Projekt: Mirovinski sustav i preraspodjela

dohotkadohotka

T t ki k i i t i i kih tTeoretski okvir i vrste mirovinskih sustava

Predrag Bejaković

Zagreb 28 studenog 2011Zagreb, 28. studenog 2011.

Cilj i sadržaj prezentacijeCilj i sadržaj prezentacijeCilj: pojasniti oblike i tipologiju mirovinskih sustava kao šireg okvira preraspodjele.Sadržaj: j•Uvod: Mirovinsko osiguranje i preraspodjela T t ki k i i j i bli i dj l•Teoretski okvir i pojavni oblici preraspodjele u

mirovinskom sustavu•Pregled novijih istraživanja •Učinci preraspodjele s obzirom na minimalneUčinci preraspodjele s obzirom na minimalne (najmanje ili zajamčene) mirovine Z klj č k i ij dl i j b ljš j t j•Zaključak i prijedlozi mjera za poboljšanje stanja

Mirovinsko osiguranje i preraspodjela (I)

Mnogobrojne zadaće mirovinskog sustavaponekad su i međusobno suprotstavljene: • osiguranje onih koji su uplaćivali sredstva• osiguranje onih koji su uplaćivali sredstva

(doprinose) tijekom radnog vijeka kako bi nakon umirovljenja imali protunaknade unakon umirovljenja imali protunaknade u obliku mjesečnih mirovina.

• preraspodjela između onih koji su imali veće dohotke i plaćali veće doprinose i osoba kojedohotke i plaćali veće doprinose i osoba koje su imale manje dohotke i/ili imale kraći radni staž pa su zato i platile manje doprinosastaž pa su zato i platile manje doprinosa.

Mirovinsko osiguranje i preraspodjela (II)

Navedene funkcije mirovinskog sustava mogu se ostvarivati na različite načine pa stoga postojeostvarivati na različite načine, pa stoga postoje različiti modeli mirovinskog sustava izrasli iz tradicija socijalne politike zemljesocijalne politike zemlje. Mirovinske sustave se može razlikovati prema tri

j ž ij bilj žj ili di ijnajvažnija obilježja ili dimenzije: • sustavi generacijske solidarnosti ili kapitalizirani g j psustavi• sustav utvrđenih (definiranih) naknada i sustavsustav utvrđenih (definiranih) naknada i sustavutvrđenih (definiranih) doprinosa• bismarckovski ili beveridgeovski model (ili mješoviti)• bismarckovski ili beveridgeovski model (ili mješoviti)

Mirovinsko osiguranje i preraspodjela (III)

Uglavnom snažnija preraspodjela je u t ij k lid ti• sustavu generacijske solidarnosti

• sustavu utvrđenih (definiranih) naknada • beveridgeovskom modelu Cremer i Pestieau uveli su pojam bismarckovskogCremer i Pestieau uveli su pojam bismarckovskog faktora prema kojem se mirovina dijeli na jednaki paušalni dio (kao što je minimalna mirovina) i diopaušalni dio (kao što je minimalna mirovina) i dio vezan uz ostvareni dohodak i plaćene doprinose. Što je u navedenom faktoru veće značenje dijela vezanogje u navedenom faktoru veće značenje dijela vezanog uz dohodak i plaćene doprinose to je manja unutargeneracijska preraspodjelaunutargeneracijska preraspodjela.

Teorijski okvir (I)Teorijski okvir (I)Maria Augusztinovics (1999) s obzirom na preraspodjelu mirovinske sustave dijele u četiri kategorije: g j(1) Nekontributivna osnovna mirovina –dodjeljuje se u jednakom iznosu i univerzalnadodjeljuje se u jednakom iznosu i univerzalna je za sve građane ili one koji imaju boravak, bez da se uzima u obzir dohodak, zaposlenost ili imovina → očita preraspodjela.p p jIzbjegava se siromaštvo u starosti.

Teorijski okvir (II)Teorijski okvir (II)(2) Socijalna zaštita (prikrivena preraspodjela)(2) Socijalna zaštita (prikrivena preraspodjela). Naknade se odobravaju starijim osobama ovisno o njihovom dohodovnom i/iliovisno o njihovom dohodovnom i/ili imovinskom stanju (means-tested), ali su diskrecijske prirode, a ne “definirane”. Takvi se sustavi mogu činiti kao simboliTakvi se sustavi mogu činiti kao simboli “solidarnosti”, ali narušavaju vezu između doprinosa i mirovine u postojećimdoprinosa i mirovine u postojećim kontribucijskim sustavima.

Teorijski okvir (III)Teorijski okvir (III)(3) Pseudo-mirovinsko osiguranje (bez

dj l ) P t j d i i kipreraspodjele). Postoje pseudo-mirovinski fondovi, bilo dobrovoljni ili obvezni, koji po umirovljenju omogućavaju uzimanje kumuliranih osobnih doprinosa ili u oblikukumuliranih osobnih doprinosa ili u obliku paušalnog iznosa ili pretvorenog u anuitet točno utvrđenog trajanja ili može uz određenetočno utvrđenog trajanja ili može uz određene uvjete biti nasljedan u slučaju smrti osigurane osobe. Ustvari se ne razlikuju mnogo od bankovnih iliUstvari se ne razlikuju mnogo od bankovnih ili investicijskih fondova.

Teorijski okvir (IV)Teorijski okvir (IV)(4) Složena preraspodjela: ni mirovine niti doprinosi nisu točno “definirani” Mirovine nadoprinosi nisu točno definirani . Mirovine na neki način ovise o plaćenim doprinosima, pa čak je uključena i mogućnost paušalnog (jednakog) iznosa. Kako je u obveznim sustavima utvrđena stopa doprinosa ali mirovinska osnovica nije jer se tudoprinosa, ali mirovinska osnovica nije jer se tu odražava razdoblje rada i/ili osiguranja pojedine

b j il ij bi bil ti j d losobe, najpravilnije bi bilo nazvati ovaj model mirovinski sustav prava ovisan o doprinosima.

Teorijski okvir (V)Teorijski okvir (V)•Razlika između “javnih sustava mirovinskog

i j t k ć đ ij kosiguranja tekuće međugeneracijske solidarnosti - "PAYG" i "privatnih kapitaliziranih" nije u tome što je definirano, a što ne; razlika je u načinu na koji se ostvarujušto ne; razlika je u načinu na koji se ostvaruju mirovine iz doprinosa. Vj j t j š dih t ij d fi i ih•Vjerojatno je pogrešna dihotomija definiranih

naknada vs. definiranih doprinosa jer se zamagljuje međusobna obostrana povezanost doprinosa i mirovina i na razini p ppojedinca i na razini društva.

Teorijski okvir (VI)Teorijski okvir (VI)Temeljno obilježje svakog mirovinskog

j dj l d ih k ji isustava je preraspodjela od onih koji umiru ranije na one koji žive duže. j jOčekivano trajanje života povezano je s rodom i društvenim statusom:rodom i društvenim statusom: • žene žive dulje od muškaracaj• menadžeri žive dulje od radnika

b lj b i i b lj l ć i lj di ži• bolje obrazovani i bolje plaćeni ljudi žive duže od slabije obrazovanih i manje plaćenihj j p

Teorijski okvir (VII)Teorijski okvir (VII)Preraspodjela je usmjerena od muškaraca

ž t d i š ihprema ženama te od siromašnih prema bogatima. Pogrešno je vjerovanje kako je “solidarnost” isključivo vezana uz javne mirovinske sustaveisključivo vezana uz javne mirovinske sustave međugeneracijske solidarnosti. “Socijalna” redistribucija isto tako postoji kod privatnih mirovinskih fondova zbog p gmeđusobnog reosiguranja (izdvajanja iz pojedinih fonda u sredstva zajedničkih pričuvapojedinih fonda u sredstva zajedničkih pričuva ili fondova koji pokrivaju gubitke).

Teorijski okvir (VIII)Teorijski okvir (VIII)Među umirovljenicima se provodi redistribucija u ime solidarnosti:

iš i j č i i• više i prosječne mirovine se ograničavaju i/ili oporezuju kako biograničavaju i/ili oporezuju kako bi se nadoknadile manje mirovine i spriječilo da izgube u realnoj vrijednostivrijednosti.

Teorijski okvir (IX)j ( )Mirovinski sustavi se često koriste za ublažavanje različitih ekonomskih utjecajaublažavanje različitih ekonomskih utjecaja čime se pojačava preraspodjela preko i iznad k k i l ti i ij lekonomske racionalnosti i socijalne

dopustivosti.Snažno i sve veće obilježje preraspodjele mirovinskih sustava potiče bolje plaćenemirovinskih sustava potiče bolje plaćene skupine osiguranika na izbjegavanje plaćanja doprinosa slabije plaćene na prijevremenodoprinosa, slabije plaćene na prijevremeno povlačenje iz svijeta rada, a jedne i druge na nedovoljne radne napore.

Istraživanja o preraspodjeli u mirovinskom sustavu (I)

U posljednje se vrijeme povećana pozornost usmjerava na unutargeneracijsku j g jpreraspodjelu prvog stupa mirovinskog osiguranjaosiguranja. Razlog je prilično jasan stav kako starenjem

š ćmirovinskog sustava novi naraštaji u najvećoj mjeri financiraju brojnije starije danas j j j j jumirovljene generacije (međugeneracijska preraspodjela).preraspodjela).

Istraživanja o preraspodjeli u mirovinskom sustavu (II)

Takvo je stanje uglavnom zadano i na njega se ne može značajnije utjecati, pa je veća j j j , p jpozornost usmjerena na moguće promjene unutargeneracijske preraspodjeleunutargeneracijske preraspodjele.Prema većem broju istraživanja (Fenge i sur., 2003 2003 Q2003; Lindbeck i Persson, 2003; Queisser, 2000; Werding, 2003) čini se kako se g )unutargeneracijska preraspodjela smanjila u posljednja dva desetljeća.posljednja dva desetljeća.

Istraživanja o preraspodjeli u mirovinskom sustavu (III)

To znači da su se mirovinski sustavi više usmjerili prema bismarckovskoj tradiciji na taj način što je osnažena povezanost doprinosa i mirovine u odnosu na jednake u fiksnom iznosu jutvrđene mirovine koje uglavnom ne ovise o prijašnjim uplatama doprinosa.prijašnjim uplatama doprinosa.Krieger i Traub (2009) potvrđuju kako je većina zemalja OECD a svoje mirovinske sustavezemalja OECD-a svoje mirovinske sustave usmjerila na snažnija obilježja bismarckovskog

tsustava.

Istraživanja o preraspodjeli u mirovinskom sustavu (IV)

Pan (2011) je istraživao stavove dobro i loše plaćenih prema preraspodjeli i u kojoj mjeri ljudi p p p p j j j j jprilagođavaju svoju štednju i ponašanje u uvjetima različitih mirovinskih sustava: slabijeuvjetima različitih mirovinskih sustava: slabije plaćeni više podržavaju nekapitalizirani sustav jer se njime više okoristejer se njime više okoriste. U cjelini, nekapitalizirani sustav uglavnom ne j p gpotiče na štednju u kapitaliziranom sustavu.

Istraživanja o preraspodjeli u mirovinskom sustavu (V)

• Casey i sur. (2003) navode kako se smanjivanje razine unutargeneracijske j j g jredistribucije u mirovinskom sustavu ostvarivalo na različite načineostvarivalo na različite načine.

• Italija i Švedska su provele najtemeljitije fpromjene prelaskom sa sustava definiranih

mirovina na model utvrđenih doprinosa, što je p jnajznačajnije bismarckovsko obilježje među različitim oblicima međugeneracijskerazličitim oblicima međugeneracijske solidarnosti.

Istraživanja o preraspodjeli u mirovinskom sustavu (VI)

• Druge reforme uključivale su promjenu načina na koji se računala mirovina, odnosno j ,obično se umjesto deset ili petnaest najboljih godina u obzir uzima cijeli radni vijek sgodina u obzir uzima cijeli radni vijek s posebnim zahtjevima za plaćanje doprinosa i/ili drugačijim izračunom mirovinskih faktorai/ili drugačijim izračunom mirovinskih faktora.

• Sve navedene reforme bile su usmjerene na jjačanje veze između doprinosa i buduće mirovine, ali u većini zemalja postoji značajnimirovine, ali u većini zemalja postoji značajni institut koji vjerojatno tu vezu slabi.

Institut minimalne mirovine (MM)Institut minimalne mirovine (MM)Jedan od načina osiguranja pristojneJedan od načina osiguranja pristojne starosti koji bi trebao zajamčiti skromnu ali odgovarajuću materijalnuskromnu, ali odgovarajuću materijalnu sigurnost u vrijeme kada je osiguranik

iš i iotišao u mirovinu. ILO (2010): Minimalna mirovina možeILO (2010): Minimalna mirovina može biti jako značajan "automatski stabilizator" zaštite životnog standardastabilizator zaštite životnog standarda umirovljenika.

Različiti pristupiRazličiti pristupi• Pojedine zemlje u svoje zakonodavstvo i• Pojedine zemlje u svoje zakonodavstvo i praksu već imaju ugrađena takva jamstva; d k d (A t lij G čk V lik B it ij idok druge (Australija, Grčka, Velika Britanija i SAD-e) osobama koje odlaze u mirovinu isplaćuju jednokratnu privremenu pomoć.• Belgija Finska Francuska zbog• Belgija, Finska, Francuska zbog gospodarske krize nastojale su pojačati i

ši iti j t j č ih i i l ihproširiti svoj sustav zajamčenih minimalnih mirovina.

Mogući negativni učinci MMMogući negativni učinci MM• Može destimulirati rad i/ili potaknutiMože destimulirati rad i/ili potaknuti ranije umirovljenje osoba koje ostvaruju niske dohotke. • Prosječno povećanje teoretske• Prosječno povećanje teoretske stope zamjene kao poticaj za dodatnu p j p jgodinu rada osjetno niži za osobe k j i j i ki d h d k i t kkoje imaju niski dohodak i tako mogu ostvariti samo minimalnu mirovinuostvariti samo minimalnu mirovinu.

Načini utvrđivanja MM uzNačini utvrđivanja MM uz …

1 ) i i d đ i i l ili1.) mirovine u određenom minimalnom ili paušalnom iznosu (flat rate) nezavisno od dohodovnog i/ili imovinskog stanja, i

2 ) mirovine koje se odobravaju u odnosu na2.) mirovine koje se odobravaju u odnosu na imovinsko i/ili dohodovno stanje.

Ako ukupna primanja umirovljenika ne prelaze 100 eura oni imaju pravo ili na dopunu“ do100 eura, oni imaju pravo ili na „dopunu do 100 eura ili na neki zakonski utvrđeni iznos.

niz različitih pristupa i formula…niz različitih pristupa i formula3) iznos minimalne mirovine izračunava kao3) iznos minimalne mirovine izračunava kao određeni postotak prosječnih primanja - obično

d 3 d 0% k ji ju rasponu od 35 do 50% - koji je nepromijenjen jednom kada se udovolji p j j j juvjetima staža osiguranja, ili 4) utvrdi osnovni udio – na primjer, 30%4) utvrdi osnovni udio na primjer, 30% prosječnih primanja – na koji se dodaje povećanje od 1 do 2% za svaku godinu stažapovećanje od 1 do 2% za svaku godinu staža osiguranja ili za svaku godinu staža osiguranja i d i i l b j diiznad minimalnog broja godina.

Velike razlike u određivanju i značenjuVelike razlike u određivanju i značenju • Nekoliko zemalja ima vaganu formulu za j g

izračun iznosa mirovine pri čemu se veći postotak (ponder) dodjeljuje osobama s p (p ) j j jnižim prihodima nego osobama s višim.

• većina zemalja-članica EU zadržala ilivećina zemalja članica EU zadržala ili pojačala poticaje kako bi osobe s niskim primanjima duže ostale u svijetu rada a uprimanjima duže ostale u svijetu rada, a u nekima su čak ti poticaji jači nego za zaposlene s prosječnim primanjima nazaposlene s prosječnim primanjima - na primjer, u Belgiji, Češkoj Republici, Estoniji, Mađarskoj Irskoj i LitviMađarskoj, Irskoj i Litvi.

Posljedice (prevelike) zaštite (I)Posljedice (prevelike) zaštite (I)• Zemlje s tradicionalno razmjerno visokom• Zemlje s tradicionalno razmjerno visokom

razinom minimalne mirovine (na primjer, ŠŠvedska i Finska) ili utvrđenom fiksnom razinom (flat rate) mirovinskih sustavarazinom (flat rate) mirovinskih sustava definiranih prava s manjim brojem godina t ž i j d 40 di i jstaža osiguranja od 40 godina imaju

manje poticaje za slabije plaćene j p j j pzaposlenike u odnosu na zaposlenike s prosječnim primanjimaprosječnim primanjima.

Posljedice (prevelike) zaštite (II)Posljedice (prevelike) zaštite (II)

Ako je s sta ajamčene minimalne• Ako je u sustavu zajamčene minimalne mirovine utvrđen previše kratki staž mirovinskog osiguranja, to može djelovati kao negativni poticaj za ostajanje u svijetu g p j j j jrada.

• Potrebno razdoblje za ostvarivanje• Potrebno razdoblje za ostvarivanje minimalne mirovine nedavno je produženo u

Čviše zemalja-članica EU, poput Češke Republike, Cipra, Španjolske i Rumunjske. p p p j j

Posljedice (prevelike) zaštite (III)Posljedice (prevelike) zaštite (III)• Previsoka razina minimalne mirovinePrevisoka razina minimalne mirovine može neposredno utjecati na prerani izlazak s tržišta rada čim se ispuneizlazak s tržišta rada čim se ispune zakonski utvrđeni minimalni preduvjeti. • To može biti slučaj za slabije plaćene osobe posebice ako je njihova radnaosobe, posebice ako je njihova radna povijest prije umirovljenja obilježena dugotrajnom nezaposlenosti, bolesti pa još možda mogu ostvariti i invalidsku mirovinu. g

Posljedice (prevelike) zaštite (IV)j (p ) ( )• Uvjeti za ostvarivanja prava ovisno o

dohodovnom i/ili imovinskom stanju mogudohodovnom i/ili imovinskom stanju mogu također utjecati na odluke o umirovljenju.

• Ako dodatno povećanje mirovinskih prava uslijed dužeg rada može imati za posljedicu podjednako g p j p jsmanjivanje nekih drugih socijalnih naknada, onda se kasnije umirovljenje neće smatrationda se kasnije umirovljenje neće smatrati vrijednim. U iš lj čl i i k t k l k k• U više zemalja-članica iskustva su pokazala kako neumanjivanje drugih prava vezanih uz means test često potiče duži ostanak u svijetu rada.

Zaključno za preraspodjelu (I)j j ( )• Socijalna sigurnosna mreža može podržavati dobru socijalnu politiku s različitim stupnjemdobru socijalnu politiku s različitim stupnjem izravnog uključivanja i redistribucije. • Razmjerno izdašni programi osiguranja i pomoći mogu neposredno zamijeniti neučinkovitemogu neposredno zamijeniti neučinkovite elemente preraspodjele sadržane u drugim programima Manje izravni programi socijalneprogramima. Manje izravni programi socijalne sigurnosne mreže mogu pomoći u očuvanju

kl đ k k k i j litikusklađene makroekonomske i razvojne politike.

Zaključno za preraspodjelu (II)j p p j ( )• Izravniji sustavi preraspodjele mogu kratkoročno ublažiti siromaštvo i smanjiti dohodovnuublažiti siromaštvo i smanjiti dohodovnu nejednakost, ali imati dugoročne negativne posljedice poput nemotiviranosti za dulji ostanak u svijetu rada i veće radne napore. j p• Ujedno, (pre)velika preraspodjela i slijedom toga izdvajanja za mirovinski sustav lako mogu otežatiizdvajanja za mirovinski sustav lako mogu otežati gospodarski razvoj zbog nepostojanja i/ili

d lj ih i d j j b jnedovoljnih izdvajanja za obrazovanje, istraživanje i razvoj, zdravstvenu zaštitu i slično.

Zaključno za preraspodjelu (III)Zaključno za preraspodjelu (III)• MM važna u ublažavanju siromaštva starijih

osoba, ali lako može nepovoljno utjecati na ponudu rada i/ili nezadržavanje u svijetu rada p j jstarijeg stanovništva.

• Utvrđivanje prilično visokog iznosa takve• Utvrđivanje prilično visokog iznosa takve mirovine najvjerojatnije nepovoljno utječe i na odnos prema drugim mirovinama jer slične mirovine dobivaju osiguranici koji su radili j g jcijeli radni vijek i/ili imali veliki dohodak te plaćali visoke doprinose i oni koji to nisuplaćali visoke doprinose i oni koji to nisu činili.

Zaključno za preraspodjelu (IV)j p p j ( )• Minimalna mirovina je sama po sebi izraz

solidarnosti, a njezini korisnici nisu nužno siromašni.

• Često minimalna mirovina nije posljedica niskih zarada tijekom radnog vijeka većniskih zarada tijekom radnog vijeka već malog broja godina staža, što je vjerojatno bio izbor osiguranika.

• Potrebno je posvetiti pozornost uravnoteženjuPotrebno je posvetiti pozornost uravnoteženju zahtjeva za adekvatnost mirovinskih prava i poticaja za duži radpoticaja za duži rad.

Zaključno za preraspodjelu (V)j p p j ( )• Ublažavanje dohodovne nejednakosti za vrijeme

radne aktivnosti može utjecati na manju potrebu zaradne aktivnosti, može utjecati na manju potrebu za redistribucijom u mirovinskom sustavu.

• U uvjetima starenje društva kada su dohodak i očekivano trajanje života usko pozitivno povezani, bil bi k i ilj đ j bl jbilo bi korisno u cilju unapređenja blagostanja te poticanja na veće radne napore i duže zadržavanje u

ij d ji i i ij ksvijetu rada smanjiti razinu unutargeneracijske redistribucije.

• Pojačana međunarodna gospodarska utakmica vjerojatno će smanjiti mogućnosti redistribucije i (previše) izdašnih socijalnih prava, uključujući mirovinskih davanja.

•Hvala na pozornosti p•Sva drugačija•Sva drugačija mišljenja i prijedlozimišljenja i prijedlozi

d b d šlisu dobro došli.

Prilog: najvažnija literaturaPrilog: najvažnija literatura Augusztinovics, M., 1999. Pension Systems and Reforms in the Transition Economies, u Economic Survey of Europe, No. 3

Casey i sur. 2003. Policies for an ageing society: Recent measures and areas for further reform. OECD Economics Department Working Paper No. 369, Paris: OECD Publishing.

Cremer, H.; Pestieau, P., 1998. Social insurance, majority voting and labor mobility. Journal of Public Economics 68, 397-420.

Fenge i sur. 2003. Alterssicherungssysteme im internationalen Vergleich: g g y gFinanzierung, Leistungen, Besteuerung, ifo Beiträge zur Wirtschaftsforschung, Band 10, Munich: Ifo Institute.

Lindbeck i Persson, 2003. The gains from pension reform. Journal of EconomicLindbeck i Persson, 2003. The gains from pension reform. Journal of Economic Literature 41, 74-112.

Queisser, 2000. Pension reform and international organizations: From conflict to convergence International Social Security Review 53 31-45convergence. International Social Security Review 53, 31 45.

Sinn, H.-W., 2000. Why a funded pension system is useful and why it is notuseful. International Tax and Public Finance 7, 389-410.

Werding M 2003 After another decade of reform: Do pension systems inWerding, M., 2003. After another decade of reform: Do pension systems inEurope converge? DICE Report: Journal of Institutional Comparisons 1, 11-16.