menadzment-skripta

13
1. Prednosti ulaska u preduzetništvo ? Pri tome vide su : Preuzimanje kontrole nad vlastitom sudbinom Mogućnost mijenjanja stvari Mogućnost iskorištavanja svojih potencijala Ostvarivanje neograničenih profita Priznatost u društvu Radite stvari koje volite 2. Nedostatci ulaska u preduzetništvo ? Nesigurnost dohodka Rizik gubitka uloženog kapitala Nedefinirano radno vrijeme i naporan rad Niska kvaliteta života za vrijeme uspostavljanja poslovanja Visoka razina stresa Neograničena odgovornost Obezhrabrenje 3. Američki model poduzetništva ? Američki model poduzetništva ističe ekonomsku i socijalnu slobodu, pa se često naziva slobodnim poduzetništvom.Pod ekonomskom slobodom prvenstveno se podrazumijeva: Sposobnost stvaranja, zaključivanje i izvršenje ugovora bez predhodnog vladina odobrenja ili uključivanja, sposobnost stvaranja i samostalnog korištenja profita, sposobnost ulaženja u ekonomske aktivnosti, kao što su prodaja ili kupnja s minimum vladine kontrole. Uovom modelu vladino uključenje u poduzetnički proces je minimalno .Pod socijalnim slobodama prvenstveno se podrazumijevaju : autonomija pojedinca i preduzeća u pogledu posjedovanja i raspolaganja vlasništvom, sloboda izvora – pravo izbora zaposlenja, pravo izbora kupca, pravo izbora dobavljača itd. , sloboda govora i tiska, sloboda okupljanja, pravo na dolično suđenje i postupanje u sudskom procesu, pravo na zaštitu od miješanja vlade u područje ekonomije, zakonodavstva i medija . U ovom je modelu pojedinac slobodan voditi se svojim osobnim interesom bez vladina upliva . 4. Evropski model poduzetništva ? Evropski model poduzetništva postavlja socijalne slobode ispred ekonomskih.U slučaju kada dođe do neslaganja između vlade i poduzetnika o tome što treba činiti, društveni ciljevi dobivaju prednost. Po ovom modelu zadatak je je vlade da kreira okvirna pravila igre za poduzetništvo, te da pompću zakonodavstva osigura ostvarenje

Upload: elma-smriko

Post on 10-Nov-2015

25 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

Menadzment malih i srednjih preduzeca

TRANSCRIPT

1. Prednosti ulaska u preduzetnitvo ? Pri tome vide su : Preuzimanje kontrole nad vlastitom sudbinom Mogunost mijenjanja stvari Mogunost iskoritavanja svojih potencijala Ostvarivanje neogranienih profita Priznatost u drutvu Radite stvari koje volite 2. Nedostatci ulaska u preduzetnitvo ? Nesigurnost dohodka Rizik gubitka uloenog kapitala Nedefinirano radno vrijeme i naporan rad Niska kvaliteta ivota za vrijeme uspostavljanja poslovanja Visoka razina stresa Neograniena odgovornost Obezhrabrenje3. Ameriki model poduzetnitva ?Ameriki model poduzetnitva istie ekonomsku i socijalnu slobodu, pa se esto naziva slobodnim poduzetnitvom.Pod ekonomskom slobodom prvenstveno se podrazumijeva:Sposobnost stvaranja, zakljuivanje i izvrenje ugovora bez predhodnog vladina odobrenja ili ukljuivanja, sposobnost stvaranja i samostalnog koritenja profita, sposobnost ulaenja u ekonomske aktivnosti, kao to su prodaja ili kupnja s minimum vladine kontrole.Uovom modelu vladino ukljuenje u poduzetniki proces je minimalno .Pod socijalnim slobodama prvenstveno se podrazumijevaju : autonomija pojedinca i preduzea u pogledu posjedovanja i raspolaganja vlasnitvom, sloboda izvora pravo izbora zaposlenja, pravo izbora kupca, pravo izbora dobavljaa itd. , sloboda govora i tiska, sloboda okupljanja, pravo na dolino suenje i postupanje u sudskom procesu, pravo na zatitu od mijeanja vlade u podruje ekonomije, zakonodavstva i medija . U ovom je modelu pojedinac slobodan voditi se svojim osobnim interesom bez vladina upliva .4. Evropski model poduzetnitva ?Evropski model poduzetnitva postavlja socijalne slobode ispred ekonomskih.U sluaju kada doe do neslaganja izmeu vlade i poduzetnika o tome to treba initi, drutveni ciljevi dobivaju prednost. Po ovom modelu zadatak je je vlade da kreira okvirna pravila igre za poduzetnitvo, te da pompu zakonodavstva osigura ostvarenje socijalinih ciljeva ravnopravnosti i kvalitete ivota. Po evropskom modelu vlada osigurava detaljne instrukcije preduzeima o tome kako organizirati i tretirati zaposlenike, kako proizvoditi te kako i gdje se moraju prodavati.5. Aziski model poduzetnitva ?Aziski model poduzetnitva postavlja ekonomske slobode ispred socijalnih sloboda, te povezuje trgovce i vlade kako bi se izjednaili u drutvenoj moi, dok pojedince ostavlja bez ikakve moi.Po ovom modelu preduzee ima pravo baviti se poslovima bez mijeanja vlade, ali moe imati i izravnu potporu vlade.

6. Oblici poduzetnitva ? Individualno preduzetnitvo Kolektivno preduzetnitvo Skupno preduzetnitvo Inovacijsko preduzetnitvo 7. Tipovi poduzetnika i ivotni ciklus poduzea ?Tipovi poduzetnika su :Idealisti, optimizatori, radnici, ongleri Poduzetnik-pionir nastupa u prvoj fazi , tj. U fazi stvaranja poduzea. Poduzetnik maher je poeljan u drugj fazi u fazi rasta preduzea. Poduzetnik strateg je primjeren treoj fazi razvitka preduzea kada dolazi do diferencijacije. Poduzetnik trener je poeljan u etvrtoj fazi razvitka preduzea.8. Koraci u pojektnom modelu osnivanja preduzea ?Su : Razmiljanje o osnivanju, Razmiljanje o poslovnim aktivnostima, Razmiljanje o osnivanju, Razmiljanje o pravnom obliku preduzea, Prijavljivanje, Uspostava komunikacija, Uspostava kontakata,Prodaja, Proizvodnja, formiranje funkcija, nabava, izvori kapitala, organizaciska struktura, raunovodstvo .9. Navesti pristupe preduzeu ?Za instrumentalistiki pristup je karakteristino da u sredite stavlja poduzetnika i njegov interes.Njemu preduzee slui za ostvarenje dobiti, pri emu je radna snaga samo sredstvo za postizanje tog cilja, dok je zadatak organizacije briga o njenom racionalnom koritenju.Prema antropocentristikom pristupu u sreditu je preduzea ovjek kao ishodna taka i nositelj procesa, odnosno subjekat svih zbivanja i pratilac procesa u preduzeu.Preduzee je predmet svake rasprave u svakoj reformi gospodarskog sistema, ne samo kod nas nego i u drugim razvijenim zemljama.Institucioni pojam predstavlja pravne oblike preduzea, koji se reguliraju vaeim propisima.10. Usklaenosti elemenata proizvodnje ?Kvalitativna usklaenost elemenata organizaciske strukture preduzea radnog kolektiva i sredstva za proizvodnju ogleda se u kvalificiranosti radnika, te vrsti sredstva za rad i materijala koji odgovaraju zadatcima dobijenim na osnovu drustvene podjele rada. Time se potvruje postavka da je preduzee organizaciski sistem, a ne proizvodni skup radnih ljudi i materijalnih elemenata proizvodnje.Kvantitativna usklaenost elemenata organizaciske strukture preduzea ispoljava se u odgovarajuoj razmjeri izmeu veliine radnog kolektiva i opsega sredstava za proizvodnju. To je uvjetovalo karakterom gospodarske i veliinom konkretnog zadatka preduzea u procesu drutvene reprodukcije.Vremenska usklaenost elemenata organizaciske strukture preduzea ispoljava se u obezbijeenju kontinuiteta procesa reprodukcije. Sredstva za proizvodnju, u odgovarajuem obliku i koliini, treba da budu na raspolaganju radnicima odgovarajue kvalifikacije blagovremeno, kako bi se odluilo kombiniranje elemenata proizvodnje u tehnolokom procesu i ostalim fazama ciklusa reprodukcije.11. Pojasni uporedbu sa praksom najboljih ?Usporedba sa praksom najboljih znai mjeriti svoje rezultate prema drugima i uiti od drugih, najee izravnih konkurenata.Poinje usporedbom strategije konkurenata sa vlastitom strategijom, nastavlja se usporedbom najznaajnijih poslovnih procesa, proizvoda, tehnikih rjeenja i usluga konkurenata s vlastitim rjeenjem i funkcijama, da bi se spoznali aktuelni nedostatci i procijenile mogunosti da se postane bolji od konkurenata.12. Pojasniti vanjsko snabdijevanje ?Vanjsko snabdijevanje jest iskljuivanje iz organizacije svih onih procesa koje neko na tritu moe provesti bolje , bre ili jeftinije.Rije je o procesu prebacivanja odgovornosti za odreenu procesnu funkciju s skupine uposlenika na skupinu neuposlenika, dakle o odluci o tome hoe li se neto proizvoditi ili raditi unutar preduzea ili kupovati na trizu .13. Pojasniti uravnoteenu listu pokazatelja ?Uravnoteena lista pokazatelja uspjenosti je lista finansiskih i nefinansiskih pokazatelja uspjenosti preduzea koje neka organizacija prati kako bi na temelju njihove vrijednosti odredila svoju uspjenost.Programom potpunog upravljanja kvalitetom postie se poboljanje postojeih poslovnih procesa. 14. Pojasniti cjelokupno upravljanje kvalitetom ?To je pristup upravljanja koji podrazumjeva dugoronu orjentaciju ka kontinuiranom poboljanju kvaliteta koja e zadovoljiti i premaiti oekivanja kupaca.15. Pojasniti reininjering poslovnih procesa ?Reininjering poslovnih procesa zapravo, u svojoj biti predstavlja ponovni poetak, tj. pokuaj da se cijeli posao radi bolje, najee na drugaiji nain, nego to je to bilo uobiajeno. 16. Nabrojati karakteristike preduzea drugog vala ?Su: koncentracija, maksimalizacija, centralizacija, specjalizacija, standardizacija, masovna proizvodnja, velike organizaciske jedinice, hijerarhiske i birokratske strukture preduzea, postojanje taba slube, dugorono planiranje, rutinski menadment i spora reakcija na promjene u okolini .17. Nabrojati karakteristike preduzea treeg vaa ?Su : adaptabilnost, decentraliziranje, proizvodnja u malim serijama, radna mjesta su fleksivilnije ureena, radno vrijeme postaje klizno , hijerarhiska struktura se snizava, poveava se stupanj decentralizacije i znanje i informacija postaju glavni resursi .18. Transformacija preduzetnika u menadera ?Uspjenim poduzetnicima je jasno da poslovni rezultat ovisi o sposobnosti i motiviranosti svih sudionika poslovnog procesa, stoga i poslovne probleme nastoje rjeavati dogovorom, kompromisom i potivanjem svih svojih suradnika i poslovnih partnera. Iz navedenog razloga poeljno je da poduzetnik posjeduje znaajne osobine vjetine voenja kako bi mogao uspjeno poslovati s razliitim profilom sudionika poslovnog procesa.Bez suradnje, strune i poslovne, nama anse za uspjenije poslovne rezultate gledano dugorono.

19. Drutveni status menadera ?Status i ugled menadera u drutvu je visoko rangiran i uvijek su bili tretirani kao dio viih i srednjih drutvenih slojeva.Status menadera u drutvu se odreuje prestiem ove profesije u strukturi drutvene podjele rada i kontaktima koje oni ostvaruju sa krugom ljudi u kome se kreu.20. Pravni status menadera ?Dunost strukovne panje poslovnog ovjeka i nemjeanje suda u procjene oportuniteta poslovnih poteza, drugo duznost neinjenja konkurencije drutvu kojim upravlja; tree, zabrana okretanja ekonomske anse koja se ukae preduzeu u sopstvenu korist; etvrto, dunost svjesnog i potenog rada u interesu preduzea i zabrana rada za bilo kakav kolaterijalni cilj; peto, zabrana koritenja privilegovanim informacijama u cilju kupovine dionica preduzea prije skoka njihove vrijednosti ili prodaje, prije pada njihove vrijednosti; esto, nepristranost pri glasanju u skuptini i upravnom odboru, kad posjeduje dionice preduzea; sedmo, obsaveza nestavljanje sebe u poziciju gdje su dunosti i vlastiti finansiski interesi u sukobu; osmo, sklapanje vlastitih ugovora s preduzeem pod posebnim uvjetima ; deveto, dunost lojalnosti preduzeu i deseto dunost vijebe .21. Rizik menaderskog poloaja ?Glavni imbenik koji determinira vrstu menaderskog rizika je imbenik rizika sa kojim se suoava preduzee. Rizik se moe definirati kao vjerovatnoa dobrih i loih odluka koje utjeu na rad preduzea. Nizak rizik menaderskog posla predstavlja minimalni potencijelni gubitak za poslovanje preduzea. Visoki rizik moe prouzrokovati visoki uticaj na poslovanje preduzea. Ako preduzee smanji proizvodnju zbog smanjenja prodaje, automatski se smanjuje i broj zaposlenih i profita. U takvom ambijentu menadzer gubi posao.22. Klasifikacija okruenja ?Prema stupnju utjecaja, Prema stupnju povezanosti, Prema osjetljivosti na akcije, Prema intezitetu i trajnosti izazova, Prema kvalitetu, Prema regularnosti, Prema proatornom horizontu promatranja, Prema fokusu23. Elementi okruenja preduzea ?24. Stakeholderi i njihovi kriteriji ?STAKEHOLDERIOEKIVANJA

primarnasekundarna

VlasniciZaposleniciKupciVjerovniciDobavljaiZajednicaDravaMenaderiPovrat finansiskih sredstavaPlataPonuda dobra i uslugaKreditna sposobnostPlaanjeSigurnost i osiguranjeUdovoljavanje zakonimainvesticijeDodatna vrijednostZadovoljstvo poslomKvalitetaPlaanje na vrijeme Dugoroni odnosiDoprinos zajednici Unapreenje konkurentnostiPoveanje konkurentske prednosti

25. Prirodno okruenje preduzea ?Preduzea funkcioniraju u odreenoj prirodnoj sredini, koja ini prirodni ambijent preduzea, to ukljuuje i njegove ekoloke elemente. Interakcija izmeu preduzea i sredine treba da se odvija dadoprinosi rastu i razvoju preduzea, te istovremeno ouvanju prirodne sredine. Ovo nije pravilo, nego izuzetak, jer funkcionisanje preduzea negativno utie na performanse prirodne sredine.Zato se u zadnje vrijeme pridaje velika, i sve vea briga ouvanju prirodne sredine.2 PARCIJALA1. Naini na koji menaderi utjeu na okruenje (strategije)Menadzment svakog preduzeca , u svojstvu nositelja odgovornosti za efektivno i efikasno poslovanje, mora u svom radu uvazavati uticaj eksternog okruzenja na ciljeve, strukturu i funkcionisanje preduzeca.Bitna predpostavka za to jeste: -prepoznavanje performansi vanjske sredine i utjecanje na performanse vanjske sredine

2. Pojasniti nositelje odgovornosti (tabela)

3. Klasifikacija drutvene odgovornosti preduzea1-Ekonomska odgovornost- Prva razina drustvene odgovornosti preduzeca je ekonomska odgovornost,s obzirom na to da je ona,prije svega temeljna ekonomska jedinica drustva.Njena je odgovornost da proizvodi dobra i usluge koje drusto zeli i da maksimizira profite za svoje vlasnike i dionicare. 2- Zakonska odgovornost- Sva moderna drustva pocivaju na pravilima,zakonima i propisima koja biznis treba slijediti.zakonska odgovornost definira sto drustvo smatra kao vazno,s obzirom na primjereno ponasanje preduzeca.3- Eticka odgovornost-ukljucuje ponasanja koja nisu neophodno kodificirana u zakonu i ne smiju sluziti izravnim ekonomskim interesima preduzeca.4-Diskrecijska odgovornost- je iskljucivo dobrovoljna i vodi se zeljama preduzeca da daje drustvene doprinose bez obaveza u odnosu prema ekonomiji, pravu ili etici.

4. Definisati upravljanjeUpravljanje je svjesno usmjeravanje poslovnog djelovanja i razvitka preduzeca donosenjem i sprovodjenjem odredjenih odluka. Upravljanje se dijeli na: stratesko, takticko i operativno.

5. Doprinos razvoju upravljanja barem 5 autoraHenry Fayo, Harrington Emerson, Frederick Taylo, Karl Pearson, Henry Gant, Max Weber, Frank Gilberth, George Mayo, Chester Bernard, Kurt Lewin, Roland Fischer,Peter Drucker, Claude Shanon

6. Organizacija upravljanja u obiteljskim preduzeimaObiteljski aspekt je ono sto razlikuje obiteljska od neobiteljskih preduzeca. Kao posljedica toga, obitelj igra kljucnu ulogu u upravljanju preduzecem. Kada je obitelj jos u pocetnoj fazi osnivaca, moze biti vidljivo vrlo malo problema u pogledu obiteljskog upravljanja, jer vecinu odluka donose osnivaci i glas obitelji je jos uvjek jedinstven.S vremenom, kako obitelj prolazi kroz slijedece faze svog zivotnog ciklusa,obiteljskom preduzecu se prikljucuju novije generacije i vise clanova.Vlasnici u obiteljskim preduzecima imaju nekoliko uloga i motivacija koje ponekad mogu dovesti do oprecnih misljenja.

7. Organizacija upravljanja u malim preduzeimaMalom preduzecu je potrebna strategija, jer ono ne smije dozvoliti da postane marginalno. Menadzment malog preduzeca mora osmisliti takvu strategiju, koja mu daje neko posebno obiljezje npr vodecu poziciju specificnog trzista. Drugi zahtjev je i struktuiranje zadataka.Malom poslovanju je potreban najmanje jedan top menadzer koji puno radno vrijeme obavlja iskljucivo poslove top menadzmenta.Malom poslovanju su,pored uobicajenih knjigovodstenih podataka,potrebne i azurne informacije o promjenama u okruzenju,o ekonomsko-finansijskim pokazateljima,o tome gdje su rasporedzeni kljucni ljudi na probleme ili na rezultate o produktivnosti deficitarnih resursa:ljudi,kapitala,sirovina itd.

8. Organizacija upravljanja u velikim preduzeimaVelikom preduzecu je neophodna odgovarajuca formalna i objektivna organizacijska struktura, koja je iznad svega jasna. Neophodan je i jasno definisan menadzerski posao. Mora biti okrenuto buducnosti i sistematski razvijati menadzment i menadzere, te ih pripremati za izazove sutrasnjice.Top menadzment velikih preduzeca je struktuiran u veci broj timova,a njihove aktivonosti moraju biti jasno identificirane,definirane i pazljivo dodijeljene ljudima koji ce biti odgovorni za njihovo izvrsavanje.U velikim preduzecima kljucne aktivnosti ce uvijek obuhvatiti i odredzen broj oblasti savjesti.

9. Upravljanje znanjem, upravljanje intelektualnim kapitalom i intelektualno upravljanje proizvodnjomUpravljanje znanjem-predstavlja koncept sistemnog prikupljanja,organiziranja, pohranjivanja i dijeljenja znanja u svrhu postizanja ciljeva preduzeca.Upravljanje intelektualnim kapitalom-svako preduzece raspolaze znanjem, sposobnostima, vrijednostima i prepoznatljivostima koje na trzistu pretvaraju u vrijednostIntelektualno upravljanje proizvodnjom-tezi samostojecim jedinicama visokog stupnja nezavisnosti, koje samostalno rjesavaju probleme u skladu s njihovom razinom funkcioniranja, bez stalnih uplitanja visih razina za pomoc.

10. Znaaj poduzetnikog upravljanjaPoduzetnicko upravljanje ima vaznu ulogu u nacionalnoj ekonomiji, zato sto zaposljava veliki dio radno sposobne populacije i pridonese ostvarivanju nacionalnog dohodka. Stoga se poduzetnicko upravljanje smatra pokretacem ekonomskog rasta i ekspanzije.

11. Strategije poduzetnikog upravljanjaPoduzetnickim upravljanjem poduzetnik nastoji da uoci priliku za razvoj novoga ili poboljsanje proizvoda ili usluge. Tri osnovne strategije: 1. Identificiranje novih nisa na postojecim trzistima, 2.identificirnje novih trzista, 3. Brzo iskoristavanje novih mogucnosti

12. ivotni ciklus poduzetnikog upravljanjaZivot upravljanja poduzetnickim pothvatom najuze je povezan s fazama zivotnog ciklusa preduzeca. Zbog toga se najprije objasnjavaju faze zivota preduzeca, a zatim i faze poduzetnickog pothvata.Fazama zivotnog ciklusa preduzeca bavili su se Churcil i Lewis,oni ih nazivaju fazama rasta malog preduzeca.Prema njima,pet je faza rasata malog preduzeca.

13. Najei razlozi izlaska iz poduzetnikog upravljanjaDrugi poduzetnicki poduhvat- Poduzetnik ima nove ideje ili vise nije zainteresovan za postojeci pothvat jer je on zasivio.Zetva-Poduzetnik zeli unovciti svoja ulaganja. Djelomican neuspjeh-Podzetnicki poduhvat ima velikih problema pri poslovanju pa ga poduzetnik nastoji sto bolje prodati te tako pobjeci od problema i pritiska.Potpun neuspjeh-Preduzece je potrebno likvidirati zato sto ne posluje uspjesno,a zainteresovanih za njegovu kupnju nema.

14. Menaderske teorije upravljanjaMenadzerska se teroija posebno angazirala u oblikovanju modela koji nastoje utvrditi posljedice sto ih ima odvajanje vlasnistva i upravljanja na ciljeve preduzeca.Zajednicko je vecini modela menadzerske teorije da ukazuju na novu ulogu menadzera i na ogranicenja u njihovu djelovanju.Oni zele imati siguran posao,pa d abi to osigurali, preduzece mora ostvariti neprekidan rast.Menadzerske teorije obuhvataju 3 modela: Baumov model maksimizacije prihoda od prodaje, Marisov model menadzerskog preduzeca i Wiliamsov model menadzerske diskrecije.

15. Vlasnika komponenta upravljanjaPotrebe za menadzmentom vlasnici kapitala mogu ostvariti na vise nacina:-da sami obavljaju sve menadzerske poslove-da angazuju profesionalne menadzere i istovremeno vrse menadzersku funkciju-da obavljanje svih funkcija prepuste profesionalnim menadzerima

16. Menadmentska komponenta upravljanjaMenadzerska komponenta upravljanja je slozen problem, posebno u velikim preduzecima. Tu dolazi do visoke raspodjele rada koja nuzno zahtjeva koordinaciju pojedinacnih radova, a tu koordinaciju vrsi menadzment.Podjela menadzerskih razina u preduzecu je u koleraciji sa drugim elemntima znacajnim za menadzersku strukturu i krece se u sljedecem smjeru:Na strateskoj razini odgovara se na pitanja sto raditi i koliko izraditi;Na taktickoj razini menadzementa radi se na izboru i odredzivanju modela izvedbe; Zeziste operativne razine menadzmenta je neposredno usmjeravanje temeljnog procesa.

17. Participativna komponenta upravljanjaParticipacija je proces podjele posla izmedju menadzera i zaposlenih. Ovaj model sugerira da vodje i njihovi podredjeni razviju posebne medjusobne veze, da delegira, informira, konsultuje, nagradjuje, i pohvaljuje svakog radnika ponaosob.

18. RukovoenjeRukovodjenje je funkcija operativnog upravljanja i vodjenja poslova preduzeca. Osnovni zadatak rukovodjenja je pretvaranje upravljackih odluka u konkretne radne zadatke, i koordinacija pojedinacnih poslova i zadataka u jedinstven sistem rada i poslovanja preduzeca.

19. Tipovi rukovoenjaPiramidalni, Mrezni, paukova mreza/net, razudjeni tip rukovodjenja

20. Krug delegiranjaSlika:Menadzer(delegira saradnicima)Duznost(izvrsavanja odredzenog zadatka i odgovarajucu) Ovlast(tj.pravo kontorle nad potrebnim resursimaOdgovornost(Povezanu s preuzimanjem duznosti i primjenom ovlasti) U KRUG IDU STRELICE.

21. Razlika izmeu ovlasti i odgovornostiOvlast i odgovornost mogu pripadati jednoj osobi ili skupini ljudi. Odgovornost i ovlast su sile koje drze organizaciju na okupu. Razmjeran odnos se mora ostvariti na svim razinama u preduzecu. Vise strukture imaju vecu ovlast a i odgovornost, a nize nizu.U izgradnji oragnizacije preduzeca valja izbjegavati raskorak izmedzu ovlasti i odgovornosti jer su takve situacije visestruko negativne za nju.Razina ovlasti mora biti jednaka razini odgovornosti.Da bi neko dobio dio ovlsti mora preuzeti i dio odgovornosti.

22. Analiza lanca vrijednosti (predstaviti)Svakom preduzecu su potrebni kupci ako zeli da opstane. Svi kupci zele da im proizvodi koje nabave imaju neku vrijednost. Ova vrijednost moze da proistekne iz tri kategorije: proizvod je jedinstven i drugaciji, proizvod je jeftin, ili proizvod brzo i efikasno zadovoljava potrebe potrosaca.Lanac vrijednosti predstavlja odlicno sredstvo pomocu kojeg se mogu analizirati prednosti i slabosti preduzeca.

23. Predstaviti i pojasniti poslovni proces

24. Tri funkcionalna polja djelovanja preduzeaTri funkcionalna polja pomazu preduzecima da to ostvare: 1 proizvodi, 2 ljudi, 3 procesi podrske

25. Mjerenje performansi (izabrati po dvije preformanse za svaku poslovnu funkciju) Ljudski resursi:1-koeficijent fluktuacije:dosli + prosli / prosjecan broj zaposlenika2-prosjecne place= ukupne place / broj zaposlenika