mediteransko mišljenje alberta camusa i filozofija povijesti · 2020. 1. 5. · albert camus,...

IzvorničlanakUDK1:94(292.46)Camus,A.Primljeno29.10.2014.

MislavKukočSveučilišteuSplitu,Filozofskifakultet,Sinjska2,HR–21000Split

[email protected]

MediteranskomišljenjeAlbertaCamusa i filozofija povijesti

SažetakFilozofija povijesti u svojoj osnovi sadrži tezu da ljudska povijest ima svoj smisao, početak i kraj, da postoje pokretačke snage povijesti, da povijesno gibanje, tijekom vlastita linear-nog, progresivnog kretanja, smjera ispunjenju vlastite svrhe i cilja, čije ozbiljenje dovodi do eshatološkog kraja povijesti. Filozofijskopovijesni pristup svjetskoj povijesti kao smislenoj cjelini s početkom i krajem ne susreće se u temeljima zapadnoeuropske tradicije. U antič-koj grčkoj filozofiji, na čijoj se tradiciji temelji mediteransko mišljenje Alberta Camusa, historijska zbivanja uglavnom se vide kao kružno kretanje analogno prirodi. Odbijajući povijesni apsolutizam koji za račun eshatološke budućnosti žrtvuje čovjekovu sadašnjost, Camus se vraća nepobjedivom zahtjevu ljudske naravi čiju tajnu čuva Mediteran. Svojom mediteranskom filozofijom Camus suprotstavlja mjeru – savršenstvu, prirodu – povijesti, pobunu – revoluciji, carpediem sadašnjosti – eshatonu budućnosti, sunčanu misao Medite-rana – mraku europskog sjevera.

KljučneriječiAlbertCamus,apsurd,čovjek,Bog,revolt,revolucija,Mediteran,priroda,povijest

Filozofija povijesti

Filozofijapovijestiusvojojosnovisadržitezudaljudskapovijestimasvojsmisao,početak ikraj,dapostojepokretačkesnagepovijesti,dapovijesnogibanje,tijekomvlastitalinearnog,progresivnogkretanja,smjeraispunjenjuvlastitesvrheiciljačijeozbiljenjedovodidokrajapovijesti.Polazećiodtihpretpostavkisvakafilozofijapovijestipostavljasebizadatakdaspoznabitismisaopovijestiucjelini,nopostavljajućitakavzadatak,onavećpodrazu-mijeva,kaovlastituapriornumetafizičku,pa i svjetonazornupretpostavku,određenofilozofijskorazumijevanjebitipovijesti.Misaonorazmatranjepovijestikaosmislenecjelinerezultat ježidovsko-kr-šćanskogteologijsko-antropologijskogpristupa.UtomejesmisluBiblija,kaopovijest izabranogžidovskognaroda,prvocjelovitopovijesnodjelo,apre-vlast židovsko-kršćanske tradicije u zapadno-europskoj kulturi postavila jeBiblijukaoparadigmu,osnovuipredložakzapovijestčovječanstva.Usamimtemeljimakršćanstvainauguriranajetrijadičnastrukturapovijesti–početak,linearnitijekrazvojaikraj–seshatologijskimsmislomkaonjezinimispunje-njem,štoćepostatisastavnimdijelomsvakebudućefilozofijepovijesti.Tročlanashemakršćanskogshvaćanjapovijestisasoteriološko-eshatologij-skimkrajem,prisutnajekakouidealističkojizvedbi,čiji jeparadigmatičkiobrazacHegelovafilozofijapovijesti,takoiumaterijalističkiminterpretaci-jamaposthegelovskefilozofijepovijesti.Onesepremještajunasociologijsku

brought to you by COREView metadata, citation and similar papers at core.ac.uk

https://core.ac.uk/display/81375562?utm_source=pdf&utm_medium=banner&utm_campaign=pdf-decoration-v1

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 137God.35(2015)Sv.1(53–65)

M.Kukoč,MediteranskomišljenjeAlbertaCamusaifilozofijapovijesti54

razinu:upozitivizmuAugusteaComtea,odnosnohistorijskommaterijalizmuKarlaMarxa.Marxjesvoje»materijalističkoshvaćanjepovijesti«,ukasnijojmarksističkojtradicijiformuliranokao»historijskimaterijalizam«,razviouoprecispramHe-gelovaidealizmaiistovrsnih»ideologijskih«interpretacija,noiunjegovojjekoncepcijiprepoznatljivakršćansko-hegelijanskatročlanastrukturapovijesti.Kaošto jezaAugustinakrajnji cilj i smisaopovijestiunjenomeshatološ-komkraju,utranscendentnomKraljevstvuBožjem,azaHegelaudovršenomsamoozbiljenjusvjetskogaduha,takojeizaMarxa»cjelokupnokretanjepo-vijesti zbiljski čin rađanja komunizma«.1Komunizamkaodoba»istinske«povijestijestujednoinjensmisaoinjezinkraj,ačitavdosadašnjihistorijskirazvoj–klasna»pretpovijest«poMarxu–tekjepripravazaeshatološkodobaautentičnogčovjekaiistinskeljudskezajednice.2

Apsurd i revolt

Filozofijskopovijesnompristupusvijetukaosmislenojracionalnojcjelini,ukojojapstraktnouzetičovjekostvarujesvojciljiživotnismisaoutranscen-denciji,odnosnoeshatološkojbudućnosti,AlbertCamussuprotstavljavlasti-topoimanježivotasadašnjeg,zbiljskog,pojedinačnogčovjeka.Naslanjajućise na tradiciju antihistoricističke filozofije egzistencije, odKierkegaarda iNietzscheadoJaspersa iHeideggera, te inspirirankorespondirajućomknji-ževnomrefleksijomDostojevskogaiKafke,Camusuočavaapsurdegzisten-ciječovjekaisvijetaukojemu»vladajuproturječnosti,antinomija,tjeskobailinemoć«.3Polazećiodfilozofijebesmislasvijetaiapsurdaživotačovjekaosuđenognaneminovnusmrt,on razmatraproblemsamoubojstvakaopri-vidnologičnogrješenja.Naime,egzistencijalističkifilozofi,kakokršćansketakoiateističkeprovenijencije,teškosesuočavajusapsurdomegzistencije,ačakikadagapojme,onkodnjihizazivaočaj,mučninu,jad,tjeskobu,nemoć.Stogaegzistencijalnefilozofije,umjestosuočavanjasapsurdomopstojnosti,svebeziznimke»predlažubijeg«iznavlastitasvijeta,uzdižući»donebaonoštoihuništava«,najednojstrani,tenalazećinadu»uonomeštoihlišava«,nadrugoj.4Kršćanskiegzistencijalistipredapsurdomegzistencijetražepribje-žišteuBogukojemuseprepuštajunaprostokaonepojmljivojtranscendental-nosti–poputKarlaJaspersa,bilouiracionalnojvjeri–poputLavaŠestova,odnosnou iluziji transcendencije što relativizirapatnjeovozemaljskeegzi-stencije–poputSørenaKierkegaardakojitako,premaCamusu,pristupadra-govoljnomsakaćenjusvojeduše.Kierkegaardovegzistencijalniočajstanjejegrijeha,samoubojstvojedakakokršćanimazabranjenismrtnigrijeh.Camus,nadrugoj strani, egzistencijalističkibijegodapsurdanaziva»filozofijskimsamoubojstvom«.Zarazlikuodegzistencijalistaonprihvaćaapsurdegzisten-cije kao »metafizičko stanje svjesna čovjeka« koje ne vodiBogu, dapače:»apsurd,tojegrijehbezBoga«.5Camusprihvaćagrijehapsurda,tajpakaosadašnjostiizkojeganebježiuiluzornokraljevstvonebesko,većseputemrevolta ipronicljivosti suočavasnjimkao jedinimmogućimkraljevstvom,zemaljskimiljudskim.Stogaonukonačniciotklanjasamoubojstvoitovla-stitimrevoltom,pobunomprotiviluzornevjereieshatološkenade:

»Tajrevoltdajesvojucijenuživotu.Proširennacijelotrajanjeegzistencije,onjojvraćaveliči-nu.«6

MetaforičkipredstavljajućičovjekovživotSizifovimmitom,Camuszaklju-čujedačovjeknetrebaniočajavatizbogosudenabesmisleniradnivijek,na



sizifovskoguranje stijene,niti se iluzornonadatida će stijenudotjeratidokonačnogcilja,većtreba,prkosećibogovimaivlastituusudu,svjestanapsur-daegzistencije,postatigospodarsvojegaživotatesefokusiratiinaradinadokolicu,naaristotelovskimišljenea

,sholía i sholé,odnosnonasâmoguranje

stijeneinaopuštanjeupodnožjuplanine:

»Samabitkadasedospijedovrhuncadostatnajezaispunjenjeljudskogsrca.ValjapredstavitiSizifasebi,zamislitigasretnim.«7

TimriječimazavršavaCamussvojMit o Sizifu.SpolaznepozicijefilozofijeapsurdaizgrađeneuMitu o SizifuCamususvojoj,premavlastitommišljenju,»najvažnijojknjizi«Pobunjeni čovjekgradisvojufilozofiju revolta protivkršćansko-metafizičkeihegelijansko-marksističkefi-lozofijepovijesti,kojaodčovjekazahtjevažrtvuvlastiteneposredneegzisten-cije na pijedestalu iluzorne eshatologije transcendentne vječnosti, odnosnoimaginarnepovijesnebudućnosti.»Pobunjeni čovjekdoimljese(…)kaode-personaliziranapovijestidejamoderneEurope«,8odnosnokaokondenziranapovijestnovovjekovnezapadno-europskesocijalnefilozofijepovijesti.Veću»uvodu«Camusodređuječovjekakao»jedinostvorenjekojeodbijadabudeonoštojest«,9izčegaserađanjegovrevoltprotivapsurdaegzistencije,štojedokrajarazrađenipromišljenuMitu o Sizifu.Takvopolaznoodređenječovjeka formulacijom jeveomablisko shvaćanjučovjekauhrvatskojneo-marksističkojfilozofijiprakse:»Čovjekjestonoštojošnije,daklenijeonoštovećjest,negoonoštopostajeposebisamomeitekondauopćejest.«10

Konzekvencetihnaprvipogledistoznačnihdefinicija,međutim,dijametralnosusuprotne.DokMilanKangrgaiztakvaodređenjaizvlačipozitivanantro-pocentričnizaključakočovjekukaouniverzalnom,slobodnom,stvaralačkomisamostvaralačkombićuprakse,tvorcuvlastitasvijetaipovijesti,Camusse,nasuprot,zdvojnopitamoželitoodbijanjebitionoštojest,čovjeka»dovestisamokuništenjudrugihinjegasama«.Nadrugojstani,čovjekovserevoltrađaiz nezadovoljstva svojim nepravednim i neshvatljivim položajem, odnosnoiznezadovoljstva–parafrazirajućiMaxaSchelera–čovjekovim položajem u kozmosu.Pobunjeni čovjek,dakle,ustajeprotivapsurda,nerazumnostiine-pravde,slijepimpoletomsvojegarevoltaon»išteredusredkaosa«.11Revol-tomčovjekostvarujesvojuuloguusvijetuuskladusasvojomprirodom:

1

KarlMarx,Ökonomisch-philosophische Ma-nuskripte, MEW, Ergänzungsband, I., DietzVerlag,Berlin1968.,str.536.

2

Više o tome vidi u:MislavKukoč,Enigma postkomunizma,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb1997.,str.183–195.

3

AlbertCamus,Mit o Sizifu,Odabranadjela,V.,Zora,Zagreb1971.,str.27.

4

Isto,str.34.

5

Isto,str.40.

6

Isto,str.51.

7

Isto,str.114.

8

JereTarle,Albert Camus – književnost, poli-tika, filozofija, Hrvatsko filozofsko društvo,Zagreb1991.,str.14.

9

Albert Camus, Pobunjeni čovjek, Odabranadjela,VI.,Zora,Zagreb1971.,str.14.

10

MilanKangrga,Etički problem u djelu Karla Marxa. Kritika moralne svijesti,Nolit,Beo-grad1980.,str.251.

11

A.Camus,Pobunjeni čovjek,str.14.



»Prividnonegativnajerništanestvara,pobunajedubokopozitivnajerotkrivaonoštoučovjekutrebauvijekbraniti.«12

Njomeseutemeljujeindividualnaikolektivnačovjekovasamosvijest;karte-zijanskiCogito Camuszamjenjujegeslom:ja se bunim, dakle, mi jesmo! ŠtotimeCamusželikazati? Dajeupravočovjekovapobuna,njegovrevoltpro-tivautoritetavišegabića,boga-ocastvoritelja,polazišteizgradnječovjekovaidentitetakojimseonkvalitativnoizdižeizživotinjskogsvijeta.Prometejje,pocijenuokrutneizastrašujućekazne,ukraoolimpskimbogovimavatru,štojepokrenulotehničkiicivilizacijskirazvojčovječanstva–humanadifferentia specificarezultatje,dakle,Prometejevarevolta.Užidovsko-kršćanskojtradi-cijirevoltprotivbožjezabranetakođerjerezultiraoteškomkaznomizgonaizraja,smrtnostiiotuđenograda»uznojulicasvoga«itonesamozaonekojisu»iskonskigrijeh«počinilivećizanjihovepotomke–čitavočovječanstvo.No,zagrizavšizabranjenovoćespoznajepobunjeničovjeksvojjetegobniži-vot»guranjaSizifovakamena«otvoriopremamudrosti,umjetnosti,znanosti,postaojephilosophos,subjekt,gospodarsvojegapostojanja,štounenarušenuvječnomživoturajskeidilenikadanebipostigao.Camusrazlikujemetafizičkiipovijesnirevolt.Metafizičkirevoltosporavaci-ljevestvaranjainametnuteegzistencije.PremdajeiKristnakrižupobunjeničovjekkojiprijekornovapiLama sabakhtani,kršćanstvoustartugušipobu-nuiluzornimobećanjemvječnogaživota.Stogapobunjeničovjeknijeateist,negohulitelj»prokazujućiuBoguocasmrtiinajvišusablazan«.13LjudskoodmetništvoodBoga,metafizičkirevolt,počevsPrometejomiKainom,pre-koEpikuraiLukrecija,doMaxaStirneraiFriedrichaNietzscheateknjižev-nihlikovaDostojevskoga,završavaumetafizičkojrevoluciji:»PoštosrušiprijestoljeBožje,buntovnikćeuvidjetikakojesadnanjemudatupravdu,red(…)stvorivlastitimrukamaidatimeopravdasvrgnućebožanskog.«14

VišeodsvihnavedenihtujeuočljivutjecajNietzscheačijiizrijek»Bogjemr-tav!«neznačiateističkonegiranjeBoga,većrezolutanantiteističkizahtjevzapogubljenjemBogakojipostoji–itousrcimaiusvijestinjemupodčinjenihljudi.Čovjekkojizarobljenustaduištepastiraspasiteljadagavodinijedora-staoteškojzadaćiemancipacije,stoga,premaNietzscheu,čovjekavaljapre-vladatinadčovjekom.No,NietzscheovÜbermenschteškomoženadomjestitipogubljenogBogapa,kakosmatraHeidegger,»ovomjestoBogamožeostatiprazno(…)jerbitčovjekanedostižepodručjebitiBoga«.15Takometafizičkapobunaprelaziupovijesnupobunuili–revoluciju.ParafrazirajućiMarkizadeSadea,kojiBogadoživljavakaozločinačkobo-žanstvoštosatirečovjeka–aakoBogubijainegiračovjeka,ništanamnemožezabranitidanegiramoiubijamosebislične–Camusueuropskomse-kularizmukojinastupasprosvjetiteljstvomvidinastupanjeepoherevolucijairevolucionarnihzločina:AkoBoganema,svejedozvoljeno!Naime,čovjeko-vametafizičkapobunanjegovjeprosvjedprotivkonačnostiegzistencije,re-voltprotivneminovnostismrtinakojugaosuđujeBog.Nijetuprimarankodpobunjenogčovjekaprirodni,životinjskinagonzaživotom:»pobunjeniknetražiživot,negorazlogezaživot«.16Dakle,onseopireposljedicismrtikojapotvrđujebesmisao,apsurdegzistencije.UpravozahtjevzasmislomživotamotiviračovjekanapobunuprotivBoga-oca,stvoriteljasmrti.No,akojeBogstvoriteljsvegaštojest,dakle,svijetaičovjeka,njegovaživotaismrti,tadaserevoltprotivBogastvoriteljamožeproširitiinamržnjupremaodBogastvo-renomesvijetuičovjeku,aposljedicesunihilizamkojivodiuzločine,umor-stva.PogubljenjemBoga,ostaječovjek.Ostajeicrkvakojujeizgradioikojuneruši,većjojsamomijenjaobredeirituale.Ostajuiljudi,stadobezpastira



kojevaljavoditi,nevišeu imeBoga,negou ime racionalnostrukturiranepovijesti.Dakle,uspjehrevoltasasmrćuBogaparadoksalnorezultirarevo-lucionarnimpreuzimanjemvlastinadljudimaodstranečovjekakojiuzurpiramjestoBogaiiracionalnimzločinimadodajezločinerazuma.17

Analizirajući pojam revolucije Camus se fokusira na njegovo značenje uastronomiji;revolucijakaokretanjekojezatvaraokretznačiprevrat,odnosnopromjenuvlasti.ZarazlikuodMarxakojikvintesencijurevolucije,kaogospo-darske ili socijalne revolucije,vidiupromjenivlasništvanadproizvodnimsredstvima,zaCamusanemagospodarskerevolucije;tujeriječtekoreformi,ukolikorevolucijanemapolitičkikarakter,odnosnoukolikonedođedopre-vrata,promjenevlasti.Anarhisti,poputProudhona,vjerovalisudasuvlastirevolucijameđusobnoisključujućipojmovi,budućidajecilj,idealbezvlašće,utopijaspontanogsamoupravnogustrojadruštvenogigospodarskogživota.No,iztoga,premaCamusu,slijediparadoksrevolucionarnostivlastikojasenužnoboriprotivdruge,njojsuprotstavljenevlastidokonačnepobjede,štopretpostavljarevolucionarnonasiljeizločine.Širenjerevolucijevodiumna-žanjuzločina.Doksefrancuskagrađanskarevolucijanapoleonskimratovi-manastojalaproširitiEuropom,ruskakomunističkarevolucijau20.stoljećusmjeralajeopćojglobalnojdominaciji,daklezahtijevalajetotalnuitotalitar-nuvlastnadčitavimsvijetom.Nasuprotpobunekojapočinjespontano,revolucijapolaziodidejekojuuklju-čujeupovijest.Zasnivajućisenaracionalnoosmišljenojidejirevolucijaobli-kujesvijetunekomteorijskomokviru.BudućidajeBogumro,trebaizmije-nitiiorganiziratisvijetčovjekovimsilama.Većinarevolucijastječesvojoblikuumorstvu.Zatorevolucijeupraviluuvodedržavniteror:

»Sveiligotovosvesuubijaleljude.«18

Istotako,svesumodernerevolucijezavršilejačanjemdržave,čakiondakadsupropovijedalenjezinoodumiranje:

»1789. dovodiNapoleona, 1848.Napoleona III., 1917. Staljina, Italija 1920-ihMussolinija,VajmarskarepublikaHitlera…«19

Zasnivanjemijačanjemdržaverevolucionarniterorinstitucionalizirasekakou iracionalnoj izvedbiMussolinijeva fašizma iHitlerovanacizma, tako iuobličjuracionalnedržavekakvajeizgrađenaukomunističkojRusiji.No,zarazlikuodiracionalnefašističkerevolucijekojajesmjeralaosvajanjunovihprostora,alineisvjetskomimperiju,ruskijekomunizam,nakonsmrtiBogai zatiranja transcendentneDržaveBožje, preuzetno nakanio provesti svjet-sku revoluciju koja će rezultirati konačnom izgradnjom savršene svjetskedržave obogotvorenog čovjeka.20Namjesto pogubljenogBoga i transcen-dentneDržaveBožjedolaziarijevskiÜbermenschunacističkojinterpretaciji

12

Isto,str.23.

13

Isto,str.30.

14

Isto,str.31.

15

Martin Heidegger, »Nietzsches Wort ‘Gottisttot’«,u:Holzwege, VittorioKlostermann,Frankfurta.M.1950.,str.231.

16


17

Isto,str.103.

18

Isto,str.112.

19

Isto,str.173.

20

Isto,str.180–182.



Nietzschea,odnosnoMarxovtotalničovjekkomunističkesvjetskezajednicebudućnosti.ObogotvoreničovjekkojihoćeodsebeučinitiBoga–gospodaraživotaismrti–samimtimeprisvajasebipravonadživotomismrćudrugih.No,»kaoproizvođačleševaipodljudi«–upozoravaCamus–»onjeisampodčovjek,neBog,negosramanslugasmrti«.21

Mediteranska filozofija

Kakokršćansko-metafizičkojtakoinovovjekovnojhegelijansko-marksističkojfilozofijipovijestiCamussuprotstavljavlastitumediteransku filozofijukojuzasnivanaantičkojgrčkojfilozofijiukojojsepovijestneuzimazapredmetre-flektiranja,ahistorijskazbivanjauglavnomsevide,kakouPlatonaiAristotelatakoikodpovjesničaraHerodotaiTukidida,kaokružnokretanjeanalognopri-rodi,sasvojimusponom,procvatomipadom,štosepotomcikličkinastavlja.Odbijajući povijesni apsolutizam,koji za račun eshatološkebudućnosti žr-tvuječovjekovusadašnjost,CamussevraćanepobjedivomzahtjevuljudskenaravičijutajnučuvaMediteran.SvojommediteranskomfilozofijomCamussuprotstavlja mjeru – neumjerenosti, čovjeka – Bogu, prirodu – povijesti,pobunu–revoluciji,carpe diemsadašnjosti–eshatonubudućnosti,sunčanomišljenjeMediterana–mrakueuropskogsjevera.

Mjera i neumjerenost:Némesisvs.Hybris

Camusuzimamjeru,aristotelovskimétron,kaotemeljnielementmediteranskefilozofije.Suprotstavljasenovovjekovnomracionalizmuiesencijalizmu,zaklju-čujući,protivHegela,»nitijezbiljapotpunoumna,nitijeumnopotpunozbilj-sko«.22Kaoštoiracionalnadimenzijaljudskenaraviograničavaonoracionalnoinatajmunačindajemjeru–Camusovdjenavodiprimjernadrealizma–takoimediteranskamisaomjere,kojusimboliziragrčkabožicaNemeza,kaoomjerbitiiegzistencije,ograničujeHybris–neumjerenostzapadno-europskogesen-cijalizma,racionalizmaiscijentizma,štoposebicedolazidoizražajaunovovje-kovnomsvijetutehnikeikonzumerizma,kojipočivananeutaživojeksploatacijiprirodekakobisezadovoljileeksponencijalnoumnoženeljudskepotrebe.Tijekom razvoja zapadne povijesti, paralelno s udaljavanjem od antičkog,mediteranskog suglasja čovjeka s prirodom, neumjerenost sve više potirearistotelovskonačelomjere,štoCamusilustrirabrojnimprimjerima:

»KomunaprotivDržave,konkretnodruštvoprotiv apsolutističke tiranije,promišljena slobo-daprotiv racionalne tiranije, altruistički individualizamprotivkolonizacijemasa– sve su toantinomijekojeizražavajusuočenjemjereineumjerenostikojeispunjapovijestZapadajošodantičkogsvijeta.«23

U suvremenoj konzumerističkoj civilizaciji Zapada neumjerenost je sine qua non efikasnosti,uspjeha,udobnosti i samopotvrđivanja.Mjera je,na-protiv,čistasuprotnost,ograničenjeambicija,prijetnjanapretkukao i tež-njizaapsolutomisavršenstvom.Zbogtogaje»timaliEuropljaniškrtogalica«preziru.Mjera rođena iz revoltamožeseproživjeti jedino revoltom.Aristotelovski povratakmjeri znači povratak autentičnoj ljudskoj prirodi,nakojojsegraditradicionalnamediteranskamisao.Camusjesvjestandaječovjekovojnaraviprimjerenatakođeriambicijaprekoračenjamjere.Hybrissemanifestirauporocimakao izvrgnućimavrline:»Sviminosimousebisvojetamnice,svojezločineisvojapustošenja.«No,našazadaćanijedaimsenaprostoprepustimo,»negodaihpobjeđujemousebiiudrugima«itorevoltomkojiCamus temeljinaaristotelovskimišljenoj»stoljetnojvolji«,



stožernommomentućudorednevrline.Upravotavrlinarevolta,kao»izvoristinskog života«, uvijek nas čini »uspravnima u bezobličnom i bijesnomkretanjupovijesti«.24

Priroda vs. povijest

Mediteranskamisaopovratkaprirodiiiskonskojljudskojnaravisuprotstavljasekonstruktivizmutehničko-povijesnogovladavanjaprirodom,štosetemeljinanovovjekovnomracionalizmudokrajnjihkonzekvenciizgrađenomufilo-zofijieuropskogprosvjetiteljstva.Novovjekovnafilozofijaracionalizmaian-tropocentrizmadefinitivnoseizgrađujeuepohiprosvjetiteljstvakonačnoineo-pozivoobarajućisrednjovjekovnuteocentričnuslikusvijeta.Pravisesukobnevodiizmeđu»germanskihideologijapovijestiikršćanskepolitike«budućidasujednaidrugasastavnidijeloviistetradicijekršćansko-metafizičkefilozofijepovijesti.Temeljna je razlika,kakonavodiCamus, izmeđusjeverozapadno-europskoggermanskoghistoricizmaimediteransketradicije,izmeđupovijestiiprirode.NojeliCamusovamanihejskadiobagermanskogracionalizmaime-diteranskognaturalizmapotpunoopravdana?Naime,prosvjetiteljstvo(enligh-tenment, lumière, Aufklärung)sveeuropskijepokretikulturno-duhovnaepohaukojojjenovovjekovniantropocentrizam,sasvojiminstrumentimaraciona-lizmomiscijentizmom,idefinitivnozadobiolegitimitettese,prekoEngleske,FrancuskeiNjemačke,proširioEuropom,osvojivšinesamonjezingermanskisjevernegojednakotakoimediteranskijug.Dapače,francuskiprosvjetiteljskifilozofiiznanstvenici,odPierreaBaylea,Voltairea,enciklopedistaDiderotaid’Alemberta,donaturaliziranogFrancuzaHolbachadalisuafirmacijiprosvje-titeljskogantropocentrizma,materijalizmaiscijentizmaodlučujućidoprinos.UtomesmisluCamuspomalojednostranopripisujeisključivo»germanskojideologiji« čitav dvotisućljetni kontinuitet uzaludne borbe s prirodom, naj-prijeuimeobjavljenogpovijesnogBoga,aondaobogotvorenepovijesti.Kr-šćanstvojereligijakojujeiznjedrioMediteran,kakoodnjegovihhebrejskihtemelja,takoidokasnijegetabliranjauRimskomimperiju.Potomslijedišire-njetenovonastalereligijenajprijepocijelomMediteranu,odakletekkasnijekrećenjezinaekspanzijapremaistoku,zapaduisjeveruEurope.Kršćanstvoje,premaCamusu,izgradiloiafirmiralosvojuniverzalizam(Katholikos)asi-milirajućiodgrčkogmišljenja.Preciznijebibilokazatidajeriječoheleni-stičkojfilozofijiikulturiuopće,čijikozmopolitizamnadilazipartikularizamfilozofijeantičkogpolisanajednojstrani,kaoštonadrugojstranihelenističkireligijskipluralizamimultikulturalizamnadilazivjerskiinacionalniekskluzi-vizamžidovskereligije»izabranognaroda«.JeliCrkva,kakonavodiCamus,»raspršilasvojemediteranskonasljeđe«,fokusirajućisenapovijest,anaštetuprirode?BudućidarimokatolicizamidaljestolujeusrcuMediterana,nijelitekgermanska,sjevernareformacija,pobunomLuthera,Kalvinaisljedbenika,»omogućilapobjedugotičkognadromaničkim«,zadobivši»vremenitumoćipovijesnudinamiku«?Bitćeipakdajeprijeriječohistorijskim,aneoreligij-sko-kulturnimmijenama,orazliciantičkogduhaMediteranasprammodernogdobadefinitivnoustoličenogantropocentričkimscijentizmomsveeuropskogprosvjetiteljstva.Unjemutek»prirodaprestajebitipredmetkontemplacijeidivljenja«teseuzimasamokao»predmetakcije,tehničkepreobrazbe«.»Čim jeBogistjeraniztogpovijesnogsvijeta«,rađasedominantanduhmodernog

21

Isto,str.237.

22

Isto,str.289.

23

Isto,str.292.

24

Isto,str.294.



zapadnogsvijeta,kojiCamusnaziva»germanskomideologijom«ukojoj»činnijevišeusavršavanje,negočistoosvajanje,tojesttiranija«.25

Revolt vs. revolucija

Sloboda jegraničnipojam između revolta i revolucije.Apsolutna sloboda,kakvuprakticira revolucija, sloboda jeubijanja,aona,navodiCamus,nijespojivasrazlozimarevoltakojiseprotiviposvemašnjojslobodi.Njojnasu-prot,slobodarevoltaimagranicesvudagdjesenalazinekoljudskobiće,agranicajeupravomoćrevoltatogabića.Pobunjenikzahtijevazasebestano-vituslobodu,aliniukojemuslučajupravodauništibićeislobodudrugogajerjerevoltživotnaikreativnapraksa,zarazlikuodsmrtnihidestruktivnihposljedica revolucije. Slobodu koju zahtijeva pobunjenik zahtijeva za sve,onukojuodbija,onjesvimazabranjuje.Nijeriječsamoohegelovskojpobu-nirobaprotivgospodara,kojupersonificirapovijesnisvijetklasnihrazlikaiklasneborbe,negoprvenstvenoohumanističkomrevoltuprotivsvijetagos-podarairoba.TujeCamussukladanmarksističkimiinimutopijamabeskla-snog društva, kao što i njegovo određenje granica slobode korespondira sistovrsnompostavkomliberalizmaJohnaStuartaMilla.26

Revolucijeu20.stoljećuzbivajusenaplanupolitikeiideologijetenemoguizbjećistrahovladuinasiljenadzbiljom.Protutežarevolucijiinjezinombiro-kratskomcentralizmumediteranskijeduhrevolta,duhkojimjeriživot,duhštooživljavadugonaslijeđesunčanamišljenja,odnosnofilozofijeMediteranaukojojjeodantikeprirodastajalauvijekuravnotežispostojanjem.Nasocijalno-filozofijskojravniinasocijalno-političkomplanu nakojemuse»njemačkisocijalizamneprestanoboriprotivslobodarskogmišljenjaFrancu-za,Španjolaca,Talijana«trajnoseodvijasukobizmeđu»germanskeideolo-gijeimediteranskogduha«,štoCamusilustriraMarxovimriječimaizpismaEngelsu,ukojemusesnacionalističkimprizvukompriželjkujepobjedaPru-sijenadFrancuskom:»NadmoćnjemačkogproletarijatanadfrancuskimbilabiujednonadmoćnašeteorijenadPro-udhonovom.«27

Carpe diem sadašnjostivs.eshaton budućnosti

Suprotstavljajući seHegelovu određenju apsolutnog duha kao eshatološkogkrajapovijestiCamusupravouhegelovskompojmuapsolutavidipočetnuin-spiracijuapsolutizmatotalitarnepolitikekojaprevladavausvimtotalitaristič-kimideologijama.Negirajućimogućnostpostizanjaapsolutanarazinipovije-snezbiljeCamusotklanjaracionalističkukonstrukcijupovijestiseshatološkimispunjenjem,smislomizavršetkom.Akosepovijestivraćareligijskismisao,onaseuzdižeupredmetkulta,apolitikaštojeusmjeravaimakarakterinkvizi-cije.Slobodanodtraganjazaapsolutompovijesti,čovjekseposvećujeovoze-maljskomživotu,»kućikojubrani,dostojanstvuživih,tajsedajezemljiiprimaodnježetvukojaseponovozasijavaihrani«.Fokusirajućisenarealnisvijetaktualnogživotasasvimsvojimvedrimitamnimznačajkamaikvalitetama,nasholé i a

,sholíusizifovskogtrajanjaegzistencije,čovjektekdajesvojskroman

doprinosizgradnjiiodvijanjuzbiljskepovijesti,imajućiuviduitoda»povijestpokrećunaprijedonikojiseudatomtrenutkuznajupobunitiiprotivnje«.28

Revoltseneumornosudarasmetafizičkimzlomkojejetrajniusudapsurdačovjekove egzistencije.Naime, bez obzira na socijalni, politički i tehničkiprogresčovjekaidruštva,čakiukolikojesukladansvimutopijskimieshato-



logijskimnadanjima,možesearitmetičkiumanjitibolusvijetu,nonepravdaipatnjaćeostati,a»djecaćeidaljenepravednoumirati,čakiusavršenomdruštvu«.ReferirajućisenapatnjukojojječovjekizložentijekompovijestiCamussesuočavasvječnimpitanjemodgovornostizazlousvijetu,kaoimogućnostinjegova otklanjanja. Teodicejski odgovor kršćanstva otklanja Božju odgo-vornost tekao lijeknudiobjavuživotavječnogau zajednici sBogom, štozahtijeva vjeru.No, nada i vjera ne otklanjaju aktualnu patnju i zlo. Zatoozdravljenjeodzla–kojetrpimoupovijesti–kršćanstvopomičesonustranupovijesti–ueshatonutranscendentnevječnosti.Suvremeni sekularnimaterijalizam također nudi svoje rješenje. Premda seznatnopovećavakoličinapovijesnihumorstavakojaostajubezopravdanja,marksističkaideologijanudieshatonpovijesnebudućnostisavršenogsvijetakomunizma.Ovajantropodicejskiodgovor takođerzahtijevavjeruusretnubudućnost.Uobaslučajavaljačekati,azatovrijemenevinineprestajuumi-rati.Dapače, od početka ljudskog postojanja u svijetu ne samo da se nijesmanjilaukupnakoličinazla–onase,unatoč teodicejskimopravdanjimaiantropodicejskimobećanjima,neprestanopovećavadokse,nadrugojstrani,»ikakvobogodošašće,nibožansko,nitirevolucionarno,nijeobistinilo«.29

Nadrugojstraniikršćanskareligijaigermanskaideologijaeshatonapovije-stismjerajuipostižuisto:ljudeEuropetjerajudazaborave»sadašnjostradibudućnosti,bijedupredgrađaradisvijetlihnaselja,svakidašnjupravduradiobećane zemlje«.Oni zaboravljaju na vlastitu individualnu slobodu, igno-riraju ipitanjeosobneslobodesvojihbližnjih te sanjareo»čudnoj slobodivrste«.Vjerautranscendentnuilipovijesnubudućnostzakrililajecarpe diem zemaljskogsvijetasadaiovdje:

»Europavišeneljubiživot.Htjelisuizbrisatiradostizsvijetaiodgoditijezaposlije.«30

Čovjek vs. Bog

NegirajućiBoga,unedostatkuboljega,povijesničovjekobogotvoriojesebe,kakouobličjuničeanskoganadčovjekatakoiuvizurimarksovskogačovje-kakaoslobodnog,svestranog,stvaralačkogisamostvaralačkogbićaprakse.Obasuovakonceptaobogotvorenogčovjekaeshatološkiprojektiželjenebu-dućnosti.No,štosmodobiliupovijesnojzbiljipokušajaozbiljenjačovjekailinadčovjekabudućnosti?Nacističkoggermanskogarijevca,odnosnoavan-gardnevođesvjetskogproletarijata,poputLenjina,Staljina,MaoZedonga…Bez obzira na teško oborivu tezu da i nacistička zloporabaNietzscheovemisli,kaoistaljinističkavulgarizacijaMarxa,više–manjepredstavljajukri-votvorine autentične filozofije oba velikamislioca, činjenica je, na drugoj

25

Isto,str.292.

26

Isto, str. 278. Usp. i John StuartMill, »OnLiberty«, u:Essential Works of John Stuart Mill, Bantam Books, New York – Toronto–London1965.,str.262:»Uporabasilepro-tiv pripadnika civilizirane zajednice, protivnjegove volje, opravdana je jedino kada gatreba spriječiti da ugrožava druge. Njegovovlastitodobro,fizičkoilimoralno,nijedovo-ljanrazlog.«

27


28

Isto,str.295.

29

Isto,str.296.

30

Isto,str.298.



strani,dadodanasnismoimalinasuprotnisvijetliprimjerozbiljenjaobogo-tvorenogčovjekapovijesnesadašnjosti.Camusnevjerujeu tumogućnost,stoganjegovpobunjeni čovjekodbacujeneograničenumoćzadavanjasmrti.Onizabirejedinoizvornopravilo:»naučiti živjeti i umrijeti i, da bi se bilo čovjek, odbiti da se bude bog!«31

IzatajobratCamustražipotporuumediteranskojtradiciji;upodnemedite-ranskemislipobunjenikodbijabožanstvenost:»MiseodlučujemozaItaku,vjernuzemlju,odvažnoiskromnomišljenje,oštroumančin,veli-kodušnostčovjekakojizna.Usvjetlostisvijetostajenašaprvaiposljednjaljubav.Tadasebudičudnaradostkojapomažeživjetiiumirati,paćemoodtadaodbijatidajeodgađamozaposlije.Nabolnojzemljionaježilavkorov,gorkahrana,surovvjetarsmora,starainovazora.«32

Sunčana misao Mediterana vs. mrak europskog sjevera

Camus je, dakako, svjestan svih trijumfa zapadno-europskog racionalizmakojitežištemisliodmičeodMediteranasvedaljenaeuropskiZapad.Noonse,možda ineosnovano,nadadaapsolutizamsadržanukršćansko-metafi-zičkojihegelijansko-marksističkojfilozofijipovijesti,štoseusvojojizvedbiširiEuropomuviduantropocentričkogracionalizmaiscijentizma,nemoženadvladati»nepobjedivizahtjev ljudskenaravičiju tajnučuvaMediteran«.KolikoseanarhističkaavanturasPariškomkomunomirevolucionarnimsin-dikalizmommoglauspješnosuprotstaviti»građanskomnihilizmuicezarskomsocijalizmu«,akolikosedanasnakonpovijesnogslomakomunizmauopćemožesuprotstavitiprevladavajućemkonzumerizmuneoliberalnogglobaliz-ma?No,Camusnepokolebljivovjerujeusmisaoisnagumediteranskemisliirevoltakaonjezinognavlastitogproizvoda:»Uzajedničkojborbipreporađasestarizahtjev,prirodaseponovouzdižepredpoviješću.(…)Imajednamisaobezkojedanašnjisvijetnećemoćidugoopstati.Alimladostsvijetanalaziseuvijekokoistihobala.BačeniuružnuEuropugdjeumire,lišenaljepoteiprijateljstva,najpo-nosnijaod svih rasa,miMediteranci živimouvijekod iste svjetlosti.U srcu europskenoći,sunčana misao,civilizacijasdvalica,očekujesvojuzoru.«33

Ideologijsko-povijesni epilog

Mediteranska filozofija AlbertaCamusa,poglavitonjegovabespoštednakritikakomunističkerevolucije,izazvalaježestokaosporavanjaCamusainjegovadje-lanalijevoorijentiranojknjiževno-filozofskojsceniuFrancuskoj,štopočinjeobjavljivanjemPobunjenog čovjeka1952.godne,ademonizacijaCamusatrajesvedodrugepolovice1970-ih.Ona je raslasukladnoCamusovimsvjetskimuspjesima,garniranimmilijunskimnakladamaiprestižnimnagradama,štosukulminiraliNobelovomnagradomzaknjiževnost1957.godine.Jelitomoti-viralonjegovaogorčenogidejnogipolitičkogprotivnikaJean-PaulaSartreadaodbijeprimitiistutuNobelovunagradukojamujedodijeljenasedamgodinakasnije?Sredinom20.stoljećafrancuskaduhovno-kulturnasituacijavremenabilajeobilježenadominantnolijevimsvjetonazoromkojijeopetbiopodpre-vladavajućimutjecajemFrancuskekomunističkepartije,aonajebilaideološkiobojenaortodoksnimstaljinizmom.StoganijeničudnodajepojavaPobunje-nog čovjekaizazvalažestokepolemikesCamusom.Napadisdesnetradiciona-lističkegrađansko-konzervativnestraneCamusasumanjepogađaliijedvasenanjihosvrtao.NamnogobrojnijeižešćenapadajeslijevestraneCamusje,kaoposamorazumijevanjulijeviintelektualac,znatnoburnijepolemičkireagirao.VulgarniiarogantnipamfletiprotivCamusa,pisaniodlijevihintelektualacabliskihstaljinističkomduhuFrancuskekomunističkepartije,bilisuinspirirani



prijesvegaJean-PaulomSartreomkojijebioneupitniduhovniiintelektualnivođafrancuskeljevice,odnosnonjegovimnapadomnaPobunjenog čovjeka.Premdasuumladostiprijateljevali,aSartrejepohvalnopisaooCamusovimmladenačkim radovima, od početka izražene razlike u njihovu svjetonazo-ruifilozofijskojpozicijivremenomsuseprodubljivale,dabisCamusovimPobunjenim čovjekom definitivno postale nepremostive.RazlikeCamusa iSartrealucidnopojašnjavaJereTarleusvojojinstruktivnojknjizioCamusu:

»Razmišljanje o helenističkom paganizmu pretočeno je djelomično u promišljanje CamusovaMediteranainjegovemisli juga,dokjekršćanskuparadigmuCamusdoveouvezusmodernimeshatološkimfilozofijamaizvankršćanstva.(…)Nasuprotkultiviranjuidentitetai(vlastite)prirodeostvareneusadašnjosti–štojekarakterističnozaCamusovfilozofskiiumjetničkisenzibilitet–kr-šćanskaiuopćeeshatološkatradicijanjegujepotrebudačovjekpostanenetkodrugi,njegujepotrebukonverzijeinekogdrugogsvijeta.VećmladiSartreMučnine i Bitka i Ništavilanjegujesuprotstav-ljanjeprirodi(…)gotovozanemarujesadašnjostdabisavstremioprojekcijamabudućnosti.«34

ZarazlikuodCamusa,kojijebeskompromisnoprokazivaonasiljekojimsepokušavarealiziratieshatonbudućegsvijetakomunizma,Sartrejeiusvojojprvojstaljinističkojiudrugojmaoističkojfazizastupaotezudajerevolucio-narnonasiljeneodvojivoodproleterskoghumanizma.MeđumnogimpamfletimakojiCamusaprikazujukaoreakcionaraikontrare-volucionarnogotpadnikaposebicese ističeknjigaJean-JacquesaBrochieraAlbert Camus, filozof za završne razrede gimnazije,objavljenačakdesetgo-dinanakonCamusovetragičnesmrti,štosvjedočiodugotrajnostišokaifru-stracijakojejeCamusovaheretičkaknjigaPobunjeni čovjekidaljeizazivalanafrancuskojlijevoj,jošuvijekprevladavajućestaljinističkoj,dijelomimao-ističkojkulturnojsceni.35Ukontekstuovoga rada,BrochierovaknjiganijezanimljivazbogsvojepreuzetnearogancijevidljivevećiunjezinunaslovunitizbogvrijednostiargumenatakojimaseovajminorniautorobrušionaCa-musovufilozofiju.No,njezineobjedefokusiranesuprijesvegana temeljeCamusovamediteranskogmišljenja,štopotvrđujenesamodosljednostnegoiavangardnostCamusovafilozofiranja,kojaćedoćidoizražajatekkasnijekadaankiloznistaljinističkidijamatihistomatnepovratnonestanuuropotar-niciprošlosti.Naime,Brochierusvojojknjizi, pozivajućisenaSartrea,dis-kvalificirakontrarevolucionaraCamusajersebavireakcionarnimtričarijamakaoštosumoraliformalnademokracija,tenaglašava:

»Nemafrancuskijegpiscaodnjega.Tususvistariklišeji:mediteranskiduh,sklonostmjeri,očajpundoličnosti,afirmacijavrijednosti(…).Camusjefrancuskipisacpar excellenceikaotakavnaročitopodložankrasnojanalizi‘francuskogduha’.«36

31

Isto.

32

Isto,str.298–299.

33

Isto,str.292–293.

34

J.Tarle,Albert Camus – književnost, politi-ka, filozofija,str.90.Ovainstruktivnaknjigaposlužilami jekaotemeljni izvorzadaljnjeanalize i prikaz recepcijeCamusana lijevojfrancuskojkulturnojsceni.

35

Primjerice, službeno glasilo Francuske ko-munističkepartijeL’Humaniténanaslovnici

objavljuječlanak»Brevijarkontrarevolucije:Camusov Pobunjeni čovjek«, u kojemu se,međuostalim,navodesljedećeocjene:»Pre-tenciozna ignorancija; žalosno siromaštvomisli; stare reakcionarne klevete; Camusovpoziv protivRevolucije vrlo jasno odzvanjakaopozivnaantisovjetskiiantikomunističkiterorizam«.V.otome:ibid.,str.62.

36

Jean-JacquesBrochier,Albert Camus – philo-sophe pour classes terminales,Balland,Paris1970., str. 13.Usp. o tome: J.Tarle,Albert Camus – književnost, politika, filozofija, str.18,52.



Suprotstavljajućimediteranskikultprirodehegelovsko-marksističkojideolo-gijisretnogakrajapovijesti,Camusafirmiradionizijskikultživota.Utomese,osimdakakoNietzschea,prepoznajeihelenističkadimenzijaCamusovemislii njegova anticipacija ekologističkog senzibiliteta, jošuvijekpreviše avan-gardnogzatadašnjuprevladavajućeideologiziranumisao.PaćeBrochierusvojojknjizinapisatidaCamussuprotstavljamarksističkojideologijipovijes-ti»najtradicionalnijiiustonajreakcionarnijiosjećaj:osjećajprirode«.37No,takavekologističkistavCamusjedosljednozastupaoiusvojemusocijalno-političkomangažmanu.TakojeCamusjediniuEuropienergičnodigaosvojglasprotivatomskebombenaHirošimuizapisaoveć8.kolovoza1945.:»Mehaničkacivilizacijaupravojestigladoposljednjegstupnjadivljaštva.Moratćemoubližojilidaljojbudućnostibiratiizmeđukolektivnogsamoubojstvailiinteligentnogkorištenjaznan-stvenihdostignuća.«38

Ufrancuskojkulturno-političkojjavnosti,poglavitonalijevojstraninjezinaspektra,tajjeCamusovprosvjedtakođerimaoreakcionarneikontrarevolu-cionarnekonotacijebudućidajeneposrednoprijeHirošimeStaljinobjavioratJapanu.PremasvjedočenjuHerbertaLottmana,Camusjebiojedanodrijetkihfran-cuskihintelektualacakojijepružiojavnupotporuCzesławuMiłoszukadje1951.napustiostaljinističkuPoljsku:

»Ostalisugasmatralinekomvrstomgubavcailigrešnikaprema‘budućnosti’dokmujeCamu-sovoprijateljstvopomoglodapreživiulabirintukakavjeZapad.«39

Tekkrajem1970-ihdolazidoevolucije,apotomidokorjenitepromjeneuprevladavajućemsvjetonazorufrancuskeljevice,itopodutjecajemvišečim-benika:odtiskanjaromanaAleksandraSolženjicina,poglavitonjegovekro-nikeboljševičkihsibirskihlogoraArhipelag Gulag,doterorakojijeuslijedionakonpobjedekomunistauVijetnamskomratu,tepoglavitonakonmasovnoggenocidakomunističkogrežimaPolPotanadvlastitimnarodomuKambodži.UstoseiideološkapozicijaFrancuskekomunističkepartijepočelastidljivomijenjati prihvaćajući ideju eurokomunizma, koju su promicali talijanski išpanjolskikomunisti.Ifrancuskistudentigošistiizbuntovne1968.mijenja-jupravacteseokrećuekološkimproblemima,pitanjuljudskihprava,zaštitimanjinaitd.,atosutemekojijeAlbertCamusznatnoprijeotvaraoigorljivosezanjihzauzimao.Stimusvezipostupnosepromijenioistavfrancuskelje-vicepremaCamusu,štonajboljeilustriradiskursJean-MarieaBenoista,jed-nogod tipičnihakterafrancuske intelektualnezajednice:zarevolucionarne1968.tadašnjijegorljivistaljinistismijavao»tužnaškolničkablebetanjaA.Camusa«–dabi1985.,ovogaputauodorinovog filozofa,hvalio»prodornuimodernupolitičkumisaoidanašnjurelevantnostCamusa«.40

Literatura

AlbertCamus,Mit o Sizifu, Odabranadjela,V.,Zora,Zagreb1971.

AlbertCamus,Pobunjeni čovjek,Odabranadjela,VI.,Zora,Zagreb1971.

MartinHeidegger,»NietzschesWort‘Gottisttot’«,u:Holzwege, VittorioKlostermann,Frankfurta.M.1950.

MilanKangrga,Etički problem u djelu Karla Marxa. Kritika moralne svijesti,Nolit,Beo-grad1980.

Mislav Kukoč, »Teorije novovjekog ateizma«, u: Štefica Bahtijarević (ur.), Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma,InstitutzadruštvenaistraživanjaSveučilištauZagre-bu,Zagreb1991.,str.11–47.



MislavKukoč,Enigma postkomunizma,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb1997.

KarlLöwith,Weltgeschichte und Heilsgeschehen,W.KohlhammerVerlag,Stuttgart1961.

KarlMarx,Ökonomisch-philosophische Manuskripte,MEW,Ergänzungsband, I.,DietzVerlag,Berlin1968.

JohnStuartMill,»OnLiberty«,u:Essential Works of John Stuart Mill,BantamBooks,NewYork–Toronto–London1965.

FriedrichNietzsche,Fröhliche Wissenschaft,WerkeindreiBänden,II.,ur.V.K.Schlech-ta,CarlHanser,München1954.

FriedrichNietzsche,Also sprach Zarathustra, WerkeindreiBänden,II.,ur.V.K.Schlech-ta,CarlHanser,München1954.

DaniloPejović,Sistem i egzistencija,Zora,Zagreb1970.

Jean-PaulSartre,Egzistencijalizam je humanizam,VeselinMasleša,Sarajevo1964.

JereTarle,Albert Camus – književnost, politika, filozofija,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb1991.

MislavKukoč

AlbertCamus’MediterraneanThoughtandPhilosophyofHistory

AbstractPhilosophy of history in its essence includes the idea that human history has its own meaning, the beginning and the end, that there are driving forces of history, that historical process dur-ing its own linear, progressive development aims to fulfil its own purpose and objective, whose realisation leads to the eschatological end of history. The approach of philosophy of history to the world history as a meaningful wholeness with its beginning and end is not known in the an-cient foundations of Western European tradition. In Ancient Greek philosophy, which influenced Albert Camus’ Mediterranean thought, historical events were mainly seen as circular movement analogous with the nature. Refusing historical absolutism which sacrifices the man’s present for the sake of an eschatological future, Camus returns to the invincible postulate of the human nature whose secret has been kept by the Mediterranean. With his Mediterranean philosophy Camus confronts moderation with perfection, nature with history, revolt with revolution, carpediem of the present with eschaton of the future, the sunny thought of the Mediterranean with the darkness of the European North.

KeywordsAlbertCamus,absurdity,man,God,revolt,revolution,Mediterranean,nature,history

37

J.-J. Brochier, Albert Camus – philosophe pour classes terminales,str.66.

38

Albert Camus, Essais, Bibliothèque de laPléiade,Paris1962.,str.291.Usp.otome:J.Tarle,Albert Camus – književnost, politika, filozofija,str.53.

39

H. R. Lottman, Albert Camus, Seuil, Paris1978.,str.524.Usp.otome:J.Tarle,Albert Camus – književnost, politika, filozofija, str.20–21.

40

Usp.otome:isto, str.45.

mediteransko mišljenje alberta camusa i filozofija povijesti · 2020. 1. 5. · albert camus,...

Documents