OSIGURAWE A.D.

DODATAK U "GLASU SRPSKE"

Ponedjeqak, 10. januar 2005. Broj 10.576, cijena 0,6 KMBawa Luka Godina LXII

POLITI^KI krugovi u Sarajevu

i predstavnici me|unarodne zajednice

u BiH su svojevremeno usvajawe Zako-

na o dr`avnoj slu`bi BiH na-

javili kao "spasonosnu for-

mulu# za o~uvawe multieti~-

nosti BiH i sprovo|ewe od-

luke Ustavnog suda o konsti-

tutivnosti.

Formirana je Agencija za

dr`avnu slu`bu koja je, uz od-

govaraju}u stru~nost, treba-

lo da obezbijedi i nacional-

ni balans zaposlenih u zajed-

ni~kim organima BiH, defi-

nisan u rezultatima popisa

iz 1991. godine.

Ispostavilo se, me|utim,

da ni u samoj Agenciji nisu

ispo{tovali kriterijume

ravnopravne nacionalne za-

stupqenosti.

Danas je u Agenciji, pre-

ma rije~ima wenog direkto-

ra Jakoba Fincija, na "12 spe-

cifi~nih radnih mjesta# za-

posleno sedam Bo{waka, po

dva Srbina i Hrvata i jedan

"ostali#.

To ne zadovoqava "stan-

darde# popisa iz 1991. godine,

prema kojima bi u zajedni~-

kim organima trebalo biti

zaposleno 43 odsto Bo{waka,

34 odsto Srba, 17 odsto Hrva-

ta, i oko {est odsto "osta-

lih#. Ili, prera~unato na 12

zaposlenih: {est Bo{waka,

~etiri Srbina, dva Hrvata...

- Poku{avamo da ispo-

{tujemo nacionalnu strukturu,

ali je to te{ko u ovako malim

agencijama, a nama je ostalo da

na "specifi~na radna mjesta# zaposli-

mo jo{ ~etvoro. Prepreka je to {to ne-

mamo finansijskih sredstava da popu-

nimo Agenciju sa kadrovima - ka`e za

na{ list Jakob Finci.

On, me|utim, nije objasnio za{to se

od po~etka rada Agencije nije vodilo

ra~una o nacionalnoj zastupqenosti

zaposlenih.

Srpski predstavnici u zajedni~kim

organima postavqaju pitawe kakvo je

stawe u ostalim organima, kada je ova-

kvo u Agenciji, koja bi trebalo da bri-

ne o sprovo|ewu Zakona o dr`avnoj slu-

`bi, pa i o nacionalnom balansu zapo-

slenih.

Odstupawa u Agenciji, naizgled,

nisu velika, ali treba imati na umu da

su "u igri# mali brojevi. Ne treba ni

pomiwati kakva se odstupawa dobiju

kada se ovi procenti "preslikaju# na

neke organe koji zapo{qavaju vi{e sto-

tina qudi.

- ^iwenica je da se odredba o naci-

onalnoj zastupqenosti zaposlenih ne

po{tuje, i to na {tetu Srba. Nekoli-

ko puta sam u Parlamentu potezao to pi-

tawe, ali vidqivih rezultata nema -

ka`e za na{ list {ef kluba srpskih de-

legata u Domu naroda Parlamentarne

skup{tine BiH Bo{ko [iqegovi}.

U Ministarstvu za qudska prava i

izbjeglice BiH, prema rije~ima pomo}-

nika ministra Slobodana Nagradi}a,

stawe je "pristojno#, jer se od osniva-

wa ministarstva 2000. godine vodilo

ra~una o nacionalnoj zastupqenosti

zaposlenih.

- [to se ti~e Savjeta ministara,

prema mojim saznawima, najlo{ije sta-

we je u Ministarstvu civilnih poslo-

va, gdje je mnogo vi{e Bo{waka, a mno-

go mawe Srba, pa i Hrvata od predvi-

|enog broja - ka`e Nagradi}.

On nagla{ava da je problem naci-

onalne zastupqenosti izra`en i u Mi-

nistarstvu spoqnih poslova BiH.

- Ministarstvo spoqnih po-

slova je formirano jo{ 1992.

godine. Do danas nije prevazi-

|en nacionalni debalans, i da-

qe mawka Srba, posebno u di-

plomatsko-konzularnoj mre`i

- rekao je Nagradi}.

Direktor Agencije za dr-

`avnu slu`bu BiH Jakob Fin-

ci upozorava da je stawe jo{ go-

re na ni`im nivoima vlasti,

po~ev od entiteta, preko kanto-

na do op{tina.

Pitawe je, me|utim, kako

tra`iti da se po{tuju ove od-

redbe kada neki kantoni jo{ ni-

su uskladili svoje statute sa

odlukom o konstitutivnosti na-

roda. ^ak ni federalni parla-

ment, dvije godine od formira-

wa nije "popunio# klub srpskih

delegata.

Interesantno je da na ova-

kvu situaciju, odnosno grubo kr{ewe

Ustava BiH i naru{avawe principa

konstitutivnosti ne reaguju visoki

predstavnik i drugi me|unarodni zva-

ni~nici.

Mo`da je takvo stawe, zapravo, u

saglasju sa novogodi{wom porukom vi-

sokog predstavnika Pedija E{dauna u

kojoj on promovi{e BiH kao dr`avu u

kojoj }e se "vi{e pitati Bo{waci#.

Koliko "vi{e#, i ko }e odre|ivati taj

"vi{ak i mawak# pitawe je koje zaslu-

`uje odgovor samog E{dauna.

¥ N. Z.

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

Prognoza vremenaPrije podne prohladno sa maglom. To-

kom dana preovla|iva}e prete`no sun-

~ano uz malu do umjerenu obla~nost. Vje-

tar slab jugozapadni i ju`ni, u Hercego-

vini bura. Jutarwa temperatura od minus

{est do pet, najvi{a dnevna od osam do

17 stepeni.

RIJE^ dana

- Koli~ina slobode

~esto zavisi od toga

sa koje se strane

kaveza nalazimo

- Milovan Ili}

Minimaks.

zz

Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848

TREBIWE

TREBIWE - Na~elnik op{tine Tre-

biwe Dobroslav ]uk najavio je ju~e da }e

op{tinski buxet danas, najvjerovatnije bi-

ti blokiran, zbog sudske presude da se po-

rodici Alijagi} isplati ratna {teta od 8,2

miliona maraka, {to sa zateznim kamata-

ma iznosi oko 34 miliona maraka!

- Prijeti nam opasnost da nas ta sud-

ska presuda blokira i da buxet op{tine

Trebiwe, koji iznosi ne{to vi{e od 10 mi-

liona maraka, od ponedjeqka prakti~no

vi{e ne postoji - istakao je ]uk na sve~a-

nom prijemu povodom Dana Republike Srp-

ske.

Isti~u}i da ve} dva mjeseca sa advoka-

tima, sudijama i savjetnicima, zajedno sa

svojim saradnicima "poku{ava da odbrani

Trebiwe od neprimjernog nasqe|a#, Do-

broslav ]uk je poru~io da }e u~initi sve

da se prona|e rje{ewe ovog problema koje

ne}e ugroziti funkcionisawe op{tine.

Saznajemo da }e kod na~elnika Trebi-

wa danas boraviti Salih Alijagi} iz Du-

brovnika, do rata stanovnik Trebiwa i

vlasnik limarske radionice "Alijagi}#.

On je skupa sa bratom Muamerom 1998.

godine podnio tu`bu protiv op{tine Tre-

biwe, Vlade Republike Srpske i preduze-

}a "Metalac# radi nadoknade {tete od 34

miliona maraka za ma{ine, alate, opremu

i repromaterijal iz bravarsko-limarske

radwe "Alijagi}#.

Presudom Okru`nog suda u Trebiwu

iz oktobra pro{le godine, ~etvrtom u ovom

sporu, nalo`eno je da tu`eni solidarno

isplate {tetu Alijagi}ima. ¥ M. B.

KATANAC NA BUXET?

SARAJEVO U organima uprave i dr-

`avnim preduze}ima u sara-

jevskom kantonu zaposleno je

tek oko tri odsto Srba i Hr-

vata, upozoravaju iz nevla-

dinih organizacija "Povra-

tak# i Demokratska inici-

jativa sarajevskih Srba. Po-

seban problem je u op{tina-

ma Ilija{ i Ilixa u kojima

je prije rata ̀ ivjelo gotovo

50 odsto Srba, a danas ih na

~elnim funkcijama - nema.

Izvr{ni direktor Demokratske ini-

cijative sarajevskih Srba Jovo Jawi}

ka`e da je od 30 op{tinskih odbornika

u Vije}u op{tine Ilixa samo jedan Sr-

bin. Na~elnik op{tine je Bo{wak, a

predsjednik Op{tinskog vije}a Hrvat.

- Od ukupnog broja zaposlenih u op-

{tini Ilixa jedva deset odsto je Srba

i mi smo tra`ili da zaposli bar jo{

dvadesetak. Od toga, me|utim, nema ni-

{ta - ka`e Jawi}.

On isti~e da se Inicijativa zbog

toga obra}ala federalnom obudsmanu za

qudska prava i Kancelariji visokog

predstavnika, ali da odgovor nikada ni-

je stigao.

MAWAK SRBA ZAPOSLENIH U ZAJEDNI^KIM ORGANIMA BiH

NI PO POPISU, NI PO - PROPISU U Agenciji za dr`avnu slu`bu BiH zaposlenasamo dva Srbina. Naru{ena nacionalnastruktura u ministarstvima civilnihi spoqnih poslova, ali i u drugimzajedni~kim organima BiH

ISPARILOBRDO PARA

Strana 5.

1

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

Australija 036 AUD 1 1.127646 1.130472 1.133298

Kanada 124 CAD 1 1.202355 1.205368 1.208381

Danska 208 DKK 1 0.262227 0.262884 0.263541

Hrvatska 191 HRK 100 25.741040 25.805554 25.870068

Norve{ka 578 NOK 1 0.237312 0.237907 0.238502

Slovenija 705 SIT 100 0.813672 0.815711 0.817750

[vedska 752 SEK 1 0.216056 0.216597 0.217138

[vajcarska 756 CHF 1 1.259646 1.262803 1.265960

V. Britanija 826 GBP 1 2.775954 2.782911 2.789868

SAD 840 USD 1 1.477985 1.481689 1.485393

Srbija i

Crna Gora 891 CSD 100 2.460994 2.467162 2.473330

78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,

informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info@novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

KURSNA LISTA

Zemqa [ifra

valute

Oznaka za

devize i

efekt. valutu

Jedinica

za devize

Kupovni

za devize

Sredwi

za devize

Prodajni

za devize

SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.52333

broj 005

Kursevi iz ove liste primjewuju se

od 8.1.2005. godine

Kursevi u konvertibilnim

markama (BAM)

Jakob Finci: Kadrovi ograni~eni finansijama

Slobodan Nagradi}: Najgore uMinistarstvu civilnih poslova

NOVOGODI[WA O^EKIVAWA

Srbi najve}ipesimisti

SOFIJA - Srbi su najve}i pesimisti,

a Gruzijci najve}i optimisti u novoj godi-

ni, pi{e bugarska {tampa, pozivaju}i se

na istra`ivawe Galup interne{nela.

Prema tom istra`ivawu, najpesimisti~ni-

je nastrojeni su gra|ani Srbije - 43 odsto,

a prate ih Slova~ka sa 32 odsto, Poqska i

BiH sa po 30 odsto, Makedonija sa 29 odsto

i Rusija sa 21 odsto.

Bugarska slijedi sa 17 odsto, a iza we

su Albanija sa 16 odsto i Gruzija sa tri od-

sto.

Najoptimisti~niji u o~ekivawima u

novoj godini su Gruzijci - 71 odsto wih

o~ekuje boqu godinu. ¥

ILIXA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 10. januar 2005.NOVOSTI

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa

1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi

kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike

Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine

Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.

godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.

Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com

Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

2

BIJEQINA - Du{an-Bato Te-

{i}, koga su u petak oslobodili voj-

nici NATO, potvrdio je da je anga-

`ovao advokata koji }e zatra`iti

obrazlo`ewe za wegovo privo|ewe

i zadr`avawe li~nih stvari.

Te{i} je, ka`e, uvjeren da je sve

u~iweno nelegalno i nepravedno za-

pitav{i da li vojnici NATO u ze-

mqama iz kojih poti~u mogu na isti

na~in privoditi i zadr`avati qude.

Podsje}amo, Du{ana Te{i}a, ne-

kada{weg policijskog specijalca

Srpske, NATO je uhapsio 24. decem-

bra pro{le godine zbog sumwe da je

"pomagao optu`enima za ratne zlo-

~ine#.

- Priveden je u uvjerewu da ras-

pola`e va`nim informacijama o

mre`i podr{ke ha{kim optu`eni-

cima. Izra`avamo zadovoqstvo zbog

informacija dobijenih od Te{i}a -

saop{teno je iz [taba NATO u Sa-

rajevu, bez precizirawa drugih deta-

qa.

S druge strane, Te{i} je na{em

listu istakao da ne raspola`e, ni-

ti je raspolagao informacijama ko-

je su zanimale istra`ioce NATO.

- I pro{li put, kada su me uhap-

sili, rekli su da su zadovoqni in-

formacijama koje su od mene dobili.

Sada su mi rekli da je pro-

{lo privo|ewe bili

zasnovano na dez-

informacija-

ma i da je to

bila - glu-

post. Ve-

liko je

pita-

w e

~ime su oni zadovoqni, ali to je wi-

hov problem - ka`e Te{i} i dodaje:

- Kada me prije godinu dana pri-

veo SFOR, tvrdili su da poma`em ha-

{ke optu`enike. Sada su me, me|u-

tim, ubje|ivali da ja o tome moram

ne{to da znam. Zamislite tu optu`bu

"Ti mora{ ne{to da zna{!# Nije-

dan moj postupak, ni kontakt nisu

dovedeni u sumwu, niti su posebno is-

tra`ivani, ve} samo: "moram da

znam#. U su{tini su se sva pitawa

svodila na jedno: "gdje je Radovan

Karaxi}?#

Kada sam prive-

den u januaru 2004.

godine intereso-

vali su se za moje

odlaske na Taru

i Jahorinu i kon-

takte sa pred-

stavnicima neke

tri firme, kojih

nije ni bilo.

- Tvrdili

su da je ovo

privo-

|ewe "sada pravo#. A to "pravo# sa-

dr`avalo se samo u tome da ja ne{to

moram da znam. Apsurdno, {ta dru-

go re}i - navodi Te{i}.

Odgovaraju}i na pitawe da li

wegovo privo|ewe ima bilo kakve

veze sa hap{ewem Vladimira Ili-

}a, nekada{weg tjelohraniteqa Ra-

dovana Karaxi}a, koje je NATO u

BiH izvr{io nekoliko dana pred

Te{i}evo hap{ewe, Te{i} ka`e da

su mu istra`ioci pomiwali i to.

- Me|utim, izme|u mene i Ili-

}a nije bilo nikakve veze, koju su

oni tra`ili. Bilo je pitawa, ali su

se odgovori, pretpostavqam, slaga-

li sa onim {to im je rekao Ili} -

odgovara Te{i} i dodaje da nikada

nije bio u li~nom obezbje|ewu Ra-

dovana Karaxi}a.

- Bio sam komandant jedne jedi-

nice i nikada nisam bio u li~nom

obezbje|ewu Radovana Karaxi}a. Moj

posao ni tada nije bio da znam gdje

je on, niti sam to znao. Danas poseb-

no ne vidim kako bih znao gdje se on

nalazi - isti~e Te{i}.

Za razliku od pritvorskih uslo-

va u kojima je boravio prije godinu

dana, Te{i} ka`e da je sada bilo ne-

{to druga~ije.

- Mislim da sam ponovo bio u

bazi "Orao# kod Tuzle. Uslovi su

sada bili normalni, ali je bilo ne-

normalno privo|ewe i wihove op-

tu`be. Zbog toga, nisam insistirao

da idem ku}i, ve} samo da jednom za

svagda ra{~istimo sve ovo - rekao je

Bato Te{i}.

¥ S. RA\EN-TODORI]

DU[AN-BATO TE[I] POSLIJE PU[TAWA IZ PRITVORA NATO

PITALI GDJE JE RADOVAN Kada me prije godinu dana priveoSFOR, tvrdili su da poma`em ha{ke optu`enike. Sada su me, me|utim, ubje|ivali da ja o tome moram ne{to da znam, ka`e Te{i}

IZJAVEPredstavnici NATO su mu

rekli da ga ne}e vi{e privodi-

ti, ali Du{an Te{i} ka`e da u

to ne vjeruje.

- Ako su me sada privodili

na osnovu anonimnih i pla}eni~-

kih izjava, kao {to su mi oni re-

kli, za{to tako ne bi bilo i sqe-

de}i put? Jer, ni{ta ni sqede}i

put ne}u biti ni neviniji, ali ni

krivqi nego sad - istakao je Du-

{an-Bato Te{i}.

LONDON - Ameri~ki vojni

dezerteri, koji ne `ele da slu`e

vojsku u Iraku, bje`e iz SAD u

Kanadu, pi{e britanski "Sandej

telegraf#, prenosi Srna.

List podsje}a da je isto bilo

i u vrijeme rata u Vijetnamu, ka-

da su na hiqade ameri~kih regru-

ta tra`ili azil kod sjevernog su-

sjeda.

Procjewuje se da je oko pet i

po hiqada mu{karaca i `ena de-

zertiralo iz ameri~ke vojske od

po~etka invazije na Irak. "San-

dej telegraf# pi{e da Va{ing-

ton ima sve ve}ih problema da

odr`i moral trupa na zadovoqa-

vaju}oj visini i da se Pentagon

odnosi prema dezerterima kao

prema obi~nim kriminalcima

raspisuju}i policijske potjerni-

ce za wima.

U vrijeme rata, dezerteri iz

ameri~ke vojske mogu da budu osu-

|eni na smrtnu kaznu.

Me|utim, ve}ina odle`i do

pet godina u vojnom zatvoru, po-

slije ~ega bivaju otpu{teni iz

vojske i li{eni prava i privile-

gija. ¥

NEVOQE AMERIKE SA DEZERTERIMA

Spas se zove - KanadaHAG - Holandska vlada zvani~no je odbila zahtjev

za vansudsku nagodbu koju je u julu pro{le godine pod-

nio advokatski tim zastupnika pre`ivjelih Srebre-

ni~ana.

Na osnovu toga, u prvoj polovini ove godine isti

tim }e podnijeti sudu u Hagu tu`bu u redovnom sud-

skom procesu, saznaje Fena od advokata koji vode taj

predmet.

Advokati su pripremili tu`bu, a materijal je na-

pisan na 250-300 strana i sada se "wegov kona~an iz-

gled# finalizuje predo~avawem su{tine, prilagawem

dokaza i prevo|ewem.

U "masovnoj tu`bi# pre`ivjeli Srebreni~ani te-

rete Holandiju za saodgovornost u doga|ajima u za-

{ti}enoj zoni Srebrenica u julu 1995. godine.

Advokati su 1. jula 2004. godine holandskoj dr`a-

vi podnijeli zahtjev za vansudsku nagodbu, {to se, pre-

ma tamo{wim zakonima, ~ini prije pokretawa tu`be.

Tim zahtjevom je od tu`ene strane, holandske dr-

`ave, zatra`eno da se izjasni o svojoj "pasivnoj le-

gitimaciji#, odnosno da prizna odgovornost u tom

sporu, na {to je Vlada Holandije negativno odgovo-

rila. ¥

VLADA HOLANDIJE I SREBRENICA

Ni{ta od nagodbe

BAWA LUKA - Istori~ar, aka-

demik dr Veselin \ureti} u BiH je

prisutan od {ezdesetih godina dva-

desetog vijeka. Bio je tu i u ratu, a

i danas je, iako `ivi i radi u Beo-

gradu.

- Vratio sam se u BiH, odnosno

Republiku Srpsku kada je po~eo rat.

Vratio sam se kao "prorok#, kao ne-

ki priznati budilac uspavanih du-

hova, jer sam svojim kwigama "Save-

znici# i "Jugoslovenska ratna dra-

ma#, koje su pokrenule partijsko-

dr`avnu aferu najvi{ih razmjera

jo{ po~etkom osamdesetih godina,

izvr{io udar na titovsku istorio-

grafiju i politiku. Neki Srbi u

BiH, kod kojih su ove kwige bile

zate~ene, bili su i inkriminisani.

Nije onda bilo ~udo {to je narod i

preko ovih mojih poruka prepoznao

vrijeme obmana, vide}i i nove sna-

ge koje na ovim fiktivnim osnova-

ma ostvaruju destrukciju dr`ave.

Nije bilo ~udo {to sam tada bio

dobrodo{ao, posebno nakon {to su

moje kwige dobile najvi{a nau~na

priznawa, ka`e \ureti} u inter-

vjuu "Glasu Srpske#.

?Bili ste prihva}eni od Srba, ali

ne i od muslimana i Hrvata?

- Hrvate je tada orijentisao Za-

greb, kao uostalom i danas. Wihova

nacionalna politika u dvadesetom

vijeku bila je vrlo odre|ena. Kada

je wihov odnos prema mojoj malen-

kosti odre|ivao Tu|manov negati-

visti~ki stav, izra`en u kwizi

"Bespu}a povijesne zbiqe#, tada su

partijski institucionalizovani mu-

slimani slijedili Zagreb na kal-

kulantskoj osnovi. Nastavqena je,

u stvari, bila stara antisrpska ve-

za. I slijedi}e ga sve do 1993/94. go-

dine, do podlog Tu|manovog udara

na wih. Sli~no je bilo i pona{awe

drugorazrednih muslimanskih homo

politikusa, ali ne i naroda - koji

je doga|ajima bio uznemiren. Sje-

}am se jednog predratnog masovnog

mitinga u Gacku, kada mi je poslije

govora, odnosno mog podsje}awa na

dugi kontinuitet tu|inskog upotre-

bqavawa muslimana poslije Srba,

koji tek {to nije izazvao novu ka-

tastrofu, pri{la jedna wihova gru-

pa i rekla mi: "Bojimo se, profeso-

re, da je prekasno, da su kola ve}

krenula niza stranu.# Zamolili su

me da uti~em na srpsku stranu, a ja

sam im odgovorio: "Zar ne vidite

da je ovo pokret uznemirenog naro-

da koga jame sa stotinama hiqadama

wihovih mu~enika podsje}aju na ono

{to se mo`e desiti.

?Rat je izazvao krvoproli}e ne-

vi|enih razmjera. Danas niko ne-

}e da prizna krivicu za wegovo iz-

bijawe...

- Rat je bio Titovo "nasqe|e#,

koje su muslimanski i hrvatski {e-

grti prihvatali kao startnu osno-

vu za ostvarewe starih planova. Ti-

tova "avnojevska Jugoslavija# kon-

struisana je na osnovu starih veli-

kohrvatskih projekata, koje su osna-

`ivali wihove stare nacionalne i

vjerske protivrje~nosti, koji su pro-

vocirali nove u znaku klerikali-

sti~ki zagri`enih separatisti~kih

vizija nacionalnih i dr`avnih ne-

zavisnosti. Istorijska je ~iwenica

da je u svim porama dru{tva bio us-

postavqen sistem srpske obespra-

vqenosti, srpske nacionalne neu-

tralizacije, koji je bio u funkciji

ovih razbija~a. To je bio osnovni

uzro~nik gra|anskog i vjerskog ra-

ta 1991-1995. godine.

Kada je rat ve} buknuo, nastupi-

la je po sve Srbe nova egzistencio-

nalna situacija, koja je podizala na

noge i `ive i "srpske mrtve#. Po-

na{awe su odre|ivale duhovi stoti-

na hiqada onih koji su bile `rtve

i "{uckora# i usta{a. @estina ob-

ra~una odgovarala je ovim pretpo-

stavkama, ali je ona bila i izraz od-

govora na novi nastup sinova i unu-

ka nosilaca genocida - Patriotske

lige, zengi i drugih. Istorijska je

~iwenica da su konkretni izaziva-

~i rata ove formacije, a ne Srbi.

Stoga ratne reparacije treba da pla-

te Hrvati i muslimani ne samo za

ovaj rat, nego i za prethodni, za zlo-

~ine NDH.

?Da li tako sudite na osnovu li~-

nih sje}awa ili kao istori~ar?

- I kao svjedok i kao istori~ar.

Moja obimna kwiga na 650 strana, na

ruskom jeziku "Razbijawe Jugoslavi-

je 1918-2003.# dokumentovana je ana-

liza, ali i sinteza izvedena na ni-

vou procesa dugog trajawa. Ocjene i

ruskih i na{ih nau~nika su izuzet-

ne. U toku nekoliko dana bila je i

najtra`enija kwiga u ruskoj prije-

stonici. Ve}ina od mojih 12 kwiga

i vi{e stotina ~lanaka i studija

sadr`e istorijske pretpostavke ko-

ji su osnova za razumijevawe onoga

{to se de{avalo u zadwoj deceniji

dvadesetog vijeka. A radi se ne o pu-

blicisti~kim, nego o istra`iva~-

kim i filozofsko-istorijskim dje-

lima.

?Takva priznawa niste dobili u

Republici Srpskoj?

- Dobio sam priznawa koja izra-

`avaju odnos naroda, a to je najva-

`nije: Orden Wego{a prvog reda,

Krst Milosr|a; i u obrazlo`ewu

Medaqe ~asti i rodoqubqa za zaslu-

ge u~iwene za dobro vaskolikog srp-

skog naroda, koje mi je dodijelila

srpska dijaspora uzete su i moje za-

sluge u Republici Srpskoj i Repu-

blici Srpskoj Krajini.

[to se ti~e nau~nih priznawa

u Srpskoj, u pravu ste. Ali to je i

razumqivo, jer poslije svakog rata

nastupa "pozadina#, nerijetko ona

blago turobna. U mom slu~aju, pri-

znawa su zavisila i od nekih viso-

koustoli~enih, koje sam svojim dje-

lima temeqno diskreditovao - kao

"titovske simetri~are#, kao auto-

re koji su izjedna~avali ubice i ubi-

jene da bi potkrijepili politiku

"bratstva i jedinstva#. Iza onemo-

gu}avawa moje li~nosti nalazi se,

~uo sam, duboko potreseni ~ovjek,

potresen time {to sam zaradu od

kwiga, umno`enu na 150 hiqada we-

ma~kih maraka poklonio raweni-

cima Republike Srpske i Republi-

ke Srpske Krajine, do~ekav{i u Ba-

woj Luci kamion pun lijekova, on-

da kada je on jedva pre`ivqavao.

?Vi ste senator Republike Srp-

ske. Ima mi{qewa da ova ustano-

va vi{e nije potrebna...

- Jesam i time se ponosim, jer to

uspostavqa i odr`ava kontinuitet

mog nesebi~nog anga`ovawa na li-

niji va`nosti i opstanka Republi-

ke Srpske.

^uo sam da se predvi|aju neke

promjene, ali mislim da Senat tre-

ba zadr`ati, s tim {to bi izbor do-

{ao u ruke naroda. Dok je trajao rat,

dok se tra`ila moralna i intelek-

tualna podr{ka radi nau~nog arti-

kulisawa situacije nu`ne su bile i

neke kadrovske improvizacije, vje-

rovatno je bilo i subjektivizma. Sa-

da je potrebno da se senatori prije

izbora ogla{avaju, mo`da preko te-

levizijskih kontakt emisija da bi se

vidjelo koliko su wihove komunika-

cije sa narodom stvarala~ke, odno-

sno koliko su sposobni.

Mislim da je nu`no ovu ustano-

vu kadrovski izraziti na nivou srp-

stva kao cjeline da bi se i tim pu-

tem izrazila jedinstvenost srpskog

bi}a.

Ako se ja ubudu}e budem kandi-

dovao, brani}u stav: da "svi ovi ne-

ki besporeci po poretku nekojem

sleduju#, dokaziva}u da se me|una-

rodna zajednica u na{em slu~aju po-

na{a neevropski i retrogradno, da

je BiH "Jugoslavija u malom# u sva-

kom pogledu komplementarna sa "Ju-

goslavijom u velikom#, da je budu}-

nost za sve na potpuno novim osno-

vama izgra|ena Jugoslavija...

¥ M. MIHAJLOVI]

NAROD PREPOZNAO OBMANUVESELIN \URETI], ISTORI^AR

BAWA LUKA - Komandant Eu-

fora general Dejvid Liki izjavio je

ju~e u Bawoj Luci da su Sfor i NA-

TO imali ~vrste dokaze da je general

Ratko Mladi} posje}ivao podru~je

Han Pijeska pro{log qeta i u drugim

prilikama.

- Svrha Euforove posjete objek-

tu kod Han Pijeska jeste da se ti kqu~-

ni objekti ne koriste za sakrivawe

osoba optu`enih za ratne zlo~ine -

izjavio je Liki Srni.

Ministar odbrane BiH Nikola

Radovanovi} rekao je Srni da nema

dokaze, niti nekih novih saznawa o bo-

ravku generala Mladi}a u Han Pije-

sku.

- Mi }emo i daqe sprovoditi is-

tragu o tome, posebno kad je rije~ o

izjavama zvani~nih lica - rekao je Ra-

dovanovi} i dodao da }e Ministar-

stvo odbrane BiH, u granicama svojih

mogu}nosti i potencijala, djelovati

kako bi bila sprije~ena bilo kakva

vrsta pomo}i svim optu`enim za rat-

ne zlo~ine.

Radovanovi} je istakao da je s tim

ciqem dao odre|ene instrukcije mi-

nistarstvima odbrane Republike Srp-

ske i Federacije BiH.

- Svaki put kad neko od predstav-

nika doma}ih vlasti ili me|unarod-

nih predstavnika zvani~no saop{ti

da posjeduje dokaze o boravku ha{kih

optu`enika Radovana Karaxi}a, Rat-

ka Mladi}a ili Ante Gotovine u BiH,

tra`i}u da nam budu dostavqeni ta-

kvi dokazi kako bi organi BiH mogle

preuzeti odre|ene aktivnosti - do-

dao je Radovanovi}. General Dejvid

Liki i ministar Nikola Radovanovi}

prisustvovali su u Bawoj Luci pri-

jemu koji je povodom 9. januara, Dana

i krsne slave Republike Srpske, or-

ganizovao predsjednik Srpske Dra-

gan ^avi}. ¥

MINI-INTERVJU

LIKI I RADOVANOVI] RAZLI^ITO O SLU^AJU"HAN PIJESAK

"

Mladi} (ni)je dolazio

Han Pijesak: Eufor obavio inspekciju

Bato Te{i}: optu`be bez dokaza

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 10. januar 2005. DOGA\AJI 3

®N

VO

"AL

TER

" - S

TUD

IO

PODVU^ENO

FOTO-VIJEST

Tek joj je godinu i po dana, a ra~unar joj ve} zamjewuje igra~-

ke. Budu}i "haker# Ana Vre}o ve} je savladala prve informati~-

ke korake.

U pomo} su, naravno, prisko~ili mama Velimirka i tata

Mladen. ¥ Slavko HELETA

Uklawajukrst

STOLAC - Ru{ewe ve-

likog katoli~kog krsta nad

Starim gradom u Stocu za-

kazano je za 19. januar, na

osnovu odluke Ministar-

stva prostornog ure|ewa i

okoline Federacije BiH i

federalnog urbanisti~ko-

gra|evinskog inspektora, ja-

vili su ju~e sarajevska gla-

sila, prenio je Tanjug.

Predsjednica Komisije

za o~uvawe nacionalnih spo-

menika Federacije BiH

Amra Haximuhamedovi}

ocijenila je da je postavqa-

we katoli~kog krsta iznad

Stoca sra~unato s ciqem,

da bi se istakla dominaci-

ja i nadmo}nost jednog naro-

da u BiH, odnosno Hrvata,

nad Bo{wacima i Srbima.

- Katoli~kom krstu, ko-

ji je na tom mjestu nelegal-

no sagra|en sredinom pro-

{le godine, nametnuta je

uloga, jer tu ranije nikada

nije postojao - rekla je Am-

ra sarajevskim glasilima.

Ona je dodala da su ide-

ologija i model hrvatskih

grupa koje to rade ve} odav-

no poznati, a ciq im je, ka-

ko tvrdi, da nametne osje}a-

we katolicima da neko `e-

li da uni{ti wihovu vjersku

identifikaciju. ¥

OBIQE@EN DAN I KRSNA SLAVA REPUBLIKE SRPSKE

BAWA LUKA - Rektor bawo-

lu~kog Univerziteta akademik

Dragoqub Mirjani} saop{tio je

da je primjena Bolowske dekla-

racije, koju je Republika Srpska

potpisala u septembru 2003. godi-

ne, uveliko zapo~ela usagla{ava-

wem nastavnih planova i programa

za prve godine studija na svim fa-

kultetima.

- Sada svi fakulteti u Srpskoj

imaju prvu godinu studija primje-

renu Bolowskoj deklaraciji, a ri-

je~ je o uvo|ewu jednosemestralnih

predmeta, koje studenti mogu da po-

la`u ve} u februaru - pojasnio je

Mirjani}, prenijela je Srna.

On je dodao da je, u skladu sa

ovim dokumentom, skra}eno i vri-

jeme studirawa na tehni~kim fakul-

tetima sa pet na ~etiri godine, a

predstoji izrada nastavnih plano-

va i programa za jednogodi{we post-

diplomske studije na tim fakulte-

tima. Prema wegovim rije~ima,

predstoji i ozbiqan posao na usa-

gla{avawu sa Bolowskom deklara-

cijom studija medicine i stomato-

logije, koji bi trajali {est godi-

na, poslije ~ega bi se steklo zvawe

"mastera# nauka, a zatim bi jo{ tri

godine trajao doktorski studij za

zvawe doktora medicinskih nauka.

- To }e zna~iti da na medicini ne}e

biti posebnog postdiplomskog stu-

dija, nego }e biti odmah doktorski

studij, tako da bi doktori medi-

cine, poslije devet godina studija,

imali zvawe doktora medicinskih

nauka - precizirao je Mirjani} u iz-

javi za novinare.

On je dodao da bi studenti na

tehni~kim fakultetima, poslije

zavr{ene ~etvrte godine studija, ste-

kli zvawe diplomiranog in`iwera,

a poslije jo{ godine magistarskog

studija zvawe magistra nauka, a na-

kon toga jo{ tri godine studija za

zvawe doktora tehni~kih nauka.

Govore}i o ostalim zadacima

na primjeni Bolowske deklaraci-

je, Mirjani} je rekao }e se i}i na

skra}ewe vremena studirawa na ne-

kim fakultetima, tako da bi tako-

zvani prvi studij trajao tri godi-

ne.

- Razmi{qamo da neke studi-

je, kao na primjer menaxment, in-

formatika, kao i neke grupe na Fi-

lozofskom fakultetu, posebno gru-

pe vezane za nastavni~ke studije, tra-

ju tri godine, a poslije toga jo{ dvi-

je godine bile bi postdiplomski stu-

dij - pojasnio je Mirjani}.

Na taj na~in, prema wegovim ri-

je~ima, a u skladu sa Bolowskom

deklaracijom, prvi studij na ve}ini

fakulteta bio bi sveden na tri go-

dine. ¥

PRIMJENA BOLOWSKE DEKLARACIJE U SRPSKOJ

DAN i krsna slava Republike

Srpske obiqe`eni su u svim we-

nim gradovima i hramovima.

Predstavnici op{tine Doboj

ju~e su u hotelu "Bosna# priredi-

li prijem, kojem su prisustvovali

predsjedavaju}i Predsjedni{tva

BiH Borislav Paravac, premijer u

ostavci Dragan Mikerevi}, pri-

vrednici, delegacije Vojske i Mi-

nistarstva unutra{wih poslova,

Srpske pravoslavne crkve, udru`e-

wa gra|ana, nevladinih i me|una-

rodnih organizacija, javio je Slo-

bodan Puhalo.

Delegacija op{tine Vi{egrad

je na Trgu branilaca polo`ila vi-

jence i cvije}e na centralno spo-

men-obiqe`je, javio je Slavko He-

leta. Poslije toga na~elnik op{ti-

ne Vi{egrad Miladin Mili}evi}

organizovao je tradicionalni pri-

jem za privredne, kulturne, javne i

sportske radnike.

Na~elnik op{tine Zvornik

Budimir A}imovi} uputio je po-

vodom Dana Republike Srpske ~e-

stitku predsjednicima Srpske Dra-

ganu ^avi}u, Narodne skup{tine

Du{anu Stoji~i}u i Vladi Repu-

blike Srpske, izvijestio je Slobo-

dan Savi}.

A}imovi} je, u okviru obiqe-

`avawa ro|endana Srpske, polo-

`io vijence na centralno spomen-

obiqe`je borcima Vojske Republi-

ke Srpske.

I u Bijeqini je bilo sve~ano,

javila je Suzana Ra|en-Todori}. Na-

~elnik op{tine Branko Stevi}

priredio je ju~e prijem za predstav-

nike politi~kog, privrednog i kul-

turnog `ivota Bijeqine. Tom pri-

likom istakao je da je Republika

Srpska danas pred izazovima novog

vremena, na koje treba odgovoriti

mudro{}u i jedinstvom svih poli-

ti~kih faktora.

Na~elnik op{tine Trebiwe

Dobroslav ]uk tako|e je prire-

dio prijem za predstavnike poli-

ti~kog i javnog `ivota ovog grada,

na kojem je istakao da je Srpska

na{a stvarnost i da nema razloga

da se pla{imo me|unarodne zajed-

nice, ~iji su predstavnici ve} po-

dr`ali demokratske promjene u

ovom gradu.

Na~elnik op{tine Dervente

Milorad Simi} ju~e je, povodom

Dana Republike Srpske, polo`io

vijenac na centralni spomenik na

Trgu pravoslavqa za 608 poginulih

vojnika u otaxbinskom ratu, javio

je Boro Teofilovi}.

Vijence su polo`ili i pred-

stavnici Skup{tine op{tine, Op-

{tinske bora~ke organizacije, Or-

ganizacije porodica poginulih i

nestalih boraca, Udru`ewa ratnih

zarobqenika garnizona Vojske i

politi~kih partija. Parastos srp-

skim junacima, koji su svoje `ivo-

te ugradili u stvarawe Republike

Srpske, slu`ili su sve{tenici cr-

kvene op{tine Derventa. ¥

Skra}eno vrijeme studirawa na tehni~kim fakultetimasa pet na ~etiri godine. Predstoji i ozbiqan posao na usagla{avawu sa Bolowskom deklaracijom studijamedicine i stomatologije

BR@E DO DIPLOME

BAWA LUKA - Republika Srp-

ska proslavila je 9. januar, svoj tri-

naesti ro|endan i krsnu slavu Svetog

prvomu~enika i arhi|akona Stefana.

Centralna sve~anost, sve~ana aka-

demija, odr`ana je u subotu u Bawoj

Luci, gdje je 9. januara 1992, a odlukom

Ustavotvorne skup{tine srpskog na-

roda u BiH utemeqena, a u novembru

1995. godine, Dejtonskim sporazumom

i me|unarodno potvr|ena Republika

Srpska. Ovo je deseti put da se Dan

Republike proslavqa u miru.

Sve~anostima su prisustvovali

predsjednik Republike Srpske Dragan

^avi}, predsjednik Narodne skup{ti-

ne Du{an Stoji~i}, predsjedavaju}i

Predsjedni{tva BiH Borislav Para-

vac, premijer u ostavi Dragan Mike-

revi}, ministri u Vladi Srpske, pred-

stavnici Srpske u zajedni~kim orga-

nima BiH, Srpske pravoslavne crkve

i brojni drugi predstavnici najvi{eg

dru{tveno-politi~kog `ivota Srp-

ske.

Predsjednik Dragan ^avi} ista-

kao je da Republika Srpska za one ko-

ji u woj `ive nije samo entitet, nego

na~in `ivota.

- A taj na~in ̀ ivota ni u kom slu-

~aju ne ugro`ava postojawe BiH, ve}

je svojim postojawem oboga}uje i ~i-

ni kao jedino mogu}e, ali i najboqe dr-

`avno ure|ewe - naglasio je ^avi}.

Svaki poku{aj stvarawa nekog

drugog ure|ewa bez Srpske, kazao je

^avi}, bio bi poku{aj stvarawa nepo-

stoje}e dr`ave u kojoj bi odre|ivawe

slobode po~iwalo wenim ograni~ava-

wem, jednakost bi se sastojala u bije-

di, a sloboda u nejednakosti.

Predsjednik Sr-

pske podsjetio je da je

visoki predstavnik

nedavno rekao da op-

stajawe i postojawe

Republike Srpske ne

mo`e biti dovedeno

u pitawe voqom ili

hirom mo}nih, ve} vo-

qom onih koji u woj

`ive.

- Podsjetio nas je

na ono {to i sami

znamo, da Republika

Srpska nije dr`ava,

ve} entitet i dio su-

verene dr`ave. Ali,

i ja }u iskoristiti

ovu priliku da pod-

sjetim visokog pred-

stavnika da je narodna

voqa nepokolebqiva u

opredjeqewu da Repu-

blika Srpska postoji. Ne postoji si-

la koja narodnu voqu mo`e promijeni-

ti - rije~i su Dragana ^avi}a.

Svaki Dan Republike, Dan Sve-

tog arhi|akona Stefana, zakqu~io je

predsjednik Srpske, nije samo slavqe,

ve} i upozorewe koje podsje}a na od-

govornost precima i potomcima i na

du`nost ~uvawa, da bi se imalo {ta

slaviti.

Predsjednik ̂ avi} je u subotu, po-

vodom Dana i krsne slave Srpske pri-

mio predstavnike Ministarstva od-

brane, Vojske, bora~kih organizaci-

ja, ~lanove Akademije nauka i umjet-

nosti Republike Srpske i politi~-

kih partija.

Vojska Republika Srpska izvr{i-

la je po~asnu paqbu sa pet plotuna iz

{est artiqerijskih oru|a.

Svetu arhijerejsku liturgiju ju~e

je u Sabornom hramu Svete trojice

slu`io wegovo preosve{tenstvo vla-

dika Jefrem.

^estitaju}i svima onima koji Re-

publiku Srpsku osje}aju kao svoje naj-

ve}e ovozemaqsko dobro, wenu krsnu

slavu, vladika Jefrem je po`elio da

im vje~no ̀ ivi i traje otaxbina, da bu-

de sigurno pristani{te i toplo maj-

~insko krilo svima koji u woj `ive i

priznaju je svojom.

- Vrijeme u kojem `ivimo i isto-

rijski put u kojem ̀ ivi Srpska te{ko

je i slo`eno. Mnogo je protivnika i

otvorenih neprijateqa koji lukavo

atakuju na nas. Uvijek su udru`eni

strani i doma}i zlonamjernici i za-

to opasnost nikada ne treba potcije-

niti, ali ni precijeniti - poru~io je

vladika Jefrem.

Ono {to je bilo potrebno u pro-

{losti i neophodno za sada{wost i bu-

du}nost, dodao je Jefrem, na{ narod

je formulisao u jednoj re~enici: "Sa-

mo sloga Srbina spasava#.

Potom je obavqen slavski obred,

osve{tawe `ita i lomqewe slavskog

kola~a.

Obiqe`avawe Dana Republike i

krsne slave zavr{eno je sve~anim pri-

jemom u Banskom dvoru.

¥ M. XEPINA

Narodna voqa je nepokolebqivau opredjeqewu da Srpska postoji.Ne postoji sila koja to mo`e da promijeni, rekao je predsjednikDragan ^avi}

\Saborni hram Svete trojice: Lomqewe slavskog kola~a(Snimio R. OSTOJI])

OTAXBINA U SRCU OTAXBINA U SRCU OTAXBINA U SRCU OTAXBINA U SRCU OTAXBINA U SRCU OTAXBINA U SRCU OTAXBINA U SRCU OTAXBINA U SRCU OTAXBINA U SRCU

BEOGRAD - Predsjednik Sr-

bije Boris Tadi} ~estitao je pred-

sjedniku Republike Srpske Dra-

ganu ̂ avi}u i svim gra|anima Srp-

ske sutra{wi praznik - Dan Repu-

blike i krsnu slavu Svetog prvo-

mu~enika i arhi|akona Stefana.

Tadi} je po`elio gra|anima

Republike Srpske mnogo uspjeha

i sre}e u ovoj godini, saop{teno

je iz pres-slu`be predsjednika Sr-

bije. ¥

BORIS TADI]

^estitka Srpskoj

BEOGRAD - Predsjednik

Vlade Srbije Vojislav Ko{tuni-

ca uputio je najsrda~nije ~estit-

ke predsjedniku Republike Srp-

ske Draganu ^avi}u povodom Bo-

`i}a, slave Svetog Stefana i Da-

na Republike Srpske, u kojoj se

isti~e da "Republika Srpska kao

entitet BiH daje stalni doprinos

miru i stabilnosti u na{em re-

gionu#, javila je Srna.

- Svima je poznato koliko je

Republika Srpska u proteklom

periodu ulo`ila truda u zalaga-

wu za {to boqu saradwu sa dru-

gim entitetom u BiH i za {to

boqi rad zajedni~kih organa i

koliko je veliki napredak u~i-

wen u ure|ivawu Republike Srp-

ske i unapre|ivawu uslova za

boqi `ivot svih wenih gra|ana

- ocijenio je srpski premijer.

Ko{tunica je, prema saop-

{tewu Kancelarije za saradwu

sa medijima Vlade Srbije, izra-

zio ~vrsto uvjerewe da samo do-

sqednim po{tovawem Dejtonskog

sporazuma mo`e da se daqe na-

preduje i gradi boqa budu}nost za

Republike Srpske i BiH.

Ko{tunica je po`elio pred-

sjedniku ^avi}u i svim gra|ani-

ma Republike Srpske da istraju

u nastojawima da se obezbijedi

{to boqa budu}nost Srpske i da

radosne dane velikog praznika

Hristovog ro|ewa - Bo`i}a i

krsne slave Republike Srpske,

prvomu~enika i arhi|akona Ste-

fana, provedu u miru, dobrom

zdravqu i istinskom blagosta-

wu. ¥

VOJISLAV KO[TUNICA

Doprinos miru

\Derventa: Pomen poginulim vojnicima

Pred novim izazovima

VIJENCI Predsjednik Srpske Dragan ^a-

vi}, predsjednik Narodne skup{tine

Du{an Stoji~i}, premijer u ostavci

Dragan Mikerevi}, predstavnici

Srpske u zajedni~kim organima, Vi-

je}u naroda, delegacije ministarsta-

va odbrane i unutra{wih poslova

Srpske i bora~kih organizacija po-

lo`eni su vijence na spomenik palim

borcima Vojske Republike Srpske na

bawolu~kom grobqu "Sveti Pante-

lija#. Vijenci su polo`eni i na spo-

menik palim borcima i `rtvama fa-

{isti~kog terora u Drugom svjetskom

ratu na Trgu palih boraca u centru

grada i poginulim borcima i civil-

nima otaxbinskog rata na Spomen ko-

sturnici na Novom grobqu.

OTAXBINA U SRCU

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 10. januar 2005.DOGA\AJI4

BAWA LUKA - [irom Re-

publike Srpske proslavqeno je

ro|ewe Isusa Hrista - Bo`i}.

Saborni hram Svete trojice u Ba-

woj Luci bio je mjesto gdje je po-

slije svete arhijerejske liturgi-

je vladika bawolu~ki Jefrem

vjernicima po`elio da radost

Hristovog ro|ewa u|e u srca du-

{e i domove naroda.

- Neka to bude snaga kojom }e-

mo odolijevati svim isku{ewi-

ma koja nas pojedina~no i skup-

no snalaze - poru~io je wegovo

preosve{tenstvo vladika bawo-

lu~ki gospodin Jefrem. Okupqe-

nom narodu pro~itana je bo`i}-

na poslanica Wegove svetosti pa-

trijarha srpskog Pavla.

Tre}eg dana Bo`i}a svetu ar-

hijerejsku liturgiju u crkvi Us-

pewa presvete Bogorodice u Pa-

lama slu`io mitropolit dabro-

bosanski Nikolaj. U prigodnoj

besjedi porodicama ~iji je za-

{titnik Sveti velikomu~enik i

prvi arhi|akon Stefan ~estitao

je krsnu slavu, a potom okupqe-

nim vjernicima poru~io da je ro-

|ewe Hristovo praznik mira, iz-

mirewa i pra{tawa, javqa na{

dopisnik Sr|an [ekara.

Mitropolit dabrobosanski

Nikolaj na Badwe ve~e slu`io je

u porti crkve Svetog proroka Ili-

je u Sokocu. Poslije ve~erwe slu-

`be pro~itana je i zajedni~ka po-

ruka episkopa Srpske pravoslavne

crkve i biskupa Rimokatoli~ke

crkve u Bosni i Hercegovini. To

je, kako je nagla{eno, poruka vjere,

nade i podstreka, u kojoj se, pored

ostalog, objavquje spremnost za po-

mirewe i izgradwu istinskih qud-

skih odnosa i zajedni~kog `ivota,

pi{e Branko Gajevi}.

Bo`i} u Rogatici sve~ano je

proslavqen bogoslu`ewima u

Crkvi Svete trojice u Rogatici

i Crkvi Svetog Petra i Pavla na

Borikama, u krugovima porodi-

ca na bo`i}nim ru~kovima. Sla-

vqu u Rogatici poseban pe~at da-

li su ~lanovi KUD "Sretewe#,

informisao je Sreten Mitro-

vi}.

Slobodanka Savi} izvje{ta-

va da je na ve~erwoj slu`bi na

Badwe ve~e u zvorni~koj crkvi

Ro|ewa svetog Jovana Prete~e

prisustvovalo nekoliko hiqada

qudi. I ove godine Zvorni~ani

su Bo`i}, sve~ano, radosno, u du-

hu srpske tradicije, uz poruku

"mir na zemqi i dobra voqa me-

|u qudima# proslavili u krugu

porodice.

Na~elnik op{tine Srebre-

nica Abdurahman Malki} prire-

dio je, na Badwi dan, u Domu kul-

ture prijem povodom bo`i}nih

praznika, javqa Kristina ]ir-

kovi}.

- Nadam se da }e op{tinska

administracija i vjerske zajed-

nice u Srebrenici ubudu}e boqe

sara|ivati - rekao je Malki}.

Povodom Bo`i}a Bora~ka

organizacija Bratunca podijeli-

la je sto bo`i}nih paketi}a dje-

ci poginulih boraca i te`ih rat-

nih invalida. Paketi}e je kupio

i Mirko Cvjetinovi} i podijelio

djeci Srebrenice.

Bo`i}u se radovala i Der-

venta na Trgu pravoslavqa i pod

svodovima hrama Presvete Bogo-

rodice, pi{e Savko Pe}i}.

Pred kotorvaro{ki hram Ro-

|ewa presvete Bogorodice i ove

godine je Badwak stigao iz Po-

povca. Nosioce Badwaka je po-

zdravio protojerej stavrofor Bo-

{ko Mandi}. Sve~ani do~eci bad-

waka su zabiqe`eni u vrbawa~-

koj, maslovarskoj i grabova~ko-

{ipra{koj parohiji, javio je Du-

{ko Kerezovi}

Kako izvje{tava Vito Topi}

iz Tesli}a sve~ano je obilo i na

podru~ju Tesli}a. Jutarwem bogo-

slu`ewu u tesli}koj crkvi Sve-

tog proroka Ilije prisustvova-

lo je preko dvije hiqade vjerni-

ka.

Badwak je posebno sve~ano

do~ekan ispred hrama Ro|ewa

presvete Bogorodice u Mrko-

wi} Gradu. Slobodan Daki} je

javio da je ko~ija, koja je sa Bal-

kane dovezla Bo`i} Batu, bila

je puna paketi}a za djecu, koji-

ma je prire|eno pijukawe na

slami. Zanimqiv program za

djecu izveli su ~lanovi KUDA

"Kraq Petar Prvi Kara|or|e-

vi} Mrkowi}#.

Modri~ki sve{tenici Bog-

dan Todi} i Pero Tanackovi} po-

dijeli su 62 pe~enice najugro`e-

nijim sugra|anima, a za 23 poro-

dice data je nov~ana pomo}, sa-

op{tava na{ dopisnik Vid Bla-

gojevi}.

Bo`i} je sve~ano proslavqen

u ̂ elnicu, Gacku, Vi{egradu, Us-

tipra~i, Srpcu i svim mjestima

{irom Srpske i BiH gdje `ive

pravoslavni vjernici.

¥ M. XEPINA

M. MIHAJLOVI]

[IROM REPUBLIKE SRPSKE PROSLAVQENO RO\EWE ISUSA HRISTA - BO@I]

Saborni hram Svete trojice u Bawoj Luci: Svetu arhijerejsku liturgijuslu`io episkop bawolu~ki gospodin Jefrem

(Snimili R. OSTOJI] i D. STOJNI])

MOLITVA ZA MIR I SLOGUMOLITVA ZA MIR I SLOGUMOLITVA ZA MIR I SLOGUMOLITVA ZA MIR I SLOGUMOLITVA ZA MIR I SLOGUMOLITVA ZA MIR I SLOGUMOLITVA ZA MIR I SLOGUMOLITVA ZA MIR I SLOGUMOLITVA ZA MIR I SLOGUMitropolit dabrobosanski Nikolaj na Badwe ve~eslu`io je u porti crkve Svetog proroka Ilije u Sokocu.U Modri~i najsiroma{niji dobili pe~enice. Liturgijeu svim crkvama u Srpskoj

Prijedor: Pred badwakom zaigralo kolo

TREBIWE - Poslije sve~a-

ne Bo`i}ne liturgije, koju je

slu`io vladika Atanasije u

Sabornom hramu u Trebiwu pre-

lomqena je bo`i}na ~esnica u

kojoj se nalazio - zlatnik! Za

djecu, starije i iznemogle, ko-

ji nisu mogli prisustvovati ra-

noj Bo`i}noj slu`bi, u Herce-

gova~koj Gra~anici na Crkvi-

ni slu`ena je liturgija. Isto-

vremeno, radost Hristovog ro-

|ewa vladika zahumsko-herce-

gova~ki i primorski Grigori-

je podijelio je sa Nevesiwci-

ma u Hramu Vaznesewa Gospod-

weg.

¥ M. B.

^ESNICA OD ZLATA

PETROVAC - U crkvi Us-

pewa presvete Bogorodice, u se-

lu Vo|enica, u bosanskopetro-

va~koj op{tini poslije 65 go-

dina pauze zapaqen je badwak.

Bo`i}nu radost sa mje{tanima

podijelio je vladika biha}ko-

petrova~ki Hrizostom. Sve~a-

no je bilo i u novosagra|enom

hramu Svete trojice u Drini}u,

sjedi{tu op{tine Petrovac u

Republici Srpskoj, kao i u Kr-

weu{i na teritoriji Federaci-

je BiH. ¥ S. S.

PRVI BADWAK

Novi stanoviMODRI^A - Povodom bo`i}nih pra-

znika predstavnik op{tine Modri~a Bosa

Novakovi} uru~ila je rje{ewa za dva stana

za porodice poginulih boraca - Ru`ici Vi-

dakovi} i djeci Peri i \uki poginulog Jo-

ve Markovi}a.

- Ovo je za mene najradosniji Bo`i}, jer

}u od sada imati krov nad glavom. Ne}u vi-

{e brinuti gdje }e mene i sestru iseliti

vi{e, govori Pero Markovi} sin poginulog

borca Jove Markovi}a. Osamnaestogodi{wi

Pero je poslije pogibije oca `ivio sam sa

petnaestogodi{wom sestrom \ukom. O wi-

ma je dok nije umrla 2001. godini brinula

baka \uka, a od tada se o wima stara tetka.

Bo`i} je tako uqep{an rje{ewem o ku-

povini stana i u porodici Ru`ice Vidako-

vi} koja je ostala sama sa dvoje djece nakon

pogibije mu`a u proteklom otaxbinskom ra-

tu. Stanove za ove porodice obezbijedilo je

Ministarstvo rada i bora~ko-invalidske

za{tite Republike Srpske sa 48 hiqade mar-

ka i op{tina Modri~a sa 24 hiqade maraka.

Izgradwa stanova je pri kraju i za mje-

sec-dva porodice }e se mo}i useliti u sta-

nove.

Osim stanova Bora~ka organizacija iz

Modri~e ovim porodicama obezbijedila je

o`i}ne pe~enice i paketi}e za djecu.

¥ V. B.

[EKOVI]I - Borci ne-

kada{weg izvi|a~ko-diver-

zantskog voda ("@ara#) iz sa-

stava Bir~anske brigade, is-

koristili su vrijeme u bo`i}-

ne praznike da se prvi put po-

slije otaxbinskog rata okupe i

naprave pomen za pale drugo-

ve i dane borbe, jer je ve}ina

rasuta {irom na{ih i daqih

prostora.

Poslije okupqawa, polo-

`ili su cvije}e u Spomen-so-

bi, a potom posjetili selo Ra-

{evo gdje su se 17. novembra

1992. godine i osnovali.

Ova mala jedinica od sve-

ga tridesetak boraca, formi-

rana je za specijalne namjene u

sastavu Bir~anske brigade

uglavnom od mla|ih qudi, a od

marta 1993. godine, po naredbi

je transformisana u inter-

ventni vod Bi{inskog bataqo-

na. U~estvovala je u skoro svim

ve}im akcijama u zoni Drin-

skog korpusa, a pored osniva-

~a i prvog komandanta Nenada

Vidovi}a, ̀ ivot za slobodu su

dala jo{ ~etiri borca "@are#,

dok je nekolicina raweno.

¥ B. M.

Najradosniji Bo`i}: Stan zabrata i sestru Peru i \ukuMarkovi}

ZA BO@I] U MODRI^I SVE^ANOSTI U BIR^ANSKOJ BRIGADI

Izvi|a~i se ponovo sreli

MITROPOLIJA DABROBOSANSKA

U SARAJEVU

Dan radosti i opomena

SARAJEVO - Wegovo visoko-

preosve{tenstvo mitropolit dabro-

bosanski Gospodin Nikolaj je rekao

da je "Bo`i} dan koji miluje, bla-

`i, te{i, oblagoro|ava, ali i opo-

miwe#.

Obra}aju}i se zvanicama na tra-

dicionalnom Bo`i}nom prijemu,

Wegovo visoko preosve{tenstvo je

naglasio da nam "dana{wi praznik

otkriva da nismo pozvani da budemo

samo dobri, ~estiti, plemeniti i

uzorni gra|ani, ve} daleko vi{e od

toga: da postanemo djeca Bo`ja#.

- I daqe Srpska pravoslavna cr-

kva, uva`avaju}i zalagawa za mir i

prava ~ovjeka, za dostojan `ivot u

BiH, o~ekuje primjenu ravnopravnih

standarda prema svima, na osnovu me-

|unarodnih priznatih sporazuma, re-

kao je, izme|u ostalog, mitropolit

Nikolaj. On je podsjetio na nemio

pro{logodi{wi doga|aj kada su pri-

padnici Sfora u svojoj akciji te-

{ko povrijedili sve{tenika Jere-

miju Starovlaha i wegovog sina vje-

rou~iteqa Aleksandra.

Wegovo visokopreosve{tenstvo

je podsjetio i na zajedni~ku poruku

biskupa rimokatoli~ke crkve i epi-

skopa Srpske pravoslavne crkve u

kojoj se ka`e da oni smatraju da "pra-

vedno dru{tvo, kome te`i ova ze-

mqa, nije mogu}e bez qubavi, te je-

van|elske vrline, prema ovoj zemqi

i izgradwi wenog dru{tva na na~e-

lima pravde i jednakosti za sve#.

¥ N. Z.

BRATUNAC - Mje{tani bra-

tuna~ke sela Kravica obiqe`ili

su 7. januara, parastosom u crkvi

Svetih apostola Petra i Pavla, dva-

naestu godi{wicu stradawa 49 Sr-

ba i zlo~ina koje su na Bo`i} po-

~inila muslimanska vojska iz Sre-

brenice. ̂ iwenica da je me|unarod-

noj zajednici trebalo vi{e od deset

godina da pred Ha{ki sud dovede sa-

mo ratnog komandanta Armije BiH

iz Srebrenice Nasera Ori}a po-

tvr|uje namjeru i oholost Zapada

da primjenom dvostrukih ar{ina,

kada je u pitawu zlo~in nad ~ovje-

kom, umawi zlo~ine nad srpskim na-

rodom ovog kraja.

- Od maja 1992. godine po~eli

su da koqu i ubijaju Srbe na wiva-

ma, u {umi dok su sjekli drva, na

putu i gdje god su stigli. Na Bo`i}

su zacrnili masakriraju}i sve `i-

vo na {ta su nai{li i spaliv{i ~i-

tavo selo. Oskrnavili su na{u cr-

kvu i prekopali grobqe, koje se na-

lazi u wenoj blizini - ka`e Ru`a

Popovi} iz Kravice. Ona ka`e "da

su sva zla stizala iz Srebrenice,

od muslimana koji se danas prika-

zuju kao `rtve#.

- Dvoli~ni su me|unarodni

predstavnici koji stalno tra`e da

se doka`e istina o stradawu na ovim

prostorima. Niko od wih jo{ nije

posjetio srpsko grobqe, ni zapalio

svije}e ̀ rtvama muslimanskih zlo-

~ina - zakqu~uje Popovi}eva. Ne

skriva ogor~ewe {to me|unarodne

delegacije skoro svakodnevno posje-

}uju Poto~are i "klawaju se musli-

manskim `rtvama#.

Dragomir Miladinovi} kome

su na Bo`i} svirepo ubijeni sino-

vi \or|e i Ratko svjedo~io je pro-

{log decembra u Hagu, na su|ewu

Naseru Ori}u. Ovaj sedamdesetdvo-

godi{wi starac rekao je na{em li-

stu, poslije toga da je "sramota#

svjetskih sila {to za zlo~ine optu-

`uju samo Srbe, dok se, kako je re-

kao, Bo{waci koji su ubijali srp-

ski narod danas slobodno {etaju po

Srebrenici.

- Ori} i wegovi vojnici dva pu-

ta su iskasapili Srbe u Je`e{ti-

ci - prvi put 8. avgusta 1992. godi-

ne, a drugi na Bo`i} 1993. I`i-

vqavali su se nad na{im narodom

odsijecaju}i dijelove tijela, vade-

}i o~i, koqu}i i ubijaju}i maqem.

To normalni qudi ne bi mogli da

urade - veli Miladinovi} On pod-

sje}a da je on li~no, 70 dana posli-

je Bo`i}a, tra`e}i tijela svojih si-

nova, prona{ao i masakrirane kom-

{ije.

- Krstu \ukanovi}a, isje~enog

na komade, na{ao sam pred wegovom

ku}om. U blizini je bio i wegov

brat Ivan, Bo{ko i Nevenka \u-

kanovi}, te Vida Tri{i}. Na{ao

sam oba sina. Ratka su ubili iz va-

trenog oru`ja, a \or|u su odsjekli

glavu, ruke i noge. Drugu nogu sam

prona{ao tek dva dana kasnije - go-

vori Dragomir Miladinovi}.

Ovo srpsko selo stradalo je i u

Drugom svjetskom ratu. Kravica, naj-

ve}e srpsko selo u Podriwu, obu-

hvata ~etvrtinu ukupne povr{ine

op{tine Bratunac. Na tom etni~ki

~istom prostoru do rata je `ivje-

lo oko dvije i po hiqade Srba. Ta-

kav prostor bio je trn u oku musli-

manima iz susjednih sela Kowevi}

Poqe i Glogova u bratuna~koj op-

{tini, te ̂ izmi}a i Pala u srebre-

ni~koj op{tini.

- Mi smo do Bo`i}a uspjeli da

odbijemo niz napada na selo, ali,

na{a nesre}a je bila {to su nam

stalno ubijeli i rawavali qude ko-

ji su branili Kravicu. Etni~ki ~ist

prostor sa trideset povezanih zase-

laka, na`alost, bio je razlog da ga

muslimani sravne sa zemqom, tog

kobnog 7. januara - ka`e Jovan Ni-

koli} koji je do 24. decembra 1992.

godine, kada je te{ko rawen, koman-

dovao odbranom sela.

¥ K. ]IRKOVI]

OBIQE@ENO 12 GODINA OD STRADAWA SRBA U KRAVICI

Crkva Svetog Petra i Pavla u Kravici: Pamtese zlo~ini nad Srbima

SJE]AWE NA KRVAVI BO@I]SJE]AWE NA KRVAVI BO@I]SJE]AWE NA KRVAVI BO@I]SJE]AWE NA KRVAVI BO@I]SJE]AWE NA KRVAVI BO@I]SJE]AWE NA KRVAVI BO@I]SJE]AWE NA KRVAVI BO@I]SJE]AWE NA KRVAVI BO@I]SJE]AWE NA KRVAVI BO@I]Pro{lo je 12 godina od zlo~ina koji je na Bo`i}po~inila muslimanska vojska iz Srebrenice, kada jezvjerski ubijeno 49 Srba u selu Kravica

PAQEVINEPrednost Ori}a i wegovih

islamskih fanatika bila je to

{to su, do Bo`i}a 1993. godine,

popalili sva srpska sela i za-

seoke na podru~ju Bratunca i

Srebrenice, te su mogli da uda-

re na Kravicu sa desetostruko

brojnijim qudstvom nego {to je

bila odbrana sela.

SJE]AWE NA KRVAVI BO@I]

MOLITVA ZA MIR I SLOGU

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 10. januar 2005. POLITIKA 5

BAWA LUKA - Nakon {to je

Socijalisti~ka partija Republike

Srpske obavijestila predsjednika

Republike Dragana ^avi}a da wen

~lan Ne|o \uri} nema podr{ku

partije za kandidaturu za mandata-

ra nove republi~ke vlade, ^avi}

je u subotu za novog mandatara ime-

novao - Peru Bukejlovi}a.

Pomalo neo~ekivano, poslije

"pregovara~kog maratona# u kojem

su pomiwana razna imena iz vi{e

stranaka, priliku da formira no-

vu, osmu po redu Vladu Republike

Srpske dobio je kandidat Srpske

demokratske stranke iz Doboja, biv-

{i ministar industrije i tehno-

logije Pero Bukejlovi}.

Prethodno su predstavnici

{est parlamentarnih stranaka iz

Republike Srpske potpisale Spo-

razum o principima usagla{enog

politi~kog djelovawa. Me|utim,

sude}i prema prvim reakcijama na

imenovawe mandatara, pitawe je

koliko }e on za`ivjeti.

Ali, krenimo redom.

Saop{tavaju}i odluku o ime-

novawu Pere Bukejlovi}a za man-

datara predsjednik Republike Dra-

gan ^avi} je istakao da je poku{a-

vao da uva`i stav svih potpisnica

Sporazuma o principima usagla-

{enog politi~kog djelovawa, ali da

mu to nije po{lo za rukom do Usta-

vom predvi|enog roka.

- Do zadweg dana ustavnog roka

nije bilo op{te spremnosti za po-

dr{ku konceptu op{teg jedinstva

pri sastavqawu i podr{ci novoj

vladi - rekao je ^avi}.

On je naglasio da uva`ava sta-

vove i razloge zbog kojih dio poli-

ti~kih partija nije mogao prihva-

titi formirawe vlade u kojoj bi

svi u~estvovali i podr`avali wen

rad, ocijeniv{i da se ne radi o is-

kqu~ivosti strana~kih lidera.

Zato je, dodao je on, odlu~io da

za mandatara imenuje onog ko bi

mogao da dobije najve}u skup{tin-

sku podr{ku.

- Zahtijevam od kandidata za

predsjednika Vlade da se i pri sa-

stavqawu prijedloga kabineta i

izradi programa Vlade rukovodi

Sporazumom o principima usagla-

{enog politi~kog djelovawa i da

razgovara sa svim potpisnicama ka-

ko bi poku{ao da okupi sve stran-

ke u podr{ci vladi - istakao je

predsjednik Republike Srpske.

On je dodao da ve} sada posto-

ji ve}ina za izbor nove vlade Srp-

ske na ~elu sa Perom Bukejlovi-

}em.

Predsjednik ̂ avi} je zahvalio

Demokratskom narodnom savezu i

poslaniku Socijalisti~ke partije

Ne|i \uri}u na spremnosti da pre-

uzmu kandidaturu za mandatara

Obra}aju}i se novinarima no-

vi mandatar Pero Bukejlovi} je is-

takao da }e razgovarati sa pred-

stavnicima svih parlamentarnih

stranaka i ponuditi im da razmo-

tre mogu}nost svog u~e{}e u radu

vlade.

- Politi~ke razmirice treba

ostaviti po strani, jer je stabil-

na Republika Srpska ciq nad ci-

qevima i iznad svih politi~kih

neslagawa - istakao je Bukejlovi}.

On je naglasio da mu potpisa-

ni Sporazum o usagla{enom poli-

ti~kog djelovawu uliva optimizam,

jer jasno iskazuje zajedni~ki stav

kada je u pitawu opstanak Republi-

ke Srpske.

- Kao {to Sporazum ekspli-

citno ka`e, nije u pitawu op-

strukcija bilo koje obaveze Re-

publike Srpske i BiH, ve} je iz-

raz potrebe da se obezbijedi sta-

bilan politi~ki ambijent, o~u-

va mir i op{ti dru{tveni i eko-

nomsko-socijalni napredak u du-

hu Dejtonskog sporazuma - rekao

je Bukejlovi}.

On je naglasio da }e priorite-

ti wegovog kabineta, ukoliko do-

bije skup{tinsku podr{ku biti

rje{avawe socijalnih problema i

poboq{awe standarda, reforma

zdravstvenog i penzionog fonda,

ve}i buxet, boqa saradwu sa Ha-

{kim tribunalom, ubrzawe priva-

tizacije i wena revizija u slu~a-

jevima u kojima su uo~ene nepra-

vilnosti.

¥ N. DIKLI]

PERO BUKEJLOVI], MANDATAR ZA SASTAV NOVE REPUBLI^KE VLADE

OSTAVIMO RAZMIRICE PO STRANIDragan ^avi} istakao da od Bukejlovi}a o~ekujeda poku{a da okupi sve stranke u podr{ci novoj vladi.Ciq nad ciqevima stabilna Republika Srpska,rekao Bukejlovi}

Pero Bukejlovi} i Dragan ^avi}: Okupiti sve stranke (Snimio M. [UKALO)

BIOGRAFIJA Mandatar za sastav nove vla-

de Srpske Pero Bukejlovi} ~lan

je Srpske demokratske stranke.

Ro|en je 1946. godine u Doboju,

gdje je zavr{io osnovnu {kolu.

Sredwu {kolu ma{insko-tehni~-

kog smjera zavr{io je u Bawoj

Luci, a ma{insku fakultet u Sa-

rajevu. Magistar je ma{instva.

Bio je generalni direktor

preduze}a "Trudbenik# iz Dobo-

ja, ministar industrije i tehno-

logije u Vladi Srpske od 2000. do

2002. godine. @ivi u Doboju, o`e-

wen je i otac jednog djeteta.

IAKO su i predsjednik Repu-

blike Srpske Dragan ^avi} i man-

datar Pero Bukejlovi} pozvali

stranke potpisnice Sporazuma o

usagla{enom politi~kom djelova-

wu na mawu iskqu~ivost i podr-

{ku novoj vladi, te{ko da }e do to-

ga i do}i.

Neke strana~ke reakcije, nai-

me, nagovje{tavaju ponovno udaqa-

vawe partija koje su se okupile

Sporazumom.

Tako je generalni sekretar Sa-

veza nezavisnih socijaldemokrata

Igor Radoji~i} izjavio da ta par-

tija "vjerovatno vi{e ne}e ni raz-

govarati o ovom pitawu#

- Bukejlovi} je lo{ izbor koji

Savez nezavisnih socijaldemokrata

ne}e podr`ati - rekao je Radoji~i}.

On je naglasio da SNSD smatra

da "Srpska demokratska stranka

ovim imenovawem kupuje vrijeme

za sastav nove vlade#. - Ako to ni-

je razlog, onda je ovo wihov poku-

{aj da preuzmu svu vlast u svoje ru-

ke - istakao je Radoji~i}.

Sli~no misli i generalni se-

kretar Socijalisti~ke partije

@ivko Marjanac.

- Kao potpisnica Sporazuma o

principima usagla{enog politi~-

kog djelovawa Socijalisti~ka par-

tija }e podr`ati Bukejlovi}a, ali

odmah potom prelazimo u opozici-

ju - ka`e Marjanac.

Izvr{ni direktor Partije de-

mokratskog progresa Gavrilo An-

toni} ka`e da ova stranka jo{ ni-

je "zauzela stav o ovom pitawu i da

}e tek poslije sjedni-

ce Glavnog odbora i

P r e d s j e d n i { t v a

stranke odlu~iti {ta

daqe da rade#.

Predsjednik Srp-

ske radikalne stran-

ke Milanko Mihajlica ka`e da je

spreman da sa Bukejlovi}em razgo-

vara o sastavu Vlade i da se nada da

}e mandatar obaviti svoj dio po-

sla i prije predvi|enog roka od 40

dana.

- Sve potpisnice sporazuma

trebalo bi da u~estvuju u for-

mirawu i radu vlade i ponesu

dio odgovornosti. Ova godina je

prekretnica za Republiku Srp-

sku jer se bli`i deset godina od

potpisivawa Dejtonskog mirov-

nog sporazuma. Vjerujem da }e

mnoge bo{wa~ke partije poku-

{ati da ga preprave po svojoj

mjeri i zato je potreban {to

sna`niji politi~ki blok srp-

skih stranaka kako bi ih spri-

je~ili u wihovoj namjeri - ista-

kao je Mihajlica.

On je dodao da }e svaki manda-

tar koji ove razloge uva`i dobiti

podr{ku tri poslanika ove parti-

je.

¥ N. D.

PRVE STRANA^KE REAKCIJE

Ponovo udaqavawe? PROGRAM

Potpredsjednik Demokratskog narodnog sa-

veza Mirko Bawac izjavio je da je ovoj partiji

bitniji program rada, nego predsjednik nove

vlade Srpske.

- Odlu~i}emo o podr{ci novom mandataru

kada vidimo wegov program, ali smatramo da je

najbitnije da u wega ugradi osnove Sporazuma o

principima usagla{enog politi~kog djelova-

wa - dodao je Mirko Bawac.

SREBRENICA - Na~elnik op-

{tine Srebrenica Abdurahman

Malki} i predsjednik Skup{tine

op{tine Radomir Pavlovi} potvr-

dili su na{em listu da o~ekuju da

kantonalno tu`ila{tvo u Tuzli

pokrene istragu kojom bi trebalo

da se utvrdi koliko je novca dobi-

jeno za obnovu i razvoj ove op{ti-

ne, i na koji na~in su ova sredstva

tro{ena.

Malki} i Pavlovi} se sla`u da

postoji izrazita nesrazmjera izme-

|u sredstava koja su iz raznih kra-

jeva svijeta upu}ena u Srebrenicu,

i onih koja su stvarno utro{ena u

konkretnim programima na tere-

nu. Drugim rije~ima, sumwa se na

zloupotrebu donatorskih sredsta-

va.

- Od oko {est hiqada poru{e-

nih ku}a na podru~ju Srebrenice do

sada je obnovqeno oko hiqadu i 300

- navodi Abdurahman Malki}, uz

tvrdwu da su novcem upu}enim Sre-

brenici obnavqane i ku}e doma}eg

stanovni{tva u op{tinama tuzlan-

skog kantona.

- Tim novcem gra|eni su ko-

lektivni smje{taji za Srebreni-

~ane iz kojih su, poslije pet godi-

na izba~eni, a objekti su ostali

op{tinama na ~ijem podru~ju su iz-

gra|eni - nagla{ava na~elnik Sre-

brenice.

Pored sumwe da je ve}ina nov-

ca upu}enog u Srebrenicu utro{e-

na na podru~ju Tuzlanskog kantona

postoji i sumwa da je bilo zloupo-

treba sredstava prikupqenih na

podru~ju Sarajevskog kantona u ak-

ciji "Dnevnica za Srebrenicu#.

Malki}, me|utim, tvrdi da se radi

o podmetawima politi~kih pro-

tivnika Stranke demokratske ak-

cije, pod ~ijim je pokroviteqstvom

ova akcija realizovana.

Predsjednik Skup{tine op-

{tine Srebrenica Radomir Pavlo-

vi} isti~e da su od silnog novca o

kojima govore me|unarodni pred-

stavnici najmawe koristi imali

Srebreni~ani jer je u toj op{tini

ugro`en i povratak i ostanak sta-

novni{tva.

- Nadam se da }e istina iza}i

na vidjelo i da }e javnost saznati

koliko je od silnih ulagawa do{lo

u Srebrenicu, koliko je zavr{ilo

u Federaciji BiH i kantonima, kao

i to koliko je novca "oprano# i

{ta je konkretno od svega toga imao

obi~ni gra|anin Srebrenice - re-

kao je Pavlovi}.

Prema najavama iz kantonal-

nog Tu`ila{tva u Tuzli izvr{i}e

se i provjera rada nekada{wih odje-

qewa za bora~ko-invalidsku za-

{titu u Tuzli zbog sumwe da je i tu

bilo malverzacija oko podjele po-

mo}i invalidima i borcima.

Tvrdi se da su invalidnine "do-

bijali# i mrtvi, ili oni koji su

odavno odselili sa tog podru~ja.

Prema dostupnim informaci-

jama, malverzacije sa finansijskom

pomo}u Srebrenici po~ele su jo{

1995. godine. Visoki ratni i posli-

jeratni policijski funkcioner u

Srebrenici i Tuzli Hakija Meho-

qi} tvrdi da je vlada Saudijske Ara-

bije nakon pada Srebrenice uputi-

la pomo} izbjeglom bo{wa~kom sta-

novni{tvu od 130 miliona dolara.

On, tako|e, tvrdi da je novac stigao

u BiH, odnosno u Tuzlu, ali da niko

ne zna gdje je on zavr{io.

S obzirom na to da nije pozna-

to koliko je novca, na ime pomo}i

upu}eno u Srebrenicu lokalno ru-

kovodstvo zatra`ilo je krajem pro-

{le godine od inostranih vlada

informacije o ulagawima na pod-

ru~ju te op{tine.

Prema raspolo`ivim infor-

macijama samo holandske vlada ulo-

`ila je oko 90 miliona maraka,

kroz razne vidove pomo}i Srebre-

nici. Na donatorskoj konferenci-

ji Ujediwenih nacija, odr`anoj u

maju 2002. godine prikupqeno je 5

miliona i 161 hiqada maraka.

Spisak donatora je mnogo du-

`i, a srebreni~ki ~elnici se na-

daju da }e istraga kantonalnog tu-

`ila{tva rasvijetliti gdje je "is-

pario# pokloweni novac.

¥ K. ]IRKOVI]

GDJE JE ZAVR[ILA POMO] ZA OBNOVU SREBRENICE

ISPARILO BRDO PARA Sve su prilike da su se mnogi okoristili nasrebreni~koj sirotiwi. Rukovodstvo op{tinezatra`ilo istragu o tro{ewu donatorskih sredstava

Radomir Pavlovi}:Srebreni~animanajmawe koristi

Abdurahman Malki}: Gdje su nestale pare

AHMETOVI]Da novac koji su doma}e vla-

de i me|unarodne organizacije u

poslijeratnom periodu uputile

za obnovu i razvoj Srebrenice

nije namjenski tro{en tvrdi i

potpredsjednik Skup{tine op-

{tine Sadik Ahmetovi}.

On ne zna ko je i koliko ula-

gao za Srebrenicu, ali tvrdi da

su se "na ime srebreni~ke siro-

tiwe oku}ili mnogi u Tuzli,

Srebreniku, Lukavcu, @ivini-

cama i drugim mjestima u Fede-

raciji BiH#.

AMERI^KA POMO] Za oporavak srebreni~kog

regiona Vlada Sjediwenih Ame-

ri~kih Dr`ava obezbijedila je

2002. godine 3,5 miliona dolara,

za rekonstrukciju ku}a 2,25 mi-

liona dolara i pola miliona do-

lara povratni~kim organizaci-

jama.

U toku 2000. i 2001. godine

Vlada SAD finansirala je sa

{est miliona dolara razne pro-

grame u Srebrenici, kao i novi

program op{tinske administra-

cije sa 700 hiqada dolara.

BAWA LUKA - Predsjednik

Gradskog odbora i ~lan Izvr{nog

odbora Socijalisti~ke partije

Milutin Peji} u pismu koje je u

petak uputio predsjedniku parti-

je Petru \oki}u kazao je da vi{e

ne}e u~estvovati u radu stranke

jer se ne sla`e sa na~inom na ko-

ji \oki} vodi stranku.

Nesporazum je, izgleda, kul-

minirao kada je \oki} obavije-

stio predsjednika Republike Srp-

ske Dragana ^avi}a da Socijali-

sti~ka partije ne podr`ava kandi-

daturu Ne|e \uri}a za mandatara

za sastav republi~ke Vlade.

- Mimo stavova organa Soci-

jalisti~ke partije \oki} je pre-

govarao sa drugim strankama radi

stvarawa srpske skup{tinske ve-

}ine i radi navodne odbrane srp-

skih nacionalnih interesa - is-

takao je Peji} u pismu Petru \o-

ki}u.

On je nezadovoqan, kako tvr-

di, i "blokirawem rada organa

partije# i tvrdi da "Socija-

listi~ka partija ne smije bi-

ti talac \oki}eve ratne

pro{losti, ve} da bi o to-

me trebalo da obavijesti

najvi{e organe stranke

da iznesu stav#.

- Tra`io sam da

partija podr`i Ne-

|u \uri}a za manda-

tara, ali i pored po-

dr{ke koji mu je

obezbijedio pred-

sjednik Srpske Dra-

gan ^avi}, stranka u ~ije ime je i

poslanik u Narodnoj skup{tini

i dugogodi{wi ~lan nije htjela

da stane iza wega - navodi se u pi-

smu Milutina Peji}a.

On je istakao da nije sporno

da je "Savez nezavisnih socijal-

demokrata najja~a opoziciona par-

tija#, ali se upitao "da li je mo-

gu}e da \oki} ne vidi {ta u ovom

trenutku zna~i imati na mjestu

premijera ~ovjeka protiv kojeg

pravosu|e Srpske vodi postupke

zbog zloupotreba#, aludiraju}i na

podr{ku koju je \oki} pru`io

Miloradu Dodiku kao eventual-

nom kandidatu za mandatara.

- Me|unarodna zajednica ka-

zni}e Srpsku zbog neizvr{avawa

obaveza koje je preuzela. \oki}

razvija tezu kako treba pustiti

da Srpska demokratska stranka i

Partija demokratskog

progresa budu pro-

gla{eni krivcima

za to. Me|utim,

\oki} koji se jav-

no zala`e za o~u-

vawe Srpske

stva-

ra uslove za kazne, iako one mogu

zna~iti weno ukidawe - navodi

Peji}.

On se upitao da li "partija

treba da pusti da strada narod ka-

ko bi zaradila politi~ki poen

ili napakostila rivalima#.

- Da li su Partija demokrat-

skog progresa i Srpska demokrat-

ska stranka na{i politi~ki pro-

tivnici ili krvni neprijateqi -

pita se u pismu Milutin Peji}.

Na kraju pisma Peji} je nagla-

sio da ne namjerava napustiti So-

cijalisti~ku partiju, ali da ne

`eli da sara|uje sa wenim lide-

rom Petrom \oki}em.

¥ M. X.

SOCIJALISTI^KA PARTIJA

Peji} ne}e sa \oki}em

OBRA^UN - Milutin Peji} pismo nije

uputio organima stranke, ve}

predsjedniku partije Petru \o-

ki}u i novinskim ku}ama i imam

utisak da ovo neka vrsta li~nog

obra~una - kazao je na{em listu

generalni sekretar Socijali-

sti~ke partije @ivko Marjanac.

On je odbacio Peji}eve tvrd-

we da su blokirani najvi{i or-

gani Socijalisti~ke partije, is-

ti~u}i da Milutin Peji} nije

dolazio na sastanke posqedwih

{est mjeseci.

Milutin Peji}: Razlazzbog \uri}a

BAWA LUKA - U republi~-

kom Savezu sindikata smatraju da

doprinosi koji se u Republici

Srpskoj izdvajaju za Zavod za za-

po{qavawe od jedan odsto treba

da budu dvostruko ve}i, jer u Fe-

deraciji BiH radnici izdvajaju

~etiri odsto od svojih plata za

ove potrebe.

Ovakav stav potvrdio je pred-

sjednik Saveza sindikata Repu-

blike Srpske ^edo Vola{, isti-

~u}i da se u ovoj godini o~ekuje na-

glo pove}awe broja nezaposlenih

radnika, prvenstveno zbog otva-

rawa novih ste~aja u brojnim pred-

uze}ima Srpske.

Generalni direktor Zavoda

za zapo{qavawe Republike Srp-

ske Milorad Jankovi} tako|e sma-

tra da bi doprinosi trebalo da

budu ve}i, jer bi time bili stvo-

reni uslovi da ovaj Zavod odgovo-

ri potrebama nezaposlenih lica

~iji broj bi u ovoj godini mogao

biti znatno pove}an. Zavod raspo-

la`e sa devet miliona maraka na

godi{wem nivou i uprkos finan-

sijskim te{ko}ama uspje{no je iz-

vr{io zadatke u pro{loj godini.

- Iako je Vlada Republike

Srpske odbila zahtjev Zavoda za

zapo{qavawe da nam bude dodije-

qeno 2,5 miliona maraka sredsta-

va, uspjeli smo da prebacimo pro-

{logodi{wi plan i da zaposlimo

14 hiqada lica, {to je za ~etiri

hiqade vi{e od planiranog - na-

glasio je Jankovi}.

U Savezu sindikata procjewu-

ju da bi zbog ste~aja i privatiza-

cije preduze}a, oko 30 hiqada rad-

nika moglo ostati bez posla i o~e-

kuju da bi za wihovo zbriwavawe

moglo biti obezbije|eno najmawe

50 miliona maraka.

- Buxetom je predvi|eno 18 mi-

liona, a Svjetska banka je obe}a-

la povoqan kredit od 12 miliona

maraka. Ako ovome dodamo zahtjev

Sindikata da se za socijalni pro-

gram iz sredstava sukcesije i pri-

vatizacije obezbijedi 20 milio-

na maraka, realno je vjerovati da

}emo do}i do o~ekivanih sredsta-

va. Me|utim, ova sredstva jo{ ni-

su dovoqna za sprovo|ewe demo-

kratskog ste~aja za koji bi treba-

lo oko 300 miliona maraka - tvr-

di Vola{.

On je dodao da su u nedostat-

ku sredstva, prava radnika na do-

kupqivawe sta`a u preduze}ima

u kojima je pokrenut ste~aj - ogra-

ni~ena, a problema ima i sa ispla-

tama otpremnina i neispla}enih

plata.

U pro{loj godini, za socijal-

no zbriwavawe, od predvi|enih

devet miliona maraka utro{eno

je {est miliona, uz pomo} kojih

je zbrinuto tri hiqade qudi.

¥ M. M.

MRKOWI] GRAD - Pod {u-

mama u mrkowi}koj op{tini na-

lazi se oko 30 hiqada hektara u

dr`avnoj i 6.755 hektara u pri-

vatnoj svojini. [umama u dr`av-

noj svojini gazduje [umsko ga-

zdinstvo "Lisina#, dok je osta-

tak u vlasni{tvu pojedinaca.

Stru~waci tvrde da se pod

visokim {umama u dr`avnoj svo-

jini nalazi 13.299 hektara, sa

drvnom masom 4.641.301 kubika

ili 351 kubni metar po hektaru.

U niskim {umama, zalihe drvne

mase su 688.630 kubika ili 68

kubnih metara po hektaru.

Po koli~ini drvne mase, mr-

kowi}ka op{tina spada u dvade-

setak najbogatijih u Republici

Srpskoj. I pored ustanovqenog

{umskog bogatstva, u {umskom

gazdinstvu "Lisina# eksploata-

ciju i sje~u {ume vr{e prema

{umsko-privrednoj osnovi. Na-

ime, od sveukupne drvne sje~ne

mase koja iznosi 101.599 kubika,

mrkowi}ki {umari godi{we si-

jeku izme|u 50 i 70 hiqada kubi-

ka.

Me|utim, i pored sje~e {um-

sko-privredne osnove prema pla-

nu, stru~waci upozoravaju da se

zalihe drvne mase iz godine u go-

dinu smawuju. Zakqu~eno je da

se {umsko bogatstvo prvenstve-

no mora za{titi od nekontro-

lisane sje~e i kra|e drveta, {to

je bilo najizra`enije u prvim

poratnim godinama.

Na podru~ju mrkowi}ke op-

{tine ima jo{ 6.227 hektara po-

vr{ina podesnih za po{umqava-

we i 517 hektara gdje je neophod-

no odmah vr{iti po{umqavawe.

Upravo zbog toga, na mrkowi}-

kim {umarima je u ovoj godini

odgovoran zadatak, da po{ume

{to vi{e goleti i degradiranih

{uma.

¥ S. D.

DOBOJ - Fabrika namje{taja

"Enterijer# sa 30 procenata u~e-

{}a u ukupnoj proizvodwi i daqe

je ubjedqivo najuspje{niji indu-

strijski kolektiv u dobojskoj op-

{tini.

Od 1982. godine, kada je na-

stao, pa do danas, "Enterijer# je

izrastao u uglednog proizvo|a~a

namje{taja koji u svom proizvod-

nom procesu od bukovog trupca

stvara lijep, masivan namje{taj

karakteristi~an po dizajnu i kva-

litetu.

U trpezarijski, kuhiwski, sob-

ni i drugi namje{taj ugra|en je trud

415 zaposlenih koji rade u pilani,

su{arama gra|e, liniji masivnog i

plo~astog namje{taja, magacinu,

transportu i upravi firme. Pri-

je tri godine "Enterijer" je uspje-

{no privatizovan.

Ve} drugu deceniju proizvodi

ovog kolektiva kupuju se od Ameri-

ke do Australije.

- Samo u Englesku izvezli smo

proizvode vrijedne milion mara-

ka, a ukupan ostvareni prihod pre-

ma preliminarnim rezultatima ve-

}i je od devet miliona maraka i

porastao je za pet odsto - ka`e ko-

mercijalni direktor "Enterijera#

Miroslav Stevanovi}.

"Enterijer# svoje proizvode

plasira i u Sloveniju, Hrvatsku,

Srbiju i Crnu Goru i Makedoniju.

- U ovoj godini planiramo po-

ve}awe izvoza za 39 procenata, jer

smo lani za to stvorili pretpo-

stavke. Uveli smo i nekoliko no-

vih proizvoda. Prodaja na doma}em

tr`i{tu optere}ena je brojnim

problemima, kupci su sitni i ne-

redovno pla}aju. ^ak 65 odsto od

na{e ukupne nenapla}ene realiza-

cije otpada na BiH. U takvim uslo-

vima, jasno je za{to smo opredije-

qeni za ja~awe izvoza - podvla~i

Stevanovi}.

On dodaje da je ve} ura|eno is-

pitivawe tr`i{ta Austrije za ko-

je bi uskoro trebalo da po~ne se-

rijska proizvodwa namje{taja za

kupatila.

- To je na{ novi proizvod koji

}e uskoro ugledati svjetlo dana i

na doma}em tr`i{tu, ali trenut-

no ga radimo samo za poznatog kup-

ca u Austriji - veli Stevanovi}.

Za ovu godinu "Enterijer# je

obezbijedio {est novih kupaca iz

Hrvatske, a zainteresovanih za na-

mje{taj ove dobojske fabrike ima

jo{ na podru~ju Zagreba i Istre.

U Sloveniji su tako|e obezbije|e-

na ~etiri kupca. Ove godine namje-

{taj "Enterijera# trebalo bi da se

izvozi i u Makedoniju.

- Da bi plan bio realizovan

neophodno je, izme|u ostalog, stal-

no prisustvo na tr`i{tu, anga`o-

vawe kvalitetnih kupaca, poja~ani

razni oblici marketin{ke aktiv-

nosti i u~e{}e na sajmovima i iz-

lo`bama - nagla{ava Stevanovi} i

dodaje da "Enterijer# svoje prodaj-

ne salone, osim u fabrici, ima u

Doboju, [amcu, Prwavoru, Bawoj

Luci, Tesli}u, Zenici, Srebreni-

ku, Prijedoru, Mrkowi} Gradu,

Stani} Rijeci, Sarajevu i drugim

mjestima.

U ovoj godini rukovodstvo "En-

terijera# planira nova ulagawa.

U osavremewavawe lakirnice bi-

}e ulo`eno milion maraka, a bi}e

modernizovan i tehnolo{ki pro-

ces.

- Na taj na~in, u nekim sekto-

rima stvara}e se prostor za pove-

}awe broja zaposlenih, a u pojedi-

nim dijelovima preduze}a }e se po-

javiti i vi{ak radnika zbog uvo|e-

wa nove tehnologije. Ali, na{ stav

je da nikoga ne otpu{tamo, pa }e-

mo vr{iti preraspodjelu unutar

kolektiva. Nastoja}emo da pove}a-

mo, a ne da smawimo broj zaposle-

nih - tvrdi Stevanovi}.

"Enterijer# ve} ima novi pro-

izvodni program za budu}e nastupe

na tr`i{tu. To su nove, ravne, mo-

derne linije, koje kod nas jo{ ni-

su za`ivjele, ali su u zapadnim ze-

mqama veoma popularne i sve vi{e

se tra`e i u Sloveniji, Hrvatskoj,

Srbiji i Crnoj Gori

¥ S. PUHALO

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 10. januar 2005.EKONOMIJA6

AMSTERDAM - Luka Roter-

dam zabiqe`ila je u 2004. godi-

ni rekordan obim prometa od 354

milijarde metri~kih tona tere-

ta, {to je osam odsto vi{e u od-

nosu na 2003.

Roterdam ipak lani nije bio

najprometnija luka - predwa~ili

su Singapur s prometom procije-

wenim na 390 milijardi tona te-

reta i [angaj sa 380 milijardi

tona, prenio je AP. ¥

¹ ¹ ¹

HAMBURG - Potra`wa za

luksuznom robom na svjetskom tr-

`i{tu i daqe je velika, uprkos

ekonomskom padu s kojim su mno-

ge vode}e zemqe svijeta suo~ene

poslije teroristi~kih napada u

SAD, 11. septembra 2001.

- Potra`wa za luksuznom ro-

bom pove}ava se u kriznim vre-

menima - objasnio je doktor Pe-

ter Viperman iz hambur{kog Bi-

roa za trendove, prenosi Tanjug.

¥

¹ ¹ ¹

LOS AN\ELES - Wema~ki

proizvo|a~ "Folksvagen# prika-

zao je na Sajmu automobila u Los

An|elesu najnoviji model "xe-

te#, prvi od devet novih modela

koji }e se pojaviti u narednih

godinu i po dana, a kojima kom-

panija poku{ava da podstakne

prodaju u Sjevernoj Americi,

prenosi Tanjug.

Nova "xeta#, peta verzija tog

sportskog kompakt vozila od ka-

da se pojavio na tr`i{tu, na}i

}e se u prodaji u martu 2005. go-

dine sa osnovnom cijenom od

17.900 dolara, {to je za oko 220

dolara skupqe od sada{weg mo-

dela. ¥

POSLOVNI SVIJET

Ve} dvije decenije namje{taj "Enterijera" kupuje se

u Evropi, Americi i Australiji. Izvoz u zna~ajnojprednosti zbog velikih potra`ivawa u BiH

FABRIKA NAMJE[TAJA "ENTERIJER" IZ DOBOJA

PLATNI BILANS BiH ZATRE]I KVARTAL 2004.

Nepovoqnostiostale isteSARAJEVO - Deficit te-

ku}eg ra~una platnog bilansa

BiH za period juli - septem-

bar 2004. godine iznosi 1.006

milijardi maraka i prakti~no

je ostao na istom nivou na ko-

jem je bio u istom periodu 2003.

godine i prethodnom kvartalu

2004, navodi se u saop{tewu

Centralne banke BiH.

Deficit je uzrokovan ne-

gativnim saldom robne razmje-

ne od 1.95 milijardi maraka,

ali se istovremeno u ovom

kvartalu biqe`i do sada najve-

}a kvartalna vrijednost izvo-

za od 856 miliona maraka. ¥

SAVEZ SINDIKATA REPUBLIKE SRPSKE

Da je ste~aj bar demokratskiSijeku granu na kojoj sjedeBRIGA O [UMSKOM FONDU U MRKOWI]KOJ

OP[TINI

BAWA LUKA - Oko 95 odsto

ostvarenog poslovnog plana, dese-

tine hiqada novih pretplatnika u

fiksnoj i mobilnoj telefoniji i

mno{tvo novih usluga, jasno poka-

zuju kako se "Telekom Srpske# iz-

borio sa svim privrednim i poli-

ti~kim neda}ama, koje su ga zadesi-

le tokom 2004. godine.

Po mi{qewu rukovodstva pred-

uze}a, fizi~ki rezultati poslova-

wa "Telekoma Srpske# u protekloj

godini najboqe se mogu pokazati po-

rastom broja pretplatnika u fik-

snoj i mobilnoj mre`i, uvo|ewem

novih servisa, pru`awem internet

usluga, te modernizovawem i pro-

{irewem obiju mre`a.

Do 15. decembra, isti~u u "Te-

lekomu#, samo u Radnoj jedinici Ba-

wa Luka ukupan broj telefonskih

prikqu~aka uve}ao se do 107.750, od

~ega je 104.588 prikqu~aka u fik-

snoj, dok su 3.162 prikqu~ka celu-

larna. Ukqu~eno je preko 10 hiqa-

da novih telefonskih pretplatni-

ka i 1.282 putem CLL tehnike.

U cijeloj Republici Srpskoj

usluge "Telekoma# u fiksnoj tele-

foniji koristi 314.900 pretplatni-

ka, dok je u mobilnoj taj broj ve}

pre{ao pola miliona.

Putem 315 baznih stanica "Mo-

bi'S# je svojim signalom pokrio 86

odsto stanovni{tva BiH. Sve {to

je zacrtao u 2004. godini, "Mobi'S#

je sproveo u djelo. Primjera radi, sa-

mo u proteklih 12 mjeseci "Mobi'S#

je pro{irio kapacitet mobilnih

centrala i inteligentne platfor-

me za po 100 hiqada novih prikqu-

~aka, u rad je pu{teno 78 baznih sta-

nica u cijeloj BiH, pretplatnici

su kona~no do~ekali paketski si-

stem prenosa podataka, poznatiji po

skra}enici GPRS...

Drugi dio godine "Mobi'S#

pretplatnicima donio je dodatne

servise na bazi kratkih poruka, a

svakako najve}a i najva`nija novost

je multimedijalni sistem poruka

ili MMS - jedna od najpopularni-

jih usluga u svijetu mobilnih komu-

nikacija.

Da bi sve to koristili, "Mo-

bi'S# je svojim pretplatnicima

obezbijedio i odgovaraju}e mobil-

ne telefone. Od 1. decembra u "Mo-

bi'S# ponudi se nalaze najnoviji mo-

deli "nokia# mobilnih telefona,

koji podr`avaju pomenute servise.

[to se ti~e inter-

neta, "Teol# je u 2004. us-

pio da privu~e i zadr`i

preko 13 hiqada kori-

snika. Pro{le godine

"Teol# je lansirao "veb-

mejl# servis i usposta-

vio roming sa "Junetom#

- vode}im internet-pro-

vajderom u Srbiji i Crnoj Gori.

U godini koja je pred nama, is-

ti~u u "Telekomu#, postavqeni su

novi, ambiciozni planovi, koje }e

biti mogu}e ostvariti kroz preci-

zno definisane ciqeve, unutra{wu

reorganizaciju preduze}a, zajedni~-

ki marketin{ki pristup svih teh-

nolo{kih cjelina, kao i kroz po-

slovnu politiku, koja je rezultat

politike Vlade Republike Srpske

u sektoru telekomunikacija.

Rukovodstvo "Telekoma# isti-

~e da }e im u narednoj godini jedan

od osnovnih zadataka biti podr{ka

mladim talentima. Uz to, plan je i

pove}awe broja pretplatnika u fik-

snoj i mobilnoj mre`i, agresivniji

nastup "Teola# na podru~ju cijele

BiH, kao i potpuna digitalizacija

svih telekomunikacionih sistema

fiksne mre`e, uz istovremeno uki-

dawe dvojni~kih brojeva.

Sve to pomo}i }e "Telekomu#,

smatraju u upravi ovog preduze}a,

da ostane baza ekonomskog razvoja

Republike Srpske kojoj }e se obez-

bijediti uslovi u uspostavqawu kva-

litetnih veza sa svijetom.

¥ D. MAJSTOROVI]

USLUGE KOJE SE NE ODBIJAJUUSPJEH

"TELEKOMA SRPSKE" IZGRA\EN NA POVJEREWU KORISNIKA

Putem 315 baznih stanica "Mobi'S" je svojim signalom

pokrio 86 odsto stanovni{tva BiH. U narednoj godinijedan od osnovnih zadataka bi}epodr{ka mladim talentima

MINEU mrkowi}koj op{tini je 1.312

hektara {uma "opasano# min-

skim poqima i u wima u posli-

jeratnom periodu nije bilo sje-

~e i po{umqavawa. Rije~ je o

748 hektara visokih i 235 hek-

tara povr{ina pod `buwem, po-

desnih za po{umqavawe.

KONVENCIJEU Savezu sindikata Republi-

ke Srpske nagla{avaju da kod

socijalnog zbriwavawa radni-

ka ne postoje prioriteti i da

se se preduze}a jednako treti-

raju. Vola{ isti~e da je glav-

ni zadatak sindikata da se bo-

ri za sprovo|ewe me|unarod-

ne sindikalne "Konvencije

158# kojom je propisano da ni-

jedan radnik ne smije dobiti

otkaz dok mu prethodno ne bu-

de obezbije|ena isplata svih

zaostalih plata i otpremnina

i dok ne ostvari povezivawe

sta`a.

Namje{taj koji se tra`i: Karakteristi~an podizajnu i kvalitetu\

\Telekom Srpske: Baza republi~kog ekonomskog razvoja(foto-arhiva)

SLIKA, ZVUK, TEKSTBo`i}ne i novogodi{we prazni-

ke korisnici usluga "Mobi'S#

svojim najmilijim mogli su da ~e-

stitaju na potpuno nov na~in -

multimedijalnim porukama. Ser-

vis poznat po skra}enici MMS

jedan je od najpopularnijih i naj-

tra`enijih u svijetu mobilnih

telekomunikacija, a od 6. janua-

ra mogu da ga koriste i "Mobi'S#

pretplatnici. MMS, je, u stva-

ri, istovremeni prenos slike,

zvuka i teksta, a ve} prvog dana,

kada je pu{ten u rad, aktiviralo

ga je oko osam hiqada pretplat-

nika.

IZVOZNICI SA TRADICIJOMIZVOZNICI SA TRADICIJOMIZVOZNICI SA TRADICIJOMIZVOZNICI SA TRADICIJOMIZVOZNICI SA TRADICIJOMIZVOZNICI SA TRADICIJOMIZVOZNICI SA TRADICIJOMIZVOZNICI SA TRADICIJOMIZVOZNICI SA TRADICIJOMIZVOZNICI SA TRADICIJOM

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

24. i 25. maj 2003. DOGA\AJI 3

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 10. januar 2005. DRU[TVO 7

ODBOR za primjenu Regula-

torne agencije za komunikacije

kaznio je Radio-televiziju "Al-

fa# sa 50 hiqada maraka zbog

emitovawa ramazanske Hutbe,

koja je svojim sadr`ajem nosila

jasnu hu{ka~ku poruku i na otvo-

ren na~in omalova`avala vjer-

ska ubje|ewa drugih naroda.

Agencija je saop{tila da je

time "Alfa# prekr{ila odred-

be kodeksa za emitovawe progra-

ma i op{te uslove dozvole za

rad, {to im, me|utim, nije bio

prvi put.

- S obzirom na istoriju kr-

{ewa pravila Agencije, za ova-

kav prekr{aj Radio-televiziji

"Alfa# bi bila izre~ena pri-

vremena suspenzija dozvole, da

stanica, zbog preseqewa, nije

prethodno prestala sa emitova-

wem - navedeno je u saop{tewu.

Nov~anom kaznom u iznosu

od pet hiqada maraka Odbor za

primjenu kaznio je Radio-tele-

viziju Federacije BiH, koja je u

centralnim informativnim

emisijama, krajem septembra,

prekr{ila odredbe Kodeksa za

emitovawe programa u izvje{ta-

jima o slu~aju "Vakufska ban-

ka#. U Agenciji isti~u da je ova

televizija o pomenutom slu~aju

izvje{tavala na jednostran na-

~in o preduzetoj istrazi nadle-

`nih organa, zaobilaze}i pri

tome stajali{te zainteresovane

strane.

Odbor je sa dvije hiqade ma-

raka kaznio Nezavisnu radio-

televiziju "Studio 99#, koja je,

tako|e, prekr{ila odredbe Ko-

deksa za emitovawe programa,

odnosno dio koji se odnosi na

Pristojnost i uqudnost. Naime,

podsje}aju u Agenciji, ova tele-

vizija je u okviru ve~erwih vi-

jesti "Oko 22#, 20. i 21. oktobra

pro{le godine emitovala pro-

gram, koji je sadr`avao nedvo-

smislene i neprimjerene izraze

adresirane na Fahrudina Radon-

~i}a.

Na dnevnom redu sjednice

Odbora za primjenu na{ao se i

slu~aj Radio-televizije "BN# iz

Bijeqine, koja je 14. novembra

emitovala dokumentarni pro-

gram "Pobij, pokrsti, protje-

raj#.

Odbor je odbacio slu~aj, za-

kqu~iv{i da emitovawem pome-

nutog programa nije do{lo do

kr{ewa Kodeksa za emitovawe.

Stanici je, me|utim, upu}e-

no pismo u kojem je ukazano da je

u kontekstu svih de{avawa na

ovim prostorima tokom prote-

klih godina, novinarski profe-

sionalizam uz obavezno po{to-

vawe pravila i propisa Agen-

cije, jedino mogu}e ostvariti

atmosferu u "kojoj se podr`ava

i istovremeno weguje demokrat-

ska debata o svim kontroverz-

nim pitawima#.

¥ D. M.

REGULATORNA AGENCIJA ZA KOMUNIKACIJE

"Alfin" hu{ka~ki programRadio-televizija

"Alfa" ka`wena sa

pedeset, federalna televizija sa pet, a

"Studio 99" sa dvije hiqade maraka

OPOMENAPored onoga "BN# tele-

viziji, Odbor je pismo sli~nog

sadr`aja uputio i Federalnoj

televiziji i Nezavisnoj tele-

viziji "Hajat#, koje je upozo-

rio na na potrebu po{tovawa

osnovnih normi profesional-

nog novinarstva, kao i obave-

zu po{tovawa op{teprihva-

}enih standarda pristojnosti,

nediskriminacije, pravedno-

sti i ta~nosti. Na sve ovo Od-

bor je televizije upozorio po-

slije emitovawa priloga o

smrti ukrajinske dr`avqanke

Oline Popik.

MRKOWI] GRAD - Pedese-

tak zaposlenih u Komunalnom pred-

uze}u "Park# iz Mrkowi} Grada

spremno su do~ekali swe`ne pada-

vine i zimski re`im odr`avawa

saobra}ajnica u gradu podno Lisi-

ne. Naime, za posipawe kolovoza na

gradskim ulicama obezbije|eno je

30 tona soli i oko dvije stotine

kubika drugog posipnog materija-

la.

Direktor preduze}a Du{an

Jankovi} ka`e da su to dovoqne

koli~ine posipnog materijala, {to

uz stalno de`urstvo zimske slu-

`be treba da obezbijedi prohod-

nost gradskih ulica.

Mrkowi}ki komunalci za ~i-

{}ewe snijega na raspolagawu ima-

ju jedno vozilo s grta~em snijega i

posipa~icom. To je nedovoqno, ka-

`u u "Parku#, kada se zna da se u

gradu odr`ava pedesetak kilometa-

ra saobra}ajnica, koje su dosta str-

me i u zimskom periodu izuzetno te-

{ke za odr`avawe. ^i{}ewe sni-

jega zaposleni u "Parku# obavqa-

ju i na lokalnoj putnoj mre`i na

podru~ju prigradskih sela i mje-

sne zajednice [ehovci.

Svjesni problema u vezi sa ne-

dostatkom mehanizacije, u "Par-

ku# planiraju da, naredne zime, za

~i{}ewe snijega nabave jo{ jedno,

ali specijalno vozilo.

¥ S. D.

MRKOWI] GRAD

Komunalci ~ekaju snijeg

BAWA LUKA - Ukoliko Za-

kon o nestalim osobama bude do-

sqedno primjewivan, a proces

tra`ewa depolitizovan, realne

su {anse da Institut za nestale

BiH uspje{no obavqa poslove iz

svoje nadle`nosti.

Ovo je, u najkra}em, ocjena

direktora republi~ke Kancela-

rije za tra`ewe zarobqenih i ne-

stalih lica Milana Bogdani}a

koji isti~e da "su{tina formi-

rawa Instituta le`i u odgovoru

na pitawe - ho}e li wegovo posto-

jawe ubrzati proces tra`ewa qu-

di ~ija sudbina jo{ nije razri-

je{ena#.

- U Zakonu o nestalim lici-

ma stoji da se "nestalom smatra

ona osoba o kojoj porodica nema

nikakvih vijesti, ili je prija-

vqena na osnovu pouzdanih in-

formacija kao nestala usqed oru-

`anog sukoba koji se dogodio u

biv{oj Jugoslaviji od 30. aprila

1991. do 14. februara 1996. godi-

ne# - pojasnio je Bogdani} jednu

od definicija koja }e, prema we-

govom mi{qewu, biti od veli-

kog zna~aja za budu}i rad na te-

renu. Prije svega, zbog iskopava-

wa takozvanih "poznatih slu~a-

jeva#,

sahrawenim bez prisustva po-

rodica koje ne znaju pravu isti-

nu o okolnostima nestanka i stra-

dawu svojih srodnika.

- Vode}i se ovom definici-

jom, rije{ili bi prije svih pro-

blem na sarajevskom grobqu

"Lav#, gdje su nam osporavana is-

kopavawa ovakvih slu~ajeva. Na-

ravno, posmrtne ostatke iskopa-

vali bi na zahtjev porodica - is-

takao je Bogdani}.

Drugi razlog zbog kojeg bi

trebalo da se utvrdi istina je,

prema wegovim rije~ima, i ~i-

wenica da se uz obja{wewe o na-

vodno prirodnoj smrti, "prao#,

odnosno skrivao po~iweni zlo-

~in.

Bogdani} ka`e da su tako, u

nekim slu~ajevima, "umjesto po-

smrtnih ostataka mu{karca nad-

le`ni iz Srpske nalazili tije-

lo `ene, a umjesto djeteta kosti

odraslog ~ovjeka...#

S tim u vezi je i ironi~na

konstatacija nadle`nih u Fede-

raciji BiH, koji su to obrazla-

gali licemjernim, odnosno rije-

~ima uvrede da su "Srbi nebeski

narod, pa da im zato i djeca ima-

ju velika rebra#.

Prema Bogdani}evim rije~i-

ma, u Zakonu o nestalim osobama

postoji i odredba u kojoj se ka`e

da "porodica ima pravo da sazna

istinu#, a predvi|ena je i odgo-

vornost organa vlasti u BiH.

Precizira se da su "dr`avni slu-

`benici, koji raspola`u odre-

|enim informacijama u vezi sa

sudbinom nestalog lica u obave-

zi da sara|uju, razmjewuju podat-

ke i ustupaju ih nadle`nim orga-

nima#.

Kao primjer, Bogdani} je na-

veo rad Komisije za istra`iva-

we doga|aja u Srebrenici. To bi,

istakao je, na primjer, u slu~aju

Sarajeva, bila u obavezi da u~i-

ni federalna strana.

- Zakonske pretpostavke za

rad Instituta su stvorene, i to

se mo`e nazvati optimisti~nim.

Drugo je pitawe koliko }e on bi-

ti dosqedno primjewivan - kazao

je Bogdani}.

Ono {to ga najvi{e brine je,

ipak, politizacija procesa tra-

`ewa nestalih i eventualno pre-

glasavawe predstavnika jedne

strane, odnosno jednog naroda u

organima rukovo|ewa Institu-

ta.

- Sve dok se qudi, koji se ba-

ve ovom problematikom, upiwu

da ospore tvrdwe o broju `rta-

va, ne brinu}i pri tome da li }e

sva nestala lica ponovo dobiti

svoj identitet i biti uredno sa-

hrawena, dotle sam pesimista ka-

da je rije~ o uspje{nom radu In-

stituta za nestale osobe BiH -

zakqu~io je Milan Bogdani}.

Podsjetimo da je 17. januara u

Sarajevu predvi|en sastanak sa

predstavnicima porodica iz Srp-

ske i Federacije BiH, koji }e iz-

nijeti svoje primjedbe i prije-

dloge u vezi sa izradom Protoko-

la o Institutu.

¥ G. KLEPI]

MILAN BOGDANI] O INSTITUTU ZA NESTALE BiH

[TO DAQE OD POLITIKE

KOTOR VARO[ - Op{tinska

Bora~ka organizacija u saradwi sa

Skup{tinom op{tine i radnim ko-

lektivima, povodom novogodi{wih

i bo`i}nih praznika, ve} nekoli-

ko godina organizuje susrete sa dje-

com poginulih boraca Vojske Repu-

blike Srpske.

Paketi}e za 67 mali{ana od pr-

vog do devetog razreda, ove godine

je obezbijedila kotorvaro{ka fir-

ma "Trgopromet-Krsi}#. Sre}nu No-

vu godinu i Bo`i}, mali{anima su

po`eqeli na~elnik op{tine Ra-

denko ]upi}, predsjednik Bora~ke

organizacija Brane Te{i} i pred-

sjednik Odbora porodica poginu-

lih boraca Slavko \uri}.

Jelenku Serdar, \or|a Loli}a,

@eqka Radowi}a i ostalu djecu, ko-

ja su se okupila u sali Skup{tine

op{tine, posebno je obradovalo or-

ganizovano dru`ewe i dodjela pa-

keti}a. Jer, dru`ewe je i prilika

da neki mali{ani recituju stihove

ili ispri~aju poneku {alu.

- Meni i mojim vr{wacima

ostaju u sje}awu ovi susreti. Rado-

sni smo kada vidimo da se o nama

brinu i da nismo zaboravqeni - ka-

`e Jelenka Serdar, u~enica {estog

razreda kotorvaro{ke Osnovne

{kole "Sveti Sava#.¥ D. K.

BORA^KA ORGANIZACIJA KOTOR VARO[

Poslove u vezi sa Srebrenicom obavili su qudiiz Srpske, dok bi one u vezi sa zlo~inom nad Srbimau Sarajevu, trebalo da radi federalna komisija, ka`eMilan Bogdani}

SARAJEVOMilan Bogdani} isti~e da

je podru~je Sarajeva, u najve}oj

mjeri, neistra`eno.

- Na grobqu "Lav# je dosta

toga ura|eno, ali ima jo{ ne-

rije{enih slu~ajeva. Osim to-

ga, ostaju Kazani, Gradska de-

ponija, Pofali}i ... Ta mjesta

smo, samo djelimi~no, uspjeli

da istra`imo - kazao je on.

Kotor Varo{: Susreti koji se pamte

Djeci s qubavquDjeci s qubavquDjeci s qubavquDjeci s qubavquDjeci s qubavquDjeci s qubavquDjeci s qubavquDjeci s qubavquDjeci s qubavqu

BAWA LUKA - Za ne{to vi-

{e od godinu dana otkako je po-

~ela sa radom, sudska policija u

Republici Srpskoj potvrdila je

da je velika pomo} pravosu|u.

Osim {to su doprinijeli ve-

}oj bezbjednosti sudova i sudija

u mnogo ~emu olak{ali su wiho-

vo funkcionisawe, posebno u po-

gledu dovo|ewa optu`enih ili

osumwi~enih osoba i lica koja

su svjedo~ili na procesima.

Glavni komandir sudske poli-

cije Ranko Vukovi} kazao je da je

od kraja septembra pro{le godi-

ne rade kompletiran broj od 193

sudska policajca koliko ih je

predvi|eno Pravilnikom o si-

stematizaciji. Oni su raspore-

|eni u odjeqewima organizova-

nim u okviru okru`nih sudova u

Bawoj Luci, Doboju, Bijeqini,

Trebiwu i Srpskom Sarajeva. Os-

im okru`nih, oni obezbje|uju i

osnovne sudove.

- Zahvaquju}i tome {to su sa

slu`ebnicima suda bili sudski

policajci realizovani su mnogi

sudski nalozi kao {to su napla-

te dugovawa raznim firmama, za-

tim naplate nov~anih kazni, pqe-

nidbe stvari i delo`acije - ka-

zao je Ranko Vukovi}.

Komandir odjeqewa sudske

policije u Bawoj Luci Borislav

Vidovi} isti~e da nisu imali

problema u radu, te da su pripad-

nici sudske policije ranije ra-

dili u policiji, kao i to da su

zavr{ili odgovaraju}e kurseve

za novo zanimawe i dobro pozna-

ju svoja ovla{}ewa.

- U proteklom periodu, osim

obezbje|ewa objekata i reda u

sudnicama obavqali smo poslove

prinudnog dovo|ewa optu`enih

ili osumwi~enih lica i svjedo-

ka, sprovo|ewa osu|enih osoba u

kazneno-popravne ustanove. Pru-

`ali smo asistenciju slu`beni-

cima suda u izvr{ewu pravosna-

`nih sudskih odluka. Po nalogu

suda u~estvovali smo u dvije de-

lo`acije - objasnio je Vidovi}.

Komandir odjeqewa u Trebi-

wu Veqko Spremo isti~e da je

sudska policija na ovom podru~-

ju pokazala da je velika pomo} su-

dovima.

- Sad se ne odla`u sudski pro-

cesi ako ne do|e neki "zaborav-

ni# svjedok ili okrivqeni, jer ih

po naredbi sudije pronalaze i

privode sudski policajci. Oni

sprovode sve pravosna`ne presu-

de suda, pru`aju asistencije slu-

`benicima suda i drugo - kazao je

Spremo.

On je naveo da do sada nisu

imali ve}ih problema. Istina,

u Osnovnom sudu u Trebiwu maj-

ka jednog od okrivqenih napala

je sudskog policajca. Protiv we

je zbog toga podnesena prijava

nadle`nom tu`ila{tvu.

Po pet `ena raspore|eno je

u svakom odjeqewu sudske poli-

cije. Me|u wima je Biqana Josi-

povi}, koja radi u Bawoj Luci.

- Ni{ta mi nije te{ko, jer

sam prije ovog tri godine radi-

la u redovnoj policiji. Motiv da

se javim u sudsku policiju bili su

boqi uslovi rada, na neki na~in

novi poslovi koji se razlikuju

od onih koje sam radila do sada -

rekla Josipovi}eva.

Radom u sudskoj policiji za-

dovoqan je i wen kolega Dragan

Trivi}, koji je pet godina radio

u policijskim stanicama u Bawoj

Luci.

Svako odjeqewe sudske poli-

cije opremqeno je specijalnim

vozilima za prevoz zatvorenika,

"maricama#, i terenskim vozili-

ma. Osim toga, u odjeqewu u Ba-

woj Luci ima pet putni~kih au-

tomobila "pe`o#, a u druga ~eti-

ri odjeqewa po dva takva automo-

bila.

On je kazao da najve}i pro-

blem predstavqa {to u svim su-

dovima nisu obezbije|ene odgo-

varaju}e prostorije za smje{taj

sudske policije. Izrazio je nadu

da }e poslije preseqewa Vrhov-

nog suda u novu zgradu taj pro-

blem uskoro biti rije{en u Ba-

woj Luci gdje radi najve}i broj

sudskih policajaca.

¥ M. DIZDAR

SUDSKA POLICIJA REPUBLIKE SRPSKE

BEZBJEDNIJI I SUDOVI I SUDIJEOsim {to brinu o bezbjednosti sudova i sudija, sudskipolicajci zna~ajan doprinos dali su u sprovo|ewupravosna`nih sudskih odluka, kazao je Ranko Vukovi}

Ranko Vukovi}: Policija velika pomo} pravosu|u (Snimio M. [UKALO)

BJEGUNCIBorislav Vidovi} isti~e da

}e sudski policajci privesti na iz-

dr`avawe kazne u kazneno-poprav-

nu ustanovu svakog kome je pravo-

sna`nom sudskom presudom odmje-

ren zatvor, jer ima osoba koje po

vi{e godina izbjegavaju da se pri-

jave na izdr`avawe zatvorskih ka-

zni. Vidovi} isti~e da sudska po-

licija sada radi na utvr|ivawu

evidencije takvih osoba koje }e

potom biti uhap{ene i privedene

na izdr`avawe kazne.

PRETRESSudska policija zgrade su-

dova obezbje|uje neprekidno 24

~asa. U sudove ne mo`e u}i niko

ko nema opravdan razlog za to.

Ranko Vukovi} ka`e da im nedo-

staju jedino detektori za metal

na ulaznim vratima ili ru~ni

detektori ~ime bi lak{e mogli

da sprije~e uno{ewe oru`ja ili

opasnih sredstava. Ovako, pri-

morani su da povremeno pretre-

saju stranke.

Djeci s qubavqu

BEOGRAD - Poslodavac }e

prije otkaza ugovora o radu zapo-

slenom morati da dostavi pisme-

no upozorewe, predvi|eno je Pri-

jedlogom zakona o radu, koji bi

poslanici Skup{tine Srbije, ka-

ko je najavqeno, trebalo da raz-

motre na prvom narednom zaseda-

wu, javio je Tanjug

Upozorewe treba da sadr`i

osnov za davawe otkaza, ~iweni-

ce i dokaze koji ukazuju da su se

stekli uslovi za otkaz i rok za

davawe odgovora na upozorewe.

Poslodavac je du`an da upo-

zorewe dostavi na mi{qewe i

sindikatu ~iji je zaposleni ~lan.

Ukoliko je zaposlenom pre-

stao radni odnos zbog tehnolo-

{kih, ekonomskih ili organiza-

cionih promjena, poslodavac ne

mo`e da zaposli novo lice na tim

poslovima u roku od {et mjeseci.

Prije isteka ovog roka, priori-

tet za zapo{qavawe ima zaposle-

ni kome je prestao radni odnos.

Sporna pitawa izme|u poslo-

davaca i zaposlenog mogu se rje-

{avati sporazumno pred arbi-

trom, pri ~emu je rok za pokreta-

we postupka tri dana, a arbitar

donosi odluku u roku od deset da-

na.

Za vrijeme trajawe arbitra-

`e zaposlenom radni odnos mi-

ruje, s tim da protiv rje{ewa ko-

jim je povrije|eno pravo zaposle-

nog, zaposleni ili predstavnik

sindikata ~iji je ~lan mo`e da

pokrene spor pred nadle`nim su-

dom u roku od 90 dana, od dana do-

stavqawa rje{ewa odnosno sa-

znawa za povredu prava. Budu}i

da va`e}im Zakonom o radu nije

regulisano zasnivawe radnog od-

nosa direktora {to je stvaralo

odre|ene nejasno}e u praksi, no-

vi zakon propisuje da direktor

mo`e da zasnuje radni odnos za-

kqu~ivawem ugovora o radu na

neodre|eno ili odre|eno vrije-

me.

U slu~aju da direktor nije za-

snivao radni odnos, me|usobna

prava, obaveze i odgovornosti di-

rektora, ukqu~uju}i i pravo na

naknadu za rad, ure|uju se ugovo-

rom, koji sa direktorom zakqu~u-

je upravni odbor.

Du`ina godi{weg odmora je

sa sada{wih 18, pove}an na naj-

mawe 20 radnih dana i mo`e da se

koristi kao i do sada u dva dije-

la, s tim {to prvi dio mora tra-

jati najmawe tri nedjeqe, predvi-

|eno je Prijedlogom zakona o ra-

du.

Vi{ak zaposlenih posloda-

vac je du`an da rije{i dono{e-

wem programa kojim se odre|uju

i kriterijumi za utvr|ivawe vi-

{ka zaposlenih, sredstava za rje-

{avawe wihovog socijalno-eko-

nomskog polo`aja i rok u koje }e

biti otkazan ugovor o radu.

Program donosi upravni od-

bor i dostavqa ga na mi{qewe

reprezentativnom sindikatu i

republi~koj organizaciji nadle-

`noj za zapo{qavawe.

Republi~ka organizacija nad-

le`na za zapo{qavawe du`na je

da dostavi poslodavcu predlog

mjera u ciqu da se sprije~e ili

na najmawu mjeru ograni~e otkaz

ugovora o radu, odnosno obezbi-

jedi prekvalifikacija, dokvali-

fikacija, samozapo{qavawe i

druge mjere za novo zapo{qava-

we vi{ka zaposlenih.

Poslodavac je du`an da raz-

motri i uzme u obzir prijedloge

organizacije nadle`ne za poslo-

ve zapo{qavawa i mi{qewe sin-

dikata i da ih obavijesti o svom

stavu. U slu~aju otkaza ugovora o

radu, poslodavac je du`an da pri-

je otkaza zaposlenom isplati ot-

premninu u visini utvr|enoj op-

{tim aktom ili ugovorom o ra-

du - do 10 godina provedenih u

radnom odnosu kod poslodavca

kod koga je zaposleni utvr|en kao

vi{ak - za svaku navr{enu godi-

nu rada kod tog poslodavca najma-

we tre}inu zarade. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 10. januar 2005.SRBIJA I CRNA GORA8PRIJEDLOG ZAKONA O RADU PRED POSLANICIMA SKUP[TINE SRBIJE

Ukoliko zaposlenom prestane radni odnos zbog tehnolo{kihi drugih promjena, poslodavac na to mjesto ne mo`e zaposlitinovog radnika u roku od {est mjeseci

RADNI STA@Za preko 10 godina prove-

denih u radnom odnosu kod is-

tog poslodavca - zaposleni sti-

~e pravo da za svaku navr{enu

godinu rada kod to poslodavca

dobije najmawe ~etvrtinu za-

rade zaposlenog.

Zarada zaposlenog ne mo-

`e biti ni`a od minimalne za-

rade koja se utvr|uje odlukom

Socijalno-ekonomskog savjeta

osnovanog za teritoriju Srbi-

je. Na nepo{tovawe odredaba

zakona predvi|ene su kazne u

zavisnosti od zna~aja wihovih

povreda.

PRE[EVO - Diskriminaci-

ja `ena ne pita za etni~ku pri-

padnost na jugu Srbije i to pre}ut-

no odbacivawe u dru{tvu kojim

dominiraju mu{karci zajedni~ki

je problem i Srpkiwa i Albanki

- ocijenio je Institut za izvje-

{tavawe o ratu i miru.

Pripadnicama obje etni~ke

zajednice pru`a se podjednako ma-

la mogu}nost da se zaposle i obra-

zuju i osje}aj `ena da su gra|ani

drugog reda jedna je od rijetkih

zajedni~kih stvari Srpkiwama i

Albankama na jugu Srbije, obja-

vqeno je na vebsajtu "Kurije de

Balkan#, koji citira Institut.

- Danas su `ene zaposlene u

razli~itim sektorima, kao {to

su zdravstvo i prosvjeta, ali to

jo{ nije dovoqno i wihov glas se

ne ~uje. Wih vrlo rijetko pitaju

za mi{qewe kada treba donijeti

odluke, kako na poslu tako i u ku-

}i, objasnila je Albanka Rive

Azizi, zubar, ro|ena u Pe}i, koja

sada `ivi na podru~ju Pre{eva.

Ona je upozorila da `ene u

tom podru~ju i daqe smatraju gra-

|anima drugog reda.

Azizi je jedna od prvih `ena

koja je diplomirala hirurgiju na

Stomatolo{kom fakultetu u Pri-

{tini, ali kada je s mu`em tra`i-

la zaposlewe u Domu zdravqa u

Pre{evu on je dobio posao, a woj

je uprava objasnila da ne `eli da

zaposli `enu, jer }e ona da zatrud-

ni i ode na porodiqsko bolova-

we.

- Ovdje `ene nemaju izbora -

po`alila se Azizi.

- Djevojke u selima nemaju ni-

kakvu budu}nost zbog zaostalog

mentaliteta u na{em dru{tvu. Je-

dini na~in da pobjegnete jeste da

se udate - smatra Suzana Stojko-

vi}, direktor pogona Duvanske in-

dustrije Vrawe u Pre{evu i ~lan

Partije za demokratsku alterna-

tivu.

Brak je Srpkiwama i Alban-

kama na jugu Srbije godinama bio

jedini izbor u `ivotu, ali se sa-

da primje}uje da se tamo{we `e-

ne sve vi{e bore za mjesto u dru-

{tvu i poslove koji su dugo bili

rezervisani samo za mu{karce.

Jedna od wih je Ferdane Meh-

meti koja je sredinu {okirala od-

lukom da postane instruktor vo-

`we u auto-{koli, iako je ranije

radila u fabrici obu}e.

- Bila sam prva `ena u toj pro-

fesiji, a naro~ito dobro su me

prihvatile `ene - ponosno je re-

kla ona.

S obzirom na to da je ve}ina

`ena zaposlenih u fabrici `i-

vjela daleko od radnog mjesta,

Mehmeti je nau~ila da vozi da bi

koleginice prebacivala do posla,

a kasnije je po`eqela da to znawe

podijeli s drugima, naro~ito `e-

nama.

Mali broj Albanki u Pre{e-

vu zavr{ava fakultet, a jedna od

wih je profesor istorije Hav~e

Hasani.

- Kad sam studirala, malo je

`ena i{lo na fakultet, pa su me

gledali popreko, ali ja sam puno

radila i dokazala sam da i `ene

mogu da imaju univerzitetsku di-

plomu - rekla je Hasani, koja se

tako|e me|u prvim Albankama u

svom kraju politi~ki anga`ovala.

- Smatram da dr`ava ne mo`e

da se razvija ako `ene nisu slobod-

ne, nezavisne i emancipovane, ali

da bi se to desilo mu{karci tako-

|e treba da se emancipuju i pomog-

nu `enama u ukqu~ivawu u sve seg-

mente dru{tva - ocijenila je ona.

Djevojkama na jugu Srbije ~e-

sto nedostaju finansijska sred-

stva da studiraju, a druga prepre-

ka je hroni~ni nedostatak posla

i za djevojke koje zavr{e fakul-

tet. ¥

Institut za izvje{tavawe o ratu i miru smatra da je osje}aj`ena da su gra|anke drugog reda jedna od rijetkihzajedni~kih stvari Srpkiwa i Albanki na jugu Srbije

GLAS KOJI SE NE ^UJE DISKRIMINACIJA @ENA NA JUGU SRBIJE

PODGORICA - Direktor crno-

gorske Uprave za antikorupciju Ve-

selin [ukovi} odbacio je ju~e ocje-

ne da u Crnoj Gori ne postoji poli-

ti~ka voqa da se rije{i problem ko-

rupcije i najavio da bi vlada tokom

januara trebalo da razmatra Nacrt

strategije za borbu protiv korupci-

je.

[ukovi} je agenciji Beta kazao

da je zaokru`en zakonodavni sistem za

borbu protiv korupcije i dodao da

o~ekuje da zakoni koji su usvojeni bu-

du i sprovedeni, navode}i da je pri-

mjena Zakona o javnim nabavkama ve}

po~ela, kao i primjena Zakona o

spre~avawu prawa novca, a da pola-

ko po~iwe da se primjewuje i Zakon

o spre~avawu konflikta interesa.

On je podsjetio i da su u posqed-

we tri godine nadle`ni organi u Cr-

noj Gori pokrenuli postupke u oko

500 slu~ajeva mogu}e korupcije i to

zbog primawa i davawa mita i zlou-

potreba slu`benog polo`aja, a da je

do sada izre~eno samo 50 pravosna-

`nih presuda.

- Stepen dokazivosti izvr{ewa

korupcionog djela je nizak i iznosi

oko 10 odsto. Me|utim, o~ekujem da

}e se primjenom Krivi~nog zakonika

i specijalnih istra`nih radwi taj

stepen dokazivosti pove}ati i pri-

bli`iti evropskim standardima - ka-

zao je [ukovi}.

Prema anketama javnog mwewa

koje su uradile doma}e i strane nevla-

dine organizacije, Crna Gora je pri

samom dnu qestvice kada je rije~ o

borbi protiv korupcije.

[ukovi} je kazao i da }e Strate-

gija koju bi vlada trebalo da usvoji

predstavqati sveobuhvatnu analizu

i predvidjeti niz konkretnih aktiv-

nosti borbe protiv korupcije. On je

kazao i da }e Strategija sadr`ati ta-

kozvane obavezuju}e preporuke za dr-

`avne organe.

Prema wegovim rije~ima, korup-

cija je u Crnoj Gori, kao i u svim osta-

lim dr`avama u tranziciji, zahvati-

la sve segmente dru{tva, posebno in-

stitucije u kojima se odlu~uje o pra-

vima pojedinaca. ¥

CRNOGORSKA UPRAVA ZA ANTIKORUPCIJU

Propisima protiv korupcije Snizili cijenezimovawa

@ABQAK - Cijene zimovawa u

`abqa~kom hotelu "Planinka#, ko-

ji radi u sastavu Ski-centra "Durmi-

tor#, od ju~e su sni`ene. Tako sedmo-

dnevni aran`man sada ko{ta 155

evra, a od 5. februara bi}e jo{ jef-

tiniji i staja}e 140 evra po osobi. U

hotelu "MB turist# polupansion ko-

{ta 22 evra.

U okviru tradicionalne turi-

sti~ko-propagandne manifestacije

"Vrela zima u brdima#, ju~e je na Sa-

vinom kuku, na padinama Durmitora,

odr`an maskenbal, javio je Tanjug.

Lijepo vrijeme na ovo i druga

`abqa~ka skijali{ta izmamilo je

veliki broj qubiteqa prirode i sni-

jega, koji trenutno odmor provode u

nekom od `abqa~kih hotela.

Na skijali{tu "Savin kuk#, po-

red dnevnog, omogu}eno je i no}no

skijawe, uz nadoknadu od pet evra

po osobi. Na tom skijali{tu stal-

no de`uraju spasila~ke ekipe i qe-

kari. ¥

HOTEL "PLANINKA" U @ABQAKU

Jeftinije gorivo BEOGRAD - Na benzinskim pumpama Naftne indu-

strije Srbije od subote su benzin i ostali derivati jef-

tiniji u prosjeku za oko dinar po litru, javio je Tanjug.

Kako je saop{tio NIS, na osnovu Pravilnika o

uskla|ivawu cijena osnovnih derivata nafte, motorni

benzin od 95 oktana i bezolovni motorni benzin od 95

oktana, umjesto 62,8 dinara, ko{taju 62 dinara za litar.

Nova cijena motornog benzina MB-98 je 67,6 dina-

ra, umjesto 68,7 dinara, a nova maloprodajna cijena mo-

tornog benzina MB-86 je 58 dinara, umjesto dosada{wih

58,5 dinara za litar. ¥

NA PUMPAMA NIS

Skup{tina Srbije: Mjesto gdje se donose zakoni (foto-arhiva)

SLOBODA Kad je rije~ o razlikama iz-

me|u Srpkiwa i Albanki na ju-

gu Srbije, prve su sigurno otvo-

renije, dok druge i daqe imaju

veliku psiholo{ku barijeru u

ostvarivawu svojih prava. Srpki-

we su slobodnije i u porodici i

van we.

- Srpkiwe su u ne{to boqem

polo`aju, iako su srpski mu-

{karci pravi Balkanci - misli

Miona Markovi}. - Mi bar mo-

`emo da izlazimo s prijateqima.

Albanke mogu da izlaze jedino

ako su udate i to zajedno s mu`e-

vima.

\Bujanovac: Kowska zaprega u centru grada(foto-arhiva)

\ @abqak: Zimska idila (foto-arhiva)

UPOZOREWE PRIJE OTKAZAUPOZOREWE PRIJE OTKAZAUPOZOREWE PRIJE OTKAZAUPOZOREWE PRIJE OTKAZAUPOZOREWE PRIJE OTKAZAUPOZOREWE PRIJE OTKAZAUPOZOREWE PRIJE OTKAZAUPOZOREWE PRIJE OTKAZAUPOZOREWE PRIJE OTKAZA

PRIVATIZACIJA CRNOGORSKOG "TELEKOMA"

Najboqa ponuda

AustrijanacaPODGORICA - Predsjednik

"Mobilkoma Austrija# Boris

Nem{i} ocijenio je da je ponuda

te kompanije na tenderu za kupo-

vinu 51 odsto akcija crnogorskog

"Telekoma# "daleko najboqa, jer

je utemeqena na dugoro~nom ula-

gawu {to je za Crnu Goru kqu~-

no i garantuje razvoj telekomu-

nikacija ali i drugih privred-

nih grana#, prenio je Tanjug.

- Stabilnost i razvoj se ne

odr`ava jednokratnim pla}awem,

pa onda radite kako ho}ete, ve}

je nu`no da znate kakvom }ete

strategijom posti}i rast i koja

}ete sredstva u to ulo`iti. Po

tome, na{ poslovni plan koji smo

ponudili na tenderu sigurno je

najboqi jer omogu}uje dugoro~nu

stabilnost i poslovawa i radnih

mjesta - kazao je Nem{i}, koji je

i zamjenik predsjednika "Tele-

kom Austrija grupe#, vlasnika

"Mobilkoma#.

Tenderska komisija rangira-

la je ponudu "Mobilkoma# tek

kao ~etvrtu, sa 73 poena, ~ime su

{anse ove kompanije da postane

kupac "Telekoma# gotovo nika-

kve. Ma|arski MATAV je prvi

sa 88,8 poena, a slijede "Telekom

Slovenija# sa 82,18 i "Telekom

Srbija# sa 80,5 bodova. ¥

UPOZOREWE PRIJE OTKAZA

ponedjeqak, 10. januar 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9

NOVI SAD - Djevoj~ica u`iva quqaju}i se dok mama ~uva stra-

`u u parku na obali Dunava. ¥

(Beta-Foto)

FOTO-VIJEST

PRE[EVO, PODGORICA

- Oko 20 hiqada Albanaca sa ju-

ga Srbije prisustvovalo je ju~e

sahrani mladi}a Da{nima Haj-

rulahua (16) u selu Oraovica, u

op{tini Pre{evo, javila je Be-

ta.

Sahrana je prvobitno bila

predvi|ena za 12 ~asova, ali se

povorka sa tijelom ubijenog mla-

di}a uputila pred zgradu Skup-

{tine op{tine Pre{evo, a po-

tom je krenula ka seoskom gro-

bqu u Oraovici.

Na ~elu povorke nalazio se

mladi Albanac koji je nosio al-

bansku zastavu. Doga|aj je prote-

kao bez incidenata.

Da{nim Hajrulahu ubijen je

u petak na granici izme|u Srbi-

je i Crne Gore i Makedonije.

Preliminarni rezultati is-

trage pokazali su da su ga ubili

grani~ari Vojske Srbije i Crne

Gore.

Gradona~elnik Bujanovca Na-

gip Arifi je, govore}i na sa-

hrani, optu`io snage bezbjedno-

sti Srbije i Crne Gore za ubi-

stvo Hajrulahua i ocijenio da je

"duh Balkanskog kasapina (biv-

{eg predsjednika SRJ) Milo{e-

vi}a# jo{ prisutan u regionu.

- Wegove vojne snage, koje su

prisutne u pre{evskoj dolini,

ubili su Da{nima Hajrulahua -

kazao je Arifi.

Lider Pokreta za demokrat-

ski progres optu`io je vlasti

u Srbiji za doga|aj ali i lokal-

ne albanske lidere jer su se, ka-

ko je ocijenio, "prevarili ka-

da su pristali da tijesno sara-

|uju sa dr`avnim strukturama#.

Na ulicama Pre{eva ju~e je

bilo veoma malo gra|ana, a nije

primije}eno pove}ano prisustvo

pripadnika policije i vojske.

Funkcioner vladaju}e Demo-

kratske partije socijalista Cr-

ne Gore Nikola Gegaj kritiko-

vao je ju~e srpske vlasti zbog po-

litike na jugu Srbije i ocijenio

da je namjera Beograda "da pobi-

je Albance u pre{evskoj doli-

ni#.

Gegaj je osudio ubistvo malo-

qetnog Albanca Da{nima Hajru-

lahua i zatra`io da nadle`ne in-

stitucije hitno i do kraja rasvi-

jetle taj doga|aj.

Da{nim Hajrulahu poginuo

je u petak na granici izme|u SCG

i Makedonije. Preliminarni po-

daci pokazuju da ga je ubila gra-

ni~na patrola Vojske SCG.

- O~igledno da nekome u Be-

ogradu ne odgovara mir. Beograd-

ska politika ima samo jedan ciq,

nastavak onoga sto je zapo~eo

(Aleksandar) Rankovi}, preuzeo

(Slobodan) Milo{evi}, a danas

nastavqaju (Vojislav) Ko{tuni-

ca, (Neboj{a) ^ovi} i drugi - ka-

zao je Gegaj, koji je i poslanik u par-

lamentu dr`avne zajednice SCG.

On je ocijenio da je namjera

{efa Koordinacionog tijela za

jug Srbije Neboj{e ̂ ovi}a da za-

stra{i Albance kako bi napu-

stili pre{evsku dolinu.

- To je ciq Beograda, a ne da

Albance ukqu~i u `ivot Srbije

i institucije sistema, {to zah-

tijeva demokratija, ve} da ih po-

bije, i to maloqetnu djecu - tvr-

di Gegaj. ¥

U ORAOVICI KOD PRE[EVA SAHRAWEN ALBANAC

POLITIKA NA GROBQU Sahrani Da{nima Hajrulahua prisustvovalo 20 hiqadaAlbanaca. Funkcioner DPS optu`io srpske vlastiu Beogradu da namjeravaju

"pobiti Albance

u pre{evskoj dolini"

Na granici: Zabrawen prolaz (foto-arhiva)

PROTEST U PRE[EVU PRE[EVO - Predsjednik

Skup{tine op{tine Pre{evo

Ragmi Mustafa zakazao je za da-

nas nastavak sjednice Skup{ti-

ne, sazvane povodom pogibije

Da{nima Hajrulahua (16) iz

Oraovice kod Pre{eva.

Na sjednici bi trebalo da

budu saop{teni albanski zahtje-

vi dr`avnim organima. Musta-

fa je rekao da }e jedan od alban-

skih zahtjeva biti demilitari-

zacija regiona, kao i da obezbje-

|ewe granice sa Makedonijom

preuzme multietni~ka policija,

a da predstavnici me|unarodne

zajednice rukovode i nadgledaju

aktivnosti i podru~je. Sjedni-

ca op{tinske skup{tine preki-

nuta je sino}, poslije ulaska u sa-

lu ve}eg broja Albanaca koji su

protestovali isred zgrade Skup-

{tine.

Toplo vrijeme Toplo vrijeme Toplo vrijeme Toplo vrijeme Toplo vrijeme Toplo vrijeme Toplo vrijeme Toplo vrijeme Toplo vrijeme

BEOGRAD - Generalni se-

kretar Srpske radikalne stran-

ke Aleksandar Vu~i} zatra`io

je ju~e od advokatskih komora

Holandije i Roterdama da spri-

je~e advokata Van der Spula da

obavqa du`nost "advokata u

pripravnosti# za ha{kog optu-

`enika Vojislava [e{eqa.

- [e{eq ne}e da vidi tog

~ovjeka - rekao je Vu~ih na kon-

ferenciji za novinare, dodaju-

}i da }e "takozvani advokat u

pripravnosti# usluge, sa zemqa-

kom, advokatom, Hansom Holci-

jusom, skupo naplatiti od Ujedi-

wenih nacija, iako time nanosi

{tetu predsjedniku SRS.

On je najavio da }e funkci-

oner SRS Gordana Pop Lazi}

tokom sutra{weg dana posjeti-

ti [e{eqa u Hagu, navode}i

da }e u narednih tri do ~eti-

ri dana u tom gradu boraviti

i supruga lidera SRS, Jadran-

ka.

- O~ekujem da u februaru i

meni, kao generalnom sekretaru

SRS i pravnom savjetniku [e-

{eqa, bude omogu}eno da dopu-

tujem u [eveningen - rekao je

Vu~i}.

On je ponovio optu`be na

ra~un Savjeta ministra Srbije

i Crne Gore i Nacionalnog sa-

vjeta za saradwu sa Ha{kim tri-

bunalom, zbog uskra}ivawa od-

govaraju}e dokumentacije neop-

hodne za [e{eqevu odbranu, a

"koja je uru~ena glavnoj tu`i-

teqici tog suda Karli del Pon-

te#. ¥

BLED - Srbija i Crna Gora je

dobila najsna`niju podr{ku Slove-

nije za ubrzano pridru`ivawe

Evropskoj uniji i Partnerstvu za

mir, izjavio je ju~e Tanjugu ministar

spoqnih poslova SCG Vuk Dra{ko-

vi} poslije dvodnevnih razgovora na

Bledu sa svojim doma}inom, {efom

slovena~ke diplomatije Dimitri-

jom Rupelom.

Ocjewuju}i razgovore kao "sve-

strane i uspje{ne#, tokom kojih je

dogovoreno da se nastavi intenziv-

na ekonomska saradwa, ministar Dra-

{kovi} je naglasio da za ubrzano

prikqu~ivawe EU "za nas u Evropi

nema zna~ajnije dr`ave od Sloveni-

je, ni mjesta od Qubqane# zbog toga

{to su, kako je rekao, "isti dru{tve-

ni sistem kakav je na{ Slovenci vi-

{e nego uspje{no preobrazili u

evropski#.

Podsje}aju}i da Slovenija pred-

sjedava u ovoj godini OEBS, kada po-

~iwu razgovori o statusu Kosova i

Metohije, Dra{kovi} je izjavio da je

upoznao Rupela sa stawem u pokra-

jini.

- Mogu da ka`em da su stavovi

Slovenije tako re}i identi~ni ili

pribli`ni na{ima, da rje{ewe za

Kosovo mora da bude evropsko, na

principima nepromjenqivosti gra-

nica, utemeqeno na sporazumu izme-

|u Srba i Albanaca, kako Srba i

Albanaca na Kosovu, tako i spora-

zumu izme|u samog Beograda i Pri-

{tine - naglasio je {ef diplomati-

je SCG.

Govore}i o ekonomskom deba-

lansu koji je sada na {tetu SCG, on

je dodao da je razgovarano o tome da

se taj debalans otklawa ofanzivni-

jim investicionim nastupom Slove-

nije na na{em tr`i{tu za koji ima

mnogo mjesta, tim prije {to su isku-

stva odli~na.

Od "Merkatora# pa nadaqe ne-

ma nijedne kompanije koja je priva-

tizovana od strane Slovenaca a da ne

posluje odli~no, {to je veoma do-

bro, ocijenio je Dra{kovi}.

- Dogovorili smo se da pristu-

pimo formirawu mje{ovitih pred-

uze}a, kako za zajedni~ki nastup na

ruskom tr`i{tu, tako i za zajedni~-

ki nastup u zemqama, prije svega, ne-

kada{wega nesvrstanoga svijeta - re-

kao je jo{ {ef diplomatije SCG.

- Istakli smo neophodnost da

{to prije, bukvalno odmah bude us-

postavqen trajan, redovan aviosa-

obra}aj Adrije i Jata ervejza na

relaciji Qubqana-Beograd - rekao

je on. ¥

PISMO GENERALNOG SEKRETARA SRS

[e{eq ne}e advokata

VUK DRA[KOVI] I DIMITRIJE RUPEL RAZGOVARALI NA BLEDU

PODR[KA IZ SLOVENIJE[ef slovena~ke diplomatije obe}ao punu podr{kuSrbiji i Crnoj Gori za ubrzano pridru`ivawe Evropskojuniji i Partnerstvu za mir

BEOGRAD - Ministar za

qudska i mawinska prava SCG

Rasim Qaji} izjavio je danas da

se mora sprije~iti politi~ka

zloupotreba pogibije {esnaesto-

godi{weg mladi}a Da{nima Haj-

rulahua, javio je Tanjug.

Qaji} }e sutra posjetiti op-

{tine Pre{evo i Bujanovac, i

tamo, kako je izjavio agenciji Be-

ta, sa lokalnim zvani~nicima

razgovarati o politi~kim prili-

kama na jugu Srbije nakon pogi-

bije albanskog mladi}a kod sela

Miratovac.

- Treba sprije~iti politi~-

ku zloupotrebu ove tragedije, ia-

ko se desila najgora stvar - izgu-

bqen je jedan mladi `ivot. Ali,

bila bi jo{ ve}a {teta ako se

nastavi sa porastom politi~kih

i me|uetni~kih tenzija na jugu

Srbije - rekao je Qaji}.

Prema wegovim rije~ima, dr-

`ava mora reagovati tako {to

}e pokazati spremnost da bude

politi~ki i ekonomski prisut-

na u op{tinama Bujanovac, Pre-

{evo i Medve|a.

- Moramo nastaviti sa pro-

jektom rekonstrukcije Koordi-

nacionog tijela za jug Srbije i

nastaviti sa ekonomskom i soci-

jalnom rekonstrukcijom tog pod-

ru~ja. Pro{le godine smo imali

zastoj zbog nedostatka finansij-

skih sredstava, ali ove godine

moramo nastaviti sa aktivnosti-

ma koje su tamo zapo~ete prije

tri godine - naveo je Qaji}. ¥

MINISTAR ZA QUDSKA I MAWINSKA PRAVA

Sprije~iti zloupotrebe

Susret na Bledu: Dimitrije Rupel i Vuk Dra{kovi} (Foto-Rojters)

OBRAZOVAWENa kraju posjete Bledu Vuk

Dra{kovi} je kazao da je sa Di-

mitrijem Rupelom razgovarao i

o potpisivawu serije sporazuma

o obrazovawu na{ih kadrova i

administracije za evropske po-

slove, evropske integracije, ta-

ko {to }e {kole biti otvorene

u Qubqani i wihova odjeqewa

u Beogradu i u Podgorici.

BEOGRAD - Savjetnik pred-

sjednika Srbije za Kosovo i Me-

tohiju Branko Radujko potvrdio

je ju~e Tanjugu da }e se Boris Ta-

di} sresti danas sa svim poli-

ti~kim predstavnicima Srba iz

Pokrajine i razgovarati o aktu-

elnim pitawima koja se ti~u wi-

hovog polo`aja.

Izme|u ostalog, bi}e rije~i

o tome kako se izboriti za de-

centralizaciju, kako spremno do-

~ekati razgovore o kona~nom sta-

tusu, a razgovara}e se i o teku}im

problemima, najavio je Radujko.

Prema wegovim rije~ima,

bitno pitawe bi}e i problemi

Srba koji `ive na Kosovu i Me-

tohiji, kao {to je pitawe snab-

dijevawa strujom ili ogrevom,

kao i sve drugo vezano za wiho-

ve svakodnevne `ivotne potre-

be.

Na pitawe da li se stawe sa

Kosovom komplikuje poslije ubi-

stva albanskog mladi}a Ga{ima

Hajrulahua kod sela Miratovac

na granici sa Makedonijom, Ra-

dujko je rekao da "dr`ava mora da

u~ini sve da se bilo kakva poli-

ti~ka kriza sa prostora Kosova

i Metohije ne pro{iri na cen-

tralnu Srbiju#.

On je dodao da pri tome mi-

sli i na civilne organe vlasti i

na bezbjednosne snage.

- Prosto, pitawe polo`aja

etni~kih zajednica u Srbiji, kao

{to je polo`aj albanske zajed-

nice u op{tinama Pre{evo i Bu-

janovac, ne mo`e biti povezano

sa jednim mnogo zna~ajnijim pro-

blemom Kosova i Metohije - re-

kao je Radujko i dodao da, {to se

ti~e samog ovog doga|aja, smatra

da mora "da bude do kraja nedvo-

smisleno i brzo zavr{ena istra-

ga i da se sazna istina#.

Dr`ava, kako je istakao, "mo-

ra da obezbijedi red i mir na ci-

jeloj wenoj teritoriji nad kojom

ima suverenitet#. ¥

BEOGRAD - Ministar od-

brane Srbije i Crne Gore Prvo-

slav Davini} ocijenio je ju~e da

je pogibija Da{ima Hajrulahua

(16) na granici izme|u SCG i

Makedonije "tragi~an slu~aj#,

ali da nije rezultat represije

vojske nad Albancima, prenije-

la je Beta.

Davini} je za BK televizi-

ju kazao da je albanski mladi}

poginuo prilikom ilegalnog

prelaska granice, a da su pri-

padnici grani~ne jedinice vojske

na wega pucali u skladu sa va-

`e}im propisima, nakon {to su

poku{ali da ga zaustave.

Da{im Hajrulahu iz okoli-

ne Pre{eva poginuo je u petak na

granici izme|u SCG i Makedo-

nije. Prema preliminarnim re-

zultatima istrage, wega su ubi-

li grani~ari Vojske SCG.

Ministar je kazao da je Haj-

rulahu poslije podneva pre{ao

granicu sa Makedonijom gdje je

i{ao da posjeti ro|ake. Grani-

~ari su primijetili mladi}a i

poku{ali da ga upozore, ali on

je odbio da se zaustavi.

Prema Davini}evim rije~i-

ma, Hajrulahu je poginuo neko-

liko sati kasnije kada je poku-

{ao da se vrati na teritoriju

SCG.

Davini} je kazao da su grani-

~ari ispo{tovali proceduru o

upozorewu, ali da nisu znali da

se radi o istom mladi}u jer su u

tom podru~ju ~esti ilegalni pre-

lasci {vercera oru`ja, droge i

qudi.

On je za sqede}u nedjequ na-

javio sastanak sa premijerom Sr-

bije Vojislavom Ko{tunicom na

kojem }e biti rije~i o dinami-

ci po kojoj }e MUP Srbije pre-

uzeti kontrolu granice od vojske.

Ministar je kazao da posto-

ji ideja da se pograni~ni pojas

smawi na 300 metara, ali da to

ne zna~i da }e se vojska povu}i

iz regiona juga centralne Srbi-

je.

Davini} je kazao da se nadle-

`ne vojne i civilne strukture

redovno konsultuju oko bezbjed-

nosne situacije na jugu Srbije i

da postoje redovni kontakti sa

Kforom i me|unarodnom zajed-

nicom.

Ubistvo - tragi~an doga|aj

TADI] DANAS SA KOSOVSKIM SRBIMA

Otvoreno o problemima

Toplo vrijeme

C MY K

C MY K

PEKING (KINA) - Kina je dobila svog milijar-

du i trista milionitog stanovnika. To je dje~ak ro|en

u ~etvrtak u porodili{tu u Pekingu, saop{tile su ki-

neske vlasti.

Dje~ak je te`ak je 3,66 kilograma. - Ja sam najsre}-

niji ~ovjek na svijetu i moj sin }e biti blagosloven ci-

jelog svog ̀ ivota - rekao je dje~akov otac Xang Tong (37).

Da nije bilo politike planirawa porodice, ovakav do-

ga|aj Kinezi bi obiqe`ili jo{ prije dvije decenije. ¥

(Beta-Foto)

FOTO-VIJEST

ponedjeqak, 10. januar 2005.SVIJET

NAJROBI - Ameri~ki dr`av-

ni sekretar Kolin Pauel u subotu

je u Najrobiju pozvao na ja~awe na-

pora u ciqu okon~awa sukoba u

oblasti Darfur, na zapadu Sudana,

javile su agencije.

Pauel je na konferenciji za

novinare u kenijskoj prijestonici

rekao da mirovni sporazum, kojim

}e biti okon~an drugi sukob na ju-

gu Sudana, mora biti podsticaj i za

rje{avawe "u`asnog sukoba# u Dar-

furu.

Predstavnici sudanskih vla-

sti i Oslobodila~kog pokreta su-

danskog naroda (SPLM), pobuwe-

ni~ke grupe sa juga Sudana, sutra

}e u Najrobiju zvani~no potpisati

mirovni sporazum kojim }e biti

okon~an najdu`i gra|anski rat u

Africi, koji je trajao 21 godinu.

Pauel je rekao da }e Sudan mo-

}i da ra~una na podr{ku Va{ing-

tona kada biv{i neprijateqi - po-

buwenici na jugu Sudana i vlasti,

budu primijenili slo`eni mirov-

ni sporazum.

- Mi se, tako|e, nadamo da }e

ovaj uspjeh mo}i da nam donese rje-

{ewe i za te`ak izazov u oblasti

Darfur - dodao je ameri~ki dr`av-

ni sekretar, poslije razgovora sa

kenijskim i sudanskim zvani~nici-

ma i predstavnicima SPLM, Pau-

el nije `elio da komentari{e iz-

vje{taj UN u kome se upozorava na

pogor{awe stawa u Darfuru i uka-

zuje na neuspjeh pregovora.

On, tako|e, nije ̀ elio da odgo-

vori na pitawe da li i da-

qe smatra, kao prije ~eti-

ri mjeseca, da je u Darfuru

izvr{en genocid.

Pauel je u septembru

pro{le godine rekao da je

u sukobu u Darfuru, u ko-

me je poginulo 70 hiqada

qudi i raseqeno milion i

600 hiqada, rije~ o geno-

cidu.

Ameri~ki dr`avni se-

kretar je danas rekao da je "u

to vrijeme tako mislio# i do-

dao da jo{ nije vidio najno-

viji izvje{taj generalnog sekreta-

ra UN Kofija Anana o situaciji u

Darfuru.

Sukobi na jugu Sudana, gdje su

ve}insko stanovni{tvo animisti

i hri{}ani, po~eli su 1983. godi-

ne, kada su sudanske vlasti poku{a-

le da uvedu {erijatsko pravo u ci-

jeloj zemqi.

Pitawe nafte kojom je boga-

to to podru~je, kao i pitawe et-

ni~ke pripadnosti i upravqawa

dodatno su zakomplikovala sukob.

Tokom sukoba na jugu Sudana

`ivot je izgubilo oko dva milio-

na qudi, uglavnom od gladi i bole-

sti, dok je oko ~etiri miliona sta-

novnika raseqeno. ¥

MINSK - Bjeloruski predsjed-

nik Aleksandar Luka{enko rekao

je kasno u subotu da u wegovoj ze-

mqi ne}e biti revolucije, ocjewu-

ju}i da nedavni narodni pokreti u

Ukrajini i Gruziji ne}e mnogo uti-

cati na Bjelorusiju, javila je Be-

ta.

Luka{enko je to rekao prili-

kom posjete sabornoj crkvi Svetog

Duha, glavnom pravoslavnom hra-

mu u Minsku, povodom Bo`i}a.

- @elim da vas uvjerim, u ovoj

crkvi, da je na{a zemqa i ne samo

na{a zemqa, ve} i sada{we genera-

cije, iskoristila svoje mogu}no-

sti za ratove i revolucije - rekao

je Luka{enko okupqenim vjerni-

cima.

- I, uop{te uzev{i, ne}e biti

nikakve ru`i~aste, naranxaste ili

banana revolucije u na{oj zemqi.

Mi }emo sa~uvati mir i stabil-

nost - poru~io je bjeloruski pred-

sjednik.

Luka{enko je ve} 10 godina na

~elu dr`ave, a na referendumu u

oktobru pro{le godine izglasano

je da mu se omogu}i da bude predsjed-

nik na neograni~eno vrijeme.

Referendum je izazvao brojne

kritike i optu`be da je rezultat

namje{ten, a uslijedili su prote-

sti opozicionih stranaka i omla-

dinskih aktivista.

U Bjelorusiji, kako navodi

AP, me|utim nedostaju preduslovi

za promjene poput onih u Ukrajini

i Gruziji.

Ne postoje televizijske stani-

ce koje vlasti ne cenzuri{u, opo-

zicija nema unutra{wih izvora fi-

nansirawa, po{to je dr`ava vla-

snik 80 odsto imovine u zemqi, a

privatni biznis je uglavnom pod

kontrolom dr`ave. ¥

BANGKOK - Ameri~ke oru`a-

ne snage u~estvuje sa oko 16 hiqada

i 500 pripadnika u dostavqawu po-

mo}i stradalima od cunamija u re-

gionu Indijskog okeanu, a taj broj

mogao bi biti pove}an, rekao je ju-

~e zvani~nik marinaca potpukov-

nik Robert Krig.

- Mislim da jo{ nismo utvrdi-

li maksimalan broj. Potrebe se mi-

jewaju iz dana u dan, tako da na osno-

vu toga razmje{tamo qude - naveo je

potpukovnik Krig, jedan od glavnih

planera operacija dostavqawa po-

mo}i - prenio je Rojters.

Operacija dopremawa pomo}i

milionima ugro`enih poslije ra-

zornog cunamija od 26. decembra je

jedna od najve}ih koje je ameri~ka

vojska ikada preduzela, dodao je on.

Ameri~ke snage ukqu~uju 11 hiqa-

da mornara i marinaca na brodovi-

ma koji dostavqaju pomo} kod zapad-

nih obala Indonezije, kao i vojno

osobqe u Tajlandu, [ri Lanki, Ma-

leziji i japanskom ostrvu Okinavi.

I druge zemqe su uputile svo-

je snage, pa tako 16 hiqada vojni-

ka iz Indije u~estvuje u humani-

tarnim operacijama. Sjediwene

Ameri~ke Dr`ave, Velika Brita-

nija, Australija i Japan rukovode

zajedni~kom operacijom iz tajland-

ske pomorsko vazduhoplovne baze

U-Tapao. Krig je objasnio da se po-

mo} koja se preko te baze dostavqa

Tajlandu, Indoneziji i [ri Lan-

ki, zasniva na zahtjevima tih zema-

qa.

- [aqemo im ta~no ono {to

nam tra`e, na{a pomo} je potpu-

no uskla|ena sa tim - naveo je Krig,

dodaju}i da hrana i voda ostaju i

daqe prioriteti, gotovo dvije ne-

djeqe poslije cunamija izazvanog

sna`nim zemqotresom u blizini

obale indone`anskog ostrva Su-

matra.

Preko milion i 650 hiqada

qudi u najmawe 12 zemaqa u regi-

onu izgubilo je `ivot u prirodnoj

kataklizmi. ¥

AMERI^KI DR@AVNI SEKRETAR U POSJETI KENIJI

RJE[EWE ZA DARFURPoslije razgovora sa kenijskim i sudanskimzvani~nicima Pauel izjavio da bi mir na juguSudana mogao biti primijewen i u oblasti Darfur

Susret u Najrobiju: Kolin Pauel sa predstavnicimaKenije i Sudana

10

ALEKSANDAR LUKA[ENKO

Bjelorusija bez revolucije

U UGRO@ENIM PODRU^JIMA JUGOISTO^NE AZIJE

Poma`u ameri~ki vojnici

Kolombo: Vojnik istovaruje pristiglu pomo}(Foto-Rojters)

Milijardu i trista milioniti Kinez

BANDA A]E, KOLOMBO -

U Indoneziji i [ri Lanki, dvje-

ma ju`noazijskim zemqama koje

su najvi{e stradale u nedavnom

katastrofalnom zemqotresu i

morskom talasu cunamiju, ju~e su

izbili nemiri u kojima je bilo

mrtvih i rawenih, prenio je Tan-

jug.

Pobuwenici su ju~e pucali na

policajce u blizini kancelarije

Ujediwenih nacija zadu`ene za po-

mo} Banda A}eu, glavnom gradu u

nemirnoj indone`anskoj provin-

ciji A}e, koja je bila najbli`a

epicentru zemqotresa, ali u tom

napadu nije bilo ̀ rtava, saop{ti-

le su indone`anske vlasti.

Naoru`ani pripadnici isla-

misti~kog Pokreta za slobodni

A}e pucali su na ~uvare ku}e za-

mjenika {efa policije pokrajine

A}e, na ostrvu Sumatri, a po{to

su policajci uzvratili na napad,

pobuwenici su pobjegli ka gradu,

javio je AP.

Najmawe tri osobe su poginu-

le, a 37 je raweno na istoku [ri

Lanke kada su dvije ru~ne bombe ba-

~ene tokom sukoba hri{}ana i hin-

dusa, saop{tila je policija. ¥

ZAGREB - Drugi krug pred-

sjedni~kih izbora u Hrvatskoj,

kako ve} najavquju glasila i po-

liti~ki analiti~ari, bi}e ne-

izvjesniji od prvog, a su~eqava-

we dvoje kandidata, Jadranke Ko-

sor i Stjepana Mesi}a, bi}e mno-

go `e{}e i o{trije, prenijela je

Beta.

U prvom krugu, odr`anom 2.

januara, izme|u 13 prijavqenih

kandidata najvi{e glasova osvo-

jili su aktuelni predsjednik

Stjepan Mesi} (48,92 odsto) i Ja-

dranka Kosor (20,30 odsto), koji

}e se u drugom krugu 16. januara

boriti za predsjedni~ku fote-

qu.

Poznavaoci politi~kih pri-

lika u zemqi, me|u kojima i pro-

fesorica na Fakultetu politi~-

kih nauka Mirjana Kasapovi},

nagla{avaju da }e predizborna

kampawa za drugi krug poprimi-

ti mnogo izra`enija obiqe`ja

strana~kog i blokovskog sudara.

- Bi}e to borba vladaju}e Hr-

vatske demokratske zajednice

(HDZ), ~ija je kandidatkiwa Ja-

dranka Kosor, i opozicijskih

stranaka koje su stale iza kandi-

dature Stjepana Mesi}a, a na vi-

{om nivou borba desnog i lije-

vog bloka - ocjewuje Mirjana Ka-

sapovi}. Drugi politi~ki anali-

ti~ari upozoravaju da }e drugi

izborni krug podijeliti zemqu

na lijevi i desni tabor i da bi ta

polarizacija mogla postati vrlo

zna~ajna za dugoro~nije politi~-

ke odnose izme|u sada{we vla-

sti i opozicije.

Prvi krug izbora obiqe`i-

la je prili~na nezainteresira-

nost glasa~a, jer je na birali{ta

iza{lo tek ne{to vi{e od 50 od-

sto gra|ana s pravom glasa.

Dio analiti~ara tu ~iweni-

cu tuma~i kao pozitivan znak,

tvrde}i da je slabiji odaziv gla-

sa~a zapravo karakteristika raz-

vijenih zemaqa i stabilnih demo-

kratija, u kojima glasa~i tako|e

ne pokazuju ve}e zanimawe za iz-

bore.

Kasapovi}eva, pak, tvrdi da

su predsjedni~ki izbori u Hrvat-

skoj postali izbori drugog reda

jer se promijenila va`nost in-

stitucije predsjednika dr`ave,

kojem su zna~ajno smawena ovla-

{}ewa, pa se gra|anima vi{e ne

~ini da je ta funkcija tako zna-

~ajno kao {to je bila prije, u vri-

jeme autokratske vladavine biv-

{eg predsjednika Frawe Tu|ma-

na.

Ali, ako su se glasa~i u Hr-

vatskoj pokazali kao nezainte-

resovani, to nije slu~aj sa glasa-

~ima dijaspore, naro~ito one u

BiH, za koju mnogi ka`u da je za-

pravo odlu~ila ove izbore.

Ovo su prvi izbori u istori-

ji hrvatskog vi{estrana~ja koje

su odlu~ili bira~i iz dijaspore,

jer je upravo taj dio elektorata

gurnuo Stjepana Mesi}a u drugi

izborni krug i omogu}io Jadran-

ki Kosor da u fotofini{u pre-

tekne najve}eg konkurenta Bori-

sa Mik{i}a. ¥

POSLIJE CUNAMIJA U INDONEZIJI I [RI LANKI

@rtve u nemirima

KAMPAWA ZA DRUGI KRUG PREDSJEDNI^KIH IZBORA U HRVATSKOJ

DESNICA PROTIV QEVICEPredizborna kampawa svela se na `estoka nadmetawa,izme|u dva bloka, koje predvodi vladaju}a Hrvatskademokratska zajednica i opozicione stranke

NASUKALA SE NUKLEARNA PODMORNICA

Povrije|eno20 mornara

LOS AN\ELES - Ameri~-

ka nuklearna podmornica, koja

se jutros nasukala ju`no od ame-

ri~kog ostrva Guam, u ju`nom

Pacifiku, uputila se natrag u

bazu sa 20 povrije|enih morna-

ra, od kojih je jedan u kriti~nom

stawu, saop{tila je ratna mor-

narica Sjediwenih Ameri~kih

Dr`ava.

Kako je prenio Tanjug nu-

klearni reaktor i trup podmor-

nice "San Francisko#, sa 137

~lanova posade, nisu o{te}eni

u nesre}i, izjavili su predstav-

nici za {tampu Pacifi~ke

flote, sa sjedi{tem u Perl

Harburu.

Prema tim predstavnicima,

podmornica, koja je bila na pu-

tu ka australijskoj luci Bri-

zbejn, uspjela je da se vrati na

povr{inu i krenula je ka bazi

na Guamu, gdje treba da stigne u

ponedjeqak.

Istraga je u toku, a uzrok

nesre}e zasad nije poznat, niti

je utvr|eno u {ta je podmorni-

ca udarila, prenijele su svjet-

ske novinske agencije.

Podmornica spada u klasu

"Los An|eles#, duga~ka je 109,73

metra, raspola`e nuklearnim

reaktorom i opremqena je pro-

jektilima "tomahavk#.

U sudaru ameri~ke podmor-

nice "Grinvil# s japanskim ri-

barskim brodom 2001. godine

blizu Havaja poginulo je devet

ribara. ¥

JOHANESBURG - Najvi-

{i predstavnici vlade u Kar-

tumu i ju`wa~kih ustanika tre-

ba da potpi{u "paket# mirov-

nih planova za Ju`ni Sudan ko-

ji treba da, poslije vi{e dece-

nija gra|anskog rata, donesu du-

go o~ekivani mir izme|u Ara-

pa na sjeveru i hri{}anskih i

animisti~kih afri~kih ple-

mena na jugu zemqe.

Dogovoreno je stvarawe

zajedni~ka armija od 139 hi-

qada vojnika dok je jug stekao

autonomija za narednih {est

godina poslije ~ega }e refe-

rendumotm biti odlu~eno da

li taj dio najprostranije ze-

mqe u Africi `eli otcjepqe-

we ili ostanak u zajedni~koj

dr`avi.

PODR[KA Stru~waci i glasila u Hr-

vatskoj upozoravaju kako }e

posebno interesantno biti ko-

ji }e od predsjedni~kih kandi-

data i na koji na~in za drugi

krug poku{ati privu}i gla-

sove kandidata koji su ispali

iz trke u prvom krugu.

Da }e na tom poqu bitka

biti `estoka pokazuju i pr-

vi sukobi oko toga ko je od

sada{wih koalicionih part-

nera vladaju}eg HDZ koji rad

te stranke podr`avaju u Sa-

boru, stao na stranu Stjepa-

na Mesi}a.

MIROVNI SPORAZUM

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 10. januar 2005. SVIJET

BAGDAD - Najmawe 21 osoba

prekju~e je izgubila `ivot, a 27

je povrije|eno u napadima {irom

Iraka, saop{tili su policija i

o~evici.

Kako je prenio Tanjug ame-

ri~ke vazduhoplovne snage srav-

nile su sa zemqom jednu ku}u u

selu Ajti, blizu Mosula, na sje-

veru Iraka.

U napadu je poginulo 14 qu-

di, a pet je povrije|eno, prenio

je Rojters, pozivaju se na tvrdwe

lokalnog stanovni{tva.

Vojska SAD saop{tila je da

zasad nema informacija o tom

doga|aju, ali da je u podru~ju Mo-

sula u toku operacija usposta-

vqawa bezbjednosti uo~i ira~-

kih izbora 30. januara.

Ju`no od Bagdada, u selu Ma-

havil, bomba{ samoubica je na

benzinskoj stanici blizu kon-

trolnog punkta ira~kih snaga

bezbjednosti digao u vazduh vo-

zilo u kojem se nalazio.

U eksploziji je poginulo ~e-

tvoro, a povrije|eno 19 civila,

izjavio je predstavnik polici-

je.

U me|uvremenu, u atentatu

na jednog ~lana savjeta provin-

cije Basra, na jugu zemqe, ubije-

na su dva wegova tjelohraniteqa,

a dvojica su rawena, dok je i sam

funkcioner zadobio lak{e po-

vrede.

- Nepoznati napada~i otvo-

rili su vatru na vozilo Maxida

Hilala el Tamimija u centru Ba-

sre - rekao je portparol poli-

cije potpukovnik Karim Zajdi.

- Tamimi je lak{e rawen.

Dvojica wegovih tjelohranite-

qa su ubijena, a dvojica su rawe-

na.

Ameri~ka vojska je prekju~e

upozorila da bi pobuwenici u

Iraku mogli da poja~aju napade

kako bi zastra{ili Ira~ane uo-

~i izbora.

Kasno u subotu ameri~ke oru-

`ane snage u Iraku saop{tile su

da je jedan od wihovih aviona gre-

{kom ga|ao ku}u u blizini Mo-

sula i izrazile "duboko ̀ aqewe

zbog gubitka eventualno nedu-

`nih `ivota#.

Bomba je uni{tila ku}u u se-

lu Ajta kod Mosula, a mje{tani

tvrde da je tom prilikom 14 oso-

ba poginulo.

Ameri~ka vojska navodi da

weni izvje{taji govore o peto-

ro poginulih Ira~ana, prenio je

Rojters.

U saop{tewu vojske Sjediwe-

nih Ameri~kih Dr`ava ka`e se

da je lovac F-16 ispustio bombu

na jednu ku}u u blizini Mosula

tokom misije na sjeveru Iraka.

- Istraga je u toku kako bi se

utvrdile sve okolnosti ovog in-

cidenta - navedeno je u saop{te-

wu. ¥

FORT HUD - Ameri~ki voj-

ni sud osudio je na {est mjeseci

zatvora ameri~kog podoficira

Trejsi Perkinsa zbog toga {to je

naredio da se jedan ira~ki civil

udavi u rijeci Tigru u Bagdadu, sa-

op{tili su ju~e sudski izvori.

Narednik Perkins je bio op-

tu`en da je naredio svojim vojni-

cima da prisile Ziduna Fadela

Hasuna da sko~i u Tigar kako bi

ga kaznio {to je prekr{io poli-

cijski ~as u Samari, na sjeveru

Bagdadu, u januaru mjesecu pro-

{le godine, javile su agencije.

Poslije ~etiri dana su|ewa u

vojnoj bazi Fort Hud, u ju`nom

Teksasu, {esto~lana vojna poro-

ta zakqu~ila je da ne raspola`e

neoborivim dokazima da se radi-

lo o ubistvu iz nehata ali je za-

dr`ala optu`bu za "agresiju#.

Presuda je izre~ena ju~e a na-

rednik Perkins je i degradiran.

Porota je precizirala da je ima-

la u vidu te{ke uslove u kojima

su ameri~ki vojnici obavqali

svoje zadatke u Iraku. Su|ewe

drugom ameri~kom vojniku, ^ar-

lsu Grejneru, optu`enom da je zlo-

stavqao ira~ke zarobqenike u

zatvoru u Abu Graibu, u blizini

Bagdada, po~elo je u petak tako-

|e pred vojnim sudom u Fort Hu-

du.

Grejner, koji je predstavqen

kao navodni "pokreta~# zlosta-

vqawa odlu~io je da se izjasni da

"nije kriv# i da prebaci odgovor-

nost za svoje postupke na wegove

nadre|ene.

Na ovom su|ewu sutra }e se

o~ekuje i po~etak otkrivawa po-

~iwenih zlostavqawa tokom svje-

do~ewa prvog od 35 predvi|enih

svjedoka, me|u kojima su i tri

Ira~ana koja su bila zato~ena u

Abu Graibu. ¥

KOPENHAGEN - Najmawe

10 qudi izgubilo je `ivot u sna-

`noj oluji koja je naizmjeni~no

u petak i subotu pogodila Dansku,

dijelove [vedske, Britaniju i

Irsku, u kojima je vi{e od 300.000

domova ostalo bez struje, javile

su agencije.

U Kambriji, na sjeverozapa-

du Engleske je nezapam}eno ne-

vrijeme u posqedwih nekoliko

decenija, a centar glavnog grada

te oblasti Karlajla u potpuno-

sti je poplavqen.

Lokalna policija saop{ti-

la je da su tri osobe izgubile ̀ i-

vot u sna`noj oluji i u tom gra-

du, a jedan broj stanovnika Kar-

lajla, koji je prona{ao spas od

poplave na krovovima ku}a, eva-

kuisan je helikopterom i ~amci-

ma.

U Danskoj su dvije osobe po-

ginule kada su stabla pala na wi-

hova vozila, a dvije kada se na

wih obru{io krov jedne ku}e, od-

nesen olujnim vjetrom.

Prema {vedskim medijima,

~etiri osobe izgubile su `i-

vot u razli~itim nesre}ama iza-

zvanim olujom u toj skandinav-

skoj zemqi, a na jugu i zapadu

[vedske oko 280.000 domova je

bez struje.

U Irskoj je skoro 70.000 do-

ma}instava bez struje zbog to-

ga {to je vjetar oborio brojna

stabla koja su pala na daleko-

vode.

Zbog vjetra, koji je dosti-

zao brzinu i vi{e od 140 kilo-

metara na sat, trajekt kompani-

je "Pi end Ou Hajlender# nasu-

kao se u subotu na jednu pla`u

na zapadnoj obali [kotske, ali

niko od 100 putnika i ~lanova

posade nije povrije|en, saop{ti-

la je obalska stra`a. ¥

SPECIJALNA OPERACIJA U NAZRAWU

Likvidiraniekstremisti

MOSKVA - ^etvorica eks-

tremista ubijena su u specijal-

noj operaciji pripadnika ruske

Federalne slu`be bezbjednosti

izvedenoj ju~e u Nazrawu, glav-

nom gradu ruske republike In-

gu{etije, izjavio je predstav-

nik republi~ke uprave FSB Ju-

rij Smoqawinov, javio je Tanjug.

Ustanovqeno je da su dvoji-

ca ubijenih lokalni stanovnici,

mada wihova nacionalna pri-

padnost nije precizirana. Me|u

civilnim stanovni{tvom i pri-

padnicima organa reda nema `r-

tava.

Prema rije~ima Smoqawi-

nova, u operaciji je u~estvova-

lo oko 150 pripadnika FSB i

ministarstva unutra{wih po-

slova republike, kao i pet

oklopnih transportera, a ku}a

na periferiji Nazrawa, u kojoj

su bili zabarikadirani naoru-

`ani ekstremisti, zauzeta je na

juri{ i od we su ostale samo ru-

{evine.

[ef uprave FSB za Ingu-

{etiju Sergej Korjakov izjavio

je da su ubijeni ekstremisti pla-

nirali novi teroristi~ki akt

na teritoriji republike, doda-

ju}i da su oni bili neposredni

organizatori napada u junu pro-

{le godine.

Tada je u upadu terorista u

19 objekata organa reda u Ingu-

{etiji 22. juna, u Nazrawu, Ka-

rabulaku i stanici Orxoniki-

xevska poginulo preko 90 qudi,

a oko 120 je raweno. ¥

TEL AVIV/RAMALA - Na

Zapadnoj obali, u pojasu Gaze i u

isto~nom Jerusalimu ju~e ujutro

su otvorena glasa~ka mjesta na ko-

jima }e oko 1,8 miliona Palesti-

naca sa pravom glasa izabrati na-

sqednika pokojnog palestinskog

lidera Jasera Arafata na polo-

`aju predsjednika Palestinske

uprave.

Me|u sedam kandidata, kako

je prenio Tanjug, glavni favorit

je Mahmud Abas, sada{wi lider

Palestinske oslobodila~ke or-

ganizacije (PLO), biv{i premi-

jer i kandidat glavne palestin-

ske organizacije Fatah, koji je

obe}ao da }e o`ivjeti mirovni

proces sa Izraelom poslije neko-

liko godina krvoproli}a na Bli-

skom istoku.

Prema anketama objavqenim

uo~i izbora, za Abasa }e glasati

~ak 65 odsto Palestinaca, dok }e

drugo mjesto zauzeti borac za qud-

ska prava Mustafa Barguti (50),

a ostalih pet }e, kako se o~ekuje,

zajedno osvojiti oko pet odsto pa-

lestinskih glasova.

Nije zato ~udo {to je Abas

(69) vodio izbornu kampawu samo-

uvjereno i {to se ponekad ~ini-

lo kao da je ve} izabran.

Poznavaoci palestinskih

prilika u Izraelu upozoravaju,

me|utim, da to ne zna~i i da Abas

nema nikakvih problema. Wegova

najve}a briga mogla bi biti ma-

li odziv glasa~a na ovim drugim

izborima od 1996. godine, kad je

Arafat bio stekao prvi predsjed-

ni~ki mandat.

Ako izlaznost bude preko 60

odsto, Abas }e biti zadovoqan jer

wegovi protivnici ne}e mo}i da

ka`u da predstavqa samo mawinu

palestinskog naroda i da nema man-

dat da odlu~uje o stvarima od isto-

rijskog i nacionalnog zna~aja.

Barguti se kao jedini Abasov

ozbiqniji rival kandidovao u

svojstvu nezavisnog kandidata, ali

ga je naknadno podr`ao radikal-

ni Narodni front za oslobo|e-

we Palestine.

[to se ti~e izborne platfor-

me i Abas i Barguti se zala`u za

osnivawe nezavisne Palestine na

~itavoj Zapadnoj obali i u pojasu

Gaze, s isto~nim Jerusalimom kao

glavnim gradom, za osloba|awe

Palestinaca iz izraelskih zatvo-

ra i povratak svih izbjeglica na

teritoriju sada{weg Izraela.

S obzirom na to da ekstremi-

sti~ki Hamas bojkotuje izbore,

spekulisalo se da }e tajno savje-

tovati pristalicama da glasaju za

Bargutija, ali je portparol ove

sna`ne islamisti~ke organizaci-

je to porekao.

Kandidate za ove izbore pri-

javili su i qevi~arska Narodna

partija i Demokratski front za

oslobo|ewe Palestine, koji su

bojkotovale prethodno glasawe

za predsjednika. Pravo glasa ima

1,8 miliona Palestinca od ukup-

no 3,6 miliona, koliko ih prema

procjenama `ivi na autonomnim

teritorijama.

Glasa}e se na oko 3 .000

glasa~kih mjesta od 7 do 19 ~a-

sova po lokalnom vremenu.

Prvi preliminarni rezulta-

ti se o~ekuju ve~eras a kona~ni

sutra. Izbore }e nadgledati oko

800 me|unarodnih posmatra~a, a

me|u wima biv{i ameri~ki pred-

sjednik Ximi Karter i biv{i

francuski premijer Mi{el Ro-

kar, uz jo{ 20 hiqada lokalnih

aktivista. ¥

U NAPADIMA [IROM IRAKA UBIJENO 21, A RAWENO 27 QUDI

Ameri~ke snage u Iraku tek kasnije su priznaleda je jedan od wihovih aviona gre{kom ga|ao ku}uu blizini Mosula

PRESUDA AMERI^KOG VOJNOG SUDA

Osu|en podoficir

PALESTINCI JU^E BIRALI NASQEDNIKA JASERA ARAFATA

ABAS ILI BARGUTIPrema anketama za Abasa }e glasati 65 odsto, a drugomjesto zauze}e borac za qudska prava Mustafa Barguti.Preostalih pet kandidata }e zajedno osvojiti oko petodsto glasova

NEVRIJEME NA SJEVERU EVROPE

Oluja sijala smrt

11

Poslije bombardovawa: Ostaci seoske ku}e u Ajti (Foto-Rojters)

AVION ZBRISAO KU]U AVION ZBRISAO KU]U AVION ZBRISAO KU]U AVION ZBRISAO KU]U AVION ZBRISAO KU]U AVION ZBRISAO KU]U AVION ZBRISAO KU]U AVION ZBRISAO KU]U AVION ZBRISAO KU]U UBIJEN [EF POLICIJE

SAMARA - Vr{ilac du-

`nosti {efa policije u gradu

Samari, na sjeveru Iraka, ubi-

jen je ju~e, rekao je policijski

zvani~nik.

Kako je prenijela Srna on

je dodao da su gerilci otvori-

li vatru na Muhameda al-Ba-

drija, dok je putovao u svom au-

tomobilu u blizini Samare.

BOMBA Jedan ameri~ki vojnik pogi-

nuo je ju~e u Bagdadu kada je vo-

zilo vojne patrole naletjelo na

bombu postavqenu na putu, saop-

{tila je ameri~ka komanda, a

prenose agencije.

- Jedan pripadnik ameri~ke

operativne jedinice poginuo je

jutros nakon {to je wegovo vozi-

lo naletjelo na eksplozivnu na-

pravu ru~ne izrade - navodi se u

saop{tewu.

Najmawe pet Ira~ana, me|u

kojima su dva policajca i tri ci-

vila, poginula su u prekju~era-

{wem sukobu kada su ameri~ki

vojnici otvorili vatru nakon

{to je wihovo vozilo naletjelo

na nagaznu minu na jednom kon-

trolnom punktu ju`no od Bagda-

da, saop{tila je policija.

Najmawe 1.352 pripadnika

ameri~kih snaga poginulo je od

po~etka rata u Iraku u martu

2003. godine, navodi agencija

AP.

Hap{ewe: Ameri~ki vojnik sa zarobqenikom(foto-arhiva)

BEJRUT, GAZA - Libanska

ekstremisti~ka organizacija

Hezbolah saop{tila je da su we-

ni pripadnici ju~e napali izra-

elsku vojnu patrolu na spornom

podru~ju kod [eba farmi, na

granici s ju`nim Libanom, kao

i da je u tom napadu ubijen je-

dan izraelski vojnik, a tri su

rawena.

- Na{i borci su pogodili

pravo u izraelsko blindirano

vozilo na polo`aju kod Zebdi-

na, na farmama u [ebi - potvr-

dio je u izjavi agenciji AFP ne-

imenovani portparol Hezbolaha.

On je, tako|e, rekao da su pripad-

nici Islamskog otpora, naoru-

`anog krila Hezbolaha, ispali-

li tri rakete "ka}u{e# na po-

lo`aj izraelske vojske u Ruesat

al-Alama.

Bira~ko mjesto u Ramali: Palestinka glasa(Foto-Rojters)

UBIJEN IZRAELAC

AVION ZBRISAO KU]U

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 10. januar 2005.CRNA HRONIKA

MRKOWI] GRAD

Ostaviladijete

MRKOWI] GRAD - Poro-

diqa S. T. (21) nastawena u ^a-

|avici u op{tini Ribnik osta-

vila je bebu poslije poroda u po-

rodili{tu u Mrkowi} Gradu,

potvr|eno u Centru javne bez-

bjednosti Bawa Luka.

Policiji je prijavqeno 5. ja-

nuara oko {est ~asova da je po-

slije poro|aja Suzana napustila

porodili{te. Sa sobom nije po-

nijela novoro|en~e ve} ga je

ostavila u bolnici. Istraga o

ovom slu~aju je u toku.

¥ V. J.

BAWA LUKA - Javnost u Repu-

blici Srpskoj u posqedwe vrijeme

uzdrmale su sve ~e{}e vijesti o ne-

stalim osobama, posebno kada su u

pitawu mladi qudi.

Misterija nestanka dvadeset-

trogodi{weg Vladimira Cviji}a

iz Bawe Luke rije{ena je poslije de-

vet dana, od trenutka kada je posqed-

wi put vi|en. Wegovo tijelo je pro-

na|eno u Vrbasu 29. decembra.

I dok je taj slu~aj bio aktue-

lan, u bawolu~kom nasequ Tuwice

2. januara prona|eno je be`ivotno

tijelo Ivana Ka{qevi}a (32), ~iji

je nestanak tri dana ranije prijavio

wegov otac.

Obdukcijom je utvr|eno da je

Ivan izvr{io samoubistvo. On je

sko~io i utopio se u bari. Cviji}e-

va smrt kona~no je rasvijetqewa se-

dam dana poslije pronalaska tije-

la.

- Cviji} nije ubijen. To je po-

kazala obdukcija, a i dodatni nala-

zi. On je imao sitne povrede na ti-

jelu, koje su posqedica odbijawa ti-

jela od dno rijeke. Dakle, nema ni-

kakvih dokaza da je smrt nasilna,

{to zna~i da je rije~ o nesre}nom

slu~aju ili samoubistvu - rekao je

zamjenik glavnog Okru`nog tu`io-

ca Sead @eri}.

Ali ti slu~ajevi nisu usamqe-

ni. Protekle godine u Republici

Srpskoj prijavqen je nestanak 89

osoba, od kojih je 58 prona|eno ili

se vratilo ku}i. Devet ih je otkri-

veno mrtvih. U republi~kom Mini-

starstvu unutra{wih poslova isti-

~u da je naj~e{}i uzrok smrti samo-

ubistvo. Za 22 osobama se jo{ uvi-

jek traga i wihova sudbina je nepo-

znata.

Najvi{e nestanaka prijavqeno

je na podru~ju Centra javne bezbjed-

nosti Bawa Luka, gdje je u odnosu na

2003. godinu broj nestalih opao za

oko 40 odsto.

- Naj~e{}e nestaju oboqele oso-

be koje se lije~e ili su lije~ene na

psihijatrijskim klinikama. U ve-

}ini slu~ajeva policiji prijavu o

nestanku podnose najbli`i ~lano-

vi porodice - rekao je portparol

Centra javne bezbjednosti Bawa Lu-

ka Rade Muti}.

Ovu pri~u potvr|uju i podaci

Ministarstva, koji navode da je iz

Psihijatrijske bolnice "Podroma-

nija# Sokolac u toku pro{le godi-

ne oti{lo u nepoznatom pravcu 10

osoba. Od toga je dvoje prona|eno,

a za osam se jo{ uvijek traga.

Muti} isti~e da bi se prijavio

nestanak potrebno je da pro|e 24

~asa od odlaska osobe ili posqed-

weg vi|ewa na nekom mjestu. Takva

je procedura, ukoliko se ne radi o

bijegu iz psihijatrijske klinike

ili ako se prona|e opro{tajno pi-

smo, u kojem se navode razlozi od-

laska ili bilo kakvo drugo obja-

{wewe. U tim slu~ajevima potreb-

no je odmah preuzeti odre|ene ak-

tivnosti oko pronala`ewa, kako

bi se sprije~ilo da sebi neko odu-

zme `ivot.

- Kada se prijavi nestanak, po-

licija prvo prikupqa sve infor-

macije o kretawu nestalog. Onda se

sastavqaju slu`bene zabiqe{ke i

obavqaju informativni razgovori

sa licima koja bi mogla ne{to da

znaju o tome. Do sada smo biqe`i-

li dobre rezultate, kada je u pita-

wu pronalazak nestalih. Gotovo 80

odsto prijavqenih osoba se prona-

|e - nagla{ava Muti}.

^esto porodice nestalih same

pokre}u potragu. Uz pomo} medija

oni poku{avaju da apeluju na gra-

|ane, ako imaju bilo kakve infor-

macije da im se jave. Pojedini gra-

|ani to ne shvataju ozbiqno i zna-

ju zbijati neslane {ale koje poro-

dici nanose dodatnu bol, uz sav on-

aj koji ima zbog nestanka ~lana po-

rodice.

- Tako su roditeqi Vladimira

Cviji}a dobijali razne anonimne

dojave da je wihov sin vi|en u dru-

gim gradovima, {to naravno nije

bilo ta~no. Mnoge pri~e raznih

"vra~ara# tako|e mogu mnogo da

{tete porodicama nestalih i da im

uliju la`nu nadu. To nije ni huma-

no ni qudski - istakao je Muti}.

Prema zakonskoj proceduri, mo-

ra pro}i najmawe {est mjeseci od

prijave nestanka, da bi se pokrenuo

postupak pred sudom da se osoba pro-

glasi mrtvom.

- Taj postupak iz objektivnih

razloga mora pokrenuti porodica.

Ukoliko to porodica ne u~ini, za

tom osobom se i daqe nastavqa po-

traga - obja{weno nam je u Okru-

`nom tu`ila{tvu.

¥ O. MATAVUQ

UZBUNE NA AERODROMUU MAHOVQANIMA

I U DOBOJU

La`ne dojaveU SUBOTU oko 18 ~asova

stigla je anonimna dojava da je na

Aerodromu u Mahovqanima po-

stavqena eksplozivna naprava,

potvr|eno nam je u Centru javne

bezbjednosti Bawa Luka.

Aerodrom je odmah zatvoren,

a ekipe protivdiverzione za-

{tite su ubrzo stigle. Poslije

dvo~asovnog pregleda, ustano-

vqeno je da nema nikakve eks-

plozivne naprave i da je rije~ o

la`noj dojavi. Aerodrom je po-

slije toga otvoren za vazdu{ni

saobra}aj.

Nepoznato lice je u subotu

oko 21 ~as telefonom obavije-

stilo Policijsku stanicu u Do-

boju da je u centru grada posta-

vqena eksplozivna naprava. Upo-

zorewe je obnovqeno dva puta u

sqede}ih desetak minuta.

Policija je preduzela sve po-

trebne mjere i radwe, tako da je

iz ugostiteqskih objekata evaku-

isala goste i izvr{ila protiv-

diverzionu provjeru, koja je tra-

jala do 22.15 ~asova.

Utvr|eno je da je obavje{te-

we bilo la`no i da gra|anima

nije prijetila opasnost od eks-

plozivne naprave, koja nije bi-

la ni postavqena.

Dobojska policija je u decem-

bru uspjela da otkrije maloqet-

nika koji je u tri navrata, na-

ravno, la`no obavje{tavao o po-

stavqenoj bombi u Sredwo{kol-

skom centru. O~ekuje se da }e i

ovoga puta biti uspje{ni i ot-

kriti po~inioca.

¥ V. J. - Sl. P.

BAWA LUKA - Mirko Jev-

|i} isticao je ju~e u nekoliko

navrata zastavu Republike Hr-

vatske na balkonu svog stana u

ulici Vojvode @ivojina Mi{i-

}a 61 u bawolu~kom nasequ Bo-

rik, saznajemo u Centru javne bez-

bjednosti.

Poslije intervencije poli-

cije, zastava je uklowena. Uzne-

mireni gra|ani su o "{ahovnici#

oka~enoj na Jev|i}evom balkonu

ba{ na Dan i krsnu slavu Repu-

blike Srpske policiju prvi put

obavijestili u prijepodnevnim

~asovima.

Poslije intervencije, Jev|i}

ju je uklonio zastavu. Policija je

o tome napravila slu`benu za-

biqe{ku, ali poslije wihovog

odlaska gra|ani su ih obavije-

stili da je Jev|i} ponovo oka~io

zastavu.

Me|utim, kako saznajemo u

Centru, zastava je uklowena pri-

je wihovog ponovnog dolaska u

ulicu Vojvode @ivojina Mi{i-

}a. Protiv Jev|i}a preduzeti za-

konom predvi|ene mjere.

¥ M. D.

BOSANSKI BROD

Alarm otjeraopqa~ka{e

BOSANSKI BROD - [e-

stog januara sprije~ena je pqa~-

ka "Hipo Alpe Adrija# banke -

ekspoziture u Bosanskom Brodu.

Dva nepoznata lica su nasil-

nim otvarawem prozora toaleta

u{la u prostorije banke, ali ni-

su uspjela ni{ta da ukradu, jer

se ukqu~io alarmni ure|aj. Po-

licija je odmah do{la na lice

mjesta i konstatovala da su pqa~-

ku poku{ala da izvr{e dva lica,

koja su pobjegla. ¥ Sl. P.

TESLI] - Dvadeset{esto-

godi{wa N. C. iz Vrela, op{ti-

na Tesli}, izgubila je `ivot u

kupatilu svoje ku}e.

Dogodilo se to oko 21.20 ~a-

sova na Bo`i}, kada su je wen

mu` V. C. i svekar V. C. prona-

{li mrtvu u kadi.

Ni{ta, naravno, nije nago-

vje{tavalo tragediju, jer N. C.

je oti{la da se okupa. Me|utim,

po{to je neuobi~ajeno dugo osta-

la unutra, mu` se zainteresovao

za{to ve} ne izlazi iz kupatila.

Pozivao ju je, ali ona se nije ja-

vqala.

Bio je to dovoqan razlog da

mu` provali vrata i zatekne je

kao le`i i ne daje znake `ivota.

Noge su joj, prema izjavi mu-

`a, bile izvan kade, a glava unu-

tra. U isto vrijeme ~vrsto je u

ruci dr`ala tu{ bateriju.

Mu` i svekar pozvali su po-

liciju, izvr{en je uvi|aj, ali jo{

pouzdano nije utvr|en uzrok smr-

ti. Nesre}na ̀ ena je najvjerovat-

nije umrla od strujnog udara, ali

da li je zaista tako bilo, potvr-

di}e obdukcija, koja treba da se

uradi.

¥ Sl. P.

DOBOJ - Kriminalisti~ka po-

licija Centra javne bezbjednosti

Doboj, uz asistenciju policije iz

Pelagi}eva nastavila je istragu

na pronalasku ukradenih automobi-

la, saop{teno je u ovom centru.

U daqem pretresu auto-otpa-

da "Hobi#, vlasni{tvo I. V. u Lon-

~arima, op{tina Pelagi}evo, pro-

na|eni su i oduzeti dijelovi i

motori za "pasat 5#, za kojim je

Centar javne bezbjednosti Bawa

Luka raspisao potragu i "audi 4#,

koji je ukraden na podru~ju Lopa-

ra i za kojim potraga i Interpol.

Prona|ene su i oduzete, tako-

|e, i {asije za "pasat 5#, koji je

ukraden u [vajcarskoj i za kojim

je potragu raspisao, tako|e, Inter-

pol, kao i za "BMV 5# {vajcarskih

registarskih oznaka, za kojim su

provjere jo{ u toku.

Prilikom pretresa auto-otpa-

da "Hobi#, otkriven je i oduzet ve-

}i broj saobra}ajnih dozvola. Za

sada je utvr|eno da je jedna saobra-

}ajna dozvola falsifikovana.

U toku je rad na utvr|ivawu

vjerodostojnosti ostalih saobra-

}ajnih dozvola.

Na auto-otpadima "Hobi# i

"SLK# u Obudovcu kod [amca pro-

na|eno je i oduzeto {est vozila,

koja su u prethodna dva mjeseca

ukradena na podru~ju BiH i ino-

stranstvu i za kojim je tragao i In-

terpol.

Kriminalisti~ka policija

CJB Doboj podnije}e Okru`nom

tu`ila{tvu izvje{taj protiv S.

P., vlasnika auto-otpada SLK i I.

V., vlasnika auto-otpada "Hobi#,

koji se nalazi u bjekstvu, zbog

osnova sumwe da su po~inili kri-

vi~na djela te{ke kra|e, falsi-

fikovawa, prikrivawa i pomagawa.

Protiv S. P. bi}e podnesen za-

htjev za pokretawe postupka zbog

izvr{enih carinskih prekr{aja.

¥ Sl. PUHALO

BAWA LUKA

Zalutali metak ranio mladi}a

BAWA LUKA - Danijel Deli} (25), ro-

|en u Sarajevu, a nastawen u ulici Sloboda-

na Jovanovi}a 2 u Bawoj Luci, rawen je od za-

lutalog metka.

U Centru javne bezbjednosti Bawa Luka

nam je potvr|eno da je Deli} rawen 7. janu-

ara oko 21 ~as u ulici Majke Jugovi}a, kod

mosta "Venecija#. Rawen je u desnu ruku od

zalutalog zrna. Mladi} je zadr`an na Hi-

rurgiji radi ukazivawa qekarske pomo}i.

¥ V. J.

NESRE]A U NOVOM GRADU

Kobna igra pi{toqem NOVI GRAD - Na Badwe ve~e u Novom Gradu stra-

dao je policajac Dejan Rodi} (27) iz tog mjesta.

U Centru javne bezbjednosti Bawa Luka saznajemo da

se Rodi}, na`alost "igrao# svojim slu`benim pi{toqem

"TT# 7,62 milimetra. Sude}i prema pri~i poznanika i

gostiju u kafani "Mali#, gdje se nesre}a dogodila oko 20.25

~asova, Rodi} je bio pripit. Navodno je okretao pi{toq

i prema gostima kafane.

U jednom trenutku, vjerovatno misle}i da metak ni-

je u cijevi i da ga je izvadio, Rodi} je prislonio pi{toq

na usta i opalio.

Na `alost, "igra# je zavr{ila kobno.

¥ V. J.

12U REPUBLICI SRPSKOJ SVE ^E[]I SLU^AJEVI NESTANKA QUDI

POTRAGE NADE I STREPWE Protekle godine nestalo je 89 osoba,od kojih je 58 prona|eno. Devet ih jena|eno mrtvo, a o 22 nema nikakvihinformacija

Porodi~ne tragedije: Nestale ~esto nalaze u rijekama (foto-arhiva)

U BAWOLU^KOM NASEQU "BORIK"

Provocirao "{ahovnicom"

SELO VRELA KOD TESLI]A

Nastradala od strujnog udara

POSLIJE PRETRESA AUTO-OTPADA U OBUDOVCUI LON^ARIMA

VLASNICI U BJEKSTVU Osim dijelova nekoliko ukradenih automobilaza kojima traga policija, ali i Interpol, otkrivenoi nekoliko saobra}ajnih dozvola, od kojih je jedna bilafalsifikovana

Hrvatska zastava: Uznemirila gra|ane

(Snimio R. OSTOJI])

STATISTIKAZa posqedwe ~etiri godine u

Bawoj Luci prijavqen je nestanak

217 osoba, od toga su prona|ene ili

su se vratile ku}i 202, a 22 osobe

prona|ene su mrtve. Jo{ 15 lica

se vode kao nestala.

- Podaci ne moraju da budu u

potpunosti ta~ni, jer pretposta-

vqamo da nam nisu dostavqene sve

obustave za nestale koji su se sa-

mi vratili ku}i - rekao je Rade

Muti}.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

BAWA LUKA - Za vrijeme

bo`i}nih praznika na podru~-

ju bawolu~kog Centra javne bez-

bjednosti prijavqeno je 61 kri-

vi~no djelo. Uglavnom su to,

prema informacijama iz poli-

cije, bile kra|e i provale.

Lopovi su najve}u {tetu

pri~inili u Lakta{ima. U na-

sequ Bo{kovi}i ukraden je "au-

di A4# slovena~ke registraci-

je. Vlasnik Alen H. iz Kopra

o{te}en je za 70 hiqada mara-

ka.

Najve}i broj provalnih kra-

|a sa velikom materijalnom {te-

tom dogodio se u Bawoj Luci.

Iz stana J. P. u ulici Voj-

vode Stepe Stepanovi}a lopo-

vi su odnijeli zlatni nakit, pi-

{toq i kqu~eve od stana pri

~emu su vlasnika o{tetili za

6.000 maraka.

Nepoznata osoba provalila

je u ku}u J. K. u ulici Koste Vo-

jinovi}a i tom prilikom ukra-

la 4.700 maraka.

Provalnici su iz kafane

"Orao# u ulici Dujke Komjeno-

vi}a ukrali 1.800 maraka, razno

`estoko pi}e i dijelove sa apa-

rata za igrice "slot#. Vlasnik

A. B. o{te}en je za 4.000 mara-

ka.

Lopovi su iz ku}e S. A. iz

Kozarca ukrali torbicu u kojoj

se nalazilo oko 2.600 maraka,

dokumenti, mobilni telefon i

fotoaparat. Iz ku}e je ukrade-

na i muzi~ka linija "samsung#.

Materijalna {teta }e biti

utvr|ena naknadno.

D. V. iz ^okorskih Poqa na-

domak Bawe Luke prijavio je da

mu je neko u proteklih dvadese-

tak dana opqa~kao vikendicu

iz koje su odneseni razni apara-

ti u vrijednosti 2.500 maraka.

Bawalu~aninu J. P. nepozna-

ti lopov je iz ku}e u ulici Kra-

ji{kih brigada ukrao lap-top

ra~unar vrijedan 2.000 maraka.

Neko je provalio i u dvo-

spratnicu u ulici Hajduk Veq-

ka. U dijelu ku}e gdje stanuje Z.

K. lopov je vlasnika o{tetio

za 800 maraka, dok je sustanar R.

D. "pro{ao# samo sa premeta-

~inom po ku}i.

¥ V. J - @. Ma.

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI BAWA LUKA

Nosili {ta su stigli

PRIJEDOR - Ju~e ne{to po-

slije pono}i na regionalnom pu-

tu Prijedor - Qubija u mjestu

Dowa Qubija dogodila se saobra-

}ajna nesre}a u kojoj je smrtno

stradao Bori{a Babi} (38) iz

prijedorskog naseqa Tukovi.

Do nesre}e je do{lo kada je

automobil marke "reno 21# re-

gistarskih tablica 351-T-493, ko-

jim je upravqao Babi}, zbog br-

zine sletio sa ceste i prevrnuo

se nekoliko puta. Prema rije~i-

ma saobra}ajne policije koja je

vr{ila uvi|aj, Babi} je na licu

mjesta ostao mrtav. ¥ P. [.

NA PUTU PRIJEDOR - QUBIJA

Voza~ `rtva brze vo`we

DOBOJ - U mjestu Brezici,

u rejonu Borinog visa, na pod-

ru~ju op{tine Maglaj, u subotu

je poginuo lovac Momir Lazi}

(42).

^lana Lova~kog udru`ewa

"Fazan# iz Doboja je iz lova~-

ke pu{ke ubio wegov ro|ak

@eqko Jovi}, tako|e lovac.

Obojica su rodom iz Dowe Bo-

~iwe kod Maglaja gdje su `ivje-

li prije rata, odakle su izbje-

gli u Doboj.

Momir Lazi} je bio vla-

snik Auto-{kole "Ma~ije

o~i# u Doboju i predsjednik

Gradske sekcije lovaca pri

Udru`ewu "Fazan#, ka`u u

ovom udru`ewu.

Nesre}a se dogodila prili-

kom lova na divqe sviwe, koji su

lovci obavqali na ovom dijelu

planine Ozren.

- Lovci su bili raspore|eni

na me|usobnoj udaqenosti od po

~etrdeset metara. Lazi} je vje-

rovatno pri{ao malo bli`e i

Jovi} je mislio da je u pitawu

divqa `ivotiwa, pa je pucao -

ka`u u policiji Zeni~ko-doboj-

skog kantona koja je obavila uvi-

|aj.

Predsjednik Lova~kog udru-

`ewa "Fazan# Vojo Nari} isti-

~e da je u lovu na divqe sviwe

u~estvovalo 12 lovaca ovog

udru`ewa, od kojih su ve}ina bi-

li iz sekcije "Brezici#.

- Lovu se pridru`io i @eq-

ko Jovi}, koji nije ~lan na{eg

udru`ewa, ve}, kako sam saznao,

maglajskog. Na{i lovci na{li

su se na entitetskoj liniji gdje

se i dogodila ova nesre}a - is-

ti~e Nari}.

Na taj na~in, kratkotrajni

lov na divqe sviwe bio je, na-

`alost, posqedwe dru`ewe dva

ro|aka.

Nari} podsje}a da se sli~na

tragedija dogodila i 1994. godi-

ne i to na podru~ju Krwina.

- Zbilo se to u Dragalovci-

ma kada je u lovu, naravno neho-

tice, kum ubio kuma - ka`e Na-

ri}.

Nesre}ni Lazi} je na licu

mjesta izdahnuo. Wegovi po-

smrtni ostaci preba~eni su u

Kantonalnu bolnicu u Zenici,

gdje }e biti obavqena obdukci-

ja. @eqku Jovi}u je odre|en

pritvor.

¥ Sl. PUHALO

NESRE]A U BREZICIMA NA OZRENU

UBIO RO\AKA U LOVULovac @eqko Jovi}, misle}i da nailazi divqa~, pucaou ro|aka Momira Lazi}a koji je na licu mjesta izdahnuo

ponedjeqak, 10. januar 2005. CRNA HRONIKA 13

KRA\A AUTOMOBILA U SRPCU

Uhap{en lopovSRBAC - K. \. (21) iz sela Kri{kovci

uhap{en je zbog kra|e automobila "ford si-

jera# u nasequ Kukuqi, saop{tio je Centar

javne bezbjednosti Bawa Luka.

Kako saznajemo u Centru, uhap{eni je u

subotu ispred kafane "\in-|in# ukrao au-

tomobil nepoznatih registarskih tablica

vlasnika G. T.

Policija je u Kri{kovcima zaustavila

automobil i pri tom uhapsila kradqivca

koji je priznao izvr{ewe ovog krivi~nog

djela.

Ukradeni automobil vra}en je vlasni-

ku.

¥ @. Ma.

SU\EWE ZA UBISTVO ZORANA \IN\I]A

Nastavak ako Bagzi do|e

BEOGRAD - Pred Speci-

jalnim sudom u Beogradu ove ne-

djeqe nastavqa se su|ewe optu-

`enima za ubistvo premijera

Srbije Zorana \in|i}a, 12.

marta 2003. godine, javila je Be-

ta.

Nastavak su|ewa zakazan je

za 13. januar, ali samo pod uslo-

vom da do tog datuma u Srbiju

bude izru~en optu`eni Dejan

Milenkovi} Bagzi, koji se na-

lazi u pritvoru u Gr~koj.

Za ubistvo premijera je, po-

red komandanta JSO Milorada

Ulemeka, optu`en i zamjenik

komandanta jedinice Zvezdan

Jovanovi}, pripadnik JSO Sa-

{a Pejakovi}, biv{i pripad-

nik BIA Branislav Bezarevi},

kao i nekoliko ~lanova takozva-

nog kriminalnog zemunskog kla-

na. ¥

Dejan Milenkovi} Bagzi: Jo{ nije izru~en (Foto-arhiva)

PRIJEDOR

Priveden diler

PRIJEDOR - Prijedorska po-

licija uhapsila je S. J. (24) iz Pri-

jedora, za koga se osnovano sumwa

da se ve} izvjesno vrijeme bavi ras-

turawem heroina, saop{teno je da-

nas Srni u Stanici javne bezbjed-

nosti Prijedor.

Policija je krajem ove sedmi-

ce u pretresu porodi~nog stana S.

J. prona{la paketi} sa sme|im

prahom, koji podsje}a na heroin.

U paketi}u se nalazilo 9,45

grama sumwive supstance, ~iji je

uzorak proslije|en bawolu~kom

Kriminalisti~ko-tehni~kom cen-

tru na analizu. Prilikom pretre-

sa policija je privela jo{ jednog

mu{karca pod pretpostavkom da je

jedna od stalnih mu{terija S. J.

Nakon obavqenih istra`nih

radwi, S. J. je uz odobrewe nadle-

`nog tu`ila{tva proslije|en u

istra`ni zatvor Tuwice i odre|e-

na mu je mjera pritvora u trajawu

do 30 dana, dok je drugo lice pu{te-

no. ¥

SOFIJA - [ef bugarske poli-

cije Bojko Borisov upozorio je na mo-

gu}a ubistva nakon {to je u Holandi-

ji razbijena me|unarodna mre`a {ver-

cera cigaretama, u koju su, osim Ho-

lan|ana, umije{ani i dr`avqani Bu-

garske i BiH, javila je Srna.

U petak je u Holandiji razbijena

kriminalna grupa koja se bavila

{vercovawem cigareta.

U akciji holandske policije uhap-

{eni su jedan bugarski gra|anin, ~e-

tiri holandska i dva dr`avqana BiH,

me|u kojima i brat Albanca sa hrvat-

skim paso{em Farida Top~agi}a,

uhap{enog prije dvije godine Bugar-

skoj.

Farid Top~agi} uhap{en je 23.

marta 2003. godine na prelazu "Kalo-

tina# na granici Bugarske sa Srbijom

i Crnom Gorom u poku{aju da prene-

se dva minobaca~a. To~agi}u je tada

izre~ena uslovna kazna u Bugarskoj.

U Sofiju }e u ponedjeqak, u vezi

sa razbijawem me|unarodnog kanala

za trafiking cigareta, da doputuje

predstavnici holandskih i wema~kih

policijskih organa. ¥

AKCIJA HOLANDSKE POLICIJE

Prekinut {verc cigareta

SOKOLAC - U subotu u ranim jutar-

wim ~asovima izbio je po`ar u prodav-

nici preduze}a "Onogo{t# vlasnika Mi-

lomira Nogo{ti}a, u Glasina~koj ulici

u Sokocu. Izgorjela je roba koja se nala-

zila u prodavnici i u magacinu ispred

we.

Malo je nedostajalo da se vatra iz pro-

davnice, smje{tene u podrumu, pro{iri

na cijelu ku}u. Po`ar je lokalizovan br-

zom intervencijom vatrogasaca. Nije bi-

lo povrije|enih, ali je materijalna {te-

ta velika.

U Centru javne bezbjednosti Isto~no

Sarajevo potvr|eno nam je da je ovaj cen-

tar obavije{ten o po`aru oko 3.50 ~aso-

va. ^im su vatrogasci lokalizovali po-

`ar, obavqen je uvi|aj. Utvr|eno je da je

u po`aru uni{ten ve}i dio prodavnice

preduze}a "Onogo{t#, kao i pomo}ni obje-

kat ispred prodavnice, te da je izgorjela

za sada neutvr|ena koli~ina robe {iro-

ke potro{we. Istraga koja je u toku tre-

ba da utvrdi uzroke i posebno odgovori

na pitawe da li je po`ar podmetnut.

- Najvjerovatnije je da se radi o pod-

metawu po`ara. U toku je rad na otkriva-

wu izvr{ilaca ovog krivi~nog djela, po-

tvr|eno nam je u Centru javne bezbjedno-

sti Isto~no Sarajevo.

Prije dvadesetak dana provaqeno je u

stan vlasnika preduze}a "Onogo{t#. Tom

prilikom provalnici su iz Nogo{ti}e-

vog stana odnijeli oko 30 hiqada maraka

i znatnu koli~inu zlatnog nakita.

¥ B. G.

PO@AR U SOKOCU

Izgorjela prodavnica

SREBRENICA - Pa{a Mustafi}

(67), povratnica u srebreni~ko selo Pe-

}i{ta, iznad Poto~ara, smrtno je stra-

dala od eksplozije mine, javila je Sr-

na.

^iste}i {ikaru uz put do svoje ku-

}e, Pa{a je u subotu poslijepodne u po-

podnevnim ~asovima aktivirala minu

zaostalu iz pro{log rata.

Na podru~ju srebreni~ke op{tine

jedan dio minskih poqa je obiqe`en,

ali ima i neidentifikovanih minira-

nih povr{ina, {to predstavqa velike

te{ko}e tamo{wem stanovni{tvu. ¥

SREBRENICA

Poginula od zaostale mine

BAWA LUKA - Policija je

uhapsila Radomira Vu~kovi}a (20),

zbog sumwe da je u~estvovao u kra-

|i "pasata# sredinom novembra. ¥

. . .GRADI[KA - Dejan Rapi}

(25) te{ko je povrije|en kada je

svojim automobilom sletio sa pu-

ta Gradi{ka - Dubica u mjestu ^a-

trwa. ¥

. . .BAWA LUKA - U no}i izme-

|u 5. i 6. januara na objektu Islam-

ske vjerske zajednice u izgradwi, u

ulici [pire Bocori}a neko je na-

pisao grafite "Hotel Srbija#,

"Bje`'te odavde#... Istraga je u to-

ku. ¥ V. J.

. . .KOZARSKA DUBICA - M.

M. prijavila je policiji svoju se-

stru N. D. jer ju je poslije kra}e sva-

|e ubola no`em u ruku. ¥

. . .KOTOR VARO[ - Milivoje

Bo`i~kovi} prijavio je nestanak

svog brata Nenada Bo`i~kovi}a

(40). On je naveo da je Nenad Bo`i~-

kovi} 5. januara oko 7.30 ~asova

oti{ao od ku}e u nepoznatom prav-

cu i nije se vratio. ¥

. . .PRWAVOR - Policija je, u

okviru akcije "Falsifikat# pri-

vremeno oduzela automobil marke

"vento# (727-T-102) vlasnika M. M.

iz naseqa Li{wa. ¥ @. Ma.

. . .DOBOJ - B. V. (61) iz Kara-

novca, op{tina Petrovo, izvr{io

je samoubistvo vje{awem zavojem

o kvaku na vrata na Odjeqewu hi-

rurgije Op{te bolnice "Sveti apo-

stol Luka# u Doboju. On je bio pa-

cijent u ovoj bolnici. ¥ Sl. P.

TELEGRAF

HAG - Poslije tronedjeqne

pauze zbog bo`i}nih i novogodi-

{wih praznika u sudnicama Ha-

{kog tribunala ove nedjeqe bi-

}e nastavqeno nekoliko su|ewa,

javio je Tanjug.

Uz proces biv{em predsjed-

niku Srbije i Savezne Republike

Jugoslavije Slobodanu Milo{e-

vi}u koji se nastavqa u utorak,

nastavqaju se i su|ewa pripadni-

cima Oslobodila~ke vojske Ko-

sova (OVK) Fatmiru Limaju, Isa-

ku Musliuu i Haradinu Baqi, te

ratnim komandantima bo{wa~ke

Armije BiH, Naseru Ori}u, Enve-

ru Haxihasanovi}u i Amiru Kubu-

ri.

Kao prvi svjedoci odbrane

Slobodana Milo{evi}a u nastav-

ku su|ewa, koje je po~elo 12. fe-

bruara 2002. godine, u utorak bi

trebalo da se pojave nekada{wi

vojnici mirovnih misija, Francuz

Patrik Bario i wegova zemqaki-

wa Ev Krepen za koje je francu-

ska agencija AFP ju~e navela da

su "poznati po prosrpskom djelo-

vawu#.

U procesu protiv Limaja, Mu-

sliua i Baqe, Tu`ila{tvo }e na-

staviti da izvodi svjedoke koje su

ovi pripadnici OVK dr`ali i

mu~ili u logoru Lapu{nik u qe-

to 1998.

Kqu~na ta~ka optu`nice je

smrt 22 zato~enika u ovom impro-

vizovanom logoru - deset Srba i

12 Albanaca, progla{enih "kola-

boracionistima srpskih vlasti#.

Dokazni postupak optu`be bi-

}e nastavqen na su|ewu Naseru

Ori}u, biv{em zapovjedniku Ar-

mije BiH u podru~ju Srebrenice,

koji se tereti za napade na srpska

sela u tom regionu i zlostavqawa

zato~enika u srebreni~koj poli-

cijskoj stanici od qeta 1992. do

proqe}a 1993.

Na su|ewu generalu Haxihasa-

novi}u i pukovniku Kuburi u to-

ku je dokazni postupak odbrane.

Biv{i komandanti bo{wa~-

ke Armije BiH u sredwoj Bosni

terete se, po principu zapovjedne

odgovornosti, za zlo~ine koje su

nad hrvatskim i srpskim civili-

ma i ratnim zarobqenicima 1993.

po~inili wihovi podre|eni, kao

i strani ratnici, takozvani muxa-

hedini.

Izvo|ewem svjedoka, mahom

biv{ih pripadnika jedinica ko-

jima su komandovali optu`eni,

odbrana nastoji da doka`e da ni

Haxihasanovi}, ni Kubura nisu

imali nikakve zapovjedne nadle-

`nosti nad muxahedinima. ¥

OVE NEDJEQE NASTAVQA SE NEKOLIKO PROCESA U HA[KOM TRIBUNALU

MIROVWACI SVJEDOCI MILO[EVI]APored biv{eg predsjednika Srbije i Savezne RepublikeJugoslavije u sudnici }e se pojaviti Naser Ori},Kosovska trojka, Enver Haxihasanovi} i Amir Kubura

Slobodan Milo{evi}: Ispituje Francuze(Foto-arhiva)

Trojici nekada{wih bo{wa~-

kih zapovjednika uskoro }e se u

sudnicama Ha{kog tribunala pri-

dru`iti i wihov nadre|eni, biv-

{i na~elnik [taba Vrhovne ko-

mande bo{wa~ke Armije BiH Se-

fer Halilovi}.

Halilovi} je optu`en, po na-

~elu komandne odgovornosti, za

zlo~ine koje su snage pod wego-

vom komandom po~inile septem-

bra 1993. nad hrvatskim civili-

ma u selima Grabovica i Uzdol.

Na redovnoj statusnoj konfe-

renciji u utorak 11. januara bi}e

razmotreno i da li je sve sprem-

no za po~etak su|ewa i bi}e odre-

|eno vrijeme Halilovi}evog po-

vratka u pritvorsku jedinicu UN

u [eveningenu.

HALILOVI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 10. januar 2005.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

PROCVJETALE VISIBABEU HERCEGOVINI

Prvi znakoviproqe}a

TREBIWE - Trebiwci odavno

ne pamte topliji po~etak januara, jer

se dnevne temperature kre}u i do 14

stepeni, a ispod manastira Tvrdo{,

u zavjetrini i prisojnim stranama

iznad Trebi{wice, uveliko cvjeta-

ju visibabe, kao vjesnici proqe}a!

Ispod podruma i zidina ovog

drevnog srpskog manastira ovih da-

na dime se rakijski kazani, pravi se

manastirska prepe~enica i ve} zna-

no - tvrdo{ko vino, a pojedini doma-

}ini, uz pozdrave koji prili~e ovim

blagim danima, ve} pitaju.

- Kad }e po~eti orawe?

Stariji, opet, vrte glavom i ka-

`u "zelen Bo`i} nosi bijeli Vas-

krs#, predskazuju}i o{tru zimu u

martu i aprilu. U planinskom dije-

lu Hercegovine no}i su mrazne i tem-

perature se spu{taju ispod nule, a po

narodnom vjerovawu - kad je Bo`i}

mrazan, narod je slo`an, ili - ako je

Bo`i} swe`niji - Srbin je ja~i, ali

su dani tako|e vedri, sun~ani i vre-

menski stabilni.¥ M. B.

DOBOJ - U protekle tri go-

dine koliko postoji, Fond za

razvoj i unapre|ewe poqopri-

vrede u op{tini Doboj podije-

lio je 170 hiqada maraka kredi-

ta. Bilo je predvi|eno i vi{e

novca, ali op{tina je pro{le

godine Fondu ostala du`na ci-

jelih 60 hiqada maraka.

- Trebalo je da dobijemo 110

hiqada, ali poqoprivrednici

su zakinuti za 60 hiqada mara-

ka i mislim da je taj novac za

nas izgubqen. Za ovu godinu smo

se izborili da u buxetu bude iz-

dvojeno 100 hiqada, iako je pri-

jedlog bio da se Fondu da samo -

40 hiqada maraka, kao 2002. go-

dine kada je osnovan, ka`e pred-

sjednik Fonda za razvoj poqo-

privrede Nikola Ninkovi}.

On je izrazio nezadovoqstvo

odnosom op{tinskih struktura

prema Fondu, a time i razvoju

poqoprivrede.

- Ne{to na tom planu mora

da se mijewa. Jer, sve je vi{e

radnika iz privrede koji ostaju

bez posla, a imaju zemqu. Me|u-

tim, nemaju sredstava za organi-

zovanu proizvodwu, a kredit iz

Fonda bi dobro do{ao. Na taj

na~in mogli bismo da rije{imo

problem egzistencije za mnoge

porodice - veli Ninkovi}.

Po{to je rije~ o malim su-

mama i visina kredita se kre}e

od dvije do pet hiqada maraka, a

rok otplate zavisi od toga u {ta

se novac ula`e. Ako je, na pri-

mjer, usmjeren u vo}arstvo onda

je rok 36 mjeseci uz grejs period

od godinu do godinu i po dana.

- Korisnici kredita pla}a-

ju samo dva odsto kamata, a osta-

lih {est procenata regresira

Ministarstvo za poqoprivredu.

Taj novac plasira se putem mi-

krokreditne organizacije Do-

boj, koja djeluje pri Poqopri-

vrednoj stru~noj slu`bi. U po-

sqedwe vrijeme kredit se najvi-

{e tra`i za vo}arstvo po ~ijoj

proizvodwi je dobojska op{tina

nekad bila poznata, nagla{ava

Ninkovi}.

Prije rata ovdje je bilo ja-

ko preduze}e "Bosanka#, jedan od

najboqih proizvo|a~a sokova u

biv{oj Jugoslaviji.

- Interesovawe poqopri-

vrednika za dobijawe kredita je

zaista veliko, nemamo nikakvih

problema u vra}awu kredita, ali

te{ko}e se javqaju kada je u pi-

tawu plasman vi{ka proizvoda,

pri~a direktor Fonda.

Fond je, u saradwi sa ovda-

{wim Poqoprivrednim zavo-

dom, izradio program razvoja vo-

}arstva u koji je bilo ukqu~eno

pedeset porodica i prema dogo-

voru dostavio ga nadle`nom mi-

nistarstvu.

- Trebalo je da na marku ko-

ju mi obezbijedimo, od Mini-

starstva dobijemo jo{ jednu.

Predvidjeli smo za taj projekat

200 hiqada maraka i od Vlade

smo tra`ili jo{ toliko nepo-

vratnih sredstava, takav je bio

dogovor. Za sada nema nikakvog

odgovora i ne znamo kakva je sud-

bina ovog zna~ajnog projekta,

veli Ninkovi}.

Ove godine od op{tine sqe-

duje 100 hiqada maraka, a do

marta Fond }e imati 80 hiqa-

da maraka povratnih sredsta-

va.

- Na to }e Mikrokreditna

organizacija dodati 25 hiqada

maraka, tako da }emo mo}i da

poqoprivrednike kreditiramo

sa ukupno 205 hiqada i uglav-

nom }emo ih podijeliti za raz-

voj vo}arstva, ka`e Nikola

Ninkovi}.

¥ Sl. PUHALO

FOND ZA RAZVOJ POQOPRIVREDE U OP[TINI DOBOJ

OP[TINA ZAKINULA SEQAKEZa ovu godinu obezbije|eno je 100 hiqada maraka u buxetu op{tine za razvoj poqoprivrede.Krediti za razvoj vo}arstva

14

DERVENTA - Po~etkom

ove godine derventski Dom

zdravqa po~eo je i sa prakti~-

nom primjenom koncepta poro-

di~ne medicine. Prva iskustva

su veoma dobra i pretpostavqa

se da }e novi oblik zdravstve-

ne za{tite biti daleko boqi u

odnosu na prethodni.

U toku priprema za primje-

nu koncepta porodi~ne medici-

ne timovi zdravstvenih radni-

ka u prethodnoj godini regi-

strovali su vi{e od tri hiqa-

de porodica, sa devet hiqada

~lanova, na koji na~in je evi-

dentirano oko 90 odsto gra|a-

na na podru~ju grada.

Na ovaj na~in zavr{en je

terenski rad medicinskog oso-

bqa, te obezbije|eni osnovni

preduslovi za opremawe pro-

storija za porodi~nu medicinu

u derventskom Domu zdravqa.

U drugom dijelu akcije oba-

vqeni su gra|evinski radovi na

ure|ewu prostora za porodi~-

nu medicinu. Vrijednost ovog

projekta iznosila je 42 hiqade

maraka, od ~ega je 33 hiqade

obezbije|eno iz {vajcarskog

TAMI projekta, a devet hiqa-

da maraka iz buxeta op{tine

Derventa.

- Ovim novcem opremqene

su ~etiri ambulante porodi~ne

medicine, u kojima }e raditi

osam medicinskih timova, a rad

timova porodi~ne medicine od-

vija se svakodnevno u dvije smje-

ne. Pacijenti preglede i dola-

ske kod qekara zakazuju putem

telefona, a prednost ovakvog

na~ina rada je u tome da nema vi-

{e ~ekawa po hodnicima, kao

{to je to bilo ranije. Sada svi

pacijenti znaju kom qekaru tre-

ba da se obrate i u koje vrijeme

treba da do|u na pregled, ka`e

direktor Doma zdravqa Mirko

[aran.

On veli da }e poslije janu-

arskih praznika zapo~eti ak-

tivnosti na registraciji paci-

jenata na seoskom podru~ju, a

osnovni preduslovi su obezbi-

je|eni na podru~ju Osiwe, Ka-

lenderovaca i Male So~anice.

Istovremeno, gradi}e se i

opremati ambulante u drugim

selima, a predvi|eno je da do

kraja 2005. godine porodi~na

medicina bude zastupqena u ve-

}em broju derventskih seoskih

naseqa. Sve ove aktivnosti bi-

}e finansirane dijelom iz vla-

stitog xepa i dijelom iz op-

{tinskog buxeta. Ra~una se i

na pomo} me|unarodnih orga-

nizacija, kao i u~e{}a gra|ana

u pojedinim mjesnim zajednica-

ma i selima.

¥ S. P.

RAZVOJ PORODI^NE MEDICINE U DERVENTI

KOTOR VARO[ - Iako je u

toku 2004. godine sa evidencije

kotorvaro{kog Biroa za zapo-

{qavawe, radi zaposlewa, "bri-

sano# 383 lica, na evidenciji se

i daqe nalazi veliki broj onih

koji o~ekuju radno mjesto. Kra-

jem pro{le godine na evidenci-

ji se nalazilo ukupno 2.265 lica.

Wih 160 na Biro je prijavqeno u

decembru.

Prema rije~ima Milana Ba-

{i}a, organizatora poslova u Bi-

rou, me|u novoprijavqenim li-

cima, najbrojniji su radnici ko-

torvaro{ke Fabrike ma{ina

"Jel{ingrad# koji poslije ste~a-

ja o~ekuju nov~anu naknadu od Za-

voda za zapo{qavawe.

Me|u nezaposlenima je najvi-

{e kvalifikovanih radnika, ~ak

1.011, zatim nekvalifikovanih

(740) i tehni~ara (348). Na evi-

denciji se nalazi dvadeset lica

sa visokom i jedanaest sa vi{om

stru~nom spremom. Od ukupnog

broja evidentiranih, oko ~etrde-

set odsto su `ene.

U Birou isti~u da su izmjena-

ma i dopunama Zakona o zapo{qa-

vawu poslodavci obavezni oba-

vijestiti Biro o potrebama za

radnicima, te dostaviti izvje-

{taj o zasnivawu i prestanku rad-

nog odnosa. Me|utim, ve}ina po-

slodavaca navedenu odredbu ne

po{tuje, {to ote`ava posredo-

vawe Biroa u zapo{qavawu.

Imaju}i u vidu slo`enost

problema nezaposlenosti i ogra-

ni~ene mogu}nosti zapo{qava-

wa neophodno je da lokalna za-

jednica preduzme hitne mjere u

ciqu stimulisawa poslodavaca -

ka`e Milan Ba{i}.

¥ D. K.

ZAPO[QAVAWE U KOTOR VARO[U GRANI^NI PRELAZ U GRADI[CI

\ Derventa: Porodi~na medicina novi oblik zdravstvene za{tite

\ Gradi{ka: Kra}e zadr-`avawe na granici

Gosti odlaze

GRADI[KA - Na izlaz iz

Republike Srpske na grani~nom

prelazu Gradi{ka putnici su ju-

~e ~ekali pola sata. Grani~ari

ka`u da }e se gu`ve na izlazu za-

dr`ati i u no}nim satima.

Slu`benici grani~ne slu-

`be o~ekuju da vi{e ne}e biti

ve}ih zadr`avawa na granici na

kraju vikenda.

¥ B. V.

PRIJEDOR

Kvarovi u Toplani PRIJEDOR - Direktor Cen-

tralne toplane Prijedor Dra-

gan Savanovi} upozorio je po-

tro{a~e da budu u svojim stano-

vima prema rasporedu istaknu-

tom na stambenim zgradama, ali

i da poku{aju obezbijediti kqu-

~eve kom{ija, koji trenutno ne

borave u svojim stanovima, kako

bi bile sprije~ene {tete mogu-

}e pri pu{tawu vode u radijato-

re.

Direktor je kazao da je eki-

pama Centralne toplane jedini

neradni dan bio Bo`i}, a sve

ostale dane tokom januara }e ra-

diti na terenu kako bi uo~ava-

li i otklawali brojne kvarove

na mre`i.

Savanovi} je kazao da zbog

kvarova nastalih tokom prote-

klih 12 godina, koliko Prije-

dor~ani nisu imali uredno cen-

tralno grijawe, nije mogu}e pre-

cizirati kada }e cijeli grad

imati grijawe. Centralna to-

plana u Prijedoru pokriva 220

hiqada kvadratnih metara stam-

bene povr{ine i 63 hiqade kva-

dratnih metara poslovnog i

{kolskog prostora.

¥ P. [.

[AMAC - Otac Vlade Mal-

nara bio je Slovenac koji se

o`enio Slavonkom, a u [amcu

je otvorio ~asovni~arsku rad-

wu 1946. godine. U [amcu je sa-

tove popravqao pune 33 godine,

sve do 1979. kada je umro. Radwu

je naslijedio wegov sin Vlado

koji je na zanat kod oca stupio

1970. godine. Od o~eve smrti sve

poslove u ~asovni~arskoj rad-

wi preuzeo je Vlado gdje i danas

radi.

- Od popravki satova se ne-

kada lijepo `ivjelo. Sve {to

smo stekli, dugujemo satovima,

ka`e Vlado. On govori da je

uo~i rata napustio [amac, jer

je 70 odsto gra|ana iz tog gra-

da odlazilo bilo kuda. U ratu

je moja radwa, kao i mnoge dru-

ge, bila o{te}ena. Popravio

sam je i osposobio za rad. Mom

povratku su se iskreno obra-

dovali svi [am~ani, veli Vla-

do.

U ovom gradu sajxija Mal-

nar ima dosta prijateqa ste~e-

nih i za `ivota wegovog oca.

Op{tina mu je po povratku po-

slije rata dosta pomogla.

- Svi su me objeru~ke pri-

hvatili. Moram pomenuti bar

neka imena qudi koji su mi po-

mogli - Mirko Luki}, ^edomir

Simi}, Qubomir Mijani}, Si-

mo Bo`i}... isti~e Vlado. I sa-

da ka`e da ima posla, ali mawe.

Ja volim ovaj posao i grad [a-

mac. Meni je sada najva`nije

platiti obaveze dr`avi, a meni

ako {ta ostane, dobro je.

U [amcu su prije rata, os-

im Malnara, bile jo{ tri ~a-

sovni~arske radwe. I sve su

imale dovoqno posla i dobro

se zara|ivalo.

- Otkucaji sata su otkucaji

moga srca, ka`e Vlado. Ni{ta

qep{e nema od dru`ewa sa sa-

tovima. Svaki sat ima svoje sr-

ce i du{u. Otkucaji mnogobroj-

nih satova u mojoj radwi su naj-

qep{i akordi muzike za moju

du{u. Iako su sada neka druga

vremena kada su napravqeni mo-

derniji satovi, ipak postoje i

oni koje vlasnici dugo koriste

i vole. Takvi se donose u moju

radwu, a ne oni za jednokratnu

upotrebu, govori ~asovni~ar.

- Svaki dan u moju radwu na-

vrati poneka mu{terija, a po-

{to nema puno posla, svaki od

wih uz malo ~ekawa ima popra-

vqen sat - veli Vlado.

Wegove mu{terije nisu sa-

mo [am~ani. Oni dolaze i iz

susjednih gradova, jer u malo ko-

jem gradu u okolini ima ~asov-

ni~ara. Dolaze qudi iz Derven-

te, Bosanskog Broda i drugih

mjesta, pri~a Vlado Malnar.

- Volio bih, ka`e, da i u

mojoj porodici, poslije mene, i

daqe ostane da ̀ ivi ovaj, po me-

ni, lijep zanat.

¥ V. ANTI]

ZANATI KOJI OPSTAJU

SATOVI @IVOT ZNA^E

\ Stari zanatlija: Vlado Malnar za svojim rad-nim stolom

VO]ARSTVOMnogo mawe op{tine od

Doboja, kao recimo Lakta{i,

Srbac, Prwavor, izdvajaju dale-

ko vi{e sredstava za razvoj po-

qoprivrede, ka`e direktor

Fonda za razvoj poqoprivrede

Nikola Ninkovi}.

Br`e se ozdravi

Metalci na birouKrajem pro{le godine na evidenciji se nalazilo 2.265 lica. Na Biro wih 160 prijavqeno u decembru

Zanat sam naslijedio od oca, a satove su popravqalimoj djed, pradjed i ~ukundjed, ka`e Vlado Malnar, jedini ~asovni~ar u [amcu

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 10. januar 2005. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

PROBLEMI SA NARKOMANIJOM U PRIJEDORU

\Prijedor: Nestalo i droge i brige za narko-mane

PRIJEDOR - Nakon {to je

polovinom decembra pro{le go-

dine prekinut lanac trgovine ek-

stazijom i kokainom, na vrata

prijedorske neuropsihijatrije sve

~e{}e kucaju prijedorski zavi-

snici narkotika tra`e}i pomo}.

Takvu pojavu ovda{wi neu-

ropsihijatri ne pamte, jer su pri-

jedorski narkomani u vrlo malom

broju bili pacijenti ovog bol-

ni~kog odjela. Neuropsihijatar

primarijus dr Tomislav Elenkov

ka`e da je posqedwih dana primi-

je}eno veliko uznemirewe osoba

koje u`ivaju drogu.

- U posqedwih tridesetak go-

dina ne pamtim da su se u ovoli-

kom broj narkomani obra}ali qe-

karima. Precizan broj onih koji

su u posqedwe vrijeme tra`ili od

nas pomo} nemam, ali ako se uzme

da se wih, najmawe dvoje - troje,

dnevno obra}aju za pomo} to jasno

govori o krizi koja je zavladala

unutar wihovih redova. Osim to-

ga primije}eno je da oni u posqed-

we vrijeme sve vi{e opsijedaju

du{evne bolesnike uzimaju}i od

wih lijekove. Primije}eno je wi-

hovo povezivawe sa psihoti~nim

bolesnicima koji, zbog uzimawa

neurolektika, moraju dobiti i

lijek antiparkisonik, a koji za-

visnici mije{aju u koka kolu ili

ga spajaju sa ve} ranije nabavqe-

nim smje{ama droga ~ime bi uve-

}ali wihovu te`inu i dejstvo -

poja{wava Elenkov.

On isti~e da je veliki broj

narkomana u posqedwe vrijeme

iskazao voqu za lije~ewem, jer

nisu vi{e u stawu da izdr`e kri-

zne situacije i stalnu potragu za

narkoticima.

Dodu{e, ka`e doktor Elen-

kov, ima i onih koji se odlu~uju

za lije~ewe nadaju}i se da }e na

taj na~in dobijati odre|ene doze

narkoti~kih sredstava.

- Oni koji tako misle zava-

ravaju se, jer na{ sistem lije~e-

wa nije takav. Onaj ko se odlu~i

za lije~ewe, on prije svega mora

imati jaku voqu. Samo na taj na-

~in mo`e pro}i dug, a u odre|e-

nim fazama i krizni period. Bez

te voqe svaki poku{aj je bezuspje-

{an - tvrdi Elenkov i dodaje da

je problem narkomanije u Prije-

doru vrlo izra`en i da mnogi jo{

ni{u svjesni dokle su dileri sve

stigli.

Narkoti~ka sredstva rastu-

raju se i po osnovnim {kolama.

- Imao sam dva slu~aja i to u

jednoj osnovnoj {koli gdje su u

narkomaniju zakora~ila djeca od

devet godina. Oni koji trguju dr-

ogama ne prezaju od ni od ~ega.

Ciq im je samo prodati {to vi-

{e ne obra}aju}i pa`wu da tru-

je djecu koja jo{ nisu ni svjesna

{ta je to droga - isti~e Tomislav

Elenkov. ¥ P. [.

Dileri me|u osnovcima

LIJE^EWENa prijedorskoj neuropsi-

hijatriji nemamo uslove za li-

je~ewe zavisnika o narkotici-

ma, ali i pored toga nastojimo

pru`iti pomo} svima u grani-

cama u kojima to mo`emo. Ima-

li smo dosta uspjeha u tome, gle-

daju}i na uslove u kojima radi-

mo. Me|utim, neophodno je ovom

problemu posvetiti vi{e pa-

`we. To zna~i da je neophodno

izdvojiti sredstva za stvarawe

uslova za lije~ewe zavisnika.

Wih mogu obezbijediti jedi-

no nadle`ne dr`avne slu`be,

koje po svemu sude}i ovaj pro-

blem ne shvataju ozbiqno. Jer da

to shvataju do sada bi ve} ima-

li ustanovu koja bi bila speci-

jalizovana za lije~ewe narko-

mana - ka`e Tomislav Elenkov.

GRADI[KA - Na~elnik op-

{tine Nikola Kraguq obe}ava

gra|anima Gradi{ke da }e se ove

godine po~eti rje{avati pitawa

gradskog trga, ali i neki drugi

problemi. Tako }e ovaj grad na

proqe}e dobiti novu uli~nu ra-

svjetu, dok }e sredstva biti ulo-

`ena i u izgradwu gradskih uli-

ca.

Plan rada na~elnika obuhva-

ta i obnovu odnosno izgradwu ho-

tela, a poslije preseqewa op-

{tinske administracije u novu

zgradu, gra|ani }e imati prili-

ku da vide i postavku Zavi~ajnog

muzeja.

- Prostor ispred Doma kultu-

re idealna je prilika za izgrad-

wu gradskog trga. Gradi{ka jo{

nema rije{eno to pitawe, iako

svaki grad ima svoj trg - kazao je

na~elnik Kraguq i istakao da }e

se ove godine po~eti rje{avati i

imovinsko pravni odnosi.

Gradske ulice, ka`e na~el-

nik, "izgledaju katastrofalno#,

pa bi se i ti problemi morali

po~eti rje{avati odmah poslije

izrade plana grada.

- Zbog presijecawa grada gra-

ni~nim prelazom, primorani smo

da ubrzano prosijecamo pojedine

ulice, jer je u gradu nemogu}e nor-

malno odvijawe saobra}aja - ka-

`e Kraguq.

On dodaje da to zahtijeva rje-

{avawe mnogih imovinsko prav-

nih pitawa, ali i to da }e prio-

ritet biti prosijecawe glavne Vi-

dovdanske ulice. Za te poslove po-

trebno je iz buxeta izdvojiti ne-

koliko stotina hiqada maraka.

- Ove godine ne}emo biti u

prilici da ula`emo u gradwu

ulica jer je op{tinski buxet za-

du`en dva miliona i 800 hiqada

maraka za izgradwu seoskih pu-

teva. Jer u posqedwe ~etiri go-

dine izgra|eno je 130 kilometa-

ra seoskih putnih pravaca - is-

takao je Kraguq.

Prema wegovim rije~ima na

proqe}e }e op{tina Gradi{ka da-

ti preduze}u "Simens# na upra-

vqawe uli~nu rasvjetu, i to na de-

set-petnaest godina. To podrazumi-

jeva potpunu rekonstrukciju ra-

svjete ali i izgradwu gradskih uli-

ca u kojima nije bila uli~na rasvje-

ta ili je u toku rata uni{tena.

U ratnom periodu uni{ten

je i jedini hotel u gradu, koji se

nalazi na obali Save. Preduze-

}e "Sava# koje upravqa hotelom

je privatizovano. Me|utim, ho-

tel ni poslije toga nije obno-

vqen, niti je po~eo raditi.

- Kupac dr`avnog dijela kapi-

tala preduze}a "Sava# po pitawu

obnove hotela ni{ta ne radi. Ho-

tel je jo{ uvijek bez gostiju iako

grad ne mo`e bez wega. Obavi}e-

mo razgovore sa vlasnikom dr`av-

nog dijela kapitala, i sa qudima

koji su zainteresovani za obnovu

ili izgradwu hotela kako bi se to

{to prije rije{ilo - isti~e Ni-

kola Kraguq.

Na~elnik Kraguq ka`e da

grani~ni prelaz ne stvara ni-

kakvu prednost ovom gradu. Me-

|utim, Gradi{ka bi dizawem

kulture na vi{i nivo mogla

privu}i prolaznike, a to bi do-

prinijelo i privrednim aktiv-

nostima.

¥ B. VELENDE^I]

GRADI[KA U O^EKIVAWU AKCIJA[KOG PROQE]A

NOVO LICE GRADA

\Gradi{ka: Problema sve mawe

TREBIWE - Seoska ku}a

Dragana Spai}a iz mjesta Grab, na

zuba~koj visoravni iznad Trebi-

wa, pre`ivjela je rat. Me|utim,

posqedwih godinu i po dana po-

pucala je, a kroz pukotine se mo-

`e provu}i ruka. Wegov ro|ak i

kom{ija Radovan Spai} pukoti-

ne na ku}i zatvara silikonom.

Idemo daqe kroz selo. ^atr-

wa Jovana Spai}a, koja u ovim

bezvodnim krajevima `ivot zna-

~i, nije pu{tala vodu, ali nakon

najnovijih aktivnosti Sfora na

uni{tavawu municije i eksplo-

zivnih sredstava, wen zid je vla-

`an i daqe puca, a voda lagano

oti~e.

Naizgled idili~no, tipi~no

hercegova~ko selo, nadomak gra-

nice sa Crnom Gorom, ni u miru

- nema mira.

Mje{tani ka`u da se puca i

da se zemqa trese, te da grmi vi-

{e i ja~e nego za vrijeme rata.

Naime, poligon Bravenik, na

kome se nalazilo streli{te Voj-

ske Republike Srpske, Sfor je

odredio za mjesto na kome }e se

uni{tavati razne vrste ubojnih

sredstava, kao i zaostale iz po-

sqedweg rata. Streli{te se na-

lazi oko pola kilometra vazdu-

{ne linije od prvih ku}a..

Dje~ak Simo, Radovanov sin,

pokazuje novinarima pola kala-

{wikova, oklop protivtenkov-

ske rakete i druge dijelove oru`-

ja, koje pronalazi iznad seoskih

ku}a.

Dragan Spai}, mje{tanin

Graba, ina~e dobar poznavalac

minsko-eksplozivna sredstva, ka-

`e da je "osnovni problem to {to

je ovo poligon za ga|awe i obu-

ku, a ni u kom slu~aju za uni{ta-

vawe eksplozivnih sredstava#.

- U~estvovao sam u gradwi po-

ligona prije trideset godina. Po-

{to je transport do odre|enih

mjesta za uni{tavawe skup, neko

je odobrio da se to radi pored se-

la. Zato su nastale velike {te-

te na na{im ku}ama, {talama, ~a-

trwama i drugim objektima, ka`e

Dragan Spai}.

Mje{tani Graba isti~u da je

sve po~elo prije godinu i po da-

na. Narod se tada `alio pa su de-

tonacije prestale. Ali posqed-

wa dva mjeseca Sfor ponovo po-

~iwe sa istim poslom. U pitawu

je, najvjerovatnije oru`je i mu-

nicija sakupqeni u akciji "@et-

va#. Oni dodaju da u zemqotresu

1979. godine, koji je poru{io

obli`wa mjesta na Crnogorskom

primorju i znatno o{tetio mno-

ge domove po Hercegovini, nije

bilo nikakvih o{te}ewa u ovom

dijelu op{tine Trebiwe. Danas

ih ima. Zapravo su danas ova mje-

sta, kako ka`u seqani, ne~ija

"kolateralna {teta#.

¥ M. BE[TI]

NA ZUPCIMA PONAD TREBIWA

NI U MIRU NEMA MIRA

SRBAC - Kada su vidjeli da se

od male plate, a uz to i neredovne,

ne mo`e sastaviti kraj s krajem,

bra~ni par Nenad i Gordana Beri}

iz Sitne{a u srba~koj op{tini, od-

lu~io je da `ivi od plodova zemqe.

Nenad je napustio preduze}e "Sti-

rokart#, a Gordanin "Itris# ve} je

bio pred "izdisajem# kada je presta-

la da odlazi na posao.

Beri}i su imali deset hektara

vlastite zemqe, a od op{tine su uze-

li oko tristo hektara u zakup. Za-

sijali su kukuruz i ovih dana ga na-

kon su{ewa uskladi{tili u vlasti-

ti silos.

- Napravio sam su{aru kapaci-

teta dva vagona i silos od trideset

vagona. Nije bilo lako, ali sam is-

trajao u poslu. Znao sam da kukuruz

ne}u mo}i odmah prodati po zadovo-

qavaju}oj cijeni - ka`e Nenad.

Ovu kulturu je uskladi{tio i

~eka povoqnu cijenu. Ne{to je i pro-

dao da bi podmirio tro{kove.

Beri}i dr`e stoku, prodaju tov-

ni materijal i mlijeko. Wima, kada

stignu, poma`u i sinovi, Milo{,

koji studira i sredwo{kolac Mi-

lan.

- Od zemqe se mo`e ̀ ivjeti, ka-

da bi dr`ava malo vi{e davala pod-

sticaja selu i seqaku, kada bi bilo

vi{e rada na tr`i{tu. Ovako se ra-

di na "slijepo#, bez sigurnosti i po-

mo}i - ka`e Nenad.

Do sada su rezultati bili do-

bri, prije svega zbog veoma dobrih

prinosa, ali Beri}i osje}aju da do-

laze te`a vremena, {to ih veoma

brine. Niko, ka`u, ne stoji iza po-

qoprivrednog proizvo|a~a.

- Po~eli smo raditi zemqu pre-

ko Zemqoradni~ke zadruge Sitne-

{i, zatim preko zadruge "Sava# i

srba~ke Zadruge. Onda smo formi-

rali zadrugu ... Radili

smo, ranije, i sa "Protek-

som# iz Rogoqa, a onda sa

"Agrounijom# i nikako

nije i{lo. Beri}i su na

kraju ostali sami.

Oni danas probleme

vide u kori{}ewu dr-

`avnog zemqi{ta u za-

kup. Koncesije }e za Be-

ri}e u~initi svoje. Osta-

}e bez zemqi{ta, jer sa-

mi ne mogu pla}ati za-

kupninu. A nema preko

koga da radi.

- Zadruge su kadrov-

ski i materijalno slabo or-

ganizovane. Nemaju sredsta-

va, kao {to ih nemaju ni poqopri-

vrednici. Dr`ava bi morala pomo-

}i, jer bez jakog seqaka, bez kvali-

tetne hrane, nema ni jake dr`ave -

razmi{qaju Beri}i.

Beri}i su planirali da udvo-

stru~e kapacitet su{are i silosa,

kako bi usluge pru`ali i ostalim

poqoprivrednicima.

- Mi nemamo mogu}nosti da do-

|emo do kredita. Tu je i neizvjesnost

oko kori{}ewa dr`avnog zemqi-

{ta. Sada bi nam trebala dobro or-

ganizovana zadruga i podr{ka Za-

dru`nog saveza i resornog ministar-

stva - ka`e Nenad Beri} i dodaje da

to pri`eqkuju svi poqoprivredni-

ci.

U sitne{kom kraju, ali i cije-

loj op{tini Srbac, postoje prirod-

ni resursi za intenzivnu ratarsku i

sto~arsku proizvodwu. Postoji tra-

dicija i iskustvo, {to se ne bi smje-

lo zanemariti.

- Dr`ava mora biti regulator

ili bar stvoriti uslove za stabil-

no tr`i{te. Nije normalno to {to

je kilogram `ive vage prasadi do-

stigao 5 maraka, kao {to nije nor-

malno da bude jedna i po marka, {to

je bilo prije ~etiri mjeseca. Nije

normalno i da cijena kukuruza pad-

ne sa 40 na 18 feninga po kilogra-

mu - ka`e Nenad.

Beri}i su, ipak, optimisti i

vjeruju da }e se ne{to u~initi i za

poqoprivrednike u ovoj godini.

¥ S. K.

BERI]I IZ SRBA^KOG SELA SITNE[I

Poligon Vojske Republike Srpske pretvoren u mjesto nakome Sfor uni{tava municiju donose}i seqanima Grabaponad Trebiwa brojne probleme

GLAS TREBIWANa sve `albe, a seqani vi-

{e i ne znaju kome bi se vi{e

`alili, nije bilo odgovora. Za-

to jedini trebiwski list "Glas

Trebiwa#, u posqedwem broju

pi{e kako "poslije svake puc-

wave, pukotine ispisuju novu

pri~u o jednom specifi~nom

obliku nasiqa#.

- Ne znamo ko to ima pravo

da me|u stanovnike Graba uno-

si nemir, te da ih tjera u nove

tro{kove. Ko ima pravo da slo-

bodno radi po svome - pita se

"Glas Trebiwa#.

\Na imawu Beri}evih: Spas za jeftin kukuruz

\Nenad sa sinom Milo{em: Vjerni selu i zemqi

15

MUZEJ- Poslije preseqewa op-

{tinske administracije u jed-

nu zgradu, oslobodi}emo isto-

rijski vrijednu zgradu i dati je

na kori{}ewe Zavi~ajnom mu-

zeju. Ta ustanova bi pored po-

stavki u muzeju posjetiocima

grada mogla pokazati i destina-

cije, te istorijski vrijedne spo-

menike u Podgracima i Dolini

- ka`e Nikola Kraguq.

@ivjeti na zemqi i od zemqe

Prioriteti gradwe i obnove u Gradi{ci, u ovoj godinisu gradski trg, grani~ni prelaz, hotelski kapaciteti izavi~ajni muzej, ka`e na~elnik op{tine Nikola Kraguq

Kada su prije godinu dana krenu-

le u posao sa hemijskim ~i{}ewem,

sestre Sla|ana Buzaxija i Diana Cvi-

ji} nisu o tome znale ba{ ni{ta.

Sada im mu{terije govore kako

su "~ule da wih dvije najboqe oba-

vqaju hemijsko ~i{}ewe u gradu#,

{to im daje dodatnu snagu da napre-

duju u onome {to su zapo~ele.

- Ideja za otvarawe hemijske ~i-

stionice "Lotos# do{la je od mog

mu`a Doj~ila, koji u svemu {to ra-

di ima neke neobi~ne ideje. Ali po-

ku{ali smo i uspjeli - pri~a Diana.

Ona je diplomirani ekonomista,

mu` in`ewer energetike, a samo je

sestra Sla|ana imala donekle veze sa

ovim {to rade, jer je zavr{ila tek-

stilnu {kolu.

- Ma{ine koje smo kupili u Sr-

biji bile su izuzetno skupe, trebalo

ih je smjestiti na malom prostoru i

sve to organizovati. Sre}om, sa ma-

{inama je stigao i jedan de~ko, De-

jan iz Beograda, koji je ovdje ostao 15

dana i za to vrijeme nas nau~io sve-

mu {to se mora znati u ovom poslu -

ka`e Diana.

Dejan je sestre Sla|anu i Dianu

"proveo# kroz sve faze rada - hemij-

sko ~i{}ewe, prawe, peglawe, ~i-

{}ewe ko`e i farbawe tekstila i

ko`e.

- Po cijeli dan smo bili s wim

i upijali sve {to nam je govorio. Kad

je oti{ao, trebalo nam je neko vri-

jeme da se prilagodimo poslu i od ta-

da je kroz na{u ~istionicu pro{lo

mnogo mu{terija, u najve}em broju

slu~ajeva zadovoqnih - ka`e Diana.

Ali posao je takav, da se uvijek

mo`e sresti neko ko }e biti nezado-

voqan, ma koliko se one trudile.

Problemi nastaju obi~no kad mu{te-

rije donesu stare, pohabane stvari i

o~ekuju da im one stvore nove.

Diana pri~a da kod nas nije raz-

vijena kultura odr`avawa odje}e i da

qudi znaju donijeti svakakve stvari.

Jo{ jedan veliki problem je {to

kod nas rijetko ko po{tuje deklara-

cije na odje}i. Umjesto toga, qudi

obi~no odsijeku te deklaracije, pa ne-

pravilnim prawem upropaste stvari.

- Na{ veliki neprijateq su i ra-

zni izbjeqiva~i koji imaju dobre re-

klame, ali ni{ta ne vaqaju. Zato je

najboqe donijeti stvari ~im se is-

flekaju, a ne raditi ni{ta kod ku}e

- kazala je Diana.

Ona dodaje da se neke fleke mo-

gu oprati kod ku}e, ali da je mnogo vi-

{e onih koje ne treba dirati. Takve

su fleke od qepila, svije}a koje qu-

di skidaju peglom, ali tada ostaje ma-

sno}a na odje}i, `vake, smole, far-

be, laka, kreme za cipele, obojenih so-

kova i raznih masno}a.

- Kod skupqih stvari bi treba-

lo obra}ati pa`wu i donositi ih na

hemijsko ~i{}ewe. Jeftinije stvari

qudi rijetko donose na ~i{}ewe, tu

se uglavnom radi prema onoj narod-

noj peri - deri - ka`e Diana.

U "Lotosu# Sla|a i Diana Ba-

wolu~anima mogu da operu sve vrste

i veli~ine deka, jorgana, jastuka...

- Na ~i{}ewe nam donose sve od

doweg ve{a, preko vjen~anica i sve-

~anih odijela, do igra~aka. Qudi do-

nose i stvari koje su toliko dotra-

jale, ali su im drage, pa ih je `ao ba-

citi - ka`e Diana.

Kad je o pla}awu rije~, Diana

pri~a da mu{terije uvijek imaju osje-

}aj da pla}aju maglu. Jer wima je ~ud-

no da pla}aju peglawe, a ne obaziru

se na to da u ~istionici tro{e stru-

ju, radnika, prostor i drugo.

- Ovaj posao je jako zanimqiv,

ali i jako naporan. Psihi~ki je naj-

te`i prijem robe, jer sa mu{terija-

ma se uvijek mora biti qubazan, bez

obzira na to kako se oni pona{aju.

Neko od pravila kojeg se mi pridr-

`avamo je da {ivenu robu bez dekla-

racije ~istimo na odgovornost mu-

{terije - kazala je Diana Cviji}.

¥ S. MILANKOVI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

HITNA POMO] - De`ur-

ni qekari slu`be hitne pomo-

}i u protekla 24 ~asa pregleda-

li su 106 odraslih pacijenata i

20 djece. Mobilne ekipe obavi-

le su 15 ku}nih posjeta. U sto-

matolo{koj ambulanti pomo} je

zatra`ilo 55 pacijenata, a oba-

vqeno je i jedno mrtvozorstvo.

PORODILI[TE - Na Gi-

nekolo{ko-aku{erskom odjeqe-

wu Klini~kog centra na Papri-

kovcu ro|eno je pet beba, dvije

djevoj~ice i tri dje~aka.

VODOVOD - Ekipe sekto-

ra "Odr`avawe# ju~e su radile

na pregledu vodovodne mre`e,

kao i na otklawawu mawih kva-

rova.

¥ Pripremio M. F.

SERVISNEINFORMACIJE

OKOM KAMERE

(Snimio D. BORKOVI])

Na{ veliki neprijateq su i razni izbjeqiva~i koji imajudobre reklame, ali nisu kvalitetni. Zato je najboqedonijeti stvari ~im se isflekaju, ka`e Diana Cviji}

Sla|ana Buzaxija: Zanimqiv, ali naporan posao(Snimio Z. STAMENI])

NEOBI^NA ZANIMAWA - HEMIJSKO ^I[]EWE

ponedjeqak, 10. januar 2005.BAWA LUKA16

CIJENEHemijsko ~i{}ewe hla~a u

"Lotosu# ko{ta osam maraka, sa-

ko je od osam do deset, kaputi od

15 do 20, a pernate jakne od 15 do

25 maraka. Na dje~ije stvari po-

pust je uvijek 50 odsto, jer Dia-

na pri~a da i ona i wena sestra

imaju klince i najboqe znaju ka-

ko brzo oni prqaju stvari. Ne-

koliko puta tokom godine u "Lo-

tosu# su popusti na hemijsko ~i-

{}ewe.

- Imamo dvije sezone kada je

posla preko glave, jedna je u mar-

tu i aprilu, a druga u septembru,

oktobru pa ~ak i u novembru.

STUDENTI- Najboqe mu{terije su nam

sigurno studenti, koji su uvijek za-

dovoqni. Mi im izlazimo u susret

tako {to peremo ve{. Jedna ma{i-

na ve{a je pet maraka. To je wima

velika pomo}, jer obi~no ovdje ne-

maju uslova za prawe i su{ewe ve-

{a - pri~a Diana Cviji}.

OD VE[A DO VJEN^ANICA OD VE[A DO VJEN^ANICA OD VE[A DO VJEN^ANICA OD VE[A DO VJEN^ANICA OD VE[A DO VJEN^ANICA OD VE[A DO VJEN^ANICA OD VE[A DO VJEN^ANICA OD VE[A DO VJEN^ANICA OD VE[A DO VJEN^ANICA

Qubi{a Salami}, penzioner -

Mogu vam re}i da je vrijeme odli~no.

Hvala bogu, zdravqe me jo{ dobro

slu`i. ̂ im }e promjena vremena, no-

ga me zaboli. A jo{ ni{ta ne osje}am

{to zna~i da }e ovako lijepo vrije-

me jo{ potrajati. Za ovo doba godi-

ne mo`da je toplije nego {to bi tre-

balo biti. Mada se sje}am da je jedne

godine na moju krsnu slavu, Svetog

Jovana, temperatura bila iznad 25

stepeni Celzijusa. ̂ udna su vremena

nastala, sva{ta se mo`e o~ekivati.

Slobodan Are`ina, privatnik -

Mislim da je u Bawoj Luci qep{e

kada snijeg ne pada. Narod voli da

iza|e u park i da pro{eta. S druge

strane, mnogi na{i sugra|ani zbog

ovako visokih dnevnih temperatura

imaju zdravstvenih problema. Meni

li~no odgovara ovakva topla i sun~a-

na zima. I voza~ima je boqe bez hlad-

no}e i poledice. Zima jo{ nije poka-

zala zube.

Svjetlana Sekuli}, profesor -

Voqela bih da snijeg pada. Kada }e,

ako ne}e sada. Za novogodi{we i bo-

`i}ne praznike bude qep{e kada sni-

jeg veje. Narodno predawe ka`e da

ako na Bo`i} snijeg pada ~itava go-

dina }e biti rodna i beri}etna. Da

je boqi ekonomski standard bilo bi

lijepo oti}i negdje na planinu i u`i-

vati u skijawu i odmarawu na svje-

`em vazduhu.

Jovana Vrankovi}, sredwo{ko-

lac - Ove zime snijega nije bilo ni-

kako. Krivo mi je zbog toga. Poseb-

no mi je ̀ ao mali{ana koji ove zime

nisu mogli da se igraju na snijegu i

u`ivaju u zimskim ~arima. Ako je sad

ovako vru}e, kako }e tek biti na qe-

to? ^iwenica je da se klima u svije-

tu u velikoj mjeri poremetila. Nau~-

nici upozoravaju da se nivo vode sva-

kodnevno podi`e. Globalno zatopqe-

we prijeti...

Mi{o Radoj~i}, sredwo{kolac

- [to se mene ti~e, snijeg uop{te ne

treba da pada. Ovo je milina. Kao da

je pravo proqe}e. Qudi se laganije

obla~e, {etaju i uz kafu odmaraju u

ba{tama kafi}a. Iako je mjesec janu-

ar ja sam u xemperu iza{ao da pro{e-

tam. I Bawolu~anke su qep{e kada

skinu zimsku odje}u. Mada me malo

zabriwava ovakva klima. Posqedwih

nekoliko godina snijega uop{te ne-

ma, a qeti su temperature sve vi{e.

Olivera Jawi}, radnik - Napo-

qu je dosta toplo i sun~ano, pa smo

mu` i ja izveli bebu u {etwu. Ipak,

vi{e bih voqela da ima malo snije-

ga. Koliko mogu da primijetim sta-

rijim qudima i hroni~nim bolesni-

cima ovakvo vrijeme ne odgovara. Do-

sta se qudi ̀ ale na glavoboqu. Zato

bi boqe bilo da malo zahladi i sni-

jeg obraduje najmla|e. Mnogi mali-

{ani ove zime nisu stigli ni da se

sankaju, ni da naprave Swe{ka Bije-

li}a.

¥ Pripremio M. FILIPOVI]

(Snimio R. [IBAREVI])

Qubi{a Salami} Slobodan Are`ina Svjetlana Sekuli}

BEZ SANKAWA I GRUDVAWADA LI VI VOLITE ZIMU BEZ SNIJEGA?PITAMO SUGRA\ANE

Jovana Vrankovi} Mi{o Radoj~i} Olivera Jawi}

U Dje~ijem domu "Rada Vra-

we{evi}# i ove godine na sve~an

na~in proslavqeni su Badwe ve-

~e i Bo`i}.

- Sredwo{kolci i studenti,

koji su u Domu, donijeli su bad-

wak, a onda su ga ostali mali{a-

ni ukrasili. Na Badwe ve~e za

najmla|e smo organizovali tra-

dicionalno pijukawe i djeci da-

rovali orahe, qe{wake i slatki-

{e - rekao je direktor Dje~ijeg

doma Danilo Powarac.

On je istakao da su mnogi ma-

li{ani oti{li da proslave Bo-

`i} kod ro|aka ili prijateqa, a

za one koji su ostali u Domu pri-

premili su sve~ani ru~ak i tako

obiqe`ili Bo`i}.

Powarac je naglasio da 23 ma-

li{ana iz Doma {kolski raspust

provodi na Siciliji.

Bo`i}u su se posebno obra-

dovali mali{ani.

[esnaestogodi{wa Milena

veli da je ve} sedam godina u Do-

mu i da joj je Bo`i} poseban pra-

znik. U Domu su Badwe ve~e i Bo-

`i} proslavili Bo`ana i Dobri-

voje i ka`u da im je najqep{e ki-

}ewe badwaka, kao i kad je "piju-

kawe# pa u slami tra`e bombone.

- Bo`i} je vrijeme kad se po-

rodica okupqa i zato mu se uvi-

jek posebno radujem. I ove godi-

ne sam bio kod bra}e i sestara,

dru`ili smo se, razgovarali i ve-

selili se - ka`e ~etrnaestogodi-

{wi Mile.

Powarac je dodao da je atmos-

fera u Domu prazni~na, {kolar-

ci su na raspustu i ve}ina ih je

imala dobar uspjeh u {koli. Ove

zime nemaju problema ni sa gri-

jawem, na vrijeme su nabavili

lo`-uqe, tako da su prostorije

Doma tople.

- Protekle godine mnoge or-

ganizacije i udru`ewa, kao i po-

jedinci, koji su `eqeli da osta-

nu anonimni, posje}ivali su nas i

donosili poklone djeci. Ovom

prilikom ̀ elim da zahvalim svi-

ma koji su nam na bilo koji na~in

pomogli da proslavimo Novu go-

dinu i Bo`i}, kao i da poboq{a-

mo uslove `ivota i rada u Domu -

kazao je Powarac. ¥ M. Ma.

DJE^IJI DOM "RADA VRAWE[EVI]"

Sve~ano za Bo`i}^lanovi humanitarne nevladi-

ne organizacije "Xenezis# tokom

drugog polugodi{ta nastavi}e sa

sprovo|ewem programa "Od lutaka

do osna`ewa# u 20 osnovnih {ko-

la {irom Republike Srpske.

Koordinator predstava Dija-

na Peji} kazala je za na{ list da

}e ~etiri tima upoznavati u~ite-

qe i nastavnike o opasnostima od

mina i predstaviti dosada{we re-

zultate programa vr{wa~kog obra-

zovawa u osnovnim {kolama.

- Odr`a}e se dvije interaktiv-

ne lutkarske predstave o temi

"Upozoravawe osnovaca od prvog

do ~etvrtog razreda o opasnostima

od mina#. U planu su i posebni tre-

ninzi na kojima }e u~estvovati pre-

ko 600 u~iteqa i nastavnika - is-

takla je Dijana Peji}.

Ona je dodala da }e na tim tre-

ninzima biti predstavqen program

"Mine su na{a stvarnosti#, op{te

didakti~ko-metodi~ke obrade sa-

dr`aja i minama i neeksplodira-

nim ubojnim sredstvima i upotre-

ba materijala o opasnostima od mi-

na preporu~enih od Unicefa.

¥ P. P.

NEVLADINA ORGANIZACIJA "XENEZIS"

Mine su na{a stvarnostNa Badwe ve~e za najmla|e organizovano pijukawe

"PALAS#

OU[ENOVIH 12 - nasta-

vak hit filma o velikim pqa~-

kama

Uloge: Xorx Kluni, Bred

Pit, Met Dejmon, Xulija Ro-

berts, Ketrin Zeta-Xons, Endi

Garsia

Termini: 18.30, 21

PRQAVI PLES 2: NO]I

HAVANE - Romanti~na pri~a

Uloge: Diego Luna, Romola

Garai

Termini: 19.15

ME]AVA I DJED MRAZ -

Dje~iji film

Termini: 17

TRAUMA - Triler

Uloge: Kolin Firt, Mena

Suvari

Termini: 21

MULTIPLEKS "KOZA-

RA#

OU[ENOVIH 12 - nasta-

vak hit filma o velikim pqa~-

kama

Uloge: Xorx Kluni, Bred

Pit, Met Dejmon, Xulija Roberts,

Ketrin Zeta-Xons, Endi Garsia

Termini: 17.30, 20, 22.15

PRINCEZIN DNEVNIK

2: PONOVO PRINCEZA - Ro-

manti~na komedija

Uloge: En Hetvej, Xuli Endr-

jus

Termini: 17.45, 20

IZBAVITEQI - Novi me-

ga hit produkcije Dizni/Piksar

Termini: 17

Vikendom: 12.30

ALEKSANDAR VELIKI -

Istorijski spektakl

Uloge: Kolin Farel, An|eli-

na Xoli, Val Kilmer, Entoni

Hopkins

Termini: 17.30, 21

TAKSI - komedija

Uloge: Kvin Letif, Ximi

Felon

Termini: 18.45, 20.30, 22.30

¥ Pripremio M. F.

RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR

BIOSKOPI

OD VE[A DO VJEN^ANICA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Komunalni policajci prije ne-

koliko dana podnijeli su prekr{aj-

nu prijavu protiv preduze}a "Binis

beton#.

Radnici ovog preduze}a su, pri-

likom izgradwe zgrade na uglu uli-

ca Zdrave Korde i Sime Matavuqa,

prosipali beton i kamionima uni-

{tili zelene povr{ine.

Vr{ilac du`nosti na~elnika

Odjeqewa komunalne policije Du-

{ko Radusin kazao je za "Glas Srp-

ske# da su radnici "Binis betona#,

poslije podno{ewa prekr{ajne

prijave, uklonili ostatke betona i

zelene povr{ine vratili u prvo-

bitno stawe.

Radnici Odjeqewa komunalne

policije izdali su preko 160 novih

naloga za blokirawe parkiranih

putni~kih i teretnih vozila na ze-

lenim i javnim povr{inama i na

parking mjestima i sklonili preko

100 pasa lutalica sa gradskih uli-

ca. Prema rije~ima Radusina, psi-

ma su date za{titne injekcije i od-

vedeni su u azil za pse.

- Nastavqena je i akcija ukla-

wawa ostavqenih vozila i olupi-

na. Po nalogu

komunalnih

policajaca

odvezeno je

45 neregi-

strovanih

i napu-

{te-

nih vozila i olupina - istakao je Ra-

dusin.

On je dodao da se neprestano

kontroli{e rad ugostiteqskih

objekata i da do sada nije bilo pre-

kora~ewa radnog vremena. U komu-

nalnoj policiji isti~u da }e ugosti-

teqski objekti na podru~ju Bawe

Luke tokom proslave Srpske nove

godine mo}i da rade ~itavu no}.

Protiv petorice sugra|ana pod-

nesene su prekr{ajne prijave zbog

nezakonitog odlagawa sme}a i ~vr-

stog otpada na javnim i zelenim po-

vr{inama. Komunalni policajci

kontrolisali su i zauzima-

we javnih povr{ina kod

gradskih tr`nica.

Du{ko Radusin

ka`e da je zbog nele-

galne prodaje vo}a i

povr}a podneseno de-

set prekr{ajnih pri-

java.

- Naj~e{}e se za-

uzimaju javne povr{i-

ne pored gradske "Tr-

`nice#, gdje prodav-

ci dolaze kamionima

i prodaju vo}e i po-

vr}e. Pored toga {to

ometaju saobra}aj, oni

nelegalno zauzimaju

javne povr{ine, zbog

~ega smo morali da

stavimo za{titnu

traku i podnesemo

prekr{ajne prijave -

istakao je Radusin.

Komunalni policajci

nadzirali su redovno od-

vo`ewe ku}nog sme}a i

odr`avawe gradskih ulica.

Prema wihovom mi{qewu, rad-

nici "^isto}e# tokom proteklih

novogodi{wih i bo`i}nih prazni-

ka ispunili su sva o~ekivawa, jer su

gradske ulice odmah o~i{}ene.

¥ P. PE]ANAC

PROTIV PREDUZE]A "BINIS BETON" PODNESENA PREKR[AJNA PRIJAVA

ZELENILORadnici su, prilikom izgradwezgrade na uglu ulica Zdrave Kordei Sime Matavuqa, prosipalibeton i kamionima uni{tilizelene povr{ine, ka`uu komunalnoj policiji

ponedjeqak, 10. januar 2005. BAWA LUKA 17

Nedjeqno prijepodne na auto-

pijaci u Lazarevu bilo je veoma

`ivo. Zabiqe`ena je dobra ponu-

da automobila me|u kojima su naj-

brojniji bili "Fiatovi# modeli.

Tu se na{lo i nekoliko do sa-

da rijetkih engleskih "rovera#

kojima su "dru{tvo# pravili uo-

bi~ajeno najbrojniji #folksvage-

ni#, #opeli#, #fordovi#, "fija-

ti#...

"Fijat brava 1,4# iz 1997. go-

dine, sa benzinskim motorom mo-

gao se kupiti po cijeni od sedam

hiqada maraka koliko je tra`e-

no za automobil sa italijanskim

tablicama.

Neregistrovan "fijat punto

1,7 TD# proizveden 1999. godine

cijewen je pet hiqada maraka, dok

se registrovana benzinska izved-

ba najpopularnijeg italijanskog

polovwaka mogla na}i po cijeni

od {est do devet hiqada maraka.

Engleski "Rover# bio je za-

stupqen sa vi{e modela serije

"200#. Za registrovani "214i# iz

1997. godine vlasnik je tra`io 7,9

hiqada maraka, a neregistrovani

"214 Si# iz 1998. godine cijewen

je 6,3 hiqade maraka.

Najve}i problem ve}ine vla-

snika engleskih automobila su

rezervni dijelova, tako da se ovi

modeli kod nas prodaju po veoma

niskim cijenama.

Primjera radi, za "folksva-

gen polo# proizveden 1998. godi-

ne sa 1,4 litarskim benzincem i

mnogo siroma{nijim paketom

opreme potrebno je izbrojati 10,7

hiqada maraka, {to je gotovo du-

plo u odnosu na engleski automo-

bil.

Standardno skupa bio je i po-

pularni "golf dvica#.

Vidqivo havarisani automo-

bil vlasnik je cijenio nevjero-

vatnih 3,5 hiqada, dok je za najbo-

qe o~uvanu "dvicu# tra`eno ~ak

{est hiqada maraka.

Kao povoqnu ponudu biqe`i-

mo "reno lagunu#.

Ovaj auto, uvezen iz Italije,

se u karavanskoj verziji sa 2,2 li-

tarskim turbo dizel motorom pro-

davao po cijeni od 8,9 hiqada ma-

raka.

"Titula# najpovoqnijeg auto-

mobila, koji za ulo`eni novac da-

je najvi{e pripala je ove nedeqe

"fordu fokusu#. Za besprijekor-

no o~uvani automobili proizve-

den 2000. godine sa 2,0 litarskim

benzinskim motorom i mnogo do-

datne opreme tra`eno je 9,5 hi-

qada maraka.

¥ D. No.

ZABIQE@ENO NA AUTO-PIJACI

"Engleze" niko ne}e

RITAM GRADA

S obzirom na to da je rok za

zamjenu li~nih dokumenata pro-

du`en do 28. februara, smawene

su gu`ve pred {alterima Medi-

cinske elektronike, gdje se ovaj

posao obavqa.

Podsje}amo, posqedwi rok za

zamjenu dokumenata bio je 31. de-

cembar. ^ekaju}i posqedwi ~as da

obave ovu du`nost, Bawolu~ani

su krajem pro{log mjeseca mora-

li da stoje i vi{e od pet ~asova u

redovima.

Ovih dana gu`ve nisu velike,

tako da su za sat vremena svi mo-

gli da zavr{e posao. Jedino su du-

`i redovi gdje se podi`u nove li~-

ne karte. Ali, ni tu situacija ni-

je stra{na.

- Dolazila sam polovinom de-

cembra nekoliko puta kada su gu-

`ve bile neopisive. Svaki put sam

se vra}ala i ve} sam se bila pomi-

rila sa tim da u propisanom vre-

menu ne}u zamijeniti li~nu kar-

tu - ka`e sugra|anka Milijana Te-

geltija i dodaje da ju je ohrabri-

lo produ`ewe roka.

Lazo Bulaji} iz Gorwe Sani-

ce do{ao je da podigne novu li~-

nu kartu. Zahtjev za weno izdava-

we podnio je u prvoj polovini de-

cembra, kada je ~ekao vi{e od tri

i po ~asa.

- U redu sam pola sata i nadam

se da }u brzo zavr{iti. Moram da

priznam da ovo ide br`e od pro-

cedure oko predaje zahtjeva, ali

ipak mislim da bi trebalo da bu-

de vi{e {altera - naglasio je Bu-

laji}.

Dijana Mandi} u Medicinskoj

elektronici je ~ekala da k}erka

Maja preda zahtjev za izdavawe vo-

za~ke dozvole.

- K}erka je otprilike sedma u

redu, pa se nadamo da ne}emo dugo

~ekati. Mu` i ja smo li~na doku-

menta zamijenili pro{le godine

- rekla je Mandi}eva i dodala da

je tom prilikom morala da ~eka

vi{e od pola dana.

Slu`benici na {alterima is-

ti~u da je od Nove godine posao

olak{an, jer je daleko mawe gra-

|ana u redovima, Ipak, pla{e se

kraja idu}eg mjeseca, jer, pou~eni

iskustvom, znaju da Bawolu~ani

vole da hvataju "posqedwi voz#.

¥ D. RA\AN

ZAMJENA LI^NIH DOKUMENATA U BAWOJ LUCI

JEWALE GU@VE

Medicinska elektronika: Rok produ`en do 28. februara (foto-arhiva)

KAMIONIMA UNI[TILI ULICA SIME PANDUROVI]A

Radnici Odjeqewa komunalne policije iz

ku}e u ulici Sime Pandurovi}a odveli su pet

pasa lutalica, koji su predstavqali opasnost

za kom{ije i prolaznike.

- Dobili smo nekoliko dojava gra|ana da

se u ku}i nalaze psi lutalice. Komunalni po-

licajci brzo su reagovali, odveli lutalice u

azil za pse i otklonili opasnost po susjede i

prolaznike - istakao je v. d. na~elnika Du{ko

Radusin.

Savjet mjesne zajednice Rosu-

qe odredio je prioritete za rje-

{avawe komunalnih problema u

2005. godini prema zahtjevu Odje-

qewa za komunalne i stambene

poslove Gradske uprave.

Prema rije~ima stru~nog sa-

radnika Mjesne zajednice Rosu-

qe Radoslava Mijatovi}a, jedan

od prioriteta je i sanirawe ka-

nalizacione mre`e u ulicama

Dragana Bubi}a i Sredwo{kol-

skoj gdje doma}instva, iako ovo

podru~je pripada gradskom jezgru,

ve} godinama ~ekaju rje{ewe ovog

problema.

- Asfaltirawe puteva pred-

vidjeli smo u ulicama Vo`dova~-

koj, Ivana Gorana Kova~i}a, Ra-

kova~kih rudara i Sredwo{kol-

skoj.

Popravka postoje}e uli~ne

rasvjete potrebna je u ulicama

@ivka We`i}a, Ivana Gorana

Kova~i}a i Bo`e Vari}aka a in-

stalirawe nove u Stevana Marko-

vi}a, Radoslava Laki}a i Pete

kozarske brigade - rekao je Mi-

jatovi}.

Savjet gra|ana mjesne zajed-

nice Rosuqe odlu~io je da pred-

nost u sanirawu vodovodne mre-

`e za 2005. godinu ima ulica Tri-

ve Amelice gdje je 20 doma}in-

stava prikqu~eno na jedan sat ka-

blom od pola cola {to je nedo-

voqno za wihove potrebe.

- Prolaz izme|u ulica Mla-

dena Stojanovi}a i Pete kozarske

brigade bio je neure|en i gra|a-

ni su zajedni~kom akcijom nasu-

li put {qunkom i postavili

uli~nu rasvjetu. S obzirom na to

da ve}i broj gra|ana koristi ovu

pre~icu poslali smo jo{ 16. no-

vembra pro{le godine dopis

Gradskoj upravi da se ovaj dio pu-

ta asfaltira i osvijetli - rekao

je Radoslav Mijatovi}.

¥ P. S.

MJESNA ZAJEDNICA ROSUQE

Odredili prioritete

Postavqene novenadstre{niceRadnici preduze}a "Vidi}# po-

stavili su ~etiri nove nadstre-

{nice na Trgu Krajine, i tri is-

pred glavne po{te.

- Kasnili smo s radovima zbog

problema sa dobavqa~ima koji su

nam izrezali materijal za krov po

pogre{nim mjerama - kazao nam je

direktor preduze}a Mladen Vidi}.

Preduze}e "Vidi}# u ciqu mo-

dernizacije stajali{ta planiralo

je postavqawe 16 ovakvih nadstre-

{nica od zgrade Centra javne bez-

bjednosti do Malte.

- Sada je postavqeno sedam nad-

stre{nica ispred Po{te i Robne

ku}e "Boska#. Ako sve bude kako

smo planirali ostalih devet }e bi-

ti ura|eno do kraja januara - doda-

je Vidi}.

Pored info-displeja na svakoj

stanici }e se nalaziti karta sa

planom grada, a predvi|ena je i mo-

gu}nost ugradwe ure|aja za gene-

ralno pozicionirawe koji bi po-

kazivao ta~no vrijeme do dolaska

autobusa.

- Posebno zanimqiva }e bi-

ti velika karta grada kakvu Ba-

wa Luka do sada nije imala. Kar-

ta }e biti postavqena na stakle-

ni dio nadstre{nica sa vawske

strane kako bi gra|ani u svakom

trenutku mogli da pro~itaju ono

{to ih interesuje - dodaje Vidi}.

Prema wegovim rije~ima, no-

ve stanice su ve}e od dosada{wih,

imaju drvene klupe koje su mnogo

prakti~nije od metalnih, a iz prav-

ca dolaska autobusa ne}e biti re-

klama ve} samo staklo {to }e po-

ve}ati preglednost. ¥ D. No.

NA TRGU KRAJINE I ISPRED GLAVNE PO[TE

(Snimio Z. STAMENI])

CENTARU Centru javne bezbjednosti

su nam kazali da je u pro{lom mje-

secu izdato {est hiqada i 926

li~nih karte i tri hiqade i 640

novih voza~kih dozvola. U ovoj

ustanovi apeluju na gra|ane da na

vrijeme obave zamjenu li~nih do-

kumenta, kako bi se izbjegle gu-

`ve.

Du{ko Radusin: Za Srpsku novu godinu ugostiteqimogu da rade cijelu no}

^ekaju}i posqedwi ~as da zamijene li~na dokumenta,Bawolu~ani su krajem decembra stajali vi{e od pet~asova u redovima. Ovih dana mawi redovi

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

BAWA LUKA - Qubav je bi-

la vodiqa `ivota Desanke Mak-

simovi}, ali tek u jesen svog `i-

vota u{la je u brak sa ruskim pi-

scem Sergejom Slastikovim. Po-

slije wegove smrti provela je

jo{ oko 20 godina sama. Mnogi

mu{karci, me|u wima i kwi`ev-

nici, voqeli su Desanku. Jedan od

wih je i pisac Gustav Krklec.

Pri~alo se da je Desanka upravo

wemu posvetila poznatu pjesmu

"Strepwa# i stihove "Ne, nemoj

mi pri}i# - govori o Desanki

Maksimovi} poznata bawolu~ka

pjesnikiwa Stevka Kozi}-Pre-

radovi}.

Zbli`ile su se poslije ze-

mqotresa u Bawoj Luci, 1969. go-

dine. Tada je Desanka do{la da

posjeti Bawolu~ane. Wena dobro-

ta i humanost ispoqila se i ta-

da, jer je uvijek htjela da pomog-

ne qudima u nevoqi. Barem lije-

pom rije~ju. Sudbina je htjela da

se wih dvije najvi{e ve`u u vre-

menu koje je bilo zaista te{ko.

Desanka se, pri~a Stevka, mo-

gla prepoznati u svim wenim pje-

smama, koje su pored qubavi bi-

le protkane i motivima iz pri-

rode.

- Mnogo je voqela prirodu, go-

tovo da nije napisala pjesmu a da

se u woj nije pojavila travka, cvi-

jet, kro{we drve}a ili momak kao

bor. Pri~ala mi je da je u Rusi-

ji vidjela livadski cvijet ̀ uti, za

koji je mislila da ne postoji ni-

gdje u Srbiji. Wen mu` Sergej ju

je ubje|ivao u suprotno, ali ona se

u to uvjerila tek po povratku u

svoje selo - Brankovinu. Kako je

rekla: "Ja u Brankovinu, a tog cve-

ta, koliko god ho}e{# - govori

Stevka Kozi}-Preradovi}.

Ona isti~e da je Desanka uvi-

jek imala korektan odnos prema

woj i wenom mu`u, kwi`evniku

Ranku Preradovi}u, prepoznaju-

}i u wima i dio svoje sudbine.

- Uvijek nam je bila naklowe-

na, kao da nas je poredila sa so-

bom i svojim mu`em, Sergejom

Slastikovim, koji je tako|e bio

pjesnik. Odmah poslije prvog su-

sreta sa nama, po~ela je da ukazu-

je na na{u budu}nost. Nikada nas

nije druga~ije pozdravqala nego

"Pozdrav onom lepom pesni~kom

paru# - ka`e Stevka.

Iako je ona Desanku upozna-

la kao veoma prijatnu i prija-

teqski raspolo`enu, od drugih

je ~ula da je ponekad znala biti

"gruba# prema mladim pjesnici-

ma. Znala bi poru~iti mladim,

umi{qenim, pjesnicima: "[ta

oni misle, da }u ja da ~itam wi-

hove {krabotine#. Neki mla|i

pjesnici bili su neprijateqski

nakloweni prema Desanki, pa im

je vjerovatno tako i uzvratila.

- Moje odu{evqewe je bilo

veliko kada je Desanka pro~ita-

la moju prvu zbirku poezije. Bi-

la sam ponosna {to uop{te ~ita

moje stihove i to od korice do

korice - pri~a Stevka.

U znak sje}awa na Desanku

Maksimovi} Stevka Kozi}-Pre-

radovi} svake godine joj napi{e

po jednu pjesmu.

"Ni~ije krpice qepotom po-

di`u krila

dok Krajinu trese poratna

groznica

uzvi{enim, ko Tebi i Serge-

ju, mila

na{ Sibir nam ledom usre}i

lica#,

razmi{qa Stevka u pjesmi

"Na{ Sibir#.

- Desanka je umrla dostojan-

stveno. Onako kako je i `ivjela.

Pozvala je pjesnikiwu Miru

Ale~kovi} iz bolnice i rekla

"Dolazi, ja ti se rastajem od `i-

vota#. Mira je do{la prekasno,

ta divna `ena ve} nas je bila na-

pustila. Jednom od najve}ih `i-

votnih uspjeha smatram to {to

sam imala priliku da rastem kao

mladica uz Desanku Maksimo-

vi} - isti~e Stevka Kozi}-Pre-

radovi}.

¥ A. RAJKOVI]

PISAC PISCU

ponedjeqak, 10. januar 2005.KULTURA18STEVKA KOZI]-PRERADOVI]: KAKO SAM @IVJELA UZDESANKIN OSMIJEH

Desanka Maksimovi} sa Preradovi}evima:Vidjela je u meni i Ranku sebe i svog mu`a

VJE^NI DUH MLADOSTIVJE^NI DUH MLADOSTIVJE^NI DUH MLADOSTIVJE^NI DUH MLADOSTIVJE^NI DUH MLADOSTIVJE^NI DUH MLADOSTIVJE^NI DUH MLADOSTIVJE^NI DUH MLADOSTIVJE^NI DUH MLADOSTIMnogo je voqela prirodu, gotovo da nije napisala pjesmua da se u woj nije pojavila travka, cvijet, kro{we drve}aili momak kao bor, pri~a Stevka Kozi}-Preradovi}

[MINKA - Desanka je veoma skromna

osoba i wenoj skromnosti uvijek

sam se divila. Osim toga bila je

graciozna i laganog hoda, da se po-

red we ~ovjek osje}ao nezgrapno.

Nikada se nije {minkala, a wena

qepota je bila tako prirodna. Na

jednom gostovawu u Moskvi htjela

je da iza|e na scenu bez {minke,

ali joj Rusi nisu dozvolili. Rekli

su da ako srpska pjesnikiwa mo`e

iza}i pred publiku bez {minke,

ruska snajka ne mo`e. Onda se po-

~ela {minkati u, kako je govori-

la, drugoj mladosti - obja{wava

Stevka Kozi}-Preradovi}.

BOSANSKA KOSTAJNICA -

Tradicionalni Festival "Djeca pje-

vaju hitove# koji organizuje Narod-

na biblioteka "Nevenka Stanisavqe-

vi}# i Radio Bosanska Kostajnica

bi}e odr`an sredinom ovog mjeseca.

- Rije~ je o najatraktivnijoj i

najposje}enijoj manifestaciji u Ko-

stajnici koja je zbog kvaliteta i tra-

dicije postala poznati doga|aj i u

{iroj regiji. Ove godine }e to biti

jedinstven zabavno-muzi~ki festi-

val oboga}en brojnim prate}im sa-

dr`ajima - kazala je za "Glas Srp-

ske# direktor Narodne biblioteke u

Kostajnici Svjetlana \ur}evi} i do-

dala da se do sada prijavilo 40 kan-

didata. ¥ D. Ma.

FESTIVAL U BOSANSKOJ KOSTAJNICI

Pjesma {iri krilaNOVI GRAD - Iako je tokom ja-

nuara kulturni `ivot znatno osiro-

ma{en, u Novom Gradu }e krajem ove

nedjeqe biti otvorena izlo`ba sli-

ka, grafika, crte`a i fotografija.

- Rije~ je o dobrotvornoj izlo-

`bi, jer svi prihodi namijeweni su

izgradwi crkve u selu Blatna pored

Novog Grada. Radove }e izlo`iti

umjetnici iz Republike Srpske i stu-

denti Akademije umjetnosti iz Bawe

Luke - rekla je direktor Muzeja No-

vi Grad Slobodanka Vujinovi}.

Ona je istakla da se, na`alost,

stalna postavka ovog muzeja, koja je od-

uvijek privla~ila pa`wu posjetila-

ca, od po~etka sezone grijawa nala-

zi iza zakqu~anih vrata.

Zavi~ajni muzej Novi Grad, kao

i mnoge kulturne ustanove u Repu-

blici Srpskoj, nemaju grijawe, tako

da su etnolo{ka zbirka i legat Sto-

jana ]eli}a skriveni od znati`eq-

nih pogleda posjetilaca. ¥ D. Ma.

KULTURNI @IVOT U NOVOM GRADU

Izlo`ba grije u januaru

AMERI^KO UDRU@EWEFILMSKIH REDITEQA

Skorseze favorit

LOS AN\ELES - Martin

Skorseze i Klint Istvud me|u

nominovanima su za nagradu

Ameri~kog udru`ewa rediteqa.

Skorseze je nominovan za najno-

viji film "Avijati~ar#, u kojem

glavnu ulogu holivudskog plej-

boja Haurada Hjuza igra Leonar-

do di Kaprio, javile su agenci-

je.

U konkurenciji je i Klint

Istvud, nominovan za "MillionDollar Baby#, Mark Foster za

"Finding Neverland#, Tejlor Hek-

ford za biografski film "Rej#

o preminulom slavnom muzi~a-

ru Reju ^arlsu i Aleksander Pe-

jn za "Sideways#.

Dobitnik }e biti progla-

{en na 57. godi{woj ve~eri

Ameri~kog udru`ewa rediteqa

29. januara. Ta nagrada jedna je

od najzna~ajnijih pokazateqa uo-

~i dodjele Oskara 27. februa-

ra.

Samo {est puta do sada do-

bitnici nagrade Udru`ewa re-

diteqa nisu dobili i nagradu

Ameri~ke filmske akademije.

Skorseze je ve} progla{en

favoritom i za nagradu Udru-

`ewa i za Oskara.

On je bio do sada nominovan

pet puta za nagradu Ameri~kog

udru`ewa rediteqa, a ~etiri

puta za Oskara, ali nijednom ni-

je dobio nijednu od tih nagrada.

Udru`ewe mu je dodijelilo 2003.

godine nagradu za `ivotno dje-

lo, a iste godine bio je nomino-

van za film "Bande Wujorka#.

Nagradu je, me|utim, dobio Rob

Mar{al za "^ikago#.

Istvudu je ovo druga nomi-

nacija za nagradu Udru`ewa, po-

slije "Misti~ne rijeke# u 2003.

godini, a za taj film je zamalo

i dobio Oskara ali ga je prete-

kao Xeksonov spektakl "Gospo-

dar prstenova#. On je nagradu

Udru`ewa, kao i Oskara za re-

`iju dobio 1992. godine za "Ne-

pomirqive#. ¥

BAWA LUKA - Kulturno-

umjetni~ko dru{tvo "^ajavec#

iz Bawe Luke, koje je od osniva-

wa koristilo prostorije istoi-

menog preduze}a, moglo bi se

uskoro na}i na ulici.

Ve}inski vlasnici preduze-

}a "^ajavec# iz Bawe Luke Cep-

ter fond i Polara fond dali su

rok ovom dru{tvu da napuste svo-

je prostorije do kraja 2004. godi-

ne ili da pla}aju mjese~nu ratu

za kori{}ewe prostora.

- Nismo uspjeli da prona|e-

mo pogodan prostor za na{e ak-

tivnosti i za ~uvawe na{eg ve-

likog fundusa narodnih no{wi,

tako da smo se obratili Grad-

skoj upravi grada Bawe Luke, a

podnijeli smo i zahtjev predu-

ze}u "^ajavec# da nam produ`i

rok do 31. januara. Nemamo do-

voqno novca da pla}amo mjese~-

nu ratu, ali uvjereni smo da se

Gradska uprava ne}e oglu{iti

na na{e zahtjeve i da }e nam

obezbijediti pogodan prostor -

rekao je sekretar Kulturno-

umjetni~kog dru{tva "^ajavec#

Mom~ilo Vesovi}.

On je dodao da narodne no-

{we ovog dru{tva predstavqa-

ju veliko bogatstvo i za dru{tvo

i za grad.

- Imamo oko 30 koreografi-

ja i mo`emo da obu~emo 500 igra-

~a. Sve na{e no{we vrijede oko

500 hiqada maraka i predstavqa-

ju prave ~uvare obi~aja i tradi-

cije. Zato se nadamo da Gradska

uprava, pa i preduze}e "^ajavec#

ne}e dopustiti da takvo blago

bude prepu{teno na milost i ne-

milost ulice - istakao je Veso-

vi}.

Kulturno-umjetni~ko "^aja-

vec# postoji ve} 52 godine. Na-

stupali su {irom Republike

Srpske i Srbije i Crne Gore,

kao i u Japanu, Italiji i [pa-

niji. Proteklu godinu obiqe`i-

li su rekordnim brojem nastupa,

ukupno 83 od ~ega su 42 cjelove-

~erwa koncerta. Nezaintereso-

vanost za kulturu i o~uvawe tra-

dicije moglo bi dovesti do uni-

{tewa tradicionalnog blaga ko-

je Kulturno-umjetni~ko dru{tvo

"^ajavec# ~uva za Bawu Luku i

za cijelu BiH. ¥ M. JOTI]

KULTURNO-UMJETNI^KO DRU[TVO "^AJAVEC"

KUD "^ajavec": Tradiciju ne}e da privatizuju

NO[WE NA ULICIVe}inski vlasnici preduze}a

"^ajavec" iz Bawe Luke

poru~ili ~lanovima KUD "^ajavec" da napuste

prostorije ukoliko ih ne mogu pla}ati

O

VJE^NI DUH MLADOSTI

Broj: 08-370-000013/05

Br~ko: 5.1.2005.god.

Na osnovu usvojenog Pravilnika o postupku nabavke roba, obavqawu usluga i ustupawa radova u Br~ko

distriktu BiH broj: 01-014-020717/03 od 25.08.2003. godine, Vlada Br~ko distrikta, a za potrebe Odje-

qewa za komunalne poslove iz sredstava planiranih kapitalnim buxetom za 2003. i 2004. godinu

raspisuje:

JAVNI OGLAS ZA DOSTAVQAWE PONUDA

ZA PROJEKTOVAWE I IZGRADWU SISTEMA ZA PRE^I[]AVAWE VODE RIJEKE SAVE

U VODU ZA PI]E KAPACITETA 330 l/sec. PO SISTEMU "KQU^ U RUKE#

1.PREDMET PONUDE

Vlada Br~ko distrikta poziva kompetentne kompanije da dostave svoje Ponude sa~iwene u skladu sa ten-

derskom dokumentacijom.

Predmet Ponude je:

#

Projektovawe i izgradwa sistema za pre~i{}avawe vode rijeke Save u vodu za pi}e

kapaciteta Q = 330 l/sec po sistemu 'kqu~ u ruke'#, a za potrebe Odjeqewa za komunalne poslove Vlade

Br~ko distrikta BiH.

Od ponu|a~a se zahtijeva da ponude tehnologiju pre~i{}avawa povr{inske vode rijeke Save u vodu za

pi}e, i da se pre~i{}ena voda distribuira u postoje}i i novoprojektovani rezervoar pitke vode, loci-

ranih na izvori{tu Plazuqe.

2. PRAVO U^E[]A

Pravo u~e{}a imaju sva doma}a i strana pravna lica koja su registrovana za obavqawe djelatnosti ko-

je su predmet ponude.

3. PODNO[EWE I OTVARAWE PONUDA

Ponude dostaviti iskqu~ivo na originalnoj tenderskoj dokumentaciji.

Ponude moraju biti u cijelosti sa~iwene u skladu sa tenderskom dokumentacijom.

Tenderska dokumentacija se mo`e podi}i svakim radnim danom u vremenu od 8 do 16 sati u zgradi Vlade

Br~ko distrikta BiH, soba br. 34, po~ev od 12.1.2005. godine, uz prilo`eni dokaz o uplati takse u izno-

su od od 50 KM - za svaki primjerak Tenderske dokumentacije.

Taksu je potrebno uplatiti na JRD Br~ko distrikta broj: 1542012000122410, vrsta prihoda 723139, {ifra

op{tine 099.

U obzir }e biti uzete samo one ponude koje budu dostavqene u zatvorenoj koverti, po{tom ili li~no, na

adresu:

VLADA BR^KO DISTRIKTA BiH

Odjeqewe za buxet i finansije, Pododjeqewe za nabavku, {alter br. 6

76100 Br~ko, Bulevar mira 1

Bosna i Hercegovina

Sa naznakom "Ponuda za projektovawe i izgradwu sistema za pre~i{}avawe vode rijeke Save u vodu za

pi}e po sistemu "kqu~ u ruke# za potrebe Odjeqewa za komunalne poslove - ne otvarati prije roka#.

Krajwi rok za podno{ewe ponuda je 11.4.2005. godine - do 12 ~asova po lokalnom vremenu. Otvarawe ponu-

da }e se obaviti istog dana - 11.4.2005.godine u 12.15 ~asova, u zgradi Vlade Br~ko distrikta BiH, soba

br. 59.

Predstavnici ponu|a~a mogu prisustvovati otvarawu ponuda.

4. OSTALE ODREDBE

Zainteresovani ponu|a~i mogu dobiti dopunske informacije vezane za ovaj oglas i to na osnovu pis-

menog zahtjeva na sqede}i faks:

faks: +387 49 216 993

[ef odjeqewa za komunalne poslove

Goroqub Jovanovi} , dipl. geol.

Bosna i Hercegovina

BR^KO DISTRIKT

BOSNE I HERCEGOVINE

Vlada Br~ko distrikta

Bosna i Hercegovina BR^KO DISTRIKT

BOSNE I HERCEGOVINE Vlada Br~ko distrikta

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 10. januar 2005. KULTURA

BAWA LUKA - Cijene

umjetni~kih djela koje se posti-

`u na svjetskim aukcijama goto-

vo uvijek pobu|uju pa`wu i otva-

raju mnoga pitawa, kako kod ve-

likih stru~waka tako i kod obi~-

nih qudi. Jedno od pitawa koje

postavqaju i jedni i drugi jeste

da li ta djela objektivno vrije-

de onoliko koliko su procijewe-

na.

Istori~ar umjetnosti u Mu-

zeju savremene umjetnosti Repu-

blike Srpske Qiqana Perduv-

Misirli} ka`e da su to, bez sum-

we, istinski vrijedna djela, po-

znatih autora koji su neizbrisi-

vi u istoriji moderne umjetno-

sti i ~iji su radovi pro{li mno-

gobrojne kriterijume vrednova-

wa.

O wihovim tvorcima napisa-

ne su mnoge stranice eminentnih

svjetskih stru~waka, istori~ara

umjetnosti, filozofa, sociolo-

ga, kwi`evnika kroz du`i peri-

od. Istovremeno prisutna je i

postmarketin{ka kampawa. To

su reprodukcije, posteri, filmo-

vi, aplikacije na dizajnu, popu-

larni tekstovi u zabavnim novi-

nama i ~asopisima, dostupni ve-

likom broju ~italaca.

- Pored stru~-

nih karakteristika

taj trenutak popu-

larnosti djelimi~-

no }e u}i u tr`i{nu

cijenu djela. Ne

treba zaboraviti

starost djela kao i

fazu iz kojeg stva-

rala~kog perioda

umjetnina poti~e -

ka`e Misirli}.

Trenutno naj-

skupqe umjetni~ko

djelo u svijetu je

"Dje~ak s lulom#

Pabla Pikasa. Ri-

je~ je o uqu na plat-

nu iz 1905. godine,

koje je prodato za

104 miliona dolara.

Djelo poti~e iz we-

gove ru`i~aste fa-

ze koja je po~ela

1904. godine i tra-

jala je tri godine.

- To je jedan we-

gov optimisti~ki pe-

riod, gdje se mijewa

paleta, a motivi su

akrobate, qupki dje-

~iji likovi, kao i likovi `ena

koji }e kasnije biti dominantni

u svim fazama - isti~e Perduv-

Misirli}.

Sedam od 13 najskupqe pro-

datih djela su Pikasovi radovi iz

razli~itih perioda. Tu se nala-

zi i "@ena prekr{tenih ruku#,

"@ena koja sjedi u ba{ti#, "Pje-

retina svadba#, "San#, "Ja, Pi-

kaso# i "Akt u crnoj fo-

teqi# i sve ko{taju

preko 40 miliona dola-

ra.

- To pokazuje da je

ovaj veliki umjetnik,

qubiteq stvarala~ke

slobode svojim izuzet-

nim talentom, imagina-

cijom i kreativno{}u

uspio da pomiri vrhun-

ski kvalitet i popu-

larnost, te da sve pre-

tvori u ogromnu tr`i-

{nu cijenu - smatra

Qiqana Perduv-Mi-

sirli}.

Pablo Pikaso ni-

kada nije bio ~lan nad-

realisti~kih grupa,

ali je uradio stravi~-

no izopa~ena qudska

tijela i najnasilnije

iracionalne slike

Erosa i Tanatosa ikad

vi|ene na platnima.

Nikada nije bio ve-

liki kolorista, ali

kroz metafore on slo-

jeve ispuwava zna~e-

wem da bi proizveo ot-

krovewe i bqeskove. U wegovim

radovima je sve senzacija i `ud-

wa. Wegov ciq

nije bio prepi-

rawe, ve} posti-

zawe najja~ih ni-

voa osje}awa.

Q i q a n a

Perduv-Misir-

li} ka`e da je

drugi umjetnik

~ija djela posti-

`u ogromnu vri-

jednost, ako se

pojave na tr`i-

{tu, Vinsent van

Gog, ~ije nadah-

nu}e, stvarala~ku energiju i po-

tez jo{ niko nije dostigao.

Wegovo najskupqe djelo, ko-

je se nalazi na drugom mjestu

svjetske liste najskupqih umjet-

ni~kih djela, jeste "Portret

doktora Ga{ea#, koje ko{ta

82 i po miliona dolara, a

Van Gog ga je naslikao dva da-

na prije smrti. Wegova po-

znata i tako|e veoma skupa djela

su "Portret umjetnika bez bra-

de# i "Irisi#.

¥ S. DESNICA

D. MACURA

BEOGRAD - Pretposqedweg

dana pro{le godine, u Beogradu

je sve~anim skupom u Akademiji

28, glumac Ivan Bekjarev obiqe-

`io 40 godina svog umjetni~kog

rada, kada je promovisana i mono-

grafija koju je objavio Savez

dramskih umjetnika Srbije, ja-

vqa Tanjug.

Bekjarev je svoj profesional-

ni gluma~ki anga`man zapo~eo

30. decembra 1964. u Ateqeu

"212#, igraju}i u predstavi Alek-

sandra Popovi}a "Qubinko i De-

sanka#, da bi kasnije na sceni Ju-

goslovenskog dramskog pozori-

{ta proveo vi{e od trideset go-

dina.

Bekjarev je igrao u 33 filma

doma}e i inostrane produkcije i

u brojnim TV-ostvarewima i ra-

dio-dramama, a ve} deset godina

predaje glumu na BK Akademiji.

Monografiju objavqenu u po-

vodu jubileja priredio je teatro-

log Zoran T. Jovanovi}. U wenom

prvom dijelu je Bekjarevqeva au-

tobiografska pri~a, dok u drugom

54 autora, savremenika, kolega,

u~enika - u kratkim tekstovima

pi{e o Bekjarevu.

Kwiga sadr`i i vi{e od 100

fotografija, izbor iz kritika o

ulogama koje je Bekjarev tuma~io

i preciznu dokumentaciju o svim

ulogama, nagradama, voditeqskom

radu...

Kwiga sadr`i i kompakt disk

sa 36 qubavnih pjesama u inter-

pretaciji Ivana Bekjareva. ¥

BEOGRAD - @iri ~etvrtog

Bo`i}nog salona kwiga u Beo-

gradu u sastavu Milisav Savi},

Sava Dautovi} i @ivadin Mi-

trovi}, odlu~ili su da nagradu

Salona dodijele Zavodu za uxbe-

nike i nastavna sredstva za "Iza-

brana dela Milana Ka{anina#

koji se, kako pi{e u obrazlo`e-

wu, bavio podjednako nacional-

nom i evropskom tradicijom, uvi-

jek sa pozicija strogih i profi-

lisanih estetskih kriterijuma.

Ovim izabranim djelima, dodaje

se, na pravi na~in rehabilito-

van je jo{ jedan od nepravedno za-

postavqenih pisaca, javila je Be-

ta.

Izdava~ka ku}a "Klio# je na-

gra|ena za "Istoriju privatnog

`ivota u srpskim zemqama u sred-

wem veku# koja je objavqena u

okviru kapitalnog projekta

"Istorija privatnog `ivota# u

redakciji Filipa Arijesa i \or-

|a Dibija.

Nagrada za dje~iju kwi`ev-

nost pripala je "Kreativnom cen-

tru# za inovatorsku, ma{tovitu

i modernu ure|iva~ku politiku

u oblasti dje~je kwige.

Specijalno priznawe `iri

je dodijelio kwizi "Nikodimov

tipik# u izdawu Izdava~kog

preduze}a "^igoja#. "Nikodimov

tipik# napisan je 1318. godine, a

rukopis je izgorio 6. aprila 1941.

Ovo izdawe priredio je doktor

\or|e Trifunovi} po fotogra-

fijama koje je 1940. napravio La-

zar Markovi}.

Priznawa }e nagra|enima,

kako je to ~iweno i dosad, biti

uru~ena naknadno na sve~anosti

uprili~enoj upravo u tu ~ast.

Saop{tewem imena dobitni-

ka priznawa za izdava~ki podu-

hvat u kategoriji kwiga koje da-

ju doprinos duhovnoj kulturi i

afirmaciji kulturnog nasqe|a,

u Beogradu je zatvoren tradici-

onalni Bo`i}ni salon kwiga, ja-

vila je Beta. ¥

WUJORK - ^uveni kon-

ceptualni umjetnik Kristo

Jaracev postavi}e u februa-

ru u wujor{kom Central par-

ku 7.500 "kapija# od {afra-

na, a ta instalacija bi}e je-

dan od najve}ih umjetni~kih

projekata ikada izvedenih u

Wujorku.

Kristo Jaracev, koji je

stekao slavu "umotavawem#

Pont Nefa u Parizu u plat-

no boje pje{~ane pla`e, kao

i monumentalne zgrade Raj-

hstaga u Berlinu u alumini-

jumsko "pakovawe#, izjavio je

da mu je najve}i izazov u re-

alizovawu tih radova bilo

dobijawe dozvola.

On i wegova profesio-

nalna i `ivotna partnerka

@an-Klod prvi put su pred-

lo`ili instalaciju "Kapi-

je# 1979. godine. Stotiwak

radnika u Central parku po-

stavqa gvozdene baze kapija

du` staza u Central parku.

Ta instalacija, koja podra-

zumijeva kapije visoke pet

metara i velike dijelove {a-

frana koji }e visiti sa wih,

trebalo bi da bude zavr{ena

do 12. februara.

- Izabrali smo februar

za otvarawe postavke, jer je

drve}e tada bez li{}a, pa }e

se instalacija vidjeti mno-

go, mnogo daqe - rekla je @an-

Klod, koja sa Kristoom po-

vremeno nadgleda napredak u

postavqawu instalacije ko-

ja }e ko{tati oko 21 milion

dolara.

Umjetni~ki par istakao

je da ne prihvata sponzorstvo

i da sve sami finansiraju,

uglavnom od prodaje Kristo-

ovih radova.

Upitani za{to su se

opredijelili da dekori{u

prolaze u Central parku, oni

su naveli da "stvaraju rado-

ve u`ivawa i qepote#.

- Mi ne stvaramo poruke,

ne pravimo simbole. Radimo

djela umjetnosti, koja su do-

bra ni za {ta drugo, osim za

umjetnost - istakla je @an-

Klod.

Kristo je rekao da pri-

vremeni karakter wegovih

radova povla~i za sobom i

potrebu da {to prije budu vi-

|eni, te da odatle poti~e i

wihova vrijednost, jer ne}e

trajati vje~no.

Kristo je ro|en 1935. go-

dine u Sofiji. Skulpturu je

studirao u Bugarskoj, a po od-

lasku u Pariz, napustio je

klasi~nu slikarsku tehniku

i po~eo sa velikim "pakova-

wima#, {to ga je pribli`i-

lo grupi oko Novog realizma

sa kojom je zajedni~ki i izla-

gao. Instalacija Kristoa u

Central parku bi}e posta-

vqena do 27. februara. ¥

BEOGRAD - Dobitnik "Vitalo-

ve# kwi`evne nagrade "Zlatni sun-

cokret# za 2004. godinu je Vladimir

Tasi} za roman "Ki{a i hartija#, u iz-

dawu novosadskih "Svetova#, javila

je Beta.

U u`em izboru za tu nagradu za

najboqu kwigu godine bili su i Ste-

van Rai~kovi} za zbirku poezije "Fa-

scikla 1999/2000# i Aleksandar Pe-

trov za roman "Lavqa pe}ina#, obje u

izdawu Srpske kwi`evne zadruge.

Predsjednik `irija Novica Pet-

kovi} rekao je u Udru`ewu kwi`ev-

nika Srbije da je odluka o laureatu do-

nijeta jednoglasno. Tasi}ev roman go-

vori o mladim intelektualcima koji

su se pri kraju 20. vijeka rasuli po

svijetu, a poslije deset godina pono-

vo sastali u Novom Sadu, pored Mo-

sta slobode koji se obnavqao. Roman

"Ki{a i hartija# primjer je kros-`an-

rovske naracije, odnosno kombinova-

wa eseja, putopisa, istorije i doku-

mentarnog, ukazuju}i time na razvoj-

ne mogu}nosti srpskog romana.

- Roman je pro{ao kroz toliko

faza i promena da mi niko ne bi po-

verovao kada bih rekao {ta sam zami-

{qao pre tri godine. Od toga u pro-

cesu pisawa nije ostalo skoro ni{ta;

u najboqem slu~aju neki detaq. Ono

{to sam ose}ao kao prvi impuls bilo

je maglovito i imalo je vi{e veze sa

formom nego sa sadr`ajem - istakao

je Tasi}.

On je dodao da je htio da napi-

{e ne{to {to }e biti eksplozija

pri~a, informacija i dezinfor-

macija, referenci popkulturnih

i visokokulturnih, urbanih i kla-

si~nih mitova, ne{to {to bi iz-

gledalo kao ~itawe na interne-

tu a da ipak zadr`i formu kwige, ne

samo formatom i povezom, ve} po ne-

kom li~nom osje}aju za neuhvatqivi

kvalitet koji nazivamo kwi`evnim.

- Mnogo je napisano o hipertek-

stu kao modelu. Jedan od doma}ih po-

duhvata te vrste je kwiga Momira Ni-

ki}a "Urla#, ~udan i fascinantan

roman. Ja ga me|utim nisam do`iveo

kao roman, ve} kao veb-prezentaciju

od{tampanu u formi kwige. Po{tu-

jem taj eksperiment, ali istovreme-

no mi kao ~itaocu mnogo vi{e le`i

ono {to je radio Zebald, ~iji su ro-

mani me{avina eseja, putopisa, isto-

rije, sa reprodukcijama slika, kopi-

jama hotelskih ra~una - ka`e Vladi-

mir Tasi}.

Nagrada "Zlatni suncokret# bi-

}e uru~ena 26. januara u bioskopu "Ju-

goslavija# u Vrbasu.

Nov~ani iznos nagrade je pet hi-

qada evra, a "Vital# finansira i jo{

jedno izdawe nagra|ene kwige.

U `iriju su bili i Radovan

Vu~kovi} i Jovan Deli}. Me|u do-

sada{wim dobitnicima "Zlatnog

suncokreta# su i Ivan V. Lali},

Jovan Radulovi}, Radoslav Pet-

kovi} i drugi. "Vitalova# nagra-

da "Zlatni suncokret# dodjequje

se za najboqu kwigu iz prethodne

godine iz cjelokupne ovda{we

produkcije, a za razliku od NIN

nagrade, nije usmjerena samo na

romane, ve} i na poeziju, prozu,

kwi`evnu misao...

¥ Pripremila D. MACURA

MRKOWI] GRAD

Djeca pjevajuRepublici MRKOWI] GRAD - Povodom

13. ro|endana Republike Srpske ~la-

novi Kulturno-umjetni~kog dru{tva

"Kraq Petar Prvi Kara|or|evi}

Mrkowi}# i ~lanovi horske, reci-

tatorske, dramske i ritmi~ke sek-

cije Osnovne {kole "Ivan Goran

Kov~i}# izveli su kulturno-zabav-

ni program pod nazivom "Djeca Re-

publici#.

U zanimqivom programu osno-

vaca i folklorista u`ivalo je ne-

koliko stotina posjetilaca u sta-

rom Domu kulture.

[kolski hor i ritmi~ka sek-

cija Osnovne {kole "Ivan Goran

Kova~i}# predstavili su se pjesmom

i igrom uz muziku dje~ijeg hora

"Vrap~i}i#, a dramska i recitator-

ska sekcija dramatizacijom teksta

"^estitke# i "Pitate me, kako na-

{a Republika raste#.

^lanovi Kulturno-umjetni~kog

dru{tva "Kraq Petar Prvi Kara-

|or|evi} Mrkowi}# do~arali su svu

qepotu izvornog stvarala{tva srp-

skog i romskog naroda. ¥ Sl. D.

NAJVREDNIJE SLIKE U SVIJETU

PIKASO SLIKAO ZA VJE^NOST

JUBILEJ UMJETNI^KOG RADA IVANA BEKJAREVA

19

"Dje~ak sa lulom": Vrhunac Pikasoveru`i~aste faze

DJELA- Postoje

jo{ mnoga dje-

la vrlo zna~aj-

nih umjetnika,

koja nisu do-

stigla vrhun-

sku cijenu, a

svojim kvali-

tetom i zna~a-

jem u istoriji

umjetnosti to za-

slu`uju. To su

Kle, Iv Klajn, Bois, Magrita i dru-

gi - podvla~i Qiqana Perduv-Mi-

sirli}.

"Portret doktora Ga{ea": Drugi na listi

Ivan Bekjarev: Ponosan na monografiju

^etiri decenijena sceni ^etiri decenijena sceni ^etiri decenijena sceni ^etiri decenijena sceni ^etiri decenijena sceni ^etiri decenijena sceni ^etiri decenijena sceni ^etiri decenijena sceni ^etiri decenijena sceni

POSTAVKA U CENTRAL PARKU

Kapije od {afrana "VITALOVA" KWI@EVNA NAGRADA DODIJEQENA VLADIMIRU TASI]U

"SUNCOKRET" ZA "KI[U I HARTIJU"

ZATVOREN BEOGRADSKI BO@I]NI SALON KWIGA

Uspon nacionalne tradicije

Vladimir Tasi}: Pi-sao eksploziju pri~a

IZBORU {irem izboru za "Zlatni

suncokret# bile su i kwige "Srce

zemqe# Svetislava Basare, "Po-

bednici# Dobrila Nenadi}a, "Vo-

stanije# Svetlane Velmar-Janko-

vi}, zbirka poezije Qubomira Si-

movi}a "Ta~ka#, "Orkestar na pe-

dali# Radovana Belog Markovi}a,

"Dok nas smrt ne rastavi# Mirosla-

va Josi}a Vi{wi}a i "^udesna

hronika no}i# Radovana Karaxi}a.

Roman "Ki{a i hartija" primjer je kros-`anrovske naracije,

odnosno kombinovawa eseja, putopisa, istorije i dokumentarnog,ukazuju}i time na razvojne mogu}nosti srpskog romana,istakao `iri

Pikaso nije bio veliki kolorista, ali kroz metafore onslojeve ispuwava zna~ewem da bi proizveo otkrovewei bqeskove. Wegov ciq nije bio prepirawe, ve} postizawenajja~ih nivoa osje}awa, ka`e Qiqana Perduv-Misirli}

^etiri decenijena sceni

DRVAR - Po prohladnom, ali

suvom vremenu, na platou ispred

drvarskog hrama Svetog Save na

Bo`i} se okupilo oko hiqadu i

po Drvar~ana. Bo`i}nu liturgi-

ju ispred hrama slu`io je drvar-

ski paroh Sa{a Cvrqi}.

Istina, ove godine nije bilo

poznatog drvarskog Zvonara da,

kao mnogo puta do sada, dovu~e

badwak ispred crkve. Zamijenio

ga je sin, a tu je bio i Darko Kaj-

tez, koji ve} nekoliko godina ima

~ast da potpali badwak.

Ove godine badwak je bio ve-

}i nego ikad.

Poslije liturgije, koja je slu-

`ena bez razglasa, ali uz gromo-

glasnu buku petardi, stariji su

se razi{li ku}ama, a mla|arija

po sve brojnijim drvarskim ka-

fi}ima.

Nema sumwe, najiskreniji Dr-

var~ani danas su djeca koja su rod-

ni grad napustila sa desetak go-

dina. Sada su to ve} momci i dje-

vojke, koji govore "~istu ekavi-

cu#, ali ne zaboravqaju ni ijekav-

sku varijantu.

Drvar i daqe ima poseban

status u BiH. Drvar~ani }e re}i

da su od Srpske zaboravqeni, a

od Federacije odba~eni. Ni tamo,

ni ovamo. Ili, {to bi rekli lov-

ci - ni torno ni lovno.

Me|utim, Drvar~ani se ne da-

ju i strpqivo ~ekaju boqa vreme-

na. Za to vrijeme desetak odsto

Hrvata, koliko ih danas `ivi u

Drvaru, i daqe dr`i glavne pri-

vredne poluge.

Op{tinska vlast je u ruka-

ma Srba povratnika, ali slaba

vajda od toga. Puno rupa, a malo

zakrpa. Iz prazne se ne puca.

Nova, stara vlast Saveza ne-

zavisnih socijaldemokrata obe-

}ava da }e novi buxet imati i so-

cijalnu dimenziju. Do sada su se

iz buxeta samo pokrivale plate

zaposlenih op{tinara.

U ovo zimsko vrijeme glavna

zanimacija Drvar~ana, pored uz-

gajawa stoke, skupqawa starog

`eqeza, aluminijuma i bakra je -

karta. Bela se igra do iznemoglo-

sti.

Svi imaju svoje" {kerle#.

Strana~kim linijama podijeqe-

ne su i kafane. Prva podjela je na

srpske i hrvatske, a druga na oku-

pqali{ta pristalica Saveza ne-

zavisnih socijaldemokrata i Za-

vi~ajnih socijaldemokrata Mile

Mar~ete.

Lider povratka Mile Mar-

~eta, koji se u posqedwe vrijeme

razapeo izme|u Drvara i rodnih

Potoka, koji su nedavno dobili

novo ime - Isto~ni Drvar, i da-

qe ne izlazi iz svoje zelene "{ko-

de#.

^ak i sedmi januar je proveo

radno. Veli da je pisao nekakve

proglase za nove donacije i kre-

dite koje obe}ava federalno Mi-

nistarstvo za izbjeglice.

Evo jo{ nekoliko slika Dr-

vara.

Lov u okolnim selima nije

samo zadovoqstvo i hobi ve} i

na~in da se dopuni zamrziva~.

Mada tokom rata, a ni u prvim

poratnim godinama nije bilo lo-

vostaja ze~evi su se namno`ili,

a lisica i divqih sviwa nikad

nije ni nestajalo.

Za medvjeda, jarca, tetrijeba

i vuka pored o{trog oka i metka,

trebalo je uvijek malo vi{e is-

kustva i lova~ke sre}e. Me|utim,

zbog sedam, osam marka, koliko

ko{ta test, mnogi su "fasovali#

"lova~ku# trihinelozu.

Bez obzira {to se ne pamti

da je jagwetina ikad bila skupqa,

malo naroda `ivi od sto~arstva.

Livade se i daqe slabo kose. Me-

kote koje su se u sretna vremena

po dva tri puta kosile pokrive-

ne su debelim slojem vi{e godi-

na neko{ene trave.

Sve je mawe krava i ovaca, a

sve vi{e - koza. Mawe posla, ali

i mawe mlijeka.

Kilogram kajmaka se nudi po

cijeni od pet marka. Za kajmak

Ne|e Medarevi}a Drvar~ani ka-

`u da je boqi od vla{i}kog.

Ve} pro{le godine drewine

su zakazale, ali su zato {qive

ponijele kao rijetko kada. Naj-

boqe su se "pla}ale# onima koji

su ih zadwi sabrali, pogotovo iz

{qivika sa osun~anijih strana.

Ovih dana u i oko Drvara su

dimili rakijski kotlovi i vatra

za pe~enice. U odnosu na ratne i

prve poratne dane, to je sasvim

druga slika.

Jer, nekada su u Drvaru i

okolnim selima gorjele - ku}e.

¥ Q. DODIG

M. MIHAJLOVI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

BO@I]NE SLIKE IZ DRVARA

TANANI odsjaj sve}a, opojni miris

~etinara i za~ina... Napravite vjen~i}

koji je postoqe za svije}e i po~nite da se

pripremate za veseqe. Evo nekoliko pri-

mjera.

U Wema~koj je obi~aj da se ~etiri ne-

djeqe prije katoli~kog Bo`i}a svake ne-

djeqe pali po jedna svije}a. Uzmite ~eti-

ri velike svije}e i oko wih napravite

vjen~i} od zimzelenih gran~ica. Svije}e

postavite u niz ili ih pore|ajte u krug.

Aran`man postavite u {iroku i plitku

posudu i ukrasite svje`im granama bora,

kri{kama pomoranxe i qe{nicima. Tako

bi izgledao jedan vjen~i} u crvenim i za-

gasitim tonovima.

Ako ste po`eqeli ne{to u zelenka-

stim tonovima, onda je "dah {ume# ba{ za

vas. Vjen~i} od svje`ih ~etinarskih gran-

~ica postavqen je na eta`ni poslu`av-

nik. Zelene svije}e i {i{arke nanizane

su na `icu i pri~vr{}ene. Tu se nalaze i

jelkice napravqene od {perplo~e oboje-

ne u zeleno i ukra{ene {irokom zelenom

trakom.

Aran`man pod nazivom "poezija u ro-

ze boji# je ba{ u trendu. Izuzetno je li-

jep i bez trunke ki~a. U centru vjen~i}a

nalazi se posuda sa svje`im cvjetovima

ru`a postavqenim u ikebanu koja je pret-

hodno snabdjevena vodom. Sun|er treba

stalno kvasiti ili, ukoliko `elite, mo-

`ete ostaviti ru`e da se osu{e. Oko ru-

`a stavite svije}e, kuglice i trake u is-

toj ru`i~astoj boji.

Na sto mo`ete staviti i crveno-bi-

jele zvjezdane trenutke (ovaj stoni ukras

}e definitivno obradovati va{e uku}a-

ne i goste): vjen~i} od ~etinara ukrasite

trakama od tkanine sa karo dezenom i uve-

`ite ma{nice. U sredinu postavite i ve-

like crvene svije}e, a zatim sve ukrasite

sitnim kola~ima u obliku zvjezdica.

Jedno je ipak najva`nije: dok se pri-

premamo za praznike, bitno je da se radu-

ju i odrasli i djeca. ¥

Svaki kockar ima omiqenu

igru. Moja je bila napadawe hote-

la i motela u kojima je odsedalo le-

ta~ko osobqe u tranzitu. ^ak sam

kupio i povratnu avionsku kartu

do Bostona, po{tenu kartu pla}e-

nu nepo{teno zara|enim novcem, i

{arenim tapetama# oblepio aero-

drom Logan i okolna leta~ka ko-

na~i{ta pre nego {to sam pohitao

natrag u Wujork.

Preplavqen uspehom, ohrabren

lako}om s kojom sam uspeo da se pre-

tvorim u pilota, odlu~io sam da

sam kona~no spreman za "Operaci-

ju {lepovawe#.

@iveo sam u malom stanu u zgra-

di bez lifta na Vest sajdu. Iznaj-

mio sam stan~i} na ime Frenk Vi-

lijems i stanarinu sam pla}ao na

vreme i u gotovom. Gazdarica, koju

sam vi|ao samo u vreme isplate ki-

rije, mislila je da radim u papir-

nici. Nijedan drugi stanar nije

me poznavao, a u zgradi se nikad

nisam pojavqivao u pilotskoj

uniformi. Nisam imao telefon

i nikad nisam primao po{tu na

tu adresu.

Kad sam se spakovao i na-

pustio stan, nije ostao nijedan

trag. Ni najboqi pas traga~ s

planina Blu rix ne bi uhvatio

moj miris.

Uhvatio sam autobus do La-

gvardije i oti{ao u centralu Is-

terna. Iza {altera na pregradi

radila su tri mladi}a.

"Da, gospodine, izvolite#?,

rekao je jedan od wih.

"Moram da se od{lepujem

do Majamija va{im slede}im le-

tom, ako ima mesta#, rekao sam

vade}i svoju Pan Am iskaznicu.

Propusnica"Slede}i pole}e za petna-

est minuta, gospodine Vilijems#,

rekao je. "Ho}ete li da se ukrca-

te na taj ili }ete ~ekati popo-

dnevni? Pomo}no sedi{te slo-

bodno je na oba#.

Nisam hteo da odugovla~im.

"Uze}u ovaj#, rekao sam. "Ima}u vi-

{e vremena za pla`u#.

Pru`io mi je ru`i~astu potvr-

du. Pre toga je nikad nisam video,

ali mi je bila poznata iz intervjua

s predusretqivim kapetanom Pan

Ama. Tra`eni su najosnovniji po-

daci: ime, kompanija, slu`beni broj

i zvawe. Popunio sam je i vratio,

a on je otcepio prvi primerak i

dao mi ga. Znao sam da mi je to pro-

pusnica za ukrcavawe.

Onda je podigao slu{alicu i

tra`io toraw FAA, a meni se sto-

mak odjednom ispunio ̀ utim lepti-

ri}ima.

"Ovde Istern#, rekao je . "Ima-

mo {lep na letu 602 za Majami. Frenk

Vilijems, kopilot, Pan Am... U redu,

hvala. "Spustio je slu{alicu i klim-

nuo prema vratima s one strane sta-

kla. "Mo`ete da pro|ete onuda, go-

spodine Vilijems. Ukrcavawe je na iz-

lazu s va{e leve strane#.

Bio je to "727#. Ve}ina put-

nika ve} se bila ukrcala. Pru-

`io sam svoju ru`i~astu potvrdu

stjuardesi na vratima aviona i

po{ao ka pilotskoj kabini kao

da to radim ve} godinama. Ose}ao

sam se uobra`eno i veselo dok sam

stavqao torbu u pretinac koji mi

je stjuardesa pokazala i dok sam

se kroz mala vrata protiskivao u

kabinu.

"Zdravo, ja sam Frenk Vili-

jems#, rekao sam trojici qudi unu-

tra. Bili su zaneti onim za {ta

sam kasnije saznao da se zove zavr-

{na provera i ignorisali su me,

osim {to su klimawem stavili do

znawa da su me primetili.

Osvrnuo sam se po kabini pre-

trpanoj instrumentima i ponovo su

mi leptiri poleteli u stomaku. Ni-

sam video pomo}no sedi{te, kako

god to izgledalo. u kabini su po-

stojala samo tri sedi{ta i sva su

bila zauzeta.

Onda je in`ewer leta podigao

pogled i nasme{io se. "Oh, izvi-

nite#, rekao je, posegao rukom iza

mene i zatvorio vrata kabine. "Se-

dite#.

Kad su se vrata zatvorila, ras-

klopilo se malo sedi{te u~vr{}e-

no za pod. Smestio sam se i osetio

potrebu da zapalim cigaretu. A ni-

sam bio pu{a~.

Niko mi se nije obratio dok

nismo poleteli. Onda je kapetan,

rumen mu{karac s tragovima srebra

u sme|oj kosi, predstavio sebe, ko-

pilota i in`ewera leta. "Koliko

ste ve} u Pan Amu?#, pitao je kape-

tan, a ja sam po tonu znao da mu se

prosto razgovara.

"Ovo mi je osma godina#, rekao

sam i smesta po`eleo da sam rekao

{esta.

Niko se nije iznenadio, me|u-

tim. O~igledno, taj vremenski rok

bio je saglasan s mojim zvawem. "Na

kojoj ste opremi#?, pitao je kopi-

lot.

"Sedamstosedmice#, rekao sam.

"Bio sam na DC-8 do pre nekoliko

meseci#.

Sedewe kao nau`arenom ugqu

Premda mi se celim putem do

Majamija ~inilo da sedim na u`are-

nom ugqu, sve je zapravo bilo komi~-

no lako. Pitali su me gde sam se ob-

u~avao, a ja sam rekao: u Fmbri-Ridlu.

rekao sam da me je Pan Am zaposlio

odmah posle {kole. Nakon toga, raz-

govor je bio isprekidan, ravnodu{an

i uglavnom ograni~en na wih troji-

cu. Prema meni vi{e nije bilo usme-

reno ni{ta {to bi moglo da ugrozi

moj navodni status.

U jednom trenutku je kopilot,

zadu`en za komunikacije s torwem,

skinuo slu{alice i pitao `elim li

da poslu{am, ali sam odbio, rekav{i

da vi{e volim rokenrol stanice. To

ih je nasmejalo. Me|utim, pomno sam

pratio wihov razgovor, pamtio sleng-

izraze koje su izgovarali i uo~avao

kori{}ewe pilotskog `argona. Sva

trojica bili su o`eweni i ve}i deo

konverzacije vrteo se oko wihovih

porodica.

Stjuardesa zadu`ena za kabinu

bila je slatka mala brineta. Kad sam

oti{ao u toalet, na povratku u kabi-

nu sam zastao i zapodenuo razgovor s

wom. Saznao sam da }e no}iti u Ma-

jamiju, te sam pre ulaska u kabinu za-

kazao s wom sastanak za to ve~e. Tre-

balo je da prespava kod prijateqice.

Pre iskrcavawa zahva-

lio sam ~lanovima posade.

Le`erno su mi po`eleli

sre}u, a kapetan je rekao da

je pomo}no sedi{te uglav-

nom slobodno "kad god vam

zatreba#.

O~aranlepotom

Nikad ranije nisam bio

u Majamiju. Impresionirala

me je i uzbudila {arena trop-

ska vegetacija i palme oko

terminala, toplo sunce i ve-

dar, ~ist vazduh. Od mawka

visokih gra|evina, prividne

otvorenosti krajolika, gi-

zdavog neformalnog stila

qudi na aerodromskom ter-

minalu, osetio sam se kao da

sam dospeo u ~udnu i divnu ze-

mqu. U{ao sam na terminal

pre nego {to mi je i pro{lo

kroz glavu da nemam ni najbla-

`eg pojma gde slu`benici Pan

Ama u Majamiju odsedaju. Pa, to

sam lako mogao da saznam.

Pri|oh Pan Amovom {al-

teru za karte, a devojka s druge stra-

ne, zauzeta putnicima, izvinila im se

i pri{la meni. "Mogu li da vam po-

mognem#?, pitala je gledaju}i me ra-

doznalo.

"Da#, rekoh. "Prvi put no}im u

Majamiju. Ovde sam na zameni. Obi~-

no ne letim ovamo i do{ao sam u to-

likoj ̀ urbi da mi niko, do |avola, ni-

je rekao gde odsedamo. Gde se ovde od-

seda?#

"Oh, da, gospodine, odsedamo u

motelu Skajvej ako je u pitawu bora-

vak kra}i od dvadeset ~etiri sata#,

odgovorila je, na jednom sva uslu`na

i usrdna.

"Jeste#, rekao sam.

"E, pa motel je vrlo blizu#, re-

kla je. "Mo`ete da sa~ekate slu`be-

ni autobus, a mo`ete da odete i tak-

sijem. Ho}ete li uzeti taksi?#

"Mislim da ho}u#, odgovorio sam.

Znao sam da }u sigurno uzeti taksi.

nije mi padalo na pamet da se mota-

mo po autobusu punom pravog leta~-

kog osobqa Pan Ama.

"Onda sa~ekajte malo#, rekla

je i oti{la do svog mesta. Izvukla

je fioku, izvadila karticu veli-

~ine nalepnice za prtqag i dala

mi je. "Samo ovo dajte bilo kom tak-

sisti ispred vrata. @elim vam pri-

jatan boravak#. ¥

(Nastavi}e se)

[LEP NA LET ZA MAJAMI

ponedjeqak, 10. januar 2005.FEQTON/REPORTA@A20

NI TAMO, NI OVAMO

Ovih dana u i oko Drvara su sedimili rakijski kotlovi i vatraza pe~enice. U odnosu na ratnei prve poratne dane, to je sasvimdruga slika. Tada su, na`alost,gorjele - ku}e

PRAZNICI UZ SJAJ SVIJE]A

Bio je kona~no spreman da po~ne svoju "operaciju

{lepovawa". Oti{ao je u centralu aviokompanijeu Wujorku i zamolio slu`benika na {alteru da seprebaci slede}im letom za Majami. Bio je u uniformipilota

"Pan Ama" sa iskaznicom. Dobio je ru`i~astu

potvrdu, za koju je ve} znao {ta zna~i, i propusnicuza pomo}no sedi{te u pilotskoj kabini

P R E V A R A N T10.

Ispovest najmla|eg belosvetskog falsifikatora i podvalaxije

Majami: [arena tropska vegetacija, sunce i qudi neformalnog, gizdavog stila, ka`e Abagnejl,pobudili su ose}awe kao da sam dospeo u ~udnu i divnu zemqu

Frenk V. ABAGNEJL

POEZIJA [UME

Kwiga ^ik me uhvati mo`e se nabaviti u svim boqe snabdjevenim kwi-

`arama, ili direktno od izdava~a Laguna, Beograd, Resavska 33, tel. 38111

3347-547, e-mail: info@laguna.co.yu Internet: www.laguna.co.yu

KOMISIJA Ginisovih rekor-

da redovno biqe`i broj nedjeqa

koje izvo|a~i provedu na britan-

skoj top-listi, a prema novim poda-

cima, grupa "Red hot ~ili pepers#

u{la je me|u 100 najuspje{nijih.

Posqedwih nekoliko godina

najuspje{niji na top-listama bio je

Elvis Prisli. On je ukupno u svo-

joj karijeri proveo 2.463 nedjeqe na

britanskoj top-listi.

Slijede ga Klif Ri~ard, "Bitl-

si#, "Kvin# i Madona, a na listi su

i Majkl Xekson, "U2#, "Gans end

rouzs#, Robi Vilijams i brojni dru-

gi uspje{ni svjetski muzi~ari.

"Red hot ~ili pepersi# su ove

godine jedino novo ime me|u 100 naj-

boqih, a pripalo im je 97. mjesto.

"Pepersi# su s liste izbacili

grupu "Spandau balet#, dok su Ma-

jkl Xekson i "U2# ostvarili naj-

ve}e skokove prema gore. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 10. januar 2005. ESTRADA

PRINC je na vrhu liste tur-

neja koje su zaradile najvi{e nov-

ca u 2004. godini. Wegova "Musi-cology# ostvarila je dobit od 87,4

miliona dolara.

Princ je nastupio u 69 grado-

va, imao je dogovorenih 96 datuma,

a sve to u~inilo je da wegova tur-

neja bude osma po redu na listi

najuspje{nijih turneja svih vre-

mena.

Princ je zahvaquju}i uspje-

{noj turneji pove}ao i prodaju al-

buma "Musicology", koji je tako na

top-listi "Bilborda# bio tokom

cijele godine. Ovaj ~etrdeset{e-

stogodi{wak ukqu~en je i u "Dvo-

ranu slavnih#, a dobio je i pet no-

minacija za "Gremi nagradu#. Me-

|u onima koji zadovoqno trqaju

ruke, kad je rije~ o uspje{nim tur-

nejama u 2004. godini su i Selin

Dion, sa 80,4 miliona, Rod Stjuart

sa 42,5 miliona dolara, Madona sa

79, A{er sa 29 miliona i "Aero-

smit# sa 25 miliona dolara. ¥

PRINC NAJVI[E ZARADIO U PROTEKLOJ GODINI

NAJBOQI FILMOVI 2004. GODINE

Zadovoqno trqa ruke

"GOSPODAR prstenova -

Povratak kraqa# izabran je za

najboqi film 2004. godine od

strane gledalaca televizije Bi-

Bi-Si. Ovaj izbor nije za~udio

glavne qude pomenute televizi-

je, budu}i da su prva dva dijela

Xeksonove trilogije tako|e uze-

la naslov najboqih tokom 2002. i

2003. godine.

Na drugom mjestu najboqih

filmova 2004. na{ao se "Vje~ni

sjaj nepobjedivog uma# sa Xim Ke-

rijem i Kejt Vinslet, kojeg je sli-

jedio jo{ jedan wen film, "Fin-ding Neverland#.

"Izgubqeni u prevodu# So-

fije Kopole na{ao se na ~etvr-

tom mjestu, dok je zgodama ~arob-

waka Harija Potera i zato~eni-

ka Azkabana dodijeqena peta po-

zicija. Top ten obuhvatio je i vi-

sokobuxetna ostvarewa poput

"Spajdermena 2#, animiranih

"Izbaviteqa#, te triler drame

"Kolateral#. ¥

"Gospodar" bez premca

BRITANSKE TOP-LISTE

MUZI^ARI ZA GINISA"Red hot ~ili pepersi" su ove godine

jedino novo ime me|u 100 najboqih,a pripalo im je 97. mjesto

1. Elvis Prisli - 2.463

2. Klif Ri~ard - 1.972

3. Bitlsi - 1.742

4. "Kvin# - 1.725

5. Madona - 1.653

6. Elton Xon - 1.615

7. "The Shadows" - 1.578

8. Majkl Xekson - 1.477

9. Dejvid Bouvi - 1.459

10. U2 -1.402

Top 10 i broj sedmica

na britanskoj top-listi:

BAWOLU^KA asocijacija

"Urban bit# organizovala je u pe-

tak u "Mjuzik holu# zabavu na ko-

joj je gost bio poznati di xej i pro-

ducent iz Srbije i Crne Gore,

Marko Nasti}.

Iako je ovda{wa publika Na-

sti}a vi{e puta vidjela i ~ula u

svom gradu, pokazalo se da ovaj mla-

di di xej svaki put kada do|e ima

ne{to novo da ponudi qudima. Ta-

ko je bilo i ovaj put. Poslije za-

grijavawa uz Vawu T. i "bek tu

bek# miksawa Sini{e Tamamovi-

}a i Mladena Tomi}a, koji su na-

pravili odli~nu atmosferu u ve}

oko pono}i prepunoj diskoteci na

red je do{ao i gost, do~ekan gla-

snim ovacijama iz publike.

Po ve} ustaqenoj {emi, svi-

rao je ne{to vi{e od dva ~asa i

odli~nim izborom muzike i spe-

cifi~nim na~inom miksawa, do-

datno je u`ario publiku. Vidno

dobro raspolo`en, Nasti} se po-

trudio da ispuni `eqe prisut-

nih da se slikaju s wim, upozna-

ju, popri~aju ili da se prosto ru-

kuju.

- Slu{ao sam Nasti}a bezbroj

puta do sada, ali svaki put kad do-

|em na neki wegov nastup iznena-

di me wegova nepredvidivost, sna-

ga muzike koju pu{ta, atmosfera

koja vlada na wegovim zabavama,

ali i broj djevojaka koje do|u zbog

wega - kazao je za "Glas Srpske# uz

osmijeh jedan od posjetilaca, Dra-

gan Boji} iz Tesli}a.

On je dodao da mu nikad nije

bilo te{ko da putuje i po nekoli-

ko ~asova da bi do{ao na zabavu na

kojoj svira Marko Nasti}.

Jo{ jednom se potvrdila ona

narodna da sve {to je lijepo krat-

ko traje, pa je i ova zabava zavr-

{ena, po mi{qewu ve}ine, prera-

no, odnosno u ~etiri ~asa poslije

pono}i, setom Tomi}a i Tamamo-

vi}a. Ipak, pravila su pravila, a

ako se po jutru dan poznaje, prva

zabava ovog tipa u novoj godini

najavquje uspje{nu sezonu koja je

tek pred nama... ¥ V. KERKEZ

ELEKTRONSKA ZABAVA U BAWOLU^KOM "MJUZIK HOLU"

21

\Marko Nasti}: "U`ario" publiku

OD NASTI]A UVIJEK NOVOOD NASTI]A UVIJEK NOVOOD NASTI]A UVIJEK NOVOOD NASTI]A UVIJEK NOVOOD NASTI]A UVIJEK NOVOOD NASTI]A UVIJEK NOVOOD NASTI]A UVIJEK NOVOOD NASTI]A UVIJEK NOVOOD NASTI]A UVIJEK NOVO

MAJKL Kiton `arko `eli

da radi na nastavku filma "Bu-

bimir#. Nekada{wi Betmen zai-

sta je u`ivao u ulozi ̀ ivopisnog

bi}a u komediji Tima Bartona iz

1988. godine.

- Volio bih da radim taj

film ponovo, jer je 100 odsto

originalan, a gluma~ka postava

bila je sjajna - izjavio je glumac.

S wim su tada glumili Alek

Boldvin i Xina Dejvis.

- Ako bismo napravili nasta-

vak, u wemu ne bi trebalo da bu-

de previ{e tehnologije. Na~in

na koji smo radili "Bubimira#

bio je vrlo zabavan - dodao je Ki-

ton. ¥

MAJKL KITON @ELI NASTAVAK "BUBIMIRA"

Zabava uz dobre glumceSERENA VILIJAMS NA EGZOTI^NOM OSTRVU

PAPARACI su se morali na-

mu~iti dok na egzoti~nom ostrvu

Sent Bartelemi nisu otkrili slav-

nu i bogatu tenisku zvijezdu Sere-

nu Vilijams na romanti~nom odmo-

ru s qubavnikom.

Serena je dugo skrivala od jav-

nosti svoju vezu s rediteqem fil-

ma "Rush Hour" Bretom Ratnerom

i svoj privatni `ivot poku{avala

je da odvoji od uspje{ne karijere.

Nakon osvajawa Vimbldona mo-

rala je da pauzira zbog povrede, a

vrijeme je iskoristila da se posve-

ti kreirawu odje}e i {etwi mod-

nim pistama.

Oku{ala se i kao glumica u

nekim televizijskim serijama i

fotografisala u bikiniju za po-

znato izdawe "Sports ilustrejda#

sa qepoticama u kupa}im kosti-

mima. ¥

U`iva sa rediteqem

AMERI^KA pjeva~ica E{-

li Simpson pohvalila se novi-

narima da mo`e podriguju}i da

izgovori ~itavu abecedu!

- Kada podrigujem abecedu,

moje omiqeno slovo je "g#, jer je

na po~etku izgovarawa moj vjetar

jak, dok najte`e izgovaram slovo

"s#. Izgleda da je ~itava porodi-

ca Simpson trenirala umjetnost

podrigivawa budu}i da je E{li

za "Wujork post# izjavila: "Mo-

ja sestra Xesika boqe podriguje

abecedu od mene. Ona ima boqi

vjetar i mnogo glasnije podrigu-

je.# ¥

NEOBI^NE VRLINE E[LI SIMPSON

Majstor podrigivawa

Poznati di xej iz SCG odli~nimizborom muzike i specifi~nimna~inom miksawa jo{ jednom ugodnoiznenadio Bawolu~ane

OD NASTI]A UVIJEK NOVO

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Vodoravno:

1. Prezime poznatog srpskog pesnika iz 19. veka, Damjan; 9. Biq-

ka iz porodice truba~a; 10. Vra}awe s puta; 12. Ime ameri~kog re-

`isera, Kazan; 14. Nekada{wi italijanski novac; 15. U~initi {a-

renim; 17. Metalur{ki kombinat "Smederevo# (skr.); 18. Prvo slo-

vo azbuke; 19. Vrsta vinove loze; 21. Kow; 22. Neodeven; 24. Ime po-

znatog {panskog rukometa{a, Urdangarin; 26. Alt (skr.); 27. Naziv;

29. Koza~ki poglavica; 31. Sparina, `ega; 33. [atobrijanovo delo;

34. Qubavnica, milosnica; 36. Napad; 37. Vrsta ugqa.

Uspravno:

1. Testera; 2. Japanski re`iser Kurosava; 3. Zgradica za mladen-

ce uz seosku ku}u (mn.); 4. Litar (skr.); 5. Oznaka za dr`avu Oregon;

6. Ameri~ka filmska glumica Lo; 7. Izraelska novinska agencija;

8. Tuka; 9. Naprava za timarewe kowa; 11. Razila`ewe, rastajawe;

13. Starogr~ka bogiwa mudrosti; 16. Miraz (lat.); 20. Vrsta gro-

`|a; 23. O{amu}enost; 25. Posedovati; 28. Staro ime Irske; 30. Pri-

bor za rad; 32. ^in, delo; 35. Mera za povr{inu zemqi{ta; 38. Am-

per (skr.).

Re{ewe prethodne ukr{tenice:

Uro, gira, isak, nvanu, medison, ig, akadem, eki, mat, vra~, mle~,

die, las, lakmus, al, pihtije, dinan, otan, }osa, rik.

("Skordisk#)

UKR[TENE RIJE^I 2

Vodoravno:

1. Citirati; 9. Prema; 10. Havarisani brod; 12. Uzvik nestrpqe-

wa; 14. Francuski pisac Viktor; 15. Apostrofirani veznik; 16.

Drevna prestonica Asirije; 18. O~evi; 19. Raonici; 20. Pirina~, ri-

`a; 21. Ime italijanske peva~ice Pici; 22. [tala; 23. Po vi|ewu,

a vista; 24. Izaslanik; 25. Re~ca za potvr|ivawe; 26. Starogr~ka bo-

giwa osvete; 27. Spilbergov vanzemaqac sa filma; 28. Koza~ki pred-

vodnici; 31. Li~na zamenica; 32. ^ovek koji imitira.

Uspravno:

1. Podmirivati; 2. Alt (skr.); 3. Doma}e gove~e; 4. Maslina (lat.);

5. Atmosferska pojava; 6. Malajski otrov za strelice; 7. Li~na za-

menica; 8. Za~etnik, pokreta~ (lat.); 9. Jaka topovska paqba; 11. Vr-

sta crvene broje (iz bro}a); 13. Godi{waci, letopisi; 17. Vrsta ze-

mqe; 18. Ko{tuwavi plodovi; 20. Prezime poznate atleti~arke Mar-

len; 22. Promena, smewivawe; 24. Dr`ava; 26. Tip starog francuskog

automobila; 29. Kowska oprema za vu~u; 30. Ivo Tijardovi} (inic.);

33. Ohajo (skr.).

Rje{ewe prethodne ukr{tenice:

Saigra~i, iks, ro, aps, za, reli, ac, o, mehana, e, slog, tavan, tri-

as, tara, a, zlatar, r, ti, ivan, si, ing, em, bio, diktator.

UKR[TENE RIJE^I 1

ponedjeqak, 10. januar 2005.KOLA@

Iznio seqak na pijacu puno krastavaca.

Nagrnu `ene na tezgu. Prva ga zamoli da joj

odmjeri kilogram. Zagrabi seqak objema ru-

kama da ih stavi na kantar, kad ga `ena zau-

stavi i re~e mu da joj izabere samo tanke i du-

ga~ke. Izabere joj on, a druga zatra`i tako|e

kilogram. Zagrabi on opet, kad }e ta:

-Molim vas, meni izaberite kra}e ali

debqe.

Izabere on ve} iznerviran, a na red do-

|e tre}a. On je qutito upita:

-Kakve sad Vama da izaberem?

-Meni dajte bilo kakve. Meni trebaju za

salatu.

^EGA se boji{, to }e te sna-

}i, ili: koliko tu|a negativna

mi{qewa uti~u na nas nejake jad-

nike - glasilo je stru~no pitawe

koje je sebi zadao tim iz magazi-

na "Psihologija#.

U prevodu: {ta }e postati

od nas ukoliko okolina sumwa da

pijemo? To pitawe je godinama

mu~ilo psihologe iz univerzi-

teta Ajova pod rukovodstvom

Stefani Mejdon. A onda su se

dosjetili da ispitaju 115 rodi-

teqa.

U anketnom listi}u je pisa-

lo: ako po|emo od toga da va{e di-

jete ne nosi an|eoska krila, {ta

pretpostavqate - koliko je al-

kohola u stawu da konzumira? Na

drugom kraju hodnika wihova dje-

ca su ispuwavala iste upitnike

- od pitawa koje vode do sklono-

sti pivu, rakiji i koktelima pa

do onih smrtnih bombi.

Godinu dana kasnije ispiti-

vawa su ponovqena. Rezultat? Pa,

kad roditeqi ve} sumwaju da se

oni opijaju, za{to se ne bi po-

trudili da dostignu visoke re-

zultate u "cugawu#. Zanimqiv je

i podatak da su se djeca onih ro-

diteqa koji su ispalili neki

u`asno nizak broj potrudila sma-

witi koli~inu alkohola u krvi.

Rezultata nije bilo samo kod

onih roditeqa koji su potcije-

nili cugawe djeteta.

Nadaqe, {to je broj tu|ih

pretpostavki (bilo pozitivnih,

bilo negativnih) ve}i, snaga dje-

lovawa na pojedinca je ve}a.

Nego, zna~i li to da na isti

na~in na ~ovjeka djeluju i osta-

li stereotipi, tipa `ene su lo-

{iji voza~i, klinci su danas

agresivniji i qewi? ¥

KOLIKO OKOLINA UTI^E NA MLADE

I KAD JE NEMA, RAKIJA JE TU22

Ispitivawa pokazala da tu|anegativna mi{qewa u velikoj mjeriuti~u na pojedinca

KRIPTOGRAMNA UKR[TENICAA- J- S-

B- K- T-

V- L- ]-

G- Q- U-

D- M- F-

\- N- H-

E- W- C-

@- O- ^-

Z- P- X-

I- R- [-

Slova u ozna~enim poqima daju naziv za lovca

na ribe.

Dijete je Bo`je mi{qewe da bi sa

svijetom trebalo nastaviti.

¥ K. SANDBERG

Ako nemate snage nametnuti svoje

uslove ̀ ivotu, morate prihvatiti uslo-

ve koje vam on nudi.

¥ T. S. ELIOT

Qudsko srce ima nezgodnu naviku da

sudbinom naziva samo ono {to ga satire.

¥ A. KAMI

RIZNICA MUDROSTI

Do{la plavu{a u biblioteku i stane

kod recepcije.

-Izvolite - upita bibliotekar, a pla-

vu{a }e glasno:

-Hamburger sa pomfritom, molim.

Bibliotekar se okrenu oko sebe i ka-

`e:

-Izvinite, ovo je biblioteka, i nemoj-

te tako glasno.

A na to }e plavu{a tiho:

-Uh izvin'te, ja bih samo jedan hambur-

ger sa pomfritom.

Po{to je vi{e mjeseci nosio bradu koja

mu je lijepo pristajala, mladi nau~nik odlu-

~i jednoga dana da se obrije i tako iznenadi

`enu. Kad se uve~e vratio ku}i, ona mu pole-

te u zagrqaj i po~ne da ga qubi dugo, dugo...

-Ha? Ovako bez brade sam sasvim drugi

~ovjek? - re~e on, oslobodiv{i se najzad.

-[ta? - uzviknu wegova `ena - Pa to si

ti?

SUSJEDI

Slova u ozna~enim poqima daju naziv za sklonost.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana

7.1.2005. godine, u 77. godini `ivota, nakon du`e i te{ke bolesti premi-

nuo na{ dragi

TOMA[ (Antonija)

TADI]

Sahrana }e se obaviti dana 10.1.2005. godine u 14.30 ~asova na Novom gro-

bqu u Bawoj Luci.

O`alo{}eni: supruga Zora, k}erke Slavica i Slobodanka sa porodicama,

brat Mirko sa porodicom, sestre Mileva, Milijana, Saveta, Milka i Rad-

mila sa porodicama, porodica [arac, te ostala mnogobrojna rodbina, pri-

jateqi i kom{ije 003037-A8

Dana 11.1.2005. godine navr{avaju se ~etiri tu`ne godine otkako nije sa na-

ma na{a draga

MILKA

MILI]

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, zapaliti svije}e i po-

lo`iti cvije}e.

Pozivamo rodbinu i prijateqe da prisustvuju tom tu`nom ~inu.

O`alo{}eni: suprug Radovan, sinovi Darko i Dejan

002975-A8

S dubokim bolom i po{tovawem opra{tamo se od na{eg dragog oca, pun-

ca i djeda

TOMA[A

(Antonija)

TADI]A

O`alo{}ena k}erka Slobodanka, zet Zdravko i unuke Awa i Vawa.

003037-A8

Posqedwi pozdrav dragom

TOMA[U

od porodice Hajder.

003037-A8

Posqedwi pozdrav dragom kom{i-

ji i prijatequ

TOMA[U

TADI]U

od porodica @akula i We`i}.

003037-A1

Posqedwi pozdrav

dragom kom{iji

TOMA[U

TADI]U

od kom{inice Sandre Suru~i}, Sil-

vane i Severina.

003037-A1

Tu`no sje}awe na dragog supruga, oca

i djeda

QUBOMIRA

BABI]A

Supruga Stoja, sin @eqko, k}erka

Biqana, snaha Sanela i unuk Kri-

stijan

003470 A-3 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini i

prijateqima da je dana 3.1.2005. go-

dine, u 71. godini `ivota preminu-

la na{a draga

AN\A

(ro|. Loli})

PETKOVI]

Sahrana }e se obaviti dana 10.1.2005.

godine u 13 ~asova na grobqu ^ergi-

}i u Bronzanom Majdanu.

O`alo{}eni: k}erka Slavica, sna-

ha Milka, unu~ad Maja, Bojana i Jo-

van, te ostala rodbina, kom{ije i

prijateqi

003070-A4

Dana 10.1.2005. navr{ava se pet tu-

`nih godina od smrti na{eg voqenog

i nezaboravqenog brata

QUBOMIRA

BABI]A

od sestara Koviqke, Danice, Smiq-

ke i Savke

003506 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

AN\I

PETKOVI]

od brata Milorada sa porodicom.

003070-A1

Dana 11.1.2005. navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog supruga,

oca, brata i dede

BOGDANA

LUKA^A

29.4.1922 - 11.1.2004.

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, zapaliti svije}e i po-

lo`iti cvije}e.

O`alo{}ena porodica

003072-A6

Tu`no sje}awe na dragog dedu

JOVANA

KREMENOVI]A

Tvoj lik i dobrotu ~uva}emo u na-

{im srcima.

Od unu~adi i praunu~adi Jovani} i

Dragojevi}

002979-A2

Tu`no sje}awe povodom 1. godi{wi-

ce od smrti na{eg dragog oca, svekra

i djeda

JOVANA

KREMENOVI]A

10.1.2004 - 10.1.2005. god.

S qubavqu i po{tovawem

Sin Milenko, snaha Branislavka i

unuci Sini{a i Sa{a

003510 A-2 G

TOMA[

TADI]

Vrijeme ponekad bri{e sve, ali

sje}awe na tebe osta}e vje~no.

K}erka Slavica, zet Sveto, unuk Dra-

gan, unuka Sawa sa suprugom @eqkom

i praunuk Mihajlo

003072 A-3

Dana 10.1.2005. godine navr{ava se

tu`na godina od smrti na{eg dragog

JOVANA

(Stanoja)

KREMENOVI]A

@ivje}e{ vje~no u na{im srcima.

Sin Radovan i snaha Jelisavka

002979-A2

Broj/broj: 02-02-11-613/04

Sarajevo/Sarajevo: 5.1.2005.godine

OBAVJE[TEWE

Me|unarodni otvoreni poziv za adaptaciju i rekonstrukciju "Velike dvorane# u

zgradi institucija BiH (Trg BiH broj: 1) koja ukqu~uje sve arhitektonske, gra|evinske,

zanatske, elektroinstalacione i ma{inske radove, objavqen je u "Slu`benom glas-

niku BiH#, broj: 1/05 od 5.1.2005. godine i na web stranici Parlamentarne skup{tine

Bosne i Hercegovine, www.parlament.ba

BOSNA I HERCEGOVINA

PARLAMENTARNA SKUP[TINA

BOSNE I HERCEGOVINE

SEKRETARIJAT

ZAJEDNI^KA SLU@BA

BOSNA II HHERCEGOVINAPARLAMENTARNA SSKUP[TINA

BOSNE II HHERCEGOVINESEKRETARIJAT/TAJNI[TVO

ZAJEDNI^KA SSLU@BA

Prvog Kraji{kog korpusa 2c,

Tel. 814-949

e-mmail: bbiljana_v@gradiska.com.

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase,

komercijalne oglase,

reklamne poruke, obavje{tewa i ~ituqe

u Gradi{ci mo`ete predati

dopisni{tvu #

Glasa Srpske#.

UU GGRRAADDII[[CCII

Po{tovani ~itaoci, gra|a-

ni ^elinca,

ne morate vi{e i}i u Bawu

Luku da biste u "Glasu Srp-

ske# objavili va{u rek-

lamnu poruku, mali oglas,

~ituqu i sli~no. Dovoqno

je da do|ete u redakciju

"^elina~kih novina# i tu

po istoj cijeni zavr{ite po-

sao, a mi }emo za vas pro-

slijediti va{e poruke. Ti-

me }ete u{tedjeti vrijeme

i tro{kove putovawa.

Adresa redakcije: Vojvo- de

Mi{i}a bb, telefoni: 852-

547, 851-695.

O~ekujemo vas!

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase,

komercijalne oglase,

reklamne poruke, obavje{tewa

o smrti i pomenima

u Prwavoru mo`ete predati

Redakciji Radio "Qubi}a#

svakog dana od 8 do 15 ~asova.

UU PPRRWWAAVVOORRUU

Radio "Qubi}#

Trg Srpskih boraca 24,

Telefoni: 051/865-035, 865-075

Frekvencija: 88,9 MHz, FM, stereo

Emitovawe programa: 24 sata dnevno

mailto: rradioljubic@zagor. nnet.

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase, komer-

cijalne oglase, reklamne poru-

ke, obavje{tewa o smrti i po-

menima za dnevni list "Glas

Srpske# u Doboju mo`ete

predati Redakciji lista

"Glas komuna# dobojskog re-

giona, svakog dana

od 8 do 15 ~asova.

UU DD OO BB OO JJ UU

U prostorijama Doma u~enika

"Glas komuna#

Stefana Prvovjen~anog 2

Telefon-faks:

053/226-853, 065/643-844

E-mmail: gglaskomuna@spinter. nnet.

ponedjeqak, 10. januar 2005.

27

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Ovan 21.3-20.4.

Postoje problemi u poslovnom di-

jalogu, situacija koja za vas pred-

stavqa jednostavno rje{ewe nekom

djeluje kao komplikovana procedu-

ra. Prihvatite dobar kompromis, kao odgo-

vor na zajedni~ka pitawa i dileme. Suvi{e

o~ekujete od ne~ijih obe}awa. Ponekad stva-

ri izgledaju druga~ije, nego {to ih neko opi-

suje ili predstavqa uz dobre namjere. Nema

razloga da se optere}ujete napornim obave-

zama, opustite se.

Bik 21.4-20.5.

Podsti~ite kod sebe komunikativ-

nost i pozitivno raspolo`ewe, va-

`no je da ostavite dobar utisak na

svoje saradnike. Zamolite nekog

za korisnu uslugu koja }e vas po{tedjeti

dodatnog napora. Nepotrebno se udaqavate

od voqene osobe. Ne treba da postavqate

uslove ili suvi{na pitawa, koja izazivaju

ose}aj nelagodnosti. Obratite pa`wu na

pravilniju ishranu, konzumirajte vi{e te~-

nosti.

Blizanci 21.5-20.6.

Imate dobar plan, ali postoje izne-

nadne situacije koje vas ometaju da

ostvarite sve svoje poslovne namje-

re. Ne treba da se optere}ujete ne-

~ijom pri~om i velikim ambicijama, dovoq-

no je da zavr{ite na vrijeme posao koji ste

zapo~eli. Potrebno vam je ne~ije prisustvo

i pa`wa. Samo osoba koja vam je emotivno

bliska, umije da vas oraspolo`i na pravi na-

~in. Izbjegavajte suvi{e naporne i stresne

situacije, opustite se.

Rak 21.6-20.7.O~ekuju vas naporne obaveze, na-

`alost, okolina nije od velike ko-

risti u onome {to radite. Poku{a-

vate da ostvarite poslovni dogovor

sa osobom koja ima druga~ije interese. Raz-

mislite o kompromisnoj varijanti. Pone-

kad je te{ko podvu}i jasnu granicu izme|u

glasa razuma i nekontrolisanih emocija,

ali nemojte povrijediti ne~ija osje}awa.

Prija}e vam psiholo{ko opu{tawe i re-

laksacija.

Lav 21.7-21.8.

Susret ili razgovor sa jednom

osobom djeluje pou~no, stoga,

prihvatite ideju o poslovnoj sa-

radwi. Slobodno prihvatite

izazov na osnovu li~nog iskustva i posao

koji donosi zna~ajnu materijalnu korist.

Nema potrebe da se suprotstavqate voqe-

noj osobi, poka`ite dobru voqu i popu-

stqivost. Qubavni dijalog donosi novu

radost. Prija}e vam vitaminska ishrana

i boravak u prirodi.

Djevica 22.8-22.9.

Poslovna situacija zahtijeva promi-

{qenost, konsultujte ne~ije mi-

{qewe prije nego {to donesete no-

vu odluku. Vama nedostaje sna`an

impuls ili hrabrost, a nekom drugom anali-

ti~ka sposobnost. Izrazi pa`we i we`nosti

djeluju podsticajno na voqenu osobu. Podsti-

~ite kod sebe ma{tovitost i dobre namjere,

sve je lako kada imate dobru voqu. Posveti-

te pa`wu vedrim sadr`ajima koji djeluju po-

zitivno na va{e raspolo`ewe.

Ribe 19.2-20.3.

Zaneseni ste novim idejama o po-

slovnoj saradwi. Potrebno je da se

pravilno organizujete, nemojte za-

nemariti svoje redovne obaveze.

Zbog velikih poslovnih ambicija ne obra}a-

te pa`wu na neke porodi~ne doga|aje. Odgo-

vorite na poruku koju vam upu}uje bliska

osoba. Iznenadite svog partnera neobi~nim

poklonom i pa`wom. Prija}e vam izlazak

ili {etwa, kao dobra relaksacija.

Vodolija 20.1-18.2.

Obratite pa`wu na razli~ite deta-

qe. Va`no je da se zateknete u pra-

vom trenutku na odre|enom mjestu i

da povu~ete dobar potez. Va{ usp-

jeh proisti~e iz sposobnosti da nametnete

svoje mi{qewe pred bli`om okolinom. U`i-

vajte u ne~ijem prisustvu i u emotivnoj pa-

`wi koju dobijate, sa~uvajte ono {to imate.

Ne treba da se osvr}ete u pogre{nom prav-

cu. Potrebno je da poboq{ate svoju koncen-

traciju.

Jarac 21.12-19.1.

Dobijate pogre{ne informacije

o poslovnim prilikama. Ne treba

da vjerujete osobi koja nije oprav-

dala va{e povjerewe, sa~ekajte na

zavr{nu situaciju. U susretu sa saradni-

cima izbjegavajte pretjeranu razmetqivost.

Va{e raspolo`ewe mo`e da se shvati na

razli~ite na~ine, ali partner nema pre-

vi{e razumijevawa za va{e izgovore. Pri-

ja}e vam izlazak ili psiho-fizi~ka relak-

sacija, opustite se.

Strijelac 23.11-20.12.Stalo vam je da zavr{ite niz kori-

snih poslova i da opravdate ne~ije

povjerewe. Potrebno je da poka`e-

te upornost. Doka`ite saradnici-

ma da posjedujete razli~ite kvali-

tete i da ste ozbiqni u svojim namjerama.

Imate utisak da nepravedno trpite zbog ne-

~ijeg pona{awa, spremni ste da promijeni-

te ono {to vam se ne dopada u qubavnom od-

nosu. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizi~koj

formi.

[korpija 23.10-22.11.

Ne~ija pri~a po va{em mi{qewu

djeluje neubjedqivo i preuveli~a-

no, tako da se oslawate na li~nu

procjenu i sposobnosti. Izbjegavajte ishi-

trene odluke u susretu sa saradnicima. Ve-

}e zna~ewe imaju detaqi koje mudro pre}ut-

kujete, nego stvari koje saop{tavate qubav-

nom partneru. Raspolo`eni ste za izlazak

ili neku uzbudqivu zabavu. Potrebno je da

poboq{ate svoju psiho-fizi~ku kondiciju.

DNEVNI

Neko remeti va{e planove, stoga

nemojte davati zvani~na obe}awa u

dru{tvu saradnika. Va`no je da se

pridr`avate liste prioriteta, sve

druge obaveze odlo`ite za neku boqu prili-

ku. Budite dovoqno promi{qeni. Va`no je

da postavite granicu izme|u pristojnog po-

na{awa i emotivnog povjerewa. Prija}e vam

zabava u dru{tvu bliskih prijateqa. Nema

potrebe da precjewujete svoje mogu}nosti,

opustite se.

Vaga 23.9-22.10.

HOROSKOP

HOROSKOP

SLOBODNO VRIJEME

POGLEDIZBLIZA

DA su fundamentalisti~ki

hri{}ani, iako zadrti, ekonomski

stra{no jaki u SAD dokazuje i ~i-

wenica da su bili u stawu iska-

{qati tolike pare za "svoj# mu-

zej, u kojem se protiv "onog sveto-

grdnog bezvezwaka Darvina# i we-

govih teorija bore svojom verzijom

istine, dr`e}i se kao pijan plota

teze iz Biblije da je Bog stvorio

svijet u sedam dana i ta~ka.

Glavni inicijator gradwe Mu-

zeja kreacionizma je australijski

propovjednik Ken Hem, koji vodi

jednu od najistaknutijih kreacio-

nisti~kih organizacija "Odgovo-

ri u Postawu#.

- Otkako je Bu{ ponovo iza-

bran za predsjednika, dobijamo vi-

{e prijava za ~lanstvo nego {to

ih mo`emo obraditi. Ovo }e za po-

bornike Darvinove teorije evolu-

cije biti poziv na bu|ewe - vese-

li se Ham.

Muzej za koji }e ulaznica ko-

{tati 10 dolara (o~ekuje se, to-

kom prve godine, oko 300 hiqada

posjetilaca) trenutno se gradi na

20 hektara zemqi{ta na granici

Kentakija i Ohaja, petnaestak ki-

lometara od Sinsinatija. U wemu

}e posjetioci mo}i vidjeti ogrom-

ne modele dinosaurusa prikazane

kako `ive uz ~ovjeka, u suprotno-

sti sa nau~nim ~iwenicama da su

te dvije vrste razdvojene milio-

nima godina istorije.

Dinosauruse je izradio biv{i

{ef dizajna za studio "Univer-

zal#, koji ih je radio i za "Park

iz doba jure#; navodno je posebno

efektna scena s "tiranosaurus rek-

som# koji juri za Adamom i Evom,

gone}i ih iz Raja.

- Mi `elimo da se qudi suo~e

s dinosaurusima. Ovo }e biti pr-

voklasan do`ivqaj. Posjetioce }e

impresionirati profesionalizam

kojim je sve izra|eno. Ni{ta nije

ra|eno amaterski - ka`e Ham.

Ham i wegovi sqedbenici, ko-

ji ~ak i za masakr u {koli Kolum-

bajn krive Darvina ("po~inioci

su vjerovali u opstanak najsposob-

nijih#), posebno se ponose plani-

ranom rekonstrukcijom unutra-

{wosti Noine arke:

- ̂ u}ete klokotawe vode, osje-

titi kako se arka quqa i mo`da

~ak i ~uti gre{nike kako napoqu

vri{te.

Me|u drugim biserima tog kra-

snog muzeja su i eksponati koji

okrivquju homoseksualce za

AIDS, prikaz kule vavilonske i

"obja{wewe porijekla takozvanih

rasa#, kafi} i prodavnica krea-

cionisti~kih suvenira... ¥

NEOBI^NI MUZEJ U KENTAKIJU

ZA DARVINA NEMA MJESTAU Kentakiju se otvara 25 miliona dolara vrijedanmuzej i zabavni park posve}en biblijskoj verzijistvarawa svijeta i negirawu teorije evolucije

KANADSKA kwi`evnica

Margaret Etvud o~ekuje da }e wen

izum revolucionizovati na~in na

koji se {irom svijeta promovi-

{u kwige.

- Sad sam ve} u dobi za penzi-

ju, pa ne mogu vi{e promovisati

kwige kao nekad. Ne mogu vi{e

tako. Ne mogu ve~erati ~okola-

dice iz hotelskih mini-barova i

i}i na avion u ~etiri ujutro. Po-

mislila sam, mora postojati bo-

qi na~in za to - obja{wava ka-

nadska kwi`evnica kako je do{la

na tu ideju.

Premda je cijela ideja jo{ u

fazi razrade, mogla bi autorima

s novom kwigom koju treba promo-

visati u{tedjeti duga izbivawa

od ku}e, gr~eve u ruci od rukova-

wa s odu{evqenim ~itaocima i

besane no}i po ho-

telima u zabiti.

Sistem je zasno-

van na ekranu s dvo-

smjernom vezom, ta-

ko da autor(ka) svog

~itaoca mo`e vidje-

ti i razgovarati s

wim u stvarnom vre-

menu, te s tablicom

na kojoj se ispisuje

posveta za kwigu.

Kwiga se nalazi u

posebnom dr`a~u s

elektronskom ru-

kom i naliv-perom

koje }e autorov ru-

kopis reprodukova-

ti na daqinu.

Kad jednom pro-

radi, sistem }e ~ak

omogu}avati izmje-

ne i pravopisnu

provjeru posvete prije nego {to

je upi{e, a kvalitet potpisa bi-

}e ista kao da ga je autor kwige

svojeru~no ispisao na licu mje-

sta. Dodatna atrakcija bi}e to

{to }e obo`avaoci svoje razgo-

vore u`ivo s piscima preko ekra-

na mo}i sa~uvati kao snimak za

uspomenu. ¥

NOVI NA^IN PROMOCIJE KWIGA

Potpis preko sedam mora

AMERIKANCIMA se di-

gla kosa na glavi od nove meksi~-

ke strip-kwi`ice u kojoj su de-

taqna uputstva za ilegalni ula-

zak u SAD. Meksikanci ka`u da

samo `ele spasiti `ivote imi-

granata koji ginu u poku{aju da

do|u do posla i blagostawa.

- Pro{le godine je vi{e od

300 Meksikanaca poginulo u po-

ku{ajima da u|u u Sjediwene Dr-

`ave u potrazi za poslom, a na-

{a vlada ima obavezu da takve

stvari izbjegne. U vodi~u se ja-

sno navodi da je siguran i odgo-

varaju}i na~in ulaska u bilo ko-

ju zemqu posjedovawe vaqanog

paso{a i vize, i ni na koji na-

~in se ne podsti~e ilegalna imi-

gracija - ka`e Geronimo Gutje-

rez, vladin sekretar za sjeverno-

ameri~ke poslove, obja{wavaju-

}i za{to je strip s uputstvima

{tampala Vlada.

U bro{uri, ~ijih je 1,5 mi-

lion komada podijeqeno na ra-

zne na~ine, izme|u ostalog i kao

prilog uz najpopularnije mek-

si~ke stripove, kao {to je ve-

stern "Vakero#, napomiwe se po

sistemu "ako ve} to radite, on-

da...# da oni koji poku{aju pre-

plivati Rio Grande moraju nosi-

ti laganu odje}u, da su zalihe vo-

de i tablete soli neophodne da

se izbjegne dehidracija pri pre-

la`ewu pustiwe, i obavje{tava

sve imigrante o wihovim pravi-

ma ukoliko budu uhap{eni.

Tako|e se Meksikancima sa-

vjetuje kako da u SAD izbjegnu

ne`eqeno privla~ewe pa`we -

treba izbjegavati tu~e po birti-

jama, vo`wu u pijanom stawu, te

nasiqe u ku}i. ¥

PRELAZAK PREKO GRANICE ZA PO^ETNIKE

TAJLAND

Mu{terije, gdje ste?JEDNO od rajskih mjesta za turi-

ste, a i za transvestite svih rasa i na-

cija - Tajland - ove godine se ne}e ba{

proslaviti uspje{nom turisti~kom

sezonom. Razlog se zna: toliko pomi-

wani cunami.

Ostrvo Puket je jedno od omiqe-

nih okupqali{ta onih koji vole dvo-

polce, ali ovog puta doma}ini, od ko-

jih je fotoaparat "uhvatio# transve-

stita Bonga ispred go-go bara na pla-

`i Patong, najvjerovatnije ne}e ima-

ti pretjerano mnogo mu{terija (ni za-

rade), jer je turista, u strahu od novih

mogu}ih prirodnih katastrofa, u ovom

dijelu svijeta sve mawe. ¥ (Rojters)

Prekrasni baletJEDNO od velikih kultur-

nih de{avawa, kojima je [pani-

ja ina~e bogata, priprema se u Se-

viqi. U pitawu je baletski spek-

takl "Prekrasna#, ra|en prema

pri~i iz kwige "Prekrasni spa-

va~ u {umi#. Izvo|a~ - baletska

grupa iz Monte Karla.

¥ (Rojters)

[vercovawe u stripu[vercovawe u stripu[vercovawe u stripu[vercovawe u stripu[vercovawe u stripu[vercovawe u stripu[vercovawe u stripu[vercovawe u stripu[vercovawe u stripu[vercovawe u stripu[PANIJA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

KKOO[[AARRKKAA[[IICCEE MMLLAADDOOSSTTII OOSSVVOOJJIILLEE KKUUPP RREEPPUUBBLLIIKKEE SSRRPPSSKKEE

Ekipa Mladosti: Pobjed-nice najmasovnijegtakmi~ewa

(Snimio M. [UKALO)

MALI FUDBAL

""VVIIZZAANNTTIIJJAA""

PPOOKKOORRIILLAA

IISSTTOO^̂NNOO

SSAARRAAJJEEVVOO

BORAC TS

ZAGONETNIRUKOMETA[I

Sini{a Baji} (Borac TS): Pripreme pod upitnikom

[[AAMMPPAAWWAACC PPIILLEE IIZZ PPEEHHAARRAAStrana 6.

Nik{a Dimitrijevi}: IzBawe Luke seli u Modri~u

Strana 3.

Dejan Savi}evi}: Ostaje pri svojimstavovima

Milan Stanivukovi} ("Voks") i Grega Re`owa ("Pavlovi} turs"): Naredu rasplet (Snimio R. [IBAREVI])

DEJAN SAVI]EVI] O STAWU U SRPSKO-CRNOGORSKOM FUDBALU

KAKO KA@UPOLITI^ARI

Strana 8.

FFIINNAALLEE 1155 .. JJAANNUUAARRAA

TRADICIONALNI TURNIR "BORIK 2005" ULAZI U ZAVR[NICU

Strana 3.

Strana 3.

Strana 5.

TRENER MODRI^A MAKSIME MITAR LUKI] SASTAVIO LISTU POJA^AWA

MAGAZIN, PEROVI], DIMITRIJEVI]....

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 10. januar 2005.SPORT2

UGQEVIK - Novi trener Ru-

dara Milomir Odovi} izvr{io je

prozivku na kojoj su prisustvovala

26 fudbalera. Kormilaru "zeleno-

crnih# odazvala se ve}ina igra~a iz

jesewe sezone, i to: Krsmanovi},

Riki}, Gaji}, Gostimirovi}, Jova-

novi}, Loren, @i`ovi}, M. Jevti},

Simiki}, Mi}i}, Vrawkovi}, R.

Jevti}, Stevanovi}, Petri~evi},

\ukanovi}, D. Lazi}, Dr. Lazi},

Dra~i}, Stani}, Jawi}, Komneni},

A{krabi}. Na prvo okupqawe sti-

gla su i trojica novajlija Dalibor

Kecman i Radovan Drobwak (do{li

iz Beograda), te @eqko Cerovac,

koji je bio ~lan Loznice.

- Wih trojica se nalaze na pro-

bi i ukoliko ostave dobar utisak sa

wima }emo potpisati ugovorne oba-

veze. Moram spomenuti da rukovod-

stvo kluba i daqe vodi pregovore

sa nekoliko fudbalera koji treba

da poja~aju na{e redove. Nije tajna

da bi u na{oj sredini voqeli vidje-

ti takve igra~e kao {to su: Pero-

vi}, Gu{i}, Vuksanovi}, Uji}, Ze-

ba. Za dan-dva }e sve biti kristal-

no jasno na temu ko }e od wih obu-

}i "zeleno-crni# dres - isti~e {ef

stru~nog {taba Rudara Milomir

Odovi}.

Prva faza rada bi}e obavqena

u Ugqeviku.

- Vrijeme nam omogu}ava da ne-

smetano treniramo na na{im tere-

nima (glavnom i pomo}nom) - doda-

je novi strateg Ugqevi~ana. Ono

{to jo{ mogu da ka`em je da }emo

jedan dio rada obaviti ili na crno-

gorskom primorju ili u Me|ugorju.

Tako|e, u planu je odigravawe i ne-

koliko prijateqskih utakmica ka-

ko bi {to boqe ukomponovali tim

za nastavak {ampionata u Zajedni~-

koj ligi BiH.

Stru~ni {tab i prvotimce Ru-

dara u drugom dijelu o~ekuje te`ak

zadatak.

- Svjesni smo u kakvoj se trenut-

no situaciji nalazimo. Ekipa ima

odgovaraju}i kvalitet koji }e bi-

ti jo{ boqi ukoliko dovedemo od-

re|ena poja~awa. Samim time, ubi-

je|en sam da }emo u nastavku takmi-

~ewa vrlo brzo pobje}i sa za~eqa

tabele. Isto tako, siguran sam da

ne}emo ispasti iz dru{tva najbo-

qih - optimista je Milomir Odo-

vi}. ¥ S. BABI]

NOVI TRENER RUDARA IZ UGQEVIKA OBAVIO PROZIVKU

ODOVI] CIQA OPSTANAKSiguran sam da ne}emo ispastiiz Zajedni~ke fudbalske lige BiH,optimista je Milomir Odovi}

TREBIWE

- Pro{ao je zim-

ski raspust za

fudbalere Leo-

tara. [ef

stru~nog {taba

Slavko Jovi} za

danas u deset ~a-

sova zakazao je

prozivku na ko-

joj }e kandidati-

ma za prvi tim

saop{titi pro-

gram rada. Ono

{to je sigurno, a

to je, da }e kom-

pletne pripreme

biti obavqene u

gradu na Trebi-

{wici.

- Mislim da

nije neophodno

da mijewamo rad-

ni ambijent, jer

ovdje imamo ide-

alne uslove za

nesmetan rad.

Nadam se da }emo

u ovom priprem-

nom periodu oba-

viti sve ono {to smo mi u stru~-

nom {tabu i planirali. Naravno,

sve sa ciqem da maksimalno sprem-

no do~ekamo nastavak takmi~arske

sezone u Zajedni~koj fudbalskoj

ligi BiH - ka`e kormilar ~ete iz

Trebiwa Slavko Jovi}.

Na prvom okupqawu o~ekuje se

da }e se pojaviti svi fudbaleri

koji su igrali jesenas sa izuzetkom

Mirka Todorovi}a koji se vratio

u Zrewanin.

- On nije ispunio na{a o~eki-

vawa i zato na wega ne ra~unamo za

drugi dio sezone. Ono {to mogu

jo{ da ka`em je da i daqe vjerujem

u sada{wi igra~ki kadar u kojem

imamo nekoliko talentovanih mla-

di}a koji su fudbalska budu}nost

Leotara. I pored toga, poku{a}e-

mo da ekipu "osvje`imo# sa dva no-

va igra~a - dodao je strateg ~lana

Zajedni~ke lige BiH sa "Polica#.

On smatra da je velika stvar

{to je klub nedavno poslije {est

mjeseci dobio predsjednika.

- Sada }e nama u stru~nom {ta-

bu biti znatno lak{e raditi, ba{

kao i fudbalerima. U svakom slu-

~aju, to je veliki dobitak za samu

klupsku organizaciju. Nadam se da

}e novi predsjednik Zoran Stan-

kov Soraji} sa svojim saradnicima

uraditi mnogo za Leotar - sumirao

je Slavko Jovi}.

¥ M. P.

IGRA^I LEOTARA DANAS PO^IWU SA RADOM

Oslonac na stare snage

GRADI[KA - Zimska pauza

za fudbalere Kozare traja}e do

nedjeqe 16. januara. Tada }e tre-

ner Dragan Vuk{a izvr{iti pro-

zivku, ~ime }e zvani~no po~eti

pripreme za nastavak prvenstva

u Prvoj ligi Republike Srpske.

Pored fudbalera koji su je-

senas igrali, dres Kozare u pro-

qetnom dijelu prvenstva treba-

lo bi obu}i i nekoliko novih

igra~a. Sa potencijal-

nim poja~awima

obavqeni su

r a z g o v o r i ,

ali u klup-

skoj admi-

n i s t r a -

ciji is-

ti~u da

spisak

p r v o -

timaca

jo{ ni-

je pro-

{iren.

Sport-

ski di-

rektor

Kozare

M i r k o

S l i j e p -

~evi} nagla-

sio je da }e si-

tuacija biti

jasnija u nared-

nih nekoliko

dana:

- Kako sada

stvari stoje,

Kozara ne-

}e u}i

u nastavak {ampionata samo sa

starim snagama. Bi}e i poja~awa.

Do po~etka priprema ima jo{

{est dana i siguran sam da }emo

pauzu iskoristiti kako bi na{

kormilar Dragan Vuk{a imao na

prozivci i ja~i igra~ki kadar.

Trenutno najve}i problem Koza-

re je golman. Tra`imo kvalitet-

nog i iskusnog ~uvara mre`e ko-

ji }e na golu zamijeniti Sini-

{u Mrkobradu, koji je oti{ao u

inostranstvo. Wegova alterna-

tiva, Zoran Kozlina, povrijedio

je nogu i zato moramo na toj po-

ziciji u timu biti oprezni - ka-

`e Slijep~evi}.

Prema wegovim rije~ima,

predsjednik Kozare, sportski di-

rektor i {ef stru~nog {taba

obavili su razgovor sa nekoliko

igra~a. Ukoliko se realizuju za-

po~eti razgovori, Kozara }e na

proqe}e imati tim koji }e juri-

{ati na vrh tabele.

- Vjerujem da

}e se na pro-

zivci u dre-

su Kozare

pojaviti

ponovo

Vinko

M a -

r i -

n o -

v i } ,

{ t o

n a m

je svi-

ma ve-

l i k a

`eqa.

Razgo-

varali

smo i sa

golmanima

J o v o m

[mawom i

D e j a n o m

P l i s n i } e m

iz Borca, te

D i v q a k o v i -

}em iz "Nikos

Kanbere#.

Na{a je `eqa da u Kozari vidi-

mo i Nik{u Dimitrijevi}a iz

BSK "Crnog \or|a#. Kad zao-

kru`imo pri~u oko poja~awa, po-

red igra~a koji su iznijeli naj-

ve}i teret jeseweg dijela prven-

stva, iskusni trener Dragan Vuk-

{a ima}e sve uslove da ekipu do-

bro pripremi za proqetna isku-

{ewa - obja{wava sportski di-

rektor Kozare Mirko Slijep~e-

vi}.

¥ Z. V.

RUKOVODSTVO KOZARE TRAGA ZA POJA^AWIMA

Vra}a se Marinovi}

BAWA LUKA - Poslije ne-

davnog sastanka sa gradona~el-

nikom Dragoqubom Davidovi}em

jo{ boqa je atmosfera me|u fud-

balerima i stru~nim {tabom

Borca. Oni se nadaju da }e usko-

ro do}i do raspleta novonastale

situacije na Gradskom stadionu

izazvane od strane aktuelnog ru-

kovodstva.

- O~ekujemo da }e kona~no

biti stavqena ta~ka na trenut-

nu krizu. Davidovi} je ~vrsto

obe}ao da }e do 11. januara oku-

piti qude koji su prije godinu

dana bili prihvatili novi kon-

cept djelovawa Borca. Vjeruje-

mo gradona~elniku da }e u tome

uspjeti ba{ kao i Peri Perovi-

}u i Dobrivoju Sabqi}u, koji za-

stupaju na{e interese - istakao

je trener "crveno-plavih# Slavo-

qub Stojanovi}.

Fudbaleri }e od danas svoj

rad nastaviti u sali Elektro-

tehni~ke {kole. Tako }e biti

sve do nedjeqe kada }e treninzi

biti nastavqeni na Gradskom

stadionu.

- U ovoj prvoj fazi akcenat

je stavqen na sticawe fizi~ke

snage. Nadam se da }e igra~i do-

bro podnijeti rad, a isto tako

vjerujem da ne}emo imati pro-

blema ni sa povredama. Za sada

ide sve onako kako smo mi u

stru~nom {tabu i predvidjeli i

mo`emo po`eqeti da tako bude

i u vremenu koje dolazi - isti~e

trener Borca.

Prema rije~ima kormilara

"crveno-plavih#, danas }e u tre-

na`ni proces biti ukqu~en i

Milan Samaraxi}. On, tako|e,

o~ekuje i povratak veznog igra-

~a Jadranka Bogi~evi}a.

- Samarxi} je opravdano bio

odsutan, a {to se ti~e Bogi~evi-

}a wega danas o~ekuje razgovor

sa qudima iz Crvene zvezde oda-

kle je minulog qeta kao pozajm-

qen fudbaler do{ao na Gradski

stadion. On se javio i rekao da

}e najvjerovatnije i narednih

{est mjeseci nositi dres Borca

- zakqu~io je Slavoqub Stoja-

novi}.

¥ S. B.

IGRA^I BORCA I DAQE VRIJEDNO TRENIRAJU

STI@E I SAMARXI]Provjereni defanzivac danas }e se ukqu~iti u rad,a to se uskoro o~ekuje i od Bogi~evi}a

ODSUTNIGolman Bojan Mileti}, te

dvojica provjerenih fudbalera

Milan Ozren i Zoran Novakovi}

nisu se pojavili na prvom oku-

pqawu.

- Sva trojica su opravdali

svoj izostanak i ve} danas ih o~e-

kujem na treningu - rekao je po-

mo}ni trener Rudara Dragomir

Jovi~i}.

MAKSIMOVI]Jo{ nije poznato da li }e

Marko Maksimovi} karijeru

nastaviti u hrvatskom prvoli-

ga{u, Zagrebu. Ovaj sastav da-

nas po~iwe sa pripremama, a na

prozivci je trebalo da prisu-

stvuje vezista Borca.

- Niko mi ni{ta nije javio,

{to zna~i da i daqe ostajem na

Gradskom stadionu. A da li }e

do}i do promjena, ostaje da se

vidi - rekao je Marko Maksimo-

vi}.

Miroslav Jevti} (Rudar): Istekao odmor

Gavrilo ^orlija: Vrijeme za treninge

FK MLADOST

Predsjednikjo{ enigma

GACKO - Fudbalski klub

Mladost i daqe nema predsjedni-

ka. Isto tako, jo{ nije formi-

rana ni Radna grupa ~iji }e za-

datak biti da prona|e adekvat-

nu li~nost koja }e na pomenutoj

funkciji zamijeniti Rajka Papo-

vi}a, koji je u fini{u jesewe se-

zone podnio neopozivu ostavku.

- Ni{ta nije ura|eno zbog

nastupaju}ih praznika - isti~e

dugogodi{wi fudbalski radnik

iz Gacka Miodrag Doder. U to-

ku ove nedjeqe bi}e imenovana

Radna grupa i nadam da se }e se

potom vrlo brzo do}i do rje{e-

wa za budu}eg ~elnog ~ovjeka

Mladosti.

Miodrag Doder je svojevre-

meno sa dosta uspjeha obavqao

du`nost predsjednika kluba iz

Gacka. Pod wegovim rukovod-

stvom ekipa je u sezoni 2001/02.

izborila ulazak u Zajedni~ku

ligu BiH gdje su se zadr`ali go-

dinu dana. Seniori se danas tak-

mi~e u elitnom dru{tvu Srpske,

a jesen su zavr{ili na tre}em

mjestu.

¥ S. B.

Vinko Marinovi}: Blizu povratka

ISTO^NO SARAJEVO - Zvo-

ni zvono za po~etak! Danas ta~no u

podne trener Dragan Radovi} oba-

vi}e prozivku fudbalera Slavije.

Tako }e zvani~no po~eti pripreme

za nastavak sezone u ligi BiH gdje

tim iz Isto~nog Sarajeva o~ekuje

borba na dva fronta.

- Pored obaveze u {ampionatu

zajedni~ke lige o~ekuje nas i na-

stavak takmi~ewa u fudbalskom

kupu BiH u kojem smo stigli do po-

lufinala. Prije svega, `eqa je da

na proqe}e izborimo {to boqi

plasman na tabeli, a nadam se da

mo`emo zaigrati i u finalu kup

takmi~ewa. A da bi sve to ispuni-

li moramo se dobro i spremiti, po-

slije dana{we prozivke sa radom

}emo krenuti ve} sutra - isti~e

{ef stru~nog {taba Slavije Dra-

gan Radovi}.

Trener debitanta u Zajedni~koj

ligi BiH vjeruje da }e se na prvom

okupqawu pojaviti svi fudbaleri.

- O~ekujem da se na prozivci

pojave svi igra~i koji su zavr{i-

li jesewi dio sezone. Izvjesno je da

ne}e biti Aleksandra Simi}a, ko-

ji se te`e povrijedio igraju}i ma-

li fudbal, tako da je za wega izgu-

bqena ova sezona. On je jesenas mno-

go zna~io za ekipu, tako da je veli-

ka {teta {to na wega ne}emo mo-

}i ra~unati - rekao je {ef stru~-

nog {taba Slavije Dragan Radovi}.

O programu rada kormilar ti-

ma iz Isto~nog Sarajeva pri~a:

- Izvjesno je da }emo prvih pet-

naest dana trenirati na na{em te-

renu uz kori{}ewe i sportske dvo-

rane. Poslije toga, uslijedi}e na-

stavak rada u Mili}ima. Jedan dio

planiran je da bude obavqen na cr-

nogorskom primorju gdje bi odigra-

li i nekoliko test utakmica - do-

dao je Radovi}.

¥ G. I.

FUDBALERI SLAVIJE IZ ISTO^NOG SARAJEVA STARTUJU SA TRENINZIMA

Goran Simi} (Slavija): @eqa - finale zajedni~kog kup takmi~ewa

POJA^AWAU Slaviji isti~u da se `ele

poja~ati za nastavak fudbalskog

takmi~ewa.

- Na ovu temu razgovarali smo

sa ~elnicima beogradskog Par-

tizana. Jo{ ni{ta nije defini-

tivno dogovoreno i nadam se da }e

uskoro iz Humske do}i neko od

fudbalera na koje u ovom trenut-

ku ne ra~una trener Vermezovi}

- kazao je Radovi}.

Pripreme zadva fronta

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 10. januar 2005. SPORT 3ZVORNIK - Poslije Modri-

~e - inostranstvo! Mladi fudba-

ler popularnih "uqara# na qeto

planira da karijeru nastavi u Ho-

landiji ili Wema~koj. Wegove do-

bre igre u jesewoj sezoni nisu osta-

le nezapa`ene. To zna~i da }e ru-

kovodstvo Modri~a Maksime ima-

ti muka kako da zadr`i ovog talen-

tovanog igra~a koji je karijeru po-

~eo u Drini iz Zvornika.

- Ono {to je u ovom trenutku

sigurno, to je da }u jo{ {est mje-

seci nositi dres Modri~ana do

kada me ugovor i ve`e. Poslije to-

ga dobro }u razmisliti {ta i ku-

da daqe. Nije tajna da ve} sada

imam kontakte sa qudima iz pr-

voliga{a Holandije (Roda) kao i

sa nekim klubovima iz Wema~ke -

ka`e Nikola Vasiqevi}.

Prije svega wegova je ̀ eqa da

na proqe}e zaigra jo{ boqe i da

sa sada{wim klubom ostvari do-

bar plasman na prvenstvenoj ta-

beli.

- Atmosfera u Modri~i je od-

li~na, drugarstvo je na visokom

nivou, i za to ne treba da ~udi {to

smo jesenas igrali prili~no do-

bro. Nadam se da }emo u sli~nom

ritmu, ako ne i boqe, nastaviti i

u nastavku fudbalskog {ampiona-

ta Zajedni~ke lige BiH. Vjerujem

da uz odre|ena poja~awa mo`emo

ukqu~iti u borbu za novi izlazak

na me|unarodnu scenu - optimista

je Vasiqevi}. Ovaj mladi fudba-

ler pun je hvale na ra~un trenera

Mitra Luki}a.

- O wemu mogu re}i sve najbo-

qe, a dobro je poznato da sam u

klub do{ao upravo na wegovu pre-

poruku. Wemu puno dugujem, jer sam

jesenas dosta od wega nau~io. Mi-

tar Luki} je jo{ jedan razlog {to

}u na proqe}e dati sve od sebe ka-

ko bi obezbijedili igrawe u kva-

lifikacijama za Kup Uefa - dodao

je mladi defanzivac Modri~a

Maksime.

¥ D. Ga.

PRWAVOR - Ekipa Qubi}a

ostaje bez Dalibora Toma{a. Du-

gogodi{wi pouzdani prvotimac

"plavih# odlu~io je da napusti

fudbal, pa ga ne}e biti na pr-

vom okupqawu zakazanom 17. ja-

nuara. Motivi za takav potez 24-

godi{weg libera su vi{estru-

ki.

- Odlazim pomalo razo~ara-

no, jer sam nezadovoqan minuta-

`om koju sam imao u jesewoj eta-

pi. Uz to, mnogo sam zauzet re-

dovnim poslom u Bawoj Luci i

pripremam magistarski rad na

beogradskom Univerzitetu. @ao

mi je zbog ovakve odluke, ali po-

slije svega, Qubi} mi, ipak, osta-

je u izuzetno dragoj uspomeni.

Uvijek }u se rado sje}ati

trenutaka prove-

denih u ovom

klubu - ka-

`e Dalibor

Toma{.

R a n i j e

su "otpisa-

ni# Boban Trajkovi} i Marko

Mari}, a pa`wa klupskog ruko-

vodstva usmjerena je ka anga`o-

vawu poja~awa. Otpala je mogu}-

nost dolaska prvotimca Srema,

Budi{e Mitrovi}a, jer mu ma-

ti~ni klub ne dozvoqava pro-

mjenu sredine. Trenutno je ak-

tuelno anga`ovawe prvotimca

Beograda sa Karaburme, Boja-

na Vukovi}a dok je u igri i

uzdanica Glasinca Velibor \u-

ri}.

Isto tako treba spomenuti

da se u staru sredinu vra}aju

Dragan Tatarevi} i Milan Kqu-

ni}, pa }e Qubi} ponovo imati

tim za sam vrh tabele.

Najavqena sjednica Skup-

{tine kluba pomjerena je za ne-

koliko dana zbog iznenadnih

zdravstvenih problema general-

nog sekretara Brane Cvijanovi-

}a koji se uspje{no oporavqa

poslije sr~anog udara.

¥ B. R.

BAWA LUKA - U zavr{nici 29.

tradicionalnog turnira u malom

fudbalu "Borik 2005# ne}e biti no-

silaca grupa, Kafe bara "Voks# i

Kompanije "Suba{i}#.

Kafe bar "Voks# u~e{}e na tur-

niru zavr{io je u polufinalu grupe

"A#. Wega je eliminisao sastav "Pa-

vlovi}-turs#, koji je slavio sa 5:2.

Po~etak susreta pripao je "Voksu#,

koji je u osmom minutu preko Darka

Qubojevi}a poveo sa 1:0. Me|utim,

ve} u sqede}em minutu Grega Re`o-

wa je izjedna~io na 1:1. Prednost eki-

pi "Pavlovi}-turs# za koju nastupa-

ju igra~i iz Slovenije donio je Ne-

nad Kurti} u 14. minutu. Po~etkom

drugog dijela Re`owa je povisio na

3:1, da bi rezultatsku neizvjesnost

donio Nemawa Jovi~i}, koji je u 31.

minutu smawio na 2:3. Do kraja su-

sreta jo{ dva gola "Pavlovi}-tursa#

za ubjedqiv trijumf od 5:2.

Jo{ u ~etvrtak od zavr{nice

turnira oprostio se branilac trona,

Kompanija "Suba{i}#, koju je u ~e-

tvrtfinalu grupe "B# eliminisao

Argo sladoled Bawa Luka poslije

boqeg izvo|ewa sedmeraca sa 8:6 (5:5).

"Suba{i}i#, za koje je nastupila go-

tovo kompletna reprezentacija Sr-

bije i Crne Gore u malom fudbalu

morali su na kraju da pru`e ruku eki-

pi Argo sladoleda, koja je na utakmi-

cu do{la sa samo pet igra~a i dva

golmana.

Iznena|ewe je najavio Miroslav

Jevti}, koji je u ~etvrtom minutu po-

stigao vode}i gol za Argo Sladoled.

Dva minuta kasnije izjedna~io je Ig-

or ]etkovi}. A onda kobni 11. minut

za Kompaniju "Suba{i}#. Za samo

tridesetak sekundi Nenad Kutla~i}

i Miroslav Jevti} dva puta su savla-

dali Vladu Ranisavqevi}a i ve} je bi-

lo 3:1. Do kraja prvog dijela po jedan

gol na obje strane. U nastavku susre-

ta puno boqa igra "Suba{i}a# koji

su sa dva gola Zorana Dimi}a i jed-

nim @eqka Borojevi}a uspjeli u 39.

minutu da povedu sa 5:4. U posledwim

trenucima igre golman Argo slado-

leda Sini{a Jawi} je gotovo sa po-

la terena savladao Ranisavqevi}a i

postavio kona~nih 5:5. Prilikom iz-

vo|ewa sedmeraca Borojevi} je {u-

tirao pokraj gola i Argo sladoled je

zaslu`eno oti{ao daqe. Poslije to-

ga ova ekipa je bez problema obezbi-

jedila plasman u finale grupe savla-

dav{i Gra|evinarstvo sa 9:2.

Rezultati i strijelci: seniori:

~etvrtfinale: grupa "B#: "^iv~ija-

turs# - Gra|evinarstvo 4:6 (Koji},

[mon, Kremenovi}, Duvwak - Mandi}

2, Dragi}, B. Dubravac, D. Teli}, G.

Dubravac), Pefrikos Bawa Luka -

Ful-tajm Grand Metropolis 10:11

(4:4) (R. Zelenac 4, D. Zelenac 2, Ra-

dowi}, Ani~i}, G. Zelenac, Zvonar -

Stjepanovi} 3, Bogdan 2, Kraji{nik

2, Raili}, Pezer, Samac, @ivkovi}),

Tehni~ka {kola - Monting Tesli}

2:4 (In|i}, Duri} - Vu~kovi} 2, Vu-

kobrat, Vrane{evi}), Kompanija "Su-

ba{i}# - Argo sladoled Bawa Luka

6:8 (5:5) (Dimi} 3, ]etkovi} 2, Boro-

jevi} - Jevti} 3, Kutla~i} 2, Petri-

~evi}, Jawi}, Simiki}), polufina-

le: grupa "A#: Lazina voda Prwavor

- Kosig Dunav osigurawe 2:4 (Kqu-

ni}, Simi} - Mal~i} 2, Stanarevi},

Majki}), Kafe bar "Voks# - "Pavlo-

vi}-turs# 2:5 (Qubojevi}, Jovi~i} -

Re`owa 2, Kurti} 2, Vujovi}), grupa

"B#: Argo sladoled Bawa Luka - Gra-

|evinarstvo 9:2 (@i`ovi} 4, Petri-

~evi} 3, Simiki}, Uji} - Dragi}, B.

Dubravac), Monting Tesli} - Ful-

tajm Grand metropolis 1:2 (Vrane-

{evi} - Zeqkovi}, Stjepanovi}), ka-

deti: polufinale: Leka bar Qubqa-

na - "Kne`evi} kompani# 6:3 (Stoja-

novi} 2, Filipovi} 2, [mitran, Vi-

dovi} - Tadi}, Mali}, Glamo~i}),

Moka kafa dva - Borac Venera 1:4

(Vukovi} - S. Gruji} 2, Gale{i} 2),

osnovne {kole: polufinale: "Ivo

Andri}# - "\ura Jak{i}# 5:2 (Bosan-

~i} 2, Lukaji} 2, [ironi} - Pa|en),

"Milo{ Duji}# - "Dositej Obrado-

vi}# 2:3 (0:0) (Kostadinovi}, Kuti}

- Milojevi}, Davidovi}, Bojinovi}),

sredwe {kole: prvo kolo: Sredwo-

{kolski centar "Nikola Tesla# Ko-

tor Varo{ - Poqoprivredna 0:1 (An-

dri}), Medicinska - Tehnolo{ka 9:2

(Gligi} 4, Bogojevi} 2, [e{i}, Vu-

kajlovi}, Peti} - Jari}, Vu~enovi}),

Sredwo{kolski centar ^elinac -

Gra|evinska 1:5 (Spasojevi} - Maksi-

movi} 2, Mileti} 2, Novakovi}),

Elektrotehni~ka {kola "Nikola Te-

sla# - Sredwa stru~na {kola "Jovan

Du~i}# Kne`evo 8:2 (O. Xaji} 3, No-

vakovi}, R. Xaji}, Gligi}, Gaji}, Zu-

bovi} - Vukovi}, Slavni}), Sredwo-

{kolski centar "Lazar \uki}# Rib-

nik - Ugostiteqsko-trgovinsko-tu-

risti~ka 4:5 (]ulum 2, Krajcer, Pe-

ji} - Vrawe{ 3, Kne`evi}, Doj~ino-

vi}), ~etvrtfinale: Tehni~ka - Eko-

nomska 2:3 (Jankovi}, Gatari} - Ma-

ri}, Jovi}, Damjanovi}), Muzi~ka

{kola "Vlado Milo{evi}# - Poqo-

privredna 4:7 (Jurkovi}, Dimitrije-

vi}, Kova~i}, Simi} - Kremenovi} 2,

Kova~evi}, Andri}, ]etkovi}, Gla-

mo~i}, Lukaji}), Medicinska - Gra-

|evinska 1:3 (]osovi} - Novakovi},

Mileti}, Zeqkovi}), Elektroteh-

ni~ka {kola "Nikola Tesla# - Ugo-

stiteqsko-trgovinsko-turisti~ka 4:3

(2:2) (Novakovi} 2, R. Xaji}, Gligi}

- S. Vrawe{ 2, Mali}), polufinale:

Ekonomska - Poqoprivredna 6:2 (Jo-

vi} 3, Damjanovi} 3 - Andri} 2), Gra-

|evinska - Elektrotehni~ka {kola

"Nikola Tesla# 1:4 (Novakovi} - R.

Xaji} 2, Zubovi}, O. Xaji}).

¥ D. PA[AGI]

MODRI^A - Fudbaleri Modri-

~a Maksime danas po~iwu sa pripre-

mama za nastavak takmi~ewa u elit-

nom dru{tvu BiH. Poslije prozivke

koja je zakazana u deset ~asova, kandi-

dati za prvi tim ima}e i prvi tre-

ning. Minule jeseni Modri~ani su za-

vr{ili na petom mjestu, a u klubu se

nadaju da bi na proqe}e mogli napra-

viti jo{ boqi rezultat. To je mogu-

}e, ali pod uslovom da se anga`uju od-

govaraju}a igra~ka poja~awa.

- Koliko znam, gotovo sve je do-

govoreno sa na{im biv{im ~lanom

Bojanom Magazinom te ubojitim cen-

tarforom Mladosti iz Gacka Krstom

Perovi}em. Nijedan od wih jo{ nije

potpisao ugovor, a vjerujem se da }e

se oni ve} danas pojaviti u na{oj sre-

dini. Isto tako se nadam da }e na{

igra~ postati i vezista BSK "Crni

\or|e# Nik{a Dimitrijevi}. Sa wi-

ma trojicom bili bi znatno ja~i i

imali bi tim za jo{ ve}e domete - na-

pomiwe prvi ~ovjek u stru~nom {ta-

bu Modri~a Maksime Mitar Luki}.

Prema ranije utvr|enom planu

igra~i }e trenirati na stadionu u

Modri~i sve do 1. februara. Tada }e

otputovati na desetodnevne pripreme

u Hercegovinu.

- Bilo je planirano da jedan dio

rada obavimo u staroj bazi, Buni kod

Mostara. Umjesto toga uslijedi}e od-

lazak u Me|ugorje, gdje tako|e posto-

je idealni uslovi za nesmetan rad. Ta-

mo bi iskoristili priliku i za odi-

gravawem prvih kontrolnih utakmi-

ca. Zavr{nica }e biti obavqena u

Modri~i i nadam se da }emo potpuno

spremno do~ekati nastavak sezone -

rekao je jo{ Mitar Luki}.

¥ V. BLAGOJEVI]

NIKOLA VASIQEVI] RAZMI[QA O ODLASKU

Na qeto u inostranstvoZAVR[EN ODMOR ZA FUDBALERE MODRI^A MAKSIME

Ako se poja~amo sa Magazinom,Perovi}em i Dimitrijevi}emima}emo tim za velike domete,ka`e Mitar Luki}

RADOVI]Mladi prvotimac Modri-

~a Maksime koji odmor pro-

vodi Zvorniku nije zabora-

vio svog nekada{weg trenera.

- Za sve {to sam do sada

postigao, prije svega dugujem

Miodragu Radovi}u. On me je

svojevremeno, kada sam imao

17 godina, uveo u prvi tim

Drine - kazao je Vasiqevi}.

Bojan Magazin: Blizu

"starog jata"

TRADICIONALNA SMOTRA MALOG FUDBALA "BORIK 2005" ULAZI U SAMU ZAVR[NICU

ISPALI KAFE BAR "VOKS" I "SUBA[I]""Pavlovi}-turs"savladao

"Voks"

sa 5:2, a Argo sladoled je bio boqiod

"Suba{i}a" tek poslije penala

- 8:6 (5:5)

QUBI] OSTAJE BEZ POUZDANOG LIBERA

Toma{ rekao zbogom

Ekipa Argo sladoled: Iznenadili najve}eg favorita (Snimio R. [IBAREVI])

SENIORKERezultati i strijelci: dru-

go kolo: @FK Sana - Picerija

"Monca# 1:1 (Kolunxija - Mi-

trovi}), SFK 2000 Motel "Na-

na# - MD 2 kompani 4:1 (Spahi}

2, A{~eri}, Ahmetovi} - [a-

ki}), tre}e kolo: Picerija

"Monca# - MD 2 kompani 1:0

(\ur|evi}), @FK Sana - SFK

Motel "Nana# 0:2 (Hurem, Ahme-

tovi}).

Plasman: SFK 2000 Motel

"Nana# 9 bodova, Picerija

"Monca# 4, MD 2 kompani 3,

@FK Sana 1 bod.

SUPERFINALEZavr{nica turnira "Borik 2005# odigra}e se u subotu, 15. ja-

nuara. Tog dana osim superfinala i me~a za tre}e mjesto bi}e od-

igrana i finala u konkurenciji veterana, seniorki, pjetli}a, pi-

onira i kadeta.

MRKOWI] GRAD - Tre-

}im mjestom u Tre}oj ligi, gru-

pa Bawa Luka, nezadovoqni su

u Fudbalskom klubu "Mrko-

wi}#. Nezadovoqstvo je jo{ ve-

}e iz razloga {to je osvojeno

14 bodova ~ak deset mawe od

prvoplasirane Krajine iz Ba-

we Luke.

- Imali smo jesenas pro-

blema sa povredama, a nismo

imali ni sportske sre}e. Sve

to je uticalo {to nismo ispu-

nili planirani bodovni sal-

do iako smo po igra~kom kadru

najkvalitetniji u ligi - isti-

~e direktor Fudbalskog klu-

ba "Mrkowi}# Simo [ormaz.

On vjeruje da }e proqe}e

biti mnogo uspje{nije od mi-

nule jeseni.

- Ako u prve dvije utakmi-

ce zabiqe`imo pobjede, a na

"Luke# nam dolazi vode}a Kra-

jina, vjerujem da se mo`emo

ukqu~iti u borbu za {ampion-

sku titulu. Zato }emo se dobro

pripremiti za nastavak tak-

mi~ewe u tre}eliga{kom dru-

{tvu. Nastoja}emo osvje`iti

igra~ki kadar i rije{iti nov-

~ane probleme. Ukoliko to

okon~amo onda ne}e biti iz-

nena|ewe ako se do~epamo

Druge lige Republike Srpske,

grupa zapad - naglasio je [or-

maz.

Kompletni ciklus pripre-

ma obavi}e se u Mrkowi} Gra-

du. Trener Milorad Glamo-

~ak ima u planu i odi-

gravawe ve}eg bro-

ja kontrolnih

me~eva kako

bi ekipa {to

spremnije do-

~ekala drugi

dio sezone.

¥ S. D.

Jesen se ne}e ponovitiU "MRKOWI]U" NEZADOVOQNI JESEWIM U^INKOM

Simo [or-maz: Bi}e boqe na proqe}e

POJA^AWA HRABRE LUKI]A

ISTO^NO SARAJEVO -

Pobjednik ~etvrtog tradicional-

nog Bo`i}nog turnira u malom

fudbalu "Isto~no Sarajevo

2005# je ekipa Galerija "Vizan-

tija#. Ona je u prepunoj dvorani

Sportskog centra Slavija bila

boqa od ekipe PP "Markovi}#

i zaslu`eno slavila sa 3:1. Ner-

je{ive enigme za PP "Markovi}#

bili su dvostruki strijelac Pre-

drag Raji}, ina~e kapiten repre-

zentacije Srbije i Crne Gore i

sigurni golman Goran Gvozdi}.

U susretu za tre}e mjesto eki-

pa "Tereks# je bila boqa od eki-

pe GP "Put# sa 7:3. Strijelci za

pobjedni~ku ekipu bili su Crna-

li} 3, Rebac 2, Kaurin i Bozalo,

a za pora`enu Lu~i} 2 i Jozi}.

Pobjedniku je pored pehara pri-

pala nov~ana nagrada u iznosu od

10.000 KM, drugoplasiranoj 2.000,

a tre}eplasiranoj 1.000 KM.

@iri je za najboqeg golmana

proglasio Gorana Gvozdi}a iz po-

bjedni~ke ekipe, Mirka Marvana

iz ekipe PP "Markovi}# za naj-

boqeg igra~a, dok je najubojiti-

ji strijelac Zoran Kokot iz eki-

pe "Gavri} komerc# sa 13 postig-

nutih golova. Priznawe za fer-

plej i sportsko pona{awe dodi-

jeqeno je ekipi Kafe "Oaza Tr-

novo#, a najboqi sudijski par

Slavko Marjanovi} i \or|e Gru-

ba~i}.

Uspje{an organizator turni-

ra bio je fudbalski klub Slavi-

ja i Op{tina Lukavica.

¥ G. IVANKOVI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 10. januar 2005.SPORT4ZAVR[EN TRADICIONALNI BO@I]NI TURNIR

"ISTO^NO SARAJEVO 2005"

POBJEDNIK GALERIJA "VIZANTIJA"

Ekipa Galerija "Vizantija": Niko im nije ravan (Snimio R. VASI])

U finalu "Vizantija" savladala PP

"Markovi}" sa 3:1

golovima dvostrukog strijelca Raji}a i Novoselca

STRIJELCI: Raji} u 2. i 12. i S. Novoselac u 27. minutu za

Galeriju "Vizantija#, a Smje~anin u 8. minutu za PP "Marko-

vi}#, dvorana: SC "Slavija#, gledalaca: 1.000, sudije: Slavko Mar-

janovi} i \or|e Gruba~i} (Isto~no Sarajevo).

GALERIJA "VIZANTIJA#: Gvozdi}, Bjelica, Regoje, Ra-

ji}, Dimi}, Erbez, S. Novoselac, D. Novoselac, Jamina, A. Simi},

Radovanovi}.

PP "MARKOVI]#: Brki}, [e{lija, Smje~anin, Lokmer,

Omerdi}, Lali}, [e{um, Marvan, Markovi}.

G. "VIZANTIJA" PP "MARKOVI]" 3:1

KOZARSKA DUBICA - U

finalu 17. tradicionalnom tur-

nira u malom fudbalu "Kozarska

Dubica 2005#, koje je igrano si-

no}, sastali su se ekipe Liman

(Hrvatske Kostajnice) i Ivan~i-

ca (Ivanca).

Liman je prvo u ~etvrtfina-

lu savladao Borac HL iz Kozar-

ske Dubice sa 7:1, da bi u polufi-

nalu bio boqi od jo{ jednog dubi~-

kog predstavnika Kafe bara "Best

HL# sa 8:3 golovima dvostrukih

strelaca Hrn~evi}a, Hajdarevi}a

i D. Kova~evi}a, te Ru`i}a i Be-

{i}a. Strijelci za Dubi~ane bi-

li su Dobrijevi} 2 i Marinkovi}.

MNK "Ivan~ica# je prvo u ~e-

tvrtfinalu savladao Salon namje-

{taja "Lion# iz Gradi{ke sa 4:1,

da bi potom bio boqi od Sport-

ske kladionice "Tim sistem# iz

Bawe Luke sa 3:2. Poveli su Bawo-

lu~ani u sedmom minutu golom Vo-

jina Velaje, da bi "Ivan~ica# iz-

jedna~ila na 1:1 golom Petra Ko-

cijana u 18 minutu. U drugom po-

luvremenu ponovo u vo|stvo dola-

ze "kladioni~ari# golom iskusnog

Predraga Divqaka u 29. minutu.

Me|utim, mlada i poletna ekipa

iz Ivanca no{ena gromoglasnom

podr{kom gledalaca sa tribina

nije gubila glavu. Preko najboqeg

igra~a utakmice, Josipa Brezovca,

prvo je u 32. minutu izjedna~ila na

2:2, da bi isti fudbaler u 38. po-

stavio kona~nih 3:2 za "Ivan~i-

cu#. Rezultati: seniori: ~etvrt-

finale: Liman - Borac HL 7:1, Ko-

sig Dunav osigurawe - Kafe bar

"Best HL# 3:4, Sportska kladio-

nica "Tim sistem# - Frizerski sa-

lon "Ekskluziv# 4:3, "Ivan~ica#

- Salon namje{taja "Lion# 4:1, po-

lufinale: Liman - Kafe bar

"Best# 8:3, "Ivan~ica# - Sport-

ska kladionica "Tim sistem# 3:2,

veterani: polufinale: Kamel - Bo-

rac Restoran "Stadion# 6:0 i Ka-

fe bar "Ortodoks# -- Info map

2:1, pioniri: polufinale: Rudprom

-Dobrqin 5:1 i Kuper {ped - Bo-

rac HL 2:0. ¥ S. S.

"KOZARSKA DUBICA 2005"

Predrag Divqak (Sportska kladionica "Tim

sistem"): Minimalan poraz (Snimio R. [IBAREVI])

Brezovac ne voli kladionicu

TREBIWE - Turnir u malom

fudbalu "Trebiwe 2005# ulazi u

zavr{nicu, na redu se odlu~uju-

}i me~evi za finale. Ve~eras su

nas programu me~evi polufina-

la, a prvi okr{aj na rasporedu je

u 20 ~asova kada }e snage odmje-

riti Trgopromet i "Leandro#.

Sat kasnije sasta}e se Rakova no-

ga - Zahumqe.

Kod pionira u finale, koje

je na programu 12. januara plasi-

rali su se ekipe Tina i Bonita.

Rezultati i strijelci: seni-

ori: grupe "B#: Rakova noga - "Da-

ma fe{en# 4:2 (Mijanovi} 2, An-

dri}, Kisi} - \uri}, Popovac),

"Leonardo# - "Hrupjela# 8:4 ([a-

raba 5, Vukanovi} 2, Jankovi} -

Grkavac 2, Bo{kovi}, Porobi}),

pioniri polufinale: "Tina# -

Kastel 2:1, "Bonita# - Ledo 2:1

(0:0).

¥ M. P.

ZAVR[NICA SMOTRE U TREBIWU

Bitka za finale

VI[EGRAD - Trijumfom

Globusa nad mladim sastavom

Market "SI@#, 3:0 spu{tena je

zavjesa na 11. tradicionalni Bo-

`i}ni turnir "Vi{egrad 2005#.

Finalna utakmica bila je veoma

zanimqiva, a tim iz U`ica je na

kraju zaslu`eno slavio pobjedu.

Uz pehar i zlatne medaqe wima

je pripala i nov~ana nagrada od

pet hiqada konvertibilnih ma-

raka.

Dosta uzbu|ewa kao i rezul-

tatskog preokreta vi|eno je i u

susretu za tre}e mjesto u kojem su

igrali Jugent i Milenijum. Na

kraju sastav Jugenta je pobijedio

sa 3:2 (]osi} 2, Bukvi} - Mr{e-

vi}, Kujunxi}).

Za najboqeg igra~a turnira

progla{en je Mladen Te{evi}

iz ekipe Market "SI@# dok je

prvi golgeter Nenad To{ovi}

(Palermo) sa 20 postignutih go-

lova.

¥ S. V.

GLOBUS U FINALU SAVLADAO MARKET "SI@"

Priznawe Te{evi}u

STRIJELCI: M. ]iti} 2 i \uri}, sportska dvorana u Vi{egra-

du, gledalaca: 1.200, sudije: Aleksandar Vidakovi} i Milojko Kara-

kli} (Vi{egrad).

GLOBUS: Kahriman, Leki}, A. ]iti}, Novakovi}, N. Arsenije-

vi}, M. ]iti}, \uri}, F. Arsenijevi}, Panovi}, Ivanovi}.

MARKET "SI@#: Milisavqevi}, Peri{i}, Furtula, M. Radi-

~i}, Te{evi}, [im{i}, Milovi}, Mini}, Ko{arac, B. Radi~i}.

GLOBUS MARKET "SI@"3:0

PRIJEDOR - Trostruki

strijelac Amel ^au{evi} najza-

slu`niji je za pobjedu DOO "Me-

{i}# (Kozarac) nad ekipom

SNSD Prijedor od 4:2 na tradi-

cionalnom turniru u malom fud-

balu "Prijedor 2005#.

Predvo|eni Mladen Zgowa-

ninom veterani Fudbalskog klu-

ba Mladost iz Glamo~ana (Trn)

ubjedqivo su savladali ekipu Ki-

seqak 91 sa 5:1.

Rezultati: seniori: "Prije-

dor~anka# - PS "Qubija# 4:2,

DOO "Me{i}# - SNSD (Prije-

dor) 4:2. veterani: FK Mladost

Glamo~ani (Trn) - Kiseqak 91

5:1, HHL - DOO Obili} 1:1.

U igri za pehar na senior-

skom turniru, ~ije se finale igra

22. januara, ostalo je jo{ osam

ekipa, koje su podijeqene u dvi-

je grupe: "A# i "B#.

¥ L. R.

ZGOWANIN PREDVODIO VETERANE IZ TRNA

Mladost ubjedqiva

BOSANSKI BROD - Tradi-

cionalni, 26. pono}ni turnir u

malom fudbalu "Bosanski Brod

2005# odr`a}e se posqedweg ja-

nuarskog vikenda - od 28. do 30

januara. Titulu pobjednika bra-

ni ekipa "Mandi} Komerc# iz

Dervente, za koju su na pro{loj

smotri nastupali reprezentativ-

ci Srbije i Crne Gore u malom

fudbalu.

Generalni pokroviteq i or-

ganizator turnira je Skup{ti-

na op{tine Bosanski Brod, a teh-

ni~ki organizatori DOO Borac

i ODP Sportski centar.

- Pripreme teku po planu.

Prijavqivawe ekipa vr{i}e se

u Sportskom centru, sve do po~et-

ka turnira, odnosno do 28. janua-

ra u 10 ~asova. Kotizacija po eki-

pi iznosi 200 konvertibilnih

maraka. Ono {to je u ovom tre-

nutku najva`nije re}i da }e do

po~etka turnira biti saniran

parket velike dvorane Sport-

skog centra i da }e biti rije{e-

no pitawe grijawa. Tako|e, za

najboqe ekipe i pojedince obez-

bijedili smo nov~ane nagrade, a

prva iznosi 10 hiqada KM - re-

kao je na~elnik op{tine Bosan-

ski Brod i predsjednik Organi-

zacionog odbora turnira Vid

Ivanovi}.

Turnir po~iwe u petak, 28.

januara u 12 ~asova, a zavr{a-

va se u nedjequ, 30. januara u

pono}.

¥ R. M.

NASTAVAK TRADICIJE U BOSANSKOM BRODU

Utakmice dan i no}

ROGATICA - Utakmicama pr-

vog kola po~eo je novogodi{wi tur-

nir u malom fudbalu "Rogatica

2005#. Najinteresantnija utakmica

odigrana je u grupi "C#. "Palermo#

je protiv "Volfa# vodio sa 3:1, ali

je me~ na kraju zavr{en nerije{e-

no, 3:3. U istoj grupi sastav "Art

mermer# je sa 6:3 savladao Ekipu

EUFOR za koju su igrali predstav-

nici me|unarodnih snaga smje{te-

nih u blizni Rogatice.

Rezultati i strijelci prvog

kola: grupa "A#: Prijateqi - Ser-

dar 5:0 (Jakovqevi} 2, Z. Rajak 2,

Andri} 1), grupa "B#: "O~ikor# -

AMD Rogatica 5:1 (Koji} 3, To{o-

vi}, Frgawa - \urovi}) grupa "C#:

"Art mermer# - Eufor 6:3 (Peji}

3, Lu~i}, Radi}, Vitomir - ]ifu-

ni, Kardu, Solo), "Palermo# -

"Volf# 3:3 (M. Rajak 2, M. To{o-

vi} - Jawi}, Baji}, Rado{evi})

grupa D: "Primeks# - Radni~ki 14:2

(Vuka{inovi} 3, Despotovi} 3, D.

Planojevi} 2, P. Planojevi} 2, ̂ a-

rapi} 2, Ne{kovi} 2 - Drakula,

Mi}evi}), Interpromet - Butik

"Bojana# 6:1 (Obradovi} 3, Bal~a-

kovi}, Ikoni}, Obrenovi} - Ni-

ni}).

¥ S. V.

MALI FUDBAL - ROGATICA

Burno ve} na startu

DOBOJ - Utakmica-

ma prve i druge grupe u

seniorskoj konkurenci-

ji, zvani~no je po~eo 11.

Bo`i}no-novogodi{wi

turnir u malom fudbalu ko-

ji organizuje Podru~ni fud-

balski savez Doboj.

Najvi{e uspjeha na startu

imali su Pivara "Nektar# u pr-

voj i Vulkanizer "Tomo# u dru-

goj grupi, koji su savladali sve

svoje protivnike. Oni su ubje-

dqivo osvojili prvo mjesto i

plasirali se u ~etvrtfinale

koje je na programu 12. janua-

ra kada }e se igrati i fina-

le.

"Pivari# su u odlu~uju}oj

utakmici bez problema nadigra-

li ekipu "LM#, ba{ kao i "vul-

kanizeri#, koji su bili mnogo

boqi od sastava Algou. Inte-

resantno je napomenuti da je na

toj utakmici najboqi strijelac

"vulkanizera# bio golman To-

di} sa dva pogotka iz igre.

Poznati su i prvi finali-

sti u kadetskoj konkurenciji.

To su Tehni~ka za{tita, koja je

pobijedila BH "Barsu# sa 4:2 i

Energotehna, koja je do nogu po-

tukla Dejan komerc sa 9:1.

Rezultati: seniori: prva

grupa: Pivara "Nektar# - "LM#

5:1 (Koji}, Luki}, Kova~evi},

\ukanovi}, Mileti} - Ja}imo-

vi}), Bolero - Pivara Nektar

0:4 (Koji} 2, Mileti}, Niko-

li}), "LM# - Bolero 4:1 (Ja}i-

movi} 2, Tripi}, Udovi~i} -

[esti}), druga grupa: Trudbe-

nik - Algou 3:4 (Bjelanovi}, Lu-

ki}, P. Pejki} - Ad. Qevakovi}

2, Al. Qevakovi} 2), Vulkani-

zer "Tomo# - MS komerc 3:0

(Ili}, Vidi}, Tanasi}), Algou

- MS komerc 2:1 (Al. Qevako-

vi}, Haxiahmetovi} - Omer-

~i}), Trudbenik - Vulkanizer

"Tomo# 2:6 (N. Pejki}, P. Pej-

ki} - Stojanovi} 3, Tanasi} 2,

Ili}), Vulkanizer "Tomo# - Al-

gou 6:1 (Todi} 2, Luki}, Ili},

Vidi}, Tanasi} - Ad. Qevako-

vi}), MS komerc - Trudbenik

3:0 (Star~evi}, Omer~i}, Haxi-

|ulbi}).

Predtakmi~ewe su okon~ali

juniori, a u zavr{nicu su se pla-

sirali Nesalomqivi, @eqezni-

~ar i Sloga "Peji}-impeks#, ko-

ji su osvojili prvo mjesto u gru-

pama.

Rezultati: juniori: "A# gru-

pe: Nesalomqivi - Kafe bar "Pe-

trol# - Nikos Kanbera 3:0, Fruk-

ta trejd - Nesalomqivi 1:4, Ka-

fe bar "Petrol#- Nikos Kanbe-

ra - Frukta trejd 3:1, "B# grupa:

Ozren - @eqezni~ar 0:4, Jonstru-

ber - Ozren 6:2, @eqezni~ar -

Jonstruber 6:0, "V" grupa: STR

"Centar# - Sloga "Peji}-impeks#

1:3, Polet Motel "Dvor# - STR

"Centar# 3:6, Sloga "Peji}-im-

peks# - Polet Motel "Dvor# 7:1.

¥ Sl. PUHALO

PO^ELA BO@I]NO-NOVOGODI[WA SMOTRA U DOBOJU

GOLMAN DVOSTRUKI

Slavi{a \ukanovi}(Pivara

"Nektar"):

Plasman u ~etvrtfinale

STRIJELACTodi} postigao dva gola za ekipuVulkanizer

"Tomo" i odveo ih

u ~etvrtfinale

FINALE

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 10. januar 2005. SPORT 5"OSIGURANICI"

KRE]U SA PRIPREMAMA

Prozivka bez trenera

BAWA LUKA - Prozivka

rukometa{a Kosig Dunav osigu-

rawa bi}e izvr{ena danas, kada

}e ujedno i startovati pripreme

za proqe}ni dio sezone u Zajed-

ni~koj ligi BiH.

- Igra~i i stru~ni {tab oku-

pi}e se danas u 16 ~asova u dvo-

rani "Borik#. Na prvi trening

o~ekujem dolazak svih rukome-

ta{a koji su jesenas igrali. Svi

su zdravi osim Brankovi}a, ko-

ji je nedavno operisan. Nadam se

da }e se brzo oporaviti i pri-

kqu~iti pripremama - rekao je

trener Kosig Dunav osigurawa

Jovo Kerkez.

Iako je najavqeno da }e se

do starta priprema znati ime

novog {efa stru~nog {taba,

Uprava Kosig Dunav osigurawa

jo{ uvijek nije rije{ila to pi-

tawe.

- Razgovarali smo sa nekoli-

ko kandidata i jo{ uvijek nismo

odlu~ili ko }e preuzeti funk-

ciju {efa stru~nog {taba. Pri-

je prozivke Uprava kluba }e odr-

`ati jo{ jedan sastanak i nadam

se da }emo kona~no rije{iti i to

pitawe. Do sada niko u klubu ni-

je zatra`io ispisnicu, a u pla-

nu nam je dovo|ewe nekoliko po-

ja~awa - naglasio je Kerkez

Kompletne pripreme ruko-

meta{i Kosig Dunav osigurawa

}e obaviti u Bawoj Luci.

- Zbog besparice nismo u mo-

gu}nosti da otputujemo na plani-

nu ili more. Kompletne pripre-

me obavi}emo u dvorani "Borik#,

gdje imamo dobre uslove za rad.

Ciq nam je i odigravawe kon-

trolnih utakmica kako bismo

{to spremnije do~ekali proqe}-

ni dio sezone u Zajedni~koj li-

gi BiH - dodao je na kraju Ker-

kez.

¥ J. ^.

BAWA LUKA - Poslije ki-

{e, dolazi sunce! Upravo tako bi

se mogao opisati te`ak period

kroz koji je prolazio nekada{wi

rukometa{ Borca, a sada madrid-

skog prvoliga{a Alkobendasa,

Igor Ra|enovi}.

- Ve} u drugom kolu {panskog

{ampionata zadesio me maler.

Nezgodno sam stao i koqeno mi

je stradalo. Ta~nije, povrijedio

sam predwi ukr{teni meniskus

i bo~ni ligament. Uh, kakvi su

to bolovi bili... Ne znam ni sa-

da kako se to moglo desiti. Bio

sam maksimalno pripremqen, ali,

kako to obi~no biva, nesre}a se

dogodi onda kada se najmawe na-

da{ - pri~a Ra|enovi}, koji se

trenutno odmara u Bawoj Luci.

Poslije utakmice uslijedili

su brojni pregledi i razli~ite

dijagnoze qekara:

- Na moju sre}u, na{ klupski

fizioterapeut veoma dobro po-

znaje glavne qekare Atletiko

Madrida, koji su bez mnogo raz-

mi{qawa preporu~ili privat-

nu kliniku i hirurga Pedra Gi-

qena. On va`i za jednog od najbo-

qih stru~waka na svijetu, a ka-

snije sam se uvjerio i za{to. Ope-

racija je trajala oko sat i po, a

ja sam ve} poslije dva dana iza{ao

iz bolnice i krenuo na terapije.

Koliko dobrih qudi ima, naj-

boqe svjedo~e ove rije~i Igora

Ra|enovi}a:

- Operativni zahvat je ko-

{tao 30 hiqada evra, ali Pedro

Giqen nije `elio ni{ta da na-

plati. Rekao je da veoma cijeni

sportiste, posebno nas rukome-

ta{e, pa sam platio samo tro-

{kove le`awa u bolnici. Takvu

plemenitost nisam vidio nikada

u `ivotu. Nije samo on bio korek-

tan, ve} i kompletno rukovodstvo

i trener Alkobendasa Rafa Gi-

hosa. Svi su me maksimalno podr-

`ali i zbog toga sam im neizmjer-

no zahvalan.

Kada }e Ra|enovi} ponovo

uzeti loptu u ruke, zavisi prije

svega od brzine oporavka.

- Prema nekim procjenama na

parket bi mogao u martu, ali ni-

kud ne `urim. Tek kada mi qekar

Pedro Giqeno da "zeleno svje-

tlo#, vra}am se rukometu - rekao

je Ra|enovi}.

Alkobendas se trenutno nala-

zi na 13. mjestu {panske elitne

lige, a jedini ciq kluba za koji

nastupa Ra|enovi} je opstanak.

- Mi smo tek ove sezone u{li

u Prvu ligu, a poznato je da je naj-

te`e u prvoj godini obezbijedi-

ti opstanak. Ipak, imamo mladu

ekipu i sjajnog trenera, pa vjeru-

jem da }emo i naredne sezone igra-

ti sa najja~im {panskim timovi-

ma - isti~e Ra|enovi}.

Biv{em rukometa{u Borca

i Sintelona iz Ba~ke Palanke

ugovor isti~e 2006. godine:

- Volio bih da ostanem u

Madridu. To je grad koji `ivi

24 ~asa i koji je jedan od naj-

qep{ih u Evropi. U Alkoben-

dasu mi je prelijepo i `eqa mi

je da produ`im ugovor - nagla-

{ava Ra|enovi}.

Igorov otac Zdravko je jedan

od najtrofejnijih svjetskih ru-

kometa{a, a mla|i Ra|enovi} is-

ti~e da su mu o~evi savjeti bili

dragocjeni u karijeri:

- Bili smo nekih {est-sedam

godina zajedno u Sintelonu i na-

ravno da su mi wegovi savjeti

pomogli u karijeri. U po~etku

mi je smetalo {to me svi pore-

de s wim, ali kasnije sam se na-

vikao - zakqu~io je Igor Ra|e-

novi}.

¥ D. PRA[TALO

RUKOMETNI RAZGOVORRUKOMETNI RAZGOVOR IGOR RA\ENOVI], ^LAN MADRIDSKOG ALKOBENDASA

PLEMENITO LICE [PANACANije samo qekar koji me operisaobio korektan, ve} i kompletnorukovodstvo i trener AlkobendasaRafa Gihosa, ka`e Ra|enovi}

Igor Ra|enovi}: Na parket tek u martu

[ARI]Boje Alkobendasa brani

jo{ jedan biv{i ~lan Borca,

Danijel [ari}:

- [ara mi je najboqi pri-

jateq i s wim se naj~e{}e dru-

`im u Madridu. On i wegova su-

pruga Danijela su mi mnogo po-

mogli u te{kim trenucima i

to je ne{to {to se ne zabora-

vqa - ka`e Ra|enovi}.

BAWA LUKA - Te`ak je sudij-

ski posao, to je vaqda svima jasno,

a jo{ kada ga obavqaju pripadnice

qep{eg pola, onda je to ne{to po-

sebno. Jelena Popovi} i Dragana

Zec ve} ~etiri godine dijele prav-

du na rukometnim terenima {irom

Republike Srpske. Po mnogo ~emu

su ove "dame sa pi{taqkom# speci-

fi~ne, ali najvi{e po to {to su

jedini `enski rukometni par u

BiH.

- Po~ele smo od Druge lige Re-

publike Srpske i za ~etiri godi-

ne stigle do "A# liste perspektiv-

nih sudija Zajedni~ke lige BiH - ka-

`e biv{a rukometa{ica Mladosti

i Bawaluke, Jelena Popovi}. Sada

uglavnom dijelimo pravdu na utak-

micama Prve lige Republike Srp-

ske, ali vjerujem da }emo uskoro u

vi{i rang. U~imo iz me~a u me~,

idemo na seminare i zaista smo ovaj

posao shvatile veoma ozbiqno.

Na pitawe kako rukometa{i

reaguju kada ih ugledaju na centru,

Jelena Popovi} odgovara:

- U po~etku su se ~udili, ali

polako se navikavaju. Moram da ka-

`em da je lak{e suditi utakmice u

kojima se sastaju mu{ke ekipe.

Spremniji su za saradwu i nekako

br`e prihvataju na{e odluke. Na-

ravno, nije prijatno kada psuju i

burno protestuju, ali takav je na{

posao.

Pritisaka na sudije je oduvijek

bilo, a kako ka`e Dragana Zec, ima

ih i u wihovom slu~aju.

- Bilo je raznih prijetwi pri-

je i za vrijeme utakmica, ali kod nas

protekcije nema. Ne podlije`emo

pritisku i trudimo se da svoj po-

sao obavqamo maksimalno korekt-

no. Za nas nema "vru}eg# terena, su-

dimo isto i u Bawoj Luci, Prije-

doru, Kozarskoj Dubici... - ka`e

Dragana Zec, nekada{wi golman,

Bawaluke i Borca.

Ciq im je, kako ka`e Dragana

Zec, da u skorijoj budu}nosti djele

pravdu i na me|unarodnim utakmi-

cama.

- Nadamo se da ne}emo morati

dugo ~ekati. Svakom igra~u je san

da se oku{a u evropskim takmi~e-

wima, pa za{to bi i sudije bile iz-

uzetak - rekla je Dragana Zec.

¥ D. Pr.

RUKOMETNE SUDIJE JELENA POPOVI] I DRAGANA ZEC

Dragana Zec i JelenaPopovi}: Lak{e je samu{karcima

Dame sa pi{taqkom

BAWA LUKA - [ef stru~-

nog {taba Borca Telekom Srp-

ske Stojan Atlagi} izvr{i}e

danas u dvorani "Borik# pro-

zivku rukometa{a, ~ime }e ozna-

~iti start priprema za nasta-

vak sezone.

- O~ekujem da se svi igra~i

pojave u 10 ~asova - ka`e Stojan

Atlagi}. Plan priprema je po-

znat, ali }e biti usvojen tek na

sastanku Upravnog odbora klu-

ba koji }e se odr`ati u ve~er-

wim ~asovima.

Prema tom planu, rukometa-

{i Borca TS bi prvi dio pri-

prema obavili u Bawoj Luci, a

zatim bi otputovali najvjero-

vatnije u Kne`evo na sedmodnev-

ne visinske pripreme. Poslije

toga na red bi do{le kontrolne

utakmice i uigravawe tima.

Kapiten Bawolu~ana Boris

\ogo, me|utim, ka`e da ne zna da

li }e svi igra~i prisustvovati

prvom okupqawu:

- Na{i problemi jo{ uvijek

nisu rije{eni i zaista ne znam

ko }e od prvotimaca do}i na pro-

zivku. O~ekujemo nekog iz Upra-

ve da nam se obrati i saop{ti

{ta su uradili kako bi prona-

{li izlaz iz ove krize - nagla-

sio je \ogo.

Na pitawe, da li }e igra~i

po~eti pripreme u slu~aju da im

se ne isplati sedam zaostalih

plata, kapiten Borca Telekom

Srpske je odgovorio:

- Zaista ne znam. Sa~eka}e-

mo da vidimo {ta }e biti na

Upravnom odboru.

¥ D. Pr.

BAWA LUKA - Ekspedici-

ja @RK Borac Srpske po{te

otputovala je na desetodnevne

pripreme u Crnu Goru.

Poslije deset ~asova vo-

`we tim iz Bawe Luke je sti-

gao do kona~ne destinacije -

luke Bar.

- U putu je sve bilo u najbo-

qem redu. Stigli smo u Bar bez

problema - referisao je u tele-

fonskom razgovoru za "Glas

Srpske# trener Borca SP Ra-

de Un~anin.

Pod budnim o~ima {efa

stru~nog {taba Rade Un~anina

i pomo}nog trenera Danijela

Gligori}a djevojke su, poslije

kratkog odmora, imale i prvi

trening.

- Bilo je to samo lagano

tr~karawe. Ni{ta naporno, ni

te{ko, jer je dug put ostavio

traga na svim igra~icama.

Uslovi na koje smo i ovoga pu-

ta nai{li su odli~ni. Vrijeme

u Baru je, kako ka`u na{i do-

ma}ini, ve} nekoliko dana ide-

alno i kako sada stvari stoje

sve }e nam biti potaman ovdje.

Nadam se da }emo ovakve uslo-

ve znati da iskoristimo - na-

glasio je Un~anin.

Rukometa{ice Borca Srp-

ske po{te }e vje`bati dva pu-

ta dnevno, a jo{ su u toku pre-

govori oko odigravawa kon-

trolnih susreta.

- Iako smo tek jedan dan na

moru, prvi utisci su odli~ni,

i sigurna sam da nam je Bar i

ove godine bio pravi izbor. Ov-

dje imamo sve uslove da na naj-

boqi mogu}i na~in obavimo

pripreme, da se {to boqe pri-

premimo za nastavak {ampio-

nata - rije~i su prvotimke Bor-

ca SP Tawe Keki}.

¥ T. P. X.

DANAS PROZIVKA RUKOMETA[A BORCA TELEKOM SRPSKE

\or|e Stevanovi}: ^ekase Upravni odbor

(Snimio M. [UKALO)

SVE ZAVISI OD UPRAVE

Na{i problemi jo{ uvijek nisurije{eni i zaista ne znam ko }e odprvotimaca do}i na prozivku, rekaoje Boris \ogo

RUKOMETA[ICE BORCA SP DOPUTOVALE U BAR

Idealni uslovi

DRAGANA CRNI]Na desetodnevne pripre-

me sa klubom nije otputovala

standardna prvotimka Borca

Srpske po{te Dragana Cr-

ni}:

- Jo{ uvijek imam bolove

u stomaku, a doktori ne znaju

o ~emu je rije~. Narednih da-

na moram da obavim jo{ neke

pretrage tako da nisam mogla

da otputujem na Crnogorsko

primorje. @ao mi je {to ne-

}u biti sa saigra~icama, {to

}u presko~iti ovaj dio pri-

prema, ali zdravqe je ipak

najpre~e.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 10. januar 2005.SPORT6FOTO - @URNAL IZ "OBILI]EVA"

Neboj{a [vraka i Svjetlana [trki}: Pehar za najboqe

Ranko ]uzulan sa igra~icama: Savjeti trenera urodili plodom

Milica Maksi} (Mladi Kraji{nik) i Sowa Kisin(Mladost): Sre}a na straniMladosti

Nata{a Miki}: Najboqa u 2004.godini

@ana Ku{mi} (Mladost) i Milena Ra|enovi} (Mladi Kraji{nik):Borba za svaku loptu (Snimio M. [UKALO)

BAWA LUKA - Pjesma u re-

dovima Mladosti, suze u Mladom

Kraji{niku. Kada je direktor Re-

publi~kog sekretarijata za sport

i omladinu Neboj{a [vraka pre-

dao pobjedni~ki pehar Kupa Re-

publike Srpske kapitenu Mlado-

sti Svjetlani [trki}, nastalo

je veliko slavqe. A, kako i ne bi

kada se ovaj tim domogao svog pr-

venca.

U veoma zanimqivom fina-

lu, kakvo i dolikuje ovakvom tak-

mi~ewu, iskusniji tim Mladosti

savladao je sastav Mladog Kraji-

{nika. "Malene# su pru`ile sna-

`an otpor ali je iskustvo presu-

dilo.

Od po~etka me~a vodila se iz-

jedna~ena borba. Tokom cijelog

prvog poluvremena protivnici

su se stalno smjewivali u vo|stvu

ali prednost ni u jednom trenut-

ku nije iznosila vi{e od dva do

tri poena. Tek pred odlazak na

odmor do{lo je do blagog pada

koncentracije i timu "malenih#,

{to je Mladost iskoristila i za

kratko vrijeme stigla do "plus

sedam# poena - 41:34.

Po~etkom drugog dijela su-

sreta Mladost je uspijevala da

odr`i vo|stvo a u 24. minutu stig-

ne i do najve}e prednosti na utak-

mici - 49:39. Tada je ve} izgleda-

lo da iskusne igra~ice trenera

Ranka ]uzulana mogu mirno pri-

vesti susret kraju jer su imale

solidnu zalihu. Ali, "malene# se

nisu predavale. Napravile su se-

riju od 9:0 i stigle samo na "mi-

nus jedan# poen razlike (48:49).

Poslije toga ponovo je nastala

prava drama pod obru~ima. Rezul-

tat velike nervoze bila je i teh-

ni~ka gre{ka dosu|ena treneru

Mladosti Ranku ]uzulanu u po-

sqedwem minutu tre}e dionice.

Sa zvukom sirene i kapiten Svje-

tlana [trki} morala je da napu-

sti teren zbog pete li~ne gre{ke.

Bio je to hendikep za "go{}e# jer

je iskusna [trki}eva do tada bri-

qirala pod ko{evima i pored to-

ga {to nije igrala cijeli susret

bila je najboqi strijelac. A, zbog

povrede na klupu je morala i Zo-

rica Peri{i}.

Ni to nije smetalo igra~ica-

ma Mladosti da do kraja odigraju

dobro i stignu do slavqa. Izjedna-

~eno je bilo sve do 35. minuta. Mla-

dost je pre{la u vo|stvo i nije ga

ispu{tala do kraja. "Malene# su se

borile do posqedwe sekunde. Ipak,

to nije bilo dovoqno za trijumf.

U posqedwim minutama susreta u

timu "go{}i# briqirala je Mari-

ja Peri{i} koja je poga|ala goto-

vo sa svake pozicije. Ponajvi{e

zahvaquju}i wenoj preciznosti

Mladost je sa~uvala prednost i na

kraju slavila.

¥ M. ILI]

BAWA LUKA - Pobjedni~ki

{ampawac ispile su igra~ice

Mladosti koje na kraju nisu kri-

le veliku sre}u. ^ast da podigne

veliki pehar pripala je najbo-

qoj ko{arka{ici finalnog su-

sreta Svjetlani [trki}.

- Presre}ne smo zbog ovog pr-

venca. Kao {to smo i o~ekivali

susret je bio izuzetno te`ak i

uzbudqiv. Obje ekipe su imale

iste ambicije i veliku `equ za

pobjedom. Pored iskustva koje je

bilo na na{oj strani mislim da

smo mi pokazale da smo u ovom

trenutku i kvalitetniji tim. A,

i sre}a je bila na na{oj strani -

ka`e kapiten Mladosti Svjetla-

na [trki}.

Iako je poznat kao veoma

smiren trener, na finalnoj utak-

mici Ranko ]uzulan nije izdr-

`ao pritisak pa je krajem tre}e

dionice zaradio tehni~ku gre{ku.

- Reagovao sam burno jer u ta-

kvim trenucima puno se i ne raz-

mi{qa o posqedicama. @elio

sam samo da sudije budu korektne.

Na kraju je sve ispalo dobro. Pre-

sre}an sam zbog ovog trijumfa i

mislim da je ovo velika nagrada

za sve {to smo do sada radili i

borili se. Vjerovao sam u ove dje-

vojke a one me na kraju nisu iz-

nevjerile. Trofej je kona~no sti-

gao. Moram da pohvalim i cjelo-

kupnu atmosferu na utakmici. I

publika je bila na visini zadat-

ka zdu{no bodre}i svoje miqe-

nice tokom cijelog susreta - na-

glasio je ]uzulan.

¥ M. I.

"MALENE" POKLEKLE U FINI[U

Presudilo iskustvoBAWA LUKA - Poslije posqedweg zvuka sire-

ne u o~ima igra~ica Mladog Kraji{nika zaiskrile

su suze. Iako su "malene# odigrale odli~no na kra-

ju im je ponestalo sre}e i koncentracije.

- Ostaje `al za propu{tenom prilikom. Imale

smo jednake {anse ali eto sre}a nije bila na na{oj

strani. Mladost je iskusniji tim i to je presudilo.

Trudile smo se maksimalno da se domognemo trofe-

ja, dale sve od sebe ali je nekoliko gre{aka u kqu~-

nim momentima sve okrenulo - istakla je kapiten

Mladog Kraji{nika Milica Maksi}.

Mladi Kraji{nik je pro{le godine vratio tro-

fej poslije dvije su{ne godine. Ovoga puta nisu ga

uspjele zadr`ati.

- Nismo uspjele odbraniti trofej ali ovaj poraz

ne smijemo shvatiti tragi~no. @ao nam je ali mora-

mo i}i daqe. Sada nam preostaje da se okrenemo pr-

venstvu, a vjerujem da je ve} idu}e godine Kup na{ -

rekla je Milica Maksi}.

¥ M. I.

PRIZNAWE ZA BIV[EG "PIVARA"

[}eki} najboqi

ALEKSANDROVAC -

Biv{i igra~ Srpskog ko{ar-

ka{kog kluba Bawalu~ka pi-

vara, a sada NIS Vojvodine

Marko [}eki} progla{en je

za najboqeg ko{arka{a Repu-

blike Srpske u protekloj,

2004, godini.

Ovu odluku donijela je

Stru~na komisija u sastavu:

Dejan Ere{i}, Zoran Mike{

i Pero @ivkovi}.

Sve~anost progla{ewa

obavqena je prije po~etka fi-

nalne utakmice Kupa Igokea

- Radnik u Aleksandrovcu. Me-

|utim, zbog obaveza prema klu-

bu iz Novog Sada Marko [}e-

ki} nije bio u mogu}nosti da

prisustvuje ovom progla{e-

wu. Wemu }e plaketa Ko{ar-

ka{kog saveza Srpske, umjet-

ni~ka slika, dar Me|unarod-

ne likovne kolonije iz Vi{e-

grada, te zlatnik, dar mana-

stira Uspewa Presvete Bogo-

rodice iz Dobruna, biti na-

knadno uru~eni.

¥ Z. V.

ALEKSANDROVAC - Pehar po-

bjednika Kupa Republike Srpske po-

digli su ko{arka{i Igokee. Oni su

u finalnom susretu savladali ekipu

Radnika i tako se domogli ovog svi-

ma dragog trofeja.

Iako je kona~an ishod finalnog

me~a bio onakav kako su ga mnogi i

predvi|ali malo je nedostajalo da se

desi iznena|ewe. Tokom prvog polu-

vremena vodila se dosta izjedna~ena

borba. Igokea je stalno bila u vo|-

stvu, ali Bijeqinci nisu dozvoqava-

li doma}inu da se rezultatski odli-

jepi.

Polovinom druge ~etvrtine go-

sti su do{li do prvog i jedinog vo|-

stva -36:35. Me|utim, Aleksandrov~a-

ni su do odlaska na odmor napravili

razliku od osam poena 59:51.

U nastavku susreta doma}i su kre-

nuli furiozno i wihova prednost ne-

prestano je rasla, a nekoliko puta iz-

nosila je i 20 poena. I kada je ve} sve

upu}ivalo na radost Igokee, tri mi-

nuta prije kraja nastala je prava dra-

ma pod ko{evima. Radnik je stigao na

samo "minus ~etiri# poena - 99:103 i

tako zavr{nicu susreta u~inio neiz-

vjesnom. Ipak, iskustvo Igokee bilo

je presudno. Aleksandrov~ani su vje-

{to sa~uvali prednost i tako stigli

do trofeja.

Pehar kapitenu pobjedni~ke eki-

pe Darku ^ubrilovi}u uru~io je di-

rektor Republi~kog sekretarijata za

sport i omladinu Neboj{a [vraka, a

medaqe predsjednik Ko{arka{kog sa-

veza Srpske Dragan Despotovi}.

¥ Z. VAJKI]

PROGLA[ENA NAJBOQA IGRA^ICA

Nagrada Miki}evojBAWA LUKA - Na finalnoj utakmici Kupa

progla{ena je i najboqa ko{arka{ica Republi-

ke Srpske za 2004. godinu. Nagrada je pripala

biv{em kapitenu Mladog Kraji{nika Nata{i

Miki} koja sada brani boje makedonskog Kimi-

ka. Ona je pro{le sezone sa "malenima# osvoji-

la upravo pehar pobjednika Kupa Srpske a pru-

`ala je odli~ne partije i u prvenstvenim me~e-

vima.

- Ovo priznawe mi puno zna~i. Iako sam oti-

{la iz Bawe Luke moje igre nisu zaboravqene.

Ali, moram ista}i da smo nagradu zaslu`ile sve

mi koje smo pro{le godine nosile dres Mladog

Kraji{nika jer smo zajedni~kim snagama stigle

do slavqa u Kupu - istakla je Nata{a Miki}.

Nagradu za najboqu igra~icu u 2004. godini

Nata{i Miki} uru~io je predsjednik Ko{arka-

{kog saveza Republike Srpske Dragan Despoto-

vi}.

¥ M. I.

MLADOST BOQA OD MLADOG KRAJI[NIKA

KUP PUN SRE]E

U POBJEDNI^KOJ EKIPI SIJAJU OD ZADOVOQSTVA

Radosti nigdje kraja

DOMA]IN SLAVIO U FINALU KUPA

PEHAR IGOKEI

DVORANA: "Obili}evo#, gledalaca: 300, sudije: [obot i Pet-

kovi} (Bawa Luka).

MLADI KRAJI[NIK: Deura, Vran~i} 3, Stupar, Ra|eno-

vi} 11, Zec 21, Svitlica 6, Bawac, Boti}, \ur|evi} 2, Vukovi} 13,

Todorovi}, Maksi} 15.

MLADOST: [trki} 23, M. Peri{i} 21, Prpo{ 2, Z. Peri{i}

7, Bo`inovi}, Vukojevi} 4, Ku{mi}, Kisin 11, Gavrilovi} 2, M.

Stojanovi}, N. Stojanovi} 9, Glu{ac.

M. KRAJI[NIK MLADOST71:79 (20:18, 14:23, 28:22, 9:16)

DVORANA: "Nenad Ba{tinac#, gledalaca: 500, sudije: Jovani}, Jakovqevi}

i Babi} (Bawa Luka).

IGOKEA: Vukosavqevi} 17, Radovi} 4, Gvozdenovi} 12, Barjaktarevi} 25,

\urica 15, Radi}, ]up 11, Ristanovi} 13, Tmu{i} 6, Radivojac, ̂ ubrilovi}, \a-

leti} 6.

RADNIK: Radi} 2, Bo`i} 35, Mitrovi} 9, Soji} 21, Gu{i} 2, Borov~anin,

Vukovi} 2, Krsti} 8, Leki} 4, Andri}, Lazi}, Malovi} 22.

IGOKEA RADNIK109:105 (29:24, 30:27, 31:19, 19:35)

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 10. januar 2005. SPORT 7

BAWA LUKA - Kugla{i Ko-

zare iz Gradi{ke pobjednici su

ovogodi{weg Kupa Republike

Srpske. Jesewi {ampion BiH je

na finalnom turniru, koji je ju-

~e odr`an u kuglani "Borik#,

oborio 3.395 ~uweva, {to mu je

bilo vi{e nego dovoqno za prvo

slavqe u ovom takmi~ewu.

Drugu poziciju zauzeo je ba-

wolu~ki Borac Nova Bawalu~ka

banka (3.315), tre}i je bio Knin

Gagitrans (3.256), dok je posqed-

we mjesto pripalo Lakta{ima

Astra SB (3.191).

- Pehar zaslu`eno nosimo u

Gradi{ku - ka`e kugla{ Kozare

i najboqi pojedinac finala Sa-

{a Radovi}. Vjerovali smo da mo-

`emo do trofeja, dobro smo se

pripremili i na kraju pobijedi-

li velike rivale. Ovo je na{ pr-

vi trijumf u Kupu Republike

Srpske i svi smo ponosni na we-

ga. Ipak, ne smijemo pretjerano

slaviti, jer ve} sqede}eg viken-

da putujemo u Sarajevo, gdje }emo

poku{ati da ponovimo uspjeh i

u Kupu BiH.

Najboqoj ekipi u Kupu Repu-

blike Srpske pe-

har u trajno vla-

sni{tvo uru~io

je predsjednik

Sudijske organi-

zacije i selektor

na{e reprezenta-

cije Du{an Ku-

dra.

R e z u l t a t i

Kupa Republike

Srpske:

1. Kozara

3.395 (Radovi}

606, Milutino-

vi} 532, Trkuqa

560, Lackovi}

548, Kecman 572,

^ali} 577).

2. Borac No-

va Bawalu~ka ban-

ka 3.315 (Vu~i} 519,

Kuzek 560, Pa{tar

574, \uri} 525, Bolti} 559, [ur-

lan 578).

3. Knin Gagitrans 3.256 (I.

Priji} 516, Igwati} 561, Nova-

kovi} 574, Kova~evi} 499, An-

dri} 542, Kalat 564).

4. Lakta{i Astra SB 3.191

(Milanovi} 557, Mili~evi} 516,

[ipka 536, Aleksi} 511, Kavr-

`i} 524, Kep~ija 547).

¥ D. PRA[TALO

FINALNI TURNIR 11. KUPA REPUBLIKE SRPSKE U KUGLAWU

\ Kugla{ki klub Kozara: Pehar zaslu`eno otputovao u Gradi{ku

TREBIWE - Pliva~i Leota-

ra otputovali su u gr~ki Solun,

gdje }e obaviti desetodnevne pri-

preme za novu takmi~arsku sezonu.

Doma}in Trebiwcima je Pliva~-

ki klub Iraklis iz Soluna.

- Prijatno smo bili iznena-

|eni pozivom na{ih sportskih

prijateqa iz Soluna. Nadam se da

}emo ovom prilikom uspostaviti

pravi most saradwe izme|u na{a

dva kluba i da }e ona trajati du-

go. Nastoja}emo da se u svakodnev-

nim treninzima {to boqe pripre-

mimo za predstoje}a zimska isku-

{ewa, koja nas o~ekuju u Republi-

ci Srpskoj, BiH kao i na me|una-

rodnim smotrama - rekao je tre-

ner Pliva~kog kluba Leotar Veq-

ko Piqevi}.

Na put u Gr~ku oti{lo je 38

pliva~a i {est ~lanova stru~nog

{taba. Sa takmi~arima }e raditi

treneri Radmila Puji}, @ivko

Paranos i Veqko Piqevi}.

¥ M. P.

PLIVA^I LEOTARA OTPUTOVALI U GR^KU

Prijateqi kod prijateqaMRKOWI] GRAD - Najbo-

qi maratonci Srbije i Crne Go-

re Sreten Ninkovi} i BiH \u-

ro Koxo prve dane 2005. godine

provode na zajedni~kim pripre-

mama u Mrkowi} Gradu.

[ampion Srbije i Crne Go-

re u maratonu i polumaratonu te

prvak Balkana Sreten Ninko-

vi} ka`e da je zadovoqan prote-

klom godinom, ali ove `eli jo{

vi{e.

- Osim {ampionskih titula

pobijedio sam i na me|unarod-

nom maratonu u Budimpe{ti, Za-

grebu i Vara`dinu. Jedini neu-

spjeh pro{le godine bio je neo-

dlazak na Olimpijske igre u

Atinu - ka`e Ninkovi}.

Ovaj vrsni maratonac iz Uba

tvrdi da mu je ove sezone osnov-

ni ciq postizawe norme za od-

lazak na Mediteranske igre u

[paniji te Svjetsko prvenstvo.

Uz to ve} sada po~iwe i trka za

olimpijskom normom, kako bi se

2008. godine na{ao u Pekingu.

I wegov doma}in u Mrkowi}

Gradu \uro Koxo u pro{loj go-

dini imao je dobre rezultate.

- Pobijedio sam na poluma-

ratonima u Rijeci, Siwu i Ni-

{u, a u Beogradu i Podgorici

bio sam drugi. Do ispuwewa

olimpijske norme nedostajalo

mi je 30 sekundi. Mada sam bio

najavqen kao putnik za Atinu,

oti{ao je drugi atleti~ar, koji

je imao slabije vrijeme od mene

- ka`e Koxo.

Zajedni~ki ciq oba ova atle-

ti~ara je Peking.

- Kad nisam i{ao u Atinu,

vjerujem da }e mi se ostvariti

ciq, a on je Peking. Tome smo

Ninkovi} i ja sve podredili -

ka`e Koxo.

Odabranom destinacijom za-

dovoqan je i gost iz Uba.

- Odu{evqen sam "Balka-

nom#. Uslovi su odli~ni. Uz jo{

neke radove ovaj turisti~ki cen-

tar mogao bi da postane pravi

raj za atleti~are - istakao je

Ninkovi}.

Boravak Sretena Ninkovi-

}a u Mrkowi} Gradu rukovod-

stvo Atletskog kluba "Petar

Mrkowi}# iskoristilo je za pro-

mociju ovog sporta u gradu pod-

no Lisine.

Naime, uprili~ene su posje-

te {kolama gdje su se atletski

{ampioni Ninkovi} i Koxo dru-

`ili sa u~enicima.

Maratonce je primio i na-

~elnik op{tine Zoran Tegelti-

ja te predsjednik Skup{tine

Divna Ani~i}.

¥ S. D.

NINKOVI] I KOXO U MRKOWI] GRADU

Peking glavni zadatak

VI[EGRAD - Najboqi spor-

tisti Vi{egrada za 2004. godinu

su karatisti Drine Milo{ Si-

mi} i Danijela Sekuli}. Tako je

odlu~io Sportski savez Vi{e-

grada.

Milo{ Simi} je na evrop-

skom prvenstvu u Veneciji i svjet-

skom kupu u Wema~koj osvajao

bronzane medaqe, a bez premca je

bio i na prvenstvu Republike

Srpske. Danijela Sekuli} je na

evropskom prvenstvu u Veneciji

i svjetskom kupu u Wema~koj bi-

la tre}a, a na vi{e turnira osva-

jala je medaqe.

Najuspje{niji trener je Ne-

nad Lekandi} iz Karate kluba

Drina, najboqi sportski radnik

je predsjednik @OK He na Dri-

ni Milo{ Ne{kovi}. Najboqi

sportski klub u mu{koj konku-

renciji je Xudo klub Vi{egrad,

a u ̀ enskoj HE na Drini. Za spon-

zora godine progla{ena je op-

{tina Vi{egrad. Svima wima su

na uru~eni prigodni pokloni i

nagrade. ¥ S. V.

PROGLA[ENI NAJBOQI SPORTISTI VI[EGRADA

Laureati Simi} i Sekuli}eva

BAWA LUKA - Jedan od naj-

istaknutijih u dresu SKK Bawa-

lu~ka pivara u dosada{wem dije-

lu prvenstva je svakako Danilo

Palali}. On je u prvih osam kola

bio je jedan od nosilaca igre "pi-

vara# i ~esto je znao da bude kqu~

uspjeha izabranika Drage Karali-

}a.

- Iako imam tek 25 godina, je-

dan sam od najiskusnijih u na{em

mladom timu i logi~no je da budem

me|u nosiocima igre. Ono {to je

najva`nije, atmosfera u ekipi je

dobra i svi di{emo kao jedan. A

{to se mene ti~e, nadam se da }u i

nastavak prvenstva odigrati ba-

rem na istom nivou, mada mislim

da jo{ nisam dao svoj maksimum -

rekao je na po~etku razgovora Da-

nilo Palali}.

U prvih osam kola Bawolu~a-

ni su zabiqe`ili pet pobjeda i

tri poraza i nalaze se na ~etvrtom

mjestu.

- Mo`da su na{i navija~i od

nas i vi{e o~ekivali, ali zasad

boqe nije moglo, jer je na{a eki-

pa jedna od najmla|ih u ligi. Naj-

va`nije je da smo u dosada{wem

dijelu prvenstva ispunili zacr-

tano, a jedini kiks nam je bio neo-

~ekivan poraz od Zriwskog na na-

{em parketu. Vjerujem da nam se ta-

kve stvari ne}e de{avati u nastav-

ku prvenstva, kada o~ekujem na{e

puno boqe igre - nastavio je Pa-

lali}.

Prvoliga{ki odmor traje do

29. januara.

- U preostalih deset kola ima-

mo ne{to lak{i raspored i real-

no je o~ekivati da }emo bez pro-

blema uspjeti da obezbijedimo pla-

sman me|u prve ~etiri ekipe, ko-

je nam garantuje plasman u Ligu za

prvaka. Dolaskom Dalibora Stu-

para, koji je prije nekoliko dana

pristupio Bawalu~koj pivari, taj

ciq trebalo bi jo{ lak{e da

ostvarimo - optimista je Palali}.

Ovaj ko{arka{ ro|en u Pri-

jedoru smatra da }e pored "pivara#

u Ligu {est plasman obezbijedi-

ti jo{ Igokea, Leotar i Zriwski.

- Iako je liga mnogo izjedna-

~enija nego ranije, ove ~etiri eki-

pe najvi{e su pokazale u prvih os-

am kola. Realno je o~ekivati da

bez problema nastave takmi~ewe

u Ligi za prvaka - istakao je Pa-

lali}.

Ugovor sa Bawalu~kom piva-

rom ve`e ga do kraja prvenstva,

ali ovaj mladi} nije optere}en na-

stavkom karijere.

- Najva`nije mi je da na kra-

ju {ampionata budemo na jednom

od prva dva mjesta, koje bi nam

obezbijedilo nastup u Gudjer li-

gi. Vjerujem da }emo uz nekoliko

adekvatnih poja~awa to ostvari-

ti i da }e na jesen ponovo u "Bo-

rik# dolaziti najboqi klubovi

sa prostora biv{e Jugoslavije -

rekao je na kraju razgovora Da-

nilo Palali}.

¥ D. PA[AGI]

DANILO PALALI] O AMBICIJAMA BAWALU^KE PIVARE

MO@EMO DO "LIGE [EST"U nastavku prvenstva imamo lak{i raspored i realnoje o~ekivati da }emo obezbijediti plasman me|u prve~etiri ekipe, ka`e Palali}

\ Danilo Palali}: Ciq Gudjer liga(Snimio M. [UKALO)

BAWA LUKA - Biciklista

BSK Milan Stanivuk iza sebe

ima jo{ jednu uspje{nu sezonu.

Zajedno sa juniorima BSK osvo-

jio je Kup i prvenstvo BiH, a u

{ampionatu Srpske ni-

ko im nije bio ra-

van. Kao kruna ra-

da u 2004. godini

pripalo mu je

priznawe, koje

Sekretarijat za

sport i omladi-

nu u Vladi RS do-

djequje persp-

ektivnim sp-

ortistima u

Republici Sr-

pskoj.

- Ponosan sam

na nagradu koja }e

mi biti veliki pod-

sticaj u mojoj daqoj ka-

rijeri. Tokom ~i-

tave godine sam

vrijedno treni-

rao i radio i na

kraju su se trud i

odricawe is-

plati-

li. Ali za moje uspjehe zaslu`ni

su i moji klupski drugovi, jer je

na{a najve}a snaga u kolektivu -

rekao je biciklista BSK Milan

Stanivuk.

Osim klupskih uspjeha, Sta-

nivuk je blistao i u pojedina~-

noj konkurenciji.

- [ampion sam BiH u drum-

skoj vo`wi, a u generalnom pla-

smanu Republike Srpske osvojio

sam drugo mjesto. Minulu godinu

pamti}u i po nastupu na me|una-

rodnoj trci "Kroz [umadi-

ju#, gdje sam u jednoj

etapi zauzeo 10. mje-

sto. S obzirom na

konkurenciju ,

prezadovoqan

sam ostvarenim

rezultatom. U

lijepom sje}awu

osta}e mi i pr-

venstvo Balka-

na, koje je

odr`ano u Tu-

rskoj - nagla-

sio je Stani-

vuk.

I u sqede}oj

takmi~arskoj sezoni

juniori Biciklisti~-

kog kluba BSK

imaju velike

ambicije.

- Na{e am-

bicije su uvi-

jek iste, a

to je

da ostvarimo {to boqe rezulta-

te. Nadam se da }emo u 2005. u to-

me i uspjeti. Poslije kra}e pau-

ze startujem sa pripremama. Pr-

vi ispit me o~ekuju u martu, ka-

da }e ujedno i po~eti nova takmi-

~arska sezona - dodao je na kraju

junior BSK.

¥ J. ^.

USPJEH BICIKLISTE BSK MILANA STANIVUKA

Trud se isplatio

BAWA LUKA - Dragan Jeli-

si} iz Br~kog je potpredsjednik

\iu-|ica saveza Republike Srp-

ske. Tako je odlu~eno na redovnoj

sjednici ove asocijacije, koja je

odr`ana u Bawoj Luci.

Sumirani su i rezultati svih

klubova ostvareni u 2004. godini,

koja je bila veoma uspje{na.

- Na redovnoj sjednici prisu-

stvovali su predstavnici svih klu-

bova iz Republike Srpske. Na{i

gosti su bili predstavnik Sekre-

tarijata za sport i omladinu u

Vladi RS Jelenko Radowi} i se-

kretar Karate saveze Srpske Ne-

venka Leki}. Usvojen je plan rada

za 2005. godinu, kao i finansijski

izvje{taj. Ovom prilikom izabra-

li smo potpredsjednika, po{to do

sada niko nije vr{io tu funkci-

ju - rekla je sekretar \iu-|icu

saveza Republike Srpske Nata{a

Prpi}.

Osim finansijskog plana, na

redovnoj sjednici je usvojen i ka-

lendar takmi~ewa za 2005. godi-

nu. Prvi ovogodi{wi ispit je u

martu, kada }e se odr`ati prven-

stvo Republike Srpske.

- [ampionat Republike Srpske

}e ujedno biti i izborno takmi~e-

we za Balkansko prvenstvu, koje }e

se 23. i 24. aprila odr`ati u No-

vom Sadu. Najboqi pojedinci sa

prvenstva obezbijedi}e vize za ovu

me|unarodnu smotru, koja }e biti

veliki ispit za sve na{e takmi~a-

re - istakla je Prpi}eva.

Na sjednici su jo{ Nenad Bu-

bi} i Du{ko Jevi} dobili vi{a

zvawa ove borila~ke vje{tine -

{est dan, a Radislav Jovi~i} - ~e-

tvrti dan. ¥ J. ^.

SJEDNICA \IU-\ICU SAVEZA SRPSKE

Povjerewe Jelisi}u

\Milan Stanivuk: Nagrada kao podsticaj(Snimio D. BORKOVI])

KLUBOVIDanilo Palali} karijeru je

po~eo u sada{wem klubu, a za-

tim je nastavio u Orlovima. Go-

dinu i po dana nosio je dres slo-

vena~kog Geoplina. Prije ponov-

nog dolaska u Bawalu~ku pivaru

12 mjeseci je bio ~lan Igokee.

SVI POBJEDNICI1994 - PARTIZAN

1995 - BOKSIT

1996 - BORAC

1997 - BOKSIT

1998 - BORAC

1999 - BORAC

2000 - NIJE IGRANO

2001 - B. PIVARA

2002 - BORAC

2003 - BORAC

2004 - B. PIVARA

2005 - KOZARA

TROFEJ KOZARITROFEJ KOZARITROFEJ KOZARITROFEJ KOZARITROFEJ KOZARITROFEJ KOZARITROFEJ KOZARITROFEJ KOZARITROFEJ KOZARIKugla{i iz Gradi{ke oborili 3.395 ~uwevai prvi put osvojili veliki pehar. Drugi Borac,tre}i Knin, a posqedwi Lakta{i

TROFEJ KOZARI

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Rudar po~eo

pripreme

FK QUBI]

Toma{napu{ta fudbal

RUKOMET

Borcu lijepo

na moruStrana 5. Strana 3. Strana 2.

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA Mladen

Petri~evi}Dragana

Kuki}

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

FUDBAL

Dalibor Toma{

^ENAJ - Nenad Zimowi} i

Indijac Leander Paes nisu uspje-

li da se plasiraju u finale tak-

mi~ewa dublova na ATP turniru

u indijskom gradu ^enaj. Oni su u

polufinalu eliminisani od pa-

ra Jen-Sun Lu (Tajvan), Rajner [i-

tler (Wema~ka) sa 2:1.

¹ ¹ ¹

BI[OFSHOFEN - Jane

Ahonen pobjednik je 53. Turneje

~etiri skakaonice. Fincu je ovo

tre}i put u karijeri da osvaja ovo

takmi~ewe, a do trijumfa je sti-

gao ostvariv{i tri pobjede i jed-

no drugo mjesto. Na posqedwoj sta-

nici Turneje, Bi{ofshofenu, sla-

vio je Martin Helvart, sprije-

~iv{i tako Ahonena da ponovi

istorijski podvig Svena Hanaval-

da, koji je trijumfovao na svim

takmi~ewima. Plasman turneje:

1. Jane Ahonen 1043,3, 2. Martin

Helvart 994,2, 3. Tomas Morgen-

{tern 985,5...

¹ ¹ ¹

BEOGRAD - Ko{arka{i Cr-

vene zvezde savladali su u Pioni-

ru [ibenku sa 81:70. U prvom di-

jelu vi|ena je izjedna~ena igra, da

bi "crveno-bijeli# u tre}em pe-

riodu ubacili u brzinu vi{e i za-

hvaquju}i raspolo`enom Bjelici

osigurali trijumf. I drugi duel

beogradskog i dalmatinskog klu-

ba pripao je doma}inu. Split je u

@elezniku prijetio do poluvreme-

na, ali su u nastavku "panteri# za-

igrali mnogo boqe i bez proble-

ma zabiqe`ili dvanaestu pobjedu

na regionalnom takmi~ewu. ¥

BEOGRAD - Od neslavnog od-

laska sa selektorske klupe "pla-

vih# nije se ogla{avao u mediji-

ma. Nekada{wi fudbalski geni-

je Dejan Savi}evi} otrpio je kri-

tike i omalova`avawa, povukao

se u mir rodne Podgorice, pre}u-

tio je i pisawa o privatnom `i-

votu. Prije nekoliko dana poja-

vio se u Beogradu pred sjednicu

Upravnog odbora FS SCG, spre-

man da kona~no udovoqi novinar-

skoj znati`eqi.

- ^ovjek sam fudbala i nema

potrebe da pri~am o bilo ~emu

drugom. Ogla{avam se kad imam

povoda za to kao predsjednik cr-

nogorskog Saveza i potpredsjed-

nik zajedni~kog - obja{wava De-

jo razloge dugog }utawa.

?Tra`ili ste smjenu selektora

"plavih# nada Milorada Ko-

sanovi}a?

- Bio je to stav na{eg Save-

za i moj li~ni stav. Mlada repre-

zentacija do`ivjela je debakl u

Belgiji (0:4), a u wenom sastavu

nije bilo nijednog igra~a iz cr-

nogorskih klubova. Nelogi~no i

neprirodno, s obzirom na odli~an

plasman Zete i Budu}nosti u Pr-

voj ligi. Normalno je da selektor

treba da plati ceh.

?Sve je li~ilo na prebrojavawe

po nefudbalskoj osnovi?

- Neka svako shvati kako

ho}e, ali na{ih igra~a nije

bilo ni u najmla|im selek-

cijama i to nisam mogao da

pre}utim. Tako nije bilo ni

u biv{oj Jugoslaviji, kada

je reprezentacija bila

prepuna igra~a sa crno-

gorskog podne-

bqa. Nije vaq-

da poslije Sa-

v i } e v i } a ,

Mijatovi}a

i bra}e Vr-

novi} um-

ro crno-

gorski fu-

dbal! Kosanovi}ev izbor je oma-

lova`avawe na{eg rada i tra`i-

}emo ponovo we-

govu smjenu

na Upravnom

odboru Sa-

veza. Vaq-

da }e ov-

og puta

biti fo-

ruma za

o d l u -

~ i v a -

we.

?N e k i

v a { a

istupawa

tuma~e kao poku{aj ru{ewa fud-

balskog saveza Srbije i Crne Go-

re?

- Smije{no je tako ne{to pri-

pisivati meni. Zaboravqa se da

smo pokojni Bato Bulatovi} i ja

sprije~ili rasturawe fudbalske

zajednice u jesen 2001. godine. Sje-

}ate se pod kakvim je pritiskom

tada bila ku}a fudbala na Tera-

zijama... Nisam vaqda mogao da se

preko no}i pretvorim u ru{io-

ca Saveza, ~iji sam grb nosio 52

puta.

?Generalno, utisak je da je Cr-

nogorcima sve mawe stalo do

zajedni~ke lige?

- Stav FIFA je da fudbal

mora da ostane daqe od politi-

ke. Ali {ta god mi mislimo i ho-

}emo, rasplet }e ipak odredi-

ti politi~ari. Ako ostane za-

jedni~ka dr`ava, osta}e

i fudbal. U protivnom

- svako na svoju stra-

nu. Ako me ve} pi-

t a t e ,

m i -

slim da je Srbija i Crna

Gora neprirodna dr`ava.

Razlika je velika i u teri-

toriji i broju stanovnika i

te{ko je o~ekivati neki pa-

ritet i ravnopravnost.

?Jo{ jedan po-

gled unazad na

va{u selektorsku

ulogu, bila je kratka

i neuspje{na, oti{li

ste kao gubitnik?

- Bilo je u svemu to-

me i mnogo sportske nesre-

}e, pa nije vaqda poraz u

Azerbejxanu bio realan od-

nos snaga? ^inio sam koli-

ko sam mogao, ali nam se koc-

kice nisu poklopile, kao {to bi-

va u fudbalu i ̀ ivotu. Mo`da sam

grije{io, ali nemam zbog ~ega da

se kajem. I ne znam da li sam sa tim

zavr{io trenersku karijeru - os-

tao je zagonetan crnogorski geni-

je, ikona Crvene zvezde i slavnog

Milana iz devedesetih godina.

¥ B. MARKOVI]

DEJAN SAVI]EVI] O AKTUELNOM TRENUTKU SRPSKO-CRNOGORSKOG FUDBALA

FUDBAL U RUKAMA POLITI^ARA[ta god mi mislimo i ho}emo, rasplet }e ipak odreditipoliti~ari, ka`e Dejan Savi}evi}

NASQEDNIKOd prije nekoliko godina,

poslije razvoda sa suprugom Va-

lentinom, Dejan Savi}evi} ̀ i-

vi zajedno sa sinom Vladimi-

rom. Nije insistirao na wego-

vom bavqewu fudbalom, ali je

nasqednik sam odabrao loptu

kao najdra`u igra~ku.

- Vlado je napunio 15 godi-

na, a po~eo je da igra u Mlado-

sti, nekada{wem OFK Tito-

gradu kao i ja. Nedavno je pre-

{ao u Crvenu stijenu i nije

klasi~an vezni igra~ ni napa-

da~, ve} ne{to izme|u, kao {to

sam ja igrao u Zvezdi i Milanu

- ka`e Savi}evi}.

BURZANOVI]Kad govori o novim nadama srpsko-crnogorskog fud-

bala Dejan Savi}evi} nema nikakvu dilemu:

- Moj zemqak Simon Vuk~evi} iz Partizana i Bo-

{ko Jankovi} iz Zvezde su igra~i budu}nosti, to je si-

gurno. Od igra~a sa crnogorskih prostora zvijezda }e

biti Igor Burzanovi}, kapiten Budu}nosti. Nedavno je

imao udes, ali je pro{ao dobro i ne vjerujem da ga i{ta

mo`e zaustaviti na putu ka fudbalskom kremu.

BEOGRAD - Fudbaleri Par-

tizana danas odlaze na Taru, gdje

}e obaviti prvi dio priprema.

Trener Vladimir Vermezovi}

skratio je spisak kandidata za

prvi tim na 24 imena i ti igra-

~i }e na Taru.

Na spisku su, golmani: Kraq,

Panti} i Jov{i}, odbrana: ]ir-

kovi}, Mirkovi}, Baji}, \or|e-

vi}, Emeghara, Milovi}, Rni} i

Kim ^i Vu, sredina terena: Vuk-

~evi}, Nenad Brnovi}, ]iri},

Radovi}, Petrovi}, Tomi}, Ili},

Na| i Babovi}, napada~i: Boja,

Radowi}, Grubje{i} i Odita.

Dragoqub Jeremi} sqede}ih

{est mjeseci igra}e u gr~kom

Panseirakosu, Branislav Ata-

nackovi} }e poja~ati Smedere-

vo. Bojan Brnovi}, odlazi na po-

zajmicu u Gr~ku, a na kaqewe }e

i Veselinovi}, Stankovi}, Stoj-

~i}, Sre}o i Babi}. ¥

PRED POLAZAK PARTIZANA NA TARU

Vermezovi} otkrio karte

RIM - Preokret za dva minuta!

Fudbaleri Intera savladali su

Sampdoriju sa 3:2, iako su samo dva

minuta prije kraja imali deficit

od dva gola. Strijelci za "crno-pla-

ve# bili su Martins, Rekoba i Vi-

jeri, dok su pogotke za goste posti-

gli Toneto i Kutuzov.

Lacio dolaskom novog trenera

igra kao preporo|en. Poslije tri-

jumfa u rimskom derbiju nad Romom,

"nebesko-plavi# su slavili na te-

{kom gostovawu kod Fiorentine.

I drugi rimski klub, Roma, ostva-

rio je pobjedu. Na "Olimpiku# je sa-

vladana Atalanta, najvi{e zahva-

quju}i dvostrukom strijelcu Mon-

teli.

Juventus je rutinskom igrom sti-

gao do tri boda protiv Livorna.

"Stara dama# je ve} u 25. minutu vo-

dila 2:0. Me|utim, gosti se nisu pre-

davali, dva puta su smawivali rezul-

tat, ali su na kraju teren morali

napustiti pognute glave.

Rezultati 18. kola: Roma - Ata-

lanta 2:1 (Montela 40, 53 - Marko-

lini 85), Bolowa - Kjevo 3:1 (Loka-

teli 27, Tare 60, Belu}i 87 penal -

Zanketa 77), Fiorentina - Lacio

2:3 (Mikoli 21, 84 - Di Kanio 33,

Pandev 64, Dabo 82), Inter - Samp-

dorija 3:2 (Martins 88, Rekoba 90,

Vijeri 90 - Toneto 44, Kutuzov 83),

Juventus - Livorno 4:2 (Del Pjero 17,

Kamoranezi 25, 90 penal, Ibrahi-

movi} 75 - Vidigal 42, Melara 80)

Le}e - Re|ina 1:1 (Babu 43 - Mocart

45 penal) Mesina - Bre{a 2:0 (Do-

nati 6, Parizi 70 penal), Sijena -

Parma 0:1 (\ilardino 21), Udineze

- Kaqari 2:0 (Di Natale 23, 59), Pa-

lermo - Milan igrano sino}. ¥

IZABRANICI ROBERTA MAN]INIJA TRIJUMFOVALI PROTIV SAMPDORIJE

FURIOZAN FINI[ INTERA"Crno-plavi" su savladali

Sampdoriju sa 3:2, iako su samo dvaminuta prije kraja imali deficitod dva gola

MADRID - U duelu gradskih

rivala, Valensija je na "Mesta-

qi# savladala Levante sa 2:1. Po-

znatiji klub iz Valensije slavio

je u prvom gradskom derbiju odi-

granom poslije vi{e od 40 godi-

na, a svi golovi postignuti su u

drugom poluvremenu. Doma}i su

poveli preko Barahe u 55. minu-

tu, da bi samo pet minuta kasni-

je Mista pove}ao na 2:0. Levante

je preko Konga u 73. minutu sma-

wio rezultat, a do kraja susreta

gosti su imali nekoliko prili-

ka da izjedna~e rezultat.

U ostalim susretima, Sevi-

qa je razo~arala remizirav{i sa

Hetafeom, dok je Numansija "i{-

~upala# bod protiv Atletika.

Rezultati: Seviqa - Hetafe

0:0, Numansija - Atletik Bilbao

1:1 (Tevenet 65 - Del Orno 45),

Valensija - Levante 2:1 (Baraha

55, Mista 60 - Kongo 73). ¥

FUDBALSKO PRVENSTVO [PANIJE, 18. KOLO

Valensiji gradski derbiWUJORK - U ubjedqivoj pobje-

di Klivlenda nad Wujorkom od

104:79 Aleksandar Pavlovi} ostva-

rio je ovosezonske li~ne rekorde

po broju poena, asistencija, "kra-

|a# i provedenih minuta u igri. Re-

prezentativac SCG me~ je zavr{io

sa dvije asistencije, ukradene i uhva-

}ene lopte, i 10 ko{eva.

Rekorde sezone zabiqe`ili su

i @eqko Rebra~a i Predrag Stoja-

kovi}, ali su wihovi timovi pora-

`eni. Rebra~a je za 17 minuta igre

protiv Feniksa imao rekordnih 7

skokova i isto toliko poena. Najbo-

qi ko{geterski u~inak Stojakovi-

}a ove sezone (37 poena - 13/23 {ut

iz igre) nije bio dovoqan da Sakra-

mento zabiqe`i pobjedu u Wu Or-

leansu.

Rezultati: Klivlend - Wujork

104:79 (Xejms 22, Pavlovi} 10 - T. To-

mas 17), San Antonio - Denver 99:90

(\inobili 22 - Martin 26), Va{ing-

ton - Minesota 117:114 (Arenas 40 -

Garnet 25), Orlando - Wu Xersi

104:101 (Hil 22 - Kid 22, 11 sk, 11 as,

Krsti} 8), Wu Orleans - Sakramen-

to 121:117 produ`etak (Dejvis 26,

10 sk, 17 as - Stojakovi} 37) ^ikago

- Boston 102:91 (Hajnrih 22 - Pirs

20), Milvoki - Juta 89:86 (Red 26 -

Buzer 28), Dalas - Indijana 121:101

(Novicki 34 - O'Nil 32), LA Kli-

pers - Feniks 91:108 (Simons 22, Re-

bra~a 7 - Xonson 23). ¥

KLIVLEND UBJEDQIVO SAVLADAO WUJORK

Rekord Pavlovi}a

LONDON - Najve}e iznena|e-

we tre}eg kola FA Kupa napravio

je petoliga{ Egziter, koji je osta-

lo nepora`eni na "Old Trafor-

du#. Dosta sre}e imao je ^elzi, ko-

ji je na "Stemford Brixu# gubio

od Skantorpa. Ipak, lider na tabe-

li Premijer lige je preko Ke`ma-

na izjedna~io, a potom i do{ao do

ubjedqive pobjede.

Me~evi koji su zavr{eni neri-

je{enim rezultatom bi}e odigra-

ni ponovo na terenima timova ko-

ji su bili gosti.

Rezultati: [efild Junajted -

Aston Vila 3:1, Vulverhempton -

Milvol 2:0, Birmingem - Lids 3:0,

Bornmaut - ^ester 2:1, Kardif -

Blekburn 1:1, ̂ arlton - Rokdejl 4:1,

^elzi - Skantorp 3:1, Koventri -

Kru Aleksandra 3:0,

Derbi - Vigan 2:1, Har-

tlpul - Boston 0:0, Hal

- Kol~ester 0:2, Ipsvi~

- Bolton 1:3, Lester -

Blekpul 2:2, Luton -

Brentford 0:2, Milton

Kejns Dons - Piterboro

0:2, Man~ester Junajted

- Egziter 0:0, Nortemp-

ton - Sautempton 1:3,

Nots Kaunti - Midl-

zbro 1:2, Oldam - Man-

~ester Siti 1:0, Por-

tsmut - Gilingem 1:0,

Preston - VBA 0:2, Kv-

ins Park Renxers - No-

tingem Forest 0:3, Re-

ding - Svonsi 1:1, Rote-

ram - Jeovil 0:3, San-

derlend - Kristal Pa-

las 2:1, Totenhem - Braj-

ton 2:1, Votford - Fu-

lam 1:1, Vest Hem - Nor-

vi~ 1:0, Plimut - Ever-

ton 1:3. ¥

ENGLESKI FA KUP, TRE]E KOLO

Man~ester na popravnom

\Alesandro del Pjero: Na~eo goste\Ke`man i Drogba: Slavqe poslije gola

\Dejan Savi}evi}: Nisam ru{ilac Saveza

1. Juventus 18 13 4 1 33:10 43

2. Milan 17 11 5 1 32:11 38

3. Udineze 18 10 4 4 27:15 34

4. Inter 18 6 12 0 38:26 30

5. Sampdorija 18 8 3 7 19:15 27

6. Roma 18 7 5 6 33:27 26

7. Kaqari 18 7 4 7 26:31 25

8. Palermo 17 6 6 5 16:12 24

9. Lacio 18 6 5 7 25:26 23

10. Re|ina 18 6 5 7 16:20 23

11. Le}e 18 5 7 6 34:36 22

12. Fiorentina 18 5 7 6 18:21 22

13. Mesina 17 5 6 6 21:26 21

14. Bolowa 18 5 5 8 19:20 20

15. Livorno 18 5 5 8 20:26 20

16. Kjevo 18 5 5 8 16:26 20

17. Bre{a 18 5 3 10 14:24 18

18. Parma 18 3 7 8 18:30 16

19. Sijena 18 3 7 8 14:26 16

20. Atalanta 17 1 7 9 13:24 10