+t' a koliko u Korduli doista le te5ko re6i. Ono, pak, ito jesigurno jest

_ to da njegovi poslovi tiako.r toga nisu utsi .riU onihrazmjera kakvih su bili prrje 1387., a niti je njihova dinamika_usporediva. U ovo doba, ukljudujuii i wij-eme

- provedeno nakneZev^skome poloZaju, ser Ciprijan, kako ga ocrtavaju saduvani ipoznati dokumenti, vi5e nalikuje rentijeru koji se brine- za svoju lad-

M. Anaii, Ser Ciprijan ZanJnov. Rod i karlera ...,Rad. Zavoda prr!'ij. znan. HAZIJ Zadru, sv. 39/1997, str. 3Z-8O.

143 U5,lovor o preuzirnanju dijela kordtrlzrnske komore od 8. oZujka 1395 PAZd, S&rri arhivKordtrle, kul sv. 14, fol. l8'; nzrrudZba kamcna, ).2. oLujka, fol. 19, a ugovor zatrogjmu vinom, u kojem se sponrinje ser CiprUanov brod, od 13. oZujka, fol. 1g'.

taa PAt'd, Starl arhiv Kordule, kul l. sv. 14, fol. 39'. 21.09.1395"t45 DMd, SZB, Pet-rus de Serg-zura, ts. II, fasc. 6O. fol. 12. 18.05.Ig96. Ugovor se klapa

"cum hac conditione quod dictus procurator siue dicti conductores non tcne-iurtur dic-tam camerarn Curcole siue lntroytum eidem lpsi Ciprtano ab aliquo excalumpniare".

146 3ctt.u'rL u Splitu 1397. regisflra kaptolski pruepls jednoga sta-rijeg biljeZnidkoga tns-trumenLa (iz l3ol.), kojega je trailo nobllis vlr ser Ctprtanus ser Zanlrll de Clprianisde ,Spalato (DZ

^1111. 303-41.

74

M. Andl6, Ser Ciprtjzrr Zarilnov. Rod i karUera ...,Rad. Zavoda poi'ij. znan. HAZU Zadru. sv. 39/1997, str. 37-8O.

anjsku rezidenciju na Korduli isto toliko koliko i za svoje poslovnepothvate. Takav zakljudak potwdjuje i narudZba kipa sv. Antuna zasplitsku paladu na trgu sv. Lowe (ne treba zaboraviti - njegov se izinrora jedini poznah sin zove Antun), diju bi izradu po svemu sude6itrebalo atribuirati tada wlo aktirmome kordulanskome kiparu ikamenaru, Ivanu Antunovom de Vienna.raT Udobnost i novi lit< taa-anjske rezidencije, na kojoj se, nakon temeljite rekonstrukcUe, Sadiveranda i otvaraju novi prozori i wata te statua koja, s natpisorn kaobiljegom identiteta, treba dati nolrr dimenziju sLaroj obiteljskoj paladina $armom gadskom tgr'l,l4S znak su da-je splitski patricil-oalobo-djen pritiska potrebe za likvidnim kapitalom koji bi bio uloZen uvelike poslorme pothvate neiz'"jesnoga ishoda. U kojoj .je mjeri Lakavodnos rezultat poodmaklih godina ili politidke "nepodobnosti" (o kojojrjedito govori klauzula iz ugovora o zakupu kordulanske op6inske ko-more), vi5e i nije bitno.

Ovakav kakvim ga oikrivaju dokumenti, ser Ciprijan na odredjeninadin potvrdjuje stavove R. Lopeza, izreiene odarrna u jednom esejukoji. je..nakon toga izazvao brojne diskusije.rae N"iqg, poznati' jepo{esnidar, raspravljaju6i o okolnostima pojave onoga Sto se obidnonaziva Renesansom, zastupao tezu kako je pove6anje ulaganja u,uvjetno redeno, kulturu posljedica recesijskih trendova u gospodarskim$banjima. Sludaj, pak, splitskoga patricija pokazuje kalio do tak\,ihulaganja doista dolazi u trenutku kada, iz ovoga ili onog razloga,nestaje pritiska za ulaganjem novca u stalno nove poslorme cikluse.Dakako, ovakav pojedinadni primjer ni u kojem sludaju nije dovoljnapotvrda op6ih trendova, no u svakome sludaju wijedi notirati s Um usvezi i promjenu naglaska u Zivotnome stilu izamanu, dodu5e, vanj-skim dimbenicima, no koja se bez obzira na to manifestira drugadijimnadinom raspolaganja novca i drugadijim odnosom poslorme i piivatnesfere Zivota. Od trgovca u LiLi poslovnoga 2,ivota grada, koji wijemeprovodi na tr$u ili je u stalnom pokretu u potrazi za profitom, kakavje ser Ciprijan u prvim dokumentima koji registriraju njegovo djelova-nje, on potkraj )CV. st. postaje rentijer koji uz poslove nastoji osigu-rati Sto udobniji Zivot, okruZen objektima tra.jne wijednosLi koji uz tonose i jasan osobni biljeg.

S tako promijenjenim nadinom Livota splitski 6e se patricij lak5eprilagoditi novoj situaciji u koju 6e, opet bez svoje volje, biti dovedenuskoro, vei 1398. Naime, kada te godine izbije u njegovu rodnomegradu buna nezadovoljnih plemica i pudana, ser Ciprijan, kao jedanod pripadnika ranije spominjane "sudadke elite" i kao raniji osvje-doieni protirrnik kralja Sigismunda, bit 6e sigurno metom nasilja

La7 Usp. n'OReft6. Otok Koriula ..., 286.ra8 Prodel_je pdair Aprianls na wlo originalan nadin, ali i u skladu s onim Sto je ovdje

redeno o ser Clprijanu, likovno I tkonogafskl 'lSdltara" Ivo BABIC, Trl splitskesrednjor,jekovne skulpture s eroGkom tem:rtikom, F\ljal.eljev zbonik | (Flllozi povije^su

unljetnosd u Dalmacljl 32), Split 1992. 289 i d.rae Rijed je o Roberto LOPEZ, Hard 'limes and Inveshnent ln Culture, u: Thc Renaissan-

ce, a Sympsium, New York 1952.

75

nezadovolj?ika.tso No, unatod dinjenici da se njegovo ime nalazi uprosincu 1402. na- p_opisu onih patricija koji -s-u stajali nasuprotpobunj.enicipa, mj9 bas posve jasno- je Ii

-ser ciprijan doista bio frot-jeran iz._Snlita, odnosno -ako i jest, koliko ;e dugo trajalo to njegovoprognanistvo. Dvoj.bu $e{e svega toga izaziva jedah spftski biudzfridkiinstrumert iz sijednja l499r. i4 kojega jasno pioizlazi kako je 5n u towueme boravio u g5adu.l5l StoviSe. iz dokumenta se dade razaznalskako se unatod svojih ve6 wlo poodmaklih godina (ne treba zaboravitida_ je rodjen najkasnije 1334., Sto znadi kiko ie t4OO. morao imativei preko 65 godina) tada spremao putovati u Mletke. U svezi s timplaniranim -putovaniem za g]oga prokuratora i zastupnika u sredjiva-nju vlastitih poslovnih raduna u Mlecima imenuje ga u niegovoinazoinosti (presentem) ser Marko Dujmov Slovid Iioa toga "valjiposebno naglagiti dinjenicu da je upravo isti ovaj Marko nulriov, k6;iu ovoj prigodi por{erava ser Ciprijanu tako ozbiljne po-slove, blozapravo i vodj splitske pobune.

Kako se ser Ciprijan na5ao u sijednju t4OO. u Splitu, a T4O2. napop_isu plotieranih^ plemiia koji su punomo6 svojim Zastupnicima sas-Qvili u'lrogiru,ls2 nije jasno, osirir ako se taliva situacila ne moZeobjasniti posebnim vezama i odnosom vodje pobune na ;i:ano; i pri-p?qqk" stare i wlo ugedne patricijske - oUiteli na diugoi" strerni.MoZda se takav odnos moLe nasluuti iz ;i:dnog korEriranskogadokumenla iz studenoga 1394., kojim ser Oomini[ Markulinov 'izSplita ocitr-rje kako je od koriulanskbga plerni6a i Laclasnjega otodkogsuca. ser Luke Sinkoviia. primio mir-az za svoju Zenu Nikoletu. seiLukinu kier.ls3 rlme li se pri tomu u obzii nadin funkcioniranja|<ordglanske op6inske uprav-e, u kojoj su knez i njegova tri sqg_a,tvoreii stvarnu otoinu vladu (curia, - regimen) tijesn6 suradjivali, 15a

teSko je -zarnisliti kako je ovaj -b1ak moglo biti sliloplj en bez ]posredo-vanja, -odnosno_sudjgloyanja tadasnjega Eneza, ser Cipriiana. einienica,p"k-. du od_svih splitskih plemica-ser Ciprijan posredJie u sklapanjubraka sina kasnijega -vodje pobune, Markulina, dovoljno jasno govbri-oogob-noj naravi veza.koje su spajale njih dvojicu. svakato vaijl nagla-siu kako -je ova osobna veza svojom snagom- nad.ilazila politidi<a ur,j"er-enj? i je-dloga i drugog, Sto nikako ne bi trebalo smetnuti s uma prisvakoj .d4ioi rasdlambi kako splitskoga tako i svih slidnih pokrltaovoga doba.

-Sto se,- pak, sarnoga ser Ciprijana tide on je i nadalje odlazio naKordulu, gdje se odi$edno osje6ao wlo ugodno. Dokum?nti, dodu5e,

M. Andr6. Ser Ciprijzrr Zanlnov. Rod i ka_rijera ...,Rad. Zavoda povij. znzrn. tlAZlJ Zadru, sv. 39/1997. str. 37-80

Vrlo deraUno o ustanku NovAK, Povijest sphk, 2lo-27. za ytzadrn I razlogt pobuneusp. RAUKAR, "Consilium ..., 102-3.Dokument je objavio Madimir" RlsMoNDo, Markulin Slovefl6 u svijet-lu nekoliko no-tarskih splsa, Izdanja histort'skog arhtua u Splttu 2/1960. Z4-5, tZ.Ol.l4OO.Popis prognanih plemi6a, na kojemu su i irnena ser ciprijana i njegova sina Anhrna,u NOVAK, Povijest Splik, 222.

t'ss PAZd, Stari artrlv Kordule, kul l, sv. 14, fol. 3, Z7.ll.l}g4.rsa o mieshr i ulozi sudaca u politidkom i upralTrom zivotu otoka usp. F'oRETI6, otok

Koriula ..., 247 I d.

76

150

M. Andl6, Ser CipriJan Zanlnov. Rod I karijera ...,

Rad. Zav<rda povu. znan. HAZU Zadru, sv. 39/1997, str. 37-80.

vi5e ne biljeZe nikakve oblike poslovanja, ali zato registriraju radovena uredjenju tamo5njih kuia, koji joS nisu bili okondani ni u lipnju1403., kada je ser Ciprijan u Dubrormiku traLio i u tamo5njgpMalom vije6u dobio dozvolu za izvoz 4 milijara crijepa (tigularum).155Boravak na Korduli koji ova dozvola implicira, medjutim, nije trajaojo5 dugo, budu6i je splitski patricij wlo brzo krenuo u Zadar kako bibio nazoi:n jo5 jednom, kako je tada iz$edalo, velikom politidkomdogadjaju. U vrijeme, naime, kada je on regulirao pitanje nabavkegdlijevinskoga materijala ve6 se spremao dolazak na istoinu obaluJadrara pretendenta na krunu sv. Stjepana, Ladislava Napuljskog.Tako sr"r Kordulani jo5 4. lipnja poslali gallu qg_ svojim izaslanstvomu Bari kako bi odatle dopratili novoga kralja.r5b koji je, medjutim,sa svojim dolaskom odugovladio jo5 neko wijeme. U$armom, Ladislavje ipak tijekom srpnja doSao na hrvatsku obalu, iskrcao se u Zadru,gdje je dak uprilidio i obred krunidbe. Je li ve6 dobro ostarjeli split-ski patricij (u tom je trenutku bio blizu, ako nrje i napunio 70godina) aktivno sudjelovao u svemu Sto se ljeta 1403. dogadjalo uZadru ne moZe se sa sigurno56u re6i, no u svakome je sludaju 23.kolovoza i on osobno izaSao pred novookrunjenoga kralja. Tom jeprigodom, kako je to redeno na sarnome podetku ovoga teksta, ug-lavljena predaja njegovih kuda i tornja u jugoistodnom dijelu staresplitske gradske jezgre, za Sto mu je kralj darivao selo Kurode. Da-kako, Ladislav je samo formalizirao ono Sto su ve6 ranije obavili nje-govi povjerenici, po svoj prilici sam Hrvoje Vukdi6 Hrvatini6, tada joSuvilek samo 'Veliki bosanski vojvoda". Rijed je o tomu da je izbormjesta za gradnju kraljevskoga ka5tela implicirao dobro poznavanjegradske mikrotopogafije i prilika, raspoloZenje dotada5njega vlasnika icijeli niz drugih dimbenika, Sto ni kralj ni njegovi napuljski sluZbenicisvakako nisu bili u stanju udiniti. S druge strane, ser Ciprijan i voj-voda Hrvoje su bili stari poznanici s Twtkova dvora, te nije te5kopretpostaviti kako je izlasku pred Ladislava prethodio njihov detaljanmedjusobni dogovor o kojemu sa6uvani izvori niSta ne govore.

U svakome sluiaju bio je *", U*o je ve6 redeno, stvarni krajjedne wlo burne i uspje5ne karijere, kojoj ovdje na kraju valjadopisati jo5 samo post scrip,furz. Naime, iako je u trenutku kada jeizaSao pred Ladislava imao ve6 7O-ak godina, ser Ciprijan je poZiviojo5 najmanje desetak godina. Kroz to razdoblje loie saduvani ianorivi5e uop6e ne spominju njegova imena, ali je ipak jasno da je i uwlo dubokoj starosti, 1412. kada mu je bilo blizu 80 godina, bio ustanju obavljati javne sluZbe, pa je te godine i zabiljeZen kao egzari-

r55 p4p, Reformationes 32, fol. 42', 21.06.1403.tso p6pB11f , otok Koriuh ..., t4+5.

77

nator.rs7 | iz sttlizacrje zahtjeva upu6enoga mletadkim vlastima 1414.u svezi sa Stetatama priiinjenim ria pabFome "tt.cusl" "orilH

^ala.se razabratt kako je -ser ciprijan tiaa ios

""i;er.

*tio Liv, sto- bi

?!"d:l,g da je .sigurnb napunio ab godini. Gar ;'"'aoi"t" umro reskolr.^-f:], 3^p^ "j:goy, sinu i nasljedniku, ser Antgnu Ciprijanovu, wijedidodau kako- je ostao. qeran stavovima i politidkirn 6pred;elieniimi:y$^1 .T3._lt !"g.ra7roga rnlgtalke su ga viasu 1424., ^rad pori'titr.inepocudnoga. protjerale na odredjeneo w-iieme iz,splita, no ni to nije:!i::"lg 1r1 p".gTJenu . njegovih

- sLavoval Ta dodlednost jasno 3"ociLovala jos 1444.. l.r.aq i" i sam A"tyl_v_ei bio u"poodmalilim goar-pTe, ati j,9 na sjednici . splitskoga Velikog vije6a^ ustao i glasno

poorzao morbu Restoja Milohne. protovestijara tadasnlega bosan"skogakralja. s tjepana Tomasa. za dodjeljivan;e sptitst.gr gr;Aj?;"Iul-Tod^'""*

^.-^-Y1-9aj1,, umjesto ,pgryvljanj.* "rr.Ur

onog Sto je na prethodnimstranicarna reieno o podrijeflu. i karijeriser clprijand zaniiova, wijedi::.,11?19u _^u oo;gj su rnjeri. njegoya karilera "i uopie ,ir;iri 'prtuoDlcaJenr za sredinu iz koje je potekao. odgavaraiu6i, pak, na takvoreloridko- pitanje varja krenuli 6a ioga da je v-ei poti.iiiuS* iz iednoqagg Tly-llih..i najutjecajnijih spltsEih .odoua r#;ie;;s"S;"d"j"e ;F_l€ -ser ciprijan o$s\$a9 iz pvojg sredine. crrrstd uspoiuivtlinidrustveni okviri iza .kojih je _stajala

"duAa.. tradicila,- a-prou*i r.ojiri Gse uostalom dio splitskih- plemi6a i p"udana pouuniu rggg., vi6 s,,unaprijed,garedjiyati u kojem 6e se pravcu liretati t *ge., rnraaogipatricija. Nije, dakako, stvar_s$daja ili rezultat nekakvoga otvorenofia

na-tiecanja _ to Sto 9l pg pocetku -svoje__

poslor,ne karilerE uzima pddzakup prihode op6inskih mlinica - oat,it<a o zatuplit<u donosi seupravo u onim upravljadkim tijelima u koiima niegbv otac vei ima-o9. i utjecaj. No. poslor,'i pothvati u koje- se on u"pusta i u kojimausnilgv3 p.oslijg. toga, bez obzira na svu pomoc i suridniu oca, ..eZ s.,rezultat njegovih osobnih sposobnosti. Dakako, u Lrenuti<u kada oa tiposlovi dovedu u krugove feudalnih velikasa i do kraljevskoga dVora.kontakti i odevo iskuslvo stedeni -u diplomatst<o; ituz-ui'opei".-por.r".i6e se korisnima. No, usmjerenje ka bbsanskom"e dvo., i'r<ari;eia to;user ciprijan pravi tamo,

. pokazuju kako podrijetlo i prednosfr stedeirerodjenjem ipak nisu kljud uspjeha. Uoslalom. to dokizuju podrijeUo ikarijere njegovih suwemenika- i suradnika s bosanst<o'ea ^vladfuskog

dvora - don Ratko. prvi prolovesujar. i Juraj Boksid niskoga sfrpodrijetla, iz redova pudang, - dok su iripe Bu6a i ser ciprijan oEgetci

starih i utjecajnih patricijskih rodova. Te, pak, razlike riisu imale ni-

M. Andti, Ser Ciprijan Zannov. Rod I karijera ...,Rad. Zavoda po!'ij. znan. HAZrJ Zadru, sv. B9/19g7, str. S7-gO.

t57 DA7d, S.A., sv. ll,/F', fol. 15l, 29.OS.1412. Dokument je objavio, lose protitavSi imcegzarninatorola o{.a ((hrhr unljesto c,anin| | vladimtr RISMoNDo, Listajuil knjige

_ splitskih srednjor.jekowih notara. Radoui pedagoike akademtje (splltl zllg77, 282.r58 Vidi ovdje bilj. 96.t's 7a Antrrnovo proqerivanje i podrsku Restojevoj molbi l,rdi zlafua knjrga ..., r.22,

72.07.1424.; 184, 21.O3.t444.

78

M. Andid, Ser Clprijan Z:anlnov. Rod i karijera ...,

Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 39/1997, str. 37-8O.

kakva utjecaja na njihov poloZaj i odnos vladara spram njih, budu6isu za njihovu ulogu u dru5tvenorn Zivotu kljudni elementi biliiskazana sposobnost i lojalnost.

No, ved i samo poslovanje sa vladarskim dvorovima, a pogotovukasnija karijera koju na bosanskorne dvoru gradi ser Ciprijan, implici-raju politidke stavove i opredjeljenja koji u tako eksplicitnoj forminisu bili uobidajeni u sredini iz koje je ser Ciprijan potjecao. Dodu5e,u torne djelovanju nije teSko razaznab proturnletadku crtu, za koju ses dosta sigurnosti rnoZe re6i kako se prenosila s koljena na koljeno.To jasno otkriva pona5anje ser Zanina, koji aklivno sudjeluje (govori ipredlaZe) u radu splitskoga Velikoga vijeda tek od 1358., odnosno odtrenutka zbacivanja mletadke vlasli, ali i dinjenica da njegova unuka,ser Ciprijanovog sina Antuna, 1424. wileladke vlasti dak i protjerujuporadi poliUdke nepo6udnosti. Od toga, medjutim, do "vlastelina"bosanskoga kralja ipak je veliki korak, koji ne pravi mnogo njegovihsuvremenika. Doda li se tomu pristanak za odstupanje curie kraijuLadislavu, a zapravo vojvodi Hrvoju, 5to je gotovo sigurno posljedicaranijih veza s bosanskoga kraljevskoga dvora, siika postaje tekdjelomidno jasni"ja. Posljednju kockicu toga rnozaika priskrbljujeponaSanje za vrijeme poLrune f398.-1402. Odi$edno dobro shva6aju6ikako je cijeli sr-rkob zaprava samo borba za vlast unutar gradskihzidina (prognani sLr patriciji ideologu pobune, nadbiskupu AndrijiGualdu, stavljali u usta rijedi kako 'je Lrolje da se ima u rukama iporu5en grad, nego da se izgubi"tott ). stari iskusni patricij odbija sud-jelovaU u svemu tomu. On, doduSe, spada medju one prognaneplemi6e ko"ji u Trogiru daju punornot. za pregovore s pobunjenicima1402., ali je ve6 mnogo ranije, 1400., i sam boravio u Splitu,odrZavajudi wlo tijesne veze sa sarnirn vodjom pobunjenika, po svemusudeii starim prijateljem, Markulinom Slovi6em.

Zapravo, mo$o bi se reii kako ser Ciprijan naprosl-o ne pristajena samodovoljnost i u stanovitoj rnjeri samoizoliranost srednjoljekov-noga kornunalnog svijeta, koji wlo 6esto funkcionira kao cjeloviU mik-rokozmos ko.jernu je vanjski svijet gotovo irelevantni okvir. 'lu svijesto vaZnosti Sireg druStvenoga okruzenja valja nadopuniti zakljudkom opromjeni Zivotnih navika za krc|evanja na Korduli u gO-im godinama)CV. st. Nova vaZnost privatne sfere Zivota, i s tim u svezi ulaganje uudobnost i, u\,jetno, kulturna dobra, ocrtavaju sada ukupni lik serCiprijana jo5 uvijek kao izwzetak u svome wemenu i pretedu, odnosno\,jesnika novih Zivotnih nazora i shva6anja Sto 6e se pro5iriti tek uXV. stoljedu.

too 5()Y7g1, Pouiiest Spli?a. 216.

79

M. Andii. Ser OipriJan Zarinov. Rod i karijera ...,Iizrd. Zavoda povU. znan. HAZIJ Zadru, sv. 39/1g97. str. 37_gO.

Mladen Aniia sER cIpzuJAN zANINov - CAREER oF A pATzucIANFROM SPLIT IN THE SECOND FIALF OF THE 14th CENTURY

Summary

The author discusses business and social ca_reer of the patricianser cipljal zaninov from split (spatato) wtro wai- acuve in the sec-ond half of the 14th century-and deginning of ute-rsth century. priorto that the author reconstructs ser dipri;a?r's seneadqv- back ih sevengenerations, establishin$ th9 fact ueat 6is raFrity uflongea i" ilaligr,o:p_,gf p,.g,"fifrJ familes thar firrmed _potflical eiite amofig Ure noUtliol Split Uudr?es). -lhis makes possibl-e articulation of ciertain com_ments on the social development-of Dalmatian communes in the l2thand i3th century, including comments on the

"o"iJ 6i; of the towntorvers (turres) such as wa5 ilre one that Cipriian s far-rilt heid in oneof the ,old quarters of Split.,considering ser cipiii-anG uirsiness careertne author exarnines minutely all of his different enterprises, i.e. con-ducts of the comm.une's mjlls, credit operations, trade'with .Bosnia

aswell as his role of contractor and mairager of ' royJ camara salis ettrentessime regnorun Dalmatiae el croaEae. 'rhrolgh all of this theauthor also tried lo aruculate the mechanisms of tr"ade and economi-cal Iife in the East-AdriaLic basin in {eneral in the second half of the

J4th.cen{ury. Position of the admi"nistrator of the ioyal cam;;brought ser ciprijal in close conlact with the uoro-croalian KinoLouis the Great a'd 9m_ql poliucqr leaders of his ufie. inciuoi"g GEBglliTr K-ing Twtko I. This enabled him tr: start a new career, oneol !ig! administrator on the royal Bosnian court, which later on in-cl-u{9d _even ^the posiLion of royai count (comes) o" UrC nO.iatic islandor Korcula for trrree yeafs. Reconstruction of this successful politicalcareer enabled the author to clarifu some vague historicai data.ThSgugh that he was abte to shed niore light off trre--i"* importantpoints in the eastern-Adriauc krasin's politicaT history in the lalt dec-ades of the 14th century.

(Aulhor's summa4)

80

mladen ancic_ser ciprijan zaninov: rod i karijera

Documents